KATEDRA ZA TEORIJU I HISTORIJU ARHITEKTURE UNIVERZITET U SARAJEVU

FENOMENOLOGJA RELEVANTNA ZA OUVANJE GRADITELJSKE BATINE

METODOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA AKTIVNOG PRISTUPA GRADITELJSKOM PREDAVANJE 03, 04 NASLIJEU

Fenomenologija
IZDRLJIVOST (POSTOJANOST) I NADIZDRLJIVOST (NADPOSTOJANOST) U opem smislu, a po matematikoj teoriji identitet podrazumijeva istost ili istovjetnost u poreenju dvaju ili vie pojedinanih elemenata u istoj poredbenoj ravni. Meutim, kada se govori o istovjetnosti, ili pak o prepoznavanju istih karakteristika (pokuavi teoriju dovesti u ravan batine) onda se pojavljaju dvije teorije: 1. Radi li se o tome da materijalna vrijednost nastaje u odreenom vremenu, a onda traje i egzistira u svakom slijedeem periodu i time prolazi i kroz vrijeme i prostor. 2. Ili moda vremenski faktor nije relevantan, tako da materijalna vrijednost nastaje u jednom vremenu, a onda traje kroz prostor, bez vremena kao inioca? Radi se o dvije teorije, teoriji o izdrljivosti ili postojanosti i drugoj teoriji o nadizdrljivosti ili nadpostojanosti.

Fenomenologija

Sa sigurnou se moe tvrditi da je raniji zakljuak, kako tradicionalna batina, kao i sve materijalne tvorevine, traje kroz vrijeme i u svakom trenutku svoga egzistiranja u prostoru trpi odreene promjene, a danas odraava sliku svih promjena nastalih protokom vremena na istom prostoru. Batina dakle akceptira obje dimenzije podjednako, a proces trajanja egzistira kao osnovni parametar za njenu valorizaciju. U tom smislu, vrativi se na temu originalnosti, moe se konstatirati da se originalnost (a samim tim i autentinost) moe tretirati kao proces promjena na objektu, sve dotle dok se u najirem smislu ne narui integritet objekta. ak i proces naruavanja fizikog integriteta objekta kao posljedice protoka vremena, dakle, starenje objekta, moe se tretirati kao originalnost nastalih promjena.

Suvremene intervencije zasigurno nisu ono to se moe akceptirati kao originalnost, ali odravanje objekta u duhu vremena, primjereno cjelovitom ambijentu, svakako jeste dio zaostavtine za budunost.

Fenomenologija

Pojmovi bezvremeni i svevremeni objekti u kontekstu graditeljstva.

Fenomenologija

Analizirajui monumentalne spomenike unutar svjetske batine, nije teko zakljuiti da se radi o izuzetnim vrijednostima koje se svrstavaju u najvie domete ljudskog stvaralatva. Prepoznajui ove vrijednosti kao tipine i istaknute predstavnike svoga vremena i stilskog opredjeljenja, skloni smo deklarirati ih kao svevremenske

objekte.

Naime, semantiki promatrano, moe se ustvrditi da se radi o graditeljskoj vrijednosti koja ima svoj znaaj u svakom vremenu. Povrh svega vrijeme je znaajna kategorija kao odrednica stila u kojem je objekat nastao, a svojom posebnosu takav objekat je nastavio da bude reper i dalje kroz vrijeme.

Fenomenologija

Druga grupa objekata-nosioca poruke o funkciji, a ne stilu i formi, moe se nazvati bezvremenskim

objektima.

Opet semantiki promatrano, radi se o objektima kojima vrijeme nije odrednica ve predstavljaju univerzalnu vrijednost ljudskog djelovanja. Takvi objekti mogu biti i skromnije vrijednosti, ali u svojim funkcionalnim i konstruktivnim odrednicama nose elemente univerzalne vrijednosti i nisu se mijenjali tokom povijesti. Za takve objekte teko je odrediti historijski trenutak nastanka. Naime, oni u sebi sadravaju sve znanje steeno o odreenom problemu konstruktivne prirode, nastalo tokom vremena i manifestirano kao tradicionalna vrijednost.

Fenomenologija

Arhitektura sujete. Arhitektura svrhe.

Fotografija preuzeta iz knjige Leon Krier, Choice or fate

Fenomenologija

Moe se, zakljuiti kako su bezvremeni objekti bez obzira na vrijeme nastanka savremeni. Takvi su i po konceptualnom pristupu gdje je tehnologija i forma u slubi funkcije. Za onaj drugi tip, svevremenskih objekata, moe se rei da su u slubi forme, koju funkcija nepretenciozno slijedi. Kao ekstremni primjeri pojavljuju se i objekti optereeni detaljima ili odrednicama stila, nastali kao izraz moi i arogancije kreatora ili naruioca, gdje se funkcija i ne uoava ili je toliko formalna da je i ona simbolina. Ova vrsta objekata moe se nazvati arhitektura

sujete.

Fenomenologija

Za razliku od arhitekture sujete, tip bezvremenskih objekata, kod kojih poesto

funkcija nadraste formu, i koji su zabavljeni egzistencijom, nazvani su arhitektura

svrhe.

Uoie se jo jedna distinkcija meu ovim dvjema vrstama objekata. Jedni su djelo istaknutih autora, i po tome se od njih i oekuje posebnost.

Drugi su pak, djelo anonimnih graditelja, koji su savladavi odreeni konstruktivni problem, nastavljali da prenose tehnoloko znanje bez potrebe za dodatnom kreacijom.
Prenoenje znanja na ovoj razini nije se zaustavljalo nakon jedne generacije i bilo ogranieno parametrom vremena, nego se nastavljalo prenositi generacijama, zadravajui sve tradicionalne i provjerene elemente forme, konstrukcije i materijalizacije, kao konstantne vrijednosti isprobane na terenu. Iz svega prethodno navedenog mogue je bilo konstatirati da su bezvremenski objekti svojevrsni oblik vernakularne arhitekture.

Fenomenologija

Ne eli se favorizirati niti jedna grupa nabrojanih objekata, jer zasigurno, obje zavrjeuju panju i adekvatnu zatitu kada je u pitanju graditeljsko naslijee.

Meutim grupa bezvremenskih objekata, koja je ve svrstana u kategoriju vernakularne batine, spoznajom da je rezultat djelovanja pukih graditelja, prvenstveno se oslanja na tradiciju. Tradicija ima snagu zakona koji se potuje kroz kolektivno prihvatanje. To funkcionira sve dok postoje zajednike predstave o ivotu, jedan model gradnje, mali broj tipova objekata, i jedan prihvaeni obrazac kulture ivota vezan za odreeni civilizacijski krug.

Fenomenologija
bezvremenski - arhitektura svrhe prenoenje tradicionalnih znanja o funkciji i konstrukciji Protok vremena nema utjecaja na funkciju

Protok vremena kao kategorija stilskog odreenja svevremenski - arhitektura sujete forma i dekoracija - imaju vrijednost izrazitih predstavnika stila

Fenomenologija

Intuitivni dizajn

Fenomenologija

Radi se o prenoenju znanja u milenijumskim razmjerama, i o zaboravljenim znanjima, zakopanim u naem biu, jer je svrha postojanja tih znanja i potreba za njihovim koritenjima nestala. Civilizacije su nastajale i nestajale, a steena znanja su zaboravljana ili potiskivana novim spoznajama i novim metodologijama. U iznimnim uvjetima, kada se stanovnitvo dugo bavilo istim djelatnostima i ostajalo na izvornim lokalitetima, njihova znanja su dugo pamena i trajno vrednovana. Ako se jo dogaalo da su ti prostori bili izvan dometa trendovskih civilizacijskih tokova, sredita kapitala i samim tim izvan stilskih svrstavanja, onda se deavalo da ta znanja, skoro bez ikakve promjene, traju dugo i kontinuirano.

Fenomenologija

Ukoliko se radi o jednom definiranom lokalitetu gdje su parametri, kao geomorfoloke osobenosti, klimatski uvjeti i raspoloivi graevinski materijal, reference koje su nepromjenljive i, svakako, svojstvene samo tom lokalitetu, one objektivno, u najveem procentu, utjeu na definiranje akcentirane forme. Oni parametri koji formu po historijskim periodima ine razliitom (a koji su uvjetovani irokim demografskim i socio-politikim kretanjima) su tehnike graenja, direktno oslonjene na odreene civilizacijske tekovine, kao i na tehnoloke spoznaje i kulturno-civilizacijske specifinosti koje donosi kultura ivota, vjerska opredjeljenja i etnika pripadnost.

Fenomenologija

Intuitivi dizajn e se to predstaviti jednainom:

konstantne reference + nove vrijednosti =

forma objekta

(tradicionalna vrijednost)

Da bi bilo jasnije, ova se jednaina moe izraziti i na slijedei nain:

podneblje (konstantno) + klimatski uvjeti (konstantni) + materijali

(konstantni) + zanimanje itelja (konstantno) - tehnika graenja (individualna i specifina) kulturoloko-civilizacijske specificnosti =

forma

Fenomenologija

Materijalizacija ideje o tradicionalnim vrijednostima, otjelotvorena u formi kue, pojavljuje se na odreenom lokalitetu kontinuirano u okviru dueg vremenskog perioda, gdje su nepromjenljivi parametri, kao prirodni poticaj i resursi, dominantni u odnosu na promjenljive parametre koji su izraz kulturolokih vrijednosti sekvenci vremena. Prenoenje tradicionalnih znanja u oblikovanju odreene forme, potaknuto je egzistencijalnim situacijama, koje su kategorizirane kao nepromjenljivi parametri. Odgovor na ove poticaje, ne mora uvijek rezultirati istim ili ak slinim rezultatom, osim ako se ne primjenjuju naslijeena tradicionalna znanja, koja su istovremeno i veza sa vlastitim identitetom, a koja su definirana kao intuitivni dizajn.

Fenomenologija

Skica transformacije tradicionalne forme kue, A. Leon Leon Krier, Choice or fate

Fenomenologija
Dvorac Rivolli sagraen je u 11. stoljeu, a u posjed porodice Savoy dolazi u 13. st. U 17. st, je dodana Manica Lunga koja je bila planirana u funkciji galerije slika Charlesa Emmanuela I. 1693. objekat je znatno oteen od starne francuskih trupa, da bi u 18. vijeku poelo obnavljanje rezidencije po nacrtima Juvarre, koji je objekat zamislio kao simetrinu graevinu. Zbog ovakvog plana bilo je potrebno sruiti Manica Lungu. Demoliranje je dnekle poelo, kao i izgradnja novog objekta, ali projekat nikada nije dovren. Tek 1964. zapoinje obnova dvorca, na osnovu planova Andra Bruna. Dvorac je bio u veoma loem stanju, jer je u 19. vijeku koriten u vojne svrhe.

Tlocrt Castello Rivollia sa prikazanim preklapanjem struktura iz 17. i 18. vijeka

Fenomenologija

Na mjestu gdje je Juvarra u originalnom projektu predvidio glavni ulazni hol, Bruno je sauvao zapoetu izgradnju, gdje se nalazi otvoreni atrij. Sa lijeve strane je srednjevijekovni dvorac, sa izmjenama nastalim u 18. vijeku, dok je sa desne strane Manica Lunga.

Fenomenologija
Alternacijum kamena i mramora na podu dananjeg atrija, Bruno je naznaio poziciju nosivih stubova i greda Juvarrinog projekta.

Fenomenologija
Pogled iz dvorca na Manica Lungu, izgraenu u 17. vijeku kao galerija slika. Po Juvarrinom projektu iz 18. st. Bila je zapoeto njeno demoliranje, vidljivo na bonim zidovima, koje je Bruno tako i zadrao, zatvorivi ih samo velikim staklenim panelima s jedne strane, a kamenom povrinom sa uklesanomgodinom intervencije i staklenim plohama s druge strane okrenute prema atriju. Sve savremene intervencije su reberzibilne.

Fenomenologija

Pogled iz dvorca na Manica Lungu, izgraenu u 17. vijeku kao galerija slika. Po Juvarrinom projektu iz 18. st. Bila je zapoeto njeno demoliranje, vidljivo na bonim zidovima, koje je Bruno tako i zadrao, zatvorivi ih samo velikim staklenim panelima s jedne strane, a kamenom povrinom sa uklesanomgodinom intervencije i staklenim plohama s druge strane okrenute prema atriju. Sve savremene intervencije su reberzibilne.

Fenomenologija

Prikaz srednjevjekovnih zidina i antikog teatra, Tarragona panija, 1994.

Pristup vratima suvremene izvedbe usjeenim u srednjevjekovne zidine graditeljske cjeline u Tarragoni panija

Rjeenje nai u harmoninom ukljuivanju svih povijesnih slojeva, svjesno rtvujui jedan fiziki djeli povijesne graevine. Integracija kulturno-povijesne batine u sluaju Tarragone je izvrena tako da je ouvana povijesna autentinost cjeline, uz upotrebu suvremenog

Fenomenologija
Lukomir, Bjelanica Intervencija na promjeni materijalizacije krovnog prekrivaa. Izvorni materijal indra, zamjenjivan je trajnijim materijalom limom, iskoritenih sa limenih buradi. Limeni krovovi su u tolikoj mjeri postali prepoznatljivost ovih kua, da se moe ustanoviti njihova izvornost, autentinost, kao i autohtonost.

Fenomenologija
Lukomir, Bjelanica Intervencija na promjeni materijalizacije krovnog prekrivaa. Izvorni materijal indra, zamjenjivan je trajnijim materijalom limom, iskoritenih sa limenih buradi. Limeni krovovi su u tolikoj mjeri postali prepoznatljivost ovih kua, da se moe ustanoviti njihova autentinost, kao i autohtonost.

Fenomenologija
Damija u Umoljanima Izgraena u ovom obliku najvjerovatnije na prelazu 18. i 19. stoljea. Na prelazu 19. i 20. stoljea izvrena je zamjena drvenih zidova damije kamenim, a tada je vjerovatno ozidana i kamena munara. 70-ih godina 20. st. Munara je u potpunosti obloena limom kao zatita od snijega i vjetrova. Pokrov je izvorno bio indra, a nadstrenica trijema je najvjerovatnije nastala naknadno. U temelju damije nalaze se srednjevjekovni steci.

Fenomenologija
Izvornost je utvrena u - Namjena i upotreba, - Tradicija i tehnike, - Poloaj i smjetaj u prostoru, - Duh i osjeanja, Autentinost je utvrena u - Materijalizaciji zidova - Formi i svim slojevima u materijalizaciji munare