Stara bosanska kua i avlija Sjeate li se moda starih kua i avlija poploanih rijenim bijelim i arenim kamenjem?

Avlije su se bljetale od kamena i budile ivot zelenilom od trave koja je izbijala izmeu tih kamenih ploha Na sredini avlije je bio ahar, a nekako sa strane natkriveni hambar. Za Bonjaka je avlija oduvijek predstavljala zasebnost i baskaluk i u avliju se moglo ui samo sa dozvolom domaina. U avliju su ulazili pozvani i birani prijatelji i komije. U bosanskoj avliji je vladao red i istoa a obavezno se pila kahva na klupi pod groem i sluilo se slatkim od tunja koje su rasle opet u naoj avliji.. Cijela avlija je bila opasana tarabom. U tu avliju se ulazilo na mala i velika vrata. Na mala su ulazili i izlazili domaini i gosti a na velika konjska ili volovska zaprega. Helem, u tim takvim avlijama postojalo je jedno mjesto pod groem ili kakvom ljivom gdje se u primaljee ili ljeto, sjedilo u lijepim prilikama. Mukarci bi na selu bili zabavljeni poslom na njivi a kone -ene bi se esto dovikivale na kahvu koristei pauzu, pripravljajui hranu i pite svojim muevima i ukuanima u njivi. Avlija je dugo bila ogledalo domaina i domaice. Kada bi pridolica posjeivao nekoga, prvo bi zavirio u avliju. Ako je avlija odisala svjeinom, mirom i istoom, to je bio znak da su domaini birli i estiti ljudi. Nema vie onih avlija sa 101 zasaenim cvijetom u avlijskom vrtu. Malo je ahara, mutvaka, sebilja i zembilja. Dananje avlije su obino odgraene ili zagraene mazijom i zakapijane sivilom kamena i eljeza. Sva moderna avlijska i kuna arhitektura svojim izgledom vie odbija nego privlai, kao da hoe da porui potencijalnim posjetiocima, odbij, nisi poeljan. Ipak se ponegdje jo nae neko ko voli drutvo, sijelo pred kuom, druenje i ne odbija putnika, namjernika iz svoje avlije. Evo ovako su se nekada druile nae nane,kone,komije nadamo se da emo na mlee generacije prenijeti da nastave i da avlije budu irom otvorene. Avlije danas - Avlija je dio kulturno historijskog naslijea koje je u svom izvornom obliku ugroeno neprekidnim razvojem urbane sredine. Uslijed brzog trenda izgradnje mnogi kulturno historijski spomenici na prostoru Bosne i Hercegovine danas nisu pod dovoljnim reimom zatite, a posebno bosanska cvjetna avlija. - Bosansku cvjetnu avliju sainjavaju specifini biljni i arhitektonski element koji svojom prostornom izmjenom stvaraju originalne ambijente prepoznatljive kao tradicionalni vrtni stil bosanske kue. Ovi elementi su zadrali kontinuitet do danas, javljaju se u mnogim privatnim savremenim vrtovima. Imajui ovo u vidu namee se zakljuak da je bosanska avlija nepresuan izvor ideja u oblikovanju zelenih povrina svih namjena. - Neophodno je posebno naglasiti znaaj zatite autohtonih biljnih vrsta i njihovih starih kultivara koji su karakteristini za bosansku avliju i bau. Njihovo ouvanje daje najvei doprinos u zatiti avlije kao dijela kulturno historijskog nasljea. - Skladnom kombinacijom intenzivnih boja cvijea, usklaenosti biljaka po visi ni i odnosom svjetlo tamno u avliji je postignuta prostorna ravnotea.

- Zastupljene vrste obuhvataju: drvee preteno voke, grmlje, penjaice, sezonsko cvijee i trajnice, lonanice, zainsko i ljekovito bilje. - Autentinom izgledu bosanske avlije doprinosi i specifian izbor boja cvjetova prisutnih biljnih vrsta. - Tradicionalan ulaz danas se rijetko susree na terenu, kapija je postavljena postranice u odnosu na kuu. Prema podacima do kojih se danas moe doi poploana povrina u avlijama je zna ajna, na sofe otpada oko 40 % ukupne povrine. - Visoki bijeli zid osigurava potrebnu intimu prostora i pozadinu na kojoj se istie arenilo cvijea u sofama. Kaldrma je znaajna za odravanje higijene avlijskog prostora na visokom nivou i nesmetanu komunikaciju. - Kao vrtni element s vodom danas na terenu dominira esma, fontane se dosta rijetko susreu, a adrvani su prisutni samo u dvoritu damija. Autor teksta: Nijaz Salki Napomena: Fotografije su velikim dijelom preuzete iz FB grupe "Bosanska ku a - Kultura ivljenja", gdje moete pogledati jo mnotvo lijepih slika.