1 ARISTOTEL - OSNOVNI BIOGRAFSKI PODATCI

Rodio se u Stagiri, grkoj koloniji u Trakiji, 384. pr. Kr. Njegov otac Nikomah, io je dvorski lijenik makedonskoga kralja !minte ""., djed !leksandra #elikog. Ne $na se je li sam !ristotel radio kao lijenik. %stao je e$ o a roditelja jo& kao djeak i o njemu se rinuo 'roksen, vjerojatno oev ro(ak. Sa sedamnaest godina poslali su ga na daljnje &kolovanje u !tenu, na 'latonovu !kademiju gdje je dvadeset godina sve do 'latonove smrti. Nije mu omogu)eno nastaviti karijeru u !teni pa je napu&ta. %dla$i najprije u !ternej, gdje mu *ermija omogu)uje uspostaviti malu akademsku $ajednicu s prijateljem Ksenokratom. %+enio 'itiju, koja mu je rodila k)er. 'itija je umrla. 'oslije +ivi s *er,ilom, koja mu je rodila sina Nikomaha. Na po$iv -ilipa .akedonskog io je $atim tri godine odgojiteljem !leksandru /#elikom0. Nakon povratka u !tenu osnovao je !ristotel u &etali&tima 1ikeja svoju ,ilo$o,sku &kolu 2 'eripatetiku &kolu. Tu +ivi i radi slijede)ih dvanaest godina. 3odine 343. pr. Kr. umire !leksandar #eliki. !ristotel se na&ao u opasnosti $ og ve$a s .akedoncima. %ptu+ili su ga $a e$ o+ni&tvo kao neko) Sokrata pa napu&ta !tenu. 56skratit )u !tenjanima priliku da se dvaput ogrije&e o ,ilo$o,iju5. 6mire u *alkidi, na otoku 7u eji, 344. pr. Kr., od nekih +eluanih tego a.

8ijelovi i$ njegova djela koje je na$vao po sinu Nikomahu9 NIKOMAHOVA ETIKA

Svako umijee i svako istraivanje, te slina djelovanja i pothvat tee, ini se, nekom dobru. Stoga je lijepo reeno da je dobro ono emu sve tei. Budui postoje mnoga djelovanja, umijea i znanosti, mnoge su i svrhe. Ako, dakle, postoji nekakva svrha naih djela koju elimo zbog nje same i sve ostalo radi nje, i ne izabiremo sve zbog ega drugoga jasno je da ona mora biti dobro i to ono najvie. Svako znanje i pothvat tee nekom dobru. to se tie same rijei slau se gotovo svi! jer i svjetina i oni obrazovani kau kako je to blaenstvo, pa postovjeuju "dobro ivjeti# i "dobro djelovati# s biti blaenim. $o, oko toga to je blaenstvo oni se razilaze i u tome se svjetina ne slae s mudra%ima. &rvima je to jasno i bjelodano, kao uitak, bogatstvo ili ast, a esto su to jednomu i razliite stvari' zdravlje u bolesti, bogatstvo u oskudi%i. $eki su opet mislili kao uz ta mnoga dobra postoji i neko drugo dobro po sebi, koje je svima tima uzrok da budu dobra. (i vjerojatno trebamo poeti od onoga to je nama poznato. Sudei po njihovim ivotima veina, i oni najprostiji, ini se postovjeuju dobro i blaenstvo s nasladom! stoga i vole ivot uitaka. &ostoje, uglavnom, tri naina ivota' upravo spomenuti, zatim dravni i tree, misaoni ivot. )brazovani%i i djelatni%i poistovjeuju dobro i ast jer to gotovo da i jest svrha dravnog ivota. $o, to se ini odve povrnim, a da bi bilo ono to se trai. *ini se da judi tee za au kako bi se uvjerili da su dobri. (oda je bolje da istraimo +obro uope i razvidimo to ono znai iako je takvo istraivanje tegotno... , svakome podruju dobro je je neto drugo -zdravlje u lijenikoj znanosti, pobjeda u ratnoj vjetini, kuau graditeljstvu., ali u svakoj djelatnosti i pothvatu to je svrha jer radi nje svi ine sve. $ajvie dobro je za%ijelo neto krajnje. Smatra se da je blaenstvo vie od bilo ega drugog! doim ast, uitak, um i sve kreposti biramo zaista i radi njih samih, ali i radi blaenstva pretpostavljajui kako emo s pomou njih postati blaeni. +obra su podijeljena na troje, pa su jedna nazvana izvanjskim dok su druga ona due i ona tijela! ona koja se tiu due nazivamo najizvsrnijim i najpotpunijim dobrima i duevne ine i djelatnosti postavljene kao dobra due. Blaen ovjek i ivi blaeno i blaeno ini! jer ve rekosmo da je blaenstvo i dobro ivljenje i dobro injenje. Blaenstvo je jednima krepost, drugima razboritost, treima nekakva mudrost, nekima sve one ili jedna od njih, dok neki opet k tome pridodaju i izvanjsko blagostanje. Blaenstvo je i najbolje i najljepe i najugodnije i ta se svojstva ne razdvajaju. Blaen e ovjek %ijeloga ivota djelovati i umovati u skladu s krepou./ Tekst se mo+e proitati ovdje9 http9::,ilo$o,skitekstovi.;ordpress.com:4<=<:<4:=<:aristotelova2etika2o2do ru: >a !ristotela, najve)e do ro je sre)a. %na $avisi od na&ih umnih sposo nosti. Tvrdio je da je najve)a vrlina sredina i$me(u dvije krajnosti. 6enje o vrlini !ristotel je i$lo+io u svom djelu Nikomahova etika gdje je pola$io od onoga u emu se svi ljudi sla+u, a to je da je cilj ljudskog +ivota ili la+enstvo, koje nije povr&ni hedoni$am, niti materijalno ogatstvo ili slava ve) je sre)a ili la+enstvo 2 do ro po se i ili samovrijednost.

2
!ristotel je tvrdio da je ovjek po prirodi politiko i)e /$oon politikon0 i da svoju su&tinu i$ra+ava tek u $ajednici.

ARISTOTELOVA ETIKA
to trebam i iti !a bi" #i$io !obrim #i$otom%
?ivjeti +ivot u potpunom skladu sa svrhom ili ,unkcijom ljudskog i)a. Svako i)e po naravi te+i prema se i svojstvenom do ru u kojemu pronala$i svoje dovr&enje. 1judsko do ro je djelatnost du&e prema ra$umu. 6 njoj, kao konani cilj svoje te+nje, ovjek pronala$i e&!aimo i'& (b)a#e *t$o+,

Di'a oeti-e i eti-e -re.o*ti

8ijanoetike kreposti su vlastite ra$umu 2 istom djelovanju samog uma /umjetnost, $nanost, mudrost, ra$ oritost, umnost0. .e(u njima je $a etiko djelovanje odluuju)a samo ra$ oritost. 7tike kreposti ovjek ve) $atjee. 'osredovane su postoje)im poretkom u dru&tvu i dr+avi, a svoju valjanost primaju od tradicije i op)eg suglasja /npr. promi&ljenost, velikodu&nost, do rostivost, marljivost, hra rost, @0.

to / ai biti mora)a i -a-o *e to .o*ti#e .o Ari*tote)&%

Spojiti umne /dijanoetike0 2 oso ito ra$ oritosti 2 i etike kreposti. 6 itnom smislu ne mo+e se iti do ar e$ ra$ oritosti niti ra$ orit e$ etike kreposti. "spravno $nai ono &to je ra$ orito. %vo se tako(er posti+e uvje+ avanjem postoje)ih vrednota u polisu /gradu0 &to je itni dio moralnog ,ormiranja.

Ko'a 'e $r)i a a'$a# i'a -o! Ari*tote)a%

Ra$ oritost. Njoj pripada pose na $ada)a9 spo$nati prava sredstva i putove koji vode k do ru.

So-rato$a eti-a i Ari*tote)o$a eti-a,

.oralni stav ne proi$la$i odmah i$ uvida /$nanja0 kako je mislio Sokrat, nego se posti+e praksom9 vje+ om, navikom i uenjem. .oralno uvjeravanje ne djeluje. >nanje nije dovoljno.

to Ari*tote) mi*)i o &0o!i%

Tre a se pa$iti ugode jer ona nam $amagljuje rasud enu mo). .oramo iti iskreni prema se i i svojim manama i lo&im navikama, te krenuti u suprotnom smjeru.