Endokrini sustav

Endokrini sustav je, uz ivani sustav, regulatorni mehanizam u naem organizmu. ine ga lijezde koje svoje produkte - hormone - lue izravno u krvotok, i ti se hormoni putem krvi raznose po itavom organizmu. Endokrine lijezde i njihovi hormoni pomau u regulaciji metabolikih procesa:
kontroliraju brzinu nekih kemijskih reakcija pomau u transportu tvari kroz membrane sudjeluju u regulaciji balansa vode i elektrolita imaju vanu ulogu u reprodukciji, rastu i razvoju

Hormoni = razliiti kemijski spojevi koji djeluju na funkciju nekih stanica, tkiva ili organa u tijelu, mijenjajui njihov metabolizam. Neki hormoni djeluju na sve stanice u tijelu, a drugi samo na neka specijalizirana tkiva. Tkivo na koje hormon specifino djeluje naziva se ciljno tkivo ("target"). Neke endokrine lijezde lue vei broj hormona koji djeluju na razliita ciljna tkiva s razliitim efektom.

Vrste hormona
S obzirom na strukturu hormone dijelimo u tri skupine: proteine i peptide steroide aminokiseline
(1) Proteini i peptidi
Veina hormona kod kraljenjaka Peptidi - kratki lanci aminokiselina; proteinski hormoni ili polipeptidi dulji lanci Lue se iz npr.:

hipofize adrenokortikotropni hormon, hormon rasta, oksitocin, vazopresin, itd. guterae inzulin, glukagon paratiroidnih lijezda parathormon gastrointestinalnog sustava sekretin, ghrelin, kolecistokinin

Vrste hormona
(2) Steroidi lipidi, derivati kolesterola. Lue se iz:
spolnih lijezda estrogeni, progestini, testosteron, kore nadbubrene lijezde kortikosteroidi: glukokortikoidi, mineralokortikoidi

(3) Aminokiseline derivati tirozina. Lue se iz:

titnjae - tiroksin sri nadbubrene lijezde epinefrin, norepinefrin epifize - melatonin

Hormoni razliitih vrsta razlikuju se po topivosti interakcija s razliitim vrstama receptora

Mehanizam djelovanja hormona

Endokrini sustav lui hormone koji djeluju na specifina ciljna tkiva Dvije vrste uinaka: 1) Pospjeuju dijeljenje, rast i diferencijaciju stanica 2) Moduliraju staninu aktivnost Receptori u ciljnim tkivima na sebe mogu vezati samo odreenu vrstu hormona. S obzirom na razlike izmeu steroidnih i nesteroidnih hormona, razlikujemo i dva mehanizma djelovanja hormona na ciljne stanice

Receptor za nesteroidne hormone

3 dijela:
ekstracelularni na njega se vee hormon transmembranski citoplazmatski

Nesteroidni hormoni (topivi u vodi) ne ulaze u stanicu ve se veu za vanjski dio receptora, izazivajui sintezu drugog glasnika u unutranjosti stanice.

Djelovanje nesteroidnog hormona

Drugi glasnik aktivira intracelularne mehanizme koji dovode do reakcije ciljne stanice (aktivacija enzima, fosforilacija proteina, i sl.)

Receptori za steroidne hormone

Intracelularni, reguliraju ekspresiju gena Steroidni hormoni su topivi u mastima, tako da prolaze kroz membranu i ulaze u ciljnu stanicu. Veu se na receptore s kojima zajedno ine hormon-receptor kompleks. On djeluje na DNK i aktivira specifine gene transkripcija u mRNK Konani rezultat je promjena u proizvodnji proteina u stanici (translacija mRNK u proteine).

Djelovanje steroidnih hormona

hormon-receptor kompleks djeluje na DNK i aktivira specifine gene transkripcija u mRNK

 mRNK naputa jezgru i odlazi do ribosoma, gdje se sintetiziraju novi proteini

Endokrine lijezde

 Pojedina endokrina lijezda ne funkcionira izolirano, ve jedna lijezda utjee na drugu, i to tako da hormoni jedne lijezde mogu inhibirati ili pobuditi aktivnost druge lijezde.

Koordinacija ivanog i endokrinog sustava

Aktivnost lijezda s unutranjim izluivanjem pod utjecajem je ivanog sustava. To djelovanje moe biti izravno ili preko glavne endokrine lijezde hipofize. Hipotalamus Lui faktore koji oslobaaju (releasing factors) ili inhibiraju (inhibiting factors) luenje hormona adenohipofize Adenohipofiza Lui tropne hormone koji upravljaju luenjem hormona iz drugih endokrinih lijezda

Hipotalamus
Povezan s hipofizom hipotalamiko-hipofiznim drkom (infundibulum) Hipotalamus komunicira s hipofizom:

s adenohipofizom kemijskim putem alje svoje produkte preko hipotalamikohipofiznog portalnog sustava kontrola luenja hormona adenohipofize s neurohipofizom neuralnim putem

 Smatra se glavnom endokrinom lijezdom jer lui niz hormona koji utjeu na druge lijezde endokrinog sustava. Promjer joj je oko 1 cm, a smjetena je s bazalne strane mozga ispod hipotalamusa, s kojim je u vezi preko hipofiznog ili pituitarnog drka (infundibuluma).

Hipofiza (pituitarna lijezda)

Dijeli se na: A) prednji reanj (adenohipofizu) B) stranji reanj (neurohipofizu)

Funkcionalno su to dva potpuno odijeljena i nezavisna dijela. Osim ova dva glavna dijela hipofize, postoji jo i njezin srednji reanj (pars intermedia), iz kojeg se lui MSH, tj. melanocit stimulirajui hormon, koji djeluje na raspodjelu konog pigmenta melanina.

Prednji reanj hipofize (pars anterior ili adenohipofiza)

Naziva se glavnom endokrinom lijezdom jer svojim hormonima utjee na rad drugih endokrinih lijezda, no zapravo je veim dijelom pod kontrolom hipotalamusa Hipotalamiki faktori oslobaanja (neurohormoni) putuju iz hipotalamusa krvlju, preko specifinog hipotalamiko hipofiznog portalnog sustava kemijska kontrola luenja Svaki hormon adenohipofize ima svoj faktor oslobaanja Pod utjecajem hipotalamikih hormona hipofiza lui svoje tropne hormone hormone koji upravljaju radom drugih endokrinih lijezda

Hormoni adenohipofize
1)

hormon rasta - somatotropin - STH - pospjeuje rast:

dovodi do poveanja stanica pospjeuje njihovo dijeljenje

Do poveanog rasta dolazi zato to somatotropin pospjeuje sintezu proteina, poveavajui propusnost staninih membrana za aminokiseline. 1) 2) 3) Disfunkcije luenja hormona rasta: Smanjeno izluivanje hormona rasta prije odrasle dobi Prekomjerno izluivanje STH prije odrasle dobi Prekomjerno izluivanje STH u odrasloj dobi

1) Smanjeno izluivanje hormona rasta prije odrasle dobi -

patuljasti rast

2) Prekomjerno izluivanje STH prije odrasle dobi -

gigantizam

Dvanaestogodinji djeak sa svojom majkom

3)

Prekomjerno izluivanje STH u odrasloj dobi -

akromegalija

rast kostiju u irinu, a poveavaju se i meka tkiva donja eljust se obino izbouje, elo se iskosi, a nos se znaajno poveava prsti ruku jako zadebljaju, poveava se stopalo dolazi i do nekih promjena na kraljenici, to najee rezultira grbavou.

2) adrenokortikotropin ACTH stimulira koru nadbubrene lijezde 3) tirotropin - TSH stimulira titnjau 4) luteotropni hormon - prolaktin - LTH ili PRL stimulira proizvodnju mlijeka u mlijenim lijezdama Gonadotropni hormoni pospjeuju rad spolnih lijezda 5) hormon luteinizacije - LH () stimulira razvoj utog tijela i produkciju progesterona hormon koji stimulira intersticijske stanice (ICSH) (m) stimulira produkciju testosterona 6) hormon koji stimulira folikule - FSH - pospjeuje sazrijevanje jajaaca i luenje estrogena te spermatogenezu

Stranji reanj hipofize

(neurohipofiza)

Hormoni stranjeg renja sintetiziraju se u hipotalamusu aksonima iz hipotalamusa hormoni se dovode u neurohipofizu, iz koje se lue kad istim tim aksonima stignu ivani impulsi neuralna kontrola luenja

Vazopresin (antidiuretiki hormon - ADH)

Sintetizira se u supraoptikim jezgrama u hipotalamusu Pod utjecajem ADH smanjuje se izluivanje vode kroz bubrege, zbog poveane reapsorpcije vode u tzv. renalnim tubulama Obrnuto, kad nema dovoljno ADH smanjuje se reapsorpcija vode u renalnim tubulama, pa se vea koliina vode urinom izluuje iz organizma ADH igra vanu ulogu u regulaciji koncentracije tjelesnih tekuina Koliina ADH koji e se osloboditi iz neurohipofize ovisi o osmotskom pritisku krvi koja prolazi kroz supraoptike jezgre: Poveanje koncentracije tjelesnih tekuina poveanje osmotskog tlaka krvi u krvotoku podrauje osmoreceptore supraoptika jezgra reagira poveanim brojem ivanih impulsa koji odlaze u neurohipofizu i izazivaju luenje ADH ADH se krvlju transportira do bubrega i rezultira smanjenjem koliine urina, ime organizam uva vodu. Smanjenje osmotskog tlaka krvi uslijed npr. pijenja vee koliine vode ima obrnuti uinak: otputanje ADH se inhibira i tijelo lui vie razrijeenog urina sve dok se koncentracija tjelesnih tekuina ne vrati na normalu. Poremeaj u funkciji supraoptiko-hipofiznog sustava za luenje ADH diabetes insipidus - kod tih se bolesnika zbog nedostatka ADH izluuju velike koliine urina i oni osjeaju stalnu e.

Oksitocin
Sintetizira se u paraventrikularnoj hipotalamikoj jezgri Funkcije: kontrakcije gravidnog uterusa - porod luenje mlijeka iz mlijenih lijezda u dojkama takoer povezan sa specifinim ponaanjima kao to je majinska briga za potomstvo Funkcija oksitocina kod mukaraca dugo vremena nije bila poznata, iako je i kod njih prisutan u stranjem renju hipofize. Novija istraivanja - ima ulogu u kontrakcijama glatkih miia koji omoguavaju ejakulaciju za vrijeme orgazma.

Sustav povratne sprege

Razine hormona u krvi reguliraju se putem sustava povratne sprege
Hipotalamike stanice registriraju razinu cirkulirajuih hormona u krvi te prilagoavaju luenje faktora koji oslobaaju/inhibiraju luenje hormona adenohipofize

Sustav povratne sprege

hormoni iz hipotalamusa ----->
veu se na receptore u adenohipofizi -----> adenohipofiza lui tropne hormone -------->

tropni hormoni krvlju putuju do receptora u drugim lijezdama---->

lijezde reagiraju luenjem svojih hormona--------> hormoni krvlju dolaze do hipotalamusa koji oitava razine -----> hipotalamus lui faktore koji pospjeuju ili inhibiraju hormone adenohipofize ----->

titna (tiroidna) lijezda

Smjetena u vratu, ispod grkljana
Lui hormone pod utjecajem tirotropina (TSH) iz adenohipofize Glavni hormon tiroksin (T4) utjee na metabolizam gotovo svih tkiva u tijelu

Za stvaranje tiroksina nuan je jod kojeg titnjaa uzima iz krvi, a jod se unosi u organizam putem hrane:
jod koji je iz krvi preao u titnjau vezuje se uz tirozin tiroglobulin iz tiroglobulina se prema potrebama otputa tiroksin koji ulazi u krvotok i krvlju se raznosi po itavom tijelu.

Djelovanje tiroksina se oituje u poveanom metabolizmu gotovo svih tkiva u organizmu (izuzetak su npr. mozak, retina, plua):
do poveanog metabolizma dolazi zbog djelovanja tiroksina na neke enzimske sisteme, koji upravljaju metabolizmom stanice tiroksin djeluje i na neke druge endokrine lijezde iji produkti djeluju na metabolizam

Glavni uinci tiroksina:

ubrzanje metabolizma poveanje frekvencije pulsa i minutnog volumena srca poveanje frekvencije i dubine disanja ubrzan rad gastrointestinalnog trakta ubrzavanje sinaptikih procesa mijenja se brzina procesa u ivanom sustavu.

 Prekomjerna koliina tiroksina - hipertireoza ili Basedovljeva

bolest:

titnjaa je poveana i nastaje gua povean je bazalni metabolizam dolazi do gubitka teine usprkos dobrom apetitu pojaano znojenje i ubrzan puls emocionalna labilnost i razdraljivost esto egzoftalmus (izbuljene oi)

 Hipofunkcija titnjae

hypotireoza

poveanje titnjae i guavost smanjen bazalni metabolizam pospanost miina tromost usporen rad srca poveanje tjelesne teine podbuhli izgled (miksedem) zbog nakupljanja tekuine u potkonom tkivu.

 Hipotireoza nekad vrlo rairena u podrujima u kojima u tlu nema dovoljno joda - endemska gua (alpski krajevi). Danas rijetko zbog jodiranja kuhinjske soli. Nedovoljna produkcija hormona titnjae utjee na razvoj SS-a - moe dovesti do kretenizma (npr. kongenitalni kretenizam kod djece roene bez titnjae) Endemski kretenizam u krajevima gdje nema dovoljno joda ili je ishrana neadekvatna danas Afrika.
Endemski kretenizam u Kongu. etvero stanovnika Konga u dobi 15-20 godina : normalni mukarac i tri ene s tekim dugotrajnim hipotiroidizmom patuljasti rast, zakanjeli spolni razvoj, nadutost, suha koa i kosa, teka mentalna retardacija

Paratiroidne lijezde
etiri vrlo male lijezde(1/10g), smjetene iza tiroidne lijezde paratiroidni hormon (parathormon) (PTH ili PH) -regulira koliinu kalcija i fosfata u krvi poveava razinu kalcija, a smanjuje razinu fosfora: Poveanje koliine Ca uzimanjem iz kostiju, crijeva i bubrega Smanjenje fosfora pojaanim izluivanjem preko bubrega Koliina kalcija u krvi utjee na iritabilnost ivanog tkiva (to je razina kalcija nia, iritabilnost ivanog tkiva je vea). Prekomjerno smanjenje koliine kalcija - grenje miia (tetanija), ukljuivo i miie dinog sustava, to moe rezultirati i smru.

Guteraa (pankreas)
I endokrina i egzokrina lijezda: Egzokrina lui probavne sokove u dvanaesnik i sudjeluje u probavi Endokrina lui inzulin i glukagon Inzulin i glukagon se lue iz posebno graenog endokrinog tkiva koje je umetnuto u egzokrino Langerhansovi otoci L. otoci sadre dvije vrste stanica:
u alfa stanicama se proizvodi glukagon u beta stanicama se proizvodi inzulin

Inzulin
Tri glavna uinka inzulina: 1) pospjeuje metabolizam glukoze 2) smanjuje koncentraciju glukoze u krvi 3) poveava zalihe glikogena u tkivima saharoza, laktoza (disaharidi) i krob iz hrane pod utjecajem razliitih enzima tijekom probavnog procesa pretvaraju se u monosaharide, uglavnom u glukozu, i manjim dijelom fruktozu i galaktozu pod utjecajem inzulina pospjeuje se transport glukoze iz krvi kroz stanine membrane u stanice tijela glukoza daje stanici energiju za vrenje razliitih procesa (npr. za rad miia, sekreciju lijezda, odravanje membranskog potencijala u ivanim vlaknima, za sintezu tvari u stanicama, za apsorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta, itd.) ako stanica ne potroi odmah glukozu koja se u nju apsorbira iz krvi, ta se glukoza uz pomo enzima pretvara u glikogen i tako pohranjuje u stanici (naroito velike zalihe glikogena u jetri i miiima) zalihe dovoljne da podmire potrebe tijela za energijom nekoliko sati kad su stanice zasiene glikogenom, viak glukoze pretvara se u mast

Koliina izluenog inzulina ovisi o koncentraciji glukoze u krvi: povea li se ta koncentracija iznad odreene razine, poveat e se i luenje inzulina i obrnuto.

Hipofunkcija guterae
diabetes mellitus (eerna bolest)
nedostatak inzulina znaajno se poveava koncentracija glukoze u krvi glukoza se djelomino iz organizma izluuje urinom kako bi bubrezi mogli izluiti veu koliinu eera, poveava se i koliina vode koja se izluuje - dehidracija organizma stanice nemaju dovoljno glukoze - koriste zalihe masti i proteina poveanje metabolizma masti i proteina dovodi do nakupljanja tzv. ketonskih tijela (acetona i acet-octene kiseline) - otrovna i njihovo nakupljanje moe prouzroiti komu i konano smrt

Glukagon
obrnuto djelovanje od inzulina - poveava koliinu glukoze u krvi:
djeluje na neke enzime jetre pod ijim se utjecajem glikogen u jetri pretvara u glukozu i otputa u krv pospjeuje razgradnju masti u masne kiseline i glicerol

Glukagon se poinje pojaano luiti kad se smanji koncentracija glukoze u krvi - spreava nastup hipoglikemije:
u situacijama kad je razina eera u krvi niska, kao npr. izmeu obroka kad se glukoza ubrzano koristi, kao npr. za vrijeme veih tjelesnih napora.

Uvijek kad se smanjuje koliina izluenog inzulina, poveava se luenje glukagona - inzulin i glukagon zajedno odravaju razinu eera u krvi na relativno stabilnoj razini, usprkos velikim varijacijama u koliini ugljikohidrata koje unesemo u organizam.

Nadbubrene lijezde
ine gornje polovice bubrega

Kao i hipofiza, sastoje se od dva funkcionalno potpuno odijeljena dijela sri i kore Oba dijela sudjeluju u regulaciji metabolizma i reakcijama na stres.

Sr nadbubrene lijezde
Graena od modificiranih ganglijskih stanica koje pripadaju simpatikusu - u njima direktno zavravaju simpatika preganglijska vlakna aktivnost sri u cijelosti je regulirana impulsima koji u nju stiu preko tih vlakana
Koliina sekrecije ovisi o opoj razini aktivacije SS-a. dva glavna hormona: adrenalin (epinefrin) noradrenalin (norepinefrin) uinak na razliite organe vrlo slian uinku simpatikusa, ali trajanje efekata adrenalina i noradrenalina je oko deset puta due Adrenalin i noradrenalin djeluju prvenstveno na kardiovaskularni sustav: pod utjecajem adrenalina poveava se intenzitet i frekvencija sranog rada pod utjecajem noradrenalina dolazi do suenja krvnih ila povienje krvnog tlaka, pulsa i minutnog volumena srca. Adrenalin znaajno djeluje na metabolizam stanica u tijelu (moe se poveati i 100% iznad normalne razine) poveana aktivnost itavog organizma pod utjecajem adrenalina iz adenohipofize se pojaano lue adrenokortikotropin, tireotropin i gonadotropini takoer dovode do ubrzanja metabolizma. Hormoni sri nadbubrene lijezde upotpunjavaju i pojaavaju aktivnost simpatikusa

Kora nadbubrene lijezde

pod neposrednom je kontrolom ACTH koji se lui iz adenohipofize lui kortikosteroide - hormone koji se sintetiziraju iz kolesterola Kortikosteroidi su razliiti hormoni koji utjeu na specifine metabolike procese u organizmu:
mineralokortikoidi (glavni hormon aldosteron) glukokortikoidi (glavni hormon kortizol) androgeni hormoni

Mineralokortikoidi - pomau u regulaciji elektrolita, i to prvenstveno tako da djeluju na koliine Na, K i klorida u vanstaninoj tekuini (stimuliraju reapsorpciju Na i izluivanje K iz bubrega). Glukokortikoidi - utjeu na metabolizam glukoze i proteina. Vani su i kod odgovora organizma na stres i za funkcioniranje imunolokog sustava organizma. Androgeni hormoni iz kore se lui najvie androstenediona, iji je uinak slian onom testosterona. Budui da je androstenedion znatno slabijeg djelovanja od testosterona, njegovo je znaenje kod mukaraca zanemarivo, no zato je vana njegova uloga kod ena.

Poremeaji luenja hormona kore nadbubrene lijezde

Hipofunkcija kore -

Adissonova bolest

iznemoglost i progresivno slabljenje, probavne smetnje, smanjenje krvnog tlaka i pigmentacija koe tretman - primjena mineralokortikoida i glukokortikoida ako se ne lijei, moe dovesti do smrti u roku od nekoliko dana zbog naruene ravnotee elektrolita u organizmu

 Hiperfunkcija kore -

Cushingova bolest

povean krvni tlak, poveana koliina eera u krvi, teko zacjeljivanje rana, odebljalo lice i gornji dio tijela, tanke ruke i noge, prekomjerna dlakavost

Regulacija luenja negativnom povratnom spregom

Stres i nadbubrene lijezde

Pojaana simpatika aktivacija Sr lui adrenalin i noradrenalin, trenutano podiui razinu aktivacije
Pod utjecajem hipotalamusa adenohipofiza lui adrenokortikotropni hormon (ACTH) pospjeuje se luenje kortikosteroda iz kore nadbubene lijezde ubrzanje metabolizma Za razliku od nagle navale energije uzrokovane adrenalinom, kortizol posreduje sporiju, ali zato dugotrajniju i stabilniju aktivnost (razlike mehanizama djelovanja kratkotrajnog i dugotrajnog stresa)

Spolne lijezde (gonade)

Jajnici enske gonade
Pod utjecajem gonadotropnih hormona adenohipofize mehanizam povratne sprege Proizvode jajaca Lue spolne hormone estrogene (estradiol, estron, estriol) i progesteron

Ciklika funkcija:
periodike varijacije u izluivanju hormona i plodnosti unutar cca jednog mjeseca - hipotalamus, hipofiza i jajnici u interakciji

Hormonalna kontrola menstrualnog ciklusa

FSH potie rast i sazrijevanje folikula Prema sredini ciklusa jajnici lue vee koliine estradiola zadebljanje obloge maternice U sredini ciklusa nagli rast razine LH ovulacija Ostatak folikula (corpus luteum) poinje pojaano luiti progesteron priprema maternice za prihvat oploenog jajaca; inhibicija luenja LH i FSH Ako je jajace oploeno, implantira se i razina estradiola i progesterona postupno raste tijekom trudnoe Ako jajace nije oploeno uto tijelo degenerira i pada razina estrogena i progesterona konstrikcija ila u oblozi maternice i dezintegracija obloge menstrualno krvarenje

Utjecaj kontracepcijskih pilula

Zrelo jajace i njegovo otputanje izazivaju luenje estrogena i progesterona hipotalamus detektira visoke razine tih hormona i prestaje s luenjem faktora oslobaanja za FSH i LH
Kontracepcijske pilule sadre i estrogene i progesteron prevare mozak koji misli da je to posljedica trudnoe ne lue se gonadotropini nema ovulacije

 Testisi muke gonade

Pod utjecajem gonadotropnih hormona adenohipofize mehanizam povratne sprege Proizvode spermije Lue spolne hormone androgene, estrogene

Male cirkadijurne i sezonske varijacije

Najvie razine ujutro i ujesen

Muki i enski spolni hormoni

Ne moemo govoriti o testosteronu i estrogenima kao iskljuivo mukim ili enskim spolnim hormonima:
jajnici lue manje koliine testosterona testisi lue odreene koliine estradiola kod oba se spola iz kore nadbubrene lijezde lue androgeni

Pod utjecajem spolnih hormona razvijaju se primarne i sekundarne spolne karakteristike, a osim toga ti hormoni djeluju i na seksualno ponaanje. spolni hormoni su od posebnog znaaja za funkcionalnu organizaciju mozga tijekom embrionalnog razvoja pod njihovim utjecajem dolazi do nekih razlika u modanoj organizaciji mukaraca i ena, koje se povezuju s nekim spolnim razlikama u ponaanju

Razvojna uloga spolnih hormona

Organizacijski uinci trajni uinci na diferencijaciju tkiva tijela i mozga (prenatalno ili neposredno nakon poroda kod nekih vrsta)
odreuju razvoj spolnih lijezda i organa, tj. primarne spolne karakteristike odreuju razvoj nekih specifinih karakteristika mukog i enskog mozga razlike u seksualnom ponaanju razlike u repertoaru ponaanja mukaraca i ena izvan podruja seksualnog ponaanja (agresivnost, tendencija razvoja odreenih poremeaja: autistinost, hiperaktivnost, alkoholizam kod m vs. depresivnosti i fobinosti kod )

Aktivacijski uinci kasnije u ivotu, veina poinje u pubertetu

ovise o trenutanim razinama testosterona i estradiola privremena modificikacija seksualnog ili nekog drugog ponaanja