Stratita

Komunisti u dva navrata razaraju iroki Brijeg

KULTUROCID NA IROKOM BRIJEGU (1945. 1947.)

ivot je stao, ali samo naizgled
Pie: fra Ante Mari Nakon to se 16. svibnja 1844. Hercegovaka vakih nego i iz drugih hrvatskih krajeva, koje su franjevaka provincija odvojila od matine provin eljele da se njihova djeca koluju u ovoj koli. cije Bosne Srebrene, nastupa iznimno teko vrijeme Institucija, koja je odoljela i prebrodila mnoge samostalna ivljenja do proglaenja kustodijom (3. opasnosti nije preivjela kulturocid koji su Hercego listopada 1852.) te poslije provincijom (27. travnja vakoj franjevakoj provinciji i narodu uope prire 1892.). Nova je zajednica morala imati svoje kolsko dili komunisti svojim dolaskom na vlast. U svom su bie na emu je mnogo radila. Ve od samog odvaja prvom oslobodilakom naletu na iroki Brijeg 7. nja, a ono se i dogodilo onoga dana kad su iz Kreeva veljae 1945. ubili i spalili cijelu samostansku zajed put erigaja krenula dvojica novaka i nekoliko aka nicu ake rastjerali, a zgradu gimnazije unitili i sa svojim metrom, morala je nai prostor, uitelje, devastirali. U svom drugom, uistinu kulturocidnom kolska pomagala i ni iz ega ustrojiti osnovno, sred naletu, krajem sijenja i poetkom veljae 1947. spa nje i visoko obrazovanje te novicijat. Prvi su prosto ljuju sve to se nalo u zgradama samostana, gimna ri bili na erigaju, u upnom stanu u Mostarskom zije, sjemenita i konvikta. Podatci koje donosimo u Gracu, a od 1848. uzgojni se zavod i novicijat na ovom lanku samo su ostatci unitenog kulturnog stanjuju u samostanu na irokom Brijegu. S vreme blaga. Valja skrenuti pozornost da gimnazijska iz nom e se uz samostan na irokom Brijegu otvoriti vjea koja koristim kao izvor ne navode podatke i sjemenite i gimnazija, na Humcu novicijat te u Mostaru bogoslovija. Do osnutka prave gimnazije her cegovaki su franjevci uinili velik i udesan pothvat. Od kolske godi ne 1889./90., kad je osnovan prvi razred gimnazije, pa do 1917./18., kad se u gimnaziji polae prvi ispit zrelosti s pravom javnosti, trebalo je uloiti uistinu mnogo napora, umjenosti i materijalnih izdataka. Izdrala je provincija nenaklonosti turskog, austrijskog i jugoslaven skog dravnog ustroja, ali je ipak uspjela u svom naumu. Osnutkom konvikta za vanjske ake gimnazi ja je postala omiljenim odreditem mnogih obitelji, ne samo hercego Stanje napadaa i branitelja pred sam pad irokog Brijega
1

Franjevaka klasina gimnazija s pravom javnosti na irokom Brijegu, esti izvjetaj za kolsku godinu 1933./34., Mostar, Hrvatska tiskara F. P., 1934., str. 16. 18.

2010.

S 2 p

17

Stratita
2010.

o pomno voenim i bogatim arhivima samostana, gimnazije, sjemenita i konvikta, o kulturno-povi jesnom blagu nadupskog ureda iroki Brijeg (naj starije matice), ni o samostanskoj knjinici koja je, prema kazivanju svjedoka, brojala vie od 80.000 knjikih jedinica meu kojima su, dakako, najvrjed niji prvotisci (inkunabule) kojih je u ovoj knjinici bilo. Gimnazija, koja od kolske godine 1927./28. odrava nastavu u novoj suvremenoj zgradi, koja je i danas u uporabi i ni u emu ne zaostaje za aktual nim kolskim zgradama, u svom izvjeu za kolsku godinu 1933./34. navodi podatke o udrugama, kul turnom i kolskom blagu koje su komunisti zauvijek unitili.

iz kalorike 7 iz magnetizma i elektriciteta 58 iz akustike 9 iz optike 15 pomagala.

S 2 p

Prirodopisna zbirka, uvar je fra Vojislav Mi kuli: antropoloka zbirka: model ovjeka 1 zidnih slika 8 zoologija: mikroskopa 5 mikroskopskih preparata 120 aparata 8 akvarij 1 ispunjenih ivotinja 175 1 prepariranih kukaca 720 kolska godina 1933./34. ake udruge, knjinice i preparata u tekuini 22 zbirke kostur spiljskoga medvjeda 1 ake udruge: botanika: Cvijet, literarno drutvo sjemenitaraca I. mikroskopskih preparata 221 VI. razreda broji 78 lanova, sastaju se svake druge jedan herbarij sa 122 familije nedjelje, voditelj prefekt fra Dobroslav imovi; mineralogija: Euharistijska sekcija okuplja sjemenitarce I. kristalnih modela 49 VI. razreda, voditelj fra Dobroslav imovi; sekci mineralogijskih objekata 376 ja broji 78 lanova, a sastaju se jednom mjeseno; aparata 7. svrha sekcije je teoretsko i praktino produbljivanje vjerskog ivota; Kemijska zbirka, uvar je fra Vojislav Mikuli: Misijska sekcija okuplja sjemenitarce I. VI. ra aparata 87 zreda, voditelj fra Dobroslav imovi; sekcija broji boca za kiselinu 19 78 lanova i sastaju se svake tree nedjelje; boca za praak 69 Literarna organizacija vanjskih aka, voditelj obinih boca za tekuinu 54 prefekt fra Rajko Radii; sekcija broji 75 lanova; epruveta 76 Pomladak Crvenog kria, lanovi su gotovo svi kemikalija 63. aci; Ferijalni savez broji 14 lanova. Zemljopisno-povijesna zbirka, uvar je profe sor fra Fabijan Paponja: Knjinice: globusa 2 profesorska knjinica: 10.025 djela, knjiniar fra zemljopisnih karata 27 Rade dr. Vuki; dijapozitiva 250 aka knjinica, 2.312 djela, knjiniar fra Oton dr. stereoskopskih karata 183. Knezovi. Arheoloko-numizmatika zbirka, uvar je Zbirke: profesor fra Marijan dr. Zubac: Fizikalna zbirka, uvar je profesor fra Martin arheolokih objekata 291 Sopta: numizmatikih objekata 1372. iz mehanike vrstih tijela 17 iz mehanike tekuih tijela 19 Glazbena zbirka, uvar je profesor fra Bono dr. iz mehanike zranih tijela 7 Jelavi:

18

Stratita

Knjinice i zbirke2 Profesorska knjinica, knjiniar fra Kreimir dr. Pandi, profesor. Knjinica broji 10.500 djela i oko 15.000 svezaka, smjetena je u novom gimnazijskom prostranom prostoru s prikladnim policama za knjige. Tijekom ove kolske godine knjini je fond obnovljen novim knjigama: najnovijim izdanjima JAZU u Zagrebu, Srpske akademi je u Beogradu, Geografskog dru tva u Beogradu, Matice hrvatske, Srpske knjievne zadruge, Minerve u Zagrebu te veim brojem drugih Zapaljena Franjevaka klasina gimnazija djela, stranih i domaih autora. Mi puhaki orkestar nistarstvo prosvjete darovalo je dvije knjige, Franje glasovira 7 vaki provincijalat u Mostaru 16 knjiga i broura, tamburica 27 Centralni higijenski zavod u Beogradu pet broura, ploa za zornu obuku 14 knjiara Geca Kon u Beogradu tri knjige, sveui diple 1 lini profesor Petar Skok iz Zagreba pet svojih knji svirala 1 ga i broura, dr. Zvonimir Bjelovui, upravni sudac lirica 1. u Dubrovniku dvije svoje knjige, Vester Josip, pro svjetni inspektor u mirovini iz Ljubljane dvije svoje Gimnastika zbirka, uvar je fra Vojislav knjige, Mari Ren, abiturijent irokobrijeke gi Mikuli: mnazije 14 knjiga. rue 1 Tim je donacijama gimnazijska knjinica ove prea 1 kolske godine bogatija za 189 knjiga. kozli 1 itaonica profesorskog zbora prima est dnevnih elastina daska 1 listova iz Zagreba, Beograda, Sarajeva i Splita te oko daska za zalet 1 80 domaih i stranih asopisa koji se svake godine naprava za mjerenje visine 1 na koncu uveu i uvrste u knjinicu. Izmeu ostalih par lakih kugla 1 primani su: par teih kugla 1 Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu kratkih palica 26 Vjesnik Zemaljskog arhiva u Zagrebu strunjae 2 Vjesnik Arheolokog muzeja u Splitu motka za skok u vis 2. Glasnik Geografskog drutva u Beogradu Nekoliko godina poslije gimnazijsko izvjee po Matasovieva Narodna starina novno donosi podatke o stanju kolskih ustanova te Croatia Sacra Revue internat. des etudes Balkaniques o knjinicama i zbirkama. Prosvjetni glasnik Glasnik jugoslavenskog profesorskog drutva Nastavni vjesnik
Franjevaka klasina gimnazija s pravom javnosti u irokom Brijegu, Izvjetaj za kolsku godinu 1936./37. Hrvatska tiskara F. P., Mostar, 1937., str. 29. 33.

2010.

S 2 p

19

Stratita
S 2 2010. p

Franjevaki vjesnik Nova revija Bogoslovska smotra Vrhbosna, Bogoslovni vesnik as Hrvatska prosvjeta Hrvatska revija Hrvatska smotra Srpski knjievni glasnik ivot Priroda itd. Od stranih asopisa redovito su primani: Archivum Franciscanum Historicum Antonianum iz Rima La France Franciscaine Etudes Franciscaines Revue internat. de l enseignement Enseignement chretien et studia Stimmen der Zeit Franziskanische Studien Franziskus-Stimmen Allgemeine Rundaschau Muzeum czasopismo pedagogiczne iz Lwowa, itd.

gimnazije na irokom Brijegu; zbirka se u ovoj godi ni poveala za 127 knjiga za iju je nabavku izdvoje no 3.619 dinara; u sklopu knjinice su i udbenici za siromane ake (57 aka dobilo je 185 udbenika). Zbirke Prirodopisna zbirka, uvar Ljudevit Diel, su plent. Fra Pako Veara, profesor franjevake gimnazije u Visokom, ove je kolske godine darovao etiri ko mada zlatne rudae iz Fojnice, a nastavnici su s aci ma po Hercegovini skupili vei broj ruda i okamina te tako obogatili zbirku. Zemljopisno-povijesna zbirka, uvar fra Mari jan dr. Zubac, profesor. Zbirka je bogatija za tri zemljopisne karte koje su nabavljene za 1.061 dinara. Arheoloko-etnografska zbirka, uvar fra Ma rijan dr. Zubac, profesor. U ovoj je godini obogaena novim vrijednim materijalom, uglavnom darovanim: franjevaki pro vincijalat u Mostaru darovao jedan zlatni mletaki novi i 32 rimska bakrena novia; Eugen tarkl, bivi upravnik Duhanske stanice u apljini, darovao pet rimskih srebrenih i tri rimska bakrena novia; fra Pavo imovi, nadupnik u Posuju, jedan rimski srebreni i etiri rimska bakrena novia; fra Karlo Grbavac, upnik u Posukom Gracu, dva rimska ba krena novia; Dragan Mandi, trgovac u irokom Brijegu darovao jedan mjedeni rimski i jedan srebre ni dubrovaki novi; fra Nikola Ivankovi, upnik u erinu, jedan bizantski novi; fra Velimir imi, upnik u Bukovici i fra Julijan Koul, upnik u Se onici, darovali su vie primjeraka narodnog veziva i starog narodnog odijela; gimnazijska uprava otku pila je odreeni broj narodnih glazbala i veziva to ih je prikupio fra Branko Mari na Duvanjskom polju. Gimnastika zbirka; uvar fra Vilim Primorac, suplent. U ovoj kolskoj godini zbirka je obogaena no vim spravama za koje je izdvojeno 3.750 dinara.

Neke od ovih knjiga novina i asopisa gimnazija prima besplatno, neke u pola cijene, a neke plaa u cijelosti. Kroz kolsku godinu 1936./37. za asopise je izdvojeno 5.401 dinara. aka knjinica, knjiniar fra Oton dr. Kne zovi, profesor. Knjinica broji oko 2.450 veinom tvrdo uve zanih knjiga; svojim je sadrajem orijentirana pre ma beletristici najboljim djelima starih i novijih pisaca; ove godine svoju je pozornost usmjerila na izdanja Knjinice dobrih romana, Matice hrvatske, Srpske knjievne zadruge te Sv. Jeronima u Zagre bu. Osim ake knjinice, acima su na usluzi ma nje knjinice internatskog drutva Cvijet i drutva vanjskih aka Osvit. Knjinica kolskih udbenika, knjiniar fra Mile Leko, suplent. Knjinica je osnovana kolske godine 1935./36. sredstvima Drutva prijatelja Franjevake klasine
3

Franjevaka klasina gimnazija s pravom javnosti u irokom Brijegu, Izvjetaj za kolsku godinu 1936./37., Hrvatska tiskara F. P., Mostar 1937., str. 24. 33.

20

Stratita
2010.

uspjenije radila, a na osobit su na in imali razumijevanja za nadare ne siromane uenike. Dosad su pristupili Drutvu: dobrotvori s 3.000 dinara: dr. Jure Grubii, banovinski lije nik na irokom Brijegu Anto Buschbacher, posjednik u Keincima, Slavonija utemeljitelji s 1.000 dinara: dr. Tugomir Alaupovi, ministar u mirovini u Zagrebu; mr. Ivo Andriji, ljekarnik u Mo staru; fra Tadija Beljan, upnik u Rasnu; franjevaka rezidencija u Duvnu; Natpis na Franjevakom samostanu na irokom Brijegu koji su komunisti fra Stanko Kraljevi, upnik u mi otukli 1947. rovini iz Rasna; Hans Mller, posjednik u Vladislav Ostale zbirke (glazbena, fizikalna, kemijska) iste cima, Slavonija; su kao i u proloj kolskoj godini.3 dr. Marko Rebac, odvjetnik u Banjoj Luci; Zadnje stanje kolskih knjinica, zbirki te usta Stjepan Skelac, posjednik u epinu, Slavonija. nova uzimam za kolsku godinu 1937./38. Redoviti lanovi Drutva s mjesenim prilogom od 25 dinara: fra Karlo Grbavac, Prisoje kolske ustanove4 Jovo Gredi, Mostar fra Bernardin Smoljan, itluk Konvikt vanjskih aka Upravitelj konvikta vanjskih aka je profesor fra Bono dr. Jelavi. U tom mu poslu pomau prefekti mjeseno prilau 10 dinara: fra Svetozar dr. Petric i suplent fra Marko dr. Dra fra Kaimir Bebek, Klobuk gievi. Od 335 upisanih uenika u gimnaziju, 128 Ante Buri, iroki Brijeg je stanovalo, hranilo se, uilo i odgajalo u konvik fra Nikola Hrka, Veljaci tu. Godinja pristojba za konvikt iznosi 5.000 din, Stjepan Korenini, Zagreb a plaala se u mjesenim obrocima unaprijed po 500 Franjo Kornfein, Zagreb Stjepan Lonarica, Ston din. Franjo Mulej, Zagreb Drutvo prijatelja Franjevake klasine gi- Martin Njavro, Hutovo Ibrahim Ribica, Mostar mnazije na irokom Brijegu Drutvo je osnovano koncem kolske godine mjeseno prilau 5 dinara: 1934./35. U njega ulaze poznati ljudi iz crkveno Amelija Afan de Rivera, Mostar ga, znanstvenoga, drutvenoga i politikog ivota Mate Bekavac, Imotski te roditelji djece aka koji se koluju u gimnaziji. Julijana von Berks, Podgora Drutvu su se pridruili i mnogi hercegovaki fratri Mirko Bunti, Novi Sad koji su i sami pohaali irokobrijeku gimnaziju ili Vlaho Gjanovi, Oraac u njoj bili odgojitelji i profesori, a gimnazija im je Darinka Grossi, Gradac ostala duboko prirasla srcu. Svi su oni svojim nov Dobroslav Maji, Vitina anim prilozima potpomagali gimnaziju da bi to ing. Milutin Maksimovi, Beograd
4

Usp. Gimnazijski izvjetaj za k. god. 1937./38., str. 22. 27.

S 2 p

21

Stratita
2010.

dr. Branko Male, Beograd Nikola Mihi, Mostar Kreimir Mifka, Podgora Ante Trojanovi, Trsteno; fra Serafin Vitica, Crna dr. Pavle Vukovi, Beograd Ante Vuki, Klis Stjepan Barbari, Mostar mjeseno prilau 2 dinara: Ivan Balarin, Trsteno fra Josip Bencun, Izbino. Jednokratne milodare dali su: 724 din, Josip Vester, prosvjetni inspektor u miro vini, Ljubljana 315 din, Karlo Prijatelj, inspektor Ministarstva pro svjete u Beogradu 200 din, Hinko Karli, glavna kolektura Zagreb 100 din, Sekcija jugoslavenskog profesorskog dru tva u Ljubljani 100 din, fra Milivoj Bebek, Drinovci 100 din, Risto ain, Mostar 50 din, M. Herceg, N. Domandi, N. Daji, V. Pezi iz Klobuka. Blagajniko poslovanje u ovoj godini: Prihodi: Prijenos gotovine iz kolske godine 1936./37. 11.715 Din Primljeno u kolskoj godini 1937./38. 7.090 Din _____________________ Svega primljeno: 18.805 Din

Jednokratnu potporu od 200 dinara dobili: I. razred: Ante Crnjac, Ljubo Golemac, Mladen Kraljevi, Ivan Matijevi, Benedikt Penavi, Ivan Rado, arko imi, Mile Vlai; II. razred: Stjepan Trutin; III. razred: Dane Koul, Berislav Kramer, Tomo Mari, Beri slav Petrovi; IV. razred: Veselko Bili, Cvjetan Juki, Stanko Lasi, Stojan Zovko; V. razred: Andrija unjar, Petar Vlai; VI. razred: Ante Bagari, Pavo Kljajo, Ivan Zadro; VII. razred: iril Kos, Karlo uak. Zajednica doma i kole U ovoj kolskoj godini sastanci su odrani 26. rujna 1937. i 8. svibnja 1938. Na prvom je sastanku zakljueno da Zajednica izabere u odbor iste osobe koje su i u odboru Drutva prijatelja Franjevake klasine gimnazije u irokom Brijegu kako bi oba drutva u sporazumu radila na dobro i kole i ue nika.

Primitci Prijenos gotovine iz prole kolske godine 1936./37. 277 Din Rashodi: Prinosi lanova u kolskoj godini 1937./38. Jednokratna potpora siromanim uenicima 5.920 Din 4.800 Din _________________ Knjinici kolskih udbenika za nabavu novih knji svega primljeno 6.197 Din Izdatci: ga 724 Din Knjinica kolskih udbenika za nabavu novih knji ________________________ ga 4.012 Din Svega izdano: 5.524 Din Pomo gimnazijskom Podmlatku crvenog kria 224 Din Prihodi 18.805 Din Uenikoj knjinici za nabavku novih knjiga Rashodi 5.524 Din 265 Din ________________ Gotovina u kasi: 13.281 Din
5

S 2 p

Franjevaku klasinu gimnaziju iroki Brijeg pohaali su uz sjemenitarce (interniste) i vanjske ake (konviktorce) i aci iz okolice. To su djeca rodom sa irokog Brijega ili iz drugih mjesta Hercegovine i cijele drave koji su stanovali u okolici gimnazije po privatnim kuama, no bili su ustrojeni na nain da su imali svoga prefekta, a od aka su bili banovi koji bi s prefektom za ake iz okolice bili odgovorni da redovno ue, a imali su i jednu prostoriju u zgradi gimnazije u prizemlju gdje bi prije nastave mogli ponavljati i uiti gradivo to bi im toga dana bilo u koli.

22

Stratita

Drutvu prijatelja za potpore uenicima 1.696 Din ____________________ Svega izdano: 6.197 Din Primitci: 6.197 Din Izdatci: 6.197 Din. Gimnazijske literarne organizacije

zliitijih kolskih aktivnosti kao to su brojne kol ske prigode i sveanosti. U gimnaziji u ovoj kolskoj godini postoje dva pjevaka zbora: djeji i mjeoviti. Oni tijekom kolske godine sudjeluju u kolskim misama i u gimnazijskim priredbama. Izvode koral ne, religiozne i puke napjeve te suvremene skladbe domaih i inozemnih autora. Zborovoa i dirigent je uitelj pjevanja fra Branko dr. Mari.

Sekcija sjemenitaraca Cvijet broji 62 lana, Drutva za religiozni odgoj uenika a sastaju se svake druge nedjelje pod vodstvom su plenta fra Dobroslava dr. imovia; njihova knjini Da bi se unaprijedio religiozni duh atva postoje ca broji 542 knjige, u ovoj su kolskoj godini nabav vjerske organizacije: ljene 64 nove knjige za 1.653 dinara. Marijina kongregacija za uenike iz okolice.5 Kongregacija je utemeljena na poetku ove kol Sekcija vanjskih aka Osvit broji 86 lano ske godine; broji 23 punopravna lana i 95 priprav va koji se sastaju svake nedjelje: naizmjence uenici nika; sastaju se svakih 15 dana. Duhovno ih vodi i o niih i viih razreda; sekciju vodi prof. dr. fra Bone njima skrbi profesor fra Martin Sopta. Jelavi. Sekcija ima svoju knjinicu. Euharistiko i misijsko drutvo Drutvo okuplja interne ake i sjemenitarce; broji 61 lana; sastaju se jednom mjeseno. Cilj je Podmladak Crvenog kria teoretski i praktino produbiti vjeru. Duhovno ih Ova je organizacija osnovana 9. studenoga 1937. predvodi i o drutvu skrbi prefekt sjemenitaraca odlukom Nastavnikog vijea. U lanstvu je 296 suplent fra Dobroslav dr. imovi. uenika podijeljenih u pododbore po razredima ko jima su na elu razredne starjeine. Knjinice6 Profesorska knjinica, vodi ju knjiniar fra Kreimir dr. Pandi. Odbor: predsjednik Marko Grgurevi VII. r., Knjinica broji 10.500 djela s oko 15.000 sveza tajnik iril Kos VII. r., blagajnik Frop Frankopan ka; ove je godine obogaena izdanjima Jugoslaven VII r. ske akademije u Zagrebu i Srpske akademije u Be Revizori: uro Kramer VII. r., Miljenko Dalto ogradu, Geografskog drutva u Beogradu, Matice VII. r. i Petar Metrovi VI. r. hrvatske, Srpske knjievne zadruge te veim brojem Ove je godine Podrunica skupila 1.332 din od drugih djela i domaih i inozemnih autora. ega je sredinjici poslala 1.202 din. lanovi od Sa Donacije u ovoj kolskoj godini: veza primaju tri primjerka asopisa Naa Domovina. - Izdavaka knjiara Gece Kona iz Beograda 17 Sekciju vodi i o njoj skrbi fra Svetozar Petric. knjiga - Njemako poslanstvo u Beogradu 2 knjige - fra Stanko Kraljevi, bivi upnik u Rasnu 156 Gimnazijski pjevaki zborovi knjiga Od samih svojih poetaka u uzgojnom zavodu, - iz ostavtine pokojnog fra Barie Drmia 178 probandatu i gimnaziji posveivala se velika pozor knjiga nost zbornom pjevanju. Nije to, naime, bila samo - fra Skender Musa, bivi upnik u Gradniima odgojna potreba nego i potreba liturgije, ali i najra 203 knjige. va.
6 7

Podrunica ferijalnog saveza broji 38 lano

Usp. Gimnazijski izvjetaj za k. godi. 1937./38., str. 28. 29. Usp. Gimnazijski izvjetaj za k. god. 1937./38., str. 29. 34.

2010.

S 2 p

23

Stratita
S 2 2010. p

Od gimnazijskih sredstava kupljene su 124 knji ge. U kolskoj godini 1937./38. za uvez asopisa i knjiga izdano je 8.226 din, a za uvez 415 knjiga plaeno je 4.005,50 din. Fond asopisa je identian onom iz prole kolske godine, a broji oko 60 doma ih i inozemnih jedinica. Uenika knjinica, vodi ju knjiniar fra Oton dr. Knezovi. Knjinica broji oko 2.600 knjiga. Po naslovima prevladava beletristika, najbolja knjievna ostvare nja domaih i inozemnih pisaca to acima treba za lektiru. Ove je godine knjinica obogaena izdanji ma Knjinice dobrih romana, Matice hrvatske, Srpske knjievne zadruge i Sv. Jeronima iz Zagreba. Knjiara Geca Kon iz Beograda darovala je 35 knjiga, a kupljeno je 112 knjiga u vrijednosti od 1.745 din. Taj su novac dali uenici (1.480 din), te Zajednica doma i kole (265 din). Osim ove, uenici na raspolaganju imaju manje knjinice literarnih organizacija Cvijet i Osvit.

s 19 minerala, darom ing. Dragutina Kostanjeka iz Mostara. Nastavnici su i uenici skupili vei broj okamenina i ruda po Hercegovini. Za ovu je godinu gimnazijska uprava nainila osobiti sanduk za dezin fekciju ispunjenih (prepariranih) ivotinja i to platila 974 dinara. Kemijska, uvar je fra Vojislav Mikuli, suplent. U odnosu na prolu kolsku godinu ostala je ne promijenjena. Zemljopisno-povijesna zbirka, uvar je profe sor fra Marijan dr. Zubac. Ove je godine gimnazijskim sredstvima nabav ljeno: Radivojevi, karta Jugoslavije dr. Stjepan Srkulj, hrvatska povijest u 19 karata.

Arheoloka zbirka, uvar je fra Vojislav Miku li, suplent. U ovoj kolskoj godini zbirka je obogaena: fra Tadija Beljan, upnik u Rasnu, 159 dubrovakih i rimskih novia Knjinica kolskih udbenika, vodi ju fra Do fra Mijo uji iz Duvna 31 rimski novi fra Vojislav Mikuli 76 komada raznih primjeraka broslav dr. imovi, suplent. novca U ovoj kolskoj godini knjinica je obogaena sa 176 knjiga u vrijednosti od 4.736 din. Tu su nabavu Grgo i Martin Spaji 12 predmeta iz kamenog doba omoguili: Josip Vester, prosvjetni inspektor u mi Pero osi iz Buhova 7 komada iz bronanog doba rovini iz Ljubljane, davi 724 din; Zajednica doma i Vinko Juri, uenik IV. r., jedan veliki bronani na laz iz Ruia kole s 4.012 din. Zahvaljujui osnivanju ove knjinice kolske go fra Lazo olak 6 komada rimskih novia dine 1935./36., 105 siromanih uenika ove se kol fra Serafin Dodig 12 novia i 2 komada nakita iz kamenog doba ske godine sluilo s 268 kolskih knjiga. fra iril Ivankovi 6 raznih novia Mile Anti, uenik II. r., 3 mletaka novia Zbirke7 fra Bonifacije Maji 1 komad raznih papirnatih nov anica. Fizikalna, uvar je fra Radoslav dr. Vuki, pro fesor. Etnografska zbirka, uvar je fra Branko dr. Ma Sadraj zbirke nije se mijenjao u odnosu na pro ri, uitelj pjevanja. lu kolsku godinu. U ovoj je kolskoj godini zbirka bogatija za: Prirodopisna, uvar je fra Vojislav Mikuli, su - jedne gusle i jednu sviralu, dar fra Bone dr. Je plent. lavia, upravitelja konvikta; Podzbirke: antropoloka, zooloka, botanika, mineralogijska i petrografijska, geoloka i paleonto - 5 vezenih maramica, dar fra Zlatka Sivria, u pnika u Mostarskom Gracu; loka. U ovoj je kolskoj godini zbirka obogaena
Gimnazijsko izvjee za k. god. 1937./38. str. 32. Gimnazijsko izvjee za k. god. 1937./38. str. 32. 10 Za dokumentarni film Plava skamenjena vjenost HRT-a u listopadu 1990.
8 9

24

Stratita

jednu ensku koulju sa starim finim vezom te 4 stara drvena saplaka, dar G. Svai, uiteljice narodne kole u Rasnu; - 3 zlatna veza od bogate kune haljine, dar Ljube Kutlee iz uice; - 12 komada narodnoga veza iz Livanjske krajine, dar ing. N. Luia iz Livna; - vie komada narodnoga veziva i starog narod nog odijela, dar fra Velimira imia, upnika u uici i fra Julijana Koula, upnika u Seonici; - uprava gimnazije otkupila je znatan broj narod nih glazbala i veziva to ih je sakupio fra Bran ko dr. Mari na Duvanjskom polju i Livanjskoj krajini. Zanatska enska kola sestara sv. Franje u iro kom Brijegu darovala je jedan album motiva narod nog veza iz Hercegovine. Ti su motivi raeni prema originalima iz gimnazijske etnografske zbirke. Arheoloka i etnografska zbirka bit e u najkra e vrijeme smjetene u novim posebnim prostorija ma, koje su bile predviene ve kod gradnje gimna zijalne zgrade. Za izradu polica i ormara potroeno je u ovoj kolskoj godini 11.000 Din.8 Glazbena zbirka, uvar je fra Branko dr. Mari, uitelj pjevanja. U ovoj je kolskoj godini Uprava konvikta vanjskih aka nabavila jedan klavir u vrijednosti od 12.000 dinara. Fra Branko dr. Mari darovao je zbirci: - dva rukopisna antifonarija iz XVI. st. - 3 rukopisna antifonarija iz XVII. st. - 1 rukopisni album komada za violinu i orgulje iz XVII. st. - Musikalisch Marianische Schatzkammer, Ari en u.[nd] Mottetten, partitura za orgulje u ge neral-basu, Augsburg 1695. Sve je kupljeno antikvarijatno u Beu.9 Crtaka zbirka, uvar je fra Mirko osi, su plent. Uz nabrojeno za prolu kolsku godinu, u ovoj je kolskoj godini za ovu zbirku utroen 1.141 dinar. Gimnastika zbirka, uvar je fra Vilim Primo rac, suplent. Uz nabrojeno u proloj kolskoj godini u ovoj je kolskoj godini za nabavku novih pomagala utroe no 945 dinara.

Iako je crkva na irokom Brijegu znatno oteena, nije ubijen duh vjernoga puka. (Snimljeno 1956.)

Umjesto zakljuka Iz navedenih podataka za ovo vremensko razdo blje ivota Franjevake gimnazije na irokom Brije gu razvidno je da je ta kolska ustanova odravala vrlo visoku razinu obrazovnog procesa. Ta je razina rasla iz dana u dan, a nastava je bivala sve uspjenija. Prije stranog komunistikog kulturocida 1947. na irokom je Brijegu bilo vie od 100.000 vrijednih knjinih jedinica pohranjenih u navedenim zbirka ma, zatim periodike i rukopisa koji su pamtili povi jest zajednikog ivota s Bosnom Srebrenom i prvim poetcima Hercegovake franjevake zajednice. Sve je to spaljeno. Fra Vojislav Mikuli (1898. 1991.), preivjeli profesor Franjevake klasine gimnazije na irokom Brijegu, jednom je rekao: Kamo sree da su to negdje odnijeli, nekome dali, bilo gdje u Zajear! Ne! Oni su jednostavno sve spalili. Od najstarijih matica do knjiga razrednica, godinjih gimnazijskih izvjea, naroito onih iz naj ranijeg ivota gimnazije. To je bilo i za razumjeti. Nisu mogli podnijeti da fratri imaju tako dobru ko lu, pa su najprije ubili njih, a poslije i sve ono to je o toj koli i njezinoj veliini govorilo!10

2010.

S 2 p

25

U skladu s dekretom pape Urbana VIII. i uredbom II. vatikanskog sabora izjavljujemo da ne elimo pretei sud Crkve kome se potpuno podvrgavamo. Rijei muenik, muenitvo, udesa i slino imaju u ovom glasilu samo vrijednost ljudskog svjedoenja.

Rije urednika

fra Miljenko Stoji

D ragi itatelji!
Uistinu mi je drago da vam moe mo podariti peti broj ovog naeg glasila. ee nije moglo izlaziti jer smo najprije eljeli prikupiti svjedoanstva jo ivuih svjedoka i dokumentaciju koja je u po sjedu dobrih ljudi. Usput smo jo mnogo toga pronalazili pa Vicepostulatura danas raspolae s dovoljno svjedoenja i doku menata te moe privoditi kraju ovo pri premno razdoblje. Znam, svi vjerujemo da su ubijeni franjevci umrli mueni kom smru, ali treba to potkrijepiti do kazima i priekati da ih Crkva prihvati. Ponovno pozivam sve one koji to god znaju, ili imaju dokumente koji bi nam bili od pomoi, da stupe u doticaj s Vicepostulaturom. Uinimo svi zajedno da ubijeni hercegovaki franjevci jednoga dana postanu blaenima i svetima, odno sno da ih Crkva proglasi muenicima. Po prvi put uvodimo poglavlje Istra ivanja. Podrazumijeva se da ne moemo stajati iza svakoga navoda ili iza svako ga stila napisa. Isto tako napisi ne smiju prelaziti odreenu granicu, ne smiju se razraunavati i moraju bitno pridonositi pronalasku istine. Ponovno je glasilo obojeno isko pavanjima posmrtnih ostataka ubijenih. Ovaj smo put na irokom Brijegu, u Knepolju, traili barem jednog naeg pogubljenog brata. Uskoro emo to ui niti i u Ljubukom. Imamo jo dojavu o masovnoj grobnici na Biokovu i time je naa potraga za sada dovrena. Ovo nae glasilo i nadalje e izlazi ti jednom u pola godine. Nastojat emo biti zanimljivi i na korist itateljstvu. Mi slim da smo ga ve sadrajno i grafiki oblikovali. Ostalo nam je jo uravnovje siti broj itatelja. Zbog toga sljedei put vie primjeraka aljemo samo onima koji su barem djelomino podmirili pretpla tu. Ispriavamo se odmah svima onima koji su to smetnuli ili imaju neki drugi opravdan razlog. Samo nam javite i pri mjerci opet stiu. Ako biste eljeli iriti glasilo, a ne moete to novano podnije ti, spremni smo vam ga slati i besplatno. Vano je da se istina promie i za to e se uvijek nai dovoljno sredstava, izmeu ostaloga zahvaljujui i darovateljima. Drimo se i dalje zajedno i nitko nas ne e uspjeti pobijediti. Naa ubijena braa zacijelo e nam biti zahvalna. Mir i dobro!

S topama p obijenih
Glasilo Vicepostulature postupka muenitva Fra Leo Petrovi i 65 subrae, III., 2 (5), Humac, 2010.

Glavni i odgovorni urednik: fra Miljenko Stoji, vicepostulator Lektura i korektura: Zdenka Leeni Adresa: Vicepostulatura, Trg sv. Ante 1, 88320 Ljubuki Humac, BiH; Vicepostulatura, p. p. 1, 20352 Vid, RH Veza: tel.: (039) 832582 faks: (039) 832585 epota: mostar@pobijeni.info internet: www.pobijeni.info Grafiki prijelom i tisak: FRAMZIRAL, Mostar Glasilo izlazi polugodinje: sijeanj i srpanj Godinja pretplata: BiH 6 KM, RH 24 KN, EU 6 EUR, SAD i Kanada 10 USD Slanje pretplate i dobrovoljnih priloga (s naznakom za to): a) potanskom uputnicom b) UniCredit Bank d.d. Mostar, poslovnica Ljubuki: iroraun (BiH): 381602276649744 devizni raun (inozemstvo): IBAN: BA393381604876650839 SWIFT: UNCRBA22 Cijena pojedinog primjerka: 3 KM; 12 KN; 3 EUR; 5 USD ISSN: 18403808

I IZ Z S SA AD DR R A AJ JA A
Iz ljetopisa Povijesne okolnosti Stratita Istraivanja Glas o muenitvu 4 7 9 26 38 Glas o znakovima Razgovor Podlistak Izdavatvo Darovatelji 42 44 48 59 59
2010.

S 2 p