IZRADA MATURSKIH RADOVA

[ UPUTSTVO ZA UENIKE ]

[Pick the date]

IZRADA MATURSKIH RADOVA Maturski rad je struni rad koji uenik etvorogodinjeg srednjeg obrazovanja izrauje na izabranu temu uz pomo nastavnika mentora. Mentor ga upuuje na izvore informacija bilo da su to knjige, struni asopisi, katalozi, zbirke propisa, preporuke, enciklopedije ili dr. Pored tampanih izdanja uenici mogu koristiti i sadraje sa interneta. Tanost ovih podataka treba uzimati sa rezervom i ukoliko je mogue obavezno ih provjeriti. Evo uputstva kako samostalno napisati i tehniki obraditi maturski rad. Maturski rad se sastoji od: naslovne strane, sadraja, uvoda, razrade, zakljuka, priloga, bibliografije ili popisa literature i strane za upis podataka sa odbrane rada. Naslovna strana je tano definisana - ta se pie na naslovnoj strani i gdje. Naziv kole, sjedite i adresa piu se u gornjem lijevom uglu, Maturski rad iz (naziv predmeta) se pie na sredini strane a ispod naslov maturskog rada, odnosno naziv teme, u donjem dijelu sa lijeve strane pie se Mentor, a u istom redu sa desne strane Uenik. U narednom redu sa lijeve strana pie se ime i prezime nastavnika i titula, a sa desne ime i prezime uenika, razred i odjeljenje. Na dnu strane po sredini stavlja se mjesto, mjesec i godina izrade rada.

[Pick the date]

IZRADA MATURSKIH RADOVA

Sadraj se stavlja na poetku rada poslije naslovne strane ili predgovora, a prije uvoda. Sadri naslove i podnaslove koji se najee obiljeavaju arapskim brojevima i broj strane na kojoj se naslov nalazi. Ukoliko su naslovi i podnaslovi formatirani odreenim stilovima, moe se iskoristiti mogunost automatskog pravljenja sadraja. Uvod je prvi struni dio rada. Obuhvata jednu do dvije strane teksta. Ima za cilj da pobudi interesovanje itaoca i da ga preliminarno upozna sa tematikom koja se obrauje u radu. Objanjava organizaciju rada, ta koje poglavlje obuhvata, zato je rad tako koncipiran i dr. Moe da sadri i razloge zato se uenik opredijelio za konkretnu temu i svoj stav o temi. Razrada slijedi nakon uvoda, a poinje na novoj strani. Obuhvata do maksimalno 20 stranica teksta. To je glavni dio rada u kome se tema detaljno i dokumentovano razvija. Tu se iznose injenice, informacije, podaci, zapaanja ideje i sl. Obino se ovaj dio dijeli na vie poglavlja. Poglavlje se moe dijeliti na manje cjeline (podpoglavlja), i na odjeljke (paragrafe). Mora se voditi rauna da razvoj teme bude dobro struktuiran i logian. Treba ii od jednostavnijeg ka sloenijem, od opteg ka posebnom. Tekst se moe upotpuniti primjerima, tabelama, grafikonima, crteima, fotografijama, ali samo ako ovi elementi bolje objanjavaju ili predstavljaju dati tekst. Ukoliko se ubacuje slika, ispod nje treba da stoji broj slike i naziv (npr. Slika 1. Shema asinhronog motora). Numerisanje slika omoguava lahko pozivanje na

[Pick the date]

IZRADA MATURSKIH RADOVA sliku u samom tekstu (npr. ... kao to je prikazano na sl. 1). Isto vai i za grafikone, eme, formule, primjere. Za razliku od prethodnog, numeracija tabela se vri iznad tabela. Nekada je potrebno citirati rijei nekog autora kako bi se istakla njegova misao. Citati se stavljaju pod znacima navoda i obiljeavaju brojevima iza navodnika. U fusnotama se navode tani podaci o djelu odakle je koriten citat (ime autora, naziv djela, izdava, mjesto i godina izdavanja, broj strane sa koje se preuzima citat). Zakljuak se obino pie na jednoj strani. Sadri najbitnije elemente koji su navedeni u radu. U njemu se iznose i zapaanja do kojih je uenik doao prouavajui datu temu, ocjene stanja, pravci daljeg razvoja. Po pravilu zakljuak ne sadri tabele, ilustracije, citate. Dodatak ili prilog nije obavezan dio rada. Kao prilog se mogu staviti vee tabele (koje se prostiru preko vie strana), kopije dokumenata ili obrazaca, statistiki podaci, izvorni kod, ilustracije. Ako je neto stavljeno kao prilog ono mora biti spomenuto u samom radu i komentarisano (npr. vidi prilog 1). Prilozi se obiljeavaju brojevima (prilog 1, prilog 2) ili slovima (prilog A, prilog B), i poinju na novoj strani rada. Bibliografija ili popis literature je spisak koritenih izvora podataka, tampanih i elektronskih. Spisak je ureen po azbunom redu, a sadri prezimena i imena autora, nazive izvora (knjiga, strunih asopisa, ...), izdavae, godine i mjesta izdavanja. Ako djelo ima do tri autora onda se svi navode, a ako ima vie od tri navodi se prvi i stavlja skraenica i dr. koja ukazuje da ima vie autora. U sluaju da se koristi internet kao izvor informacija, navodi se adresa poetne stranice (home page) na kojoj je pronaen sadraj i u zagradi dodaje cijela adresa (link). Potrebno je napisati i datum pristupa konkretnoj web stranici (budui da se sadraji na intenetu mijenjaju iz dana u dan). Strana za upis podataka sa odbrane rada je posljednja strana maturskog rada. Sadri datum predaje rada, datum odbrane rada, imena lanova ispitne komisije, prostor za komentar i ocjenu rada. Maturski rad treba da predstavlja skladnu, jasnu, logiku i dobro struktuiranu cjelinu. Misli treba paljivo upakovati u reenice, a reenice u pasuse. Pasuse naglasiti uvlaenjem prvog reda ili dodavanjem praznog prostora iznad i ispod. Svaka reenica u pasusu kao i svaki pasus mora se odnositi na obrazlaganje teme maturskog rada. Posebnu panju treba obratiti na pravopis, interpunkciju i greke u kucanju. Evo par savjeta: iza svake rijei i znaka interpunkcije (taka, zarez, upitnik, uzvinik, dvije take, taka zarez) treba staviti jedan razmak; znakovi interpunkcije piu se odmah iza rijei koje im prethode, kao i znakovi koji slede nakon broja (%,); oznake mjernih jedinica i oznake valute odvajaju se jednim razmakom od broja koji im prethodi; navodnici na poetku navoda piu se uz rije koja slijedi, a na kraju uz rije koja prethodi; iza rijei prije objanjenja u zagradi ide jedan razmak, poslije otvorene zagrade odmah se kuca tekst bez razmaka izmeu zagrade i rijei, a zatvorena zagrada ide odmah poslije posljednje rijei u zagradi. Poslije zatvorene zagrade kuca se ili znak interpunkcije ili razmak ako slijedi rije. kada se radi o sloenici crtica se pie zajedno sa rijeima izmeu kojih stoji (drutveno-ekonomski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu;

[Pick the date]

IZRADA MATURSKIH RADOVA ako se datum pie arapskim brojevima iza svakog broja pie se taka i stavlja razmak (npr. 23. 01. 2014.) Tekst na strani treba da je udaljen po 2,5 cm od gornje i donje, 3 cm od lijeve (zbog korienja) i 2 cm od desne ivice papira veliine A4 (297 x 210 mm). Svako poglavlje poeti na novoj strani. Strane numerisati po sredini ili sa desne strane, na vrhu ili pri dnu strane. Ukoliko se koriste fusnote numeraciju treba postaviti na vrhu zbog preglednosti. Prva strana se ne numerie. Za pisanje rada treba koristiti standardne fontove (Times New Roman, Courrier New, Arial, Tahoma i sl.), veliine 12 taaka. Prored izmeu redova je 1 ili 1,5 (npr. ako koristite Times New Roman veliine 12, stavite prored 1, ili ako koristite Courrier New veliina fonta moe biti 10, a prored 1,5). Da bi se naglasile kljune rijei slova se mogu podebljati, iskositi ili podvui. Ako ve koristimo raunar za pisanje svojih radova, ne treba to initi kao u doba prije raunara. Kad je tekst koji piemo u digitalnoj formi zato da ne koristimo i mogunosti koje vam nude digitalne tehnologije. Zato da sami ispisujemo sadraj ako to moe da se uradi automatski sa par klikova miem. A ta se deava kada dodamo jo malo teksta u svom dokumentu? Treba sve te brojeve strana aurirati, a to i nije tako inspirativan posao. Postavlja se pitanje moe li to jednostavnije, moe li to da obavi raunar umjesto nas? Odgovor je da moe, ali mi treba da pripremimo tekst tako da raunar zna koji su naslovi glavni naslovi prvog reda, koji su podnaslovi naslovi drugog reda, ta je obian tekst i dr. Tako pripremljenom tekstu moemo dodati automatski sadraj u par koraka, to e znatno olakati na rad. Da bi svi naslovi poglavlja bili identino napisani najbolje je definisati stil za takve naslove. Stil predstavlja skup karakteristika oblikovanja kao to su vrsta slova, veliina, poravnanje, prored i dr. Primjenom stilova obezbeujemo standardizaciju svih dijelova dokumenta. Mogu se koristiti ve ponueni stilovi kao to je Naslov 1 za naslove prve vrste, Naslov 2 za naslove druge vrste, Normal za obian paragraf tekst. Ako nijedan od ponuenih stilova ne zadovoljava potrebe moe se napraviti novi stil ili modifikovati neki od postojeih. Najbolje je napraviti stil za svaku od potreba.

Da bi primjenili stil na tekst postavimo kursor u taj paragraf i iz galerije stilova odaberemo dati stil. Ako elimo da unosimo tekst nekim stilom prvo treba odabrati stil pa unositi tekst. Definisanje stilova je znaajno i zbog izrade automatskog sadraja dokumenta. Automatski sadraj pored lake i bre izrade i automatskog auriranja omoguava i brzo kretanje po dokumentu. Naslovi u sadraju su hiperlinkovi i pritiskom na njih (uz pritisnut CTRL taster sa tastature) prei ete na stranu gdje se taj naslov nalazi. Kada smo dodijelili naslovima odgovarajue stilove moemo prei na izradu sadraja. Potrebno je odrediti broj nivoa naslova, zatim kojim stilom je ispisan dati nivo, da li i kako da se ispisuje broj strane gdje se dati naslov nalazi. Mogu se podesiti i stilovi ispisivanja naslova i podnaslova u sadraju. Sadraj je najbolje napraviti na poetku dokumenta (na drugoj

[Pick the date]

IZRADA MATURSKIH RADOVA strani) iza naslovne strane. Poslije dorade teksta sadraj vie nee odgovarati stvarnom stanju. Da bi odgovarao stvarnom stanju potrebno je izvriti njegovo auriranje. Ako koristite ponueni ablon za pisanje maturskog rada u njemu postoji ve uraen automatski sadraj. Potrebno je samo naslove i podnaslove ispisati odreenim stilovima. U ablonu se ve nalaze primjeri naslova. Ako su vam potrebni vi ih preimenujte, a ako nisu obriite ih. Sigurno e vam zatrebati jo koji naslov ili podnaslov da ubacite u dokument. Kada otkucate tekst dodjelite mu odreeni stil za dati rang naslova ili ga preformatirajte kopiranjem formata sa nekog od postojeih naslova tog ranga. Za napredno ureivanje maturskih radova, moete jo iskoristiti mogunost ubacivanja fusnota, citata (sa automatskim linkovanjem na izvor citata), ubacivanje bibliografskih podataka (referenci) na neki od standardizovanih naina kao to je ISO 690 ili APA stil. MS Word ima ugraen srpski renik, pa je dobro da pre predaje maturskog rada napravite pregled pravopisnih i gramatikih greaka. Za maturske radove kojima je ograniena duina, upotrebom funkcije brojaa rei mogue je utvrditi da li maturski rad zadovoljava zadate kriterijume obima. Slike, tabele i grafikone koje dodajete u maturski rad moete da dodatno uredite (osvetljenje, kontrast, boju) a vano je da svaka slika i tabela budu numerisane. Kada nemate tampa u boji, vodite rauna o obradi slike i upotrebi boja tabele koja e biti tampana crnobijelo. Rad se tampa u tri primjerka, jedan se predaje mentor, drugi upravi a trei ostaje ueniku.