TITRANJE I VALOVI

HARMONIKO TITRANJE Titranje je periodino gibanje oko ravnotenog poloaja. Periodino gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreenog vremenskog intervala, tzv. periode. Najjednostavnije titranje je tzv. harmoniko titranje tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastina) sila. reaj koji izvodi takvo titranje naziva se !armonijski os"ilator. #armonijska sila je propor"ionalna pomaku iz ravnotenog poloaja$
F = ky

F y m

%vdje je pomak iz ravnotenog poloaja oznaen sa & iako se obino taj pomak oznaava slovom s (kojim smo op'enito oznaavali put u kinemati"i. Pomaknemo li oprugu iz ravnotenog poloaja stiskanjem ili rastezanjem, ona izvodi titranje oko tog poloaja. (vaki pomak od ravnotenog poloaja nazivamo elonga ijom !s)" a najve'i pomak od poloaja ravnotee nazivamo am#lit$%om !s&)' )asu opruge zanemarujemo. Takoer pretpostavljamo da nema sile otpora koja bi gu*ila titranje. +onstanta opiranja opruge biljei se slovom k. %pruga 'e poeti titrati bilo da ju stisnemo bilo da ju rastegnemo, dakle ako dovedemo energiju tom sustavu. Nakon nekog vremena, koje nazivamo #erio%om !T)" ovje*eno tijelo se ponovno vra'a u prvobitni poloaj, pa titranje poinje ispoetka. Naime, titranje poinje iznova kad se tijelo vrati u toku s istim poloajem i istom brzinom (po iznosu i smjeru,. mjesto periodom T, moemo titranje opisati (rek)en ijom (. -rekven"ija titranja jednaka je re"ipronoj vrijednosti perioda titranja !( * +,T)'

sila

pomak

(ustav koji se sastoji od mase ovje*ene o oprugu ili bilo koji drugi sustav koji titra pod utje"ajem !armonijske sile nazivamo harmonijskim os ilatorom'

y0

t t=T t= T t=T

t=0

t= T

Period titranja dan je jednadbom$

T = . m k

Je%nosta)no njihalo !matematiko njihalo)

0ednostavno nji!alo sastoji se od tijela (kugli"e, mase m ovje*enog o nit duljine l. )asu niti zanemarujemo prema masi kugli"e koja je ovje*ena o nit. Na "rteu je prikazano kako se tijekom vremena )ijenja kinetika i poten"ijalna energija nji!ala.
(Ep ,maks Ek = 0 (Ep ,maks Ek = 0

Ep = 0 (Ek ,maks

Ep / Ek

Period T jednostavnog nji!ala je$

T =. l g

-risilno titranje 1ko os"ilator titra pod utje"ajem vanjske sile takvo titranje nazivamo prisilnim. Posebno je interesantan sluaj kada je ta vanjska sila (uzbudna sila, periodika i ako je njena 2rekven"ija ( jednaka vlastitoj 2rekven"iji os"ilatora (& ' Tada se maksimalno prenosi energija iz uzbudnog sustava na os"ilator. Tu pojavu nazivamo re.onan ija.

TITRANJE I VALOVI (zada"i za vjebu,

1ko tijelo !armonijski titra amplitudom od 3 "m koliki put prijee tijekom jedne periode4 5$ 67"m /' 1mplituda !armonijskog titranja je 80 "m, a perioda . s. trenutku t =0 elonga"ija je y =0 i tijelo se giba u smjeru / y. +olike su vrijednosti elonga"ije, brzine i ak"elera"ije u trenutku t = T 96.4 5$ 6:"m; <6,7. "m9s; 63<"m9s. 0' Tijelo ovje*eno na oprugu izvuemo iz ravnotenog poloaja za 60 "m i pustimo titrati. Na kojoj udaljenosti od ravnotenog poloaja 'e$ a, brzina tijela biti jednaka polovi"i najve'e brzine4 b, ak"elera"ija tijela biti jednaka polovi"i najve'e ak"elera"ije4 5$ <,77 "m; : "m 1' +oje veliine !armonijskog titranja u amplitudnom poloaju imaju najve'u vrijednost4
+'

6. .. 8. 3. :.

brzina ak"elera"ija elastina sila kinetika energija poten"ijalna energija a, samo : i 8 b, samo ., 8 i : ", samo 6 i 3 d, samo : e, sve

%pruga na koju je ovje*eno tijelo mase 0,3 kg titra 2rekven"ijom 8 #z. +olika 'e biti 2rekven"ija titranja opruge kad je na nju ovje*eno tijelo mase od 0,6 kg4 5$ 7 #z 3' =lastinu oprugu prenesemo na planet gdje je ubrzanje sile tee jednako polovi"i ubrzanja na >emlji (g = g> 9.,. Perioda titranja opruge 'e biti u usporedbi s periodom titranja na >emlji
2'

a, nepromijenjena b,dva puta ve'a ", dva puta manja d,etiri puta ve'a. e, etiri puta manja. +ad je na oprugu je ovje*ena masa m ona titra 2rekven"ijom 0,< #z. 1ko toj masi dodamo uteg od 0,: kg tada opruga titra 2rekven"ijom 0,3 #z. +oliki je iznos mase m4 5$ 0,6? kg
4'

%pruga na koju je ovje*en uteg titra tako da uini 3: titraja u minuti. @to treba uiniti s masom utega da bi sustav titrao s 80 titraja u minuti4 6'V' 5$ Treba ju pove'ati .,.: puta
5' 7'

+ad esti"a titra !armonijski vrijedi$ ak"elera"ija esti"e i brzina esti"e u ravnotenom poloaju su nula. ak"elera"ija esti"e i brzina esti"e u ravnotenom poloaju imaju najve'u vrijednost. ak"elera"ija esti"e je najve'a u ravnotenom poloaju, a elonga"ija je nula. u amplitudnom poloaju brzina esti"e je nula, a ak"elera"ija ima najve'u vrijednost. u amplitudnom poloaju brzina i ak"elera"ija imaju najve'u vrijednost. Tijelo mase m ovje*eno o tanku dugaku nit duljine l (jednostavno nji!alo, giba se iz poloaja 6. prema poloaju .. ("rte,. >aokruite toan odgovorA a, brzina tijela se pove'ava , a ak"elera"ija mu se smanjuje. b, brzina i ak"elera"ija tijela se pove'avaju. ", brzina tijela se pove'ava , a ak"elera"ija je konstantna. d, i brzina i ak"elera"ija tijela ne mijenjaju se. e, brzina tijela se smanjuje a ak"elera"ija pove'ava.

a, b, ", d, e,
+&'

6. ..

++'

Bibanje tijela niz glatku posudu polumjera zakrivljenosti r od poloaja 6. do poloaja .. prikazano je "rteom. >aokruite toan odgovorA a, brzina tijela se pove'ava, a .. ak"elera"ija se smanjuje. 6.

b, brzina i ak"elera"ija tijela se pove'avaju. ", brzina tijela se pove'ava, a ak"elera"ija je konstantna. d, i brzina i ak"elera"ija tijela ne mijenjaju se. e, brzina tijela se smanjuje a ak"elera"ija pove'ava.
+/'

Na gra2u je prikazana ovisnost brzine titranja u o vremenu t za !armonijsko titranje. kojoj toki prikazanoj na vremenskoj osi je ak"elera"ija tijela najve'a4 a, 1 b, C ", D d, E e, =

1 C

E =

Tijelo !armonijski titra. Tijelu treba 0,.: sekundi da prijee od mjesta gdje mu je brzina jednaka nuli do drugog takvog mjesta na suprotnoj strani od ravnotenog poloaja. Ta dva mjesta udaljena su 87"m. %dredite$ a, periodu titranja b, 2rekven"iju titranja ", amplitudu titranja. 5$ a, 0,: s b, . #z ", 6< "m
+0' +1'

Tijelo mase m ovje*eno o tanku dugaku nit duljine l (jednostavno nji!alo, giba se iz poloaja 6. prema poloaju .. ("rte,. >aokruite toan odgovorA a, brzina tijela se pove'ava, a ak"elera"ija se smanjuje. b, brzina i ak"elera"ija tijela se pove'avaju. ", brzina tijela se pove'ava, a ak"elera"ija je konstantna. d, ni brzina ni ak"elera"ija tijela se ne mijenjaju. e, brzina tijela se smanjuje, a ak"elera"ija pove'ava.

..

6.

Tijelo !armonijski titra. Tijelu treba 0,.: sekundi da prijee od mjesta gdje mu je brzina jednaka nuli do drugog takvog mjesta na suprotnoj strani od ravnotenog poloaja. Ta dva mjesta udaljena su 87"m. %dredite$ a, periodu titranja b, 2rekven"iju titranja ", amplitudu titranja. 5$ a, 0,: s b, . #z ", 6< "m
+2'

+3'

Tijelo titra na opruzi amplitudom od .0 "m i periodom . s. +olika je brzina tijela kad je elonga"ija jednaka polovini amplitude4 a, 0,:3 m9s b, :,3 m9s ", 60,< m9s d, 0,.? m9s e, 0,3 m9s

+4' +oje je vrijeme potrebno toki koja !armoniki titra da iz poloaja ravnotee doe u elonga"iju jednaku polovini amplitude4 Frijeme jednog titraja iznosi .3 sekunde. 5je*enje$ t=. s. +5' %dredi poloaj u kome se nalazi esti"a, koja !armoniki titra , . sekunde nakon poetka titranja ako je amplituda titranja : "m, a period titranja : sekundi. 5je*enje$ s=s0Gsin(.H9T,t . .s , s=:"mGsin(
:s 3 s= :"mGsin( , :

s= :"mG0,:I=.,I: "m. +7' +oji dio vremena jednog titaja mora pro'i da toka koja !armoniki titra postigne brzinu koja 'e po veliini biti jednaka polovini maksimalne brzine4 Poetni 2azni kut jednak je nuli. 5je*enje$ t=
6 T 7

/&. Nai maksimalnu brzinu i maksimalnu ak"elera"iju toke koja !armoniki titra s amplitudom od 3 "m. Frijeme jednog titraja je . sekunde. 5je*enje$ v0= 6.,7 "m9s ; a0= 8I,3 "m9s. VALOVI 0edan kraj ueta zaveemo za stup dok drugi kraj pomiemo goreJdolje 2rekven"ijom .#z. Falovi se du ueta *ire brzinom 3m9s. +olika je valna duljina ti! valova. +olikom najve'om brzinom titra svaka esti"a ueta ako je amplituda titranja izvora :"m i ako je titranje !armonijsko4 5$ =.m; u=y0= &0.f =0,78 m9s
+'

Fal se *iri brzinom 800m9s. -rekven"ija vala je .00#z. +olika je udaljenost izmeu dviju susjedni! esti"a koje imaju jednake 2aze4 +ako nazivamo tu udaljenost4 5$ = v 9 f =6,:m; valna duljina
/'

)orski valovi udaraju o stijenu obale 6. puta u minuti. Crzina valova je 7 m9s. +olika je valna duljina ti! valova4 5$ T=:s; =80 m
0'

Eupini emitiraju ultrazvune valove 2rekven"ije 800 k#z. +olika je valna duljina ti! valova u vodi a kolika u zraku4 Crzina *irenja valova u vodi je priblino 6:00 m9s, a u zraku 880 m9s. )ijenja li se 2rekven"ija pri prolasku valova iz vode u zrak4 5$ vodi = :608m; zraku = 6,60608m; Ne
1'

>vuni val 2rekven"ije .00#z *iri se u staklu brzinom :000m9s. +olika je valna duljina tog vala u staklu4 )ijenja li se 2rekven"ija vala pri prelasku iz stakla u zrak4 +olika bi bila valna duljina tog vala u zraku gdje je brzina *irenja 880m9s4 5$ .:m; 6,7:m
2'

reaj se sastoji od izvora zvuka i prijamnika. Nakon oda*iljanja zvunog signala prema zidu ureaj registrira jeku 60s nakon oda*iljanja signala. +oliko je udaljen zid na kojem dolazi do re2leksije zvunog vala ako je brzina zvuka 830 m9s4 5$ 6?00 m
3' 4'

Fal 2rekven"ije : #z *iri se du dugake opruge brzinom .0 m9s. 5azlika u 2azi izmeu dviju toaka opruge udaljeni! za 6 m iznosi$ a, /2 b, /4 ", 2 d, e, 3 /2

5'

Eva vala prikazana na "rteu putuju istom brzinom. 5azlika u 2azi ti! valova iznosi$ a, 6<0 b, 9. ", 0 d, 9 3 e, 893

y .y0 y0
0

Ki"a dugaka I m uvr*'ena je na oba kraja. Na i"i postoje etiri vora (raunaju'i i krajeve i"e,. +olika je valna duljina valova koji uzrokuju ovakvo titranje i"e4 5$ 7 m
7'

Na uetu se 2ormira stojni val tako da udaljenost izmeu susjedni! toaka s jednakim elonga"ijama po iznosu iznosi 8 "m i ? "m (slika,. +olika je valna duljina stojnog vala4 5$ .0 "m
+&'

8 "m

? "m

Na niti se pomo'u vibratora 2ormira stojni val (slika,. -rekven"ija kojom titra vibrator je :0 #z. +olika je brzina *irenja vala na niti4 8' V' 5$ 6.0 "m=8=0,3 m v=2=.0 m9s
++'

6.0 "m

+/'

+oja tvrdnja je tona4 +od stojnog vala$ razmak izmeu dviju najblii! esti"a koje su u 2azi jednak je polovi"i valne duljine . sve toke vala titraju istom amplitudom. razmak izmeu dva susjedna vora jednak je valnoj duljini . razmak izmeu dva susjedna trbu!a jednak je valnoj duljini . razmak izmeu dviju najblii! esti"a koje su u 2azi jednak je valnoj duljini .

a, b, ", d, e,
+0'

%snovna 2rekven"ija svirale zatvorene na jednom kraju a otvorene na drugom iznosi 660#z. +olika je duljina svirale ako je brzina *irenja vala u zraku 880 m9s. +olika je 2rekven"ija prvog vi*eg !armonika4 5$ L=0,?:m 2=880 #z Pretpostavimo da je brzina zvuka u zraku 880 m9s. Blazbenu vili"u 2rekven"ije ::0 #z pobudimo u titranje i drimo iznad otvorenog kraja "ijevi, koja je s donjeg kraja potopljena u vodu, dakle zatvorena. +oju najmanju duljinu mora imati "ijev da bi do*lo do rezonan"ije4 )oe li do'i do rezonan"ije ako "ijev ima ve'u duljinu. 1ko da, navedite par takvi! uzastopni! duljina. 5$ 6:"m, 3:"m, ?:"m
+1'

Faljkasta staklena "ijev potopljena je u vodu tako da 80 "m viri iznad vode. (tupa" zraka u "ijevi u rezonan"iji je s glazbenom vili"om koja titra iznad "ijevi. +olika je 2rekven"ija glazbene vili"e ako je brzina zvuka u zraku 830 m9s4 5$ .<8,8 #z
+2' +3'

Evije potpuno jednake svirale u istoj prostoriji, jedna otvorena, a druga na jednom kraju zatvorena, proizvode osnovni ton. +oja od 2izikalni! veliina je jednaka kod obaju svirala4 a, valna duljina b, 2rekven"ija ", brzina vala d, broj trbu!a e, nijedna

Euljina i"e na violini napete izmeu dviju vrsti! toaka je :0 "m. +ad se i"a pobudi na titranje emitira osnovni 1 ton 2rekven"ije 330 #z. Bdje moramo pritisnuti prstom i"u da ona emitira osnovni ton D 2rekven"ije :.<#z4 5$ <,88"m
+4'

+olika je najve'a i najmanja valna duljina valova zvuka koje uje prosjeno u!o ako je brzina *irenja zvuka u zraku 830 m9s4 +olika je valna duljina ultrazvuka 2rekven"ije 600 )#z4 5$ 6? m ; 0,06? m; 8,3 m
+5'

Neka istraivanja ukazuju povezanost veliine bubnji'a i ujnosti visoki! 2rekven"ija pojedini! osoba. Cubnji' titra osnovnom 2rekven"ijom slino kao i"a uvr*'ena na oba kraja, koja ima duljinu jednaku promjeru bubnji'a. 1ko je tomu tako, koliki bi trebao biti promjer bubnji'a da osoba uje zvuk 2rekven"ije .0 k#z4 Crzina zvuka pri temperaturi ljudskog tijela od 8? D iznosi 8:8m9s. 5$ <,< mm Postupak$ d = 9. = v9.2= <,< mm
+7'

iva" puni"a ko*i"e

vanjski kanal bubnji'

/&'

Crzina *irenja zvuka$ a, ne ovisi o sredstvu. b, ve'a je u vodi nego u zraku. ", ve'a je u zraku nego u eljezu. d, ve'a je u vodi nego u eljezu. e, najve'a je u vakuumu.

/+'

%tvorenu staklenu "ijev uranjamo u vodu ("rte,. Mznad "ijevi nalazi se glazbena vili"a koja ima 2rekven"iju f. Crzinu zvuka u zraku oznaavamo slovom v. 5ezonan"ija u "ijevi je postignuta kad je duljina stup"a zraka L u "ijevi jednaka$ a,
v f

b,
v 3f

",
3v f

d,
3f v

e,
f v

+olika je razina zvuka koji ima intenzitet 607 N9m.4 5$ :0 dC

//'

+oliki je intenzitet zvuka razine 70 dC4 5$ 606 N9m.

/0'

>vuk razine I: dC udara o bubnji' u!a. Povr*ina bubnji'a je :0 mm .. +oliko energije se tijekom jedne sekunde prenosi kroz bubnji'4 5$ 6,760?0
/1'

+olika je razlika u razini zvuka dvaju izvora iji su intenziteti M 6 = 604 N9m. i M6 = 606 N9m.4 5$ .0 dC
/2'