You are on page 1of 21

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

413

Mira Kolar-Dimitrijevi}
(Filozofski fakultet Odsjek za povijest, Sveu~ilite u Zagrebu)

POVJESNIAR DR. FERDO II KAO SABORSKI ZASTUPNIK 1908.-1911. GODINE


UDK 929 ii, F.:32(497.5)1908/1911 Izvorni znanstveni lanak Primljeno: prosinac 2002. Prof. dr. Ferdo ii (1869.-1940.) i danas je jedan od najveih hrvatskih povjesniara. Od prvog rada 1889. pa do 1940. on je napisao velik broj povijesnih radova. No on se bavio i politikom a tom segmentu njegova ivota posveena je znatno manja panja i ona je tema ovog rada. Kao politiar ii je uvijek pristajao uz vladu iako se to njegovo opredjeljenje nije moralo posve slagati s njegovim miljenjem. To ga je u vremenu kada djeluje kao saborski zastupnik vinkovakog izbornog kotara ali i kao delegat na zajednikom hrvatsko-ugarskom saboru prisiljavalo da pokuava miriti napetosti koje su izraene na oba podruja i u tome je njegova politika bila dosta uspjena, iako mu to njegovi suvremenici nisu priznali. Kljune rijei: Ferdo ii, politika djelatnost, saborski zastupnik, Vinkovci, Hrvatsko-srpska koalicija, novinstvo, Adolf Beck.

1. Dr. Ferdo ii je jedan od najveih hrvatskih povjesniara. Meutim on je i vrlo kontroverzna linost u politikom ivotu. Vrlo ambiciozan i bez materijalne osnovice, on je radi postizanja znanstvene i visokokolske karijere bio voljan na izvjesne ustupke i prilagoivanja reimu, nastojei pri tome izvui maksimalnu korist za Hrvatsku i za Vinkovce kao svoju izbornu jedinicu. Iako se ovakvo ponaanje kod povjesniara ne bi smjelo opravdavati pokazat u da je politika Ferde iia u vremenu kada je bilo ukljuen u politiki ivot Hrvatske, tj. od 1908. do 1911. bila jedina mogua, ako je htio zadrati svoj status uglednog profesora povijesti na zagrebakom Mudroslovnom fakultetu i istovremeno raditi povijesno i politiki u korist Hrvatske. Dr. Ferdo ii roen je u Retkovcima blizu Vinkovaca 9. oujka 1869., te je na krtenju dobio ime Ferdinand Maksimilijan. Njegov otac Jakov roen je u Vinkovcima i bio je krajiki kapetan inenjerske struke, koji je radio i u Generalkomandi u Zagrebu i kasnije kao odsjeni savjetnik u Zemaljskoj

414

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

vladi postigao odsjenog savjetnika, te je prilikom umirovljenja dobio plemstvo kako je to bila praksa u ono vrijeme.1 Majka Ernestina bila je roena u Beloj Crkvi u Banatu 1. prosinca 1847. od oca Tome Hankea i majke Emilije Hunt, te je ii dakle pripadao po majci podunavskim vabama, a po ocu je bio vjerojatno Crnogorac. Upravo ovo porijeklo otealo je iiu nacionalno opredjeljenje, odnosno svijest o nacionalnoj pripadnosti bila je kod iia nedefinirana, pa je nekad nastupao kao Slaven, nekad kao Hrvat i Srbin, a nekad i kao Nijemac. Vrlo ambiciozan, Ferdo ii je osnovno kolovanje zavrio u Zagrebu, i vjerojatno bi studij zavrio u Beu, gdje je tri semestra studirao povijest, da mu se otac nije razbolio i 1893. umro. Prisiljen iz financijskih razloga da se vrati u Zagreb on je 1892. zavrio povijest i geografiju na Sveuilitu Franje Josipa u Zagrebu, te je postavljen ve 14. rujna 1892. u Gospiu za namjesnog uitelja. Zapaen od dr. Isidora Krnjavog, koji je tada bio predstojnik Odjela za bogotovlje i nastavu, dobio je premjetaj na Veliku realku u Zagrebu, ali je ve u jesen 1894. premjeten na Realnu gimnaziju i Trgovaku akademiju u Osijek, to je na jedan nain ukazivalo da se zamjerio Krnjavom ili Khuenu koji su ga udaljili od rada u Zemaljskom arhivu u Zagrebu i od rada u crkvenim arhivima. Iako je radio u Osijeku na Realnoj gimnaziji uz koju je bila vezana i trgovaka akademija, to je bila kola drugog ranga, Ferdo ii u Osijeku se dobro snaao. Oenio se s Milenom iz obitelji Mihajlovi pa se dosta zbliio sa Srbima krstivi u pravoslavnoj vjeri i svog sina Dabiu, iako je po obiajnom propisu za inovnike sin trebao biti krten u vjeri oca. Po narudbi podupana Levina Chavraka Letovanikog napisao je monografiju upanija virovitika u prolosti, te ga je ovo divot izdanje objavljeno 1896. u povodu tisugodinjice dolaska Maara u panonsku ravnicu pribliilo i Maarima, a povijesna istraivanja Slavonije pomogla su mu da 1900. objavi i knjigu Barun Trenk i njegovi panduri (Zagreb, 1900). Budui da je i biva Narodna stranka vodila u tom vremenu istu politiku ii je ve tada pokazao da ne eli ii uz vodu ve da se prilagouje politikim prilikama svog vremena i kraja gdje je ivio, zadravi pri tome uvijek neku umjerenost. Doktorirao je 1900. na radnji Zadar i Venecija od 1159. do 1247. godine2 a uskoro je izradio i docentsku habilitaciju Miha Madijev de Barbezanis, te postaje privatni docent za hrvatsku povijest od dvanaestog do petnaestog stoljea na zagrebakom Mudroslovnom fakultetu. Od jeseni 1902. predaje na klasinoj gimnaziji u Gornjem gradu u Zagrebu, a 1906. prelazi na fakultet nakon smrti Tadije Smiiklasa, te je ve 22. listopada
1 Jakov ii je u mladosti studirao u Grazu, pa je napisao lanak Slavjansko drutvo u Gradzu (Danica ilirska, 1849., br. 15., str. 78-79). Rado je isticao da vue porijeklo iz mjesta iii u zaleu Boke Kotorske. (Stjepan Antoljak, Ferdo ii, Arhivski vjesnik, 33, 1989., str. 126). 2 RAD, izd. JAZU, Zagreb 1900., sv. 142.

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

415

1906. izabran za izvanrednog profesora u konkurenciji s Milanom ufflayem. Svakako da su ga u tom izboru pomogli lanovi Hrvatsko-srpske koalicije, koji su tada drali u Zagrebu vlast u Zemaljskoj vladi. Oni su ga i kandidirali kao svog zastupnika u Vinkovcima 1908. godine, da bi 1910. bio izabran na listi bana Tomaia, dakle vladinovaca, imenovan upravo u tom vremenu svog politikog laviranja i za redovnog profesora 29. lipnja 1909. godine. 2. iievo kandidiranje u vinkovakom izbornom kotaru je najavljeno ve u rujnu 1907. u listu Vinkovci i okolica. ii je posjetio u to vrijeme Vinkovce i vie politikih linosti te najavio svoju kandidaturu na temelju programa Hrvatske stranke prava, odnosno Hrvatsko-srpske koalicije, te je u listu objavljeno da je njegova kandidatura jur vie nego izvjesna.3 Hrvatsko-srpska koalicija ba i nije bila sva za iia, to se vidi s izbornog sastanka u upnom domu na kojem je bio upnik i dekan Jakob Stojanovi te naelnik Uro Gjuri koji su predlagali da se kandidatura ponudi bivem velikom upanu Zagrebake upanije Petru Draganu Turkoviu, poznatom koalicionau, a svakako da se odbije kandidatura dr. Stjepana Tropscha iz iste stranke prava.4 Predizborna borba se je zahuktala u veljai 1908. kada je rasputen Hrvatski sabor. Na sastanku kandidata 27. veljae 1908. isticani su Ferdo ii od opozicije, zapravo Hrvatsko - srpske koalicije, te Luka Starevi od Starevieve stranke prava5. Oznaen u Vinkovcima kao uvaeni povjesniar i sveuilini profesor Ferdo ii na izborima koje je raspisao ban Pavao Rauch garantiravi Zakonom od 1. oujka 1908. zatitu slobode izbora gotovo da i nije imao konkurencije, jer je bilo razglaeno njegovo simpatiziranje s Hrvatskosrpskom koalicijom (dalje: HSK) koja je na tim izborima pobijedila. Na izborima Ferdo ii je dobio 316 glasova, a protukandidat Luka Starevi 281.6 Ovi su izbori obavljeni jo uvijek po starom izbornom zakonu gdje je pravo glasanja imao vrlo mali broj izbornika, jer se traio visoki izborni cenzus. Na osnovi izbora dr. Ferdo ii se naao meu 88 izabranih saborskih zastupnika i 45 virilista koji su uli u sabor po poloaju (visoko plemstvo i sveenstvo). U odnosu na prethodne izbore Hrvatsko-srpska koalicija je porasla od 30 na 53 zastupnika, dok je Narodna stranka potpuno nestala, a nije ju mogla zamijeniti Ustavna stranka Pavla Raucha koja je dobila svega dva zastupnika. Poneto je ojaala Starevieva stranka prava
Vinkovci i okolica, 36, 8. IX. 1907. - Dr. Ferdo ii. Vinkovci i okolica, 2, 12. I. 1908., str. 2. - Izborni sastanak u Vinkovcima. 5 Vinkovci i okolica, 8, 23. II. 1908. U tom je listu ii oznaen kao nezavisni, blizak Koaliciji, a u listu Svjetlost kao koaliciona. 6 Vinkovci i okolica, 9, 1. III. 1908., str. 3.
4 3

416

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

poveavi broj svojih zastupnika od 20 na 22 zastupnika, dok su sve druge stranke, pa i Hrvatska puka seljaka stranka dobile beznaajan broj glasova, a u Vinkovcima nita jer nisu postavile ni svoju kandidaturu. Na izbore je u Hrvatskoj od 48.562 biraa izalo samo 35.705 glasaa, od ega je za Koaliciju glasalo 18.858 glasaa, za Stareviance 9.254, za srpske radikale 3.006, izvan stranaka 2.021, za ustavnu Rauchovu stranku 1.729, za Socijaldemokraciju 837.7 Ban Pavle Rauch je sazvao Hrvatski sabor na konstituiranje, ali je zbog prejake opozicije odmah donio i odluku o odlaganju Sabora, te je tako uvedena u Hrvatskoj vlast bez Sabora. Dr. Ferdo ii, iako nije imao prilike djelovati u Saboru na sjednicama, ipak djeluje kao izabrani zastupnik vinkovakog podruja, te se je mogao zalagati za rjeavanje izvjesnih problema u Zemaljskoj vladi, koja je ipak uvaavala ne samo njegov znanstveni ve i politiki status. Tiska u listopadu 1908. u Matici hrvatskoj svoju Hrvatsku povijest, II. dio, koja je obuhvaala razdoblje od 1526. do 1790. godine. Izbor iia u Vinkovcima nije bio beznaajan izbor. U Vinkovcima to je vrijeme velikih oekivanja ali i poticajnog razvoja mjesta. Opinski naelnik Adolf Albrecht uspijeva izgraditi novu plinaru, pa se inilo da su poslije petrolejske rasvjete Vinkovci rijeili pitanje rasvjete iako je upravo ova izgradnja zakoila u Vinkovcima za vie godine prelazak na elektrinu rasvjetu koju je Vukovar dobio ve polovicom 1908. godine. Kotarski naelnik je dr. Franjo Pikori, rodom iz Broda, koji je 14. svibnja 1908. preuzeo upravu vinkovakog kotara i koji je bio dosta dobar sa iiem, koji mu kumuje djetetu, traei za uzvrat razne protuusluge oko kolovanja sina.8 Najvei poticaj napretku Vinkovaca u tom vremenu daje vrlo brojno naseljavanje idova koji upravo u ovom vremenu utjeu na jaanje industrijske i trgovake strukture grada i time postaju vodea gospodarska snaga, s time da su politiki stajali na liniji Hrvatske stranke prava.9 Privlanost Vinkovaca za idove koji nastoje pobjei od maarskog hegemonizma u Maarskoj uveana je i time to se spoznalo da e Vinkovci postati vano prometno raskre, jer se je ve pouzdano znalo da e se u Vinkovce premjestiti eljeznika strojarnica iz Broda i da e se cijeli pogon strojarnice modernizirati zajedno s okretitem vlakova, te da e tu nai zaposlenje oko 2.000 eljezniara, odnosno da e od tog posla ivjeti oko 350 obitelji. Vinkovci kroz koje 1910. prolazi 50 osobnih i 70 teretnih vlakova, i koji su raskre za est smjerova postaju upravo u tom vremenu mjesto velike imigracija stanovnitva, uveane potronje.10 Mnogo se oekivalo i od dovretka mosta izmeu Erduta i Gomboa ijom izgradnjom 1910. je izbjegnuto opasno
7 8

Vinkovci i okolica, 10, 8. III. 1908., i 14, 5. IV. 1908., str. 4. Izborna statistika. Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ostavtina ii, A/51, 1-20. - pisma Franje Pikoria iiu. 9 Vidi poblie Tomo ali, idovi u Vinkovcima i okolici, Osijek, 2002. 10 Vinkovci i okolica, 26, 25. VI. 1911.

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

417

prevoenje vlaka skelom preko Dunava. Gradi se i pruga Osijek - Vinkovci, a bilo je i vie planova koji su Srijemsku upaniju trebali ispresijecati izgradnjom eljeznikih pruga sjever - jug, pa bi za sve te poslove Vinkovci trebali biti centar organizacije eljeznikog prometa. Tako se gradi pruga Vinkovci - Osijek, a planira se i izgradnja pruge Naice - akovo - Vinkovci, te nekoliko drugih pruga. idovi su polako preuzimali u Vinkovcima veinu ugostiteljskih radnji. Najvee je svratite Josefa Lehrnera Slavonija ali su drugi glavni ugostiteljski objekt, hotel K crnom drijepcu preuzela 1908. braa Hirschfeld te se u tom prostoru poinju odravati i kino predstave koje organizira Kamenarovi. Jedno svratite dri Franz Pollak, a od brojnih gostionica znaajnije su gostionice Philipa Rotha i Franje Josipa Mllera. idovskim kapitalom je ojaalo i vinkovako bankarstvo. Vinkovaka eskomptna banka kao najstarija novarska kua Vinkovaca otvara u tom vremenu podrunicu u idu. No idovskom kapitalu suprotstavljaju se novarske ustanove drugih nacionalnosti. U 1908. je osnovana Hrvatska dionika banka kojoj predsjedava Ivan M. uljat. G. 1906. osnovana je i Srpska zanatska i ratarska kreditna zadruga u Vinkovcima, koja se 1910. pretvara u Srpsku tedionicu s dionikim kapitalom od 80.000 kruna. Zbog svog poloaja i stjecita est pruga Vinkovci postaju poznati po svojim stonim sajmovima. U ovom vremenu oni postaju osobito dobro posjeeni jer zbog carinskog rata sa Srbijom veliki gradovi Austro-Ugarske Monarhije trae stoku i meso, ije cijene rastu, a ponuda jedva podmiruje potranju. Velike razvojne mogunosti otvarale su se Vinkovcima i na industrijskom polju. Mlin Slavonija d.d. koji je osnovan kao dioniko drutvo doao je u ruke Hrvatske veresijske banke, a 1. kolovoza 1910. dolazi u ruke Ljudevita Engela iz Starih Jankovaca i Picka iz Pakraca, odnosno Lazara Schnfelda. Drugi mlin koji je poslovao pod nazivom Prvi vinkovaki paromlin bio je vlasnitvo Jakoba Engela i Marije Fuchs, a polovicom 1910. umjesto Marije Fuchs suvlasnici su postali Mandl i Schlesinger. Vinkovci kao sjedite Brodske imovne opine, umske direkcije dravnih uma i sjedite badarskog ureda osobito privlae svojim drabama trgovce i pilanare. Tvrtka Union d.d. je kupila krajem 1908. Bukievu pilanu u Vinkovcima odmah uveavi njeno poslovanje u vremenu velikih drabi slavonskog hrasta. Povoljno radi i pilana Ivana Katuia. Dosta se i gradi. Za stanovanje eljezniara bilo je potrebno izgraditi kue. Parna ciglana d.d. Vinkovci ima 1907. raun bilance od 275.886 kruna s time da je dionika glavnica iznosila 150.000 kruna, ali se znalo da e se kapaciteti ove pilane morati uveati. U vinkovakim novinama Vinkovci i okolica esto se pie o velikim uspjesima i zaradama Bohnovih ciglana u Bakoj, koje su poele raditi 1864. i koje su velike koliine opeke i crijepa

418

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

uvozile u Vinkovce. Spoznaja da Vinkovci imaju takoer kvalitetnu zemlju i sve preduvjete da postanu sredite jedne velike ciglene industrije postaje sve prisutnija. Izvanredno je iv i drutveni ivot Vinkovaca u tom vremenu. Hrvatsko pjevako drutvo Relkovi osnovano 1901. organizira brojne zabave, a isto ini i Prvo ope dobrotvorno gospojinsko drutvo koje svake godine otvara zimi sirotinjsku kuhinju, Dobrovoljno vatrogasno drutvo, drutvo Veseli pustinjak, a poetkom 1911. je osnovano i Srpsko pjevako drutvo. U Vinkovcima je vrlo aktivan Obrtni zbor kojem je predsjedavao Franjo Kreger, ali i Savez hrvatskih obrtnika koji je osnovan 1909. Vinkovaki trgovac Jakob Spitzer je lan osjeke Trgovako-obrtnike komore, na ijim se sjednicama ee uje o zahtjevima i potrebama trgovaca i obrtnika vinkovakog kraja. U Vinkovcima radi i podrunica Slavonskog gospodarskog drutva iz Osijeka, koje vodi u tom vremenu politiku nezavisnu od Zagreba s jakom maarskom orijentacijom. G. 1910. je osnovano i Drutvo trgovaca. Pored Puke knjinice u Vinkovcima djeluje i Hrvatska itaonica. Svake godine u zimi Gospojinsko drutvo je otvaralo sirotinjsku kuhinju a slinog je karaktera i drutvo Veseli pustinjak. Vinkovani s velikim nestrpljenjem oekuju u tom vremenu i izgradnju tramvaja jer su vinkovaki trgovci Jakob Spitzer i Dragutin Grnfeld zatraili koncesiju za gradnju tramvaja od eljeznike stanice do rimokatolikog groblja. No iako je gradnja odobrena tramvajska linija nije izgraena jer se u vremenu balkanskih ratova odustalo od ove investicije.11 3. Godina 1909. bila je zbog veleizdajnikog procesa protiv Srba vrlo teka godina u politici. itavo je drutvo politiki vrlo razjedinjeno i jako neprijateljski raspoloeno prema banu zbog izostanka saborskog ivota, pa se to odrazilo i u Vinkovcima, gdje je svaki potez vlade izvrgnut velikoj kritici i doekan gotovo neprijateljski. Ukidanje badarskog ureda u Vinkovcima i ostavljanje jedinog takvog ureda u Vukovaru za cijelu Srijemsku upaniju primljeno je s velikim negodovanjem. Istie se da Vinkovci zaostaju u odnosu na prijanje vrijeme kada im je vojna uloga davala vei znaaj, te se istie da je potrebno ponovno smjestiti vojsku u vojne zgrade u Vinkovcima, a za potrebe stanovnitva da je potrebno izgraditi modernu klaonicu. Smatra se da se vitalni problemi Vinkovaca rjeavaju presporo.
11

O gospodarskoj prolosti Vinkovaca na poetku stoljea najvie podataka je donio Zlatko Virc u svojim djelima o prolosti Vinkovaca meu kojima je posebice vrijedna monografija Stogodinji put obrtnike organizacije u Vinkovcima (Vinkovci, 1990). Biljeke o radu pojedinih tvornica i promjenama vlasnika moemo nai u novinama Vinkovci i okolica koje izlaze od 1897. do 1918. godine.

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

419

No u 1909. ima i vrlo znaajnih dogaaja meu kojima je dovrenje palae Brodske imovne opine za iji glavni ulaz je uitelj Obrtne kole u Zagrebu Morak izradio reljefe dva graniara i jedne graniarke koji se spremaju obraditi slavonski hrast lunjak. Prekrasna nova zgrada potaknula je odmah utemeljenje Drutva gospodarskih i umarskih inovnika u Vinkovcima meu ijim utemeljiteljima se naao i ban Pavle Rauch. Zemaljska vlada je votirala i sredstva za izgradnju obrambenog savskog nasipa od Gunje do Mitrovice, a uprava Srijemske upanije utjee na izgradnju cesta i kola. Drutveni ivot 1909. je u Vinkovcima vrlo iv, to se moralo pripisati djelovanju vinkovakih drutava i osobito profesora i knjievnika Joze Ivakia i profesora Milutina Mencina koji su obogatili kulturnu scenu izvoenjem kazalinih predstava i koncerata s hrvatskim temama, to je uravnoteilo povremeno djelovanje irievog kazalita iz Novog Sada. Dr. Ferdo ii, usprkos neodravanju saborskih sjednica ipak je izabrani zastupnik vinkovakog izbornog kotara, te pomae svojim izbornicima. I ban Rauch potuje znanstvenu i nastavnu djelatnost Ferde iia, kojega je usprkos tomu - ili moda upravo stoga to je bio poznat kao simpatizer Hrvatsko-srpske koalicije - imenovao 29. lipnja 1909. za redovnog sveuilinog profesora, pri emu je Adolf Beck koji je tu vijest objavio u Vinkovcima kritizirao to ii nikada ne dolazi u Vinkovce.12 Ban Pavle Rauch je naime prilikom stupanja na bansku stolicu obeao pakrakom episkopu Mironu Nikoliu da e se jednako odnositi prema Srbima kao i prema Hrvatima, te je to obeanje nastojao i odrati.13 Meutim, Veleizdajniki proces i ono to mu je slijedilo u Friedjungovom procesu, iskoristili su Srbi da dokau protivno, te iako je za sudstvo u vladi bio zaduen dr. Aranicki a ne Rauch ipak je on ispao glavni krivac za progon Srba u Hrvatskoj. No Rauch je oito smatrao zgodnim, da Ferdu iia koji je govorio njemaki kao i hrvatski, a po majci bio Podunavski Nijemac, unaprijedi u najvie zvanje na fakultetu, parirajui na taj nain situaciji koja je nastala na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu zbog otpusta urmina koji se rugao banu iz slube i umirovljenja dr. Gavre Manojlovia zbog njegove politike aktivnosti. Dakako da je ovo postavljenje iia i obavezivalo, kao to e pokazati sljedee razdoblje, kada lavira izmeu vladine stranke i Hrvatsko-srpske koalicije, nastojei da se niti jednoj ne zamjeri, a zamjerio se upravo ovim radom i jednima i drugima.
12 13

Vinkovci i okolica, 28, 11. VII. 1909., str. 3. Poblie o banovanju bana Raucha u Mira Kolar-Dimitrijevi, Ban Pavle Rauch i Hrvatska u njegovo vrijeme, U: Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stoljea, Osijek, 2001., str. 79-176.

420

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

4. Odlazak bana Pavla Raucha s banske stolice poetkom 1910. doekan je s velikom radou. Oekivalo se od novog bana dr. Nikole Tomaia,14 istovremeno i prijatelja Khuena Hedrvryja koji je postao predsjednik ugarske vlade, da e nai mogunost suradnje s Hrvatsko-srpskom koalicijom i da e se politike i drutvene prilike u Hrvatskoj srediti. Oekuje se ponovno sazivanje Hrvatskog sabora, ija su vrata vie od dvije godina bila pritvorena uz vrlo ogranieno djelovanje saborske vlade. No oekuje se i novi izborni red koji e umnoiti broj izbornika. U travnju 1910. je ponovno sazvan Hrvatski sabor na kojemu govori i dr. ii u indemnitetskoj raspravi o vanosti kolstva. On istie potrebu da Hrvatsko sveuilite dobije takav status da njegove diplome vrijede na podruju itave Monarhije a ne samo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, no da se pri tome njeguje u prvom redu na tom Sveuilitu hrvatski jezik i program a tek onda slavenski. Svakako je zanimljiv iiev stav prema umarskoj akademiji koja je nastala 1898. iz Krievaca preseljenog umarskog odjela Gospodarskog uilita. ii misli da bi bilo jednostavnije kolovati umarske strunjake putem stipendija na velikim sveuilitima izvan Hrvatske, pogotovo stoga to Zemaljska vlada za napredovanje umarskih strunjaka trai znanje maarskog jezika, ime je na posredan nain kritizirao to su ume u rukama maarske vlade i izvan nadlenosti Zagreba. Istovremeno je znaajan iiev zahtjev da se osnuje tehnika u Zagrebu, te da trogodinjim trgovakim kolama treba dodati jo jedan razred i tako ih reorganizirati u prave trgovake kole. Zanimljiv je i njegov prijedlog da se Trgovaka akademija iz Zemuna preseli u Suak, jer bi je tu mogli polaziti i Dalmatinci i Istrani, a pored toga bi se ta kola mogla specijalizirati za pomorsku trgovinu, uoivi porast znaaja Suaka u odnosu prema maarskoj Rijeci. Vrijedan panje je i njegov zahtjev potrebe reorganizacije umjetnikih kola. ii izjavljuje da e glasati za povjerenje Vladi i njenom programu, dakako vladi bana Tomaia.15 Nakon toga Sabor je trebao usvojiti novi izborni zakon. Izborna osnova je prihvaena 14. travnja 1910., ali je potvrena kao zakon 28. V. 1910.16 Ovim zakonom broj izbornika u Hrvatskoj i Slavoniji uvean je od 42.000 na 270.000 ljudi, odnosno pravo glasovanja imalo je sada umjesto 2 posto 10 posto stanovnitva. No i u njemu su bogati i dalje ostali privilegirani, s time da su izbornici podijeljeni u tri grupe: izbornici u Lici koji su plaali 6 kruna izravnog poreza; izbornici u gradovima s 10 kruna izbornog poreza, te izbornici na selu s 15 kruna poreza, te se dakle selo najvie selekcioniralo iako je socijalna stvarnost bila drugaija. U Srijemskoj upaniji broj izbornika je
Dr. Nikola Tomai, (Zagreb, 13. I. 1864. - Treerovac, 29. V. 1918.) Zavrio je pravo u Zagrebu, od 1892. bio je profesor nacionalne ekonomije na Sveuilitu u Zagrebu. Objavio je 1910. knjigu Pacta conventa koja je bila prvi svezak serije Temelji dravnog prava hrvatskog kraljevstva. Bio je ban od 1910. do 1912. godine. 15 Svjetlost, 16, 17. IV. 1910., str. 1. - Govor F. iia u indemnitetskoj raspravi. 16 Zbornik zakona i naredaba Kr. Hrvatske i Slavonije, kom. VI, br. 41.
14

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

421

povien od 14.055 na 36.685 ljudi, a u samim Vinkovcima od 792 na 2.536.17 U meuvremenu odnosi bana Tomaia s Hrvatsko-srpskom koalicijom se pogoravaju, te je on u nemogunosti da organizira i uredi Sabor ponudio caru ostavku koju ovaj nije prihvatio. Nakon to je donio neke najvanije odluke Sabor, izabran jo u vremenu Raucha poetkom 1908., je nakon tri mjeseca povremenih sastanaka rasputen i raspisani su novi izbori po novom izbornom zakonu.18 Za izbore se ozbiljno poelo pripremati tek u rujnu. Do 4. rujna 1910. trebalo je sastaviti nove izborne listine. Ban Nikola Tomai je odrao veliki govor u Osijeku izloivi svoj program, te je naiao na podrku osjekog podnaelnika dr. Dragutina Neumana koji je odluio poduprijeti vladu bana Nikole Tomaia kako bi se ve jednom smirile politike i drutvene prilike u zemlji.19 Ferdo ii bio je kolega dr. Nikole Tomaia i povoljno je ocijenio njegovu knjigu Pacta conventa... svrstavi ju meu najvrsnija djela nae dravopravne literature.20 Vjerojatno je upravo na Tomaiev poticaj ii pokazao zanimanje za svoju ponovnu kandidaturu u izbornom vinkovakom kotaru. No vjerojatno je ii bio potaknut i drugim razlozima, osobito kada je u lipnju 1910. otvoren zajedniki Sabor u Budimpeti, koji u svojoj Adresi na cara, uope ne spominje Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju ve samo zemlje ugarske krune, te se izgubilo i samo hrvatsko ime u Adresi. U svojoj izbornoj borbi ii se odluio osloniti na Adolfa Becka, koji je formalno, a od proljea 1910. i stvarno bio vlasnik, izdava i urednik glavnih vinkovakih novina Vinkovci i okolica Vinkovci und Umgebung, a istovremeno je bio i tajnik podrunice Slavonskog gospodarskog drutva, i tajnik vinkovake idovske opine, te je bio vrlo utjecajan meu privrednicima Vinkovaca. Zapravo ii se odluio osloniti na idovski kapital koji je upravo u to vrijeme drao u Vinkovcima sve vodee pozicije, pokazujui dalju tendenciju jaanja, ali i unapreivanja Vinkovaca.21 Prof. Ferdo ii je doao u Vinkovce krajem rujna 1910. godine. Meutim, na programu HSK-e kandidirao se i dr. Gustav Gaj, odvjetnik iz Jaske, ali i roak banove ene Paule ro. Gaj. Gustav Gaj je pak bio neak preporoditelja Ljudevita Gaja, a ilirski pokret je u tom vremenu bio dosta popularan zbog borbe protiv njemakih i maarskih presizanja. Gustav Gaj bio je po volji HSK-i koja ga je podrala kao svog kandidata, jer je bio oenjen Julijom Trpeli, kerkom dravnog savjetnika u Srbiji Miloa
Vinkovci i okolica, 17, 24. IV. 1910., str. 17; 42, 16. X. 1910., str. 3. Vinkovci i okolica, 30, 24. VII. 1910., str. 1. - U krizi; br. 31, 31. VII. 1910. - Jo smo uvijek u krizi. 19 Vinkovci i okolica, 39, 25. IX. 1910., str. 1 - ban govori; 40, 2. X. 1910., str. 2-3. banov govor u Osijeku; br. 41, 9. X. 1910. 20 Svjetlost, 6, 6. I. 1910., str. 3. 21 Znaajno je otvaranje pilane beke tvrtke Holz Handels A.G. iji je prokurist bio Josip Schwarz koji se snano zaloio za izgradnju Hrvatskog doma u Vinkovcima.
18 17

422

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

Trpelia, koji je pak bio zet Nikole Hristia, koji je u nekoliko mandata bio ministar predsjednik Kraljevine Srbije. Dakle za vinkovake Srbe dr. Gustav Gaj je bio osoba od najveeg povjerenja i ovjek budunosti koji e povezati Srijem s Beogradom.22 Nije posve jasno je li ban Tomai znao za Gajevu kandidaturu, jer ako je znao onda je iskoristio Gaja kako bi prisilio iia da umjesto liste Hrvatsko-srpske koalicije, kojoj je bio sklon, prijee na vladinu listu, jer nisu mogla biti dva kandidata s iste izborne liste. Na taj nain je dr. ii postao branitelj vladine politike i vladinog programa, dakle promaarske orijentacije. Gaj je u meuvremenu razvio veliku propagandu u kojoj se esto spominje kako ii za taj posao nije, te su tu izjavu objavili i Obzor i Narodna obrana i Hrvatsko pravo.23 Gaj je posjetio vie vinkovakih graana a bio je i u Mirkovcima gdje je naao najveu podrku. Kao trei kandidat pojavio se Marko Lombarovi iz Otoka kao kandidat Starevieve stranke prava. ii se povezao s dr. Neumanom u Osijeku, te je izloio isti program u etiri toke 6. listopada u vinkovakom svratitu Lehrner: 1. ivotni interesi naroda zahtijevaju da se podupre vlada dr. Nikole Tomaia; 2. Prilike zahtijevaju da se HSK u interesu domovine i naroda sporazumi s banom dr. Nikolom Tomaiem; 3. Osijek je voljan posredovati izmeu bana i HSK-e; 4. Koalicija se mora obavezati da li e podupirati bana.24 Meutim ii je zbog obaveza na ispitima za gimnazijsku maturu morao prekinuti predizbornu kampanju, obeavi Vinkovanima da e se vratiti 15. listopada. To su iskoristili njegovi protivnici, te su odrali u Vinkovcima predizborni sastanak na kojem su podrali Gaja, jer da je u Veleizdajnikom procesu protiv Srba branio Milu Mitria iz Davora, a Gaja podravaju i vinkovake novine Svjetlost iji je urednik Antun Rott. lanovi HSK-e su poeli estoko napadati kandidaturu iia, jer da u prolom mandatu nije dovoljno radio kao zastupnik, niti je dolazio meu glasae da ih informira i da im pomogne.25 Gaj posjeuje Slakovce, Orolik, Nijemce, Mirkovce, Nove Jankovce, Laze, Neudorf (Novo Selo) i u Neudorfu odsjeda kod evangelikog pastora Abaffyja.26 Gajeva kampanja je svakako intenzivnija od iieve, za kojeg se nije tono znalo ni iji je kandidat, jer iako se kandidirao kao vladinovac ipak nije istupio ni iz Hrvatsko-srpske koalicije,
22 Gustav Gaj (Zagreb, 1. XII. 1861. - Jastrebarsko, 6. IV. 1915.) Gaj je maturirao u Zagrebu a studirao je pravo u Beu. Doktorirao je 1887. u Zagrebu. Radio je kao odvjetnik u Jastrebarskom i u Osijeku. Bio je pristaa Hrvatsko-srpske koalicije, te je objavio 14 uvodnika u listu Magyarorszag 1907. godine. Bio je sklon okultizmu, te je ureivao mjesenik Tajanstveni svijet, Novo sunce, bersinliche Welt, te ga stoga u drutvenim krugovima nisu smatrali ozbiljnim ovjekom. (Vera Humski, Gustav Gaj, Hrvatski biografski leksikon, 4, Zagreb, 1998., 530; Svjetlost, 39, 25. IX. 1910., str. 1.) 23 Svjetlost, 39, 25. IX. 1910. 24 Vinkovci i okolica, 41, 9. X. 1910., str. 1-2. - O poloaju. 25 Vinkovci i okolica, 42, 16. X. 1910., str. 2. - Ne izborni pokret ve izborna borba. 26 Svjetlost, 41, 9. X. 1910.

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

423

te je bio ak tajnik nove Samostalne hrvatske stranke.27 Dr. Gustav Gaj je u meuvremenu pojaavao svoju kampanju. Na izbornoj skuptini 9. listopada 1910. koju je otvorio dr. Levin Plemi, bivi zastupnik, on je izjavio zato se HSK ne moe sloiti s banom, istaknuvi da Tomai u Osijeku nije spomenuo Zakon za peenje rakije, eljezniku pragmatiku, tarifna pitanja koja sputavaju razvoj trgovine i obrta u Slavoniji, subvencioniranje razvoja industrije, niti je spomenuo reviziju financijskog dijela Nagodbe, te je njegov program neprihvatljiv, i nastavak je politike Pavla Raucha, za ijeg je banovanja otvoreno u Hrvatskoj ak 40 maarskih kola, to je uzeto kao argument Rauchove maaronske politike.28 Gaj je izjavio pred 300 prisutnih da je pristaa HSK-e iz etikih razloga jer stoji na principu ljubavi. (...) Ljubav stvara mrnja rastvara, dakle govorio je u duhu kako je pisao svoje lanke u okultistikim listovima kojima je bio urednik. On se obratio i Nijemcima na vinkovakom podruju, rekavi da stoji na principu slobode razvijanja svake narodnosti. Ivan Janikovi koji je bio na tom sastanku, uoio je neupuenost Gaja u stvarne politike odnose u Hrvatskoj, te mu je postavio pitanje koja je razlika izmeu njega i iia. Gaj je odgovorio da je ii rekao da se ...ne hasni boriti, najbolje je biti uz vladu. Gaj kao mistik i sklon filozofiranju pokazao se nesposoban za otvorenu diskusiju, te mu je priskoio Bude Budisavljevi koji ga je pratio u izbornoj kampanji. Kao vjetiji politiar Budisavljevi je rekao da je razlika izmeu Gaja i iia ta da se Dr. iia imade smatrati ovjekom bez energije, koji u kritinim momentima zakae, te da se boji doi u kotar i ukljuiti u predizbornu kampanju, te da za to Ferdo ii ...nije za narodnog zastupnika. Iskoristio je i izjavu iia Levinu Plemiu u jednom privatnom razgovoru da mu i ne treba vinkovaki kotar jer da se moe kandidirati i u dva druga izborna kotara. Konano je svoj pledoaje zavrio Gaj time da e borbi i trzavica uvijek biti, ali da to mora biti, ako se hoe putem slobode naprijed. Dakako da je Gajeva kandidatura na listi Hrvatsko-srpske koalicije na ovom sastanku podrana, jer ii je jo uvijek bio na ispitima u Zagrebu. iievu kandidaturu popularizira Adolf Beck sa svojim novinama Vinkovci i okolina i grupa krupnog idovskog i njemakog kapitala okupljena oko tog lista. iieva izborna proklamacija objavljena je na itavoj stranici tog lista, a graani Vinkovaca su pozvani da na izborima 28. listopada 1910. glasaju za iia.29
Svjetlost, 40, 2. X. 1910., str. 2. - Za koga emo glasovati? Vinkovci i okolica, 42, 16. X. 1910., str. 4-5 - Izborna skuptina. 29 Vinkovci i okolica, 42, 16. X. 1910., str. 1. - proglas. Adolf Beck (Vinkovci, 1872. - 9. XI. 1940.). Zavrio je vinkovaku gimnaziju i od 1899. ureivao Vinkovaki tjednik, i pisao u listu Vinkovci i okolica - Vinkovci und Umgebung, koji je u proljee 1911. i preuzeo kao vlasnik, a koji je tiskan u polovici i na njemakom jeziku. Beck je pripadao vinkovakoj idovskoj eliti. Bavio se i gospodarskim pitanjima, te je radio i za svog strica veletrgovca Alberta preuzevi poslije Prvog svjetskog rata i voenje njegove trgovine itom. Njegova supruga Ida ro. Graf, te dva sina Franjo i ing. Ignjat Beck odvedeni su u Jasenovac gdje im se gubi trag. (T. ali, idovi u Vinkovcima i okolici, n.dj., str. 47-49).
28 27

424

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

Naime 15. listopada dolo je do povjerenikog sastanka iieve grupe koji je sazvao trgovac Rudolf Henn, te je izabran odbor koji je trebao podrati iia. U tom su odboru pored Henna bili i Adolf Beck, ravnatelj Brodske imovne opine nadumar Mile Maslek, industrijalac Rudolf Gross, predsjednik dobrovoljakog vatrogasnog drutva Rudolf Riesel, Gjuro Boi, velemlinar Jakob Engel, trgovac Michael Huber i Stjepan Leib.30 ii se tek sada otvoreno predstavlja kao vladinovac, tj. pristaa bana Nikole Tomaia, a prema popisu ouvanom u iievoj ostavtini obiao je stotinjak Vinkovana u toj kampanji.31 Trei kandidat na izborima bio je Marko Lombarovi iz iste stranke prava, ali on u konkurenciji s Gajem i iiem nije imao nikakve anse.32 Iz istog razloga u Vinkovcima nije bilo kandidature ni srpskih radikala, ni srpskih samostalaca, ni socijaldemokrata, ni Radieve stranke. Samo vladinovci, Hrvatsko-srpska koalicija i Starevieva stranka prava. Izbori su se provodili na dva mjesta. Za opine Vinkovci, Otok i Slakovci glasalo se u Opinskom uredu pod predsjedanjem kotarskog predsjednika dr. Bogumila Ivoevia, a ostalo je podruje potpalo pod Djeaku puku kolu gdje je predsjednik bio kotarski pristav Rudolf Skerbet.33 ii je pobijedio. Pobjeda iia na izborima oznaena je kao pobjeda ideje reda i rada. Meutim izbori nisu protekli jednostavno. U glasanju ii je dobio 622 glasa, Lombarovi 542, a Gaj 247. Izbori bi se morali ponoviti da nije Gaj odstupio u korist iia, obavezavi iia da e stajati na principima Hrvatsko-srpske koalicije, te je nakon izbora ii i dao takvu izjavu pred svjedocima. Izbori ba i nisu bili popularni, jer je na izbore od 2.588 izbornika izalo samo 1.431 glasaa ili 59 %.34 Nakon izbora sva tri kandidata su proslavili izbore u svratitu Lehrnera, a svakako je zanimljivo da je Koalicija smatrala da Gaj nije izgubio izbore jer je obavezao iia na suradnju s Hrvatsko-srpskom koalicijom, smatrajui da su ga time moralno obavezali da ne radi za vladu.35 Prije odlaska u Zagreb ii se preko novina zahvalio izbornicima na povjerenju.36 Meutim rezultati izbora u Hrvatskoj nisu ba oduevljavali bana, jer su njegovi zastupnici bili manjina. On je sazvao Hrvatski sabor za 22. studenoga 1910., ali su rezultati izbora na kojima su vladinovci imali 18 zastupnika a Hrvatsko-srpska koalicija 33 (Hrvatska ujedinjena samostalna stranka 18, a

Vinkovci i okolica, 43, 23. X. 1910., str. 2. Arhiv HAZU, ii, B 523/22. 32 Vinkovci i okolica, 43, 23. X. 1910., str. 1. 33 Vinkovci i okolica, 43, 23. X. 1910., str. 3. 34 Svjetlost, 44, 30. X. 1910., i 45, 6. XI. 1910.; Vinkovci i okolica, 44, 30. X. 1910., str. 1 - Jueranji izbor. 35 Svjetlost, 46, 6. XI. 1910. 36 Vinkovci i okolica, 44, 30. X. 1911., str. 3.
31

30

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

425

Srpska samostalna stranka 15) ukazivali na premo SHK-e. Stranka prava s 15 zastupnika, odnosno Hrvatska puka seljaka s 9 zastupnika, nisu nita mogle izmijeniti u stvaranju veine koja bi mogla donositi zakone i smiriti zemlju. Niti Hrvatsko-srpska koalicija nije bila jedinstvena u odnosu prema banu, iako je on odustao od svoje stranke i izjavio spremnost da surauje sa stranakim blokom. Hrvatsko-srpska koalicija inzistira na otkazu eljeznike pragmatike, dok je drugi uvjet, tj. silazak Aranickog s mjesta odjelnog predstojnika za pravosue kao krivca za veleizdajniki proces ve bio u postupku. Hrvatski sabor od 22. studenog je odgoen jer nije bilo mogue uspostaviti suradnju bana s Koalicijom. Ban Tomai je predloio uvjete pod kojima bi Sabor mogao nastaviti s radom, tvrdokorno ustrajui pri zahtjevu da Koalicija izjavi da e ga pomagati i da mu nee u svemu oponirati.37 Vidjevi, da su rezultati izbora ponovili izbore iz 1908., stvorivi ponovno nemoguu politiku situaciju, 23. studenog su se okupili narodni zastupnici osjeke grupe: dr. Ferdo ii, Dr. Dragutin Neumann,38 dr. Franjo Papratovi, dr. Ante Pinterovi, dr. Lovro Radievi, i dr. Franjo Zbierzowski te su zakljuili osnivanje Nezavisnog sredinjeg saborskog kluba koji e podupirati bana u izraivanju radnog programa. Za proelnika kluba izabran je Neumann, a za tajnika ii. Ban obeava da e sazvati Sabor samo ako HSK zajami izbor delegacije za zajedniki Sabor, te votiranje idemniteta do kraja godine.39 No ban Tomai i predsjednik Srpske samostalne stranke dr. Bogdan Medakovi se nisu mogli nikako sloiti i politika kriza je prijetila raspustom Sabora, jer je neuspio i dogovor izvrnog odbora HSK-e s obje frakcije stranke prava (Stjepanom Zagorcem od Starevieve stranke prava te Aleksandrom Horvatom i Franjom Milobarom od Stranke prava).40 Jedini koji podrava bana je Sredinji saborski klub na elu s dr. Neumannom i dr. iiem. Budui da je Tomai ipak sazvao Sabor 20. XII. 1910. na sjednici Sabora 22. XII. tri puta su voeni izbori za predsjednika Sabora, te je konano izabran dr. Neumann u treem glasanju. Bilo je problema i s priznanjem iievog mandata, kada se shvatilo da odnosi bana s Hrvatsko-srpskom koalicijom ne teku glatko, pa se je to odrazilo i na iiu koji je raunao na iste meuodnose. Dr. Lav Mazzura na prijavu popa Trive Bugarskog i Marka Lombarovia iz Otoka zatraio je ponitenje izbora iia, jer da je ii u Vinkovcima dobio samo relativnu veinu, a da se za zastupnika trai apsolutna veina. ii je bio u neizvjesnoj situaciji od 22. prosinca 1910. do 23. sijenja 1911. ali je verifikacijski odbor na elu s Miroslavom Kulmerom odbacio zahtjev za trenutano ukidanje iievog mandata. iiev izbor je
Vinkovci i okolica, 48, 27. XI. 1910., str. 1. - O poloaju. Dr. Dragutin Neumann (Valpovo, 13. I. 1855. - Zagreb, 11. IV. 1911.) Studirao je pravo u Beu, a bio je odvjetnik i gradonaelnik Osijeka. Od 1891. je saborski zastupnik, a krajem 1910. je izabran i za predsjednika Hrvatskog sabora, da bi nekoliko mjeseci kasnije umro od tuberkuloze. Pokrenuo je u Osijeku list Narodnu obranu i pomagao kulturne institucije. 39 Vinkovci i okolica, 48, 27. XI. 1910., str. 1-2. - O poloaju. 40 Vinkovci i okolica, 51, 18. XII. 1910.
38 37

426

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

konano ipak potvren odbijanjem Gajevih glasova, s time da se u ovu raspravu ukljuio i Stjepan Radi rekavi da je u Sjedinjenim Amerikim Dravama dovoljna i relativna veina, te da je to sistem izbora koji je ve svugdje prevladao u modernim dravama svijeta.41 U meuvremenu je ii poeo djelovati kao zastupnik. Predvodio je 26. studenog 1910. delegaciju opine Novih Jankovaca srijemskom velikom upanu Ivanu Adamoviu s molbom da se Jankovci kao selo s pretenim njemakim stanovnitvom odcijepe od opine Mirkovci i osamostale kao nova opina, to je i odobreno i potvreno na upanijskoj skuptini.42 Koalicija je iskoristila ovo iievo zalaganje da ga napadne kao germanofila, jer da je njemako pjevako drutvo Liedertafel u Vinkovcima arite germanstva, a ii da je pomogao tome drutvu kod odobrenja pravila u zamjenu za glasove na izborima.43 ii je svakako pourio i izgradnju ceste Otok Komletinci sredstvima Zemaljske vlade.44 Ima tragova i da je utjecao da se dovri izgradnja nove djeake puke kole u Vinkovcima. No neprijatelji su ga napadali da je na njegov zahtjev pokuan premjetaj Joze Ivakia iz Vinkovaca u Senj. I proirenje kolodvora u Vinkovcima postalo je stvarnost kada je komisija eljeznike uprave odredila da se s gradnjom zapone u proljee. Ferdo ii je tu intervenirao ukazavi da svaki dan vinkovaki kolodvor prima 44 vlaka i da je 1909. prodano 183.000 karata u Vinkovcima, te budui da je osigurana svota od 2,200.000 kruna u dravnom proraunu da nema razloga da se ne pone novi kolodvor graditi.45 U meuvremenu ii je poeo iskoritavati svoje znanje maarskog jezika i svoj poloaj kao vladinog, dakle maaronskog zastupnika koji je uivao povjerenje Maara. U projektu Maarskog geografskog drutva za istraivanje poznatog povijesnog nalazita Alfld u junoj Maarskoj stao je na elo odbora za povijest, dok su Josip Brunschmid i Viktor Hoffiller uli u odbor za arheologiju, uz obavezu da se kroz 15 godina projekt mora dovriti.46 Bio je to najvei znanstveni projekt u tom vremenu koji je dao vrlo plodne rezultate. Osim toga iiu su se otvorila vrata maarskih plemikih arhiva kakvi su bili Erddyji, Bathyanyi i Esterhazyjevi, bitni za prouavanje povijesti 16. i 17. stoljea kojom se ii upravo u tom vremenu bavio, pripremajui izdanje zapisnika Hrvatskog sabora.
Svjetlost, 51, 18. XII. 1910.; 6, 5. II. 1911., str. 1-2; Vinkovci i okolica, 5, 29. I. 1911., str. 2. i 6, 5. II. 1911., str. 2. 42 Svjetlost, 51, 18. XII. 1910.; Vinkovci i okolica, 48, 27. XI. 1910., str. 3. - Narodni zastupnik ii u Vinkovcima. 43 Vinkovci i okolica, 22, 28. V. 1911., str. 4; Svjetlost, 39, 24. IX. 1911., str. 1. Vidjevi mo pjesme Srbi su odmah osnovali Srpsko pjevako drutvo. 44 Vinkovci i okolica, 6, 5. II. 1911. 45 Vinkovci i okolica, 49, 4. XII. 1910., str. 3. i 2, 8. I. 1911., str. 4. - Na kolodvor. 46 Vinkovci i okolica, 46, 13. XI. 1910., str. 2.
41

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

427

Hrvatski sabor je sazvan sa zadatkom da izabere nove zastupnike za zajedniki sabor jer su lanovi Hrvatsko-srpske koalicije odbili da budu izabrani dok se ne rijei pitanje eljeznike pragmatike. Trebalo je rijeiti i pitanje prorauna za sljedeu godinu i pitanje Adrese caru. Na zasjedanju Hrvatskog sabora 27. sijenja 1911. izabrani su novi delegati za zajedniki Sabor u Budimpeti te je za predsjednika izabran Teodor Pejaevi a za tajnika delegacije dr. Ferdo ii. Oni su zakljuili da e djelovati na osnovi tri toke: 1. da se treba potivati Hrvatsko-ugarska nagodba kao temeljni dravni zakon; 2. da se Zakon o eljeznikoj pragmatici treba izmijeniti kako se ne bi krile dravno pravne nagodbe sklopljene izmeu obadviju kraljevina i 3. da e se zauzeti za osnivanje hrvatske narodne banke koje je za nae narodno-gospodarstvene prilike od vitalnog zamaaja.47 Na sjednici Hrvatskog sabora 25. sijenja Ferdo ii je izabran i za izvjestitelja Odbora za bogotovlje i nastavu, ali je njegova suradnja s predstojnikom Odjela za bogotovlje i nastavu Milanom Amruem bila dosta kratkotrajna, jer je Amru ve dao ostavku na svoj poloaj. Kao izvjestitelj ovog odbora dr. Ferdo ii je odrao u Hrvatskom saboru 8. oujka 1911. govor u kojem nije podrao povienje plae uiteljima jer da nema pokria u dravnom proraunu. No pribavio si je i neprijateljstvo katolikog sveenstva, jer je na molbu Hrvatskog katolikog katehetskog drutva u Zagrebu da im se pored poviice dade i temeljna plaa od 400 kruna, a broj obaveznih sati da im se snizi s 30 na 21, te da im se urauna u vrijeme za mirovinu i vrijeme to su ga proveli u duhovnoj pastvi odgovorio negativno na sve te zahtjeve, navodei princip jednakosti za cijelo nastavno osoblje zaposleno u kolama. No podrao je molbu Udruge uiteljica da imaju i dalje jednaku plau s uiteljima.48 U Zagrebu je 11. svibnja 1911. odrana velika skuptina Saveza uiteljskih drutava te se negodovalo to Hrvatski sabor nije uredio odnose u uiteljstvu.49 ii je bio izabran 24. sijenja 1911. i u adresni odbor Hrvatskog sabora. to se tie Saborske adrese ii je zajedno s lanovima Centralnog saborskog kluba nastojao pribliiti gledite bana gleditu Koalicije, a kada to nije uspjelo onda je Klub odluio glasati za adresu HSK-e, a svoju je adresu povukao. Bilo je to svakako iznenaenje za bana Tomaia, no ii je oito bio pritisnut od vinkovakih koalicionaa, jer je svoje obeanje prilikom izbora da e raditi u interesu Hrvatsko-srpske koalicije dao dr. Gustavu Gaju pred Rudolfom Hennom, Ivanom Imom, dr. Levinom Plemiem, Martinom Krekmanom, dr. D. Petroviem, Kostom Popoviem, Matijom Jovanoviem, Matom Matiaevim i Vladom Ignjatoviem, pa se i nije mogao drugaije ponaati.50
47 48

Vinkovci i okolica, 5, 29. I. 1911., str. 1. - Zar prelom? Vinkovci i okolica, 11, 12. III. 1911. 49 Vinkovci i okolica, 20, 14. V. 1911. - Skuptina Saveza. 50 Vinkovci i okolica, 10, 5. III. 1911., str. 1. - Hoe li doi do sporazuma?

428

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

No ve 16. oujka 1911. zasjedanje Hrvatskog sabora je odgoeno carevim dopisom na neodreeno vrijeme. Ban je izjavio da nema razloga da Sabor zasjeda kada se ne moe sloiti ni oko adrese ni oko povienja plaa uiteljskom osoblju.51 Sada se je itava aktivnost saborskih zastupnika svela na rad zastupnika koji su bili izabrani i u zajedniki Sabor u Budimpeti a meu njima je bio i Ferdo ii. Tamo je vrijeme od 24. do 27. oujka bilo vrlo kritino, jer su nai zastupnici inzistirali na izmjeni eljeznike pragmatike, pa je konano i predsjednik ugarske vlade Dragutin Khuen Hedrvry priznao da je Zakon o eljeznikoj pragmatici neprovediv i da se zakon mora revidirati.52 Maarski poslanici Ottsy i Polonyi su se tada okomili na hrvatsku delegaciju koja da vjeno pravi smutnje u budimpetanskom parlamentu, na to im je odgovorio dr. Franjo Papratovi i to na hrvatskom jeziku, izjavivi da Hrvati po Nagodbi imaju pravo da govore hrvatski i na zajednikom saboru ali da je to pravo samo nekoliko puta iskoriteno, jer su Hrvati uvaili molbu Maara da govore i Hrvati maarski jer da ne razumiju hrvatski jezik. U tom vremenu zbog nezasjedanja Hrvatskog sabora ii uglavnom djeluje u Budimpeti, u velikoj politici odnosa Hrvatske i Ugarske, a zapostavlja lokalnu vinkovaku politiku. Najbolji dokaz toga je njegova izrada elaborata Hrvatski govori na zajednikom Saboru gdje je napisao povijest jezinog spora od 24. XI. 1968. kada je Antun Vakanovi prvi puta pokuao iskoristiti pravo govorenja hrvatskim jezikom na zajednikom saboru pa do 1911. godine.53 U meuvremenu je zbog iievog neslaganja s povienjem plaa uiteljima dolo i do pogoranja njegovih odnosa s Osjekim nezavisnim sredinjim klubom. Taj je klub ojaan ulaskom dr. F. Beneia, dr. Lava Mazzure i dr. Vladimira Turkovia, te je sada brojio 9 lanova, ali je zbog bolesti Dragutina Neumanna, a onda i njegove smrti 11. travnja 1911. vodstvo preuzeo dr. Lovro Radievi. Ovaj klub je pozivao da se politiki ivot prenese direktno u narod preko odravanja pukih skuptina, neke vrste tabora kako su neko prakticirali Slovenci i esi.54 ii je pokuao raditi preko skuptina u selima vinkovakog kotara, te je odrao vie skuptina u svibnju 1911. No oito dr. Ferdo ii nije bio populist i on nije dugo izdrao na terenu, niti u razgovoru s izbornicima, iako je njegov prijatelj dr. Franjo Pikori opet postao upravitelj vinkovakog kotara. ii je predvodio i vinkovaku delegaciju koja je traila da se
51 Svjetlost, 12, 19. III. 1911., str. 1 - Odgoda Sabora; Vinkovci i okolica, 12, 19. III. 1911., str. 3. 52 Vinkovci i okolica, 14, 2. IV. 1911. 53 Narodne novine, (Zagreb), 24. V. 1911. - Prilog. 54 Vinkovci i okolica, 12, 19. III. 1911., 5; 13, 25. III. 1911.; 15, 9. IV. 1911., str. 1. Puke skuptine.

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

429

tjedni sajam u Vinkovcima dri u subotu a ne u etvrtak. No to ga je dovelo u sukob sa idovskim trgovcima u Vinkovcima kojima je subota bila neradni dan.55 ii pokuava svima ugoditi to dakako nije bilo mogue. On pomae i podrava i izgradnju Hrvatskog doma u Vinkovcima s 10 kruna.56 U meuvremenu odnos iia s Nezavisnim sredinjim saborskim klubom postaje sve loiji. Ferdo ii na sjednicama koje su odrane 6. do 8. lipnja 1911. pod vodstvom dr. Ante Pinterovia zajedno s banom konstatira da Klub nije zadovoljan odgovorima budimpetanske vlade na hrvatske zahtjeve koji su se odnosili na nazivlje mjesta u Hrvatskoj koja su na svim kartama i shematizmima tiskanima u Budimpeti navoena samo maarski, a bilo je nezadovoljstva i zbog preslabog dravnog poticaja razvoju hrvatske industrije i trgovine.57 ii jo uvijek vjeruje u Nagodbu i sposobnost Maara da korigiraju svoje pogreke u odnosu prema Hrvatskoj i krenju Nagodbe. Novinaru Kelesy Ertsitoa ii je dao u srpnju izjavu da se hrvatski zastupnici na zajednikom saboru ivo trse da ojaaju unionistiku misao u Hrvatskoj na nain da podupiru bana, traei da se zajednika vlada dri Nagodbe i ispravi ono loe, jer da je to jedini nain da se srede prilike u Hrvatskoj i da unionistika politika pobijedi na novim izborima.58 No opozicija u Hrvatskoj je oito ula samo prvi dio njegove izjave. Klub hrvatske delegacije u Budimpeti odrao je sastanak 30. lipnja 1911. koji je takoer odluio da treba sanirati povrede Nagodbe, da treba za Hrvatsku osnovati samo jedan klub u zajednikom Saboru, te da treba sazvati sve stranke u Hrvatskoj u Zagreb na dogovor.59 Ovaj je zakljuak oito iievo djelo i otro ga je napao Nezavisni sredinji saborski klub, pa je ii 2. VII. odgovorio u Narodnim novinama da on smatra da jo uvijek postoji razlog za rad Nezavisnog sredinjeg kluba i da on iz njega nije istupio, ali da treba ii naprijed i traiti bolja rjeenja te da mu se stoga ne moe spoitavati to sam donosi odluke. U politici je prva stvar iskrenost, zavrava ovo pismo dr. Ferdo ii.60 Ustvari hrvatska delegacija u Budimpeti se sada raspala u dvije grupe: izvanstranaku koja je podupirala i dalje bana Tomaia i koja je smatrala da se u odnosima s Maarima treba ii polako, i drugu koju su inili lanovi Nezavisnog sredinjeg kluba koji je otkazao potporu banu i koji je smatrao da treba ii otro i odmah.61
55 56

Vinkovci i okolica, 14, 2. IV. 1911. Vinkovci i okolica, 24, 11. VI. 1911., str. 2. 57 Vinkovci i okolica, 17, 23. IV. 1911., 24, 11. VI. 1911. 58 Vinkovci i okolica, 27, 2. VII. 1911., str. 2. 59 Vinkovci i okolica, 28, 9. VII. 1911. - Klub hrvatske delegacije. 60 Vinkovci i okolica, 28, 9. VII. 1911., str. 2. 61 Vinkovci i okolica, 29, 16. VII. 1911., str. 1.

430

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

Dr. Ferdo ii je vrsto podravao bana dok je on bio ban. Meutim zbog odbijanja da se povise uiteljske plae, da se ugovori bolji materijalni poloaj katolikih vjerouitelja u kolama, zbog podravanja da se sajam u Vinkovcima dri subotom, a i zbog simpatiziranja s Nijemcima u Jankovcima naglo se topi njegova popularnost u Vinkovcima. ii je to osjetio kada je od 16. do 20. srpnja proputovao itav vinkovaki kotar. Ferdo ii nije bio spreman da se bavi malim problemima mjesta vinkovakog kotara. Pored toga nije bio spreman da odgovara na napadaje politikih protivnika. Kada je bio u Lazama pop ga je napao da je u vrijeme svojeg zastupnitva promijenio tri stranke, tj. Hrvatsko-srpsku koaliciju, Tomaievu i konano nezavisnu, te da se ovakva prevrtljivost teko moe i nai u politici a jo tee opravdati.62 Kada je uo za atentat na bana Tomaia, izvren u Budimpeti od Emanuela Mataueka 14. VIII., i za odlazak bana na dulji oporavak, i on postupa slino, te odlazi na istraivanje u arhive hercega Bathyanyja, arhive grofova Erddyja i hercega Esterhazyja, te radi na redakciji zapisnika Hrvatskog sabora od 1526. do 1608. godine, obavijestivi svoje glasae da ga do kraja rujna nee biti u Zagrebu.63 Nakon banove ostavke 26. X. 1911. i rasputanja Hrvatskog sabora, ii izjavljuje da se vie nee kandidirati na novim izborima i da e se posve posvetiti Sveuilitu i knjizi, a Adolf Beck objavljuje tu iievu obavijest upuenu njemu u vinkovakim novinama. Beck je pri tome poalio to Vinkovci gube tako otmjenog zastupnika, ali smatra da e to biti korisno za povijest, a osobito za 16. stoljee. Mi elimo gospodinu prof. iiu svaki uspjeh na ovoj narodnoj njivi, koja eka ve odavna svoga oraa, a koja e po njem biti valjano obradjena, pa e tako njegova muka donijeti obilnog ploda cijelomu hrvatskomu narodu.64 I iiu neprijateljski raspoloene novine su pozdravile ovu odluku izjavom da ionako ii ne bi imao nikakve anse da proe na sljedeim izborima u Vinkovcima.65 Sve razloge koji su ga naveli na ovakvu odluku ii dakako nije naveo. No kao to vidimo razloga je bilo vie i mnogo, i na lokalnom, i na hrvatskom i na hrvatskom-ugarskom planu. ii je oito uvidio da se u politici ne moe uspjeno djelovati, a nije bio voljan da mijenja svoje ponaanje i da podrku banu Nikoli Tomaiu zamijeni podrkom nekoj drugoj osobi ili skupini kao to su to doista radili neki drugi politiari.
62 63

Svjetlost, 29, 16. VII. 1911., str. 2; Vinkovci i okolica, 30, 23. VII. 1911. Vinkovci i okolica, 37, 10. IX. 1911., str. 3. 64 Vinkovci i okolica, 46, 12. XI. 1911., str. 3. - Odstup dr. iia sa politike pozornice. 65 Svjetlost, 47, 19. XI. 1911.

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

431

5. Kroz kakve je sve muke prolazio ii tijekom 1911. godine kada je bio vladin zastupnik moe se ponajbolje vidjeti iz 47 pisama Adolfa Becka, vinkovakog novinara i urednika novina Vinkovci i okolica, dr. Ferdi iiu.66 Ta su pisma nastala u vremenu od 3. studenog 1910. pa do 13. studenog 1911. Pisma su vrlo zanimljiva jer pokazuju kako se vodila politika u tom prijelomnom vremenu kada je svatko vukao na svoju stranu. Veza Becka i iia bila je iskljuivo politike naravi i kada je ii prestao biti zastupnik prestalo je i ovo dopisivanje. 6. Zakljuak. Svojedobno sam vrlo otro osudila ponaanje Ferde iia kao politiara.67 Danas, nakon to sam se detaljnije upoznala s vremenom i ljudima koji su djelovali od 1908. do 1912. mogu samo rei da je ii inio najbolje to je mogao initi da uvrsti poloaj Hrvatske kao kraljevine kroz objavljivanje grae iz stoljea koja su bila slabo povijesno istraena. Pri tome on je pazio da kao politiar ne povrijedi Vinkovce ali i da ne ugrozi svoju karijeru, pouen iskustvom dr. Manojlovia koji je zbog politike bio umirovljen. Obje strane su od toga imale svoje koristi, i Vinkovci i Hrvatska, iako je ova kratkotrajna politika karijera dugotrajno utjecala na ponaanje iia i u kasnijem vremenu. Iskustvo, a i pritisak onih kojima je jednom obeao suradnju utjecala je na njegov ivot i u meuratnom razdoblju. Kada je jednom uao u kolo s Hrvatsko-srpskom koalicijom on iz tog kruga vie nije mogao izai, bio je uvijek obavezan i duan. Uao je u politiku u vrlo nesretno vrijeme kada se u borbu Bea i Budimpete za Hrvatsku i Bosnu umijeao i Beograd, pa su se i Vinkovci nali u centru ovih burnih kretanja. Dr. Ferdo ii se ba nije u tim okolnostima najbolje snaao, a moda nije drugaije ni mogao postupiti, jer su prilike bile nejasne i u odnosima Maara prema bekom dvoru, a malena Hrvatska i Slavonija bez Dalmacije opet se nala u tekoj obrani ak i svog jezika. U svakom sluaju dr. Ferdo ii je mnogo rtvovao ukljuivi se u hrvatsku politiku nakon odlaska bana Pavla Raucha s politike scene, kada je prijetila opasnost da Hrvatsko-srpska koalicija posve prevlada hrvatskom politikom i istisne sve male hrvatske stranke, a s druge strane odgovorio je Maarima koji su htjeli sa eljeznica posve potisnuti hrvatski jezik. Radei na ravnotei i dr. ii je morao lavirati kao to su to inili i drugi politiari, no ono to je doputeno politiaru nije doputeno povjesniaru koji mora pisati u korist svoje domovine i naroda. Izborna borba u Hrvatskoj imala je zajednike karakteristike, ali je ipak imala i odreene osobitosti na odreenom podruju, kao to to pokazuju Vinkovci.
Arhiv HAZU, ii, A/Beck, 1-47, pisma Adolfa Becka iiu. Ferdo ii, Barun Trenk i njegovi panduri, Vinkovci, 1994. - Pogovor M. KolarDimitrijevi, str. 211-220.
67 66

432

Mira Kolar-Dimitrijevi}: Povjesni~ar dr. Ferdo [i{i} ...

scrinia slavonica 3 (2003), 413-433.

433

Summary HISTORIAN FERDO II AS A MEMBER OF PARLIAMENT 1908-1911 Ferdo ii was the representative of people in the Croatian Parliament for two terms of office: in the period from 1908 1910 and 1910 1911. He was elected in Vinkovci polling district, but he was not on the same list twice. Namely, in 1908 he was the representative of the Croatian-Serbian coalition and the second time he was a candidate on the Governments list. The situation in Vinkovci at that period made him change his mind, because having witnessed his cooperation with the Government, the Croatian-Serbian coalition nominated Gustav Gaj, a nephew of the leading figure of the Illyrian Movement in Croatia. Although ii was reproached for disregarding his duties towards his voters as their representative in Vinkovci, his activities at that time were, if we take a deeper look into them, extremely productive, despite his opposition to the Government and the Governments programme. As the member of the Education Committee, he brought forward many interesting proposals for promoting the education system in Croatia for the period of both of his terms of office and made a great contribution to it. He also advocated the use of the Croatian language in the general Parliament. After the civil governor Tomai had decided to abandon politics and having realised the uselessness of his own dedication in a situation full of national disagreement, Ferdo ii decided to abandon politics himself. (Prijevod saetka: Romana aija) Key words: Ferdo ii, political activity, member of Parliament (Sabor), Vinkovci, Croatian-Serbian Coalition, journalism, Adolf Beck.

Prilog: vidi Pisma novinara Adolfa Becka vinkovakom zastupniku dru Ferdi iiu (1910.-1911.) u odjeljku Graa u ovom broju godinjaka Scrinia slavonica.