= ii Bea As a i NADMOCI UMA WAD MATERIJON J VIER OVAN ZNANSTVENI DOKAZ OOe ea ea ee ee Pee ee oT Pe cea eee ee Cee ree ee ae a oe ee oo ee eS Cer ee er a Pee ee Sa aad SO ne me ee eT aCe aT Poe Sere ee a me eee Pe ee ee ee ae ee Conner eC Eee Pret eres OR eet a ume ety een eer ee) Een et eee ene no Pee er Ce eee eRe rag ne ee ee PUR Cece setae hace) Coen ate nn Cee aero irae Rae) fee er TC cE ee re ra eee SHYAGANJA PROSLOSTI | OSNOVA ENERGETSKOG LUECENJA U BUDUCNOSTI, NJEGOVE SLO2ENE Rona entice aC eee ac eT eT Petar en eee Et aca ote OTR SMe re Tay Pay Roo ee nor ean erty) Rae en et re Cera ee naar ened+ Kajiga Bruce Liptona odligan je pregled nove biologije i svega Sto ona implicira, Fantastidna je i uZitak ju je Eitati, a njezina dubina irijedimase ne da opisati. Na briljantan a opet jednostavan navin sintezira Gitavu enciklopediju novih informacija od presudae vatnosti. Ove stranice sadrZe istinsku revoluciju misli i shvacanja, revoluciju koja je tako radikalna da moze promijeniti svijet« — Joseph Clinton Pieree, dr. sei Autor djela Magical Child i Evoluton's End »Sjaino napisana Biologija vjerovanja Bruca Liptona izuzetno je potrebua protuteza "bottom-up' materijalizmu danainjeg drustva. ldeja da je u DNK kodiran cjelokupan razvoj Zivota uspjeino se koristi u geneti¢kominzenjerstvu, Medutim, u isto veijeme postaju bjelodani nedostaci tog pristupa. Biologiia verovanja je pregled Setvrtstoljetnih pionirskih rezultata u epigenetici, disciplini koju je sredinom 2004, godine The Wall Sireet Science Journal najavio kav va2no novo polje ‘u zoanosti, Njezin osebujni i osobni pristup gini je izrazito gitkom i zabavnom.« — dr, sci, Karl H. Pribram, dr, med., (dobitoik vise potasnih doktorata) Profesor emeritus, Stanford University »Dr. Lipton je genij — njegova revolucionerna otkriéa pruZaju nam sredstvo za ponovau uspostavu suvereniteta nad naSim Zivotima. Preporuéujemovu knjigu svakome tko je spreman preuzeti pun ‘odgovornost za sebe i za sudbinu naSeg planeta.« — LeVar Burton Glumac i redatelj Bruce Lipton daje nam nove spoznaje i novo poimanje © vezi izmedu bioloskih organizama, okoliSa — i ujecaja misli, pereepeije i svijesti nna ozdraviteljsku snagu Govjekovog tijela, ObjeSnjenja i primjeri potkrijepljeni s mnogo detalja i dokaze tine ovu knjigu ebaveznom Ikeraturom zs svakog studenta biolo8kih, drustvenih i medieinskih znanosti. S druge strane, velika jasnoéa autoroveg izlaganja ini je zabavnim Stivom za Siroku éitalacku publiku.« — Carl Cleveland It, dt. kitopr. Dekan,Clevelandski koled? kiropraktike»Revolucionarno istrazivanje dr. Lipton pronaslo je izgubljenu kariku izmedu biologie, psihologije i duhovnosti, Zelite li razumjeti najdubljetajne Fivota, ovo je jedna od najznaéainijih knjiga koje éete ikada progitati« Dennis Perman, d.kiropr. Suosnivaé Master's Cirela »U ovaj knjizi koja mijenja paradigmu, dr. Lipton je nokautirao Staru biologiju. § darvinistiékom biologijom slijeva i alopatskom medicinom 2desné oslobada se fizikalisti¢kib ogranienja ka novem, shvaéanju sustava um-tijelo (vjerovanje-biologija). Morate protitati jako zanimljive.« Ralph Abraham, dr. sci. Profesor matematike na Kalifornijskom sveutilisty Autor knjiga Chaos, Gaia i Eros »SnaZno! Elegantno! Jednostavno! Stilom koji je jednako pristupatan koliko i sadr2ajan, de. Bruce Lipton nudi aista manje do dugo trazene izgubljene karikew izmedu Zivota i svijesti, Pri tome odgovara na najstarija pitanja i sjeSava najdublje misterije naSe protlosti.. Ne dvojim da €e Biologija vjerovanja postati jedan od kamena temeljaca znanosti novos tisuéljeca.« Greg Braden Autor bestselera Boiji kod i The Isaiah Effect »Zavr¥io sam Eitanje ove knjige osjeéajuéi isto duboko poStovanje kkoje imam kada sam u druftve Bruca Liptona — s osjeéajem da me dotaknuo revolucionaran uvid w istinu. Lipton je i znanstvenike filozof; znanstvenik po tome Sto nam daje oruda za mijenjanje Kulturaine svijesti; a flozof stoga $10 stavlja na kuinju naa yjerovanja © samoj prirodi stvarnosti koju percipiramo, Pomaze nam da stvorimo nase vlastite buduénosti Guy F, Riekeman, dr. kiropr Dekan Zivotnog sveutilifta i Koledza kiroprakiike »Biologija vjerovanja je putokaz za ovjetunstvo u razvoju. Ono Mo nam je dr. Lipton na temelju svojih zadivijyjuéih istrazivanja i vida podario u ovo} inspirativno} knjizi je nova, svjesnija znanost @ Tjudskom rastu i transformaciji. Umjesto da se ogranigi genetikim ili bioloskim okvirima po kojima je tovjetanstve bilo programiranoHiyjeti, Covjetanstvo sada pred sobom ima nain za oslobadanje svog istinskog dubovnog potencijala uz pomoé jednostavno preobrazenih uvjerenja vodenih ynjeznom Bozjom rukom punom ljubavi.« To je definitive obavezno Stive 2a one predane pokretu umitijelo i istinskoj biti isejeljivanja.« — John F, Demartin, dr. kiropr. Autor bestselera Count our Blessings i The Breakthrough Experience »U ovom kaotignom svijetu dr, Lipton govjetanstvu donosi jasnoéu. Niegov rad je provokativan, pronicav i za nadati se je da ée utjecati na jude da si postavljaju kvalitetnija pitanja © svojim Zivotima te da donose bolic odluke. Jedna od najuzbudljivijih knjiga koja sam progitao, obavezno Stivo za sveu« — Brian Kelly, de. kiropr., dekan Novozelandskog koleda kiropraktike, predsjednik australske Fondacije za istrazivanja kraljesnice sNapokon imame uyjerljive i lako razumljive objainjenje aagina na Koji vaSe emocije upravijaju genetskim izrazom! Trebate provitati ovu njigu kako biste istinski shvatili da niste 2rtva vlastitih gena, nego dda imate neogranigen kapacitet 2a Zivot koji obiluje mirom, sregom i Tubaviju« — Joseph Mercola, de. osteop Osniva’ intemelske stranice www mercola.com, najposjecenijeg svjetskog web-sajta 0 prirodnom 2draviju ‘ssOva knjiga je apsolutno obaverno tivo ukolike Zelite znati, sa zanstvenog stajalita, kako vaim zdravljem upravlja vas nagin Fivola, a ne genetska zaklada. Lipton sa znanstvenog stajalista pokazuje kako je u procesima ozdravijenja um moéniji od medikamenata, Ovo Stivo otkriva da je vaSe zdravije u veGo} mjeri vata odgovornost nego Sto je jednostavno Zriva vasih gena. Kada sam poteo Citati ovu knjigu, nisam mogao stati sve do posljednje stranice.« —M.T, Morter Jt de. kiropr: Osnivad Morter Halth Systema/Mortertovog sustava zdravstvene skrbi, Autor metode B.E.S.T “Ovo je hrabra i vizionarska knjiga koja évrstim dokazima iz kvantne biologije uniftava mit genetske predodredenosti — i implicitno mit da ‘smo Zrlve svoje sudbine. Dr. Bruce Lipton upotrebljava jaki znanstveniintelekt ne samo da informira titatelja, nego i da ga preobrazt i ‘emancipira spoznajom da naa vjerovanja stvaraju svaki vid nate ‘osobne stvarnosti. Provokativno i inspirativno stivol« — Lee Pulos, dr. sei_, Ameritko vije¢e profesionalnih psihologa Profesor emeritus naUniversitvy of British Columbia Autor knjiga Miracles and Other Realities i Beyond Hypnosis »Povijest ée zabiljeziti Biologiju vjerovanja kao jedno od najvaznijih diela naSeg vremena. Bruce Lipton nam razotkriva nedostajucu vezu izmedu biomedicinskih shva¢anja proslosti i osnova energetskog lijedenja u buduénosti. Njegove slozene spoznaje izlozene su na Jako razumljiy nagin i stilom koji je jednako prikladan kako za znanstvenike tako i za laike, Za svakoga Koga zanima zdravije, blagostanje bioloskih vrsta i buduénost ljudskog Zivots, Biologiia vjerovanja je obavezna literatura, Implikacije w njoj opisanih motrista imaju snagu promijeniti svijet kakav poznajemo. Liptonove spoznaje — i koncizen nagin na koji ih iznosi —apsolutno sw genijaln. — Gerard W. Clum, dr. kiropr, Dekan koled2a Zivotne kiropraktike WestBIOLOGIJA VJEROVANJA Bruce H. LiptonSadrzaj Zahvale, Predgovor. Uvod 1.poslavije Pouke iz Petrijeve zdjelice: pohvala pametnim stanicama i pametnim studentima 2. poglavije Stvarje u okolisu, glupane. 1. poglavije Carobna membrana 4. poglavije Nova fizika: stajati s obje noge 5. poglavije Biologija i vjerovanie. 6, poglavije Rast i zastita 7.poslavije Svjesno roditeljstvo: roditelji kao genetski inzenjeri Zaveéna rie’ Dodatak 15 19 33 51 7 97 425 149 159 187 207Ova knjiga je posveéena, Majei svih nas eka nam oprosti nate griiche Mojoj vlestitj maj Giadys koja me je neprekidno obabrivala i podréavala t bila stpjiva dvadeset godina Koliko je rebalo da ova knjiga izade na svjetlo Mojim Késrims any lenifer prekrasnim svjetskim Zenama koje su uvjok bile uz mene mma kako stvatipostale gudne I posebno mojo} drago} Margaret Horton ‘majem najboljem prijatelju, mojo) Pivotno partneriei, mojo) ubavi Naslavimo svoju radosnu potragu 20 vjetno sretnim 2ivotom,Zahvale Mnogo se toga zbilo od trenutka mog znanstvenog nadah- nuda do nastanka ove knjige. Tijekom tog vremena velike osob- ne transformacije bio sam blagoslovijen i voden kako duhovnim tako i tjelesnim muzama - inspirativaim duhovima stvaralastva Pomogavsimi pri stvaranju ove knjige, posebno su me zaduzile sljedeée: Muze znanosti: Zahval 1 sam duhovima znanosti jer sam potpuno svjestan la izvan mene koje su me vodile u iznose- nju ove poruke svijetu. Posebni blagoslovi mojim herojima Jean Baptistude Monetu de Lamarcku i Albertu Einsteinu za njihove duhovne i znanstvene doprinose koji su promijenili svijet. Muze knjizevnosti: Zamisao da napisem knjigu 0 novoj bi- ologiji rodila se 1985, godine, medutim njezin je nastanak omo- gusio tek ulazak Patricie A. King u moj Zivot 2003, godine. Patri- | u |e slobodna spisateljica i bivsa dopisnica merigkog tjednike Newsweek koja je deset godina bila urednica dopisni8tva tog Sasopisa u San Franciseu, Nikada neéu zaboraviti na’ prvi su- sretkada sam joj odrza0 dugaéko predavanje 0 novoj znanosti i natovario je s gomilom nedovrSenih rukopisa i Elanaka koje sam napisao, kutijama prepunim video-snimki predavanja i hrpom znanstvenih reprinta, Tek kada je odmicala u svojem automobilu shvatio sam ka- kay sam divovski zadatak bio postavio pred nju. Tako nije imala formaino obrazovanje na podruéju staniéne biologije ifizike, Pa tricia je postigia €uda u usvajanju i razumijevanju nove znanosti U vrlo kratkom vremenu ne samo da je naugila novu biologiju mogla je Cak razradivati njezine teme, Njezina nevjerojaina vje~ Sting u integriranju, uredivanju i sintetiziranju podataka zasluzna Jezajasnocuo v eknjige.Patricia radi na knjiZevmim projektima te novinskim i ma- gazinskim élancima koji se usredotosuju na zéravstvena pitanja, posebice na medicinu uma i tijela te ulogu stresa u bolestima. Njezini radovi objayljeni su u publikacijama kao Sto su Los An~ geles Times, Easopis Spirit i tasopis Common Ground. Rodom iz Bostona, King sa svojim muzem Haroldom i njihovom kéeri Annom Zivi u Marinu (gradié na podrudju zaljeva San Francisca; op. prev). Patriciji sam duboko zahvalan na njezinoj pomoéi i ve- selim se prilici i zajednigkom radu s njom na nekoj novo) kajizi Muze wi jetnosti: Kada sam 1980. godine napustio sveueili- Ste, ofiSa0 sam yna turneju« sa svjetlosnom predstavem zvanom Laserska simfonija, Duga i mozak naSe spektakularne laserske predstave bio je Robert Mueller, umjetnitki vizionar i genij raéu- nalne grafike, $ mudro¥éu koja je nadilazila njegove tinejdzerske godine, Bob je upijao informacije o novoj znanosti na kojoj sam radio, najprije kao student, a kasnije kao moj »duhovai sing. Prije mnogo godina ponudio mi je, aja sam ponudu prihvatio, da gra- figki uredi korice moje knjige kad god bude gotova Bob Mueller je suosniva’ i umjetniéki direktor tvrtke Li- ghiSpeed Design iz Bellevuca u Washingtonu, On i njegova tvrt- ka proizveli su nagradivane trodimenzionalne syjetlosne i zvutne predstave za muzeje znanosti i planetarije Sirom svijeta, Njihov zabavno-obrazovni show © kthkoj ravnotezi na8ih ocea: Je Gast biti prikazan na Expo-u 1998, u Lisabonu u Portugalu, edie ‘gaje vidjelo 16.000 Ijudi, Pregled Bobovih kreativnih postignuéa mozete pronagi na internetskoj stranici www,lightspeeddesign. Bobovje rad, nadahnut znanoséu i Svjetloxéu, predivan i du- bok. PotaSéen sam Sto je on autor dizajna naslovnice, slike koja é¢ ovu novu syjesnost predstaviti javaosti. Muze glazbe: Od ideje 0 pisanju ove knjige do predaje ru- kopisa neprestano me bodrila i energizirala glazba skupine Yes te posebno stihovi njezinog pjevata Jona Andersona. Njihova glazba i poruka otkrivaju unutra8nje poznavanje i razumijevanje nove znanosti, Muzika grupe Yes govori o Sinjenici da smo svipovezeni sa Svjetloséu. Njihove pjesme istigu da naSa iskustve, naSa vjerovanja i na8i snovi oblikuju nase zivote i utjesu na Zivote aie djece. Ono za Sto meni treba nekoliko stranica teksta, Yesov- ci mogu izreéi s nekoliko snaznih i upedatljivih stihova. Momei, pravi ste! Sto se tive fizitke proizvodaje ove kajige, Zelim se iskreno zahvaliti njujorskim izdavagime koji su je odbili objaviti. Bez vas ne bih mogao stvoriti vlastitu knjigu ~ ba kao Sto sam to Zelio aviniti, Zabvalan sam poduzeéu Mountain of Love Productions na vremenu i resursima uloZenim w izdavanje ove knjige. Ut svehu posebno se zahvaljujem Dawsonu Churchu iz Author's Publishing Cooperative. Dawson aam je omoguéio de izvutemo najbolje iz oba svijeta: osobni menedzment Sto go pruza samo- izdavattvo i marketinsko iskustvo velike izdavatke kuée. Hvala Geralyn Gendreau na njezino} potpori ovom djelu i na tome Sto je predstavila Dawsonu Chuschu, Draga prijateljca i strutaja- Kinje za odnose s javnoséu Shelly Keller velikoduino je odvojila svoje vrijeme kako bi mi pomogls svojim strugnim urednickim vjeltinama Hvala svim studentima i polaznicima mojih predavanja i seminara Koji su se tijekom godina uporno raspitivali: »Gdje je knjiga??2« U redu, u redu, evo je! Duboko sam vam zahvalan na vagem stalnom obrabrivanju Zelio bih iskazati postovanje nekim vrlo vanim uéiteljima koji su mi pruZili vodstve u mojo) znansivenoj karijeri. U prvom redu, svojem ocu Eliju koji je u mene usadio osjeca}.svrhovitost i, kao najvatnije, poticao me da razmisljam vizvan kalupac. Hvala, tata Nadalje, Davidu Banglesdorfu, uditelju biologije iz osnov- ne Skole Koji me je upoznao sa svijetom stanica i pobudio moju strast prema znanosti. Briljantnom dr.sei. Irwinu R. Konigsbergu Koji me je uzeo pod svoje okrilje i bio mentor mojeg doktorskog studija. Uvijek ée mi ostati u sjeéanju trenuci natih malik heure- kai strasi prema znanosti koju smo dijelili "Dugujem zahvalnost profesorima "Theodoru Hollisu, dr. sci (Penn State University) i Klaus Benschu, mr. sci., proelniku pa- tologije (Stanford University), prvim »pravime znanstvenicima koji su razumjeli moje heretiéke zamisli, Obojica tih uglednih istrazivaga obrabrivali su me i podupirali moja nastojanja tako Sto su mi omoguéili da radim u njihovim laboratorijima kako bih istrazio ideje predstavljene u ovaj knjizi Godine 1995, dr. kir, Gerard Clum, predsjednik Fakulteta za kiropraktiku Life Chiropractic College West, pozvao me da predajem fraktalnu biologiju, moj prvi kolegij © nove} znanosti Gerryju sam zahvalan na potpori, na tome Sto me je uveo u svje- tove kiropraktike i komplementarne medicine so poboljSavaju kvalitetu Zivota velikog broja ljudi Na prvom javnom predstavijanju ovog gradiva 1985. godine upoznao sam dr. sci, Lecja Pulosa, docenta cmeritusa s Odsjcka za Psihologiju na Sveutilistu British Columbia. Tijekom godina Lee je bio veliki podupiratelj, ali je dao i svoj doprinos novoj biologiji predstavijenoj u ovoj knjizi. Moj partner i uvazeni ko- lega Rob Williams, mr. sci., tvorac sustava Psvcho-K, doprinio je ovom projektu pomogavéi mi povezati znanost o stanicama s mehanizmima ljudske psihologije Rasprave 0 znanosti i njezinoj ulozi u civilizaciji s Curtom Rexrothom, dr. kir., dragim prijateljem i filozofijskim magom, unijele su u moj Zivot veliku svjesnost i radost. Suradnja ¢ Theo- dorom Hallom, dr. sei., pruzila mi je tudesne i duboke spoznaje o povijesti stanitne evolucije i povijesti judske eivilizacije, Zelim izraziti duboku zahvalnost Greggu Bradenu 2a ajego- ve znanstvene uvide, njegove sugestije u pogiedu izdavanja knj ge te za formulaciju intrigantnog podnaslova ove kniige. Svaki od sljedecih dragih i pouzdanih prijatelja protitac je ove djelo i dao svoje kritike. Njihov doprinos je bio od iznimne Sesty 20 uskladivanje podsyjesnih uverenia pontianje 13 cls korsts spo) vile meted, (NLP; op. prev svjesnim 2eljama i vjerovanjima koji 2avagnosti za donoSenje ove knjige pred vas. Zelim se osobao za- hvaliti svakom od njih: Terry Bugno, mr, sci., David Chamberla- in, dr. sei., Barbara Findeisen, mr. sei., Shelly Keller, Mary Kovacs, Alan Mande, Nancy Marie, Michael Mendizza, Ted Morrison, Robert i Susan Mueller, Lee Pulos, dr. sci., Curt Rexroth, dr. kir., Christine Rogers, Will Smith, Diana Sutter, Thomas Verney, mr, sci., Rob i Lanita Williams i Donna Wonder. Zabyalan sam na ljubavi i potpori koje su mi pruzili moja sestra Marsha i brat David. Na Davida sam posebno ponosan zbog onoga Sto on u Sali zove »prekidanje kruga nasiljag, te Sto je postae divan otac svom sinu Alexu. Velika zahvalnost ide Dougu Parksu iz tvrtke Spirit 2000 za njegovu izvanrednu potporu ovom projektu, Nakon sto se upo- zmao § novom biologijom, Doug se potpuno posvetio prenosenju ove poruke svijelu. Doug je autor video-predavanja i radionica koji su prosirili svjesnost javnosti o ovome gradivu i otvorili vra- ta mnogima koji nastoje razviti viastite potencijale, Hvala ti, dra~ | brate. Ove zahvale ne bi bile potpune bez posebnog ‘hvala Mar- garet Horton, Margaret je bila pokretatka sila u pozadini koja je davala snagu pisanju i materijalizaciji ove knjige. Draga moja, 80 god napifem i kazem - to je iz ljubavi prema tebi! 1BPredgovor »Kada biste mogli biti bilo tko ...tko biste bili?« Razmi8ijajuéi © odgovoru na to pitanje znao sam provoditi neobigno mnogo vremena. Bio sam opsjednut maStarijom da mogu promijeniti vlastiti identitet jer sam Zelio biti hilo tho samo ne ja, Imag sam dobru karijeru kao stanigni bielog i profesor na Medi fakultetu, medutim to nije mijenjalo ginjenicu da je moj osobni Zivot bio, u najboljem slugaju, u rasulu, Sto sam se vige trudio pronaéi sreéu i zadoveljstvo u osobnom Zivotu to sam postajao askem vite nezadovoljan i nesretan, U trenucima kada sam bio skloniji razmisljanju,odlugio sam se predati svom nesretnom Zivetu, Da ri je sudbina podijelila loge karte koje jednostavno trebam isko~ NISIMN ili najbolje Sto mogu. Zrtva Fivota. Che sara, sara Moj depresivni, fatalisti¢ki stay promijenio se ujedaom tran- sformacijskom trenutku ujesen 1985. Dao sam ostavku na svoje stalno mjesto profesora na Medicinskom fekultetu Sveusilista u Wisconsinu i pogeo pougavati na inozemnom Medicinskom fa- kultetu na Karibima, Buduéi da je fakultet bio toliko udaljen od akademskog mainsireama, poéeo sam razmisljati izvan rigidnih granica verovanja koja previadavaju u konvencionalnoj akadem- skoj zajednici. Daleko od tih kula od bjelokosti, izoliran na sma- ragdnom otoku u tamnom plavetnilu Karipskog mora, dozivio sam znanstvene otkrivenje koje je skr¥ile moje yerovanja 0 pri rodi Zivota, Trenutak Koji mi je promijenio Zivot dogodio se kada sam Gitao studiju o mehanizmima kojima stanice upravijaju svojom fiziologijom i ponasanjem. Iznenada sam shvatio da Zivotom sta- niceupravijajunjezin i tklva i organs. Okolis shi#i kao »gradevinar« koji dita te genetske iki iencrgetski okoli8, ane geni. Geni susamomolekularninacrti koji sekoristey nacrte i radi prema njima, te koji je u konagnici odgevoran za 15prirodu stanignog Zivota. Mehanizme Zivota ne pokreéu staniéni geni nego »svjesnosta svake pojedine stanice 0 njezinom okoli- tu Kao stanigni biolog znso sam da ti moji uvidi imaju snazne reperkusije kako na moj viastiti tako i na Zivote svih Fivih biéa, Bio sam dokraja svjestan Ginjenice da je svaki Fovjek sastavljen od priblizno pedeset tisuéa milijardi stanica. Posvetio sam svoj strugni Zivot poboljgavanju razumijevanja pojedinaénih stanica jer sam znao, kao &to znam i sada, da ée uz bolje razumijevanje pojedinaéne stanice doéi i bolje razumijevanje zajednice stani- ca od koje se sastoji svako Ijudsko tijelo. Znao sam da ukoliko pojedinatnim stanicama upravlja njihova svjesnost okoli8a isto vrijedi i za Ijudska biéa koja se sastoje od tisuéa milijardi stanica, Jednako kao kod pojedinagne stanice, karakter nasih Zivota ne odreduju nasi geni, nego nafi odgovori na signale iz okolife koji pokregu Zivot, S jedne strane, moje nove razumijevanje prirede Zivota me uzdrmalo, Gotovo dva desetljeéa sam u umove studenata medi- cine usadivao srediinju biolosku dogmu -verovanje da Zivotom upravijaju geni. S druge strane, na intuitivnoj razini moje nove razumijevanje nije bilo posvemasno iznenadenje. Uvijek sam po- malo sumnjao u genetski determinizam, Neke od tih sumnji pro- izlazile su iz osammaest godina posveéenih istrazivanjima klo- niranih mat nih stanica sto ih je financirala vada, Tako je bilo potrebno da se odvojim od tradicionalne akademske zajednice da bih to dokraja shvatio, moja istrazivanja pruzaju neosporivi dokaz da su najcjenjenije biologijske zasade povezane s genetié- kim determinizmom fundamentalno pogresne Moje novo razumijevanje prirode Zivota ne samo da je bilo u skladu s mojim istrazivanjima nego je i, kako sam shvatio, pro- turjedilo jos jednom verovanju znanstvenog mainsireama koje sam predavao svojim studentima - vjerovanju da je alopatska medicina jedina medicina vrijedna razmatranja na Medicinskim fakultetima. Kada sam energetski baziranom okoli’u konatno priznao njegovu pravu vaznost, to je pruzile temelje kako za zna- 16nost i filozofiju komplementarne medicine te duhovnu mudrost drevnih i suvremenih vjera tako i za alopatsku medicinu. Na osobnoj razini, u trenutku spoznaje znao sam da sam se doveo u Ekripac zato Sto sam pogresne yerovaa da mi je bilo sudeno imati spektakularno neuspjesan osobni aivet. Nema sum- nje da su Ijudi izrazito skloni strastveno ustrajavati u pogresnim vjerovanjima, ana to nisu imuni ni hiper-racionalni znanstvenici ali razvijeni Zivéani sustavi vodeni naSim velikim mozgovima daju zakljuditi da je naa svjesnost kompliciranija od syjesnosti pojedinaénih stanica. Za razliku od pojedinaénin stanica, tiie svjesnost je vise refleksna, nadi jedinstyeno Ijudski umovi pruzaju nam slobodu da percipiramo okolinu na razlitite nagine Nova spoznaja da mijenjanjem svojih verovanja mogu pro mijeniti karakter svog Zivota me odusevila, Odmah sam bio gal- vaniziran jer sam shvatio da postoji znanstveno zasnovan put kojiéemeodmojeulogevjetnenZrtve dovestidonoveuloge sukreatora«vlastite sudbine. Otkako sam te garobne noéi na Karibima doZivio trenutak spoznaje koji mi je promijenio Zivot proslo je dvadeset godina, rijekom tih godine biologka su istrazivanja nastavila potvrdivati znanje koje sam stekao tog ranog jutra na Karibima, Zivimo u uzbudljivim vremenima jer znanost je u procesu raspadanja sta- sih mitova i ponovnog formuliranja fundamentalnog verovanja Ijudske civilizacije. Verovanje da smo krhki biokemijski strojevi kojima upravijaju geni ustupa mjesto shvaéanju da smo moéni kreatori svojih Zivota i svijeta u kojem zivimo Dva deseiljeéa tu manstvenu informaciju sto rufi_ paradi- gmu prenosio sam velikom sluSateljstvu diljem Sjedinjenih Drza- va Kanede, Australie | Novog Zelanda. Reakeije Ijudi koji su po- puz mene upotrijebili to znanje da nanovo ispisu seenarije svojih ‘moj #ivot veliku radost i zadovoljstvo. Kao ito sviznamo, — manjeje mod isamim time znanje o sebiomoguéava ivota unijeli su samoosnazivanje. Sada vam tu samoemancipacijsku informaciju dajem w Bio- logit joe Najiskrenije se madam da ete prepoznati da su vmnoga od verovanja koja pokreéu vai Zivot pogresna i ograni- da ete biti nadahnuti na promjenu th yerovanja Imate moguénost preuzeti nadzor nad svojim 2ivotom i krenuti putem zdravlja i sreée. Ove informacije su moéne’. Znam da jesu. Zivot koji sam pomoéu njih kreirao toliko je bogatiji i stetiji... Vide se ne pitam: »Kada bi mogao biti bilo tko, tko bih bio? Sada odgovor nije tezak, Zelim biti jal 18Uved CAROLIJA STANICA Bilo mi je sedam godina kada sam se u drugom razredu kod gde. Novak popeo na malu kutiju, dovoljno visoko da prislonim ‘oko ravno na leéu i okular mikroskopa. No, Zsliboze, bio sam preblizu i sve Sto sam uspio vidjeti bila je krpica bijele svjetlosti, Napokon sam se primirio i poslugao upute da se udaljim od oku- Jen tada se dogodilo - dogads tako dramatigan da je odredio SMIER ostatka mog Zivota. U vidno polje doplivala je paputica (li paramecij; op. prev). Bio sam o¥aran. Iz moje svijesti izgubili su se meteZkojeg su stvarala druga djeca, kao i Skolski mirisi svjeze naSiljeniholovaka, novih vostanih olovaka i plastiénih pernica sa Zekoslavom Mrkvom, Citavim svojim bigem uronia sam v nepo- aati svijet te stanice koja je 22 mene bila zanimljivija od danag- njih_ kompjuterski-animiranih filmova _s posebnim efektima U nevinosti svog djegjeg uma gledao sam na taj organizam NE kao na stanicu, nego kao na mikroskopsku osobu, bide koje misli i osjeca. Taj mikroskopski, jednostanitni organizam ne kre Ee se nasumigno amo-tamo, Sinilo mi se. On je na misiji. No, ka~ kve je vrste njegova misija, to nisam znag, Tiho sam gledao preko ramena« papudice dok se Zustro kretala po podlozi od alge, Dok sam bio usredototen na papuéicu, u vidno polje je poten ulaziti veliki pseudepodij duguljaste amebe. Uto je moj posiet tom svijet naglo zaveSio, kada me Glenn, razredni_nasilnik, gurnuo s kutije trazeci svoj red za mikrosko. pom, PokuSao sam skrenuti pozornost gde, Novak na to nadajuéi se de Ge mi Glennova osobna pogreska priskrbiti jo jednu minu- tu pred mikroskopskom Linijom za slobodna bacanja. No, bilo je jo samo nekoliko minuta do pauze za rugak i druga djeca koja su Sekalana red podela su se glasno buniti, Odmah nakon skole otréao sam kuéi i uzbudeno isprigao svoju mikroskopsku pusto-lovinu majei. Koristeéi najbolju moé uvjeravanja koju posieduje dijete u drugom razredu osnovne Skole, molio sam, zatim prekli- njao, a naposijetku ulagivanjem pokutao nagovoriti svoju majku da mi kupi mikroskop, uz koji éu provoditi sate hipnotiziran tim nepoznatim svijetom u koji bik mogao proniknuti pomosu tog euda optike, Kasnije, na poslijediplomskom studiju, dogurao sam do clektronskog mikroskopa. Prednost clekironskog mikroskopa pred konvencionalnim svjetlosnim mikroskopom je u tome to je tisuéu puta snazniji, Razlika izmedu te dvije vrste mikroskopa usporediva je s razlikom izmedu panoramskih teleskopa pomoéu Kojih turisti 2a pet kuna promatraju lijepe krajolike i teleskopa Hubble koji se nalazi u orbiti oko Zemlje i prenosi slike dalokog, svemira. Ulazak u dio laboratorija za elektronsku mikroskopiju 2a ambiciozne mlade biologe neSto je poput rituala prelaska, Ula- 2i se kroz erna okreina vrata, sligna onima koja odvajaju fotograt ske tamne sobe od osvijetljenog radnog prostora. Sjeéam se kada sam prvi puta uao u okretna vrata i poéeo ih gurati. Nalazio sam se u tami izmedu dvaju svjetova, mog Zivo- takao studenta i mog buduéeg Zivota kao istrazivatkog znanstve- nika, Kada su se vrata okrenula, naSao sam se u velikoj tamnoj Komori, osvijetljenoj samo s nekolike ervenih sigurnosnih svje~ tala, Kada su mi se ofi privikle na raspolofiva svjetlost, ono Sto Je stajalo preda mnom postupno me ispunile strahopostovanjem. Crvena svjetla sabla sivnog, trideset centimetara debelog krom-Zelitnog stupa elek- tromagnetskih leéa koji se dizao do stropa u sredistu prostorije. 8 obje strane baze stupa prostirala se velika upravljaéka konzola. osu se odra2avala od zrealne povrsine ma- Konzola je nalikovala plogama s instrumentima u Boeingu 747, ispunjena prekidavima, osvijetljenim mjeratimai visebojuim in- dikatorskim lampicama. Mno§tvo debelih strujnih kablova nalik kracima hobotnice, crijeva za vodu, te vakuumski vodovi izlazili su iz postolja mikroskopa poput debelog korijenja u podnozju starog stabla hrasta. Stropot vakuumskih erpki i brujanje recir kulatora obladene vode ispunjavali su prostor. Sto se mene ticalo, upravo sam bio stupio na zapoyjedni most USS Enterprisea, Ka~petan Kirk ogito je imao slobodan dan, jer za konzolom je sjedio jedan od mojih profesora i provodio slozenu proceduru unosenja uzorka tkiva u visoko-vakuumsku komoru u sredistu Gelignog stupa, Dok su minute prolazile, dodivio sam osjeéaj koji me podsje- tio na onaj dan u drugom razredu osnovne Skole kada sam prvi put vidio stanieu, Na fosfornom zaslonu napokon se pojavila ze- lena fluorescentna slika. Prisutnost tamno obojanih stanica jedva se razaznavala ne reljefnim dijelovima koji su bili poveéani oko trideset puta. Zatim je poveéanje postupno pojacano, najprije na 100X,zatim 1000X i naposljetku na 10.000 puta. To su doista bile Zvjezdane staze, no umjesto da ulazimo u vanjski svemir, ulazili smo duboke u unutrainji svemir »kamo jo nijedan Fovjek nije krogio«. U jednom trenutku promatrao sam minijaturnu stanicu, au drugom sam se veé nalazio duboko u njezinoj molckularnoj arhitekeuri Moja zadivijenost time Sto sam bio na rubu te znansivene granice gotovo da je bila opipljiva, jednako kao moje uzbudenje kada su me postavili za honorarnog kopilota, Polovio sam svoje ruke na komande kako bih mogao »letjeti« kroz taj strani stanig- ni krajolik. Mo] profesor mi je bio turistigki vedié, ukazujuéi mi na zmamenitosti: »Ovo je mitohondrij, tuje Golgijeve tijelo, tamo Je jezgrina pora, ovo je molekula kolagena, to je ribosom.« Najveéi dio zanosa koji sam osjetio dolazio je od moje vizi- Je sebe kao pionira sto putuje teritorijem koji nikad nisu vidje~ le ljudske 081, Dok mi je svjetlosni mikroskop pruzio svijest stanicamakao misleim stvorenjima, elektronski mikroskop me suotio s molekulama koje su sam temelj Ziveta. Znao sam da su unutar te stanigne athitekture skriveni odgovori koji ée pruziti uvid u tajne Zivota Na trenutak su tubusi mikroskopa postali kristalna kugla; u sablasnom zelenom sjaju fluorescentnog zaslona ugledao sam svoju buduénost. Znao sam da éu postati stanitni biolog Eiji ce se rad fokusirati na pomno istradivanje svakog djeliéa staniéne ultrastrukture kako bih stekao uvide 0 tajnama stanignog Zivo-ta, Kao Ho sam naugio jo8 na podetku poslijediplomskog studija, struktura i funkcionivanje bioloSkih organizama Evrsto su ispre- pleteni, Bio sam siguran da éu usporedivanjem mikroskopske anatomije stanice i njezina ponasanja steci uvid 0 prirodi Prirode, ‘Tijekom poslijediplomskog studija, postdoktorskog istrazivackog rada i karijere profesora na Medicinskom fakultetu, moji su dani bili posveéeni istrazivenju molekularne anatomije stanice. Jer, u strukturi stanice skrivale su se tajne njezina funkeioniranja. Moja potraga za »tajnama Zivota« dovela me do istrazivatke karijere na podrudju prougavanja prirode kloniranih ljudskih sta nica uzgojenib u kulturi tkiva, Deset godina nakon prvog bliskog susreta s elektronskim mikroskopom bio sam stalni profesor na prestiznom Medicinskom fakultetu SveutiliSta Wisconsin, me- dunarodno priznat zbog svojih istrezivanja Kloniranih matiénih stanica i poStovan zbog svog predavatkog umijeéa, Napredovao sam do snaznijih elektronskih mikroskopa koji su mi omoguéa- vali trodimenzionaine, slime CAT’ snimkama, voinje kroz orga- nizme. Mogac sam se pribliziti molekulama koje su sam temelj Aivota. Moje orude je bilo sofisticiranije, moj pristup je medutim ostao isti, Nikada me nije napustilo uvjerenje sedmogodisnjaka da Zivot stanica koje sam prougaveo ima svoju svrhu. Nazalost, nisam bio jednako tako uvjeren da moj vlastiti 2i- vot ima svrhu, Nisam vjerovao u Boga, iako priznajem da sam se ponckad zabavljeo idejom Boga koji viada, vodeéi se svojim krajnje izopagenim smislom za humor. Napokon, bio sam tradi- cionalni biolog za kojeg je postojanje Boga bilo suviino pitanje: Zivot je proizvod pukog slutaja, slijepe srece, odnosao, totnije, nasumiéni produkt bacanja genetskih kocaka. Jos od vremena arlesa Darwina moto nase profesije je bio: »Bog? Sto ée nam Bog!« Ne radi se © tome da je Darwin nijekso Boga. Jednostavno je implicirao da je za prirodu Zivota na Zemlji odgovorna sluéaj- nost, a ne boZanska intervencija. U svojoj knjizi Poriieklo vrsta CAT kompjuorsa aksialna tomogsaia; op. peeThe Origin of Species) objavijeno} 1859. godine Damin je rekao da se individualne osobine prenose s roditelja na djecu. Sugeri rao je da »masljedni faktori« koji se prenose s roditelja na dije- le upravijaju zneéajkama Fivota osabe. To shvaéanje negnalo je znanstvenike da krenu mahnito rafélanjivati Zivot sve do njego- vih molekularnih sastavaih dijelova, jer unutar steukture stanice tuebalo je proaagi aasijedai mehanizam koji uprevija 2ivotom: Potraga je doSla do izuzetnog kraja prije pedeset godina kada su James Watson i Francis Crick opisali strukturu # funkei- oniranje dvostruke spirale DNK, tvari od koje su sadinjeni geni Zaonstveniei su napokon dokuéili prirodu pnasljeduih faktorau © Kojima je Darwin pisao u devetnacstom stoljeéu. Tabloid su spremno najavili vrli novi svijet genctiékog ingenjerstva s nje- govim obeéanjima dizajnerskih beba i fudotvornih medicinskih twetmana. Zivo se sjeam golemih naslova Sto su ispunjavali aa- slovnice novina tog znamenitog dana 1953. godine: »Otkrivena tajna Pivoteu Kao i tabloidi, j biolozi su se takoder ukreali na genske pe- radna_ Kola, Mehanizam putem kojeg DNK upravlja bioloskim 2i- votom postao je sredisnja dogma molekulame biologije neumor- no ponavljana u ud?benicima. U dugotrajnoj debati prirode na- suprot odgoja, klatno je odluéno preflo na stranu prirode. Isprva se mislile da je DNK odgovorna samo za nae fizitke znatajke, ‘no zatim smo poteli smatrati da geni upravijaju i naSim osjecaji- ma te ponagenjem. Dakle, ukoliko ste rodeni s defektnim genom sreée,mozete ofckivati da éete imati nesretan Zivot, ‘Navalost, smatrao sam da sam jedan od onih koje terorizira nedostatak ili mutacija gena sree. Posrtao sam pod neumolji- VOM paljbom iscrpljujugih emocionalaih kroSea. Moj otee je bio netom preminuo nakon duge i vrlo bolne borbe s rakom. Ja sam bio njegov glavni njegovatelj, @ posljednja éetiri mjeseca proveo sam leteéi svaka tri ili Getiri dana amo-tamo izmedu svog posla u Wisconsinu i njegova doma u New Yorku. U pauzama izmedu boravaka uz njegovu samrtnu postelju pokuSavao sam odrZati svoj istrazivacki program, poutavali ne fakultet i napisati vazanzahtjev za ponovne adobravanje novéanih sredstava Drzavnom, institutu za zdravlje Kao Seéer na kraju, stresnu situaciju je pogorsavalo to sto sam se nalazio usred emocionalno iserpljujuéeg i ekonomski ra- zornog razvoda braka. Moji financijski izvori ubrzano su kopnjeli dok sam pokuSavao nahraniti i odjenuti svoje nove Elanove obi- telji - odvjetnike, U finaneijskom Skripeu i bez doma, naao sam se kako Zivim praktigki samo s jednim koferom u besprizornom kompleksu stanova s »vrtom«. Veéina mojih susjeda nadala se »unaprijediti« svoj Zivotni standard pronalaskom mjesta u nase- ju kamp-kuéica, Posebno sam se bojao svojih najblizih susjeda Tijekom prvog tiedna boravka na tom mjestu, provaljeno mi jeu stan i ukraden mi je moj novi stereo-uredaj. Tjedan dana kasnije je dva metra visoki i metar Siroki Bubba zakucao na moja vrata, DeZeéi u ruci litru piva i gadkajuéi aube, zanimelo ga je imam li upute za kazetofonsku kemponentu Najniza todka bio je dan kada sam bacio telefon kroz staklo svojeg ureda, razbivSi znak »Bruice H. Lipton, dr. sei., izvanred- ni profesor anatomije, Medicinski fakultet U-W.«, titavo vrijeme vituéi oizbavite me odavdela. Raspad mog sistema izazvao je tele fonski poziv bankara koji mi je jubazno ali odrjedito rekao da ne moze odobriti moj zahtjev za hipotekarni kredit, To je bilo poput scene iz filma »Vrijeme njeznosti« kada Debra Winger spremno odgovara na suprugevu nadu u profesorske mjesto: »Sada ne- mamo dovoljno novea za plaganje ratuna. Sve Sto profesorsko jest znagi je da zauvijek neéemo imati dovoljno noveal« Carolija stanica - deja vu Na sresu, pronasao sam spas u obliku kratkoroénog prekida na Medicinskom fakultetu na Karibima, Znao sam da tamo neée nestati svi moji problemi, medutim kad se mla#njak probio kroz sivi prekrivaé od oblaka iznad Chicaga, osjeéao sam se kao da su nestali. Ugrizao sam se 2a usnu kako bib sprijedio da se osmijeh na mom licu ne pretveri u glasno smijanje. Osjetio sam se jedna~ko radosno kao kada sam imao sedam godina i prvi put otkrio svoju Zivotnu strast, Saroliju stanica Raspolozenje mi se dodatno poboljSalo kada je mali zrako- plov za Sest putnika sletio na Montserrat, toskicu u Karipskom, moru veligine trideset i dva puta est kilometara. Ako je ikada postojao rajski vrt, vjerojatno je nalikovao mom novom otegnom domu Sto je izbijac iz svjetucavog modrozelenog mora poput golemog, lijepo izbrusenog smaragda. Kada sam izaSao iz zrako- plova, opio me povjetarac protkan blagim mirisom gardenije. Rado sam pribvatio obivaj domorodackog stanovniStva daje vrijeme zalaska Sunca posveéeno tihoj kontemplaciji. Kako su s¢ danii privodili kraju, veselio sam se nebeskoj svjetlosnoj predsta- vi, Moja je kuéa, smjestena na litici petnaest metara iznad ocean lula okrenuta prema zapadu. Vijugavi put kroz tunel od paprati natkriven drvegem vodio me dolje do mora. Na kraju »tunelaw nalazio se otvor iza kojeg se kroz zid od grmlja jasmina nazirale cosamljena plaza, Tamo sam ritual zalaska dana esto obogaéivao nekolike »kragovad u toplom, kristalno bistrom mara, Nakon plivanja oblikovao bih pijessk na pla2i u udoban nastonjat, zava- lio se i promatrao kako Sunce polagano zalazi u more Na tom udaljenom otoku nalazio sam so izvan stalne Bivot- ne tke 1 mogao sam promatrati svijet bez paravans od dogmat- skih uvjerenja eivilizacije. Isprva je moj um neprestano revidirao § kritizirao moj ivotni debakl, no uskoro su moji mentalni Siskel i Bbert prestali sa svojim »palac goreipslac dolje« recenrijama mojih Setrdeset godina 2ivota i pote sam se prisieéati kako je fivjetin tremutku iz trenutak, Nenovo sam se upoznavao s8 sonzacijamakoje sem posljednii put dotivio jos kao bezbri?no dijete. Ponovno sam osjetao u7itak Zivljenja Zivebi v tom otoénom raju postao sam ljudskifi i Sovjeénifi Takoder, postao sam boljistaniéni biolog. Gotove Eitsvo moje for MALNO znanstveno obrazovanje bilo se odvijalo u sterilnim, bed vothim uéionicama, predavaonicama i laboratorijima. Medutim, iseveminys op re.kade sam jednom uronio u bogati karipski ekosustav, biologiju sam pogeo promatrati kao cjeloviti sustav koji Zivi i dige, ane kao rir pojedinaénih vrsta koje dijele komad Zemljine povrsine Dok sam tiho sjedio w otogkim prasumama nalik vrtovima i ronio oko Koraljnih grebena Sto su syjetlucali poput dragulja, stekao sam uvid u éudesnu sjedinjenost biljnih i 2ivotinjskih vr- sta na otoku, Sve vrste Zive u profinjenoj, dinamiénoj raynotezi ne samo s drugim Zivotnim oblicima nego i s fizitkim okoliem. Dok sam sjedio u karipskom rajskom vstu svojom pjesmom mi se obraéala harmonija 2ivota - ne Zivotna borba. Postao sam uvje- ren da suvromena biologija poklanja premslo pozornosti va2noj funkeiji suradaje, zato Sto darvinistieki korijeni isticu natjecatelj- sku prirodu Zivota. Na negodovanje svojih kolega profesora u SAD-u, uWiscon- sin sam se vratio pun ideja o radikalnom zaokretu koji osporava sveta, temeljna vjerovanja biologije. Cak sam pogeo otvoreno kri- tizirati Charlesa Darwina i ispravnost ajegove teorije evolucije U ogima veéine drugih biologa moje ponaSanje je bilo jednako sveéeniku koji hoda Vatikanom tvrdeéi da je Papa prevarant. Mojim kolegama moze se oprostiti Sto su mislili dame ko- kosov orah pogodio u glavu kada sam dao ostavku na svoje stal- no profesorsko mjesto i, ispunivéi si Zivotni san da budem Elan rock-skupine, otiSao na glazbenu turneju. Otkrie sam Yannija, Koji je kasnije postao velika zvijezda, i zajedno s njim napravio lasersku predstavu, No, uskoro sam shvatio da sam mnogo sklo- niji pou€avanju i istraxivatkom radu nego produciranju rock'n’ roll predstava. Odustavii od glazbenog posla i vrativéi se na Ka- ribe da ponovno pougavam stanignu biologiju, priveo sam kraju svoju krizu srednjih godina koju éu, sa svim njezinim bolnim pojedinostima, opisati u jednom od sljedeéih poglaviia, Moj konaéni raskid s konvencionalnim akademskim svije~ tom dogodio se na stanfordskom Medicinskom fakultetu, U to vrijeme veé sam bio neskriveni zagovornik »novex biologije. Po- Eco sam osporavati ne samo Darwinova »tke jadi taj kvadiv ver- ziju evolucije nego i u centralnu biologijsku dogmu, pretpostaviGayno prije nego sto je podrudje epigenetike uopée uremeljeno [Lipton, 19774, 1977b]. Iako mi je to pruzilo intelektualnu za- dovoljStinu, znao sam, da sam nastavio predavati i istrazivati na Medicinskom fokultetu, da bi se moji kolege i dalje pitali o onim Kokosima koji su mi mozda pali na glavu jer sam, prema aka- demskim standardima, u zadnjem desetljeéu postao tak jo8 veéi radikal. Moja preokupscija novom biologijom postala je vise od intelektualne vjeZbe. Smatrao sam da nas stanice uée ne samo © Zivotnim mehanizmima nego i o tome kako da Zivimo bogat, ispunjen Zivot, U zanstvenoj kuli od bjelokosti razmitijanje te viste ne- sumnjivo bi mi donijelo nagradu Gaknutog dr. Doolittla za antro- pomorfizam odnosno, tognije, citomorfizam - razmiSljanje poput staniea - ali za mene je to uvod u biologiju. Vi sebe mozete sma- trati indi duom, medutim kao stanigni biolog ja vam mogu regi a ste vi u stvari kooperativna zajednica otprilike pedeset bilijuna Jednostanignih gradana, Gotovo sve stanice koje saginjavaju vase tijelo su nalik amebama, pojedinaéni organizmi koji su razvili kooperativnu strategiju za svog uzajamnog prezivijavanja. Svede- no na osnovne pojmove, ljudska biga su jednostavne posljedica vkolektivne amebne svijesti« Kao Sto nacija odrazava osobine svojih gradana, tako i nasa Ljudskost mora odrazavati osnoynu prirodu nagih staniénih rajednica Usvajanje staniénih pouka? Koristeéi te stanigne zejednice kao uzor doao sam do za Kljuka da mi nismo 2rtve svojih gena nego gospodari svojih sudbina sposobni stvoriti Zivote pune mira, sre¢e i ljubavi. Svoju sam hipotezu iskuSao na viastitom 2ivotu nakon poticaje od slu- fatelja na mojim javnim predavanjima, koji su me pitali zasto mi te spoznaje nisu osobno donijele vite srege. Bili su u pravu: tre- bao sam integrirati novu biolosku svjesnost u svoj svakednevai 2ivot. Znao sam da sam uspio kada me jednog lijepog subotnjeg jutra u kafiéu Big Easy konobarica upitala: »Sree, ti si najstetnija ‘osoba koju sam ikad vidjela. Reci mi, dijete, zasto si tako sretan?«Njezino pitanje me iznenadilo, no svejedno sam izlanuo: »Ja sam u rajule Konobariea je protresla glavom ne promrmijavsi »boze moja, i nastavila primati moju narudzbu za doruéak. Pa, to je bilo toéno. Bio sam sretan, sretniji nego ikada prije u Zivot, Velik dio vas, skeptiénih éitatelje, s pravom ée biti sumnjiga- vi prema mojoj tvrdnji da je Zemlja raj. Jer, raj je, prema defini ciji, takoder prebivaliSte Boga i blazenih mrtvib. Jesam li doista mislio da je New Orleans, ili bilo koji drugi velegrad, mogao biti dio raja? Odrpani beskuénici, Zene i djeca sto Zive po sporednim uligicama; zrak tako tmuran da Sovjck nikad ne bi otkrio da wop- Ge postoje zvijezde; rijeke i jezera tako zagadeni dau njima mogu Zivjeti samo nezamislivi, »jezivi« Zivotni oblici. Da je ta Zemlja raj? Tu Zivi Bog? On poznaje Boga? Odgovori na ta pitanja su: Da, da i mislim da da. Pa, da budem potpuno iskren, moram priznati da ne poznajem cjelo- kupnog Boga osobno, buduéu da ne poznajem sve vas. Za boga miloga, tu je preko Sest milijardi VAS. I da budem joS potpunije iskren, doista ne poznajem ni sve Elanove biljnog i Zivotinjskog carstva, @ vjerujem da su oni takeder dio Boga, Besmrtnim rijedima Tima Taylora, voditelja emisije Tool time: Riliiikvere! Govori li on da su judi Bog?« Pa... da, Narayno da nisam prvi koji to kaze, U Postanku je Upisano da smo svi stvoreni na sliku Bozju. Da, ovaj uvjereni racionalist sada citira Isusa, Buddhu i Rumija, Napravio sam puni krug od redukeionizma, zmanstvenog pogleda na Zivot do du- hovnog. Naprevijeni smo na sliku Bodju i kada 2elimo poboljsati nate fiziéko i mentalno zdravije moramo nanovo uvrstiti Duh w jednadbu, Buduéi da nismo bespomoéni biokemijski strojevi, guta- njetableta svaki put kada se nademo wu mentalnom ili fizitkom neskladu nije pravo rjegenje. Medikamenti i operacije moéna su oruda kada ih se ne upotrebljava preko mjere, medutim ideja o Earobnoj piluli je fundamentalno pogresna. Svaki put kada semedikament unese u tijelo da bi se popravila tjelesna funkeija A, neizbje%no dolazi do poremeéaja funkeije B, C ili D. Nakim tijeli- ma i natim umovima ne upravijaju genetski regulirani hormoni i neurotransmiteri. Na8im tijelima, naSim umovima, a tako ina Sim Zivotima upravijaju naSa vjerovanja... 0, vi maloyjernit Syjetlo izvan kutije U ovo} knjizi povusi éu postovisnu erty w pijesku, 8 jedne strane erte je svijet definiran neo-darvinizmom koji Zivot opisuje kao neprekidan rat biokemijskih robota. § druge strane erte je ynova biologijaw koja Zivot opisuje kao kooperativne putovanje mo€nih pojedinaca koji mogu sami sebe programirati da bi kre- irali radoséu ispunjene fivote. Kada prijedemo tu crtu i istinski shvatime novu biologiju vite neemo svadalatki raspravijati 0 ulogama prirode i odgoja jet €emo spoznati da potpuno svjestan jum moZe nadjatati kako prirodu tako i odgoj. Takoder, smatram da Gemo dozivjeti paradigmatsku promjenu govjetanstva jedna- ku onoj kada smo saznali da Zemlja nije ravna nego okrugl Studenti humanistikih znanosti koji su moZda zabrinuti da Ge ova knjiga biti nerazumljivo zmanstveno predavanje ne trebaju se bojati. Dok sam bio sveutilisni profesor tekko sam podnosio svoje trodijelno, neudebno odijelo, sputavajuéu kravatu, Kapicom i beskrajne sastanke, medutim volio sam predavati. I u svom post-sveusilisnom Zivotu stckao sam mnogo predavacke prakse: predstavio sam naécla nove biologije tisuéama ljudi iz pele s jelog svijeta. Kroz ta predavanja izbrusio sam svoje predstavljanje gnanosti u lako razumljiv engleski, ilustriran Zivepisnim dija mima od koji su mnogi reproducirani u ovi knjizi, U prvom poglaviju govorim 0 »pametnim stanicama« te o tome zaSto i kako nas one mogu tolike mnogo nauviti © nasim umovima i tijelima, U drugom poglaviju izlazem znanstvene do- kaze kako bih vam pokazao da biologijom ne upravijaju geni Takoder, predstavijam vam uzbudljive pronalaske epigenetike, novog podrudja biologije koje otkriva tajnovite nagine na koje okoli8 (priroda) utjege ne pona¥anje stanica bez mijenjanja ge- 30netskog koda. To je podrudje koje razotkriva nove slozenosti u privodi bolesti, ukljudujugi rak i shizofreniju Trege poglavije govori o stanignoj membrani, »kozi« stanice, Zacijelo ste Euli vi8e © stanitnoj jezgri Koja sadrzi DNK nego 0 ajezino} membrani. Medutim, pionirska znanost otkriva sve vise deulja © onome sto sam ja zakljusio prije vie od évadeset go- Gina - da je membrana pravi mozak funkeioniranja stanice. U getvrtom poglaviju govorim o zapanjujucim otkrigima kvantne fizike.Ta otkriéa imaju duboke implikacije 2a razumijevanje ilije- Zenje bolesti, Medutim, konvencionalni medicinski establishment w svoja istrazivanja i obrazovanje na Medicinskim fakultetima jo8 nije, {to s tragignim posijedicama, inkorporirao kvantnu fiziku. U petom poglaviju objasnjavam zaSto sam ovu kajigu na slovio Biolgiia verovanja, Pozitivne misli imaju ogroman uéinak na gene, medutim samo kada su u skladu s podsvjesnim progra- miranjem. Jednako snazan uéinak imaju i negativne misli. Kada prepoznamo kako ta pozitivna i negstivna uvjerenja upravljaju nakom biologijom, to znanje mo%emo iskoristiti za sivaranje Fi- votsispunjenih zdravijem i sreéom. Sesto poglavije otkriva zasto stanice i Kjudi imaju potsebu rasti i kako strah obustavlja taj ras. Sedmo poglavije se usredotoguje na syjesno roditeljstvo. Kao roditelji, moramo razumjeti svoju vlogu u programiranju uvjrenja nase djece i utjecaj koji ta uvjerenja imaju na Pivot dje- ce, Ovo poglavlje je vaino bez obzira jeste li roditelj ili ne, jer kao bivsoj djeci uvid u natu programiranost i njezin uijecaj na nase Zivote Sesto nam je vrlo signifikantan. U Zakljucku se osvréem na to kako me je razumijevanje nove biologije dovelo do spoznaje © vaznostiinlegracije podrugja duha i podrudja znanosti, #10 je radikalan zaokret u odnosu na moju povijest agnosti¢kog znan- sevenika Jesteli priprayni upotrijebiti vas svjesni um kako biste stvo- ili Zivot prepun zdravlja, sreée i ljubavi, bez pomoéi genetskih inZenjera i bez da postanete ovisni o lijekovima? Jeste li spremni istraziti stvarnost alternativu onoj koju pruza medicinski model Ijudskog tijela kao biokemijskog stroja? Ne prodajemo nikakve 31kuéne potrepStine ni osiguranje. Ne trebate niSta kupiti ni zaklju- Citi policu osiguranja, Radi se samo o tome da privremeno obu- stavite svoja arhaigna uvjerenja koja ste primili od znanstvenog i medijskog establishmenta a da biste mogli razmotriti uzbudljive novo znanje koje vam nudi pionirska znanost,Poglavlje POUKE IZ PETRWEVE ZDJELICE: POHVALA PAMETNIM STANICAMA | PAMETNIM STUDENTIMA Nevolje u raju rugog dana boravka na Karibima, dok sam stajao pred vile od stotinu vidljive nervoznih studenata medicine, odjednom sam shvatio da ovaj otok ne percipiraju svi kao leZerno utoéiste. Za te nervozne studente Montserrat nije bio mirno pribje2i8te nego posljednja Sansa za ostvarivanje njihoveg SNA dapostanulijegnici Moja grupa bila je geografski homogena, to su bili uglav nom amerigki studenti s Istogne obale, medutim bili su svih rasa obi, ukljusujuéi Sezdesetsedmogodignieg umirovljenika koji je Zelio usiniti vise sa svojim Zivotom, Jednako raznolike bile su i ajihove pozadine - biv8i osnovnoskolski nastavnici, ratunovode, glazbeniei, Casna sestra te Sak jedan krijuméar droge, Usprkos svim razlititostia . studentima su dvije stvari bile zajednigke, Prva je bila ta da nisu uspjeli proéi izrazito kompeti tivni izborni proces kojim se popunjavao ogranigeni broj mjestana amerigkim Medicinskim fakultetima, Kao drugo, bili su »bor- ci« s Evrsiom nakanom da postanu lijetnici ~ nisu se Zeljeli odre~ Gi prilike da doka%u svoje sposobnosti. Veéina ih je bila potrosila svoje Zivotne uStedevine ili su se zadut i dodatne trofkove Zivijenja izvan zemlje. Mnogi su se po prvi put u Zivotu nasli potpuno sami, ostavivsi svoje obitelji, prijate- je i voliene iza sede. Trpjeli su krajnje nesnosne Zivotne uvjete kako bi platili Skolarinu u kampusw. Pa ipak, unato’ svim preprekama i loSim izgledima nisu odustajali od svoje potrage za lijetnitkom diplomom. Dobro, tako je bilo barem do naseg prvog zajednigkog sata Prije mog dolaska studenti su imsli tri razligita profesora histo logije i staniéne biologije. Prvi je predavas ostavio studente na cjedilu tri tjedna nakon potetka semestra, kada se morao posve- titi nekom osobnom problemu i napustiti otek. U kratkom roku fakultet je pronasao prikladnu zamjenu koja je pokuSala nastaviti adje je prethodnik stao; na nesreéu, taj se profesor povukao tri tjedna kasnije jer se razbolio, Sljedeéa dva tjedna je jedan profesor zaduzen za drugo nastavno podrugje studeatima Gite poglavija iz udzbenika. To je studentima zacijele bilo na smrt dosadno, me- dutim fakultet je slijedio direktivu da ispuni odredeni broj sath predavanja za taj kolegij. Da bi diplomanti fakulteta mogli kasnije raditi u Sjedinjenim Drzavama, morali su se ispuniti akademski standardi Sto su ih postavili amerigki kontrolori Po Getvrti put tog semestra izmo2deni studenti sluSali. su novog profesora, Ukratko sam im iznio kvalifikacije kao i svoja o&ekivanja glede kolegija. Dao sam im na znanje da iako se nala- zimo u inozemstvy neéu od njih odekivati mista manje nego So sam o¥ekivae od svojih studenata u Wisconsinu, Dedao sam da oni to ne bi trebali ni Zeljeti, jer da bi dobili dozvolu za rad, svi lijedni inskim odborima, trebaju poloziti ispit pred istim medi bez obzira na to koji su Medicinski fakultet zavriili. Zatim sam iz svoje aktovke izvukao bunt ispita i rekuo studentima da ée res vati test samoprocjenea. Sredina semestra je bila upravo prodla i ogekivao sam da Ge biti upoznati s polovicom gradiva iz tog kolegija. Test koji sam razdijelio tog dana sastojao se od dvadesetpitanja uzetih izravno iz ispita iz histologije Sto se sredinom se- mestra provodi na Sveudiliftu Wisconsin, Prvih deset minuta pisanja testa u udionici je viadala ma ti8ina, Tada je studente, jednog za drugim, obuzclo nervozno, vrpoljenje - progirilo se bre od smrtonosnog virusa ebola, Kada je dvadeset minuta namijenjenih pisanju testa proteklo, razred je bio u panici. Nakon Sto sam rekao »prestanitew, nagomilana nervozna tjeskoba eruptirala je u buku stotinu uzbudenih razgo- vora, Utisao sam ih i poseo im éitati odgovore. Prvih pet ili Sest odgovora bili su poprageni priguéenim uzdasima, Nakon Sto sam doSae do desetog pitanja, svaki sljededi odgovor pratili su sve alasniji uzdasima, Najbolji rezultat u razredu bilo je deset tognih odgovora, nekoliko studenata je togno odgovorilo na sedam p tmja, a vegina ostalih su, vjerojatno pogadanjem, postigli jedan ili dva togna odgovors, Kada sam pogledao razted, suotio sam se s ukogenim, kon- sterniranim licima, »Borci« su se nasli pred porazom. $ vige od pola semestra iza sebe, morali su krenuli ispodetka. Mragno ras- polovenje obuzelo je studente od kojih je veéina vee dobro pli vala u vodama drugih, vrlo zahtjevnih kolegija na Medicinskom fakultetu. Njihova potigtenost ubrzo se pretvorila u tihi o&aj. U dubokoj tiSini gledao sam studente, a oni su gledali mene. Osjetio samunutarnju bol - razred je kolektivno sitio jednoj od onih Greeenpeacovih fotografija malih tuljana s velikim o8ima prije nego Sto th be8éutni trgovei krznom palicama zatuku do smrti Sree mi se stezalo, Mo%da su me morski zrak i slatkasti otodki mirisi vee bili udinili velikoduSnijim... Bilo kako bilo, ne- Eekivano sam se nayao kako im objavijujem da Gu se, ukoliko i oni ulode odgovarajusi trud, osobne zaloziti da svaki student bude potpuno spreman za zavréni ispit. Kada su shvatili kako sam istinski predan njihovom uspjehu, mogao sam vidjeti siaj u ajihovim, prije uspanigenim, ogima. Osjeéajuéi se kao borbeni trener koji pnabrijava« svoj tim prije Vadne utakmice, rekao sam im da mislim da nisu aista ma- aje inteligentni od studenata kojima sam predayao u Sjedinje-nim Dréavama, Rekso sam im da mislim da su njihovi kolege w Sjedinjenim DrZavama samo malo vjestiji u mehaniékom uée- ju napamet, te da im je to omoguéilo da postignu bolji rezultat, na prijemnim ispitima za Medicinske fakultete. Osim toga, po- trudio sam se uvjeriti ih da histologija i staniéna biologija nisu intelektualno tetki kolegiji. Objasnio sam im da priroda, u svoj njezinoj eleganciji, funkeionira po vrlo jednostavnim nadelima, Ponudio sam im odr2avanje dedatnih veternjih predavania, koja su dodatno stavila na kuSnju njihovu ustrajaost nakon dana veé pretrpanih predavanjima i laboratorijskim vjezbama, Moj dese- tominutni stimulativni govor podigao je samopourdanje stude- nata, Kada je sat zavriio, izletjeli su iz te udionice »rigajuéi vatrua Evrsti uw odluci da neée pokleknuti pred sustavom. Nakon Sto su studenti otifli shvatio sam veliginu zadatka Koji sam si zadao. Potele su me salijetati sumnje. Znao sam da je dobar bro} studenata potpuno nekvalificiran za pohadanje Me~ dicinskog fakulteta, Mnogi drugi su bili sposobni studenti ali s podlogom koja ih nije pripremila za taj izazov. Bojao sam se da ée se moja otoéna idila pretvor u frenetiénu, vremenski zat} au akademsku pometnju koja Ge zavrSiti s neuspjehom, kako po moje studente tako i po mene kao njihovog nastavaika, Poseo sam razmigljati o svom poslu u VVisconsinu i iznenada mi se on udinio lakim, Na VVisconsinu sam drZao samo osam od otprilike pedesel predavanja koja saginjavaju kolegij histologije i stanié- ne biologije. Tamo je teret predavanja sa mnom dijelile jo8 pet Slanova Odsjeka za anatomiju, Naravno, bio sam adgovoran za materijal na svim predavanjima jer sam bio ukljugen u prateée laboratorijske vjezbe. Morao sam moéi odgovoriti na sva pitanja studenata povezana s kolegijem. Medutim, poznavanje gradiva i predstavijanje istog tog gradiva na predavanjima nije jedno te istot Imao sam na raspolaganju trodnevni vikend da se uhvatim u koStac sa situacijom u koju sam se doveo. Da sam na krizu poput ove naiSao kod kuée, moja osobnost tipa »A« vjerojatno bi me dovela do poslovitne omée ispod lustera. Zanimljivo je da se, dok sam sjedio pokraj bazena i promatrac Sunce kako zalaziu Karipsko more, potencijalna tjeskoba jednostavne preobrazila v osjeéaj uzbudljive avanture, Poseo sam osjeéati uzbudenje zbog, Sinjeniceda sam po prvi put u predavackoj karijeri samo ja od- govoran za taj zahtjevan kolegij, te da se ne moram prilagodavati natinskim i sadrZajnim restrikejjama programa koji se poufavaju vu tim. Stanice kao siéuSni judi Kako se ispostavilo, taj Kolegij histologije bio je najsretni- je i intelektualno najintenzivnije razdoblje w mojoj akademskoj karijeri, Slobodan da predajem kolegij onako kako sam ga clio predavati, upustio sam se u nov nagin obrade gradiva, pristup koji se u mojoj glavi razvijao nekoliko godina. Bio sam faseini idejom da bi gledanje na stanice kao na »siguine Ijude« olaksa- lo razumijevanje njihove fiziologije i ponasanja. Smisljati novu strukturu kolegija bilo je uzbudljivo. Ideja ispreplitanja stanigne i Ijudske biologije ponovno je rasplamsala nadahnuée za znanost koje sam osjeéao koje dijete. Taj entuzijazam sam i dalje imao u svom istrazivatkom laboratoriju, medutim ne i zarobljen u broj- him birokratskim pojedinostima o kojima sam kao stalni profe- sor bio duvan voditi raguna, ukljudujuei beskrajne sastanke i 7a mene mukotrpna fakultetska primanja. Bio sam sklon promatrati stanice kao sligne Ijudima buduéi da sam, nakon godina provedenih iza mikroskopa, stekao poni- most pred slozeno8éu i moéi, kako se isprva Sinilo, anatomski jednostavnih kapliica u Petrijevoj zdjelici. U skoli ste mozda nau- Gili osnovne dijelove stanice: jezgra koja sadrZi genetski materijal, mitohondriji Sto proizvode energiju, za8titna membrana na obo- du i citoplazma koja se nalazi izmedu svega toga, Pa ipak, unutar tih naizgled anatomski jednostavnih stanica nalazi se slozen svi- ie te pametne stanice koriste tehnologije koje znanstvenici jox ne mogu dokraja shvatiti Ideju 0 stanicama kao siéuSnim Ljudima koju sam promi- Sljao veéina bi biologa smatrala herezom. PokuSaj da se bilo Sto Sto nije Ijudske poveze s Ijudskim ponaSanjem naziva se antro-pomorfizam, »Pravi« znanstvenici antropomorfizam smatraju nedim poput smrtnog grijeha i bojkotiraju znanstvenike koji ga svjesno upotrebljavaju u svem radu. No, ja sam smatrao da raskidam s ortodoksnim zbog dobrog, razloga. Biolozi do znanstvene spoznaje pokuSavaju dei proma- tranjem prirode i stvaranjem hipoteze o tome kako stvari funkei: oniraju. Izvodenje hipoteze i smi8lianje pokusa od znanstvenika neizostavno zahtijevaju da »smislja« kako stanica ili neki drugi ivi organizam Zivi svoj Zivot. Primjenjivanje tih »ljudskih rje- Senja, to jest Hudskog nadina rjekavanje bioloskih tajni, biologa automatski ini keivim za antropomorfiziranje. Kako god da po- gledate, bioloska znanost se do odredene mjere temelji na huma- niziranju onoga Sto se prouéava. Zapravo, mislim da je nepisana zabrana antropomorfizma jedan zastarjeli ostatak Srednjeg vijeka kada su vjerski autorite- ti nijekali postojanje bilo kakvog neposrednog odnosa izmedu Ijudi i bilo kojeg drugog BoZjeg stvorenja, Jasna mi je vrijednost te koncepeije kada judi pokuSavaju antropomorfizirati Zarulju, radio-prijemnik ili dZepni no2ié, medutim ne smatram je valja- nom kritikom keds se primjenjuje na Zive organizme. Ljudi su vigestaniéni organizmi - zacijelo inherentno dijelimo temeljne obrasce ponaSunja ¢ naSim vlastitim stanicama, Ipak, svjestan sam da je za priznavanje te paralele potreb- na promjena pereepeije. Povijesno gledano, nasa judeokrséan- ska vjerovanja navela su nas na miSljenje da smo mi inteligentna stvorenja koja su sivorena u zasebuom i razligitom procesu ed svih drugih stvorenja, gj. biljaka i Zivotinja, Zbog takvog stajalista na niga biéa prijezirno gledamo kao na neinteligentne Zivotne oblike, posebno na organizme koji su na nizim evolucijskim ste- penicama Zivota NiSta nije dalje od istine, Kada druge Ijude promatramo kao individuatne entitete ili gledamo same sebe u zrealu kao indivi- duaini organizam u jednom smo smistu u pravu, barem iz per~ tim, kada bik vas smanjio na veliginu pojedinaéne stanice tako da mozete vidjeti svoje sijelo iz spektive nage razine opazanja. Mete perspektive, to bi vam pruzilo potpuno novi pogied na svijet Kada biste pogledali na sebe iz te perspektive, ne biste se vidje- |i kao pojedinaeni emtitet, Vidjeli biste se kao Zivahnu zajednicu vide od pedeset tisuéa milijardi pojedinagnih stenica Dok sam se zabavljao tim idejama za svoj kolegij histologi- Jje, pred oi mi se stalno vraéala slika iz enciklopedije koju sam bio Gitao kao dijete, U poglaviju o Ijudima nalazila se ilustrecija sa sedam prozirnih plastiénih listova od kojih je na svakom bio otisnut jednak, podudarajuéi obris ljudskog tijela. Na prvoj stra~ nici obris je bio ispunjen slikom golog dovjeka. Okretanje prve stranice bilo je poput svlavenja njegove koze i otkrivanja njegova ja, slike unutar obrisa na drugoj stranici, Kada sam okrenuo drugu stranicu, medusobno preklopliene slike preostalih stranica otkrile su mogao sam vidjeli redom kostur, mozak i Zivevije, krvozilje i organske sustave. vopisnu ra¥élambu ajegova tijela. Listanjem stranica Za svoj karipski kolegij mentalno sam obnovio te dijapozi- tive s nekoliko dodatnih preklapajuéih listova od kojih je svaki bio ilustriran stanignim strukturama, Veéina struktura stanice se organeli. To su njezini »siéusni organi« koji plutaju u Zelatinoznoj citoplazmi. Organeli obuhvaéaju jezgru, koja je najveéi organel, mitohondrije, Golgijeve tijele i vakuole, Tradi- cionalninaéin predavanja kolegija je da se najprije obrade te sta- nigme strukture, te de se zatim prijede na tkiva i organe |judskog tijela, Umjesto toga, ja sam sjedinio ta dva dijela kolegija kako bih odrazio preklapajuéu prirodu ljudi i stanica, Ui sam svoje studente de su biokemijski mehanizmi koje koristestamigni sustavi organels u biti jednaki mehanizmima So ih koriste nasi, ljudski organski sustavi, Naglasio sam da iako su judi sastavijeni od tisuéa milijardi stanica, u nagem tijelu nema nijedne ynoveu funkeije koja nije veé prisutna u pojedinagnoj staniei. Svaki eukariot (stanica s jezerom) posjeduje funkeional- nosti ckvivalentne nagem Zivéanom sustavu, probavnom susta- vu, posjeduje diSni sustav, sustav za izlutivanje, endokrini sustev, miSigni sustav i kostur, optjecajni sustav, ovojnicu (koZu), repro-duktivai sustav te Eak primitivai imunoloski sustav koji koristi porodicuubikvitinskib proteina slignih antitijelima, Usto, objasnio sam svojim studentima da je svaka stanica jedno inteligentno biée koje moZe prezivjeti samostalno, kao 8t0 znanstvenici pokazuju kada izuzimaju pojedinaéne stanice iz ti- jela i uzgajaju ih kao kulturu stanica, Kao dijete intuitivne sam znao da su te pametne stanice obdarene namjerom i svrhom: aktivno tra%e okolinu koja podrzava njihovo previvijavanje te istovremeno izbjegavaju otrovne ili neprijateljske okolise. Poput judi, pojedinaéne stanice analiziraju tisuée podrazaja iz mikroo- koline u kojoj obitavaju. Analizom tih podataka stanice odabiru prikladna ponaSanja koja ée im osigurati opstanak Nadalje, pojedinatne stanice sposobne su ubiti na temelju tih iskustava okoline i mogu stvarati staniéno sjecanje koje zatim prenose svom potomstvu. Na primjer, kada virus ospiea zarazi dijete, poziva se nezrela imunoloska stanica da stvori za8titno proteinsko antitijelo protiv tog virusa, Tijekom tog postupka sta- nica mora kreirati novi gen koji ée sluziti kao naert za proizvod- nju protein-antitijela za ospice, Prvi korak u proizvodnji posebnog gena za anti jjelo pro tiv ospica dogada se u jezgri nezrelih imuno-stanica. U njihovim genima nalazi se vrlo velik broj DNK segmenata koji kodiraju jedinstveno oblikovane odlomke proteina. Nasumitnim sastay- Vanjem i rekombiniranjem tih DNK segmenata imuno-stanice stvaraju mnoStvo razligitih gena od kojih svaki funkeionira kao jedinstveno oblikovan protein-antitijelo. Kada nezrela imuno- staniea proizvede protein-antitijelo koji je »vjeran« fizitki kom- plement virusa ospica koji je napao tijelo, stanica ée se aktivirati Aktivirane stanice koriste zapanjujuéi mehanizam nazvan dozrijevanje afiniteta koji stanici omoguéava da se savréeno »pri- lagodi« konatnom obliku svog protein-antitijela i tako postane savrSeni komplement virusu ospica koji je napao tijelo. [Li etal, 2003.; Adams, et al, 2003.], Pomoéu procesa po imenu somatska hipermutacija aktivirane imuno-stanice stvaraju stotine kopija svog izvornog gen-antitijela. Medutim, svaka nova inagica genamalo je mutirana tako da kodira malo druksije oblikevani prote- in antitijelo, Stanica odabire varijantu gena koji je najprikladnije antitijelo, Ta izabrana verzija gena takoder prolazi kroz uzastopne cikluse somatske bipermutacije koji dedatno »teSu« oblik antiti- Jjela kako bi one postalo »savrSeni« fizitki komplement virusu ospica. (WU, ct al., 2003,; Blanden i Stecle, 1998; Diaz i Casali, 2002,; Gerhart, 2002.) Kada se tako usavrieno antitijelo spoji na virus, ono deakti- vita uljeza i oznatava ga 2a unistenje. Na taj aadin Siti dijete od eskalacije ospica. Stanice zadr2avaju svoje genetsko »sjeéanje« na TO antitijclo, pa kada osoba u buduénosti dode u doticaj s viru- som ospica, stanice trenutno mogu pokrenuti zastitnu imuno- lodku reakeiju, Novi gen-antitijelo move se prenijeli i na gitave potomstvo stanice kada se ona dijeli. Dakle, tijekom tog procesa stanica je ne samo »nauéila« o virusu ospica nego je i stvorila ysjesanjow o njomu koje 6 naslijediti i Siriti njezine stanice-kéeri Ova zapanjujuga znagajka genetskog intenjerstva izrazito je vak- na jer predstavija inberentni yobavjestajni« mehanizam putem kojeg stanice evoluiraju. [Steele, et al., 1998.] Podrijetlo Zivota: Pametne stanice postaju pametnije Ne treba nas Euditi da su stanice take pametne. Jednosta- ign organizmi bili su prvi oblici fivota ne Plonetu, Fosilni do- kazi otkrivaju ds sa bili tu festo milijuna godina nakon nastanke Zemlje, Sljedesih 2,75 milijarde godina Zemljine povijesti jedini tamostelai organizmi ito su Zivjeli u ovem avijetn bili au jedno- stanigniorganizmi - bakterije, alge i ameboidne prazivotinj. Prije otprilike 750 milijuna godina te pametne stanice domi- slile ou se kako da postanu pametije te su se pojevili prvi vise- stanini organizmi (biljke i divotinje). Vidertaniéni Zivotni oblici u podetku su bili Inbave zajednice ili nkolonijen jednostanigaih organizama, Isprva su se stanitne zajednice sastoale od nekoli- ko desetaka ili nekoliko stotina stanica. No, evolucijsks prednost Fivljenja uw zajednici uskoro je dovela do udruyenja sastavijenihod vite milijuna, milijardi ili Sak tisuéa milijardi socijaino inte- raktivnih stanica, Tako je svake pojedin: na stanica mikroskop- skih dimenzija, veligina viSestanignih zajednica mode sezati od Jedva vidljivih do golemih, Biolozi su te viSestanigne zajednice klasificirali_ na temelju njihovog uredenja kako ga vidi ljudsko oko. Premda se te stanigne zajednice golom oku tine kao po- jedinagni entiteti - mi organizirana udruzenja milijuna i milijardi stanica pas ili Zovjek - one su, zapravo, visoko Evolucijski pomak prema sve veéim zajednicama jednostav- no je odraz bioloskog imperativa previvijavanja, Sto organizam posjeduje veéu syjesnost © svojoj okolini, to su bolji izgledi za njegovo previvijavanje, Kade se stanice udruze, eksponencijalno poveéavaju svoju svjesnost. Da svakoj stanici dogovorno dodije- limo vrijednost svjesnosti X, tada bi svaki Kolonijelni organizam imao potencijal vrijednosti svjesnosti od najmanje X puta broj stanica ¥ koloniji Kako bi previvjele u tako velikim koncentracijama, stanice su stvorile strukturirane okolife. Te sofisticirane zajednice podi- jelile su radno optereéenje na manje dijelove, preciznije i uginko- vitije nego organizacijski dija zajednicu se pokazalo ueinkovitijim da se pojedinaénim stai cama dodijele specijalizirani zadaci. U razvoju Zivotinja i biljaka stanice te specijalizirane funkeije pofinju stjecati jo¥ u feri em- ami u velikim korporacijama, Za brija, Proces citolotke specijalizacije stanicame omoguéava obli- kovanje posebnih vrsta tjelesnih tkiva i organa. Tijekom vremena ta) je obrazac diferencijacije, tj. raspodjele posta izmedu tlanova zajednice, postao zapisan u genima svake stanice u zajednici, te na aj natin znagejno poveéao djelotvornost organizma i njegovu sposobnost prefivijavanja Primjerice, u vecim organizmima samo mali postotak sta~ nica bavi se o€itavanjem podrazaja iz okolisa i odgovaranjem na njih. To je zadatak skupina specijaliziranih stanica koje formira- ju tkiva i organe Fivéanog sustave, Funkeija Zivéanog sustava je opazanje okoline i koordiniranje ponaganja svih drugib staniea u golemoj stanignoj zajedniciPodjela rada izmedu stanica u zajednici pruza i jednu dru- gu prednost u predivijavanju. Na taj nadin steena djelotvornost omoguéila je da vige stanica prezivijava s manje. Promislite © staro} izreei »Gdje ima za jednog, ima i za dvoje«. Ili, razmistite © cijeni izgradnje kuée s jednim dvosobnim stanom i o cijeni gradnje dvosobnog stana u stambenoj zgradi od sto stanova. Da bi prezivjela, svaka stanica treba utro8iti odredenu koliginu ener- sije, Koligina energije Sto je zadrZe pojedinci koji ive u zajednici pridonosi kako vecim izgledima za opstanak tako i veéo) kvaliteti ivota U ameri¢kom kapitalizmu Henry Ford je uogio taktivku prednost u diferenciranom obliku zajedniékog rada i upotrije- bio ga u vidu sustava tekuée vrpce za sklapanje automobila, Prije Forda malom timu svestranih radnika trebalo je tjedan ili dva da proizvedu jeden automobil. Ford je organizirao svoju radionieu tako da je svaki radnik bio odgovoran samo za jedan specija- lizirani posao, Postavio je velik broj tih diferenciranih radnika uz linije, tekuée vepce, i pomicao proizvodaju automobila od jednog specijaliziranog radnika do drugog. Uginkovitost specija- lizacije posla omoguéila je Fordu proizvodnju jednog automobila za samo devedeset minuts nasuprot prijainjih nekoliko tjedana Nazalost, kada je Charles Darwin istaknuo radikalno druk- iu teoriju o nastanku Zivota, zgodno smo »zaboravili« na to da je za evoluciju neophodna suradnja. Darwin je prije sto i pedeset godina ustvrdio da su Zivi organizmi ukljugeni u yjeénu »borbu za prezivljavanje.« Za Darwina, borba i nasilje nisu samo dio Zi- votinjske (ijudske) prirode nego glavne »sile« koje stoje iza evo- lutivnog napretka, U posljednjem poglaviju svog djela O postan- Ju vrsta: pomoéu prirodnog odabira, ili 0 odwanju_privilegiranog podrijetla uw borbi za Zivot Darwin je piso 0 neizbjezno} »borbi za tivotw i da se evolucija pokreée »ratom prirode, od gladi do smrti« Spojite 10s Darwinovom postavkom da je evolucija m sumigne i imamo svijet, kako ga je Tennyson pjesnitki okarakte- izirao, »krvavih ralja i kand¥a«, niz beznatajnih, krvavih borbi za predivijavanje,Evolucija bez krvavih kandzi Iako je Darwin uvjerljive najglasovit znanstvenik koji je evoluciju utvrdio kao znanstvenu Einjenicu evolucionist, prvi bio je istaknuti francuski biolog Jean-Baptiste Lamarck. [Lamarck 1809., 1914., 1963.] Caki Ernst Mayr, vodeéi arhitekt »neo-darvi- nizmac, modernog oblika Darwinove teorije koji ukljuduje mole- kularnu genetiku dvadesetog stoljeéa, priznaje da je Lamarck bio pionir. U svom Klasignom djelu iz 1970. godine pod naslevom Evolution and the Diversity of Life (Evolucija i Zivorna raznoli- kost), [Mavr, 1976., stranica 227], Mavr je napisao: » da se Lamarcka moze s mnogo vecim pravom nazvati nutemelji- teljem teorije evolucijea, Sto je nekoliko francuskih povjesnitara i udinilo - Lamarck je prvi autor koji je éitavu kajigu posvetio Prvenstveno predstavljanju teorije organske evolucije, On je prvi predstavio cjelokupan sustav Zivotinja kao proizvod evolucije.« Ne samo da je Lamarck predstavio svoju teoriju pedeset go- dina prije Darwina nego je ponudio mnogo manje surovu teori- ju o mehanizmima evolucije, Lamarckova teorija sugerira da se evolucija temelji na »poudnoj«, kooperativnoj interakeiji izmedu organizama i njihove okoline koja 2ivotnim oblicima omoguéa- va da prezive i evoluiraju u dinamignom svijetu, Njegova ideja je bila da organizmi stjedu i prenose prilagodbe neophodne za svoj opstanak u okoli8u koji se mijenja. Zanimljivo je da se ova Lamarckova hipoteza 0 mehanizmima evolucije slaze sa shvaéa- njem suvremenih stani¢nih biologa 0 naginu na koji se imuno~ loSki sustavi prilagodavaju syojoj okolini Lamarckova teorija najprije se nafla na udaru Crkve. Ideja da su se [judi razvili iz niZih Zivetnih oblike proglasena je he- rezom, Lamarcka su nipodastavali i njegovi kolege znanstvenici koji su, kao kreacionisti ni psiholog August Weismann pridonio je guranju Lamarcka na ;smijali njegove teorije. Njemaéki razvoj- marginu kada je pokuSao testirati Lamarckovu teoriju da orga- nizmi prenose svoje znagajke usmjerene na prezivijavanje koje su stekli putem interakeije s okolinom. U jedaom od svojih pokusa Weismann je Zenki i muzjaku misa odrezao repove i zatim ih pa-tio. Weismann je tvrdio da miSevi, ukoliko je Lamarckova teorija Ispravna, trebaju prenijeti svoju bezrepost svojim potomeima, Prva generacije miseva rodena je S repovima, Weismann je po- novie eksperiment jo8 dvadeset jedau generaciju, medutim nije roden nijedan bezrepi mi8, Sto je Weismanna navelo na zakljucak da je Lamarekova ideja 0 nasljedivanju pogresna. Medutim, Weismannoy eksperiment nije bio primjerena provjera Lamarckove teorije. Prema njegovo) biografkinji L. J, Jordanovej, Lamarck je sugerirao da se takve evolutivne promje~ ne mogu odvijati kroz »golema vremenska razdoblja«. Jordanova je 1984. godine napisala da je Lamarckova teorija »podivala« na velikombroju»propozicija, ukljuéujuéi:»...zakoni Sto upravljaju Zivim stvarima tijekom golemih vremenskih razdoblja proizveli SU sve slozenije oblike.« [Jordanova, 1984,, stranica 71], Weisma- nnoy petogedisnji eksperiment o¥ite nije bio devoljno dug da provjeri tu teoriju. Jos veéi nedostatak tog eksperimenta je da Lamarck nikada nije tvrdio da ée se prenijeti svaka promjena na Organizmu, Lamarck je rekao da organizmi zadrzavaju znataike (apr. repove) kada ih trebaju za prezivijavanje. [ako Wiesmann nije smatrao da miSevima za prezivijavanje trebaju repovi, nitko nije pitao miSeve smatraju li da su im repovi nuzni za prezivlja- vanje! Usprkos ogitim manjkavostima, studija o bezrepim migev ma pomoglaje unistiti Lamarckove reputaciju. U stvari, Lamare- ka su uglaynom ignorirali i ocrnjivali. C. H. Waddington, evolu- cionist sa Sveutilista Cornell, je u The Evolution ofan Evolutionist (Evolucija evolucionista) [Waddington, 1978, stranica 38.) na- pisao: »Lamarck je jedina velika lignost u povijesti biologije &ije je ime praktidki postalo izraz poruge. Sudbina rada veéine znan- stvenikaje da s vremenom bude odbaten, medutim vrlo je mali broj autora napiseo djela koja se i dva stoljece kasnije odbacuju stakvom indignacijom da bi skeptik mogao posumnjati da se radi o neGistoj savjesti. Zapravo mislim da se Lamarcka priligno nepravedno kritiziralo.« Waddington je ove dalckovidne rije’i napisao prije tridesct godina, Danas se Lamarckova teorija nanove vrednuju u svjetlu 48hove znanosti koja sugerira da esto stigmatizirani biolog nije bio potpuno u krivu, a da testo hvaljena Darwinova teorija nije posve totna. Naslov jednog lanka u prestiznom tasopisu Scien- ce iz 2000. godine bio je prvi znak »glasnosti«: »Je li Lamarck bio bar malo u pravu?« [Balter 2000.) Jedan od razloga zbog kojih znanstvenici ponovno razma- traju Lamarcka je taj Sto nas evolucionisti podsjeéaju na nepro- cjenjivu ulogu suradnje u edr2avanju 2iveta u diosferi. Zaan- stvenici su davno uoéili simbiotske odnose u prirodi, U knjizi Darwin's Blind Spot (Darwinova slijepa toéka) britanski lijeénik Frank Ryan navodi niz takvih odnosa, ukljuéujuéi Zutog Skampa koji skuplja hranu dek ga njegov partner glavoé Stiti od predato- ra, te vestu raka samea koji aa svojoj kugiei nosi moruzgvu.« Ribe i hobotnice vole se hraniti rakovima samcima, medutim kada se priblige to) vrsti raka samca moruzgva baci svoje tivo obojenc lovke s njihovim mnoStvom Zarnica, te opege predators prisilja- vajuéi ga da svoj obrok potra2i negdje drugdje.« Ratoborna mo- ruzgva takoder profitira u tom odnosu buduéi da jede ostatke rakove hrane, Medutim, danainje razumijevanje suradnje u prirodi ide mnogo dalje od th lako zamjetljivih primjera. »Biolozi postaju sve svjesniji da su Zivotinje koevoluirale te da i dalje koegzistira~ ju s razligitim porodicama mikroorganizama nuznih za njihovo zdravije i rast.« stoji u Slanku nedavno objavijenom u Sesopisu Science pod naslovom »Pregivijavamo uz pomoé nasi malih pri- jatelja« [We Get By With A Little Help From Our (Little) Friends; Ruby, et al.] Proufavanje tih odnosa danas je jedao od najbrze rastuéih podruéja w biologiji zvano »biologija sustavaw Ironiéno je da su nas posljednjih desetijeéa udili da ratujemo protiv mikroorganizama, i to svim sredstvima - od antibakterij skih sapuna pa do antibiotika, Medutim, ta pretjerano pojedno- stavijena poruka zanemaruje Ginjenicu da su mnoge bakterije od presudne vaznosti za nage 2dravije. Klasigan primjer kako mi- Kroorganizmi pomazu Ijudima su bakterije u na8em probavnom sustavu koje su kljuéne za na8e pregivijavanje, Bakterije u naSem Zelucu i crijevnom traktu pomazu pri probavi rane i, takoder,omoguéavaju apsorpeiju prijeko potrebnih vitamina. Ta suradnja izmeduljudi i mikroba raziog je zbog kojeg neumjerena upotre- ba antibiotika steti nasem zdravlju, Antibiotici su ubojice koji ne biraju - bakterije koje su potrebne za nase prezivijavanje ubijaju jednako efikasno kao i bakterije koje su 2a njega Stetne, Nedavai napredak u genomskoj znanosti otkrio je jo8 jedan mchanizam suradnje izmedu vrsta, Ispostavilo se da ivi orga~ nizmi u stvari integriraju svoje staniéne zajednice razmjenjuju- Gi njihove gene. Ranije se mislilo da se geni prenose iskljutive putem reprodukeije, potomstvu nekog pojedinagnog organizma, Sada znanstvenici otkrivaju da se geni dijele ne samo izmedu po- jedinaénihpripadnika vrsta nego i izmedu pripadnike razligitih vista, Dijeljenje genetskih informacija preko prijenosa gena (neng. gene transfer«) ubrzava evoluciju buduéi da organizmi mogu usvojiti »naugeno« iskustvo od drugih organizama. [Nitz, et al., 2004,; Pennisi, 2004,; Boucher, et al., 20033 Dutta i Pan, 2002.; Gogarten, 2003] $ obzirom na tu razmjenu gena, na organizme se vide ne moze gledati kao na nepovezane entitete; ne postoji zid izmedu vrsta. Daniel Drell, direktor programa za genom mikro- organizama pri Ministarstvu energetike za Casopis Science (2001., 1634) je izjavio: »...vige ne mozemo sa sigurnoséu reéi Sto je vrsta.« (Pennisi, 2001]. Ta razmjena informacija nije slueajnost. To je navin na koji priroda poboljSava izglede za prezivijavanje u biosferi. Kao Sto je ranije spomenuto, geni su fizitko sjeanje naugenih iskusta- va nekog organizma. Nedavno uogena razmjena gena medu po- Jedinagnim organizmima raspriuje ta sjecanja i time utjete na opstansk svih organizama koji sainjavaju zajednicu Zivota, 1, sada kada znamo za taj mehanizam prijenosa gena unutar i iz medu vrsta, bjelodane postaju opasnosti genetskog inzenjerstva, Na primjer, modificiranje gens rajgice mozda se neée zaustaviti na rajtici, mo%da ée izmijeniti Gitavu biosferu na nadine koje ne mozemo predvidjeti. Veé postoji studija koja pokazuje da se pri Eovjekovom probavljanju genetski modificirane hrane umjetno proizvedeni geni prenose u korisne bakterije u erijevima i mije- njaju njihov Kkarakter. (Heritage, 2004.; Netherwood,et al.,2004.)Na sligan nagin prijenos gena izmedu genetski modificiranih ra- tarskih kultura i izvornih biljnih vrsta koje ih okruzuju devodi do sve veée pojave iznimno otpornih vrsta nazvanih super-koro- vi. [Milius, 2003.; Haygood, et al., 2003.; Desplangue, et al, 2002 Spencer i Anow, 2001]. Kada su u okoli uveli genetski modifici- rane organizme, inZenjeri nisu uzeli u obzir Einjenicu prijenosa gena, Sada, kada se njihovi modificirani geni sire medu drugim organizmima u okoli8u i mijenjaju ih, po€injemo se suogavati s pogubnim posljedicama tog previda, [Watrud, et al, 2004.) Genetiski evolucionisti upozoravaju da éemo, propustimo li primijeniti pouke nae zajedniéke genetske sudbine koja bi nas trebala poutiti suradnji medu svim vrstama, ugroziti opstanak Sovjeganstva, Trebamo nadi¢i darvinovsku teoriju koja istise vaznost pojedinaca i prihvatiti onu koja naglaSava vaznost zajed- nice. Britanski znanstvenik Timofhy Lenton podastire dokaze da evolucija vite ovisi o interakeiji medu vrstama nego o interakeiji izmedu pojedinaca unutar vista. Evelucija postaje stvar prezivija- vanja najsposobnijih skypina a ne prezivijavanja najsposobnijin pojedinaca, U Elanku objavijenom 1998. godine u Easopisu Na~ ture Lenton je napisao da umjesto usredotogivanja na pojedince i njihovu ulogu u evoluciji, »...moramo uzeti u obzir cjelovitost organizama i njihovog materijalnog okoli8a kako bismo dokra- ja razumjeli koje znaéajke se prenose i postaju previadavajuéec [Lenton, 1998] Lenton se slave s hipotezom Jamesa Lovelocka 0 Gaji, koja kaze da Zemlja i sve veste na njoj tore jedan interaktivni, zivu- iranje u raynotezu tog super-organizma zvanog Gaja, bilo da se radi 0 6i organizam. Oni koji podupiru tu hipotezu tvrde da uniStavanju prasuma, stanjivanju ozonskog omotaéa ili mijenja. aju organizama geneti¢kim inZenjerstvom, moze ugroziti njegov i, posljedigno, nag opstanak. Nedavno provedene studije sto ih je financiralo britansko Vijece za Research Council) poduprle su tu zabrinutost. [Thomas, et al, 2004.; Stevens, et al., 2004.) lako je u povijesti naseg planeta do- lazilo do m trazivanje prirodnog okoliSa (Natural Environment ovnih izumiranja, pretpostavija su da su sva bila 48prouzrogena izvanzemaljskim dogadajima, kao na primjer uda- rom kometa u Zemlju. Jedaa od novih studija zakljuduje da »pri- rodni svijet prolazi kroz Sesto veliko izumiranje u svojo} povi- lesti« [Lovell, 2004, Medutim, ovaj put uzrok izumiranja nije izvanzemaljski, Prema jednom od autora istrazivanja, Jeremyju Thomasu, »koliko mozemo vidjeti, ove izumiranje uzrokuje je- dan Zivotinjski organizam - govjek.« Raditi ono Sto govore stanice Tijekom godina koje sam proveo pougavajuci na Medicin- skom fakultetu vidio sam da su studenti medicine u akadem- skom okruzju skloniji natjecanju i ocrnjivanju od gomile odvjet- nika, U svom nastojanju da budu jedai od »najsposobnijiha, koji Ge nakon Setiri tegobne godine Medicinskog fakulteta dogurati 40 diplome, ive darvinistiéku borbu, Fanatigno jurenje 2a vi- sokim ocjenama, bez obzira prema drugim studentima, nesum- njivo je uw skladu s darvinistigkim modelom, medutim meni se 2a one koji nastoje postati suosjeéajai iscjelitelji to uvijek dinilo ironinim, No, moji stereotipovi o studentima medicine raspali su se Mirkom boravka na otoku, Nekon mog »bojnog pokligax, moj razred knjigovoda i medicinskih sestara prestao se ponaSati po- pai uobitajenih studenata medicine; odbacili su svoj mentalitet pregivijavanja najsposobnijih i udruzili se u jedinstvenu silu, tim koji im je pomogao da previve semestar, Bolji studenti pomagali 1u slabijima i pri tome postajali jos bolji. Promatrati njihov sklad bilo je i iznenadujuée i divno. Na kraju je doSao bonus: sretni filmski svrSetak, Za njihov zavrini ispit studentima sam podijelio test potpuno jednak ono- me koji su morali rijetiti studenti u Wisconsinu. U rezultatima tih yodbagenika« i njihovih yelitistitkiha kolege u Sjedinjenim Drzavama nije bilo praktitki nikakve razlike. Mnogi studenti su kasnije rekli da su, kada su se vratili w Sjedinjene Dr2ave i sreli sa svojim kolegama koji su pohadali amerigke Medicinske fakultete,bili ponosni na sebe kada su vidjeli da posjeduju veée razumije- vanje navela Sto upravljaju Zivotom stanica i organizama. Naravno, bio sam aduSevijen Sto su moji studenti izveli aka- demsko Sudo, medutim tek sam godinama kasnije shvatio kako im je to potlo za rukom. Tada sam mislio da kljué leZi u ustroju Kolegija, a i dalje vjerujem da je ispreplitanje ljudske i stanitne biologije bolji nagin prezentacije tog gradiva. No, sada kada sam lwSao w ono Sto bi neki smatrali podrugjem luckastog dr. Dooli- ttla, mislim da dobar dio razloga za uspjeh mojih studenata lei u tome Sto su iskorijenili ponaSanje Sto su se uzdrzali od pona- Sanja svojih kolega u Sjedinjenim DrZavama. Umjesto imitiranja pametnib ameri¢kih studenata, imitirali su ponaSanje pametnih stanica, udruzujuéi se i tako postajuéi jos pametniji. Nisam bio rekao svojim studentima da ustroje svoje Zivote prema Zivotima stanica jer sam jo uvijek bio vezan za tradicionalno znanstveno obrazovanje. No, sklon sam misliti da su krenuli tim smjerom tuitivno, nakon sluSanja mog hvalospjeva sposobnosti stanica da se kooperativno udruze kako bi oblikovale slozenije i vrlo uspje8- ne organizme. Tada to nisam znao, no sada vjerujem da je jo8 jedan ra- zlog uspjeha mojih studenata bio taj Sto nisam prestajao hvaliti stanice, Hvalio sam i studente, Trebalo im je da Suju da su pr- vorazredni studenti kako bi vjerovali da mogu postiéi rezulta- te prvorazrednih studenata, Kao Sto éu obrazlo: u buduéim poglavljima, velik bro} nas vodi ogranitene Zivote ne zato Sto to moramo, nego zato $t0 mislimo da moramo. Ali, trim pred rudo. Dovoljno je da kaZom da sam nakon Setiri mjeseca u raju, pouga- vajuéi na nagin koji je razbistrio moje razmisljanje 0 stanicama i poukama koje one pruzaju Ijudima, bio na dobrom putu ka razu- mijevanju nove biologije, koja defetizam genetskog i roditeljskog programiranja kao i darvinistitke prezivijavanje najsposobnijih Sini zastarjelim,Poglavije STVAR JE U OKOLISU, GLUPANE e bio netaktitan kao voditelj Clintonove nomiji, glupanes, Pa ipak, staniéni biolozi dobro bi napravili keda bi, jednako kao Sto je natpis »Stvar je u ekonomiji glupane« bio postavijen u izbornom stozeru Billa Clintona, iznad na¥i radni 3stolova postavili natpis: »Stvar je w okolisu, glupane«, [ako mi to tada nije bilo sasvim o€ito, s vremenom sam shvatio da je taj sayjet kijuéna stvar za razumijevanje prirode Zivota. Uvijek sam iznova otkrivao mudrost tog Irvovog savjeta, Kada bib svojim stanicama osigurao zdrav okoli’, one su napredovale; kada bi okolig bio ispod optimalnog, stanice su zapinjale u razvoju. Kada bik prilagedio okoli§, te iste »bolesne« stanice bi se revitalizirale. Medutim, vegina stanignih biologa nije znala nista o toj mu- drosti tehnika koje se primjenjuju kod staniénih kultura. Nadalje, znanstvenici su se nakon Watson-Crickovog otkriéa genetskog, Cak je i Charles Darwin pred kraj Zivot, ustvrdio da je njegova teorija koda DNK potpuno udaljili od razmatranja utjecaja okoli evolucije zakinule uljecaj okoli¥a, U svom pismu Meritzu Wa- gneru iz 1876. godine napisao je: [Darwin, 1888.] »Po mom mifljenju, najveca_pogreska koju sam utinio bilo Je to Sta sam propustio staviti dovoljan naglasak na izravao dje- lovanje okoli8a, to jest hrane, klime i tako dalje, nezavisno od pri- rodnog odabira... Kada sam pisao »Podrijetlo« i nekoliko godina nakon toga nisam uspijevao pronaéi mnogo kvalitetaih dokaza za izravan uljecaj okoli8a; sada postoji opseZan dokazni materi- jal« Znanstvenici koji slijede Darwina i dalje gine istu pogres- ku, Problem tog premalog naglaska na okoli8u je uw tome Sto do- vodi do prevelikog naglaSavanja »prirode« u obliku genctskog determinizma - vjerovanja da geni »upravljajue biologijom. To vjerovanje ne same da je develo do pogresne raspodjele dolara namijenjenih istrazivanjima nego je, kao sto éu argumentirati w sljedegem poglavlju, a §to je jo8 vaenije, promijenilo nagin na koji razmiiljamo o naSim Zivotima. Kada ste uvjereni da geni uprav- Vjaju vaSim Zivotom i znate da nemate utjecaja na to s kojim ste genima opremljeni prilikom zage¢a, tada imate dobar izgovor da se smatrate Zrtvom nasljedstva, »Ne okrivljujte mene za moje radne navike - nije moja greska Sto nisam ispostovac rokove. To je genetskil«04 svitanja Doba genetike programirani smo da pribvatimo da smo podredeni mogi natin gena. Svijet je pun Ijudi koji ive i stalnom strahu da ée se, jednog dana iznenada, njihovi geni okrenuti protiv njih. Pomislite na mnostvo Ijudi koji misle da su tempirane bombe; Eekaju na rak koji Ge eksplodirati uw njihovim Zivotima kao Sto je eksplodirao u Zivotu njihove majke ii brata Ili sestre ili tetke ili ujaka, Milijuni drugih svoje slabo zdravije ne pripisuju kombinaciji mentalnih, fiziékib, emocionalnih i du- hovnih uzroka nego jednostayno neprimjerenosti biokemijske mehanike njihova tijela. Jesu li vam djeca razuzdana? Sve e¥ée je prvi izbor lijetiti tu djecu lijekovima kako bi se ispravile njihove nkemijske neravnoteze« umjesto da se cjelovito pozabavi onim ito se zbiva u njihovom tijelu, umu i dubu. Narayno, nema sumnje da se odgovornost za neke bolesti, poput Huntingtonove bolesti, beta talasemije i cistigne Fibroze, u potpunosti moze svaliti na gene. Medutim, poremeéaji jednog gena pogadaju manje od dva posto populacije; golema veéina judi dolazi na ovaj svijet s genima koji bi im trebali omoguéiti stetan i zdrav Zivot, Bolesti koje su najveée po¥asti danainjice dijabetes, bolesti srea i rak - onemoguéavaju sretan i zdray 21 vot, Te bolesti, megutim, nisu rezultat poremesaja pojedinaénog gena nego slozenih interakeija izmedu vise gena i cimbenike u okolifu, Sto je sa svim tim nasiovima koji buéne predstavijaju otkri a gena za ovo ili ono, sve od depresije do Sizofrenije? Protitajte pomno te fanke i vidjet Gete da se iza spektakularnih naslova nalazi umjerenija istina, Znanstvenici su mnogo gena povezali s mnogo razli€itih bolesti i osobina, medutim znanstvenici su rijet- ko otkrili jedan gen koji izaziva odredenu osobinu ili bolest. Zbrka nastaje kada mediji opetovano iskrivijuju znagenje dviju rijeti: uzrokovanost i povezanost. Jedna je stvar kada je ne- Mopovezano s boleséu, a sasvim druga kads nesto uzrokuje bo- lest Sto podrazumijeva djelovanje u smislu upravljanja i kontro- lirenja. Ako vam poka%em svoje kljuteve i kazem vam da odre- DENI kljué »upravijaw mojim automobilom, vi biste isprva mogli pomisliti da to ima smisla buduéi da vam je taj kljué potreban 2apaljenje motora. Medutim, da li kljut doista »upraylja« automo- bilom? Da to Gini, ne biste ga mogli ostaviti samog u automobilu Jer bi kljué jednostavno mogao posuditi vai automobil i kada ne pazite provozati se uokolo iz zabave, Kljue je, u stvari, »povezan« s upravljanjem aulomobilom; osoba koja okreée kljué zapravo upravlja automobilom. Odredeni geni su povezani s ponaSanjem organizma i njegovim karakteristikama, Medutim ti geni se ne aktiviraju dok ih neSto ne potakne. Sto aktivira gene? Odgovor je elegantno ispisan u Clanku H. F, Nijhouta iz 1990, godine pod naslovom »Metafore i uloga gena i razvoja«. [Nijhout 1990] Nijhout predstavija dokaze © tome da je ideja da geni upravljaju biologijom toliko gesto ponavijana tijekom toliko dugog vremenskog razdoblja da su znanstvenici Zaboravili da je to hipoteza, @ ne istina. Ideja da geni upravijaju biologijom w stvari je pretpostavka koja nikada nije dokazana, a najnovija znanstvena istravivanja je zapravo osporavaju. Genet- sko upravijanje, tvrdi Nijhout, u naSem je drudtvu postalo me- tafora. Zelimo vjerovati da su genetigki inzenjeri novi medicin- ski Garobnjaci koji mogu izlijesiti bolesti i, kada su veé pri tome, stvoriti vise Einsteina i Mozarta, Medutim, metafora nije isto sto i gnanstvena istina, Nijhout rezimira istinu: »Kada je potreban genski udinak, izraz tog gena aktivira signal iz okoliSa, ane novo- nastalo svojstvo samog gena.« Drugim rijetima, Sto se tite genet- skog upravijanja: »Stvar je u okoli8u, glupane.« Protein: Gradivo Zivota Nije teSko razumjeti kako je genetsko upravijanje postalo metafora kada su se 2nanstvenici sa sve vecim odusevijenjom fokusirali na mehanizme DNK, Organski kemiéari otkrili su da su stanice saginjene od Zetiri vrste velikih molekula: polisahari- da (sloZenih Se€era), lipida (masti), nukleiaskih kiselina (DNK/ RNK) i proteina. Iako stanici treba svaka od te Getiri vrste mo- Iekula, najvaznija pojedinaéna komponenta Zivih organizama su proteini. Nage stanice su najveéim dijelom skup proteinskih gra- devnih blokova. Tako je jedan nagin promatranja nasih trilijun-sko staniéaih tijela taj da su ona proteinski strojevi, iako, kao Sto znate,osobno smatram da smo vise od strojeval Zvuti jednostay- no, ali nije. Na primjer, u nasem tijelu postoji 100.000 razligitih vista proteina, Pogledajmo pazijivije nagin na koji je vise od sto tisuéa pro- teina u maSim stanicama sastavljeno. Svaki protein je linearni niz povezanih molekula aminokiselina, sto se moze usporediti s djeSjom ogrlicom od plastiénih kuglica, kao §to je prikazano na gornjoj sliei Svaka kuglica predstavija jednu od dvadeset molekula ami- nokiselina Sto ih Koriste stanice. Premda volim analogiju s ogr- licom od kuglica jer svatko zna kako ona izgleda, analogija nije potpuno togna jer svaks aminokiselina ima malo drukéiji oblik Stoga, da budem dokraja precizan, trebate zamisliti ogrlicw s pla- stitnimkuglicama koja je malo oSteéena u tvornici Da budem jo precizniji, morate znati da je ogrlica od ami- nokiselina koje oblikuje »kraljeSnieu« (odnosno okosnicu, eng, backbone; op. prev.) proteina u stanici daleko savitljivija od obie- ne ogrlice s kuglicamai koja se- raspadne kada ju pre te, Struktura i ponaSanje povezanih aminokiselina w proteinskoj Be savije-Rn (iii 7 liku od plastiénih kuglica koje imaju jednak oblik, svaka od ave aminokiselina koje sadinjavaju kraljeBnice proteina ima jedinstvenu struk- oblikovanih kuglica i one sastavijene od cljevne armature, kao Sto je ro na gornjo} ilustracij. kraljeSnict vie nalikuje strukturi i ponaganju kralje8nice zmije Zmijska kraljeinica sastavljena je od velikog broja povezanih po dinica, kraljeZaka, Sto omoguéava zmiji da se savije u Eitay niz razligitih oblika, od Stape pa do zamrSene »loptes.Krallesnice proteina prikazane kao A! 8 Imalu potpunojednaki sljed amino- kiseline (dielova cjevne armature) al posve rezlict oblik. Veilacije u obliku kraljeBnice posliedice su raziéth rotaclja ne spojevime izmedu susjednih dt Jolova cijevne armature. Poput cijevne armature, razliito oblikovane amino- kKisetinee proteina takoder rotiraju kod svojih spojeva (peptidnih veza), omo- uéavaluGl kraljeSnici da so Izvija poput zmile. Protein! mijenjalu svo) oblik, ako 62 generaino preferirat dvailitri specifiéne oblike. Koji od dva oblika -A IMB. bi na8 hipotetski protein preferireo? Odgovorje povezen s éinjenicom 1a dvjo krajnjo aminokiseline (dva dela cllevne armature) imaju negativan nabol. Buduél da se ednaki naboli medusobno odbijalu, oblikje to stabilnli to sun! udaljonii. Proferirani oblik bio bi oblik A buduéi da su nogativni nabo}i udaljenijinego kod B. Fleksibilne veze (peptidne veze) izmedy aminokiselina u pro: teinskoj kraljesnici omoguéavaju svakom proteinu da poprimi velik] broj razliditih oblika, Pomoéu rotacije i savijanja njihovih aminokiselinskih »kralje2aka«, molekule proteina pe njikove} sposobnostiida se previjaju i migolje nalikuju nano-zmijama. Dva su primarna faktora koji odreduju konturu kraljesnice proteina iprema tome njegoy oblik. Jedan faktor je fizitki uzorak definiran slijedom razligite oblikovanih aminokiselina koji savinjavajukra- LjeSnicu sto je nalik ogrlici od kuglica Drugi faktor tite se medudjelovanja elektromagnetski na~ boja kod povezanih aminokisclina, Veéina aminokiselina ima pozitivne ili negativne naboje koji djeluju poput magneta: jedna- ki naboji dovode do toga da se molekule odbijaju jedna od druge, 4 suprotni naboji uzrokuju dase molekule medusobno privlace, Kao Sto je prikazano na slici na stranici 56, fleksibilna kraljeSnica Proteina spontano se savija u preferirani oblik kada se njezine aminokiselinske podjedinice rotiraju i savijaju svoje spojeve kako bi uravnotezile sile Sto ih stvaraju njihovi pozitivni i negativni naboji KraljeSnice nekih proteinskih molekula tako su duge da tre- baju pomoé posebnih proteina »pomagaca« zvanih pratioci koji im pomazu pri savijanju. Nepravilno savijeni proteini, poput lju- di s defektima kraljetnice, ne mogu dobro funkeionirati. Takve atipigne proteine stanica oznagava za uniStenje; aminokiseline u njihovoj kraljeSnici se rastavijaju i ponovno iskori8tavaju u sinte- zi novih proteina, Kako proteini stvaraju Zivot Zivi organizmi se od neZivih entiteta razlikuju po dinjenici da se kreéu, oni su animirani. Energija koja ih pokreée koristi se 2a obavijanje »rada« koji karakterizira five sustave kao Sto su, na primjer, disanje, probava i stezanje mi 6a. Da bi se razumjelo pri- rodu Zivola, (reba shvatiti kako se proteinski »strojeviu kreéu, Konatni oblik odnosno konformaciia (tebnitki izraz Sto 8 koriste biolozi) proteinske molekule odrazava uravnotezeno stanje medu njezinim elektromagnetskim nabojima. Medutim, ukoliko se pozitivni i negativni naboji proteina promijene, pro- teinska kraljetniea ée se dinamitki savinuti kako bi se prilagodila nove} raspodjeli naboja. Raspodjelu elektromagnetskih naboja unutar proteina selektivno moZe promijeniti niz procesa, uklju Eujusi: spajanje drugih molckula ili kemijskih skupina keo stoSika A prikazuje proferiranu kontormaciju nate hipotetitke kraljeBnice pro- toina. Odbijajuce sile izmedu dvije negativno nabijone krajnjo aminokiso- line (strolice) prouzrokulu Istezanje kraljetnice tako da su negativnl naboji ‘Stoje moguée daljejeden od drugog. Slike B uve¢anije prikazjedne krajnje ‘aminokiseline. Sp u ovom sluBaju molekula s vrlo pozitivnim elektriénim nabojem (bijela kugla) e privuéen negativnom mjestu na krajnjo| aminokl- ‘salini proteina I spaja so s njom. U na8om sconariu nabo) signala jo patial (04 negativnog naboja aminokiseline. Nakon 810 se signal spoji s proteinom, memo vitek pozitivnog naboja na tom kraju kreljeBnice. Buduti de se po- zitivnl | negativni naboli medusobno priviate, aminokiseline ée rotiratl oko ‘svolih veza tako da pozitival | negalivni krajevi dodu blize jedan drugom. Sika C prikazuje protoin koli se mijenja iz Konformacijo A u konformacilu B. Mijonjanje konformacija stvara pokret, a pokrot se upreze ze obavijanje rade potrebnog za funkcije keo &to su probava, disanje i stezanje misiés. Kada se signal odvoi, protein se vraéa u svoju preferiranu istegnutu konformaciiu. Natal nagin pokreti proteina prolzvedent putem signala osiguravalu Zivot SU hormoni; enzimatsko uklanjanje ili dedavanje nabijenih iona; ili interfereneija iz clektromagnetskih polja kao Sto su ona koje stvaraju_ mobiteli. [Tsong, 1989, Proteini promjenjivog oblika pokazujy jedno jo8 impresiv. nije tehnigko svojstve - njihovi precizni trodimenzionalni obli- cidaju im i sposobnost poverivanja s drugim proteinima. Kada protein naide na molekulu koja je njegov fizitki i energetski kom-plement, oni se povezu sligno nekom mehanikom uredaju s pre~ Klapajuéim zuptanicima, na primjer mikseru za jaja ili nekom sterijem satu, Promotrite ilustracije na stranicama 61 i 62. Prva prikazu je pet jedinstveno oblikovanih proteina, primjere molekularnih nzupSanikag Sto se mogu pronagi u stanici. Ovi organski »zup- Eanici« imaju mekSe bridove od zupéanika proizvedenih u me- hanidkom pogonu, no ipak mozete vidjeti da im njihovi precizni, rodimenzionalni oblici omoguéuju da se dobro zakvage za dru ge, njima komplementarne proteine. Na drugoj ilustraciji (str. 62) za predstavijanje funkeionira- aja stanice izabrao sam sat na navijanje. Prva slika prikazuje me- |, opruge, zakivke i kugiste sata, Kada se zavrti 2upéanik A, to uzrokuje vrtnju zupéanika B,a talni uredaj ina njoj se vide zuptanie: pokretanje zupéanika B uzrokuje vrinju zupéanika C i tako dalje. Na drugoj slici preklapam strojno proizvedene zupéanike s or- ganskim proteinima mekih rubova (uveéanim milijunima puta u odnosu na sat), take da si vizualno mozete predositi kako protel ‘ni mogu biti poput satnog mehanizma, Koei ovog; metalno protaMonagorija protoina. Na gornjoj silc! prikazano Jo pot razliéitih primjora proteinskih molekula. Svaki protein ima preciznu trodimenzionainu konfor- ‘maciju koja je jecnaka za svaku kopiju tog istog proteina unuter stanice. A) Enzim ko]i probavija atome vodika; B) Upletena nit proteina kolagena; C) ‘al, uz membranu vezan protein ga &upljom sredi8njom porom. D) Proteineke odjodinica skapsulec koja obuhvaéa virus; E) Enzim koji sintetizira DNK s ‘zakatenom prilozenom spirainom molekulom DNK. inskog nstrojaw moze se zamisliti kako tira i uzrokuje okretanje proteina B, koji sa svoje strane uzrokuje kretanje pro- teina C. Jednom kads uovite tu moguénost mozete pogledati na treéu_ slik u kojoj su mehanitki-proizvedeni dijelovi uklonjeni Vals! Ostaje nam proteinski »stroj«, jedan od tisuéa slignih pro- teiniskih sklopova koji zajedno sa€injavaju stanieu! Citoplazmiski proteini koji suraduju w stvaranju specifignih fiziolotkinfunkeija grupirani su u specifigéne sklopove poznate kao putovi. Ti sklopovi se identificiraju po funkeijama. Na pri- mici, postoje diSni putevi, probavni putovi, putovi stezanja mi8i- éa i zloglasni Krebsov ciklus koji generira rgiju, nevolja mno- gog studenta koji mora zapamtiti sve njegove proteinske dijelove i slozene kemijske reakeiie. otco) unc) Modete li zamisliti to uzbudenje stanignit biologa kada su shva- Lili kako ti proteinski sklopni strojevi _funk- cioniraju? Stanice isko- ritavaju pokrete pro- teinskih sklopnih stro- jeva za opskrbljivanje energijom odredenit funkeija metabolizma i ponafanja. Neprekid- no mijenjanje oblika proteina i pokreti koji iz toga proizlaze - do kojih moze doéi tisuéu puta u jednoj sekundi = pokreti su koji proi- zvode Zivot Primat DNK Primijetit éete da u prethodnom dijelu uopée nisam govorio © DNK. To je zato sto je za kretanje protei- na, koje daje energiju tim jelesnim Tunkeijama, edgoverno mijenjanje njihovib na- hoja, 2 ne DNK. Kako smo dosli do firoko rasprostranjene i esto navodene ideje da bi- ologijom — »upravijaju« geni? U Postanku vrstaDarwin je sugerirao da se ynasljedni« faktori prenose s generacije nha generaciju i odreduju znagajke potomstva. Darwinov usjeca} bio je tako velik da su se znanstvenici kratkovidno usredotos i na identificiranje tog genetskog materijala koji, smatr: upravija Zivotom, Godine 1910. opseZne mikroskopske analize pokazale su da je genetska informacija Sto se prenosi s generacije na generaciju sadréana u kromosomima, strukturama nalik nitima koje u sta~ nu i postaju vidljive netom prije nego Sto se ona podijeli na dvije stanice »kéeri«. Kromosomi se nalaze w naj veéem organelu stani ce nkéerig, jezgri, Kada su znanstveniei izoliralijezgeu, secirali su kromosome i otkrili da su nasljedni elementi u biti saéinjeni od samoodvije vrste molekula, proteina i DINK. Proteinska masine- rija Zivota bila je nekako utkana u strukturu i fankeioniranje tih kromosomskih molekula, Razumijevanje funkcija kromosoma dodatno je usavréeno 1944, godine kada su znanstvenici utvrdili da su nasljedne infor- macije u stvari sadr2ane u DNK. (Avery, et al., 1944; Lederberg, 1944.) Eksperimenti izdvajanja D N K bili su elegantni. Znanstve- ali Sistu D NK iz jedne vrste bakterije - nazovimo je vrsta A - i zatim dodali Sistu DN K u kulture koje su sadravale nici su izoli iskljudivobakterije vrste B. Ubrzo su bakterije veste B pogele po- Kazivati nasljedne osobine ranije videne samo kod vrste A. Jed- nom kada je bilo poznato da za prenoSenje osobina nije potreb- nu nista drugo osim DNK, mole! mega zvijezda, la DN K postala je znanstvena Sada je Watsonu i Cricku bilo prepustene da odgonetau strukturui funkeioniranje molekule-mega-zvijezde. DN K mole- kule su duge i slide nitima, Saginjene su od Setiri duSigna spoja zvanih baze (adenin, timin, citozin i gvanin, odnosnoA,T,CiG) W.ilson-Grickovootkri¢e strukture D N K dovelo je do Sinjenice da slijed baza A, T, C i G u DNK odreduje slijed aminokiselina duz kraljednice proteina [Watson and Crick 1953.]. Te duge niti DNK molckula mogu se podijeliti na pojedinaéne gene, segmen- te koji osiguravaju nacrt za odredene proteine. Kod za rekreiranje proteinske matinerije stanice bio |e probijeniWatson i Crick su takoder objasnili za8to je DNK savrse~ na nasljedna molekula, Svaka nit DNK je u normalnom slugaju isprepletena s drugom niti DNK, a zajedno sadinjavaju labavo povezanu konfiguraciju poznatu keo »dvostruka spirala«. Kada se dvije niti DNK odviju, svaka nit posjeduje sve informacije potrebne za stvaranje to&ne, komplementarne kopije same sebe. Tako pomoéu procesa odvajanja niti dvostruke spirale moleku- le DNK postaju samo-replikacijske. Ove opazanje dovelo je do pretpostavke da DNK »upravija« viastitom replikacijom.... da je ta molekula sem svoj »Sefw »Pretpostavka« da DN K upravlja vlastitom replikacijom f pored toga sluZi kuo naert za tjelesne proteine navela je Franci- sa Cricka na stvaranje srediSnje dogme, vjerovanja u viadavinu DNK. Ta dogma je toliko fundamentalna za suvremenu biologijy da je, u stvari, kao u kamen uklesani znanstveni ckvivalent Deset zapovijedi. Ta dogma, koju se naziva i »primat DNK«, je temeljna odrednica u svakom znanstvenom teksty, Prema toj dogmi, u shemi odvijanja Zivota DNK se koto- peri na vrhu, a slijedi je RNK. RNK je kratkotrajna fotokopija DNK. Kao takva, ona je fizitki predlozak koji kodira slijed ami- nokiselina Sto sadinjava kraljeZnicu proteina. Dijagram primata DINK pruga logiku za Doba genetskog determinizma, Buduéi da je priroda Zivog organizma okarakterizirana prirodom njegovih proteina, a njegovi su proteini kodirani u DNK, tada, prema to} logici, DN K predstavlja »prvi uzroke ili primarnu determinantu znagajki organizma. Projekt Ijudskog genoma Nakon Sto je DNK postigia status mega-rvijerde, ostatak izazova predstavljalo je stvaranje kataloga svih genetskih zvijez- da na ljudskom nebu, Potkraj 1980-ih godina poseo je projekt ‘Ljudski genom’, globalni znanstveni pothvat s ciljem stvaranja kataloga svih gena koji su prisutni u ljudima, Projekt Ljudski ge- nom od samog je potetka bio izuzetno ambiciozan. Konvencio- nalno misljenje bilo je da tijelu treba po jedan gen 2a nacrt svakog. ofod preko sto tisuéa razlititin proteina koji sa€injavaju nase tijelo. Pribrojite tome najmanje dvadeset tisuéa regulatornih gena, koji orkestriraju aktivnoSéu protein-kodirajuéih gena, i znanstvenici su zakljudili da bi u dvadeset i tri para Ijudskih kromosoma tre- balo biti smjeSteno najmanje sto dvadeset tisuca gena No, to nije eijela prita. Doflo je do kozmitke Sale, jedne od onih Sala koje s vremena na vrijeme uznemire znanstvenike, uvierene da su otkrili tajne svemira. Razmislite 9 uéinku otkriéa Nikole Kopernika iz 1543. godine da Zemlja nije srediite svemira, kuo Ho su misli znanstvenici-teolozi tog veemena. Cinjenica da Zomlja u stvari kru2i oko Sunca, te da ai samo Sunce nije srediste svemira potkopala je uéenja Crkve, Kopernikovo otkriée unistile je staru paradigmu i, osporivsi pretpostavljenu »nepogrjesivost« Crkve, lansiralo suvremenu, znanstvenu revoluciju, Tako je zna- host $ vremenom Crkvi preotela ulogu izvora mudrosti i razumi- jevanja tajni svemira u Zapadnoj civilizaciji Genetivari su dozivjeli sligan Sok kada su, suprotno svojim oSekivanjima o preko sto dvadeset tisuéa gena, otkrili da se cje- lokupan ljudski genom sastoji od priblizno dvadeset i pet tisuéa Bena. [Pennisi 20032 i 2003b; Pearson 2003.; Goodman 2003.] Vise od osamdeset posto pretpostavijene i potrebne D NK ne postoji! Geni koji nedostaju pokazuju se problemati¢nijima od ‘osamnaest nestalih minuta na Nixonovim vrpeama. Koncept »je- dan gen za jedan protein« bio je fundamentalna postavka gene- Lidkog determinizma. Sada kad je projekt Ljudski genom oborio Koncept jedan gen za jedan protein, aktualne teorije 0 funkeio- niragju Ziveta moraju se odbaciti, Vike nije moguée smatrati da genetiski inZenjeri relativna lako mogu popraviti sve nate bio- loike tefkoée. Gena jednostavno nema dovolino da bi objasnili slozenost Ljudskog 2ivota ili judske bolest. Viguéi da se genetsko nebo rusi mozda zvusim kao Pilence malo (lik iz animiranog filma »Pilence Malo«; op. prev.). Medu- tim, ne morate mi vjerovati na rijed. Pilence veliko vam govori istu stvar. U komentar iznenadujuéih rezultata projekta Ljudski Benom, David Baltimore, jedan od najistaknutijih svjetskin gene-all Sredinja dogma. Dogme, koju se naziva | »primat DNKe, definira tok infor- ‘macija u bioloBkim organizmima. Kao 8to je pokazano strelicama, tokjejed- ‘nosmjeran, od DNK do RNK I zatim do protelna. DNK predstavlja dugoroéno pamGenjo stanice koje se prenosi s generacije na generacilu. RNK, nestabil- ‘na kopija molekule DNK, aktivno je paméenje koje stanica kristi kao fizitkl prediozak pri sintetiziranju proteina. Proteini su molekularni gradevni bio- kovi koji se brinu za staniénu strukturu i ponaBanje. DNKje ovdje implicirana kao »izvore koji upravija karakterom stanignih proteina. Odatle koncepelja, primata DNK, pri Zemu primat dosiovno znati »prvi uzrok tigara i dobitnik Nobelove nagrade, govorio je 0 pitanju Ijudske slozenosti: [Baltimore 2001.] »Osim ukoliko ljudski genom ne sadr#i mnogo gena koji su nevidljivi za naSa ragunala, jasno je da naa nedvojbena slozenost w odnosu na erve i biljke nije rezultat toga Sto imamo veéi broj gona od njih.« »Razumijevanje onoga sto nam daje naiu slozenost - na’ golemi repertoar ponaSanja, sposobnost da svjesno djelujemo, izvanrednu fizitku koordinaciju, precizno uskladene prilagodbe bam lina u odazivu na promjene okoli8a, utenje, paméenje staviti? - ostaje izazoy za buduénost.« 66Kao Sto navedi Baltimore, rezultati projekta Ljudski genom primorava nas da razmotrime druge zamisli o tome kako je upravijan Zivot. »Razumijevanje onoga 10 nam daje nasu sloze~ nost ..ostaje izazov za buduénost.« Nebo se doista rusi Povrh toga, rezultati projekta Ljudski genom navode nas da nanove razmotrimo svoj genetski odnos prema drugim organiz- mima u biosferi, Vite ne moZeme Koristiti gene kao objasnjenie zaStosu Ludi na vrhu evolucijske Ljestvice. Jer, ispostavija se da noma velike razlike u ukupnom broju gona otkrivenih kod ljudi i broju gens u primitivnim organizmima, Promotrimo tri najprou- Eavanija Zivolinjska modela u genctigkim istrazivanjima: mikro- skopski nematodni ery oblié poznat kao Caenorhabditis elegans, vinska musica i laboratorijski mis Primitivai crv Caenorhabditis sluzi kao savréeni model za prouavanje uloge gena u razvoju i ponaSenju, Taj organizam br- zog rasta i razmnozavanja ima precizno strukturirano tijelo sa- Binjeno od togno devetsto Sezdeset i devel stanica i jednostavan mozak od oke tristo dvije stanice. Bez obzira na to, posjeduje jedinstven repertoar ponasanja i, sto je najvaznije, pogodan je za geneti¢ko eksperimentiranje, Genom Caenorhabditisa sastoji se ‘od priblitno dvadeset i éetiri tisuée gena, (Blaxter 2003.) Ljudsko tijelo, savinjeno od preko pedeset trilijuna stanica, sadr2i samo isuéu petsto gena vide od prostog, beskitmenog, tisucustanignog mikroskopskog erva Vinska mugica, joS jedan omiljeni predmet istraZivanja, ima petnaest tisuéa gena, [Blaxter 2003.; Celniker, et al, 2002,] Dakle, mnogo slozenija vinska musica ima devet tisuéa gena manje od primitivnog crva Caenorhabditisa, A kada se radi o misevima i ljudima, mo2da bismo ih trebali vi8e eijeniti, ili pak manje cije- niti otkrivaju da judi i glodavei \e Sebe; naime, rezultati paralelnih genomskih projekata maju priblidno jednak broj _genalUvod u stanignu biologiju Gledano unatrag, znanstvenici su tebsli znati da geni ne mogu upravljati nasim Zivotima, Prema definiciji, mozak je organ 7a upravljanje i koordinaciju fiziologije i ponasanja nekog orga- nizma, Medutim, je li jezgra doista mozak stanice? Ako je nata pretpostavke da je jezgra stanice sa svojim materijalom Sto sadrZi DIK ymozak« stanice, tada bi odstranjivanje jezare stanice, pro- cedura zvana enukleaeija, trebala rezultirati trenutaénom smréu stanice. 1 sada, za veliki eksperiment... (Maestro, bubnjeve molim) Znanstvenik vuge nasu nevoljku stanicu uw mikroskopsku operacijsku salu i svladi je. Pomoéu mikromanipulatora, znan- sivenik pomige mikropipetu nalik igli na polozaj iznad stanice Vjestim pokretom manipulators, na¥ ée istrazivaé zarinuti pipet duboko u citoplazmatsku uautraénjost stanice. Laganim usisava- njem jezgra se uvlaci u pipetu, a pipeta se izvlati iz stanice. Ispod Pipete u kojoj se sada nalazi jezgre ledi nase 2rtvena staniea -nje- zin »mozak« je istrgnut Ali éekaje! I dalje se keeée! Boze moj ...stanica je jo8 diva! Rana je zatvorena i poput pacijenta koji se oporavija nakon operacije, stanica polako poginje teturali naokolo. Uskoro je sla- nica ponovno na nogama (u redu, na pseudopodijima) te bjezi iz mikroskopskog polja u nadi da nikada vise nege vidjeti kirurga Nakon enukleacije velik broj stanica moze prezivjcti dva do tri mjeseca ber gena, Zive enukleirane stanice ne leze naokolo poput nakupina citoplazme odumrla mozga, spojenih na sustave 7a odréavanje Zivota. Te stanice aktivno apsorbiraju i metaboli- Ziraju hranu, odrZavaju koordinirano funkeioniranje svojih fizi- oloskih sustava (disanje, probava, izluéivanje, motorika, itd.), 7a- drZavaju sposobnost komuniciranja s drugim stanicama i mogu proizvoditi primjerene odgovore na rast i okoligne podrazaje koji zabtijevaju zastitu. Ne treba nas iznenaditi da enukleacija nije bez nuspojava Bez svojih gena stanice se ne mogu dijeliti, a ne mogu ni repro ducirati bilo koji proteinski dio bez kojeg ostanu uslijed vobigajenog starenja i troenja (tro¥enj starenja) citoplazme. Nemo- guénost zamjene defektnih citoplazmatskih proteina doprinosi mehanitkim disfunkeijama koje u konagnici rezultiraju smréu stanice, Nak je eksperiment osmisljen da preispita ideju da je jezgra »mozakastanice, Daje stanica umrla neposredno nakon enuklea- cije, opazanja bi u najmanju ruku poduprla to vjerovanje. Pa ipak, rezultati su nedvosmisleni: enukleirane stanice i dalje pokazuju slozena,koordiniranaizZivotno-podrzavajuéaponasanja,Stodaje naslutiti da je »mozak« stanice i dalje nedirnut i funkeionalan Cinjenica da enukleirane stanice zadrZavaju svoje biolodke funkeije u odsutnosti gena nije ni u kom slugaju novo otkriée Vike od sto godina klasigni su embriolozi rutinski uklanjali jez gru iz jainih stanica u diobi i dokazivali da se enukleirana jajna stanica moze razviti samo do blastule, embrijskog stupnja koji se sastoji od Setrdeset ili vide stanica. Danas se enukleirane stanice upotrebliavaju kao ivi »hranidbeni« slojevi u stanignim kultura- ma namijenjenim proizvednji virusnih ejepiva, Ako jezera i njezini geni nisu mozak stanice, koji je onda togno doprinos DNK stanignom Zivotu? Enukleirane stanice umru, medutim ne zato Sto su ostale bez mozga, nego zato Sto su izgubilesvoje reproduktivae sposobnosti. Bez sposobnosti repro- duciranja svojih dijelova enukleirane stanice ne mogu zamijeniti oSteéene proteinske gradevne blokove niti se replicirati, Dakle, jezgra nije mozak stanice - jezgra je stanigna gonada (spolna Hijezda; op. prev.)! Zamijeniti gonadu s mozgom razumljiva je pogreSka buduéi da je znanost po svojoj prirodi uvijek bila, i jo8 uuvijek jest, patrijarhalna, Muskarce se esto optuzivalo da razmi- potpuno iznenadujuse da je znanost nehotice pobrkala jezgru s mozgom stanice! Sljaju svojim gonadama, tako da nijEpigenetika: Nova znanost samo-emancipacije ‘Teoretiéari ngena kao sudbine« o8igledno su zanemarili sto- godifnju znanost o enukleiranim stanicama, medutim ne mogu zanemariti nova istrazivanja koja pobijaju njihovo yjerovanje w genetski determinizam. Dok je projekt Ljudski genom punio novinske naslove, skupina znanstvenika inaugurirala je novo, revolucionarno podrudje u biologiji zvano epigenctika. Epigene- tika, Sto doslovno znati vupravijanje iznad genetikea, iz teme- Ija mijenja nase razumijevanje nadina na koji je upravijan Zivot [Pray, 2004; Silverman, 2004,] U prosiom desetljcéu epigeneiska su istrazivanja utvrdila da D NK Sto se nasljeduju preko gena nisu zacementirani pri rodenju. Geni nisu naéa sudbina! Usjecaji iz okolia, ukljugujuéi prehranu, stres i emocije, mogu mijenjati te gene bez mijenjanja njihevog osnoynog nacrta. A te modifikacije, epigenetigari su otkrili, mogu se prenositi na buduée generacije jednake pouzdano kao Sto se preko dvostruke spirale prenose naerti DNK. [Reik i Walter; Surani 2001] Nema dvojbe da su epigenetigka otkriéa zaostajala za gene~ tidkim otkrigima. Od kraja Setrdesetih godina proslog stoljeéa bi- olozi su, kako bi prougavali genetske mehanizme, iz jezgre stanice izolirali DNK. Pri tome su ekstrabirali jezgeu iz stanice, otvarali membranu koja je ovija i odstranjivali njezin kremosomski sa- ér2aj, Giju jednu polovinu saginjava DNK, a drugu regulatorni proteini, U svom Zaru da prouge DNK, veéina je znanstvenika odbacila proteine, a sada znamo da je to ekvivalentno bacanju novea po cesti. Epigenetigari sada skupliaju odbageno te prouga- vaju proteine u kromosoma; za te proteine se ispostavija da imaju Jednako va?nu ulogu u nasijedivanju kao i DNK U kromesomu DNK formira ysreeq, a proteini prekrivajy DNK poput rukava. Kada su geni prekriveni, njihove informa- cije se ne mogu néitati«, Zamislite svoju golu ruku kao komad DK Sto predstavlja gen koji kodira vase plave o€i. U jezgrije taj segment DN K prekriven vezanim regulatornim proteinima, koji prekrivaju vai gen za plave o8i poput rukava koSulje te onemo- guéavaju njegovo eitanje.Primat okoll8a. Nova znanost otkriva da informacije koje upravijaju blologl- {om potinju sa signalima iz okoliga koji, sa evoje strane, kontroliraju vezanje regulatornih proteina za DNK. Regulator proteini upravijaju aktivnoséu ‘gene. Funkcije DNK, RNK i proteina su jednake keo na dijagramu primate DNK. Obratite pozornost: tok informacija vite nije jednosmjeran. Sezdese- tih godina prosieg stoljeca Howard Temin je bacio rukavicu u lice Sredifnjo} dogmi eksperimentima koji su otkrili da RNK moze IGi protiv predvidenog toke informacija | nanovo ispisivati DNK. Prvotno ismijan zbog svoje »here- zee, Temin je kasnije osvojio Nobelovy nagradu za opis reverzne transkrip- taze, molekularnog mehanizma pomotu kojeg RNK mode nanovo ispisivati genetski kod. Reverzna transkriptaza sada je na zlu glasu jer korist je RNK Virusa ADIS-a kako bi prisvojla zarazene stanice. Danas je takoder poznato dda promjene u molekuli DNK, keo Sto je dodavanje ili oduzimanje metiinih kemijskih skuping, utjede na vezanje regulatornih proteina. Proteini mora~ ju takoder biti sposobni preokrenuti prevideni tok informacija buduti da su proteineka antiiiela uv imuno-stanicama ukijuzena u mijenjanje DNK u stani- cama koje ih sintetiziraju. Debijina strelica koje predstavijaju tok informacija troga ograniGenja reverznog toka informacija, 8to ima 2a cil sprieavanje radikalnin promjena genoma stanice. Kako se taj rukav svladi? Treba vam signal iz okolige koji Ge proteinski »rukave potaknuti da promijeni oblik, to jest da se odvoji od dvostruke spirale DK i omoguéi gitanje gena. Jednom kada je DNK otktiven.i, stanica radi kopiju izlozenog, gena. To 1rezullira time da je aktivnost gena »upravijanaw prisutno¥éu ili | odsutnoSéu omatnib proteinaw kajima, sa svoje strane, uprav- aju signali iz okolisa, Priga o epigenetskoj kontroli priga je © tome kako signali iz okoli’a upravijaju aktivnoséu gena. Sada je jasno da je ranije opisan dijagram primata DN K zastario. Revidirana shema toka formacija sada bi se webala zvati »Primat okoliSac. Novi, sol sticiraniji tok informacija u biologiji podinje sa signalom iz oko- liga, zatim ide do regulatornog proteina i tek tada do DNK,RNK i te krajnjeg rezultata - proteina Znanost 0 epigenctici takoder je objasnila da postoje dva mehanizma pomoéu kojih organizmi prenose nasljedne infor- macije. Ta dva mehanizma znanstvenicima pruzaju nagin da prougavaju kako doprinos prirode (gen) tako i doprinos odgoja (epigenetskih mehanizama) u ljudskom ponaSanju. Usredotosite Ii se iskljudivo na nacrte, kuo Sto su znanstvenici éinili desetljeéi- ma, nemoguée je dokuéiti utjecs) okoli8a. [Dennis, 2003; Chakr varti i Little, 2003.) Izlozimo jednu analogiju koja Ge, nadajmo se, odnos izme- du epigenetskih i genetskih mehanizama uginiti jasnijim. Jeste li 4ovoljno stari da se prisjetite dana kada je televizijski program zavriavao poslije ponodi? Nakon ito bi uobigajeni program bio odjavijen, na ekranu bi se pojavio ntestai uzoraka. Veéina testnih uzoraka izgledali su poput mete za pikado s okruglim sredistem, sligno onome ilustriranom na sljedeéoj stranici Predovite si uzorak testnog ekrana kao uzorak Kkodiran odredenim genom, recimo genom za smede ofi. Brojéanici i pre~ kidagi na televizory »podeSavajua testni ekran, omoguéavajuéi vam da ga ukljugite i iskljudite te modulirate niz karakteristika, ukljugujuéi boju, aijanse, kontrast, svjetlinu te vertikalu i hori zontalu. Uskladivanjem brojtanika mozete promijeniti izgled uzorka na ekranu pri emu u stvari ne mijenjate izverni, emitira- ni uzorak, Upravo to je uloga regulatornih proteina. Istrazivanja sinteze proteina pokazuju da epigenctitki »brojéanicie mogu izU ovo) epigenetsko} analogii testni uzorak n Proteina koja 12 genom, lako televizijske kontrole mogu promije- rill lzgled uzorka (B IC), one ne mijenjaju izvorni uzorak koji se emitira (to Jestgen). Epigenetska kontrola modificira oéltanje gena bez mijenjanja koda DNK. istog genskog nacrta stvoriti dvije tisuée ili vi8e varijacija protei- nna ( Beay, 2003; Schmuker, et al,, 2000.) Roditeljska Zivotna iskustva oblikuju genetski karakter djece Sada znamo da se podefavanje pod utjccajem okoli8a, opi- sano u prethodnom odlomku, moze prenositi s generacije na generaciju. Prekretnitka studija Sveudilista Duke objavijena uw Sasopisu Molecular and Cellular Biology (Molekularna i staniéna diologija) od I. kolovoza 2003, godine pokazala je da obogageni okolis moge nadviadati genetske mutacije kod mia. [Waterland i Firtle, 2003.] U toj studiji znanstvenici su promatrali djelova-‘Aqutl sostro: Jednu godinu stare | genoti¢ki identiéne Zonke aguti mia. Da- ska bogatih metiinom skupinom majki promijenilo boju potom- stva iz Zute u smedu | smanjilo ubestelost protilosti, dljebetesa i reke. (Foto- gratija objavijona uz dopustenje Jirtla i Waterianda ©) nje dijetalnih dodataka na skotnog miSa s abnormalnim genom paguli«. Aguti migevi imaju Zutu dlaku i ekstremno su pretili, sto ih Gini sklonim kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu i raku. U eksperimentu jedna skupina Zutih, pretilih aguti_majki prima dodatke prehrani bogate metilnom skupinom kakvi su dostupni u trgovinama zdravom hranom: folnu kiselinu, vitamin B12, betain i kolin. Dodaci obogaéeni metilom izabrani su zato Sto je niz studija pokazao da je metilna kemijska skupina ukljuge- na u epigenetske modifikacije. Kada se metilna skupina spoji na DNK gena ona mijenja vevivne karakteristike regulatornih kro- mosomskih proteina, Ukoliko se proteini veiu za gen preévrsto, proteinski rukav ne moZe se ukloniti i gen se ne moze obitali Metilacija DNK moze prigu8iti ili modificirati gensku aktivaost Ovoge puta naslovi »Prehrana jaéa od gena« bili su toon’ Majke koje su dobile dodatke s metilnom skupinom okotile su ”standardne, smede miSeve normalne teZine premda je njihovo potomstvo imalo iste aguti gene kao i njihove majke. Aguti majke Kojenisu dobile dodatke okotile su Zure mi8ige koji sujeli mnogo vide od smedih misiéa. Zuti misiéi ubrzo su te?ili gotove dva puta vige od svojih mrSavih, »pseudo-aguti« pandana. Fotografija koju su napravili istrazivadi sa Sveusilista je za~ panjujuéa, ako su dva miSa genetiéki identiéna, njihov izgled radikalno je razligit: jedan je normalne teZine i smed, a drugi je pretio i Zur, Ono Sto na slici ne mozete vidjeti je da Zuti mi ima dijabetes, dok je njegov genctski pandan zdrav, Druga istrazivanja otkrila su da su epigenetski mehanizmi Ginitelj u cijelom aizu bolesti, ukljuéujuéi rak, bolesti srea i kr- vozilnog sustava te dijabetes. U stvari, svega pet posto pacijenata koji boluju od raka ili bolesti srea i krvoZilnog sustava svoju bolest mogu pripisati naslijedu, [Willet 2002.] Premda mediji dizu veli- ku galamu oko otkriga gena BRCAL i BRCA2 koji uzrokuju rake dojjke, propustili su naglasiti da do devedeset i pet posto sluajeva raka dojke ne dolazi uslijed naslijedenih gena. Maligna tkiva kod velikog broja pacijenata oboljelih od raka potjetu od promjena induciranih iz okoliga, a ne manjkavih gena,[Kling, 2003; Jones, 2001; Seppa, 2000; Baylin, 1997.) Epigenctskidokazi postali su toliko evrsti da se neki hrabri znanstvenici éak pozivaju na Jean Baptiste de Lamareka, iznimno prezrenog znanstvenika koji je vjerovao da se osobine steene kao rezullat uljecaja iz okoliSa mogu prenosili. FilozefEva Jablon- ka i biolog Marion Lamb u svojoj knjizi pod naslovem Epigenetic Inheritance and Evolution - The Lamarckian Dimension (Bpige- netitko naslijede i evolucija: lamarkovska dimenzija), objavljenoj 1995, godine, napisali su: » Molekularna biologija proteklih je go- DINA pokazala da je genom daleko fluidniji i osjetljiviji na okolis od onoga Sto se ranije pretpostavljalo, Takoder, pokazala nam je da se DNK informacije osim preko osnovnog slijeda potomstvu mogu prenositi i na druge nagine.« [Jablonka i Lamb, 1995.) U ovom poglaviju se vraéamo tamo odakle smo krenuli, na okolis. U svom vlastitom laboratorijskom radu opetovano samuogavao usinak Sto ga je promijenjeni okolis imao na stanice. Medutim, tek mi je na kraju istrazivatke karijere, na Stanfordu, poruka postala dokraja jasna. Opazio sam da su endotelijalne stanice, stanice u unutraSnjoj stjenci krvaih Zila koje sam prou- Zavao, mijenjale svoju strukturu i funkeioniranje ovisne © oke- li8u, Kada sam, na primjer, u kulturu stanica dodao kemikalije koje uzrokuju upalu, staniee bi brzo postale ekvivalent makro- fagima, smetlarima imunoloskog sustava, Ono Sto mi je takoder bilo uzbudljivo je da su se stanice preobrazavale i kada bih gama zrakama unistio njihovu DNK. Te endotelijaine stanice bile su »funkeionaino enukleirane« no ipak su u potpunosti mijenjale svoje ponasanje u odgovoru na upalna sredstva, jednako kao ito su to Ginile kada je jezgra bila nedirnuta, Te stanice jasno su mi ukazivale na odredenu »inteligentnu« kontrolu u edsutnosti sve- jih gena, [Lipton 1991] Dvadeset godina nakon Sto mi je mentor Irv Konigsberg dao savjet da kada su stanice bolesne najprije pregledam oko- is, naposljetku sam shvatio. DN K ne upravlja biologijom, a sama jezgra nije mozak stanice. Jednake kao vas i mene, stanice for- mira mjesto na kojem Zive. Drugim rijesima, stvar jeu okoli8u, glupane.Poglavlije CAROBNA MEMBRANA ada kada smo prougili mehanizme nastanka proteina, ra- skrinkali ideju de je jezgra mozak stanitnog djelovanja i prepoznali Kkljuénu wlogu okolisa u djelovanju stanice ne tragu smo negeg pozitivnog - netega sto vadem Zivatu moze dati smisao i pouéiti vas kako da ga promijenite U ovom poglaviju predstavijam svog kandidata za pravi mo- ak stanice koji upravija staniéaim Zivotom - membranu. Mislim ne Kemij ske i fizi8ke strukture, i vi pogeti zvati Sarobna membrana, Ili, da Gete ju, upoznavdi se s naginom funkeioniranja nije kao altern; uu, urimajudi u obzir ginjenicu da jedan dio rijesi membrana zvuti jednako kao rijeé »mozak/brain« (igra rijeti na engleskom, membrane i brain; op. prev.), ja je na svajim preda- vanjima nazivam Earobna mem-Brain, A kada svoje razumijeva nje Sarobne membrane udruzite s razumijevanjem uzbudljivog svijeta kvantne fizike koji éu predstaviti u sljededem poglavlju, razumjet ete i kako su 1953. godine tabloidi bili u krivu. Prava tajna Zivota ne nalazi se u slavnoj dvostrukej spirali. Prava tajnaFivola nalazi se u razumijevanju elegantno jednostavaih biolod- kih mehanizama Garobae membrane - mehanizama pomoéu ko- ih vage tijelo signale iz okoli8a pretvara u ponaganje Kada sam Sezdesetih godina proslog stoljeéa poteo prousa- vati stanignu biologiju zamisao da je membrana mozak stanice smatrala bi se smijesnom. I moram priznati da je membrana w to vrijeme izgledala kao doista slab kandidat za Clanstvo u Men- si. Gi troslojna koza koja dr#i sadréaj citoplazme na okupu, Zamislite lo se da je membrana samo jednostavna, polupropusna, celofan s rupicama, Jedan od razloga zbog kojih su znanstvenici pogresno pro- cijenili membranu je taj da je ona izuzetno tanka, Membrane su debele svega sedam milijuntina milimetra. U stvari, toliko su tan- ke da ih je moguée vidjeti samo elektronskim mikroskopom, a on je konstruiran tek nakon Drugog svjetskog rata. Dakle, sve do pedesetih godina proglog stoljeéa biolozi nisu mogli Eak ni po- twedili da stanigne membrane postoje. Do tada su mnogi biolozi smatrali da se citoplazma dr2i na okupu jer je po évrstoci sligna Zelatini, Uz pomoé mikroskopa biolozi su otkrili da sve Zive stani- ce imaju membranu i da stanigne membrane dijele istu osnovnu, troslojnu strukturu, Pa ipak, jednostavnost te strukture w opreci jes njezinom funkeionalnom slozenodéu, Uvid uzapanjujuce sposobnosti staniéne membrane staniéni su biolozi stekli prouéavajuéi najprimitivnije organizme na ovom, planeta, prokariote. Prokarioti, koji ukljuéuju bakterije i druge mikroorganizme, sastoje se samo od stanitne membrane koja obavija kapljicu juhaste citoplazme. Iake prokarioti predstavijaju Zivot u njegovu najprimitivnijem obliku, i oni imaju svoju syrhu, Bakterija ne skakuée amo-tamo u yom svijetu poput kuglice w fliperu, Bakterija obavlja osnovae fizioloske Zivotne procese kao i sloZenije stanice. Bakterija jede, probavlja, die, izlutuje otpadne wari te Gak pokazuje »neurolosko« procesiranje. Bakterije mogu osjetiti gdje je hrana i kretati se prema tom mjestu. Sligno tome, mogu prepozna’ jebiti manevre za bijeg ne bi li spasile Zivot. Drugim rijegima, prokarioti pokazuju inteligeneiju! otrovne tvari i predatore te namjerno upotri-Dakle, koja struktura u prokariotskoj stanici daje »inteligen- cijue? U prokariotskoj citoplazmi ne mogu se pronaéi organeli koje pronalazimo u naprednijim, eukariotskim stanicama kao 30 su jezgra i mitohondriji. Jedina organizirana stanitne struktura koja se mo%e smatrati kandidatom za prokariotski mozak je sta nigna membrana, Kruh, maslac, masline i piment Kada sam shvatio da su membrane znagajka svog inteli- gentnog Zivota, usredotodio sam se na razumijevanje njihove strukture i funkeioniranja. Kake bih ilustrirae osnovau struktu ru membrane izmislio sam gastronomsku poslasticu (Salim se). Poslastica se sastoji od sendviga s kruhom i maslacem. Ne bib li usavrsio analogiju, dodao sam masline. Moj podugavanju nami- jenjen sendvit u stvari ima dvije veste maslina: masline punjene pimentom i one bez pimenta. Gurmani, ne slinite, Kada sam jed nom taj sendvié izostavio iz svojih predavanja, vise sluSatelja me je pitalo kamo je nestao! Evo jednostavnog pokusa koji é¢ vam pokazati kako funk- cionira membranski »sendvig«, Napravite sendvié od kruha imaslaca (u ovem trenutku bez maslina), Taj sendvié predstavija komad stanigne membrane. Sada na vrh sendviée izlijte jednu Hlicu boje (eng. dye - boja kojom se ne ligi nego se uw aju umate, npr. za tekstil, kosu; op. prev.) Kao Sto je prikazano na donjoj ilustraciji, boja prodire kroz kruh, medutim zaustavija se kada dode do maslaca, jer masna var u sredini sendviga funkeionira kao djelotvorna barijera. Sada napravimo sendvié od kruha i maslaca s punjenim i praznim maslinama, Sada, kada dodamo boju na kruh i prerezemo sendvié, vidi- mo drukiji rezultat. Kada boja dode do masline punjene pimen- tom, zaustavlja se jednako djelotverno kao i kada dode do masla. ca, Medutim, kada boja dode do masline bez pimenta, probusena maslina sluZi kao kanal kroz koji boja moze slobodno prolaziti kroz sredinu sendvida i zatim kroz krub do tanjura Vanjur u ovoj analogiji predstavlja stanignu eitoplazmu, Pro- askom kroz maslinu ber pimenta boja prodire kroz sloj od ma- slaca i dopire na drugu stranu »membranskog« sendvita. Bojaje uspjeSno pronasla put kroz debelu, masnu membransku barije:Za stanicu je valno da molekulama omoguéi da se probiju kroz barijeru, jet u mojo} analogiji sa sendvigem boja je za Zivot nu?na hrana, Da je membrana jednostavne sendvié od kruha i maslaca, bila bi popat neprobojnog zida tvrdave koji spregava kakofoniju nebrojenih molekularnih i energetskih signala da udu u staniew. Medutim, stanica bi umrla da je membrana takva tvr- dava jer ne bi dobivala hranjive tvari. Kada se sendvitu dodaju masline bez pimenta koje omoguéavaju ulazak informacija i hrahe u stanicu, membrana postaje vitalan i genijalan mehanizam koji, jednako kao sto se Zlica boje probila do tanjura, omoguéava da odabrane hranjive tvari prodru u unutragnjost stanice U stvarnoj staniénoj biologiji krub i maslac iz primjera pred- stavljaju membranske fosfolipide. Fosfelipidi su jedna od dviju glaynih kemijskih komponenti membrane. (Druga glavna kemij- ska komponenta su masline/proteini, 0 kojima éu govoriti nesto kasnije.) Ja fosfolipide nazivam »shizofrenima« jer su sastavljeni kako od polarnib tako i od nepolaraih molekula Cinjenica da fosfolipidi sadrze i polarne i nepolerne moleku- Ie vama mo2da ne zvuéi kao recept za shizofreniju, no uvjeravam vas dae tako, Sve molekule u svemiru mogu se, prema tome koja vrsta kemijskih vera dr#i njihove atome na okupu, podijeliti na polarne i nepolarne. Veze izmedu polarnih molekula imaju pozi- negative naboje i otuda ajihova polasnost. Pozitival ili negativni naboji tih molokula uzrokuju da se one ponasaju poput magneta, te da privlage ili odbijaju druge nabijene molekule tivne Polarne molekule ukljuéuju vodu i tvari koje se otapaju u vodi. Nepolarne molekule ukljuéuju ulje i tvari koje se otapaju u hh nabo- ja, Sje€ate li se stare izreke, ulje i voda ne idu skupa? Isto vrijed za uljaste polarne i vodenaste nepolarne molekule. Da biste vizu- alizirali pomanjkanje interakeije polarnih i nepolarnih molekula, zamislite svoju bocu talijanskog wmaka za salatu. Protresanjem boce date sve od sebe da se ocat i ulje izmijetaju, medutim kada ulju; izmedu njihovih atoma nema pozitivnih i negat spustite bocu, oni se odvoje. To je zato sto molekule, kao i Ijudi, vie vole okolige koji im daju stabilnost. Zbog svoje stabilnosti polarne molekule (ocat) trade vodenaste polarne okolige, a nepo- larne molckule (maslinovo ulje) nastoje doéi u nepolarne okolise. Fosfolipidne molekule, sastavijene i od polarnih i od nepolarnih lipidnih dijelova, imaju poteskoéa s trazenjem stabilnosti. Fosfat- ni dio molekule je motiviran da trazi vodu, a njezin lipidni dio prezire vodu i tradi stabilnost otapanja u ulju. Da se vratimo na na sendvig, membranski fosfolipidi ima ju oblik lizalice ¢ dodatnim Stapiéem (vidi gornju_ ilustraciju).Eloktronski mikrograf prikazuje staniénu membranu na povréini ljudske sta nice. Tamno-svijetio-tamna slojevitost rezultat je rasporeda fosfolipldnih molekula u membrani (umetnuta slika). Svjetje srediéte membrane, ekvl valent masiacu u nagom sondvidu, predstavlja hidrofobnu zonu saéinjonu oc ‘nogu fosfolipide. Tamni slojevi iznad | lspod eredi8nje lipidne zone, ekviva Tent kri6kama kruhe, predstavije molekulske fosfatne glave koje vole vodu. Okrugli dio lizalice posjeduje polarne naboje medu svojim ato mima; to odgovera kruhu w naSem sendviéu. Dijelovi molekule Koji nalikuju dvama Stapigima su nepolarni; oni odgovaraju ma- slacu u naSem sendviéu. Buduéi da je »maslaéni« dio membrane nepolaran, ne dopusta da kroza nj produ pozitivni ili negativno nabijeni atomi i molekule. Stoga je ta lipidna jezgra elektrigni izo- lator, Sto je jedna izuzetna znaajka za membranu dizajniranu 4a sprijedi preplavijivanje stanice svakom molekulom iz. njezina okolifa. Medutim, staniea ne bi mogla preZivjeti da je membrana ekvivalent jednostaynom sendviéu s kruhom i maslacem. Vecina tvari kojima se stanica hrani sastavijene su od nabijenin polarni molekula koje ne bi mogle proéi kroz neprobojnu barijeru od ne- polarsih lipida. Niti bi stanica mogla izludivati svoje polarizirane otpadne tariIntegralni membranski proteini Masline u naSem sendvigu su istinski genijalan dio membra- ne. Ti proteini omoguéavaju prolazek hranjivib i otpadnih tvari te drugih obliks »informacija« kroz membranu, Proteinske »ma- sline« ne dopudtaju da u stanicu ude bilo koja molekula, nego da 4 aju udu samo one molekule kojem su nuzne za dobro funkcio- airanje citoplazme. U mom sendvigu masline predstavljaju inte- gralne membranske proteine, Ti proteini se usaduju u »maslagni« sloj membrane ba kao sto sam ja usadio masline na crtezu Kako se integraini membranski proteini usaduju w maslec? Sjetite se da su proteini saginjeni od linearne kraljefnice sastav- Ijene od povezanih aminokiselina, Od dvadeset razligitih ami- aokiselina neke su polarne molekule koje vole vodu, a ncke su hidrofobne, nepolare molekule. Kada je odredeni dio proteinske kraljesnice sastavijen od povezanih hidrofobnih aminokiselina, {a} dio proteina tradi stabilnost pronalazenjem okoliga koji voli ulje, kao Sto je membranina lipidna jezgra (vidi strelieu dole) Tako se hidrofebni dijelovi proteina integriraju uw srednji slo} membrane, Buduéi da su neki dijelovi proteinske kraljeSnice sa- stavljeni od polarnih aminokiselina, a drugi dijelovi su nepolarni, Proteinska nit ée se uplitati unutar sendviga od kruha i masleca i izvan njega,Postoji mnogo integralnih membranskih proteina s mnogo razlititih imena, medutim moze ih se podijeliti u dva funkeio- nalna razreda: receptorski proteini i efektorski protein, Receptorski integralni membranski proteini su staniéni osjetni organi, ekvi- valent naSih ofiju, uéiju, nosa, okusnih pupoljaka i tako dalje, Re- ceptori funkcioniraju kao molekularne ynano-antene« podedene da odgovaraju na odredene signale iz okoli8a. Neki receptor se od povrsine membrane pruzaju prema unutra te prate unutarnji milje stanice. Drugi receptorski proteini od stanigne se vanjske povriine protezu prema van i prate vanjske signale. Poput drugih proteina 0 kojima je bilo govora ranije, recep- tori imaja neaktivan i aktivan oblik, i prebacuju se izmedu tih konformacija sukladno promjenama svojih elektrignih naboja, Kada se receptorski protein veZe s okoliSnim signalom, promje- na u elektrignim nabojima proteina koja je rezultat tog vezanja uzrokuje da kraljeSnica mijenja oblik i protein poprima nakti ice posjeduju jedinstveno »podeSeneu re- nuc konformaciju, Sta receptorske proteinezasvaki okolifnisignalkojitrebaprogitati Neki receptori odgovaraju na fizitke signale. Jedan primjer Je receptor estrogena koji je posebno dizajairan da bude komple- mentaran obliku i raspodjeli naboja molekule estrogena. Kada je estrogen u blizini svog receptora, estrogenski receptor ga zakvati tna sebe jednako djelotvorno kao Sto magnet pobire spajalice za pa zdrudeu savrSenom pristajanju nbrave i kljuta«, receptorov elek- ‘tromagnetski naboj se promijeni i protein poprima aktivau kon- formaciju,Na sliéan nagin su receptori histamina svojim oblikom komplementarni molekulama histamina, inzulinski receptori ir. Jednom kada se estrogenski receptor i molekula estrogena molekulama inzulina i take dalje. Receptorske antene« mogu registrirati i vibracijska ener- getska polja, kao Sto je svjetlost, te zvuéne i radijske frekveneije, Antene na tim »energetskim« receptorima vibriraju poput glaz- benih viliea. Ako odredena energeiska vibracija u okoligu rezo- nira ¢ receptorskom antenom, ona Se promijeniti naboj proteina i uzrokovati promjenu oblika receptora. (Tsong, 1989.] To éu de- taljnije pojasniti u sljedeéem poglaviju, medutim sada bik Zclioistaknuti kako Ginjenica da receptori mogu ogitavati energetska polja Sini zastarjelom ideju da na staniénu fiziologiju mogu utje- cati jedino fizigke molekule, Osim fizigkih molekula kuo Sto je penicilin, bioloskim ponaSanjem mogu upravijati i nevidljive sile, ukljueujuei misao, sto je tinjenica koja pruza znanstvenu uteme- Ijonost_ za energetsku medicinu ligenu upotrebe farmaceutskih sredstava Receptorski proteini su izuzetni, medutim sami po sebi oni ne utjeéu na ponaSanje stanice. Iako receptor omoguéava stanici da bude svjesna signala iz okoli¥a, ona i dalje mora proizvesti prikladan, Zivotno podr2avajuci odgovor na taj signal, a to je po- drugje djelovanja efektorskih proteina. Uzeti zajedno, receptorski i efektorski proteini saéinjavaju mehanizam podrazaj-reakei usporediv # refleksnom akeijom koju lijetnici obino testiraju ti- jekom sistematskih pregleda, Kada vas lijeénik udari Eekigem po koljenu, signal registrira osjetilni Zivac. Taj osjetilni Zivac odmah Prenese taj podatak motoriékom iveu koji uzrokuje naglo po- micanje noge. Membranski receptori su ekvivalentni osjetilnim Ziveima, a efektorski proteini motoriékim Ziveima koji proizvode pokret. Zajedno taj receptorsko-efektorski sustav djeluje kao pre- kidaé i prevodi okolisne signale u stanigno ponaSanje Zmanstvenici su tek u posljednjih nekolike godina spoznali vadnost integralnih membranskih proteina, Integralni membran- ski proteini u stvari su tolike va2ni da je istrazivanje nagina nji- hovog funkcioniranja preraslo u posebno podrugje prougavanja zvano »signaina transdukeijaq, Znanstvenici signalne transduk- cije uzurbano Klasificiraju u stotine slozenih informacijskih pu- tova koji vode od membranskog prijema signala iz okoli’a do aktivacije proteina zaduzenih za ponaSanje stanice. Istrazivanja signalne transdukeije membranu lansiraju u srediste pozornosti, jednako kao sto podruéje epigenctike istiée ulogu kromosom- skih proteina, Postoje razligite vrste efektorskih proteina koji upravija- ju ponaSanjem jer je za glatko funkcioniranje stanice potrebno obaviti mnogo poslova. Transportni proteini, na primjer, obu- hvaéaju veliku obitelj kanalnih proteina koji prevoze molekulei informacje ¢ jedne strane membranske barijere na drugu. To nas ponovno devedi na piment u naSem sendvitu od kruha, ma- na, Mnogi kanalni proteini imaju oblik sligen évrsto namotanom klupku i nalik su maslinama punjenim pimentom slaca i mas! i naSih slika (vidi ilustraciju na stranici 81). Kada se elektrigni abo} aa proteinu promijeni, protein mijenja oblik, a ta promjena stvara otvoreni kanal koji se proteze sredistem proteina. Kanalni proteini su zapravo dvije masline u jednoj, ovisno @ ajihovom clektrignom naboju. U aktivnom modusu njihova struktura na- likuje maslini bez pimenta, s otvorenim prolazom. U ajihovom neaktivnom modusu oblik proteina nalikuje maslini punjenoj pimentom koja je zatvorena prema svijetu izvan stanice Djelovanje jedne posebne vrste kanala, natrij-Kalijeve ATP- aze, zasluzuje posebnu pozornost. Svaka stanica posjeduje tisuce ‘takvih kanala koji su ugradeni w njezinu membranu, Njihova za- jednitka aktivnost trosi gotove polovinu vase svakodnevne tje- lesne energije. Taj specifigni kanal se otvara i zatvara tako esto da sligi okretnim vratima u robnoj kuéi na dan velike rasprodaje Prilikom svakog okreta taj kanal prenese izvan citoplazme tri po- zitivno nabijena atoma natrija i istovremeno primi u citoplazmu dva pozitivno nabijena atoma kalija iz okolisa. Natrij-kalijeva ATP-aza ne samo da trosi mnogo energije nego i proizvodi cnergiju, jednako uéinkovito kao Sto tvornivke baterije energijom opskrbljuju dzepne video-igre (barem dotle dok ih va8a djeca ne istro¥e). U stvari, funkcija proizvodnje ener- gije kod kalij-natrijeve ATP-aze je mnogo bolja od baterija koje vata djeca istroge jer taj protein stanicu pretvara u biolosku bate- riju koja neprestano puni samu sebe. Evo keke natrij-kalijevoj ATP-azi to polazi za rukom. Sva- ki okret natrij-kalijeve ATP-aze iznosi iz stanice vise pozitivnog naboja nogo Sto ga unosi u stanicu, a u svakoj stanici je na tisuée takvih proteina, Buduéi da ti proteini prolaze kroz vise stotina ci- klusa u sekundi, unutranjost stanice postaje negativno nabijena, 2 okoli§ oko stanice postaje pozitivne nabijen. Negativni naboj ispod membrane naziva se_membranski potencijal. Naravno, lipi- 4i, t0 jest masiaéni dio membrane, ne propustaju nabijene atomekroz barijeru i tako unutarnji naboj ostaje negativan. Pozitivan nabo) izvan stanice i negativni nabo) unutar Sine stanicu u biti samopuncéom baterijom gijom se energija snabdijevaju bioloski procesi Jedna druga podvrsta efektorskih proteina, citoskeletai pro- teini, regulira oblik i pokretljivost staniea. Treéa podvrsta, zva- na enzimi, razbija ili sintetizira molekule, sto je razlog zbog Sega se enzimi prodaju u trgovinama zdrave hrane, kao pomoé pri probavi. Kada su aktivirani, sve vrste efektorskih proteina, uklju- Sujuci kanalne, citoskeletne i enzimske proteine te njihove nu- sproizvede, mogu sluziti i kao signali koji aktiviraju gene. Ti inte- grirani membranski proteini i njihovi musproizvodi osiguravaja signale koji upravljaju vezanjem kromosomskih regulatornih proteina Sto tvore »rukav« oko DNK. Nasuprot konvencionalnoj mudrosti, geni ae upravijaju vlastitom aktivnoséu. Umjesto toga, membranski efektorski proteini, koji djeluju u odgovoru na oko- ligne signale §to ih registriraju membranski receptori, su ti koji upravijgju »8itanjeme gena tako da se dotrajali proteini mogu za- mijeniti ili proizvesti novi Kako funkcionira mozak Jednom kada sam shvatio kako funkeioniraju integralni membranski proteini, morao sam zakljuciti da stanino djelovanie prvenstveno oblikuje interakeija s okolisem, a ne genetski kod stanice, Nema dvojbe da su DNK nacrti pohranjeni u jezgri izuzetne mo- lekule, akumulirane u preko tri milijarde godina evolucije. No ipak, Koliko god da su ti DNK nacrti izuzetni, oni ne nupravijajue funk- cioniranjem stanice. Logigno, geni ne mogu pretprogramirati Zivot stanice ili organizma, jer opstanak stanice ovisi © njezinoj sposob- nosti da se dinami&ki prilagodava stalno promjenjivom okolisu, Membranina funkeija »inteligentnoge medudjelovanja s okolixem da bi se proizvelo ponatanje gini je pravim mozgom stanice, Podvrgnimo membranu istom testu za »mozake stanice kojem smo bili podvegli jezgru. Unistite li njezinu membrai stanica Se umrijeti bas kao Sto biste vi umrli da vam se odstranimozak, Cak i ako membranu ostavite na mjestu, unigtavanjem samo njezinih receptorskih proteina, S10 se u laboratoriju lake mote udiniti s probavnim enzimima, stanica pada u »komuc. U Komi je jer vi8e ne prima signale iz okoli’a koji su neophodni za djelovanje stanice. Stanica pada u komu i kada se receptor- ski proteini u membrani ostave nedirnutima, a njezini efektorski proteini imobiliziraju, Dabipokazivala inteligentno« ponasanje, stanicije potreb- fa funkcionalna membrana koja posjeduje i receptorske (svje- snost) i efektorske (djelovanje) proteine. Ti proteinski sustavi su temeljne jedinice stanigne inteligencije. Tehnitki ih se moze na- zvati jedinicama »percepcije«. Definicija percepeije je »svjesnost clemenata iz okoliga pomaéu fiziskog osjeta.« Prvi dio definicije opisuje funkeiju receptorskih integralnih membranskih protei- na. Drugi dio definicije, stvaranje »fizigkog osjeta«, sazima wlogu elektorskih proteina, Prougavajuéi te osnovne jedinice percepeije, upustili smo se uultimativnu redukcionistigku vje2bu i sveli stanicu na ajezine sastayne dijelove. U tom pogledu vazno je istaknuti da se svakog. trenutka u staniénoj membrani nalazi do nekoliko stotina tisuéa takvih prekidaga. Stoga se ponaianje stanice ne mo¥e odrediti na temelju proutavanja jednog prekidava. PonaSanje stanice moze se razumjeti jedino uzimanjem u obzir svih njih u bilo kojem trenutku, To je holistiéki - ane redukeionistigki - pristup koji &u razloziti u sljedeéem poglavlju. Na stanignoj razini priga o evoluciji uvelike je priga o maks miranju brojajedinica »inteligeneije«,membranskih receptorskih i efektorskih proteina, Stanice postaju pametnije s djelotvornijom upotrebom vanjske povrSine svoje membrane i poveéavanjem povrSine membrane tako da seu nju moze smjestiti vise inte- gralnik membranskih proteina, U primitivnim prokariotskim or- ganizmima integralni membranski proteini provode sve njihove osnovne fizioloske funkeije, ukljudujuéi probavu, disanje i izlu- Sivanje. U kasnijim stadijima evolucije dijelovi membrane koji obavljaju te fizioloske funkeije sele se prema unutra, oblikuju- Gi membranozne organcle koji su karakteristiéni za cukariotskucitoplazmu, Tako se povrdina membrane oslobada za veti broj percepeijskih integralnih membranskih proteina. Osim toga, eu- kariot je tisuéu puta veéi od prokariots Sto rezultira ogromaim poveéanjem membranske povrdine, to jest s mnogo vise prostora za integralne membranske proteine. Krajnji rezultat je vise svje~ snosti, Sto 22 sobom povladi veéi stupan prezivijavanja Tijekom evolucije povrSina stanitne membrane se poveéava- la, medutim postoji fizitko ogranivenje tog poveéanja, U jednom trenutku tanka stanigna membrana postala je preslaba da dr2i na ‘okupu veéu masu citoplazme, Zamislite ito se dogada kada balon napunite vodom. Sve dok balon nije prepunjen, dovoljno je évrst i moze se prenositi. Medutim, premafite li koliginu vede koju moze primiti, balon Ge ako puknuti a njegov sadrzaj ée se izliti Isto tako bi i membrana s previse citoplazme neizbje2no pukla Kada je stanigna membrana dosegla tu kritiénu veliginu, evoluci- ja pojedinaéne stanice dosegla je svoj limit. Zato su pojedinaéne stanice bile jedini organizmi na ovom planetu tijekom prvih tri milijarde godina evolucije. To se promijenilo tek kada su stani- ce izmadle nov nagin za stjecanje veée svjesnosti, Ne bi li postale pametnije, stanice su se potele udruvivati s dragim stanicama i stvarati videstanigne zajednice koje su im omoguéivale da dijele svoju svjesnost, kao Sto sam objasnio u prvom poglaviju. Da ponevim: funkeije koje su pojedinagnoj staniei potreb- ne da predive iste su funkeije koje za prezivijavanje treba imati zajednica stanica, Medutim, kada su poéele tvoriti vigestanigne organizme stanice su se potele specijalizirati, U viSestanignim zajednicama postoji podjela rada, Ta je podjela vidljive kod tkive i organa Koji obavijaju specijalizirane funkeije. Na primjer, u po- jedinaénoj stanici za disanje se brinu mitohondriji, U videstanit- nom organizmu, mitohondrijski ekvivalent za disanje su milijarde specijaliziranih stanica koje tvore pluéa. Evo jos jednog primjera: u pojedinagnoj stanici kretanje nastaje interakeijom citoplazmat- skih proteina zvanih aktin i miozin. U vi8estanignom organizmu posao proizvodnje motorike obavljaju zajednice specijatiziranih mikiénih stanica od kojih je svaka obdarena golemim koliginama proteina aktin i miozinPonavljam ove podatke iz prvog poglavija jer Zelim nagla- Siti da su, iake je posao membrane pojedinagne stanice da bude svjesna okoli8a i proizvedi prikladne odgovore na taj okeli8, uw naSem tijelu te funkeije prouzele specijalizirane skupine stanica koje nazivamo Zivéani sustav. Premda smo presli dug put od jednostaniénih organizama, moje je midljenje, kao Sto sam veé spomenuo, da je proutavanje pojedinaénih stanica zahvalan nagin za ugenje @ kompliciranim vigestaniénim organizmima. Cak e i najslozeniji Ijudski organ, mozak, spremnije otkriti svoje tajne ka upoznamo s membranom, koja je staniéni ekvi se Sto je vise moguée jent mozga Tajna Zivota Kao Sto ste saznali u ovom poglaviju, znanstvenici su ne- davno ostvarili velik napredak prema otkrivanju sloZenosti na- izgled jednostavne membrane, Medutim, éak su i prije dvadeset godina glavne funkeije membrane ugrubo bile poznate, U stvari, prije dvadeset godina doslo se do spoznaje kako bi razumijeva- nie funkeioniranja membrane moglo promijeniti naS pogled na Zivot, Moj »eureka trenutak« nalikovao je dinamici prezasigenih otopina u kemiji, Te otopine, koje izgledaju kao obiéna voda, potpuno su zasi¢ene otopljenom tvari. Toliko su zasigene da jos samo jedna kap otapala izaziva dramatitnu reakeiju u kojoj se sve otopljene tvari trenutagno sjedinjuju u ogromni kristal Godine 1985, zivio sam w unajmljenoj kuéi na zaéinima pre~ punom karipskom otoku Grenadi i predavao na joi jednom noff- shore« Medicinskom fakultetu. Bilo je dva sata ujutro, a ja sam bio budan i pregledavao godine biljeski o biologiji, kemiji i fizi stanigne membrane, pokuSavajuéi shvatiti kako ona funkeionira kao sustav za obradu podataka, Tada sam dofivio trenutak spo- zaje koji me je preobrazio - ne u kristal, nego u membranski usmjerenog biologa koji vi8e nema isprike za pogreSke u viasi tom aivoru. U tim ranim jutarnjim satima redefinirao sam svoje shva- Eanje strukturaine organizacije membrane. Najprije sam proma-trao lizalicama sligne fosfolipidne molekule i uogio da su poslo- Zone u membrani poput vojnika postrojenih na paradi, savrieno 1 poravnato, Po definiciji, struktura Zije su molekule poslozene u pravilnom, opetovanom uzorku odreduje se kao kristal. Kristali j poznati veéini judi su tvrdi i otporni minerali kao, na primjer, dijamanti, rubini ili Eak sol. Druga vrsta kristala posjeduje fluid- niju strukturu, iako molekule i dalje imaju uredeni uzorak. Neki od poznatih primjera tekucih sristala su digitalni satovi i ekrani prijenosnih ragunala, Da bismo bolje razumjeli prirodu tekuéih kristala vratimo se vojnicima postrojenima na paradi, Kada vojnici koji stupaju promjene smjer kretanja, oni zadr2avaju organiziranu strukturu unato€ tome Sto se svaki od njih kreée. PonaSaju se kao tekuéina, no ipak ne gube svoje kristalno uredenje. Membranske fosfol pidne molekule ponaSaju se na slian nagin, Njihovo fluidno kr stalno uredenje membrani omoguéava da dinamiéki mijenja svoj oblik zadrZavajuéi pri tome svoj integritet, Sto je nuzno svojstvo za gipku membransku barijeru. Tako sam definirajuéi tu znataj- ku membrane napisao: » Membrana je tekuéi kristal.« ‘Tada sam poSeo razmisljati o ginjenici da bi membrana samo s fosfolipidima bila jednostavno sendvié od kruha i masla ca bez maslina. U pokusu koji sam ranije opisao, boja nije mogla proéi kroz lipidni sloj tj. kroz maslac. Sendvi¢ od kruha i masla ca je dakle izolator, Medutim, kada uvedete i »masline«, to jest integralne_membranske proteine, otkrivate da membrana neke stvari provedi, a druge zadrZava. Tako sam nastavio pisati svoj opis membrane dedaySi: »Membrana je polwodié« Na kraju, Zelio sam u svoj opis ukljuditi dvije najéesée vr ste integralnih membranskih proteina. To su receptori i razred cefektora zvanih kanal jer oni stanici omoguéavaju krajnje vazne funkeije uno¥enja hranjivih i izbacivanja otpadnih tvari, Bas sam htio napisati da membrana sadr¥i »receptore i kanale« kada sam shvatio da je sinonim za receptor rijet "vrata". Tako sam umjesto toga svoje pisanje dovrio rijesima »membrana sadr2i vrata i ka ale.Zavalio sam se u svojoj stolici i protitae svoj novi opis mem- brane: »Membrana je tekuée-bristaini polwodié s vratima i kana fimaw U tom trenutku mi je sinula Ginjeniea da sam nedavno uo ili progitao identiénu frazu, medutim tog se trenutka nisam mogao sjetiti gdje sam naiSao na nju, Jedna stvar bila je sigurna; to nije bilo u kontekstu bioloske znanosti Ponovno sam se naslonio i moju pozornost privukao je ugao radnog stola gdje je bio smjeSten moj novi Macintosh, moje prve ragunalo, Pokraj ragunale bio je primjerak jarko ervene knjige s naslovom Razumijevanfe vaieg mikroprocesora, Ba’ nedavno sam u jednoj trgovini Radio Shacka kupio taj jednostavni vodié U mekom uvezu. Zgrabio sam knjiZicu i u uvodu pronasao de- finiciju ratunalnog tipa: »Cip je kristalni peluvodié s vratima i kanslima.« Prvih sekundu ili dvije bio sam zapanjen Sinjenicom de Sip i stanigna membrane dijele istu tehniku definiciju, Nekolike in- tenzivnih sekundi potro¥io sam usporedujuéi i kontrastirajuéi bioloske membrane sa silikonskim poluvodigime, Zapanjio sam se kada sam shvatio da identigni karakier njihovih definicija nije slugajnost. Staniéna membrans doista je strukturalno i funkeio~ nalno ckvivalentna (homologne) silikonskom ipu! Dvadeset godina kasnije jedan je australski istrazivatki kon- zoreij pod vodstvom B, A, Cornella objavio élanak u éasopisu Nature koji je potvrdie moju hipotezu da je staniéna membrana homologna ragunalnom gipu. [Cornell, et al., 1997.] Istrazivati su izolirali stanitnu membranu i ispod aje pritvrstili komad zlatne lolije. Zatim su prostor izmedu 2latne folije i membrane ispunili poscbnom elektrolitskom otopinom, Kada su membranski re~ ceptori (bili stimulirani komplementarnim signalom, kanali su se olvorili i dopustili elekirolitskoj otopini da prode kroz mem- branu. Folija je imala funkeiju pretvornika, elektritnog uredaje za prijem, koji je elektrigau aktivnost kanala pretvarao wu digitalni ispis na zaslonu. Taj uredaj, konstruiran za to istrazivanje, poka- aie da staniéna membrana ne samo da izgleda poput éipa, nego i funkeionira poput stanignu membranu uw raéunalni dip s digitalnim ofitavanjem ‘ipa. Cornell i suradnici uspjefno su pretvoriliDakle, sto je u tome tako posebno, pitate se? Cinjenica da su stanigna membrana i ragunalni Sip homologni znagi da je i prikladno i pougno pokudati bolje pronikauti u funkeioniranje stanice, usporedujuéijes osobnimragunalom. Prvanarogitaspo- znaja koja dolazi iz takve vjezbe je da su raéunala i stanice pro- gramabilni. Druga neizbjezna spoznaja je da se programer nalazi inan ragunala/stanice. Biolosko ponaSanje i aktivnost gena di- namiéki su povezani s informacijama iz okolifa koje se ueitavaju u stanieu, Kada sam siu duhu predogio bio-raunalo, shvatio sam daje jezgra jednostayno memorijski disk, tvrdi pogon (hard drive) koji sadri DN K programe koji kodiraju proizvodnju proteina, Nazo- vimo ga memorijski disk dvostruke spirale, U vase kuéno raéu- nalo mozete umetauti takay memorijski disk koji sadr2i mnogo specijaliziranih programa kao Sto su programi za obradu teksta, gratiku i tabligne proragune, Nakon Sto uéitate te programe u aktivnu memoriju, mozete izvaditi disk iz raéunala bez ometa- nja rada programa, Kada odstranjivanjem jezgre stanice izvadi- te memorijski disk dvostruke spirale, rad stanitnog proteinskog, stroja se nastavlja jer su podaci koji su stvorili proteinski stroj veé uditani, Enukleirane jezgre imaju nevolja samo kada trebaju sgenske programe koji se nalaze u izvadenom memorijskom disku dvostruke zavojnice i koji sluze za zamjenu starih ili proizvodnju drukeijih proteina. Ja sam obrazovan kao jezgreno-usmjeren biolog, jednako kao Sto je Kopernik bio obrazovan kao geocentrigni astronom, i stoga je za mene bio udarac kada sam shvatio da jezgra unutar koje se nalaze geni ne programira stanicu. Podaci se u stanicw ragunalo unose preko membranskih receptora koji predstavljaju stanignu »tipkovnicua. Receptori pobuduju efektorske proteine membrane, koji funkcioniraju kao sredisnja procesorska jedinica (CPU - Central Processing Unit) stanice/ragunala, »CPU« fek- torski proteini pretvaraju okoligne informacije u bihevijoralni jezik biologije U tim ranim jutarnjim satima shvatio sam da, iako je bioloska misao jo% uvijek zeokupljena genetigkim determinizmom, avan- 4garda stanigaih iste nosti o Carobuoj membrani, priga potpuno drugatiju prigu. anja, Koja ustrajno otkriva sve vise pojedi- U tom trenutku preobrazbe bio sam frustriran jer nije bilo nikoga s kim bih podijelio svoje uzbudenje. Bio sam sam, daleko u provinciji, Moja kuéa nije imala telefonski prikljuéak. Buduéi da sam poutavao na Medicinskom fakultetu, sjetio sam da ée u knjigniei nesumnjive biti studenate Koji ute do kasno u nog. Brzo sam se obukao i otréao do fakulteta kako bih_neko- kolici me, bilo kome, ispriéao 0 tom uzbudljivem novom saznanju. Utréavéi wu knji%nicu, sev zadihan is kosom koja je strdila u svim smjerovima, bio sam utjelovijenje rastresenog profesora Uodie sam jednog od svojih studenata medicine s prve godine i dotréao do njega objavijujuci: »Dovraga, mora’ guti ove! Ove je velika stvar!@ Sjeéam se kako je malo ustuknuo, gotovo u strahu od tog mahnitog, Iudog znanstvenika koji je tako divije narusio ti8inu u uspavanoj knji2nici. Smjesta sam podeo rigati svoje razu- mijevanje stanice, koristeéi Komplicirani, vivesloZni 2argon kon- vencionalnog stanitnog biologa. Kade sam dovr8io svoje objas- njenje i utihnuo, o&ckivao sam njegove Sestitke, barem pbravox, medutim nigega nije bilo na pomolu. Zaéudeno me gledao. Sve Sto je uspio igustiti bilo je: »Dr. Lipton, jeste li dobro2« Bio sam shrvan, Student nije bio razumio ni rijeé od onoga So sam govorio, Gledajuéi unatrag, shvatio sam da je taj student bie na prvom semesiru medicine, te da kao takav nije imao do- voljno znanstvene podloge ai vokabulara da bi mogao shvatiti moje, kako mu se vjerojaino Cinilo, buncanje, Bilo kako bilo, to je to je dalo vjetra mojim jedrima, Imao sam kljué tajne Zivota, a nije bilo nikoga tko bi me mogao razumjeti! Priznajem da nisam imao vide sreée nis Veéinom svojih kolega koji su bili verzirani u kompliciranom znanstvenom Zargonu. Toliko © tarobnoj_mem- brani Tijekom godina postupno sam izbrusio svoje izlaganje © Ea- robnoj membrani i nastavio sam ga usavrSavati, tako da ga sada mogu razumjeti studenti prve godine i laici. Nastavio sam ga takoder obnavijali s najnovijim istrazivanjima, Tako sam naitaona mnogo prijemljiviju publiku medu mnogima iz medicinske struke i laicima. Osim toga, pronadao sam slusatelje koji su bili otvoreai za duhovne implikacije mog »eureka trenutkac, Prije- az na biologiju usmjerenu na membranu za mene je bio uzbud- Ijiv, medutim ne dovolino da sav izvan sebe odjurim u knjiznicu, ‘Taj karipski trenutak ne samo da me preobrazio w membranski usmjerenog biologa - preobrazio me i iz agnosti¢kog znanstve- nika u uvjerenog mistike koji vjeruje ds vjetni Zivot transeendira tijelo. Na duhovai dio prige dogi éu u Zakljugku. Zasada mi do- pustite da ponovim pouke éarobue membrane koje kontrolu nad nagim Zivotima stavijaju u nage vlastite ruke, a ne genetskoj sluéaj- nosti prilikom zaéeéa. Mi upravljamo svojom biologijom, bas kao Sto je upravljam ovim ragunalnim programom za obradu teksta Mi posjedujemo sposobnost uredivanja podataka koje unosimo u svoja bio-ragunala, potpuno jednako kao Sto ja mogu birati rijesi koje tipkam, Kada shvatimo kako integralni_membranski proteini upravijaju biologijom, prestajemo biti Zrtve svojih gena i postajemo gospodari vlastite sudbinePoglavije NOVA FIZIKA: STAJATI S OBJE NOGE CVRSTO NA NICEMU ‘ada sam bio mlad, ambiciozan student biologije Sezdese- K ih godina proflog stoljeéa, znao sam kako - da bik imao i fakultet moram upisati kolegij fizike.’ Moj koled? nudio je temeljni, minimaine Sanse da se upiSem na neki presti uvodni kolegij, neSto poput »Uvoda u fiziku«, koji je pokrivao osnovne teme, poput gravitacije elektromagnetizma, akustike, Kolotura i kosina, na natin da ih mogu lako razumjeti studenti Kojima fizika nije glavni predmet. Postojao je takoder jos jedan kolegij koji se zvao Kvantna fizika, medutim gotovo svi moji ko lege izbjegavali su ga kao da je okuzen, Kvantna fizika bila je oba- vijena velom tajne - mi studenti biologije bili smo uvjereni da je to velo, velo »Eudnaw gnanost, Smatrali smo da bi samo studenti fizike, mazohisti i potpune budale riskirali pet bodova na kolegij {ija je osnovna postavka - »sad ga vidi8, sad ga ne vidi8.« togn gradvae study, je stupa) po pie evivaentan asin falta: op. pov 7Tih je dana jedini razlog za upisivanje kolegija kvantne fi- zike koji sam mogao smisliti bio taj da bi mi to moglo posluziti kao odliéan Slagvort za zapodinjanje razgovora na studentskim zabavama, U doba Sonnyja i Cher bilo je tes chic regi: »Hej mala, ja se bavim kvantnom fizikom - koji si znak?« § druge strane, vierojatno Sak ni to nije tofno - aikad nisam vidio kvantne fi- zigare na zabavama niti, u stvari, igdje drugdje. Imam dojam da nisu mnogo izlazili Tako sam pregiedao svoje potvrde © odslusanim predme- tima i polozenim ispitima, odvagnuo prednosti i nedostatke te se odludio za liniju manjeg otpora i upisao Uvod u fiziku. Bio sam usredotogen na to da postanem biolog. Nisam Zelio da moje Karijerne aspiracije ovise 0 nekom uvrautom fizitaru koji pjevu- Si fraze © efemernim bozonima i kvarkovima, Ja i prakticki svi drugi studenti biologije tijekom svog studija Zivotnih znanosti kvantnoj smo fizici ili poklanjali malo pozornosti ili smo je pot puno ignorirali S obzirom na taj naf stav, nije iznenadujuée da mi studenti biologie nismo mnoge znali ofizici,onome sa svimtimjednadz- bama, i matematici. Znao sam za gravitaciju - tedke stvari sklone su zavréiti na dnu, a lakée stvari na vrhu. Znao sam poncéto 0 syjetlosti - biljni pigmenti, kao Sto je klorofil, i Zivotinjski vidni pigment boje svjetlosti, a »slijepiv su za druge, Cak sam znao neste malo io temperaturi - visoke temperature onesposobljuju bioloske molckule i uzrokuju da se »rastopeu, dok niske temperature za- kao Sto je rodopsin u mreznici oka, upijaju odredene mrznu i o&uvaju molekule, Dakako, pretjerujem da bik istaknuo Einjenicu da biolozi tradicionalno ne znaju mnogo o fiziel. Moja podioga lisena znanja o kvantnoj fiziei objasnjava zasto Sak i kada sam odbacio biologiju usmjerenu na jezgru i okrenuo se membrani i dalje nisam razumio sve implikacije tog pomaka. Znao sam da se integralni membranski proteini veZu s okolignim signalima j tako pokre¢u stanieu. No, buduéi da nisam znao nista © kvantnom syemiru, nisam dokraja uvazio prirodu signala iz okoliga koji zapotinju ta} proces.‘Tek sam 1982. godine, vie od desetljeca po zavrSetku fa- kulteta, napokon otkrio koliko sam propustio kada nisam upi- sao kolegij iz kvantne fizike na koled?u, Da sam se upoznao s Kvantnim svijetom tijekom studija, mislim da bih se mnogo rani- je prometnuo u bioloskog odmetnika. Medutim, tog dana 1982. godine sjedio sam na podu skladi8ta u Berkeleyju u Kaliforniji, 2.400 kilometara od doma, i jadikovao nad Ginjenicom da sam ozbiljno kompromitirao svoju znanstvenu karijeru zbog neuspje- log pokuSaja da produciram rock'n'roll show. Ekipa ija smo zagla- vili - nakon Sest predstava ponestalo nam je novea. Nisam imao gotovine, a kad ged bih pozelio platiti evojom kreditom kart com, trgovéev uredaj 2a odobravanje kartica prikazao bi lubanju s prekrizenim kostima, Zivjeli smo na kavi i na krafnama, i zbog smrti na’eg showa prolazili kroz svih pet stupnjeva tugovanja po Elisabeth Kubler-Ross: poricanje, Ijutnja, pogadanje, depresija i, naposljetku, prihvacanje [Kubler-Ross, 1997.]. Medutim, u tom trenutku pribvaéanja, tiSinu w toj tamnoj, betonskoj grobaici od skladista prekinuo je prodoran, piStav clektronski zvuk telefona. Usprkos njegovoj upornoj, iritantnoj zvonjavi, ekipa i ja ignori- rali smo pozivatelja. Poziv nije bio za nas - nitko nije znao da smo tu, Naposljetku je voditelj skladi8ta podigao sluSalicu i nano- vo uspostavie blazenu ti8inu. U tom tihom, mirnom ozragju &ue sam kako voditelj skladista odgovara: »Da, tuje.« U tom trenutky dignuo sam glavu, iz najemnje tame svog Fivota, i vidio kako se telefon pruza prema meni. To je bio Medicinski fakultet s Ka- riba Sto me je bio zaposlio dvije godine ranije. Dekan fakulteta utrosio je dva dana prateéi moj nepravilni trag od Winsconsina do Kalifornije da bi me pitao jesam li zainteresiran da ponovno poutavam snatomiju, Da li sam zainteresiran? Da li kokof nese jaja? »Kad trebam do6i2« - glasio je moj odgovor. »Juger« - uzvratio je, Rekao sam mu da bih volio preuzeti taj posao, medutim da trebam akonta- ciju plage. Fakultet mi je brzojavio novac jo istog dana, a ja sam ga podijelio sa svojom ekipom. Zatim sam odletio natrag u Ma~ dison kako bih se pi ipremio za dulji boravak u tropima. Oprostio 7sam se s kerkama i uZurbano spakirae odjeéu i nekolike kuéan- skih predmeta. Unutar dvadeser i éetiri sata bio sam natrag na ac- rodromu O'Hare Sekajuci Pan Amov brzi prekooceanski putnigki avion za Rajski vrt Sada se veé nesumnjivo pitate kakve vere ima moja propala rock'n'roll karijera s kvantnom fizikom - dobrodo$li u moj neor- todoksni stil predavanja! Za linearno nastrojene, sluzbeno smo se vratili na kvantnu fiziku koja me odugevila, pomogaysi mi spo- znati da znanstvenici ne mogu razumjeti tajne svemira koristeéi iskljugivo lincarno razmisljanje. SluSanje unutarnjeg glasa Dok sam Sekao na svoj lel, iznenada sam shvatio da nisam imao ni¥ta za Gitanje tijekom pet sati Kolike éu provesti privezan za sjedalo. Nekoliko trenutaka prije nego sto su se vrata trebala zatvoriti, napustio sam red i otréao niz sredignju acrodromsku dvoranu do knjizare. Posao biranja jedne knjige izmedu stotina koje su bile na izboru dok sam istovremeno pred ogima vizu- alizirao moguénost da se vrata mog zrakoplova zatvore i osta~ ve me - gotovo me paralizirala, U tom stanju zbunjenosti u oi mi je upala jedna knjiga, Kozmicki kod: Kvantma fizika kao jezik prirode (The Cosmic Code: Quantum Physics As the Language oj Nature) od fizivara Heinza R. Pagelsa. [Pagels, 1982.] Na brzinu sam pregledao korice i otkrie da se radi o Stivu o kvantnoj fizici napisanom za laisko éitateljstvo, Tvrdoglavo ustrajuéi u fobiji od kvantne fizike koju sam imao od koleda, odmah sam odlovio tu knjigu i podeo traziti neste laganije. Kada je druga kazaljka na mojoj mentalnoj Stoperici uSla na erveno podrudje, uzeo sam neki samoproglaeni bestseler i otr~ €a0 na blagajnu. Dok se blagajnik spremao blokirati bestseler, po- digao sam pogled i ugledao jos jedan primjerak Pagelsove knjige vanja koji je stajao na polici iza blagajnika, Usred procesa naplai i dok mi je vrijeme za ukrcaj istjecalo, napokon sam raskrstio sa svojom averzijom prema kvaninoj fizici i zamolio blagajnika da doda i primjerak Kozmittog koda. 100Nakon Sto sam se ukreao u zrakoplov, smirio sam se od svog adrenalinom ispunjenog puts do knjizare, rjesavao kri2aljku i zatim napokon krenuo éitati Pagelsovu kajigu. Navao sam se kako, iako sam se morao stalno vraéati natrag i ponovno gitati odredenc odlomke, gutam stranict za stranicom. Citao sam je za trajanja Citavog leta, tri sata za vrijeme presjedanja u Miamiju i dodatnih pet sati leta do svog otonog raja, Pagels me je potpuno opginio! Prije no Sto sam se ukreao na avion u Chieagu, nisam imao pojme da je kvantna fizika na bilo koji nagin relevantna za biolo- aiju, znanost o Zivim organizmima. Kadaje avion stigao u Raj, bio sam u stanju intelektualnog Soka. Shvatio sam da kvantna fizika Jest vatna za biologiju i da biolozi, ignorirajuéi ajezine zakone, Gine golemu znanstvenu pogresku. Fizika je, naposijetku, temelj svih znanosti, a mi biolozi ipak se oslanjamo na zastarjelu, mada uredniju, njutnovsku verziju funkeioniranja svijet, Drzimo se Newtonovog fi iékog svijeta i ignoriramo Binsteinov nevidljivi kvantni svijet, u kojem je materija u stvari savinjena od energije iu Kojem ne postoje apsolutno. Na atomskoj razini ne moze se sa sigurmoséu reéi €ak ni da materija postoji; postoji samo kao tendencija postojanja! Sva moja uvjerenja o biologiji i fizici bila su ozbiljno poljuljana! Gledano unatrag, meni i drugim biolozima trebalo je biti ogite da njutnovska fizika, eleganina i umirujuéa za hiper-raci- onalne znanstvenike kakva veé jest, ne moZe pruziti cijelu isti- nu 0 Ljudskom tijelu, a kamoli o svemiru, Medicinska znanost stalno napreduje, medutim Zivi organizmi se tvrdoglavo odbijaju kvantifi ati, Otkrige za otkrigem o mehanici kemijskih signala, ukljudujuei hormone, citokine (hormone koji upravijaju imuno- loSkim sustavom), faktore rasta i potiskivate tumora, ne moze objasniti paranormaine pojave. Spontana ozdravijenja, telepatija i drugi psihiéki fenomeni, zapanjujuée sposobnosti poput ekstre- mne snage i izdrZljivesti, sposobnost da se hoda po uzarenom ugljenu a da se ne opede, sposebnost akupunkture da ublazi bel Pomiéuéi»CHI«po tijelu i mnogi drugi paranormalni fenomeni prkose njutnovskoj biologiji 101Naravno, dok sam bio na Medicinskim fakultetima aisam razmi8ijao ni o jednoj od tih stvari. Moji kolege i ja utili smo svoje studente da odbacuju tvrdnje o ozdravijenjima pripisanim akupunkturi kiropraktici, masaznoj terapiji, molitvi i tako dalje, U stvari, i8li smo i dalje. Prokazivali smo te prakse kao Sarlatan- ske jer smo bili vezani za vjerovanju u staromodau, njutnovsku fiziku. Svi oblici lijevenja koje sam maloprije spomenuo zasno- vani su na vjerovanju da energetska polja imaju utjecaj na nasu fiziologiju i nase zdravlje, te da njima upravljaju, lluzija materije Nakon Sto sam se konaéno uhvatio u koftac s kvantnom fizi- kom, shvatio sam da smo se, nonSalantno odbacujuéi spomenute energetske metode, ponijeli jednako kratkovidne kao i predstoj- nik Odsjeka 2a fiziku na Sveutilistu Harvard koji je, kako jew knjizi The Dancing Wu Li Masters opisao Gary Zukav, 1893. godi- ne studente upozorio da nema potrebe za novim doktorima fiz ke. [Zukav, 1979,] Hvalisao se da je znanost ustanovila da je sve- mir »materijalni stroj« sastavijen od pojedinatnih, fizitkibatoma koji se u potpunosti pokoravaju zakonima Newtonove mehanike, Jedini posao koji je fizigarima preostao je usavrsiti mjerenja. Svega tri godine kasnije ideja da je atom najmanja testica u svemiru pala je u zaborav, i to otkrigem da je sam atom sastavljen od jo8 manjih, subatomskih clemenata, Cak jo8 epohalnije od ot- kriga tih subatomskih Gestica bilo je otkriée da atomi emitiraju razlitite »udne energijew kao Sto su X-zrake i radioaktivnost, Na pragu dvadesetog stolje¢a razvio se novi tip fizitara tijaje misija bila istraziti odnos izmedu energije i strukture materije, Unutar sljedeéih deset godina fizigari su napustili svoje vjerovanje u njut- novski, materijalni svemir jer su shvatili da svemir nije sastavljen od materije koja lebdi u praznom prostoru, nego od energije, Kvantni fizitari otkrili su da su fizitki atomi sadinjeni od vrtloga energije koji se neprekidno vrte i titraju; svaki atom je poput oscilirajuceg, rotirajuéeg zvrka koji zraéi energiju 102Buduéi da svaki atom posjeduje viastiti energetski potpis (oscilaciju), sklopovi atoma (molekule) zajednitki zrave vlastite energetske uzorke po Kojima ih se moze prepoznati. Na taj nadin svaka materijalna struktura u svemiru, ukljugujuéi vas i mene, zragi jedinstveni energetski potpis. Da je teoretski moguée promatrati sastav jednog stvarnog atoma mikroskopom, Sto bismo vidjeli? Zamislite kovitlac pra- Sine kako se kreée pustinjom. Sada uklonite pijesak i pravinu iz Ijevkastog oblake, Ono Sto vam je preostalo je nevidijiv, rornadu sligan vrtlog. Mnogo bezgraniéno malih, kovitlacu prasine nalik energetskih vrtloga zvanih kvarkovi i fotoni zajedno sadinjavajy strukturu atoma, Izdaleka bi atom vjerojatne izgledao kao zamu- Gena kugla, Kada bi se njegova struktura pribliZila totki gledista, atom bi postao manje jasan i manje odreden. Kada bi se sas priblizili povrSini atoma, on bi nestao. Ne biste vidjeli nista, U stvari, kada bi fokusirali Gitavom strukturom atoma, sve Sto biste vidjeli bila bi fizigka praznina, Atom nema fizitke strukture - car je gol! Sjeéate li se modela atoma koje su vam pokazivali u skoli, one koji su nalikovali Sungevom sustavu, sa Spekulama i kuglig- nim leZajevima Sto su i8li amo tamo? Hajdemo staviti tu sliku pokraj pfizitkew strukture atoma koju su otkrili kvantni fizitari Njutnovski atom Kvantni atomNe, nije bila tiskarska pogreSka; atomi su sastavijeni od ne vidljive energije, a ne od opipljive tvari! Dakle, u nadem svijetu se materijalna evar (materija) pojav- Uuje iz nigega, Bas je to Sudno, kad malo promislite. Evo, na pri- mjer, vi draite tu fizitku knjigu u rukama. A opet, kada bi foku- sirali clektronski mikroskop na materijalnu tvar te knjige, otkrili biste ne da drZite niSta, Kako se ispostavlja, mi studenti biologije u jedaome smo bili u pravu - kvantai svemir zbunjuje Razmotrimo poblize »sad ga vidi8 sad ga ne vidiS prirodu Kvanine fizike. Materija se moze istovremeno definirati keo Evr- sta (Zestica) i kao nematerijelno polje sile (val). Kada znanstve- nici prougavaju fizi8ka svojstva atoma kao Sto su masa i te?ina, atomi izgledaju i ponakaju se poput fizitke materije. Medutim, kada se isti atomi opisuju u kategorijama elektrignih poteneijala i valaih duljine, pokazuju svojstva i znavajke energije (valova) [Hackermuller, et al, 2003.; Chapman, et al., 1995. Pool 1995.} Cinjenice da su energija i materija jedno te isto upravo je ono me’, Jednostavno Sto je Einstein ustanovio kada je zakljudio - reeno, jednadzba otkriva da je ent ‘materije (m, masa) i brzine svjetlosti na kvadrat (c’). Einstein je razotkrio da ne Zivimo u svemiru odvojenih fiziskih predmeta koje razdvaja prazan prostor. Svemir je jedna, nedjeljiva, dinamié- ja (E) jednaka umnodku na cjelina w kojoj su materija i energija tako Evrsto isprepletene da ih se ne moze promatrati kao nezavisne elemente, To nisu popratni uéinci To su udincit Svijest da strukturom i ponaSanjem materije upravija takva, iz temelja drukéija, mehanika trebala je biomedicini pruziti nove i dublje razumijevanje zdravlja i bolesti. Pa ipak, ak i naken ot- kriga kvantne fizike, studente medicine i biologije i dalje se podu- Eavalo da tijelo promatraju iskljusivo kao fizicki stro} koji funk- cionira po njutnovskim nagelima, U potrazi za znanjem o naginu na koji se »upravlja« tjelesnim mehanizmima, istrazivati su svoju pozornost usredotovili na istrazivanje velikog niza fiziekih signa 104la svestanih w odijeljene kemijske porodice, ukljuéujuéi ranije spomenute hormone, citokine, faktore rasta, potiskivaée tumora, glasnike i ione. Medutim, zbog svog naginjanja prema njutnov- skim, materijalistikim pogledima, konvencionalniistrazivati su u cijelosti zanemarili ulogu energije u zdravlju i bolesti Osim toga, konvencionalni biolozi su redukcionisti koji smatraju da se mehanizmi naSih fiziskib tijela mogu razumjeti rastavljanjem stanica i prougavanjem njihovih kemijskih gra- devnih blokova, Vjeruju da se biokemijske reakeije odgovorne za odvijanje Zivola proizvode du? linija sligaih proizvednoj lini- ji Henryja Forda: jedan kemijski spo} prouzrokuje reakeiju, ajoj slijedi druga reakeija s drugim spojem i tako dalje. Linearni tok informacija od A do B do C do D do E ilustriran je na sljedeéoj Taj redukcionistigki model sugerira da se ukoliko postoji problem u sustavu koji se ogituje kao bolest ili poremeéaj, uzrok problema uvijek moze pripisati neispravnom funkeioniranju u jednom od koraka duz kemijske »proizvodne linijea. Ake se de- © take fektni dio u stanici zamijeni ispravnim dijelom, na prim} da se prepige neki farmaceutski lijek, ta pojedinaéna pokvarena togka u sustavu teoretski se moze popraviti i tako ponovno us postaviti zdravlje. Ta pretpostavka potige potragu farmaceutske industrije 2a Cudotvornim magic-bullet lijekovima i dizajnerskim genima Medutim, kvantna perspekliva otkriva da je svemir cjeli- na sastavljena od suovisnih energetskih polja koje su upletena u mre2u interakeija, Biomedicinski znanstvenici su bili posebno ogranigeni jer ne prepoznaju ogromnu kompleksnost interko- munikacije izmedu fizitkih dijelova i energetskih polja koji tvore cjelinu, Redukcionisti¢ka percepcija linearnog toka podataka je karakteristika njutnovskog svemira Nasuprot tome, tok podataka u kvantnom svemiru je holisti- Gan, Sastavni dijelovi stanice su umreZeni u kompleksnu mrezu djclomigno interferentnih (crosstalk), povratnih (feedback) i una~ prijedenih (eedforvard) komunikacijskih petlji (vidi ilustraciju 105na sljedeéoj stranici), BioloSki poremeéaj moze se pojaviti uslijed pogreine komunikacije duz bilo koje rute toka informacija, Da bi se prilagodila kemija tog sloZenog interaktivnog sustava, potreb- no je mnogo veée znanje i razum jevanje od jednostavnog_pri- lagodavanja jedne od komponenti informacijskog puta pomeéu nekog lijeka, Na primjer, promijenite li koncentraciju od C, to nege utjecati samo na djelovanje od D. Preko holistigkih putova promjene varijacije u koncentraciji C snazno utjeéu i na ponata- nje od A, BE, ne same od D. Tok informacija A-B-C-D-E B Ile WS ED kvantni - holistiéan Jednom kada sam shvatio prirodu kompleksnih interakeija izmedu materije i energije, znao sam da nam redukcionisti¢ki, linearni (A>B>C>D=E) pristup ne moze pruziti Fak ni priblizno toéno razumijevanje bolesti. Iako je kvantna fizika samo impli- cirala postojanje takvih medusobne povezanih informacijskih putova, nedayna pionirska studija mapiranja interakeija izmedu proteina u stanici fizi¢ku prisutnost tih kompleksnih holisti¢kih putova nam je i dokazala, (Li, et al., 2004.; Giot et al, 2003.; Jan- sen, et al., 2003,] Tustracija na stranici 107 prikazuje interakeije 106Protein zinta RN Karta Interakcija unutar vrlo malog seta staniénih proteina (zasjenjent I nu- merirani krugov!) koji 8 naleze u stenicl Omit (vinske musics). Vetina proteina su povezeni sa sintezom | metabollzmom RNK molekule. Proteini ‘unuter pojedinin elipsi gru ma putova. Spo|ne linije pokazuju interakclje protein-protein. Medusobne veze prote- Ina unutar razlitih putova otkrivaju kako diranje jednog proteina moze rolavesti velike »popratne utinko« na druge povezane putove. Jo8 ratire- niji »popratni ubinci« mogu se pojaviti kade jedan zajedniéki protein sluzi ze ‘obavijanje potpuno raziittin funkcija. Na primjer, isti Rbpt protein (strelica) kKorlsti | u metabolizmu ONK Iu putovima povezanim s odredivanjem spo- be Otisnuto uz dopustenje magazina Sis (302:1727-1738 Copyright 2008 AAAS). izmedu nekolicine proteina u stanici vinske muSice. Spojne linije predstavijaju interakeije izmedu dva proteina, Obito, bioloski poremeéaji mogu nastati uslijed pogretke w komunikaciji bilo gdje unuter tih kompleksnih putova, Kada pro. mijenite paramete nekog proteina u jednej tozei takvog kom- pleksnog sustava putova, neizbjezno Sete promijeniti i parametre érugih proteina na nebrojenim drugim toskama unutar medu- sobno isprepletenih mreza, Osim toga, pogledajte edam kruzni 107ca na sljedegoj ilustraciji koji grupiraju proteine prema njihovim fizioloskim funkeijama. Obratite pozernost da proteini unutar Jedne funkcionaine skupine, na primjer oni koji su zaduzeni za odredivanje spola (strelica), utjetu i na proteine koji imaju pot- puno drugaéiju funkeiju, na primjer proizvodnju RNK (RNK- helikaza). »Njutaovski« znanstveni istrazivati nisu u doveljnoj meri uva2ili veliku medusobau povezanost bioloskih informa cijskih mreza_stanice Mapiranje te informacijske mreZe putova podertava opasno- sti od Iijekova koji se izdaju na recept. Sade moZemo vidjeti za8t0 farmaceutski lijekovi dolaze s listovime na kojima su dugaéki po- pisi popratnih uginaka Sto se kreéu od iritirajucih do smrtono- snib, Kada se u tijelo unese lijek da bi se lijetilo neispravno funk- cioniranje jednog proteina, taj lijek neizbjezno djeluje najmanje na jo jednog, a vjerojatno ina mnoge druge proteine. Pitanje popratnih uvinaka lijekova dodatno komplicira i ei njenica da su dioloski sustavi redundantni - isti signali ili prote- inske molekule mogu se istovremeno koristiti w razlicitim orga- nima i tkivima gdje obavljaju potpuno drukdije funkeije. Na pri- jer, kada se prepise lijek da ispravi poremeéaj u signalnom putu srea, taj se lijek krvlju prenosi Gitavim tijelom. Ukolike mozak takoder koristi komponente ciljanog signalnog puta, tj »sréani« lijek mo%e nehotice poremetiti funkcioniranje #ivéanog sustava Iako ta redundantnost komplicira udinke farmaceutskih lijekova, ona je jo jedan izvanredno djelotvoran rezultat evolucije. Vike- stanigni organizmi mogu prezivjeti s daleko manje gena nego Sto su znanstvenici nekad mislili jer se isti genski proizvedi (prote- ini) koriste za cijeli niz funkcija, To je slitno upotrebi tridesct slova abecede da bi se srogila svaka rijeé w nasem jeziku, Tijekom svog istraZivanja stanica Ijudskib kevnih Zila iz peve sam ruke iskusio ogranigenja sto ih nameéu redundantni signal- ni putovi, U tijelu je histamin vazan kemijski signal koji pokreée stanigni odgovor na stres. Kada je u krvi koja prokrvljuje ruke i noge prisutan histamin, signal stresa u stjenkama kevnih Zila proizvodi velike pore. Otvaranje tih rupa u stjenkama krvnih 2ila prvi je korak u pokretanju lokalne upalne reakeije, Medutim, ako 108se histamin doda krvnim Zilama u mozgu, isti histaminski signal poveéava dotok hranjivih tvari neuronima te pospjeSuje ajihev rast i specijalizirane funkeije. U trenucima stresa, poveéani dotok hranjivih tvari koje signalizira histamin mozgu omoguéava da ynavijew svoju aktivnost kako bi se bolje nosio s percipiranom bliskom nuzdom. To je jedan primjer toga kako isti, u ovem slu- ¢aju histaminski, signal moze proizvesti dva dijametralno suprot- na uginka, ovisno o mjestu gdje je signal odaslan, {Lipton, et al., 1991) Jedna od najgenijainijih karakteristika sofisticiranog tjele- snog signalnog sustava njegova je specifignost. Kada na ruci ima- te osip od otrovaog briljana, neugodan svrbe? je posljedica oslo- badanja histamina, signalne molekule koja aktivira upalni odgo- vor na brSljanov alergen. Buduéi da nema potrebe da se posnete Se¥ati posvuda po tijelu, histamin se oslobada samo na mjestu osipa, Slitno tome, kada je osoba suogena sa stresnim Zivotnim iskustvom, oslobadanje histamina unutar mozga poveéava dotok krviu Ziveana tkiva i na taj natin pospjetuje neurolosko procesi- ranje potrebno za prezivijavanje. Oslobadanje histamina u moz- gu da bi se izaélo na kraj sa stresnim pona¥anjima je ogranigeno i ne vodi do pokretanja upalnih odgovora u drugim dijelovima tijela. Poput Nacionalne garde, histamin se Salje samo tamo gdje je potreban i na onoliko dugo koliko je potreban. No, veéina lijekova koje proizvodi farmaceutska industija ne posjeduje takvu specifignost, Kada uzmete antihistamin kako bi suzbio svrbex od alergijskog osipa, uneseni lijek se sustavno distribuira Gitavim tijelom. Da, antihistamin ée obuzdati up: nu reakeiju krvnih Zila i dramatigno smanjiti simptome alergije. Medutim, kada antihistamin ude u mozak, nenamjerno mijenja Zivéanu cirkulaciju koja potom utjeée na Ziveane funkeije, Zato judi koji uzimaju antihistamine iz ljekarne uz smanjenje alergije mogu iskusiti i popratni udinak osjeéaja pospanosti, Nedavni primjer tragitnih neZeljenih reakeija na terapiju lijekovima iserpljujuéi su i po Zivot opasni popratni utinci po- vezani s hormonskim nadomijesnim lijeéenjem (HRT - Hormon Replacemen! Therapy) Najpoznatiji ueinak estrogena je ons} na 109funkcioniranje Zenskog reproduktivnog sustava, Medutim, novi- je studije o distribuciji estrogenskih receptora po tijelu pokazale su da oni, naravno i njima komplementarne estrogenske signal ne molekule, igraju vagnu ulogu u normainom funkeioniranju Krynih Zila, srea i mozga, Lijeénici su rutinski prepisivali sinte- ti8ki estrogen kako bi ublayili simptome menopauze povezane s gaSenjem Zenskog reproduktivnog sustava. Medutim, terapi farmaceutskim estrogenom ne usmjerava utinke lijeka na ciljana tkiva. Lijek djeluje i na estrogenske receptore srea, krvnih Zila i Ziveanog sustava te remeti njihovo funkcioniranje, Ispostavilo se da nadomjesno lijegenje sintetiékim hormonima ima opasne popratne utinke koji prouzrokuju krvozilne bolesti i Zivéane po- remeéaje kao Sto su moZdani udari. [Shumaker, et a1, 2003.; Wa- ssertheil-Smoller, et al, 2003.; Anderson, et al., 2003,; Cauley, et al., 2003.) Stetna djelovanja lijekova poput onog sto se propisuje w Kontroverznom nadomjesnom hormonskom lijevenju primasni su razlog da su jatrogene bolesti, tj. bolesti do kojih dolazi usli- jed medicinskog lijeéenja, jedan od glavnih uzroka smrti, Prema opreznim procjenama objavljenim u Easopisu Amerikog medi- cinskog udruzenja (ounal of the American Medical Association jateogenske bolesti su treéi glavai uzrok smrti u Sjedinjenim De Zavama. Svake godine od nezeljenih wéinaka prepisanih medika- menata umre vise od 120.000 judi. (Starfield, 2000,] Medutim, proile je godine nova studija, zasnovano na rezultatima dese- logodi8njeg pracenja dr2avnih statistika, iznijela jo8 zlosretnije podatke [Null Et a1, 2003.] Studija zakljucuje da su jatrogenske bolesti u stvari glayni uzrok smrti u Sjedinjenim Drzavama, te da su neveljeni uéinei lijekova koje propisuju lijegnici odgovorni za vite od 300.000 smrti godisnje To su deprimirajuce statistike, posebno za lijetnieku profe- siju koja je Istonu medicinu koja postoji tri tisuée godina aro- gantno odbacila kao neznanstvenu, premda je utemeljena na dubljem razumijevanju svijeta. Tisuéama godina, davno prije nego Sto su Zapadni znanstvenici otkrili zakone kvantne fizike, Azijei su uvazavali energiju kao temeljai Ginitelj koji doprinosi 110zéraviju i blagostanju, U Istognoj medicini tijelo se definira kao slozeni sustav energetskih putova zvanih meridijani. U kineskim fizioloskim kartama ljudskog tijela te energetske mreze nalikuju shemama elektrignih instalacija, Koristeéi pomagala kao Sto su akupunkturne igle, kineski lijetnici ispituju energetske krugove svojih pacijenata na potpuno isti nasin kao Sto clektrigari traze kvarove ~ to jest elektriéne »patologijee - na tiskanim plotama Lijeénici: pijuni farmaceutske industrije Pa ipak, koliko god da se divim mudrosti Istoéne medicine, ne Zelim napadati Zapadne lijetnike koji prepisuju ogromne ko- ligine lijekova sto doprinose smrtonosnosti medicinske profesije. Lijegnici su uhvaeni izmedu intelektualnog éckiéa i korporativ- nog nakovnja; oni su pijuni u golemom kompleksu medicinske industrije. Njihove ozdraviteljske sposobnosti sputane su arha- ignim medicinskim obrazovanjem, zasnovanom na njutnovskom svemira u kojem postoji samo materija. Nazalost, ta je filozofija izagla iz mode jo¥ prije sedamdeset i pet godina kada su fizigari sluzbeno usvojili kvantnu mebaniku i prepoznali da je svemir w stvarisavinjen od energije U godinama poslije fakulteta ti isti lijetnici od farmaceut- skih predstavnika, trékarala korporativne industrije zdravstvene skrbi primaju stalnu edukaciju o farmaceutskim proizvedima, U biti, ti neprofesionalei, & Lijetnike opskrbljuju »informacijama« o djelotvornosti novih 1i- Jckova, Farmaceutske kompanije 1u »edukaciju« pruzaju besplat- no kako bi uvjerile lijetnike da »proguraju« njihove proizvode. primarni cilj je prodati proizvod, Bjeloduno je da goleme koligine lijekova koji se prepisuju u ovo} zemlji kre Hipokratovy zakletvy koju polazu svi lijeéniei vee © stavei - »Kao prvo, ne neskodi.« Farmaceutske korporacije su nas programirale da postanemo nacija ovisnika o lijekovima na recepte, a rezultati su tragiéni, Moramo stati na loptu i ugraditi otkriga kvantne fizike u biomedicinu take da moZemo stvoriti nov, sigumniji_ medicinski sustav koji Ge biti uskladen sa zakonima prirode.Fizika i medicina: Dan prekasno i dolar premalo Fizidke znanosti veé su prigrlile kvantau fiziku i to s8 sen- zacionalnim rezultatima, Poziv Sovjetanstvu da postane svjesno kvantnog svemira zbio se 6. kolovozs 1945, godine, Atomska bomba tog dana bagena na HiroSimu demonsirirala je golemu mod primijenjene kvantne (eorije i dramatiéno najavila atom- sko doba, $ konstruktivne strane, kvantna fizika omoguéila je elektronigka Euda koja su temelj informacijskog doba. Primjena kvantne mehanike izravno je odgovorna za razvoj televizora, ra~ Gunala, ragunalnu tomografiju (CAT), lasere, svemirske rakete i mobilne telefone. No, kakve velike i veliganstvene napretke u biomedicinskim znanostima moZemo pripisati kvantnoj revoluciji? Navedime ih po redoslijedu vaznosti Popis je velo kratak - napredaka nije bilo, Iako istigem potrebu da se nagela kvantne mehanike primi- Jene u biomedicini, ne zagovaram da se odbace vrijedne pouke usvojene pomoéu nagela Isaaca Newtona, Noviji zakoni kvantne mehanike ne negiraju rezultate klasigne fizike, Planeti se i da- lie kreéu putanjama koje je izratunala Newtonova matematika, Razlika izmedu le dvije fizike je u tome sto kvantna mehanika vi8e vrijedi za molekularnu i atomsku domenu, dok Newtonovi zakoni vrijede za vise razine organizacije, kao na primjer sustave organa, ljude i populacije Ijudi, Manifestacija bolesti kao Sto je, na primjer, rak, na makro-razini se pojavljuje kada mo¥ete vidjeti i opipati tumor, Medutim, procesi koji su potaknuli rak pokrenu- ti su na molekularnoj razini, unutar pogodenih progenitorskin, stanica. Stovise, vecina bioloskih poremegaja (izuzevfizitkinoz~ ljeda) zapodinje na razini stanignih molekula i iona, Otuda po- treba biologije da u sebe ugradi kako kvantnu tako i njutnovsku mehaniku, Bilo je, hvala Bogu, vizionarskih biologa koji su zagovarali tu integraciju. Prije vibe od Getrdeset godina renomiranifiziolog Al- bert Szent-Gyorgyi, dobitnik Nobelove nagrade, objavio je knjigu 42pod naslovom 'Uvod u submolekularnu biologiju' (Introduction 10 a Submolecular Biology) [Szent-Gyorgyi, 1960.] Njegovo je dje~ lo sjajan pokuSaj educiranja zajednice bioloSkih znanstvenika ma. Nazalost, njegovi su tradicijski nastrojeni kolege, koji su knjigu smatrali bunca- njem jednog briljantnog, ali sada senilnog starca, tek lamentirali vaznosti kvantne fizike u biologkim susta nad »gubitkom« prijainjeg kvolege. Glavnina biologajo$ nije prepoznala vaznost Szent-Gyorgyi- Jeve knjige, medutim istrazivanja sugeriraju da Ce prije ili kasnije morati to udiniti, buduéi da se stara materijalisticka paradigma rubi pod teretom dokaza, Sjeéate li se pokreta proteinskih mo- Iekula koji su tkivo Zivota? Znanstvenici su pokuSali predvidati te pokrete Koristeéi navela njutnovske fizike, ali uzalud. Kladim se da sada veé pogadate zasto: u Slanku V, Pophristica iL. Good- mana 2000, godine objavijenom u gasopisu Naure otkriveno je da zakoni kvantne fizike, a ne njutnovski zakoni, upravijaju po- kretima molekula koji generiraju Zivot. [Pophristic 1 Goodman, 2001.1 Recenzirajuéi tu pionirsku studiju za Sasopis Nature, biofizi- bar F, Weinhold je zakljudio: »Kada ée ud7benici iz kemije poteti slufiti kao pomagala, a ne kao prepreke ovo} obog: tno-mehanitkoj perspeKtivi na funkcioniranje molekularnog svijeta.« Uz to je naglasio: »Kakve sile upravijaju izvijanjem i sa- vijanjem molckula u kompleksne oblike? Odgovore na to pitanje nemojte traziti uvadem ud#beniku organske kemije.« [Weinhold, 2001.] Usprkos tome, organska kemija pru2a mehanitke osnove za medicinu i, kao Sto Weinhold istive, ta je znanstvena grana loliko zastarjela da njezini ud2benici tek trebaju priznati kvantnu mehaniku. Konvencionalni medicinski istrazivaéi ne posjeduju znanje © molekularnim mehanizmima koji doista proizvode ¥i- noj kvan- vot Stotine drugin znanstvenih studija tijekom proslih pedeset godina dosljedno su otkrivale da ynevidljive silew elektroma- gnetskog spektra imaju snazan utjecaj na svaki aspekt bioloske regulacije. Te energije ukljuéuju mikrovalove, radijske frekven- cije, vidljivi dio syjetlosnog spekira, ekstremno niske frekvencije, 13zvuéne frekvencije pa Eak i novootkriveni oblik energije poznat kao skalarna energija. Odredene frekvencije i uzorci elektroma- gnetskog zratenja reguliraju sintezu DNK,, RNK i sintezu protei- na, mijenjanju oblik i funkeiju proteina te upravijaju regulacijom gena, stanignom diobom, staniénom diferencijacijom, morfoge- nezom (procesom koji stanice organizira u organe i tkiva), izlu- Sivanjem hormona, rastom i funkeioniranjem Zivaca. Svako od tih staniénih aktivnosti je ponasanje od fundamentalne vaznosti koje doprinosi odvij objavijene w nekima od najuglednijih mainstream biomedicin- u Zivota, lako su te znanstvene studije bile skih Easopisa, njihova revolucionarna otkriéa nisu ugradena w nastavni plan Medicinskih fakulteta. [Liboff 2004; Goodman i Blank, 2002.; Sivitz, 2000.; Jin, etal, 2000.; Blackman, et al., 1993.5 Rosen, 1992.; Blank, 1992; Zsong, 1989.; Yen-Patton, et al., 1988,] U jednom vaznom istrazivanju koje je prije trideset godi- na proveo biofizigar C. W. E McClare s Oxforda izratunata je i usporedena efikasnost prijenosa podataka energetskib signala i kemijskih signala u bioloSkim sustavima. Njegovo istrazivanje »Rezonancija u bioenergetici«, objavijeno u Analima Njujorike akademije znanosti (Annals of the New York Academy of Science) pokazalo je da su energetski signalni mehanizmi, kao na primjer clektromagnetske frekvencije, u prenosenju podataka iz okolisa stotinu puta efikasniji od fizigkih signala, kao Sto su hormoni, neurotransmiteri, faktori rasta i take dalje. [MeClare, 1974.) Ne iznenaduje da su energetski signali toliko djelotvorniji. U fizitkim molekulama informacija koja se moZe prenositi direktno Je povezana s energijom s kojom molekula raspolaze. Medutim, Kemijsko spajanje koje se koristi za prijenos njihovih podataka praéeno je golemim gubitkom energije uslijed topline koja se oslobada tijekom stvaranja i pucanja kemijskih veza. Buduéi da termokemijsko sparivanje trati veéinu energije molekule, mala kolidina energije koja preostane ogranigava koliginu informacija koja se moze prenijeti kao signal. Znamo da 2ivi organizmi moraju primati i tumatiti signale iz okoliga kako bi ostali divi. U stvari, predivijavanje je izravno povezano s brzinom i djclotvornoséu prijenosa signala, Brzina uasignals clektromagnetske energije je 300.000 kilometara uw se~ kundi, dok je brzina difuznih kemijskih spojeva znatno manja od jednog centimetra u sckundi, Energetski signali sto su puta djelotvorniji i beskonaéno brdi od fizitkog kemijskog signalizira- nja. Kakvu vrst signaliziranja bi vaSa zajednica od vise milijardi stanica preferirala? Zakljusite samit Farmacijski novac Smatram da se glavni razlog za praktigki potpuno zanema- rivanje istrazivanja energetskih metoda lijeéenja svedi na kune i lipe. Farmaceutska industrija (eSka milijarde dolara ulaze svoj novac namijenjen znanstvenim istra2ivanjima u trazenje magic bullet lijekova u obliku Kemikalija, jer tablete znaée novac. Kada bi se energetsko lijedenje moglo pretvoriti u oblik tablete, proi- zvodadi lijekova brzo bi postali zainteresirani Umjesto toga, oni devijacije u fiziologiji i ponaéanju u odno- Su na neku pretpostavijenu normu identificiraju kao jedinstvene poremeéaje ili disfunkeije, i zatim edueiraju javnost © opasnosti- ma od tih opasnih poremeéaja, Naravno, previse pojednostavije- na simptomologija koristena u definiranju disfunkeija, koja pre~ viadava u reklamama farmaceutske industrije, uvjerava gledatelje da ihje zadesila ta odredena poSast, »Brinete li? Brigaje primarni simptom ‘medicinskog stanja zvanog jeskobni poremeéaj. Pre-~ stanite s brigama. Recite svom lijeéaiku da vam prepi8e Ovisn kozac, novi lijek u obliku ruziéastih tableta.« U meduvremenu, mediji u pravilu izbjegavaju pitanje smrti koje uzrokuje medicina, te usmjeravaju nau pozornost na opa- snosti od ilegalnih droga. Upozoravaju nas da koriStenje droga da bi se pobjeglo od Zivotnih problema nije rjetenje nasih proble- ma. Zanimljivo - ba sam htio upotrijebiti tu istu retenicu kako bin izrazio svoju zabrinutost zbog pretjerane upotrede legainih droga. Jesu li one opasne? Upitajte ljude koji su umrli prosle go- ‘Takoavanl magic bullet (U dost. prijvodu smagiées melake) se Ijekows koi prouerokuje injetenje od neke holes i eprjetavake odredensbolestdine. KoriStenje medikamenata da bi se suzbilo tjelesne simpto- me omoguéava nam da ignoriramo osobne teSkoée koje mozda imamo kada ti simpromi nastupe. Pretjerana upotreba lijekova omoguéava nam bijeg od viastite odgovornosti NaSa manija za lijekovima podsjeéa me na posao u zastup- stvu automobile koji sam radio za vrijeme koled#a. Jednog petka u 16:30 u trgovinu je ula jedna bijesna Zena. Kontrolna Zarulji- cau njezinom automobilu je svijetlila, iako joj je automobil vee nekoliko puta bio popravijen zbog tog istog problema. U 16:30 poslijepodne, tko Zcli raditi na zakuéastom problemu i nositi se s bijesnom muSterijom? Svi su Sutjeli, osim mehanitara, koji je rekao: »Ja éu se pobrinuti za to.« Odvezao je auto u radionieu, demontirao kontrolau plogu, izvadio Zaruljicu koja je svijetlila i bacio je, Zatim je otvorio limenku soka i pripalie cigaretu. Na- kon odgovarajuéeg vremena, tijekom kojeg je musterija mislila 4a on popravlja automobil, mehanitar se vratio i rekao Zeni da je automobil spreman, Odusevljena vidjevsi da kontrolna lampica vi8e ne bljeska, sretno se odvezla u zalazak sunca. Tako je uzrok problema i dalje bio prisutan, simptom je nestao. Sligo tome, farmaceutski lijekovi potiskuju telesne simptome, no gotove ni- kada se ne usmjere na uzrok problema, nGekajtew - reéi éete - »vremena su se promijenila.« Sada smo bolje educirani o opasnostima lijekova i otvoreniji za alter- nativae natine lijetenja. Totno je da zato Sto polovica Amerika- naca posjecuje terapeute komplementarne medicine tradicional- ni lijetnici vise ne mogu zabijati glave u pijesak i nadati se da ée drugi pristupi nestati. Osiguravateljska poduzeéa Eak su poéela plagati usluge koje su nekoé proglafevali Sarlatanstvom, a velike sveugilisne bolnice depustaju prisutnost ogranigenog broja ta- kvih terapeuta u svojim prostorima, Medutim, ¢ak i danas vrlo je malo znanstvenog Zara usmje~ reno na procjenjivanje djelotvornosti komplementarne medici- ne, Ameriéki Nacionalni institut za zdravije (National Institute of Health) jest priznao struku yalternativne medicines, zahvaljujuéi pritisku javnosti. Ali, to je samo simboligna gesta kako bi se umi- rilo aktiviste i potrosate koji tro’e mnogo novaca na alternativnu a2dravstvenu skrb. Ne postoje ozbiljni istrazivacki fondovi za istrazivanja energetske medicine, Kvaka je u tome da se bez istra- Rivanja koja ih potvrduju, aatini lijevenja zasnovani na energiji sluzbeno oznatavaju kao »neznanstveni« Dobre vibracije, loge vibracije i jezik energije ako se jo8 uvijek nije usredotogila na ulogu energije kao vinformacijec u biolotkim sustavima, ironitno, prigrlila je ne- invazivne tehnologije snimanja koje o¥itavaju takva energetska polja. Kvantni fizitari stvorili su uredaje 2a snimanje energija koji ‘mogu analizirati frekvencije Sto ih emitiraju odredene kemikali- je. Ti sustavi za snimanje znansivenicima omoguéavaju da iden- tificiraju molekularni sastav materijala i predmeta, Lijeénici su usvojili te uredaje kako bi o8itavali energetske spektre Sto ih emi- tiraju tkiva i organi nadeg tijela. Buduéi da energetska polja bez poteskoéa putuju kroz fizitko tijelo, te moderne metode, kao sto Mamogram. Uotite da gornja ilustracija nije fotografija dojke, toje elektron- ska sllka proizvedena skeniranjem energetskih karaktoristika stanica | kiva

Das könnte Ihnen auch gefallen

• Svjetske Misterije I Tajne - Ratko Martinovic

  

  Dokument372 Seiten

  Svjetske Misterije I Tajne - Ratko Martinovic

  Mirko Vlašić

  78% (9)
• Karen Armstrong - Povijest Boga

  

  Dokument471 Seiten

  Karen Armstrong - Povijest Boga

  Зулкарнејн ذو القرنين

  100% (3)
• Psihologija DUSE-TNR

  

  Dokument184 Seiten

  Psihologija DUSE-TNR

  anon-727250

  100% (6)
• • Zeitschriften
  • Podcasts
  • Noten
• Alkalizirajte Ili Umrite

  

  Dokument129 Seiten

  Alkalizirajte Ili Umrite

  bugula

  100% (2)
• Snovi Koji Otkrivaju Budućnost

  

  Dokument4 Seiten

  Snovi Koji Otkrivaju Budućnost

  Ozrenka Fišić

  Noch keine Bewertungen
• Bruce Lipton - Zdravlje I Lijecenje

  

  Dokument109 Seiten

  Bruce Lipton - Zdravlje I Lijecenje

  Mikoris

  Noch keine Bewertungen
• Hollingsworth - Preuzmite Kontrolu Nad Svojim Zdravljem I Otrgnite Se Industriji Bolesti (Recovered)

  

  Dokument353 Seiten

  Hollingsworth - Preuzmite Kontrolu Nad Svojim Zdravljem I Otrgnite Se Industriji Bolesti (Recovered)

  Jože Kampl

  Noch keine Bewertungen