26

STABILIZACIJA KOSINE
KLIZITE LLANDULAS
Nova cesta du obale u Sjevernom Velsu i nova marina zatiene su od unitenja starim klizitem na nain da je optereena noica klizita.

Klizita je mogue stabilizirati primjenom jedne ili vie sljedeih metoda: (1) modifikacijom profila kosine, kada je to mogue; (2) podupiranjem ili sidrenjem postojeeg profila; (3) poboljanjem ili dreniranjem materijala koji izgrauje kosinu.

MODIFIKACIJA PROFILA
Stabilnost se moe poveati dodavanjem materijala u zoni akumulacije materijala klizita, odnosno odnoenjem materijala u zoni usijedanja klizita. Ova granica je definirana tzv. neutralnom linijom. Iznad neutralne linije sile otpora manje su od sila klizanja, a ispod neutralne linije je obrnuto. U zoni neutralne linije klizna ploha je horizontalna ako je klizite nedrenirano; odnosno nagib klizne plohe = ako je materijal klizita dreniran. Berma je kosina pribline irine oko 5 m i visine 10 m; funkcija berme je da redistribuira optereenje i stabilizira kruno klizanje u slabim stijenama. Mali slomovi na strmim kosinama zaustavljaju se na bermama bez posljedica. Visei blokovi, ploe i klinovi, koji su formirani po nepovoljno orijentiranim pukotinama, mogu se ukloniti. Optereenje noice je uinkovito, osobito u sluaju kada je donji zavretak klizne plohe uzdignut. Moe pomou mase betona, nasipa od stijene, zemljanog nasipa ojaanog pomou geomaterijala (mrea) ili debelih zidova posebnog oblika. Rastereenje gornjeg dijela klizita obino je manje uinkovito. Originalni uzrok sloma mora se otkloniti gdje god je to mogue: npr. kontrola erozije rijeke kako bi se sprijeilo daljnje odnoenje materijala.

KLIZITE FOLKESTONE WARREN, KENT

Viestruko rotacijsko klizanje na obali izgraenoj od krede na glini, preko kojega prolazi glavna eljeznika pruga. Visoka razina podzemne vode tijekom zime i relaksacija prekonsolidirane gline uzrokovalo je obnovljeno kretanje; najvee klizanje je inicirano odronjavanjem s krednog klifa na eoni dio klizita. Erozija noinog dijela klizita se poveavala nakon radova u luci 1905. godine

DRENIRANJE KLIZITA
Porni tlak je od presudnog znaenja za stabilnost klizita, tako da je obino drenaa vrlo uinkovit nain stabilizacije. Osim toga, to je jedina ekonomina metoda stabilizacije velikih klizita na prirodnim kosinama. Povrinski drenovi: betonski jarci prekidaju povrinske tokove; drenovi na klizitima smanjuju infiltraciju. Plitki drenovi: kameni drenovi u jarcima dubine 1-2 m prekriveni geotekstilom; imaju ogranieni uinak kod smanjenja koliine vode u tlu; dublji drenovi takoer doprinose otporu smicanja jer djeluju i kao podupirai. Duboki drenovi: najuinkovitiji; kopani ahtovi s propusnim zidovima i nepropusnim dnom; ili buotine s ugraenom perforiranom cijevi, nagnute tako da dreniraju kroz donji dio klizita. Zdenci: dreniraju vodu ili u vodonosnik ispod klizita, ili se voda iz njih crpi. Neke padine izgraene od Londonskih glina dreniraju se u pijeske ispod njih, kroz buotine promjera 100 mm ispunjene pijeskom (i zacijevljene plastinom cijevi), dubine 2-5 m. Tuneli: iskopani iza klizita kako bi smanjili teenje vode u klizite; koriteni 1800. godine za stabiliziranje padina iznad grada Bath. Nepropusne gline slabo reagiraju na normalnu drenau. Elektro-osmoza ili zagrijavanje sa vruim zrakom moe poboljati stabilnost glina, ali to je skupo.

Mjere stabilizacije poduzete su nakon sloma 1915. godine: u noici klizita dodana je betonska masa, koja je istovremeno posluila i kao zatita od erozije; drenani prokop snizio je razinu podzemne vode; kretanja su danas smanjena na vrlo male brzine.

52

PODUPIRANJE
Potporni zidovi: ustaljena praksa i uinkovita sanacija na malim kosinama i zasjecima, ali ne i na velikim klizitima. Velike nestabilne kosine nije jednostavno poduprijeti; teko je, ali nije niti ekonomino izgraditi i temeljiti masivne potporne zidove u noici velikih prirodnih klizita ili velikih nestabilnih padina. Betonski zidovi: trebaju imati kvalitetnu stopu; treba ih zatititi od rotacije potpornjima, sidrima za stijenu postavljenim blizu vrha i/ili dna, ili dubokim temeljenjem; treba izraditi otvore na njima da osiguraju drenau; kamenim oblogama postie se bolji izgled betonskih zidova. Kamenta obloga: iskopaju se slabe zone u stijeni i ispune se sa zacementiranom kamenom oblogom. Gabionski zidovi: jeftini za postavljanje, mogu zadrati padine izgraene od tla, a djeluju kao dodatna teina u noici. Mlazni beton (torkeret): moe se koristiti u kombinaciji sa sidrima (kao u tunelima); nanosi se pricanjem preko usidrene mree, ili se koristi beton sa elinim vlaknima duljine 50 mm, koja betonu dalju vlanu vrstou.

Rekonstrukcija potpornog zida za novi zasjek na cesti u Derbyshireu. Bueni piloti u prednjem dijelu slue samo kao privremena potpora.

GEOTEHNIKA SIDRA
Kratka sidra: elina ipka, promjera 25 mm, duljine 3-10 m, postavlja se u buene rupe, fiksira se na kraju pomou koljke koja se iri (poput kiobrana), optereenje 100 kN, vlano do 60 Kn. Glavna svrha poveanje normalnog naprezanja po pukotini; ne moe se staviti u jako razlomljenu stijenu; izolirana kratka sidra se postavljaju za zadravanje individualnih blokova stijene. Bueni piloti: betonski piloti duljine 6 m, promjera 1-2 m, smjeteni du klizne plohe portugalskog klizita Bend (Los Angeles). Geotehnika sidra: viestruki elini kablovi, duljine 10-40 m, u rebrastoj zatitnoj cijevi, postavljaju se u buotinu promjera 100 mm, optereenje do 2000 kN, vlano 60%; fiksne duljine, oko 5 m u stijeni. Osiguravaju vlanu potporu i spreavaju irenje pukotina u stijeni. Usidreni zidovi, fleksibilni ili kruti, distribuiraju optereenje sa vrhova sidara u slabi materijal klizita.

POBOLJANJE TLA
Vegetacijski pokriva smanjuje infiltraciju oborina, a korijenje tlu daje vlanu vrstou ali je destruktivno na kosinama od stijena, jer korijenje doprinosi otvaranju pukotina. Geotekstili, geomree, privrene geotehnikim sidrima, koje tite cijelu plohu kosine ali i male odrone kamenja; kroz njih mogu rasti i biljke ime se osigurava dugorona vrstoa; biorazgradiva mrea osigurava kratkoronu potporu. Zatita od troenja pomou mlaznog betona ili armiranog betona; mora imati otvore za drenau. Geotehnika sidra stvaraju tanki stabilni sloj na nain da veu prirodne pukotine u stijeni i reduciraju infiltraciju vode. Torkretiranje raspucane stijene je skupo i rijetko se koristi; moe se koristiti za stabiliziranje sipara.

Plitko klizanje inicirano tijekom gradnje autoputa Pennine stabilizirano je ublaavanjem nagiba profila i potporom od stijene. Naknadno pokretanje iziskivalo je usidreni zid zdrobljena stijena prekrivena je geotekstilom i torkretom, a uvrena je 41 sidrom, svako po 1000 kN, razmknutim 1-3 m, ubuenim po 6 m u stabilni pjeenjak.

ZASJEK HOAR EDGE

Stabilizacija noice klizanja u slabom tlu pomou raskopa ispunjenog krupnozrnatim materijalom (s velikim ) koji prolazi kroz kliznu plohu u stabilno tlo.

Klizite Folkestone Warren

53