Sie sind auf Seite 1von 24

Boko Pribievi, Almin \apo, Vanja Miljkovi, Luka Babi, Ela Vela i Branko Kordi Geodetski fakultet Sveuilita

u Zagrebu Kaieva 26, Zagreb

UDK 528(497.5 Modru):725.96 55(497.5 Modru):725.96 Izvorni znanstveni lanak

Boko Pribievi, Almin \apo, Vanja Miljkovi, Luka Babi, Ela Vela i Branko Kordi

Trodimenzionalna geodetska izmjera za potrebe geodinamikih i geolokih istra ivanja Staroga grada Modrua
Hrvatska je zemlja bogata spomenicima kulture, graevinama, skulpturama i raznom drugom kulturnom batinom. Nove tehnike izmjere, kao to je terestriko lasersko skeniranje, omoguuju prikupljanje prostornih i strukturnih podataka o kulturnoj batini. Takve tehnike omoguuju izradu tonih i pouzdanih modela. Terestriki laserski skeneri (TLS) koriste se pri izradi razliitih projekata ouvanja kulturne batine. Inovativna tehnologija terestrikog laserskog skeniranja izmeu ostalog slu i za prikupljanje podataka potrebnih za izradu 3D dokumentacije. Podaci prikupljeni koritenjem ove tehnologije omoguuju zatitu, konzerviranje i valorizaciju arhitektonske, arheoloke i ostale kulturne batine. Podaci i modeli koji se iz njih kreiraju koristese za analizu i rekonstrukciju u sluaju devastacije. U ovom lanku opisana je primjena TLSa u izradi 3D dokumentacije za ouvanje povijesne Modruke tvrave. Posebna pa nja posveena je geolokim istra ivanjima zbog razrade strukturnog sklopa, klasificiranju struktura i rasjeda, odreivanju modela recentnih tektonskih pokreta i polo aja lokacije Gradina u strukturnom sklopu, te odredbu odnosa i smjerova pomaka dijelova struktura u krilima rasjeda. U provedenom terenskom strukturnogeolokom kartiranju istra ivanja su bila usredotoena na izdanke rasjeda oko brda Gradina i lokacije ruevina starog grada. Cilj predmetnih istra ivanja bilo je utrivanje mogueg uticaja prisutne seizmotektonske aktivnosti na planirane konzervatorske radove. Na temelju analize provedenih geolokih i seizmotektonskih istra ivanja mo e se konstatirati da su obzirom na potrese koji se dogaaju u blizini rasjedi aktivni. Meutim, na samoj lokaciji staroga grada Modrua, zbog polo aja 159

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

unutar strukture du njihovih krila ne oekuju se vei ili nagliji pomaci koji bi mogli imati negativni utjecaj na njegovu buduu obnovu. Kljune rijei: Terestriko lasersko skeniranje, kulturna batina, 3D model, recentni strukturni sklop, geodinamika, seizmotektonska istra ivanja, geoloki pomaci.

Uvod
Hrvatska je bogata spomenicima kulture, graevinama, skulpturama i drugom kulturnom batinom. Nove tehnike izmjere, kao to je terestriko lasersko skeniranje, omoguuju prikupljanje prostornih i strukturnih podataka o kulturnoj batini. Takve tehnike omoguuju izradu tonih i pouzdanih modela. Terestriki laserski skeneri (TLS) koriste se pri izradi raznih projekata ouvanja kulturne batine. Modru se nalazi u sredinjem dijelu Hrvatske ju no od Josipdola. Na prostoru Modrua i u njegovoj okolini mogu se nai brojni ostatci povijesnih graevina. Polo aj Modrua na va nom povijesnom putu izmeu Panonije i Jadrana ukazuje

Slika 1 Prikaz dijela staroga grada Modrua 160

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

na mogunost ranog prethistorijskog naseljavanja. Modruka tvrava graena je vjerojatno potkraj 13. ili 14. stoljea, a mo da i ranije. Povijesni zapisi govore o njenoj va nosti, kako politikoj tako i gospodarskoj. Obzirom da modruka tvrava ve niz godina propada (slika 1), spada u jedan od najugro enijih hrvatskih spomenika kulture. Zbog toga je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske preuzelo brigu o tvravi i radi njene zatite i ouvanja zatra ilo izradu 3D dokumentacije o objektu te izrade recentnog geolokog strukturnog sklopa. Da bi se u tome uspjelo, takve je objekte potrebno na kvalitetan nain dokumentirati. Geodetski fakultet je anga iran upravo iz tog razloga za izradu prostorne i oblikovne dokumentacije.

3D lasersko skeniranje
Postavilo se pitanje kako pratiti kulturnu batinu i oteenja nastala starenjem, prirodnim fenomenima i ljudskim utjecajem. Laserska tehnologija, digitalna fotogrametrija i GPS tehnologija u kombinaciji s klasinom izmjerom omoguuju brzo prikupljanje goleme koliine visoko preciznih prostornih podataka, a njihovom kombinacijom mogue je prikupljanje realistinih i potpunih informacija o kulturnoj batini. Time se ujedno ostvaruje kvalitetna dokumentacija kulturne batine. Dakle odgovor na postavljeno pitanje nudi primjena 3D terestrikog laserskog skenera (TLS). TLS je vrlo uinkovit i sofisticiran mjerni instrument koji mjeri na desetke i stotine tisua toaka u sekundi koritenjem LIDAR (Light detection and ranging) tehnologije (Luhmann et al. 2006). TLS odreuje udaljenosti do objekta mjerenjem vremenske razlike izmeu odaslanog i primljenog svjetlosnog signala ili mjerenjem fazne razlike izmeu njih. Razlika izmeu ove dvije metode je u brzini prikupljanja podataka i dometu izmjere. Fazni skeneri su br i, ali imaju krai domet. Mjerenje TLSom je aktivna metoda daljinske izmjere kojom se mogu mjeriti kako mala tako i velika podruja. Glavna prednost ove tehnologije je u tome to ona osigurava direktno prikupljanje visoko kvalitetnih 3D podataka. Osim to se istie brzinom i tonou mjerenja, 3D skenerom mogue je mjeriti oblik, polo aj, odstupanja ili deformacije. Mjerenje 3D skenerom proiruje mogunosti mjerenja i daje mu novu dimenziju. Ova tehnologija je prvu primjenu do ivjela u strojarstvu, gdje je koritena za izmjeru gotovih elemenata i rekonstrukciju proizvodnog procesa radi kontrole ispravnosti proizvoda (Santana Quintero M. et al. 2008). Daljnjim razvojem ta je tehnologija pronala, izmeu ostaloga, primjenu i u geodeziji.
161

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

3D skeniranje osigurava visoku tonost i potpunu pokrivenost objekata tokama izmjere. Time se osigurava da su svi detalji na objektu obuhvaeni izmjerom. U poetku su 3D skeneri koriteno prilikom izmjere manjih graevinskih objekata. Poveanjem dometa 3D skenera primijenjeni su i u izmjeri objekata veih dimenzija. Skeneri se od tada koriste i u kamenolomima, za izmjeru terena u svrhu izrade digitalnog modela reljefa, akumulacionih brana, mostova itd. Za razliku od klasinih fotogrametrijskih metoda, LIDAR tehnologijom se direktno prikupljaju georeferencirani setovi gustih oblaka toaka. Oblak toaka je skup milijuna toaka koje pru aju vjernu trodimenzionalnu predod bu mjerenog objekta. Iz oblaka toaka koje, zbog velike koliine izmjerenih detalja, mogue je dobiti puno realniju predod bu svih nepravilnosti na objektu i njihovih odnosa u 3D okru enju. Neki skeneri imaju mogunost bojanja oblaka toaka koritenjem digitalne kamere. Obojani oblaci toaka pru aju bolji uvid u stvarno stanje mjerenog objekta. Za izmjeru staroga grada Modrua, osobito zidova i strmih povrina, primijenjeno je bezkontaktno mjerenje (bez uporabe prizme) (Teza G. et al. 2009). Te povrine bi bilo teko, a ponegdje i nemogue, obuhvatiti klasinim metodama izmjere bez opasnosti od naruavanja integriteta objekta. Geodetski fakultet posjeduje Faro Photon 120 i Trimble GX Advanced terestrike laserske skenere koji su koriteni prilikom izmjere.

Faro Photon 120


Faro Photon 120 je terestriki laserski skener koji mjeri udaljenosti na osnovu faznih razlika izmeu odaslanog i primljenog signala. Karakterizira ga velika brzina izmjere uz visoku rezoluciju mjerenih toaka te visoka tonost. Faro Photon 120 ima domet mjerenja do 120 m i to brzinom do ak 976 000 toaka u sekundi. Mo e mjeriti vertikalnom rezolucijom do 0,009, a horizontalnom do 0,00076 uz tonost od 2 mm na 25 m. Osim za lasersku izmjeru objekata kulturne batine primjenjuje se i za skeniranje interijera, industrijsku izmjeru, praenje pomaka i deformacija itd. Uz skener se koristi adapter i SLR kamera Nikon D300 rezolucije 12 Mpx.
162

Slika 2 3D laserski skener Faro Photon 120

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

3D laserski skener Trimble GX Advanced


Laserski skener Trimble GX Advanced koriten je na ovome projektu za izmjeru cijelog podruja obuhvata staroga grada Modrua te izradu 3D modela terena. Karakterizira ga vei domet nego to ga imaju fazni skeneri (do 350 m) to ga ini pogodnijim za izmjeru nedostupnih objekata i onih velikih dimenzija. Njime se udaljenosti mogu mjeriti s tonou od 7 mm na 100 m rezolucijom do 3 mm na 100 m. Brzina skeniranja je do 5000 toaka u sekundi, a sadr i i integriranu digitalnu kameru kojom se u realnom vremenu dobiva slika i koja slu i za bojanje oblaka toaka. Najee se primjenjuje u rudarstvu, kamenolomima, izmjeri terena, ali i na svim projektima koji se mogu raditi sa Faro Photon skenerom. Slika 3 Skener Trimble GX Advanced

Primjena 3D skenera u zatiti kulturnih spomenika


Laserski skeneri primijenjuju se prilikom evidencije i prikupljanja tehnike dokumentacije o kulturnoj i spomenikoj batini. Metoda bezkontaktne izmjere najzahvalnija je prilikom restauracijskih i konzervatorskih izmjera. Laser koji se koristi za izmjeru predmetnog objekta ne oteuje objekt te, to je jo va nije, nije opasan za ljudsko zdravlje (Ramondino F. and Rizzi A. 2009). Rezultat izmjere je oblak toaka (veliki broj toaka) visoke tonosti i rezolucije. Oblak toaka izgleda kao slika, a u biti je svaka toka definirana u prostoru pripadnim koordinatama i informacijom o boji i intenzitetu to oblak ini mjerljivom i vjernom reprezentacijom objekta. Primjer oblaka toaka je vidljiv na slici 4. gdje su gornje dvije fotografije graevine, a ispod njih se nalazi prikaz istih graevina u obliku oblaka toaka nastalog skeniranjem. Obrada podataka se izvodi pomou specijaliziranih programskih paketa. Za restauratorske i konzervatorske potrebe elemente objekta potrebno je pripremiti za koritenje u uobiajenim programskim paketima kao to su npr: AutoCAD, Microstation, 3DS Max i sl. Priprema se radi tako da se svi relevantni elementi iscrtaju i/ili modeliraju iz oblaka toaka te zatim prevedu u neki od prije navedenih standardnih formata.
163

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

Slika 4 Fotografija i oblak toaka

S obzirom da je oblak toaka sam po sebi mjerljiv, krajnjim korisnicima se otvara i mogunost koritenja samog oblaka za brzu preliminarnu interpretaciju i analizu objekta.

3D snimanje i raunalna obrada podataka


Terenska izmjera
Prije nego se pristupilo izmjeri bilo je potrebno raskriti raslinje koje je djelomino ili u potpunosti zaklanjalo objekt i to je onemoguavalo izmjeru cjelokupnog objekta. Ovo nije bio nimalo jednostavan zadatak budui da je postojala mogunost da njegovim uklanjanjem integritet objekta bude znaajno naruen. Dio raslinja koje se nalazi na objektu i okolo njega ak sprjeava potpuno uruavanje objekta. Za krenje raslinja bila je zadu ena opina Josipdol. Terenska izmjera staroga grada Modrua s okolnim terenom krenula je nakon krenja i odvijala se tijekom studenog 2009.
164

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

Prvo je stabilizirana mre a poligonskih toaka koje su kasnije koritene za georeferenciranje oblaka toaka dobivenih skeniranjem. Koordinate toaka mre e su odreene koritenjem GPS ureaja. Na taj nain je osigurano da su rezultati mjerenja u referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske. Faro Photon 120 je koriten za izmjeru zidova tvrave. Kako bi izmjereni oblak toaka sadr avao i podatke o boji, prilikom izmjere ovim skenerom koritena je i kalibrirana kamera. U tu je svrhu koriten Nikon D300 koji se postavi na skener i fotografira tijekom izmjere. Takav obojani oblak toaka daje potpunu reprezentaciju skeniranog objekta (slika 5.). Sa svakog stajalita skeniranja dobije se po jedan nezavisni oblak toaka. Kako bi se svi ti pojedinani oblaci toaka naknadno uklopili u jedinstvenu cjelinu, koja zatim vjerno i cjelovito predstavlja mjereni objekt, pri izmjeri su koritene sfere pomou kojih se izvodi uklapanje. Treba napomenuti kako su mjerenja izvoena u ote anim vremenskim uvjetima zbog vjetra koji kontinuirano i izrazito jako pue na tom podruju, zbog ega je jedan dio mjerenja morao biti ponovljen. Takoer, zbog snijega dio mjerenja je odgoen do proljea.

Slika 5 Oblak toaka dobiven mjerenjem starog grada Modrua, prije (lijevo) i nakon bojanja (desno)

Za izmjeru brda na ijem se vrhu nalazi tvrava koriten je Trimble GX Advanced. Za georeferenciranje oblaka toaka mjerenih ovim skenerom odreivane su koordinate stajalita i orijentacije (Trimble Navigation Ltd. 2007). Naime, ovaj skener je mogue orijentirati na isti nain kao i mjernu stanicu uz jednu razliku. Umjesto prizme koja se postavlja na orijentaciji prilikom mjerenja totalnom stanicom, za skener je potrebno postaviti target. Target je, kako mu i ime govori, meta. Odreivanje ravnine i sredita te mete omoguuju skeneru da odredi vlastitu orijentaciju. S obzirom da su skeneru poznate i koordinate stajalita, sve toke mjerene ovim skenerom su automatski georeferencirane.
165

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

Izmjera ostataka teko uoljivih zidina koje su se sputale od tvrave izvedena je primjenom GPS ureaja, a na mjestima na kojima zbog okolnih zapreka nije bilo mogue mjeriti GPSom upotrebljena je mjerna stanica.

Obrada mjerenja
Obrada je izvedena koritenjem niza programskih paketa ovisno o izvoru mjerenih podataka. Za obradu i uklapanje oblaka toaka mjerenih Faro Photon 120 skenerom koriten je Faro Scene, dok je izrada nacrta izvedena u ZMap programskom paketu. Za obradu i izradu slojnog plana iz oblaka toaka dobivenog pomou Trimble GX Advanced skenera koriten je RealWorks programski paket. Tlocrtni plan zidova mjerenih GPSom i totalnom stanicom izraen je u Autocad Civil 3D programskom paketu. Obrada oblaka toaka proces je koji sadr i niz operacija koje je potrebno napraviti prije pristupanja izradi modela. Kao prvo, oblake toaka potrebno je meusobno uklopiti kako bi stvorili jedinstveni objekt. Za Faro Photon 120 taj proces podrazumijeva identificiranje skeniranih sfera i prepoznavanje istih sfera na susjednim oblacima toaka nakon ega softver sam postavlja oblake toaka u odgovarajue meusobne polo aje. Kada se sferama doda podatak o koordinatama u apsolutnom koordinatnom sustavu sve toke u svim oblacima bivaju georeferencirane. Na taj nain se sve objekte smjeta u odgovarajui koordinatni sustav. Kod Trimble GX Advanced skenera georeferenciranje izvodi se na ve opisan nain. Sljedei korak je ienje oblaka od suvinih toaka. Suvine toke su sve one koje su obuhvatile objekte koji nisu interesantni ili su ak smetnja prilikom izrade projekta, kao to je okolno raslinje i razni drugi objekti koji zaklanjaju predmetni objekt. Na taj nain ostaju samo relevantne toke. Postoji jo niz operacija koje podi u kvalitetu oblaka toaka kao to je: smanjivanje uma (eng. noise reduction), brisanje zalutalih toaka (eng. remove stray points) i druge operacije koje u velikoj mjeri ovise o specifikacijama projekta i iskustvu osobe koja obrauje podatke. Kvalitetna priprema oblaka toaka osigurava dobivanje ispravnih rezultata prilikom izrade modela i svih tehnikih elemenata koje treba pripremiti za elaborat. Takav oien i pripremljen oblak toaka mogue je predati investitoru kojem koritenjem besplatnih preglednika, mo e poslu iti za elementarnu analizu predmetnog objekta. Zahtjevi Ministarstva kulture za ovaj projekt ukljuivali su izradu mre nog CAD modela. CAD modeli mogu se koristiti bez softvera za manipulacijom meshevima i
166

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

oblacima toaka. Oni se takoer lako mogu ispisati za koritenje na terenu. Iz tog razloga je bilo potrebno kreirati mre ni model. Za potrebe iscrtavanja zidova staroga grada trebalo je napraviti jo jedan korak. Naime, prepoznavanje svih detalja koji su tra eni projektom lake je kada se iz oblaka toaka kreira mesh. Mesh je ploni model koji je mogue obojiti i na njemu primijeniti sjenanje to pru a vjerniju 3D predod bu te posljedino olakava prepoznavanje elemenata objekta. Nakon pripreme oblaka toaka i izrade mesha pristupilo se iscrtavanju elemenata tra enih projektom. Za okoli staroga grada skeniranog Trimble GX Advanced skenerom to je znailo izradu slojnog plana. Slojni plan mogue je izraditi koritenjem alata u RealWorks programskom paketu. Takav slojni plan zatim je preveden u dxf format za koritenje u AutoCAD Civil 3D programskom paketu. U AutoCADu je izraen i situacijski plan, odnosno tlocrtni prikaz staroga grada i njegove okolice koritenjem podataka izmjere s GPSom i totalnom stanicom.

Slika 6 Slojni i tlocrtni plan

167

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

Zidovi staroga grada iscrtani su koritenjem ZMap programskog paketa. Mre ni model izraen je iscrtavanjem obrisa svakog kamena, otvora i detalja koji se nalaze na objektu. Oblik, veliina i polo aj kamenja ugraeng u zidove omoguuju arhitektima da odrede period u kojem je izgraen objekt. Oblici otvora im omoguuju odreivanje namjene tih otvora, na primjer: jesu li to otvori u kojima su se nalazile nosive grede ili su u pitanju pukarnice i slino. Nakon to je izraen, mre ni model preveden je u CAD oblik. Odreeni dijelovi su zasebno pripremljeni za pregled, manipulaciju i ispis. Ti dijelovi pripremljenisu kao ortografski prikazi pojedinih zidova. Taj korak bio je potreban kako bi se osigurao nezaklonjeni pregled svakog zida.

Slika 7 Mesh kreiran iz oblaka toaka (lijevo) i mre ni model u kombinaciji sa slikom (desno)

168

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

Geoloki recentni strukturni sklop


Na povrini terena oko lokacije Gradina nalaze se karbonatne stijene vapnenci i dolomiti mezozojske starosti. Dananji razmjetaj, polo aj i meusobni odnosi tih stijena ukazuju na tijek, karakter i tektonske uzroke stvaranja struktura koje oblikuju recentni geoloki strukturni sklop. Tektonska aktivnost stalno je prisutna i uvjetuje promjene polo aja i razliite amplitude pomaka svake toke obuhvaenog podruja. Na prisutnu recentnu tektonsku aktivnost izravno upuuju potresi. Pojavljuju se potresi relativno manje jakosti, magnituda do 4,0. Meutim, u zoni najaktivnijeg rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1 u slici 9) oko Saborskog dogodio se 1505. godine potres intenziteta IX MCS ljestvice. Najva nija je injenica da su uzronici pojavljivanja potresa, ali i promjena reljefa ili pomaka pojedinih toaka na povrini obuhvaenog podruja prisutni tektonski pokreti. Stoga je za definiranje geodinamikih procesa koji se recentno dogaaju potrebno izvriti korelaciju geolokih i geodetskih podataka. Time se dobivaju potpuni i toni podaci o recentnoj tektonskoj aktivnosti, te vrsti, smjeru i amplitudama pomaka geodetskih toaka mjerenja. Od geolokih podataka u korelaciju se ukljuuje razrada strukturnog sklopa, posebice klasificiranje struktura i rasjeda, odredba modela recentnih tektonskih pokreta i polo aja lokacije Gradina u strukturnom sklopu, te odredba odnosa i smjerova pomaka dijelova struktura u krilima rasjeda. U provedenim istra ivanjima geolokog strukturnog sklopa najprije su u obzir uzete dosadanje spoznaje sadr ane u objavljenim i va nim strunim radovima. Osnovni podaci o rasprostranjenosti stijena i strukturnim odnosima sadr ani su u Osnovnoj geolokoj karti lista Ogulin (Veli & Soka, 1981). Nadalje se istiu: strukturne klasifikacije, podaci o nastanku struktura i dubinskim strukturnim odnosima (Herak, 1986; 1991; Aljinovi i dr., 1987; Lawrence i dr., 1995; Romandi i Aljinovi, 1999; Prelogovi i dr., 2001; 2004). Najva niji su podaci o seizmotektonskoj aktivnosti, recentnim tektonskim pokretima i korelaciji geodetskih i geolokih podataka (Cvijanovi i dr., 1979; Prelogovi i dr., 1999; 2004; Kuk i dr., 2000; Pribievi i dr., 2002). Najpouzdaniji podaci dobiveni su terenskim strukturnogeolokim kartiranjem. Za detaljno uoavanje odnosa rasjeda i izdvajanje lokalnih struktura izvrena je obrada avionskih i satelitskih snimaka. Ukljuena je i osnovna geomorfoloka razrada reljefa i usporedba s dubinskim geofizikim podacima neto ireg prostora od onog obuhvaenog na slikama 8 i 9.
169

170
Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

Slika 8 Slika 8 Najva niji strukturno geoloki podaci

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

171

Slika 9 Recentni geoloki strukturni sklop

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

Geoloke strukture i rasjedi


Podruje obuhvaeno na slici 9 prema geolokim klasifikacijama, nalazi se u graninom prostoru dviju strukturnih jedinica: Mala i Velika Kapela (1) i Komarica Ogulin Hum (2). Neposrednu granicu predstavlja zona rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1). Paralelno zoni pru a se glavni ogranak rasjeda. Rasjed ima iste znaajke pomaka krila kao i rasjedi iz zone Vrbovsko Ogulin Plitvice (1). Dodirni prostor izmeu spomenutih strukturnih jedinica znatno proiruje rasjed Ogulin Modru Plaki (2) i njegov glavni ogranak. Pru a se paralelno zoni rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1) pravcem SSZJJI do SZJI. Izmeu ta dva spomenuta rasjeda izdvaja se niz lokalnih reversnih struktura Klek Veljun Plaki (2). U Maloj Kapeli istie se niz Bijelsko Modru Makovnik (1). Unutar niza Klek Veljun Plaki (2) izmeu prete ito reversnih rasjeda razlikuju se tri lokalne strukture: Veljun (1, izgraena na povrini iz jurskih vapnenaca i dolomita), Gornje Zagorje Salopeki (2, izgraena na povrini iz trijaskih dolomita, mjestimice vapnenaca) i Trojvrh (3, izgraena na povrini iz jurskih vapnenaca i dolomita). Zbog razliitih pomaka u krilima rasjeda koji odvajaju spomenute strukture, uoavaju se i etiri relativno manje lokalne reversne strukture. One se pru aju paralelno krilima lokalnih struktura ili u njihovom elnom dijelu (slika 9). Unutar niza Bijelsko Modru Makovnik (1) dijelomice je obuhvaena lokalna reversna struktura Kalska glava Modru (4) izgraena na povrini iz krednih vapnenaca i dolomita. Strukturni sklop okolice Gradine znatno je razlomljen rasjedima (slika 9). Za ocjenu tektonske aktivnosti sklopa bitno je odrediti pomake stijena u krilima rasjeda. U razlikovanju rasjeda jedna od osnovnih je klasifikacija rasjeda prema njihovom polo aju i va nosti u sklopu. Razlikuju se rasjedi koji odvajaju strukturne jedinice, nizove lokalnih struktura, pojedine strukture, zatim njihovi ogranci i pratei rasjedi, te rasjedi koji sijeku strukture ili se pru aju unutar njih. Za detaljnu odredbu znaajki rasjeda i njihovo lociranje bilo je potrebno provesti terensko strukturnogeoloko kartiranje i prikupiti odgovarajue podatke. Podaci o rasjedima mjereni su u njihovim izdancima. Otkrivena su 33 izdanka rasjeda (slika 9). U tokama motrenja mjereni su podaci koji poglavito oznaavaju tip, genezu i polo aj rasjeda u sklopu, vrstu pomaka krila, te odnose stresa i deformacija struktura. Potrebno je naglasiti da pojedini rasjedi najee tvore zone razliitih irina. U izdancima se zamjeuje da se zone sastoje iz nizova paralelnih rasjeda, mjestimice i snopova rasjeda razliitog nagiba, pa i karaktera. U izdancima su zamijeeni razliiti kutovi i smjerovi pomaka krila rasjeda. Oni primjerice ukazuju na
172

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

prostore izra ene kompresije, rotaciju dijelova struktura ili dionice rasjeda s prevladavajuom horizontalnom komponentom pomaka krila. Najprije treba istaknuti da se pojedine strukture i rasjedi izravno odra avaju u reljefu. To ukazuje i na prisutnu tektonsku aktivnost. Oblikovaju reljefa znatno doprinose aktivni rasjedi i razliiti pomaci njihovih krila (slika 12). Pojedine lokalne reversne strukture predstavljene su istaknutim pojedinanim brdima ili s nekoliko istaknutih brda u nizu. Primjerice, znatno isticanje brda Gradina ukazuje i na prisutnonst vee kompresije prostora (slika 11). Relativno sputene strukture ili dijelovi strukturnog sklopa u podinskim krilima rasjeda najee su predstavljene zaravnjenim reljefom (slika 10). Rasjedi se u reljefu osobito odra avaju strmim obroncima, strmcima, duboko usjeenim dolinama, prekidima i pomacima razvodnica, odsjeenim obroncima i nizovima ponikava (slike 10 i 11).

Slika 10 U prikazanom reljefu u tri dimenzije uoava se brdo Gradina koje predstavlja najistaknutiji dio lokalne reversne strukture. Osobito se istiu rasjedi. Uoljiva je trasa rasjeda Ogulin Modru Plaki (2), koji se pru a usjeenim dolinama i odsjeenim obroncima. U krovinskom krilu njegovog glavnog ogranka nastao je i strmac u reljefu (na slici desno od Gradine). Najuoljivije su duboko usjeene doline nastale u zonama pojedinih reversnih rasjeda.

U strukturnom sklopu najva niji je i tektonski najaktivniji rasjed Vrbovsko Ogulin Plitvice (1 na slici 9), jer granii strukturnim jedinicama. Predstavljen je zonom rasjeda paralelnog pru anja irine 2001000 m. Rasjedi u zoni su reversni, vergencije ili pomaka krovinskih krila prema SI, te strmih kutova nagiba. Postoje dva glavna, granina rasjeda zone. Odra avaju se u reljefu osobito strmim obronci173

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

Slika 11 Pogled na brdo Gradina. Preko kua u selu Antonii pru a se rasjed Ogulin Modru Plaki (2 crvena crta na slici). U reljefu se osobito istiu duboko usjeene doline nastale u zonama reversnih rasjeda.

Slika 12 Primjeri strija na izdancima rasjeda. Zbog pomicanja stijena uslijed tektonskih pokreta u zonama rasjeda nastaju strije. Izravno pokazuju tip rasjeda i vrstu pomaka krila, te djelovanje stresa i deformaciju struktura u krilima rasjeda. U primjeru je izdvojen dio izdanka rasjeda koji se nalazi u T 24 uz cestu Modru Jandrlii (slika 8). Rasjed granii relativno manjoj lokalnoj reversnoj strukturi Jandrlii (6). Otkriveno je krovinsko krilo rasjeda. Mjereni polo aj: 35/62/85/reversni lijevi (35 smjer nagiba rasjeda; 62 kut nagiba rasjeda; 85 kut zakosa strija koje pokazuju reversni pomak krovinskog krila rasjeda u lijevo).

174

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

ma kod sela Klanac i Krajina. Izdvajaju se izdanci glavnog rasjeda 1a i mjereni polo aji: 20/85/75/reversni lijevi i 246/85/85/reversni desni. Sljedei po va nosti u strukturnom sklopu je rasjed Ogulin Modru Plaki (2). Granini je nizovima lokalnih reversnih struktura. Odra ava se u reljefu strmim obroncima i usjeenim dolinama (slika 9). Predstavljen je zonom mjestimice irokom do 250 m. Znaajke ovoga rasjeda su: kutovi nagiba oko 60 i osobito istaknuta, mjestimice i prevladavajua horizontalna komponenta pomaka krila, npr.: T12, 62/65/20/reversni desni i T25, 65/66/46/reversni desni. U najva nije rasjede strukturnog sklopa ukljuuju se i glavni ogranci rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1) i Ogulin Modru Plaki (2). Rasjedi se u dubini spajaju u jednu zonu. Ogranci su predstavljeni zonama razliite irine. Glavni ogranak rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1) je reversni, vergencije prema ISI. U T33 mjeren je polo aj 257/80/80/reversni desni. Glavni ogranak rasjeda Ogulin Modru Plaki (2) osobito je istaknut u reljefu strmim obronkom i strmcem zapadno od Gradine. U tokama motrenja ustanovljeni su reversni pomaci, mjestimice gotovo horizontalnog pomaka krila. Rasjed je suprotnog nagiba od zone Ogulin Modru Plaki (2). U izabranom primjeru u T26 mjeren je polo aj 265/70/5/reversni desni. Rasjedi koji se pru aju du lokalnih struktura uvijek su predstavljeni zonama razliite irine. Veinom se pru aju paralelno najva nijim rasjedima strukturnog sklopa. Promjenljivog su karaktera, ali ipak prevladavaju reversni rasjedi. U primjerima su mjereni kutovi nagiba izmeu 24 i 84. Uz relativno manje lokalne strukture pru aju se reversni rasjedi razliitih vergencija. Od relativno brojnih izdanaka izdvajaju se primjeri: T25, granini rasjed lokalne reversne strukture Jandrlii (6), polo aj 35/24/80/reversni lijevi i T20, granini rasjed lokalne reversne strukture Belobrajdii (7), polo aj 60/46/85/reversni lijevi. Istiu se i rasjedi paralelni graninim rasjedima struktura, primjerice: T10 (zapadno od brda Gradina) polo aja 74/75/48/reversni lijevi i T23 (Jandrlii) polo aja 15/86/80/reversni lijevi. Prisutnoj znatnoj razlomljenosti obuhvaenog strukturnog sklopa pridonose rasjedi koji se pojavljuju unutar lokalnih struktura, te rasjedi koji sijeku nizove lokalnih struktura ili pokazuju pomake njihovih dijelova. U slici 9 oznaeni su pojedini rasjedi koji se osobito istiu u reljefu (odsjeeni i strmi obronci, nizovi ponikava). Unutar struktura najei rasjedi su paralelni pru anju strukture i rasjedi s prevladavajuom horizontalnom komponentom pomaka krila. Mogu biti reversni i normalni. Relativno vei izdanci rasjeda paralelnih pru anju osi struktura izdvojeni su u strukturi Jandrlii (6) u T25 polo aja 270/80/80/reversni lijevi i u strukturi Belobrajdii (7) polo aja 80/60/80/normalni lijevi. U strukturnom sklopu uestalo se
175

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

pojavljuju rasjedi koji sijeku strukture. Prevladava sustav pru anja SIJZ. Najee se radi o rasjedima du kojih prevladava horizontalna komponenta pomaka krila. Izdvajaju se dva primjera: u T18 mjeren je rasjed polo aja 135/75/25/reversni lijevi i u T27 rasjed polo aja 140/60/25/reversni lijevi. Posebna pozornost u terenskom strukturnogeolokom kartiranju usredotoila se na izdanke rasjeda oko brda Gradina i lokacije ruevina staroga grada. Izdvojeno je 13 izdanaka rasjeda (slika 14). Pouzdano su locirane trase rasjeda: Ogulin Modru Plaki (2), zatim glavnog ogranka te zone (2a), te graninog rasjeda relativ-

Slika 13 Primjeri rasjeda unutar lokalne reversne strukture Gradina Hrastovac (5 ) Unutar strukture preko brda Gradina pru a se nekoliko reversnih rasjeda. Pojedini sijeku ruevine Uoljivi su reversni rasjedi koji su paralelni pru anju graninog rasjeda lokalne strukture. Imaju vergenciju prema ZJZ. a) T 4. rasjed uz zapadni rub ruevine grada ima polo aj 64/78/reversni. b) T 2. rasjed uz sjeverni rub ruevine ima polo aj 90/ 85/ reversni.

Slika 14 a) T 6. Zapadni obronci brda Gradina. U toki motrenja nalazi se manji izdanak rasjeda paralelnog s graninim rasjedom lokalne reversne strukture. Mjeren je polo aj 80/83/reversni. b) T3. Uz zapadni rub ruevina grada otkriveni su rasjedi pru anja ZI. Prisutnost tih rasjeda doprinosi razlomljenosti stijena. Na slici su vidljiva dva rasjeda polo aja 340/8 koji sijeku gotovo horizontalne slojeve vapnenaca.

176

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

no manje lokalne strukture Gradina Hrastovac (5) i jo est rasjeda koji prate njegovo pru anje. Granini rasjed lokalne strukture Gradina Hrastovac (5) je reversni, vergencije prema ZJZ. Otkrivena su tri izdanka. Mjereni su sljedei polo aji: 107/82/20/reversni desni (T8), 36/53/70/reversni desni (T9) i 80/84/25/reversni desni (T7). Preko brda Gradina pru aju se reversni rasjedi paralelni graninom rasjedu. Rasjedi otkriveni u T1, T2 i T3 vjerojatno pripadaju jednoj zoni. U izdancima su mjereni sljedei polo aji: 64/78/reversni (T4, slika 18a), 90/85/reversni (T2, slika 13b) i 245/83/reversni. Razliiti smjerovi pomaka krovinskih krila rasjeda ukazuju da se zona sastoji iz snopa rasjeda. Istie se i rasjed polo aja 80/83/reversni otkriven u izdanku u T6 (slika 14a). Posebno se izdvajaju dva mjerenja normalnih rasjeda gotovo poprenog pru anja na opisane reversne rasjede. U T1 mjeren je rasjed polo aja 356/70 i u T3 rasjed polo aja 340/80 (slika 14b). Na snimku brda Gradina razabiru se jo dva rasjeda istog sustava na ju nom obronku brda prema cesti. Spomenuti rasjedi kratkog su pru anja, ali doprinose razlomljenosti brda Gradina.

Tektonska aktivnost, pomaci struktura i polo aj lokacije Gradina u strukturnom sklopu


Za ocjenu recentne tektonske aktivnosti bitni su pomaci struktura i njihovih dijelova ili, gledajui u detaljima, pomaci krila rasjeda. Pomaci utvreni u izdancima rasjeda na povrini ovise o regionalnim tektonskim pokretima, te razmjetaju, veliini i meusobnim odnosima kompleksa stijena u prostoru koji se odupiru pomacima. Izmeu pojedinih kompleksa stijena koje izgrauju strukturne jedinice i lokalne sturkture zbog tektonske aktivnosti uspostavlja se polje stresa. Orjentacija stresa inicira deformacije i pomake struktura. Pomou izvrenih mjerenja u izdancima rasjeda odreena je orjentacija lokalnog kompresijskog stresa (slika 8). Srednja orjentacija lokalnog kompresijskog stresa najbolje pokazuje mogue deformacije i pomake pojedinih struktura (slike 8 i 9). Srednja orjentacija lokalnog kompresijskog stresa promjenljiva je i prete ito dijagonalna do poprena na pru anje struktura i rasjeda. Uoava se promjena orjentacije stresa u desno i to iz pravca 0180 izmeu sela Palijani i Gornji Gaparovii, te oko sela Belobrajdii u pravac 15195 kod sela Antonii, 20200 kod sela Cindrii, te 37217 oko sela Klanac i Krajina (slika 9). Pomaci krila rasjeda utvreni terenskim kartiranjem oznaeni su na slikama 8 i 9. Va no je istaknuti da na prostore kompresije ukazuje poprena ili gotovo poprena orjentacija kompresijskog stresa. Pomaci krila rasjeda su reversni, strmog kuta
177

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

zakosa primjerice oko sela Klanac i Krajina u zoni rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1), te uz rasjede du lokalne reversne strukture Jandrlii (6). Dijagonalna orjentacija rezultira i dijagonalnim reversnim pomacima dijelova struktura. Meutim, pru anje rasjeda i promjena srednje orjentacije lokalnog kompresijskog stresa rezultira i prevladavanjem horizontalne komponente pomaka krila u sluaju kad se orjentacija stresa nalazi pribli no pod kutom od 30 prema pru anju rasjeda. Takvi su pomaci osobito prisutni du dionice rasjeda Ogulin Modru Plaki (2) i njegovog glavnog ogranka, te du rasjeda oko Salopeka i sjeverno od Sabljaka. Na temelju prikupljenih podataka razabire se da regionalni tektonski pokreti generalno uvjetuju kompresiju prostora obuhvaenog strukturnog sklopa i oblikovanje lokalnih reversnih struktura. Promjena srednje orjentacije lokalnog kompresijskog stresa, te razliiti smjerovi pomaka u krilima rasjeda ukazuju da se uz kompresiju prostora dogaa i rotacija dijelova sklopa. Primjerice, smjerovi reversnih pomaka i desni horizontalni pomaci u krilima rasjeda znae prisutnost retrogradne rotacije dijela strukturnog sklopa izmeu zona rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1) i Ogulin Modru Plaki (2). Nadalje, pomaci u krilima glavnog ogranka rasjeda Ogulin Modru Plaki (2), te uzdignuti polo aj stijena kredne starosti ukazuju da se struktura Male Kapele odupire navedenim pomacima. Zbog rotacije u elnom dijelu lokalnih struktura Veljun (1) i Gornje Zagorje Salopeki (2), te u krovinskom krilu rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1) stvara se kompresija prostora i nizovi reversnih rasjeda koji oznaavaju relativno manje lokalne strukture Jandrlii (6), Belobrajdii (7) i Vrtarii Kutrovci (8). Pomaci lokalne strukture Gornje Zagorje Salopeki (2) prema JJZ, te polo aj Male Kapele uvjetuju u prostoru izmeu trasa rasjeda Ogulin Modru Plaki (2) i njegovog glavnog ogranka kompresiju prostora i oblikovanje lokalne reversne strukture Gradina Hrastovac (5). Na prisutnu tektonsku aktivnost i pomake struktura svjedoe pojave potresa (slike 1 i 2). Epicentri potresa nalaze se u prostorima najvee kompresije. Do sada su zabilje eni potresi manjih magnituda. Meutim, zoni rasjeda Vrbovsko Ogulin Plitvice (1) prikljuuje se potres intenziteta IX MCS ljestvice koji se dogodio oko Saborskog. Epicentar potresa udaljen je od lokacije Gradina oko 25 km. Lokacija Gradina nalazi se u relativno manjoj reversnoj strukturi Gradina Hrastovac (5). Brdo Gradina najvie je uzdignuto, to upuuje i na izra eniju kompresiju prostora. Rasjedi koji sijeku lokaciju staroga grada odra avaju se u reljefu. S obzirom na potrese koji se dogaaju u blizini rasjedi su aktivni, ali zbog polo aja unutar strukture du njihovih krila ne oekuju se vei ili nagliji pomaci.
178

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

Zakljuak
Za razliku od klasinih metoda izmjere, kojima se prikuplja relativno mali broj diskretnih toaka, ili fotogrametrije kojom se dobivaju ravninske projekcije, laserskim skeniranjem objekta se neposredno dobivaju 3D podaci visoke rezolucije. Takvi podaci, ak i u obliku sirovog oblaka toaka, pru aju korisniku opipljive objekte za analizu te daljnju obradu i manipulaciju. Procesu prikupljanja podataka treba pristupiti s posebnom pozornou obzirom da je lasersko skeniranje izrazito kompleksan tehnologija, a oblake toaka je potrebno pohraniti u jedinstvenom obliku u bazu podataka. Lasersko skeniranje pokazalo se kao kvalitetna metoda prikupljanja i pohrane podataka u projektima ouvanja kulturne batine. Klasine metode mogu poluiti dobre rezultate, meutim kada objekti sadr e veliki broj detalja lasersko skeniranje osigurava vei stupanj tonosti, uinkovitosti izmjere te realistian prikaz takve vrste objekata. Strunjaci za kulturnu batinu kao to su arhitekti, arheolozi, konzervatori i drugi mogu dobiti kvalitetnije podatke (modele objekata) uporabom tehnike laserskog skeniranja. Precizna digitalna 3D dokumentacija koja predstavlja vjerni prikaz stvarnog svijeta mo e se koristiti za zatitu, ouvanje i valorizaciju arhitektonskih, arheolokih i svih drugih oblika kulturne batine. U sluaju djelominog, pa i potpunog unitenja objekta, sada ga je mogue obnoviti na nain koji je u skladu sa sadanjim stanjem, a Modruka tvrava je izvrstan primjer upravo za to. Skeneri, takoer, omoguuju izradu visoko preciznih analiza stanja objekta prije i nakon rekonstrukcije ili obnove. Na taj se nain razlika izmeu originalnog i obnovljenog stanja, uzrokovana ljudskom grekom mo e svesti na minimum. Uzimajui u obzir da je lasersko skeniranje relativno nova tehnologija, mo emo nagaati kakve e mogunosti te tehnologije biti nakon daljnjeg razvoja. Meutim, ak i u sadanjem stadiju ona je znaajna i vrijedna za sve projekte zatite kulturne batine. Izvedena geoloka istra ivanja su bila usmjerena na izradu i analizu recentnog strukturnog sklopa ireg podruja, a posebice same mikrolokacije staroga grada Modrua. Njihov glavni cilj je bio utvrditi mogui utjecaj prisutne seizmotektonske aktivnosti na planirane konzervatorske radove. Ocjena recentne tektonske aktivnosti se donosi na temelju utvrenih pomaka struktura i njihovih dijelova ili, gledajui detaljno, na temelju pomaka krila rasjeda. Pomaci utvreni u izdancima rasjeda na povrini ovise o regionalnim tektonskim pokretima, te razmjetaju, veliini i meusobnim odnosima kompleksa stijena u prostoru koji se odupiru pomacima.
179

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

U provedenim istra ivanjima geolokog strukturnog sklopa najprije su u obzir uzete dosadanje spoznaje sadr ane u objavljenim i va nim strunim radovima. Meutim, najpouzdaniji podaci dobiveni su terenskim strukturnogeolokim kartiranjem. Za detaljno uoavanje odnosa rasjeda i izdvajanje lokalnih struktura izvrena je obrada prikupljenih aviofotogrametrijskih i satelitskih snimaka. Ukljuena je i osnovna geomorfoloka razrada reljefa i usporedba s dubinskim geofizikim podacima neto ireg prostora. Iz prikupljenih podataka oito je da regionalni tektonski pokreti generalno uvjetuju kompresiju prostora obuhvaenog strukturnog sklopa i oblikovanje lokalnih reversnih struktura. Promjena srednje orjentacije lokalnog kompresijskog stresa, te razliiti smjerovi pomaka u krilima rasjeda ukazuju da se uz kompresiju prostora dogaa i rotacija dijelova sklopa. Mikrolokacija staroga grada Modrua nalazi se u relativno manjoj reversnoj strukturi, a samo brdo Gradina gdje su zidine koje su glavni objekt predmetnih istra ivanja, najvie je uzdignuto to upuuje i na izra eniju kompresiju prostora. Rasjedi koji sijeku lokaciju starog grada odra avaju se i u reljefu. Zakljuno mo emo konstatirati da su obzirom na zabilje ene potrese koji se dogaaju u blizini rasjedi aktivni. Meutim, na samoj lokaciji staroga grada Modrua, zbog polo aja unutar strukture du njihovih krila ne oekuju se vei ili nagliji pomaci koji bi mogli imati negativni utjecaj na njegovu buduu obnovu.

Literatura
Aljinovi, B., Prelogovi, E. & Skoko, D. (1987): Novi podaci o dubinskoj geolokoj grai i seizmotektonski sktivnim zonama u Jugoslaviji. Geol. Vjesnik, 40, 225263. Cvijanovi, D., Prelogovi, E., Kranjec, V., Skoko, D., Zagorac, ., Bahun, S. & Olui, M. (1979): Seizmotektonska karta Hrvatske i susjednih podruja. Arh. Geofiz. Zavod, Zagreb. Herak, M. (1986): A new concept of geotectonics of the Dinarides. Acta geologica, 16/1, 142, Zagreb. Herak, M. (1991): Dinarides. Mobilistic view of the genesis and structure. Acta geologica, 21/2, 35117, Zagreb. Kuk, V., Prelogovi, E. & Dragievi, I. (2000): Seismotectonically Active Zones in the Dinarides. Geol. Croat., 53/2, 295303, Zagreb.
180

Boko Pribievi et all: Trodimenzionalna geodetska izmjera ... (159182)

Lawrence, S.R., TariKovai, V. & Gjuki, B. (1995): Geological evolution model of the Dinarides. Nafta, 46/2, 103113, Zagreb. Luhmann, T., Robson, S., Kyle, S. & Harley, I., (2006): Close Range Photogrammetry: Principles, Methods and Applications. Whittles Publishing, Dunbeath Prelogovi, E., Kuk, V., Buljan, R., Tomljenovi, B. & Skoko, D. (1999): Recent tectonic movements and earthquakes in Croatia. Geodynamics of the AlpeAdria area by ,eans of terrestrial and satellite methods, Proceedings, 255262, zagrebGraz. Prelogovi, E., Pribievi, B., Dragievi, I., Buljan, R. & Tomljenovi, B. (2001): Recentni strukturni sklop Dinarida. Arh. INANaftaplin, Zagreb, RGN fak., Zagreb. Prelogovi, E., Pribievi, B., Ivkovi, ., Dragievi, I., Bulja, R. & Tomljenovi, B. (2004): Recent structural fabric of the Dinarides and tectonically active zones important for petroleumgeological exploration in Croatia. Nafta, 55, (4), 155161, Zagreb. Prelogovi, E., Dragievi, I., Mayer, D. & Buljan, R. (2004): Retencija Dre niko polje, Goloka istra ivanja. RGN fak., Elektroprojekt, Zagreb. Pribievi, B., Medak, D. & Prelogovi, E. (2002): Determination of the recent structural fabric in the AlpsDinarides area by combination of geodetic and geologic methods. Zb. Raziskare s podruja geodezije in geofizike, Ljubljana. Remondino F., Rizzi A. (2009): Realitybased 3d documentation of world heritage sites: methodologies, problems and examples, 22nd CIPA Symposium, Kyoto, Japan Romandi, S. & Aljinovi, D. (1999): Results of geophysical explorations in the southwestern part of the Dinarides. Proc. 2nd Inter. Symp. on Petrol. Geol., Proc., Nafta, 185195, Zagreb. Santana Quintero M., Van Genechten B., De Bruyne M., Poelman R., Hankar m., Barnes S., Caner H., Budei L., Heine E., Reiner H., Lerma Garca J. L. , Biosca Taronger J. M. (2008): Theory and practice on Terrestrial Laser Scanning. European Leonardo Da Vinci programme, Nederlands. Teza G., Galgaro A., Morokoje F. (2009): Contactless recognition of concrete surface damage from laser scanning and curvature computation, NDT&E International, Dipartimento di Geoscienze, Universita` di Padova, Padova, Italy Trimble Navigation Ltd. (2007): Trimble GX 3D scanner datasheet Veli, I. & Soka, B. (1981): Osnovna geoloka karta, list Ogulin 1:100.000, L33103. Ins. Geol. Istra ., Zagreb, Sav. Geol. Zavod. Beograd.
181

Modru{ki zbornik 2011. (4 i 5)

Summary
Croatia is a country rich in cultural monuments, important architectural and sculptural accomplishments and other forms of cultural heritage. New measuring techniques, such as Terrestrial Laser Scanning enable the gathering of information about the structures and spatial disposition of cultural heritage. Such techniques facilitate the creation of precise and reliable models. Innovative Terrestrial Laser Scans (TLS) are used for the creation of different projects related to protection of cultural heritage, mostly for the production of 3D documentation and data gathering. In that way this technology enables protection, conservation and evaluation of primarily architectural and archaeological but also other forms of cultural heritage. Information and models that result from scanning processes are useful for analyses and reconstructions in case of monument devastation. This paper presents and describes the use of the TLS technology in the creation of 3D documentation for the protection of the historic fort of Modru. Special attention has been given to geological surveys which facilitate the analysis of the structural fabric and classification of structures and faults, determination of the models of recent tectonic movements and the layout of Gradina Hill in the structural fabric, as well as the definition of the directions of movements performed by parts of the hanging wall and footwall of the structure. During the structural and geological mapping the survey was focused on the onset of the fault around Gradina Hill and the location of the ruins of the old town. The research aimed to determine a possible influence of the present seismotectonic activities on the planned conservation works. An analysis of the conducted geological and seismotectonic surveys shows that the fault is active considering the seismic activities in the vicinity of the fault. However, due to its position in the structure along its parts, the very site of the old town of Modru is not expected to manifest any significant displacements which might have a negative impact on its future renovation. Key words: Terrestrial Laser Scans, cultural heritage, 3D model, recent structural fabric, geodynamics, seismotectonic study, tectonic movements

182