GEOTEHNIKO INENJERSTVO

predmetni nastavnik: prof. dr. sc. Tanja Roje-Bonacci 6. Sloene geotehnike graevine nastavak

Potporni zidovi
Potporni zidovi su graevine koje slue za savladavanje visinskih razlika na povrini terena. Potporni zidovi imaju ekscentrino optereeni temelj, koji lei na tlu.

Temelji potpornih zidova dimenzioniraju se kao svaki drugi temelj bilo koje graevine. Pri tom je to najee obino plitko temeljenje, ali moe biti i neka vrsta dubokog temeljenja

DUBOKI TEMELJI esto se javlja kod upornjaka mostova , pristana u lukama kako je to prikazano na slikama koje slijede

Potporni zidovi su sastavni dijelovi raznih graevina: krila upornjaka mostova, zatite predulaza u tunele valobrani, zidovi brodskih prevodnica zidovi suhih dokova graevina koje se izvode u zasjecima i usjecima u noici nasipa. Prema tipu se potporni zidovi mogu podijeliti na: masivne, gravitacijske; olakane, gravitacijske, lagano armirane; tankostjene, armirane.

MASIVNI, GRAVITACIJSKI POTPORNI ZIDOVI velikih su dimenzija. Kod veih visina, dimenzije postaju ograniavajui imbenik. Stoga se iznalaze razni naini za savladavanje veih visina. OLAKANI POTPORNI ZIDOVI neto su laki od masivnih.Mogu imati tedne otvore ili mogu oblikovno biti prilagoeni tako da mogu nositi zadano optereenje. U ovu skupinu spadaju zidovi s konzolom i zidovi sa zategom. TANKOSTJENI, armirani potporni zidovi imaju proirenu, armiranu temeljnu stopu na unutranjoj strani i/ili na vanjskoj strani, to ovisi o slobodnom prostoru. Uz to mogu imati rebra ili kontrafore. Potporni zidovi se dimenzioniraju na aktivni pritisak, jer se smatra da mogu podnijeti deformaciju koja e takvo stanje u tlu izazvati.

Izvor

Broms i Ingelson (1971.) Broms i Ingelson (1972.) Carder i sur. (1977.) Carder i sur. (1980.) Matsumoto i sur. (1978.) Matsumoto i sur. (1978.)

Visina zida (H) 2,7 8,7 2,0 10,0 10,0 1,2

Zasip

Nain pomaka rotacija rotacija translacija rotacija rotacija rotacija

Veliina relativnog pomaka, a*/H, potrebna za puni aktivni pritisak 0,0003 0,0009 do 0,0024 0,0020 0,0009 0,006 do 0,008 0,003 do 0,005

Zbijeno

pijesak pjeskoviti ljunak pijesak prainasta glina prainasti pijesak pijesak

da da da da da da

Sherif i sur. (1984.) 1,2 zida; pijesak da rotacija 0,0005 *a veliina pomaka vrha H visina zida; *1 Pomak za postizanje raspodjele pritiska po s teitem u donjoj treini zida Sherif i sur. (1984.) 1,5 pijesak ne trokutu rotacija 0,0005 Terzaghi (1934.) Terzaghi (1934.) Terzaghi (1934.) Terzaghi (1936.) Terzaghi (1936.) Terzaghi (1936.) Terzaghi (1936.) 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 pijesak pijesak pijesak pijesak pijesak pijesak pijesak da da ne da da da da rotacija translacija rotacija rotacija rotacija translacija translacija 0,0011 0,0011 0,002 0,002 0,005 0,00l 0,005*1

Dimenzioniranje potpornih zidova nije ni jednostavno ni jednoznano. To najbolje pokazuje analiza 46 m visokog potpornog zida brane Comerford na rijeci Connecticut, koji stoji jo i danas. Zid je projektirao K. Terzaghi oko 1928. godine, a rad o njemu je objavio 1934. godine. Zid je temeljen na vrstoj stijeni.

Duncan usporeuje Terzaghiev proraun: a) s proraunom b) po klasinoj metodi, optereenje tlakom mirovanja i s c) proraunom provedenim metodom konanih elemenata. Na slici su prikazani rezultati ove analize.
g=20,4 kN/m = 3 8 ,1 projektno = 12,8
projektno

g=20,4 kN/m K = 0,45 ekvivalentno = 22,3 ; = 0

g=20,4 kN/m = 42,7 =33 ; K0 = 0,5

mjerilo 15 m

Ey=1,62 MN/m E x=5,1 MN/m 19,2 m

E y=0,86 MN/m Ex =10,18 MN/m 17,4 m

Ey=5,35 M N /m Ex=8,72 MN /m 15,6 m

q = max 3,6 Mpa 6,7 m a) Projekt Terzaghi

rezultanta vanjskih q = max sila izvan temeljne 2,74 Mpa plohe - zid nestabilan b) Standardni proraun

11,6 m

c) Proraun metodom konanih elemenata

Objanjenje je slijedee: Nasip se, i nakon najboljeg mogueg zbijanja, slijee u vremenu dovoljno da izazove trenje o zid potrebno za pojavu dodatnog posminog pritiska koje u ukupnom sustavu uravnoteenja daje pozitivan moment na prevrtanje i time dodatno stabilizira zid

DIMENZIONIRANJE POTPORNIH ZIDOVA

Potporni zidovi moraju zadovoljiti prema EUROKOD 7 slijedee: Najmanje se, za sve vrste potpornih graevina moraju razmotriti sljedea granina stanja: - gubitak ope stabilnosti; - slom nosive sastavnice kao to je zid, sidro, vezna greda ili razupora, ili slom spoja izmeu tih sastavnica; - istovremeni slom u temeljnom tlu i nosivoj sastavnici; - slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla i sufozijom (ispiranjem); - pomak potporne graevine, koji moe izazvati uruavanje ili utjee na izgled ili djelotvornu uporabu graevine ili susjednih graevina ili instalacija koje se na nju oslanjaju; - neprihvatljivo procurivanje kroz zid ili ispod njega; - neprihvatljiv pronos estica tla kroz zid ili ispod njega; - neprihvatljiva promjena reima podzemne vode.

Za gravitacijske zidove i sloene potporne graevine moraju se razmotriti jo i sljedea granina stanja: - gubitak nosivosti tla ispod osnovice (prekoraenje nosivosti); - slom klizanjem osnovice; - slom prevrtanjem. Za sve vrste potpornih graevina, ako je to vano, u obzir se moraju uzeti kombinacije gore navedenih graninih stanja.

Mogui mehanizmi sloma za koje treba provesti proraun potpornog zida

EA

EA EP klizanje

G prevrtanje oko toke A

R T T prekoraenje nosivosti T T
n

opi slom klizanjem kroz tlo

Djelujue sile: (za sva mogue djelovanja vidjeti EUROKOD 7; 2.4.2 djelovanja) aktivni pritisak, EA; hidrostatiki tlak, Hw; hidrodinamiki tlak U; vanjske, vodoravne sile, V; dodatni tereti na povrini (koncentrirani, P, linijski, P' i povrinski, q); vlastita teina, G i teina temelja, Gt; pridranje u zatezi, S; pasivni otpor, EP; trenje na plohi temelj-tlo, T.

H
Osnovne mjere: H-visina zida b-irina temeljne stope

Potporni zidovi ovog tipa NE DIMENZIONIRAJU SE NA HIDROSTATSKI PRITISAK. Proraun na prevrtanje

Mora biti zadovoljen uvjet nosivosti i uporabivosti tako da bude:

( E ) r
A
Gdje je:

EA

< G r

( E ) r
A

EA

projektni utjecaj aktivnih sila Rd

G r

projektni utjecaj sila otpora

Proraun na klizanje

Tpot . < Tmog .

EA R G+G t R N

Gt

EA

Tpotrebno

Pri tome je za nekoherentne materijale: Tmogue =b*(N*tg ) pri emu je: b irina temelja, tg tg, a N zbroj svih sila okomitih na plohu temelj-tlo. Za koherentno tlo potrebno je uvrstiti adheziju izmeu temelja i tla na nain: Tmogue = b*(*c+N*tg) pri emu je, c, kohezija; a*c, adhezija; b, irina temeljne stope. Koeficijent, , manji je od jedinice. Kree se prema raznim autorima od =0,25 za gline s vrijednou cu = 200 kPa do =1, za gline s vrijednou cu=50 kPa. (prema EUROKOD 7 koriste se projektni parametri dobiveni statistikom obradom podataka iz laboratorija za granina stanja; 2.4.3)

Parcijalni koeficijnti sigurnosti za parametre tla (EUROKOD 7, dodatak A, tabela A.2;

Parametar tla Kut unutarnjeg trenjaa Efektivna kohezija Nedrenirana posmina vrstoa vrstoa pri slobodnom bonom irenju Prostorna teina
a

simbol

vrijednost 1,25 1,25 1,4 1,4 1,0

c cu qu

odnosi se na tangens kuta

Nekoliko primjera oblikovanja temeljne stope potpornog zida, sa svrhom poveanja otpora na klizanje.

R N1 T1

N T potr.

b>b 1 a) proirenje temeljne stope

potr.

mogu e

b) nagnuta temeljna stopa

PP c) aktiviranje pasivnog otpora uz produbljenje d) mogu i poloaji istaka za aktiviranje pasivnog otpora

Pomak potreban za postizanje punog pasivnog otpora

nain pomaka rotacija translacija rotacija rotacija rotacija veliina relativnog pomaka, a*/H, potrebna za puni pasivni otpor 0,003 0,025 0,132 0,02 do 0,06 0,001 visina zida H [m] zbijeno

istraiva Broms i Ingelson (1971.) Carder i sur. (1977.) Carder i sur. (1980.) Tcheng i Iseux (1972.) Terzaghi (1934.)

zasip pijesak pijesak prainasta glina pijesak pijesak

2,7 1,0 1,0 3 1,5

da da da da da

a* veliina pomaka vrha zida; H visina zida;

Moe se uoiti da su ovo pomaci za jedan red veliina vei od onih potrebnih za aktiviranje punog aktivnog pritiska. Iz tih razloga ne preporua se aktiviranje punog pasivnog otpora, ve samo jednog njegovog dijela a to ovisi o procjeni dozvoljenog pomaka.

Provjera nosivosti tla ispod temelja i diferencijalnog slijeganja Ekscentrini poloaj rezultante uvjetuje nejednoliku raspodjelu naprezanja ispod temelja.
R
1

R
2

Plohe sloma ispod temelja u zavisnosti o nagibu rezultante

R R R b/3 b/3 b/3

b/3 b/3 b/3

b/3 b/3 b/3

=0

max

max

max

b b1

Mogue raspodjele naprezanja na plohi temelj tlo

=0

min

REDUKCIJA TEMELJNE PLOHE, nova raunska povrina za proraun naprezanja na dodiru temelj-tlo.

P
R

P EA

b/6 R b/3 e b b1
EA

1, 2

P 6e = 1 F b

Df + 1

- 2

F= b * 1m' povrina temeljne plohe na 1m' e < b/6 1 i 2 tlak e > b/6 1 tlak, 2 vlak b = 3 [(b/2) e] pri tom je 2 = 0

+ 1

2 =0

Provjera globalne stabilnosti potpornog zida Postoje uvjeti u tlu kod kojih je nuno provjeriti globalnu stabilnost potpornog zida kao cjeline, ukljuujui i okolno tlo, na klizanje. Jedan od tipinih sluajeva je pojava tla loijih svojstava ispod sloja podtemeljnog tla.Proraun najgrublje moe izgledati tako da se provjeri ravnotea momenata sustava kako je to prikazano slijedeom jednadbom:

Mp < Mm
(G l G + W1 l W1 + E A l A ) < ( E P l P + T R + W2 l W 2 )
jedno od moguih sredita potencijalnog kliznog kruga kroz glinu

lW1
lW2 l
G

potencijalna ploha loma

E R

W G W T
1 2

pijesak T glina

W3 T
2

MONTANI ZIDOVI i ZIDOVI OD GABIONA spadaju u gravitacijske potporne zidove, ali imaju odreene posebnosti. Mogu imati temelj, ali mogu leati i izravno na ureenoj podlozi na tlu. Pod ureenom podlogom smatra se poravnato i lagano zbijeno tlo na koje e se zid polagati. Mogue ga je izravnati slojem uvaljane drobine ili ljunka. Zidove od montanih elemenata mogue je postaviti na betonski temelj. Za zidove od gabiona temelji se takoer izvode od za to posebno izraenih gabiona manje visine (0,3 do 0,5 m). Ako imaju temelje, dobro je da oni budu neto iri od samog zida. Montani zidovi i zidovi od gabiona su propusni za vodu. Punjeni su raznim punilima, od lomljenog kamena do ljunka i drobine razliite krupnoe. To meutim ne znai da i kod njihovog projektiranja ne treba posvetiti dunu panju odvodnji. Zasip u gabionima, a i u zidovima od montanih elemenata moe se tititi od kolmacije sitnijim esticama koje donosi voda, ugradnjom geotekstila na strani prema tlu bilo na zidu bilo na tlu. Ovo neto poskupljuje gradnju ali osigurava trajnost zidovima. Gabioni su koare pravilnog oblika, najee dimenzija 1x1x2 m za zidanje zida odnosno 1x2x0,3 m za temeljne dijelove. Na slici koja slijedi prikazana je koara za zid od gabiona

Koare za gabione (lijevo) i vrste plastinih mrea za njihovo izvoenje (desno), Netlon, gore: Tensar, dolje

Mogue oblikovanje lica zida od gabiona

Detalj sloenih koara obloenih geotekstilom

Sloeni visoki zid od gabiona

Ozelenjeni zid od gabiona

Gabionski zid za zatitu od buke

Zatita od erozije (muljni tok)

Zidovi od montanih elemenata (preki), imaju slina svojstva kao i zidovi od gabiona. Optereenja prihvaaju odmah po zavretku gradnje i povezivanja zbijenim nasipom ili zasipom sa zaleem.

prostor za ispunu ljunkom ili drobinom

vezni elementi (preke)

Gotovi montani zid

OLAKANI POTPORNI ZIDOVI Zid s konzolom Zid s konzolom moe se primijeniti i do visina od 10 metara. Popreni presjek prikazan je na slici 3.39 zajedno s dijagramom aktivnih tlakova. Konzola se izvodi na 2 do 3 metra ispod krune zida. Duina joj ne bi trebala biti vea od 2,0 metra, to vrijedi inae za takve konzole. Nakon izvedbe betonskog tijela zida, na konzolu se ugradi tlo koje djeluje kao dodatni teret (G1), koji sustavu daje pozitivan moment i time dodatno stabilizira zid.

G H G

sjena od konzole

EA r =H/3
EA

EAred r < H/3

EA

puni dijagram aktivnog tlaka

reducirani dijagram aktivnog tlaka

Presjeci zida s konzolom koji se dimenzioniraju po pravilima armiranog betona i skica poloaja armature u zidu

I I

II kritini presjeci

II poloaj armature

Zid sa zategom

skrivena greda

G EA R1 R S R1 R E A

Zid sa zategom i pripadajue sile za proraun

skrivena greda zatega

= 45/2

sidreni blok ili zid

=45+/2

Poloaj sidrenog bloka kod zida sa zategom i skrivena greda Da bi se pasivni otpor ostvario mora doi do pomaka. Taj se pomak moe regulirati prednapinjanjem zatege i aktiviranjem dijela pasivnog otpora prije nego zid preuzme potpuno optereenje, tako da se nakon ostvarenja pune sile u zatezi ostvari manji dio pomaka koji, zajedno s izduenjem zatege, omoguuje zidu dovoljan pomak da se aktivira minimalni, puni aktivni pritisak.

Dijagram pasivnog otpora iza sidrenog zida ili bloka

ep1=g(h-h1)KP ep2=ghKP

PP=(ep1+ep2)/2*h1

S<P

ep1
P

h1 h ep2

Sidreni blok mora se dimenzionirati tako da moe preuzeti potrebnu vlanu silu. Poseban detalj treba posvetiti mjestu usidrenja zatege. Ako se radi o sidrenom zidu, treba ga dimenzionirati kao nosa kojem su mjesta sidrenja oslonci. U tom sluaju potrebno ga je armirati.

Ako nije mogue izvesti sidrini blok ili zid moe se ugraditi geotehniko sidro. Tada je potrebno na zidu ugraditi leaj za glavu sidra. Kakav e leaj biti ovisi o vrsti sidra. Sidrino tijelo mora se izvesti izvan aktivnog kliznog klina.

skrivena greda glava sidra sidro drenaa sidreno tijelo nastalo injektiranjem

kut kritine klizne plohe

Potporni zid usidren geotehnikim sidrom u prostor iza kritine klizne plohe (Vidi EC 7 za sidra)

TANKOSTIJENI, ARMIRANI POTPORNI ZIDOVI Ovaj tip potpornih zidova je dugo godina bio u modi usporedno s upotrebom armiranog betona u graditeljstvu. Ovi su zidovi prikladni za izvedbu od predgotovljenih elemenata zida u tvornici betona.
nosa upornjak mosta kontrafor prijelazna ploa nasip

nasip nasip nasip

tankostijeni potporni zidovi koji se izvode u zasjecima podrum kontrafor

zasjek

Uinak optereenja temeljne stope zida nasipom

G ukupno G zida nasip Gnasip a nasip

Ovakvi su zidovi vrlo stabilni na prevrtanje i klizanje. Nosivost ovisi o kakvoi podtemeljnog tla. Mana im je mogunost pojave vlane pukotine na kritinom presjeku izmeu zida i temelja.

Proporcije tankostjenog armiranog konzolnog potpornog zida

min 0,02 0,1 H Df 0,1 H 0,5 do 0,7 H

0,1 H

Sile koje ulaze u proraun zida

E I E
P

G+W A T

I kritini presjek I-I

POTPORNE GRAEVINE OD ARMIRANOG TLA kao krila mostova

Mogu se koristiti i pri gradnji: zavretka nasipa upornjaka mosta; kada je stup mosta temeljen duboko, neovisno o nasipu od armiranog tla; vijadukta, zamjenu armiranim tlom; nasutih brana; obrambenih nasipa; nasipa za eljeznice; naselja na kosini; raznih industrijskih pogona koji tehnoloki zahtijevaju denivelaciju tla; vojnih graevina (bunkeri); sportskih graevina (skijakih skakaonica); zatitnih nasipa za tankvane; pristana i obala plovnih kanala itd.

Francuski arhitekt H. Vidal je svoj izum patentirao 1966. godine kao Terre Armee. Godine 1969.

Tehnologija izvedbe armiranog tla zahtijeva s jedne strane gradivo kojim se armira, a s druge strane tlo koje se armira. Iz toga proizlazi da su ovakve graevine u osnovi NASUTE GRAEVINE, u koje se tijekom nasipavanja i zbijanja UGRAUJU VLANI ELEMENTI, ARMATURE. Model s licem od papira, armiran papirnatim trakama Model s licem od papira, armiran listovima papira

GRADIVA Armature Metalna armatura Armature od plastinih masa GEOTEKSTILI, koji mogu biti netkani, tkani, pleteni i sl. Pojavili su se ranije u upotrebi. Ima ih raznih vrsta i kakvoe. Primjenjuju se kao armature i kao filtarski i odvajajui slojevi. Djeluju filtrirajue. Djeluju odvajajue. Imaju velike vlane vrstoe. Nije ih mogue parati. Ne jedu ih ivotinje koje ive u tlu (krtice, takori). 6. Kemijski su postojani na odreena oneienja koja se mogu pojaviti u tlima. 7. Do danas nije dokazan negativan utjecaj starenja. 8. Mogu biti obojeni, a boja im je postojana. GEOMREE. Pojavljuju se neto kasnije i jo uvijek se ispituju raznovrsne mogunosti njihove primjene u graditeljstvu. Postepeno zamjenjuju pocinane mree u raznim primjenama. 1. 2. 3. 4. 5.

Kompozitni geotekstil, geomrea izmeu dva sloja netkanog geotekstila

Geomree

Nasipni materijal Kao nasipno gradivo, koristi se u pravilu nekoherentno tlo.Takvo tlo dobro prijanja uz armaturu i ima dobra filtrirajua svojstva. Potporne graevine od armiranog tla ne dimenzioniraju se na djelovanje hidrostatskog tlaka. Lica graevina od armiranog tla

Armirano tlo bez lica

Lice graevine armirane geotekstilom

DIMENZIONIRANJE POTPORNIH GRAEVINA OD ARMIRANOG TLA

Mogui mehanizmi loma za koje treba provesti proraun potporne graevine od armiranog tla

klizanje

prevrtanje pri prekoraenju nosivosti

pucanje armature

slijeganje

zaokret translacija mogue deformacije

proklizavanje armature

opi slom kroz tlo i graevinu

Graevinu od armiranog tla potrebno je provjeriti: za vanjsku stabilnost na; klizanje, prevrtanje oko vanjske toke, naprezanje tla ispod vanjskog lica graevine i usporediti s nosivou tla (Df=0), opu stabilnost; za unutarnju stabilnost na; pucanje atmature, proklizavanje, upanje armature i kidanje na mjestu usidrenja, razne oblike deformacija koje su svojstvene samo ovim potpornim graevinama.

Oblikovanje klizne plohe unutar graevine i nain djelovanja armature

1 [Mpa] 30 klizanje
r

kidanje
arm p i n ira i

k a s je

20

prividna 10 kohezija c 0 1 2

ti s i

ak s e pij

6 3 [Mpa]

Rezultati troosnog ispitivanja

Vrijednost prividne kohezije, c, izravno je povezana s gustoom armature i njenom vlanom vrstoom prema izrazu:
c = KP Tarm H

pri emu je: KP=tan2(45+/2); Tarm = jedinina vlana vrstoa armature H = uspravni razmak izmeu slojeva armature.

raspodjela vlanog naprezanja u armaturi armatura H raspodjela posminog naprezanja na dodiru armature i tla

Raspodjela naprezanja u armaturi i na dodiru armature i tla

podruje najveih vla nih naprezanja H - visina graevine aktivni klin podru je otpora
Aktivno i otporno podruje unutar graevine od armiranog tla.

vl.0

la - sidrina duljina L - duljina armature

Moe se uoiti da je potencijalna klizna ploha blie licu zida od onih koje bi se javile u istoj graevini bez armature.

H - visina graevine

aktivni klin

H - visina graevine

podruje otpora

aktivni klin

podruje otpora armatura

= 45+/2

Kritina klizna ploha iza potporne graevine u nearmiranom (lijevo) i armiranom (desno) tlu

Izvedba potpornih graevina od armiranog tla

geotekstil
gotovi elementi

nasip

geotekstil ili geomrea

podloga
FAZA 1
100 cm

podloga
cijev daske geosintetik oslonac metalnog podupiraa kolnik FAZA 2
90 cm

jako zbijeni dio, smanjuje slijeganje

FAZA 3 podupore odstranjene lice zauzima konaan oblik

75 cm

DETALJ

humus 16 cm

asfalt 6 cm

Nasipavanje iza zida armiranog metalnim trakama s licem

vodilice

pokretno lice koje prati slijeganje nasipa

lice

armatura

Podupore uspravnih iskopa

zagatne stjenke, vrste i naini pridranja

zatega
g ra ev n a jam a R PV g ra ev n a ja m a g ra e v n a jam a RPV -Razina p odzemne v ode RPV g e ote h n i k o sid ro

sidreni blok ili zid

g ra ev na ja m a R PV v o d o rav n a ra z u p o r a k o sa ra z u p o ra

slobodno stojea

sa zategom

viestruko usidrena

razuprta

Uspravni iskopi, raznih dubina, javljaju se u graevinarstvu vrlo esto. Razlog moe biti oblik i primjena graevine, skueni slobodni prostor potreban za gradnju, zatita okolnih graevina prilikom iskopa i niz drugih razloga. Nain pridranja ovakvih iskopa u graevinskoj praksi vrlo je raznolik. Razvojem tehnologije poveavaju se mogunosti pridranja i njihova raznolikost.

Pri izvoenju iskopa u bilo koju svrhu, moe se ostati s kotom dna iznad razine podzemne vode, ali se moe zai i ispod razine podzemne vode. Ako iskopani prostor treba ostati nepotopljen, a dno iskopa see ispod razine podzemne vode, tada zatitna graevina mora biti vododriva. U tom sluaju e na nju djelovati hidrostatiki pritisak.

Podjela ovih graevina bi mogla biti na PRIVREMENE GRAEVINE ILI PODGRADE I STALNE GRAEVINE ILI ZAGATNE STIJENKE .

Proraun i dimenzioniranje Na slici su prikazani mogui naini sloma zagatnih stijenki. Opaa se da se na svim crteima pojavljuje zatega. To je stoga to se za vee dubine iskopa zagatna stijenka mora pridrati da bi bila ekonomine duine. Vrlo su rijetke slobodno stojee zagatne stijenke kao trajne graevine, iako ih ima u praksi. Pridranje ne mora biti zatega ve moe biti sidro ili razupora koju se kasnije zamjenjuje s nekim od nosivih dijelova graevine. Bitno je da na slobodnom dijelu zagatne stijenke postoji jedno ili vie pridrajnih mjesta.

Slobodnostojee zagatne stijenke (murje) Slobodno stojee murje koristi se za podgraivanje pliih iskopa koje je potrebno tititi od dotoka podzemne vode. To je vitka, tankostijena graevina zabijena u tlo. Kako nije sprijeena deformacija slobodnog dijela, na poduporu djeluje aktivni pritisak. Optereenje sa slobodnog dijela podupore prenosi se njenom deformacijom u zabijeni dio. Time se aktivira pasivni otpor, koji preuzima vanjsko optereenje.

U statikom smislu slobodno stojea zagatna stijenka je do dna iskopa konzola, ali je njezin u tlo zabijeni dio statiki neodreen. Da bi se moglo provesti proraun potrebno je uvesti neke pretpostavke.

Uvaavajui injenicu da je pasivni otpor ovisan o veliini deformacije, to moe posluiti kao polazite za daljnje proraune. Na slici je prikazana ovisnost raspodjele otpora tla o otklonu zabijenog dijela krutog murja koje zaokree oko toke O. Pomaci obiljeeni s 1, 2 i 3 rezultiraju raspodjelama pasivnog otpora oznaenim brojkama 1, 2 i 3. Bitno je uoiti da ni jedna krivulja raspodjele otpora ne prelazi graninu crtu kojom je prikazan najvei mogui pasivni otpor.

3 smjer pomaka dno iskopa

kruta zagatna stijenka

ax Pm

2 3

1 O

Da bi sustav bio u ravnotei treba zadovoljiti tri osnovna uvjeta:

X Y M

Ukupna raspodjela pritisaka na slobodno stojee murje

pomak murja
H

dno iskopa
KA

d
K
a Pm x

Rjeenje je mogue nai i grafoanalitikim putem uvaavajui da raspodjela pasivnog otpora ima dva dijela. Prvi dio ima oblik parabole sa strelicom, s, i visinom, d, a drugi dio ima oblik trokuta s bazom na osi apscisa, veliine, f, i visinom, d, kao na slici. Postupak je iterativan, mijenja se dubina zabijanja, d. X:
H H+(2/3)d

EA-EP1-EP2=0 EP1=2/3*d*s EP2=1/2*d*f

H+d/2

A H+d/3

dno iskopa

0,5*KA**(H+d)2 - 0,5*d*f - (2/3)*s*d = 0

KA

2E A 4s f= d 3
K P ma k
s

EP1 EP2

EA

ePmax s

B f eA

 MA

EP1=2/3*d*s
EA*2/3*(H+d)-EP2*[H+(2/3)d]-EP1*(H+d/2)=0

EP2=1/2*d*f

2E A 4s f= d 3
EA*2/3*(H+d)-0,5*d*f*[H+(2/3)d]-(2/3)*s*d*(H+d/2)=0

H+d/2

dno iskopa

d
K P ma k
s

EP1 EP2

EA

ePmax s

B f eA

H+d/3

H+(2/3)d

s= (3*EA*H)/d2

KA

Grafika kontrola rezultata dimenzioniranja slobodno stojeeg krutog murja: a) ne zadovoljava; b) zadovoljava

a) H dno iskopa d
K Pmak
s

b) H
KA

A dno iskopa

KA

d1>d d/2 B s
K Pmak
s

ePmaks

eA

d/2 ePmaks

-f

B s

eA

-f

Pribline vrijednosti dubine zabijanja slobodno stojeeg murja, d, u nekoherentnom tlu

Broj udaraca SPP-a, N 0-4 5-10 11-30 31-50 preko 50

Relativna gustoa vrlo rahlo rahlo srednje zbijeno zbijeno jako zbijeno

Dubina zabijanja, d 2,0 H 1,5 H 1,25 H 1,0 H 0,75 H

Sigurnost od hidraulikog sloma

U sluaju da u tlu postoji podzemna voda, ija se razina ne moe sniziti zahvatima s vanjske strane podgrade, a u jami je predvien rad u suhom, voda e se crpiti iz jame. Najee se javlja u nekoherentnim materijalima, ali se moe javiti i u obliku proboja nepropusnog sloja na dnu jame, ukoliko ovaj nije dovoljno debeo. Moe izazvati katastrofalne posljedice. Na pojavu hidraulikog sloma najosjetljiviji su zbijeni pijesci.

Razupora A l

i krit. =

( w ) w

i krit.,ra. > i izl.

Strujnice Strujna cijev Nepropusna podloga

Kod razuptrih zagatnih stijenki ovo moe odrediti potrebnu dubinu zabijanja