PRIRODNI TOKOVI, NJIHOVE KARAKTERISTIKE I PRINCIPI UREENJA

Prirodni tokovi nastaju kao posljedica oticanja vode koja na povrinu dospj eva iz atmosfere u vidu padalina ili iz podzemlja. Svaki prirodni vodotok ima: IZVORIE I UE. Podruje sa kojih se povrinske vode slivaju u jedan vodotok zove se SLIV. Granica sliva zove se VODODJELNICA ILI RAZVOE, ona je zamiljena linija koja spaja najvie toke u slivu. Rijeke se dijele na planinske i ravniarske. Planinske karakterizira: veliki uzduni padovi, krupni nanos i nagle promjene vodostaja, rijeno korito je duboko. Ravniarske karakterizira: mali uzduni padovi, sitan nanos, krivudanje korita ( MEANDRI ), korito je iroko i plitko. Svaki vodotok ima svoju dolinu, a to je prirodna kotilna du koje tee vodotok, nastanak se objanjava erozivnim pojavama. EROZIJA odnoenje materijala. POPRENI PROFIL: presjek zamiljene vertikalne linije i rijenog toka.

Korito se sastoji iz tzv. OSNOVNOG KORITA I KORITA ZA VELIKE VODE koje se nazviva INDUACIJA. Osnovno korito predstavlja prirodni lijeb stvoren erozijom, du koje voda tee manje vie cijele godine, dok se induacija ili poloj nalazi pod vodom samo u periodu pojave velikih voda. Nakon to se rijeka povue u osnovno korito induacija se moe koristiti za poljoprivredu. Popreni profil ima lijevu i desnu stranu ( u odnosu na promatraa koji se nalazi u rijenom toku i okrenut je nizvodno ). Izgled rijenog korita u horiz. projekciji zove se TRASA.
Damjanovi Ivan 1

Linija vode izmeu dvije obale zove se VODENO OGLEDALO. Da bi se mogao odrediti poloaj profila on treba biti oznaen stacionaom. U profilu u rijenoj krivini razlikujemo KONKAVNU I KONVEKSNU obalu. Dubine uz konkavnu obalu su vee, to se objanjava djelovanjem centrifugalne sile na reim strujanja vode u krivini.

Osnovni elementi trase prirodnog vodotoka su: 1. Tjeme krivine, 2. Infleksija, 3. Sirfleksija

Zamiljeni presjek vertikalne plohe i rijenog toka po njegovoj osovini naziva se UZDUNI PROFIL. HIDRAULIKE KARAKTERISTIKE: Prirodni vodotoci spadaju u OTVORENE TOKOVE, to znai da je pritisak na povrinu atmosferski HIDROLOKE KARAKTERISTIKE: osnovno obiljeje hidrolokog reima jest njegova promjenjivost u prostoru i vremenu. Najznaajnije hidroloke veliine su VODOSTAJ I I PROTOCI. Podaci o njima registriraju se i prikupljaju na mrei VODOMJERNIH STANICA. VODOMJERNA STANICA: rijeni profil u kojem se vri promatranje vodostaja ( vodomjerne letve , hidrometrijsko krilo ). NIVOGRAMI I HIDROGRAMI predstavljaju grafiku zavisnost vremena o vodostaju odnosno protoku. Veza vodostaja i protoka naziva se KRIVULJA PROTOKA.
Damjanovi Ivan 2

MORFOLOKE KARAKTERISTIKE: rijena trasa i njegovo korito neprestano se mjenjaju u prostoru i vremenu, zbog toga treba izvriti stablilizaciju rijene trase kako bi se sprijeilo nekontrolirano meandriranje. PSAMOLOKE KARAKTERISTIKE: nauka o rijenom nanosu, ija je uloga vana za formiranjem rijenog korita. Rijeni nanos se javlja kao rezultat erozije u slivu, koja moe biti povrinska i dubinska. Povrinska erozija poinje u momentu kada kapljica kie udari o povrinu zemlje, pri emu dolazi do razaranja tla. Dubinska erozija javlja se kao posljedica strujanja vode u rijenom toku. Kao proizvod povrinske erozije nastaje suspendovani rijeni nanos ( male krupnoe), a kao proizvod dubinske erozije nastaje vueni nanos ( krupnije estice ). Najznaajnija karakteristika nanosa je GANULOMETRIJSKI SASTAV. Granulometrijski sastav rijenog nanosa se samanjuje zbog ABRAZIJE ( mehanikog sitnjenja estica ) te KEMIJSKIH utjecaja. REGULIRANJE PROTOKA U PRIRODNIM TOKOVIMA Protok se neprekidno mijenja a na njega utjeu; oborine, temp., vlaga, vjetar, veliina, oblik reljefa, geoloki sastav zemljita te vrste biljnog pokrivaa. Velike koliine vode u rijeci se javljaju kao posljedica topljenja snijega u proljee odnosno usred jesenkih padavina. Neravnomjernost protoka moe se najbolje uoiti preko HIDROGRAMA.

Reim otjecanja sa napajenjem iz gleera karakterizira poveenje protoka u ljetnim periodima. Max protoci javljaju se u periodu svibnja lipanj a minimalni u periodu prosinac veljaa. IZRAVNANANJE PROTOKA:
Damjanovi Ivan 3

Neravnomjernost prirodnog reima rijenog otjecanja tokom godine je nepovoljno sa gledita redovnog snadbijevanja vodom razliitih korisnika. Izgradnjom AKUMULACIJSKIH BAZENA, mogue je zadrati vodu u periodima kada je ima u izobilju da bi se zadovoljile potrebe korisnika u periodima kda je bude nedovoljno. Osnovni problem koji se namee prilikom izravnavanja protoka je dimenzioniranje akumulacije, odnosno odreivanja onog dijela njene zapremine koja se koristi za podmirenje potronje ( KORISNA ZAPREMINA ). UREENJE PRIRODNIH PROTOKA Osnovni razlozi ureenja rijenog toka su: a) Stabilizacija korita b) Poveanje propusne moi u pogledu vode, leda i nanosa c) Zatite priobalja od izlivanja velikih voda Izgradnjom nasipa formira se korito za veliku vodu, ime se rijena dolina titi od popl ava. UREENJE RIJENIH TOKOVA ZA POTREBE PLOVIDBE Pri projektiranju radova za ureenje vodotoka za potrebe plovidbe treba osigurati: kontinuitet i sigurnost plovidbe. UREENJE VODNIH TOKOVA U SKLOPU HIDROTEHNIKIH MELIORACIJA Uloga vodotoka je dvojaka: u periodu pojave suvinih voda slue kao RECIPIJENT prijemnik za odvoenje suvinih voda, a u periodu nedovoljne koliine vode u zemljitu, vodotok slui kao izvorite, iz koga se potrebne koliine vode dovode na melioracijska podruja. UREENJE RIJENOG KORITA U SKLOPU ENERGETSKOG KORIENJA VODOTOKA Pregraivanjem rijene doline branom, bitno se mijenja prirodni reim uzvodno i nizvodno od pregrade. Uzvodno od pregrade u zoni GORNJE VODE dolazi do pojave istaloavanja rijenog nanosa. U ovom procesu znaajnu ulogu ima VUENI nanos. Poveano vodeno ogledalo u zoni umjetne akumulacije izloeno je djelovanju VJETROVA, a oni izazivaju eroziju i ruenje rijene obale. Oba procesa skrauju vijek akumulacije. Nizvodno od pregrade u zoni DONJE VODE javlja se izraen proces dubinske erozije. RADOVI MA UREENJU PRIRODNIH TOKOVA

Damjanovi Ivan

Pod radovima na ureenju prirodnih tokova podrazumijeva se zahvat u rijenom koritu te izgradnja regulacijskih graevina, a koje mogu biti u koritu i izvan njega. Vrste radova: a) b) c) d) BIOTEHNIKI ( primjena ive vegetacije ) Bagerski Izrade regulacionih graevina Regulacija proticaja rijekom retenzijama i umjetnim akumulacijama u gornjim dijelovima sliva

BIOTEHNIKI RADOVI: sastoje se u primjeni ive vegetacije pri reguliranju korita prirodnih tokova. iv biljni materijal koristi se kao element zatite od erozivnog djelovanja vode u rijenom koritu i izvan njega. Za zatitu kosina rijenih obala koriste se razne vrste trava, koje se siju u proljee ( pirika , trske ) moe se koristiti BUSEN, vrba, topole.. BAGERSKI RADOVI: bageri mogu biti na zemlji ili plovni. REGULACIONE GRAEVINE Regulacione graevine grade se od; zemlja, glina, ilovaa, ljunak, pijesak, kamena, materijala biljnog pokrova ( prua, kolja .. ) PRUE od vrbe, jasike, topole TVOREVINE OD OSNOVNIH MATERIJALA LJUUNANI FILTRI ( OBRATNI FILTRI ) OBLOGA povrinski sloj regulacionih graevina formira se od blokova, izmeu kojih ostaju upljine, glavni razlog oteenja je ispiranje finih estica to izaziva slijeganje, a da bi se to sprijeilo obloga se postavlja na sloj granuliranog ljunka tzv. KONTRFILTER.

1. Obloga, 2. Kontrafilter, 3. Zalee regulacoione graevine FAINE- snop prua, koriste se za izradu pojedinih elamenata regulacionih graevina
Damjanovi Ivan 5

SAVIJAE tanka faina, koristi se za povezvanje dijelova regulacionih graevina . PUNJENE FAINE od faine se formira omota koji se ispunjava kamenom, one se pune na prethodno postavljenom ramu na obali iznad mjesta ugradnje, punjene faine se ugrauju u tijelo regulacionih graevina ime se omoguava iskoritavanje kamene sitnei otpadaka pri obradi kamena i uteda znaajnih koliina kamena. SPLAVOVI OD FAINA postavljaju se na rijeno dno po trasi budue regulacione graevine a zatim se na njima zida gradi sama graevina. Imaju dvostruku ulogu : prenose optereenje od graevine na rijeno dno i sprijeavaju njeno slijeganje a ujedno slue kao zatita od erozije u zoni regulacione graevine. PLETER rade se od svjeeg kolja koje se zabija u zemlju 50 cm, te isto toliko i stre , oko kolja se formira plet od prua, te se unutar njega nasipa sitan kemen, ime se stvara sloj zatite od erozije. IANE KORPE ( GABIONI ) korpe raznih oblika formirane od ice te ispunjene sitnijim kamenom.

NASIPI objekti izgraeni od zemlje, koji slue spreavanju izlivanja velikih voda, materijal se uzima u neposrednoj blizini trase nasipa, ( jeftinije ). Dijele se na: a) b) c) d) GLAVNE NASIPE brane ugroeno podruje od velike vode LJETNE NASIPE brane podruje od ljetnih velikih voda PRIKLJUNE NASIPE spajaju plovne nasipe sa visokim nasipima PRISTUPNE NASIPE omoguavaju pristup sa okolnog nieg terena
OSNOVNI DIJELOVI NASIPA:

Damjanovi Ivan

A- Branjeno podruje, B posteljica, C induacija ( poloj ), D rijeno korito, E plavno podruje, 1 tijelo nasipa, 2 kruna, 3 i 4 kosine nasipa, 5 posteljica, 6 temeljni rov nasipa, 7 berma, 8 unutranja berma, 9 procjedni rov. Glavni nasipi koji tite poljoprivredne povrine se dimenzioniraju na povratni period od 20, 50 ili 100 god. Glavni nasipi koji tite naselja dimenzioniraju se na povratni period od velikih voda jednom u 100 ili 1000 god. Nasipi se grade od zemlje uzete iz rovova koji se u pravilu kopaju u INDUACIJI, zemlja se nanosi u slojevima 10-15 cm, te se nabija specijalnom mehanizacijom. Nasipi su izgraeni od poroznog materijala pri dugotrajnim velikim vodama dolazi do PROCJEIVANJA. Od kvalitete materijala i naina ugraivanja zavisi koliina procjednih voda. Poto procjeivanje moe izazvati ispiranje sitnih e stica iz tijela nasipa treba poduzeti sljedee mjere: poveanje dimenzija pop. presjeka nasipa, nasip se formira od granuliranog materijala po principu obratnog filtra, rade se nepropusne obloge ili se radi drenaa u stopi unutarnjeg pokosa. U perodu velikih voda nasipi su mnogostruko ugroeni od: vjetra, preljevanja, erozije, proboja, slijeganja.

Damjanovi Ivan

OBALOUTVRDE vrsta regulacionih graevina spada u paralelne te slue za zatitu rijene obale od erozije, grade se na konkavnim obalama ili na dionicama koje su u pravcu, te do nivoa srednje vode.

Damjanovi Ivan

Noica obaloutvrde se formira najese od kamenog nabaaja, kombinacije kamena i punjenih faina, a postavlja se na prethodno potopljen splav od faina, ona predstavlja oslonac obaloutvrde. Obloga obaloutvrde se zavrava krupnijim kamenom ZAVRCEM, koji sprijeava njeno ruenje pri povlaenju vode iz induacije u osnovno korito. U veini sluajeva se za izradu koristi prirodni materijal ( kamen, prue, ljunak, busen, gabioni ). PRAVE PARALELNE GRAEVINE: grade se na dionicama gdje treba izvriti suenje rijenog korita kako bi se poveala sposobnost toka u pogledu vode, nanosa i leda, obvezno se grade na konkavnoj obali, pogodne su za regulaciju plovidbe. Osnovni elementi prave paralelne graevine: tijelo graevine koje je paralelno sa tokom i traverze POPRENE GRAEVINE TRAVERZE poveavaju stabilnost regulacionih graevina i ujedno spreavaju pojavu toka izmeu obale i unutranje kosine tijela osnovne graevine.

Damjanovi Ivan

USMJERAVAJUE GRAEVINE namjena im je da usmjeravaju tok u eljenom pravcu, grade se u osnovnom rijenom koritu ili u koritu za velike vode, najee pri presjecanju rijenih krivina kako bi se tok usmjerio u novo korito. NAPERI ( PERA ) pop. graevine, grade se na konveksnim obalama, imaju ulogu: Suenja rijenog korita kako bi se postigla vea propusnost : nanosa, vode i leda Formiranja nove obale nakon istaloavanja nanosa pod utjecajem napera

Ukoliko se postave naperi suprotnu obalu treba zatititi obaloutvrdom.

Osnovni elementi napera su: glava, tijelo i korijen napera. PREGRADE: slue za pregraivanje starog korita rijeke koji se naputa ili kod pregraivanje rukavaca gdje se rijeka rava, projektiraju se do srednjeg nivo vode.

Pregrade se grade u periodu malih voda. PRAGOVI su graevine koje se koriste za stabilizaciju uzdunog profila rijenog korita ( najee kod regulacija bujinih tokova) i za zasipanje dubokih mjesta protoka u koritima aluvijalnih tokova.

Damjanovi Ivan

10

VELIKE VODE NA RIJEKAMA I MOGUNOSTI OBRANE OD IZLIVANJA I PLAVLJENJA RIJENE DOLINE POPLAVA izlijevanje vode iz rijenog korita javlja se kao posljedica pojave velike vode ili kao posljedica formiranja prepreka u rijenom koritu. Radi spreavanja tetnog djelovanja poplavnih voda poduzimaju se razne mjere zat ite od poplava: AKTIVNE MJERE: izgradnja akumulacije i retencije. PASIVNE MJERE: izgradnja nasipa, regulacija rijeka. Plan za obranu od poplave sadri MJERE koje se moraju poduzeti prije i u sluaju opasnosti. Redovna obrana poinje od trenutka kada vodostaj u rijeci dosegne odreenu granicu, nakon proglaenja redovne obrane od poplave, osoblje zadueno za obranu obilazi danonono svoje dionice nasipa, vodei rauna o stanju nasipa, pri tome treba obratiti pozornost na pojavu kvaenja nasipa, vrtloga u rijeci. Izvanredna obrana najvii stupanj pripravnosti, poduzima se ukoliko vodostaj prijee neku odreenu kotu. ee se obilazi teren.

UNUTRANJI VODNI PROMET

PLOVNI KANALI su karaktristini po tome to su njihove dimenzije u pop. presjeku manje od dimenzija prirodnih tokova. Osnovni element plovnih kanala: TRASA, POP. PRESEJK , UZDUNI PRESJEK OBJEKTI ZA SVLADAVANJE DENIVELACIJE: BRODSKA PREVODNICA: primjenjuje se na plovnim kanalima i rijekama. Ona je komora, zatvorena sa uzvodne i nizovdne strane vratima, opremljenja ureajima za punjenje i pranjenje komore vodom. ( silom vode koja se puni plovilo svladava razliku u denivelaciji ) . DIZALICE ZA PLOVILA: su objekti za vertikalno dizanje i spu tanje plovila na mjestima denivelacije, iskluivo se primjenjuje na plovnim kanalima. Plovilo uplovi u korito ispunjeno vodom, koje se zatim podie ili sputa zajedno s plovilom. MEHANIKE STRMI RAVNI: osnovni princip se sastoji u tome da se plovilo izlazei iz prilaznog kanala popne na specijalna kolica, koja mogu biti opremljena sa koritom ispunjenim vodom ili sa platformom sa ureajima za uvrivanje plovila kako u transportu ne bi dolo do katastrofe. Kolica se kreu po strmoj ravni primjenom mehanikog prijenosa, pri emu se radi smanjenja potrebne snage energije koristi sistem KONTRATEGOVA, za pokretanje cijelog sistema korsiti se struja.
Damjanovi Ivan 11

Vaan element vodonepropusne obloge plovnih kanala su otvori u kosinama BARBOKANE, koje su sa strane prema kanalu pokriveni tzv. ABLJIM POKLOPCIMA koji omoguavaju strujane vode iz terena ka kanalu ali i ne obratno. Na ovaj nain se moe sprijeiti pojava pritiska podzemne vode, u sluaju kada je nivo podzemne vode vii od nivo u kanalu. Da bi se sprijeila pojava ispiranja materijala kroz ove otvore, iza otvora se mora postaviti filter, ljunani ili od sintetikog materijala.

HIDROLOKO METEOROLOKE KARAKTERISTIKE TOKA VODOSTAJI vodostaj se mijenja tokom vremena i tokom duine toka, podaci o vodostajima prikupljeni u toku dovoljno dugog vremenskog perioda, obrauju se te se na osnovu njih izraavaju krivuljama trajanja vodostaja i krivulje vjerojatnosti pojave. Na bazi krivulja trajanja vodostaja formiranih za viegodinji period, odreuje se minim alni protok pri kome bi rijeka morala biti plovna u toku odreenog perioda koji se naziva NAVIGACIONI. Vodostaj ovim trajanjem predstavlja najnii nivo pri kome bi plovidba bila omoguena i zove se NISKI PLOVNI NIVO. Na osnovi krivulja vjerojatnoe pojave vodostaja definiraju se najvii nivoi pri kojima se plovidba jo uvijek odvija i zove se VISOKI PLOVNI NIVO.

Damjanovi Ivan

12

REIM LEDA utjee na trajanje plovidbe, podaci o ledu registriraju se u profilima , vodomjernih stanica ( dan pojave ledostaja i ledohoda ). LEDOSTAJ kada je povrina vodenog ogledala u potpunosti pokrivena ledom . LEDOHOD period u kojem se led kree. REIM VJETRA negativno utjee na sigurnost plovidbe, u principu utjee na dva naina: Stvaranjem vjetra na plovnom putu Udarom vjetra u nadvodni dio trupa broda

Podaci o vjetru registriraju se u meterolokim stanicama ( brzina, jaina, smjer, trajanje, uestalost ), te se na osnovu obraivanja podataka prikazuju grafiki pomou RUE VJETROVA. REIM MAGLE magla predstavlja kondeziranu vodenu paru u prizemnom zranom sloju iznad vodene povrine, predstavlja ozbiljnu smetnju sigurnoj plovidbi , podaci o magli registriraju se na meterolokim stanicama. REGULACIJA RIJEKA ZA POTREBE PLOVIDBE Svrha regulacijskih radova u rijenom koritu jest formiranje plovnog puta odreenog gabarita pri niskom plovnom nivou. Najveu primjenu u reguliranju rijeka za potrebe plovidbe imaju: a) PARALELNE GRAEVINE ( obaloutvrde, prave paralelne graevine ) b) POPRENE GRAEVINE ( naperi ) Paralelnim i poprenim regulacijskim graevinama formira se plovni put odreenih gabarita koji osigurava sigurnu plovidbu u toku NAVIGACIONOG PERIODA ali isto tako i stabilno rijeno korito te dovoljna propusna mo za vodu, led i nanos. Paralelne graevine su bolje jer izazivaju manje poremeaje u rijenom koritu.
Damjanovi Ivan 13

KANALIZIRANJE RIJEKA Pod kanaliziranjem plovnog puta podrazumjeva se njegovo pregraivanje u jednom ili vie profila umjetnim pregradama BRANAMA ILI USTAVAMA.

ODRAVANJE I OBILJEAVANJE PLOVNIH PUTEVA Svrha odravanja i obiljeavanja plovnog puta jest osiguranje uslova plovidbe i sigurnosti plovidbe u toku cijelog navigacionog perioda. Svrha odravanja unutranih plovnih puteva je osiguranje gabarita plovnog puta kao i objekata koji ine njegov sastavni dio. Obiljeavanje plovnog osigurava mjere koje slue za to bolju orijentaciju plovila kao i za oznaavanje kritinih mjesta u plovnom putu. Mjere obiljeavanja su raznovrsne pa postoje OBALNE I PLOVNE oznake. Obalni znaci obiljeavaju pravac plovnog puta u odnosu na obalu . Plovni znaci obiljeavaju granice plovnog puta. PISTANITA PRISTANITE je vor u kojem se susreu vodni, kopneni transporti. Pristanite predstavlja skup objekata i ureaja koji treba da omogue pretovar tereta sa kopna na vodu i obratno, kao i pretovar putnika. Postoje:
Damjanovi Ivan 14

a) Teretna pristanita b) Putnika pristanita c) Pristanita s posebnom namjenom Prema vrsti plovnog puta postoje: a) b) c) d) Rijena Kanalska Rijeno-morska Kanalisanim rijekama

OSNOVNI ELEMENTI PRISTANITA a) Akvatorija ( vodeni dio ) b) Teritorija ( kopneni dio ) c) Operativna obala ( dio izmeu akvatorije i teritorije ) Operativna obala u pristanitu je obala preko koje se vri pretovar tereta. KEJSKI ZID predstavlja granicu izmeu akvatorije i teritorije. ( omoguava: nesmetan pretovar, titi obalu od erozije ).

HIDROTEHNIKE MELIORACIJE
HIDROTEHNIKE MELIORACIJE : podrazumjevaju skup vodoprivrednim mjera kojima se postie odreeni vodni reim u zemljitu, u cilju postizanja bolje poljoprivredne proizvodnje. Postoje mjere: a) NAVODNJAVANJA b) ODVODNJAVANJA ( planirano odvodnjavanje suvine vode iz zemljita ) Zemljite nastaje kao produkt procesa EROZIJE razaranja tla. Suvina voda u zemljitu se javlja iz vie razloga koji se mogu podijeliti na umjetne i prirodne. Prirodni razlozi: postojanje ulegnua, mala pospustljivost zemljita

Damjanovi Ivan

15

Umjetni razlozi: podizanje nivoa u rijenom koritu izgradnjom brane to dovodi do podizanja nivoa podzemnih voda, spreavanje otjecanja povrinskih voda u prirodne tokove RECIPIJENTE, izgradnjom nasipa kojima se dolina titi od velikih voda rijeke. NAINI ODVODNJAVANJA: moe se ostvariti na vie naina, u zavisnosti od toga na koji element vodnog bilansa djeluje: smanjenje vlage u zemljitu moe se postii posebno smanjenjem prihoda, odnosno posebno poveanjem rashoda ili jednovremeno smanjenjem prihoda i poveanjem rashoda vodnog bilansa. Smanjenje prihoda vode svodi se na ZATITU od voda, a poveanje rashoda predstavlja odvodnjavanje. Zatita od voda podrazumjeva : a) Spreavanje izlivanja velikih voda iz rijenog korita akumuliranjem vikova u gornjim dijelovima sliva u umjetnim akumulacijama, u srednjim i donjim dijelovima toka RETENCIJAMA i NASIPIMA du rijenog korita, ime se priobalje titi od poplava. b) Spreavanje doticaja na branjeno podruje: - Povrinskih doticaja izgradnjom derivacionih kanala - Podzemnog doticaja formiranjem vodonepropusnih ekrana - Oblaganje korita umjetnih tokova vodonepropusnim oblogama Odvoenje suvine vode postie se na sljedee naine: a) Ureenjem prirodne hidrografske mree kao i izgradnjom mree umjetnih povrinskih tokova b) Poveanjem otjecanja, koje se moe postii otvorenim kanalima ili izgradnjom drenane mree POVRINSKO ODVODNJAVANJE osnovni problem je odreivanje koliina vode koje treba odvesti, dimenzioniranje objekata sistema za odvodnjavanje projektiranje, graenje, odravanje. ELEMENTI SISTEMA ZA ODVODNJAVANJE POVRINSKIH VODA Sastoji se od sljedeih elemenata: a) PRIJEMNIK dio koji prihvaa suvine vode ( jezero, rijeka ) b) GLAVNI ODVODNI KANAL ulijeva se u prijemnik, a prihvaa povrinske vode iz kanala nieg reda c) ODVODNA MREA prikuplja vodu iz sabirne mree i odvodi je do glavnog odvodnika d) SABIRNA MREA mrea najnieg reda, sabire vodu te ju odvodi do odvodne mree e) OBJEKTI ZA REGULACIJU PROTOKA ( prelivi, ustave ) f) ISPUSTI VODE nalaze se na kontaktu glavnog odvodnog kanala i prijemnika

Damjanovi Ivan

16

OSTALI OBJEKTI NA KANALSKOJ MREI ZA ODVOENJE POVRINSKIH VODA Da bi sistem za odvodnjavanje mogao funkcionirati on mora sadravati: CRPNU STANICU USTAVE za regulaciju protoka PROPUSTE MOSTOVE

ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA Suvine podzemne vode remete zrani reim u zemljitu, a samim time i razvoj biljnog i ivotinjskog svijeta u AKTIVNOM SLOJU sloju zemljita odreene debljine u kojem se nalazi 90% korijenja. Suvine vode u zemljitu se mogu pojaviti u nekoliko oblika: KAPILARNA VODA koja se podie ili sputa pod utjecajem kapilarnih sila PODZEMNA VODA - nastaje poniranjem povrinskih voda kroz slabo popustljivo zemljite PODVIRNA VODA javlja se usljed podizanja nivoa podzemne vode

Nain odvoenja suvinih podzemnih voda zavisi od toga u kome vidu se ta podzemna voda javlja. Najee, to se ini dubokim otvorenim kanalima kojima se zadire u podzemnu vodu ili pomou podzemnih kanala CIJEVI koje se nazivaju DRENOVI.

Damjanovi Ivan

17

ELEMENTI SISTEMA ZA ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA Sastoji se od sljedeih elemenata: PRIJEMNIK prihvaa suvine podzemne vode GLAVNI ODVODNIK KOLEKTOR, prihvaa vodu iz vie kolektora nieg reda SISAI prihvaaju svuinu podzemnu vodu i provode je do kanala vieg reda. ISPUST vode nalazi se na kraju glavnog kolektora, te moe biti gravitacioni ili crpno postrojenje. e) PRAGOVI u kolektorima slue za redukciju padova, kako bi se brzine svele na minimum f) REVIZIONA OKNA slue za kontrolu stanja i funkcioniranje kolektora a) b) c) d)

TRASIRANJE DRENANE MREE

Damjanovi Ivan

18

Mrea sistema za odvodnjavanje suvinih podzemnih voda sastoji se od podzemnih i povrinskih kanala. Nain trasiranja ovisi od dubine ukopavanja drenae. Drenovi moraju biti ukopani dovoljno duboko kako bi bili zadovoljeni sljedei zahtjevi: Moraju biti izvan dosega MRAZA Trebaju biti dovoljno duboko ispod nivoa podzemne vode da bi ju snizili Da korijenje biljaka ne bi prodrlo u mreu, znai ispod aktivnog sloja

PLITKA DRENAA se postavlja na dubini od 0.80 -1.00 m, primjenjuje se kod tekih, slabo popustljivih zemljita. NORMALNA DRENAA koristi se za srednje teka i laka zemljita, dubina polaganja 1.20 1.30 m. DUBLJA DRENAA na povrinama gdje e se uzgajati biljke sa veim aktivnim slojem KRITINA DRENAA postavlja se plitko 0.5 0.6 m. NAVODNJAVANJE ZEMLJITA Svrha navodnjavanja u poljoprivredi je nadomjetanje nedostajue vlage, kako bi se poljoprivredna proizvodnja pospjeila. Naini navodnjavanja: Prema dobu godine ( jesen, proljee, ljeto ) Prema stupnju razvoja biljaka Prema svrsi ( jednokratno i dopunsko navodnjavanje )

OSNOVNI ELEMENTI SISTEMA ZA NAVODNJAVANJE a) IZVORITE vode za navodnjavanje ( rijeka, jezero ) b) VODOZAHVAT je objekat kojim se voda zahvaa sa povrine ili iz podzemlja c) GLAVNI DOVODNI KANAL moe biti otvoren kanal ili cijev, kojim se zahvaena voda dovodi do mree za navodnjavanje nieg reda d) MREA NIEG REDA prihvaa vodu iz glavnog dovodnog kanala

Damjanovi Ivan

19

NAINI NAVODNJAVANJA a) NATAPANJE IZ BRAZDA b) NATAPANJEM PRELIVANJEM I PLAVLJANJEM

Damjanovi Ivan

20

PODZEMNO NAVODNJAVANJE Sastoji se u direktnom dovoenju vode u aktivni sloj zemljita, karakteriziraju ga racionalnost u pogledu utroka vode, u praksi se primjenjuju razliiti naini podzemnog navodnjavanja: Podzemna drenaa mrea pod pritiskom Podzemna drenana mrea sa slobodnim ogledalom Navodnjavanje KAP PO KAP

U sluaju podzemne drenane mree pod pritiskom, voda pod pritiskom izbija kroz otvore u drenovima, navodnjavajui aktivni sloj . NAVODNJAVANJE OROAVANJEM Sistemi za oroavanje su pod pritiskom, pri e mu mogu biti: ukopani i nepokretni te povrinski pokretni, na sistem provodnih cijevi ugraeni su hidranti na koje se prikljuuju PRSKALICE, kroz koje se voda rasprskava u vidu kapljica. VODOISPUSTI I VODOZAHVATI Odvoenje vode u prijemnik RECIPIJENT, moe se ostvariti: gravitacijski, pomou pumpe ili mjeovitim nainom. Nain zahvatanja povrinskih voda moe biti gravitacijski ili pomou pumpe. AKUMULACIONI VODOZAHVATI - su gravitacijski, primjenjuju se na vodotocima sa malim padom doline, osnovni elementi su: a) BRANA kojim se voda u rijeci usporava b) USTAVA na glavnom dovodniku za navodnjavanje kojim se reguliraju potrebne koliine vode
Damjanovi Ivan 21

c) DOVODNIK MEHANIKI VODOZAHVATI podrazumjeva se crpna stanica koja moe biti stalna ili pokretna plovna. STALNE PUMPNE STANICE osnovni elementi su: Zahvatna graevina kroz koju se voda dovodi do crpnog bazena Crpni bazen iz kojega pumpa crpi vodu Pumpa moe biti sputena u vodu ili se nalazi u usisnoj cijevi Potisna cijev Izliv Motor za pokretanje pumpe ( elektromotor ili OTTO motor ) Ostala oprema ( transformator, ustave, povratni ventili ) Graevinski objekat zgrada

U praksi su najee : KLIPNE I OBRTNE PUMPE, obrtne su bolje i dijele se na RADIJALNE ( centrifugalne ) i OSNE ( aksijalne ). Osnovni zahtjevi od kojih zavise karakteristike pumpe su: Protok koji treba da se osigura pumpanjem Snaga pumpe i geodetska visina dizanja Specifian broj obrtaja pumpe

KORIENJE VODNIH SNAGA

Da bi se energija rijenog toka iskoristila, potrebno je stvoriti razliku ispred i iza hidrenergetskog postrojenja.

Gore na slici je prikazana shema hidroelektrane koja koristi pad. Voda koja ulazi u zahvatnu konstrukciju, dospjeva na turbine, obre turbinsko kolo i otjee kroz sifonski ispust. Rotacijsko kretanje turbinskog kola prenosi se na rotor generatora u kome se proizvodi
Damjanovi Ivan 22

elektrina energija. Nakon povienja napona u transformatoru do napona prenosnog sistema elektrina se struja upuuje potroaima. Kada je rije o proizvodnji elektrine energije u hidroelektrnama treba imati u vidu da se zapravo radi o transformaciji jednog vida energije u drugi. KOEFICIJENT KORISNOG DJELOVANJA su ustvari gubici ( gubici na turbini te gubici trenja i otpora oblika ). TIPOVI HIDROELEKTRANE a) PRIBRANSKE pad se postie iskljuivo izgradnom brane b) DERIVACIONE pad se ostvaruje skretanjem ( derivacijom ) toka, pomou kanala, tunela, cijevi. PRIBRANSKE grade se kod velikih vodotoka sa malim padom. Veliine denivelacije koje se mogu ostvariti pregraivanjem rijeke, kreu se kod pribranskih postrojenja od nekoliko metara do nekoliko desetaka metara. Dolje je prikazana shema pribranskog postrojenja.

Kod malih denivlacija, strojarska zgrada ini sastavni dio brane, dok je kod veih denivelacija moe biti izdvojena u poseban objekat. DERIVACIONE HIDROELEKTRANE koncentracija pada se postie skretanjem toka, voda se skree pomou kanala ili tunela i tee bilo sa slobodnom povrinom, bilo pod pritiskom. Primjenjuje se kod vodotoka sa veim padom, dolje su prikazane sheme derivacionih postrojenja.

Damjanovi Ivan

23

OBJEKTI HIDROENERGETSKOG POSTROJENJA a) b) c) d) e) f) Vodozahvatna graevina Dovod Objekti za regulaciju protoka i pritiska: vodena komora i vodostan Cjevovod Strojarska zgrada Odvodni kanal

VODOZAHVATNA GRAEVINA objekat od betona kroz koji se voda zahvaa iz rijeke ili jezera, sastoji se od jednog ili vie zahvatnih polja, reetkama za zadravanjem krupnog otpada, zatvaraem i ureajem zatiuju reetke. Zimi se reetke griju, zbog nagomilavanja leda. Slika dolje:

DODOVD kao cijev male duine u sklopu brane u sluaju pribranskih postrojenja ili u vidu kanala i tunela to je karaktristino za derivaciona postrojenja. Iz ovog proizlazi da dovodi mogu biti pod pritiskom ili sa slobodnom povrinom. VODENA KOMORA slui kod derivacionih postrojenja kao rezervoar za privremeno reguliranje protoka. U periodu smanjene proizvodnje, voda se u ovom rezervoaru privremeno akumulira, da bi se koristila u trenutku ukljuenja turbina, dok se ne ubrza tok u dovodnom kanalu.
Damjanovi Ivan 24

VODOSTAN promjenom optereenja elektrane, odnosno protoka kroz turbine javlja se naglo povanje ili smanjenje pritiska u cjevovodu. Ova pojava se u hidraulici zove VODNI UDAR u cilju reguliranja pritiska u dovodu na mjestu spoja tunela s cjevovodom postavlja se vertikalni aht VODOSTAN, sa slobodnim nivoom vode na kome vlada atmosferski tlak. Osim gore navedenog vodostan ima i druge namjene: da omogui dodatnu vodu potrebnu turbinama u trenucima poveane potronje da akumulira viak vode u periodu smanjenog optereenja elektrane

CJEVOVOD sprovodi vodu direktno na turbinska kola, cijevi su izraene od elika, otpornog na velike promjene tlaka, AB, na uzvodnom kraju cjevovod sadri revizioni zatvara, koji se moe zatvoriti to omoguava popravljanje, remont. STROJARSKA ZGARDA sastoji se od dva dijela: donji dio je nosea konstrukcija za turbine i generatore gornji dio se nalaze: generatori, komandna prostorija sa ureajima

Strojarske zgrade mogu biti nadzemne i podzemne, ee nadzemne. ODVODNI KANAL prima vodu koja je prola kroz turbine i odvodi je u rijeku, nizvodno od hidroelektrane, dobro se oblae zbog erozivnih djelovanja. TURBINE su mehaniki ureaji u kojima se kinetika energija vodene struje pretvara u rotacionu energiju turbinskog kola i rotora generatora a zatim i u elektrinu energiju. Postoje dva tipa turbina: a) REAKCIJSKE - pored kinetike energije vodene struje koristi se i energija pritiska na lopatice turbine ( francisova, kalpanova, propelerova ) b) AKCIJSKE ILI IMPULSNE - koriste iskljuivo kinetiku energiju ( peltonova )

Damjanovi Ivan

25

Peltonove turbine mogu biti sa vertikalnom ili sa horizontalnom osovinom, a karakteristino je za ovu vrstu turbina da turbinsko kolo rotira u zraku pod utjecajem malaza vode usmjerenog pomou jednog ili vie mlaznika.

BRANE
BRANA je graevina podignuta preko korita prirodnog ili umjetno izgraenog vodotoka sa svrhom da se prvobitna razina vode uzvodno od brane digne. To se podizanje vri da se dobije potreban pad za iskoritavanje vodne snage hidroelektrane, da se povea dubina vode u vodotoku zbog plovnosti ili za sakupljanje vee koliine vode, potrebne bilo za regulaciju i oticanje vodnih koliina u vodotoku nizvodno od brane, bilo za proizvodnju elektrine energije ili za natapanje i opskrbu vodom veih podruja. Svaka brana mora osigurati osnovnu namjenu te omoguiti siguran prolaz voda kroz pregradni profil. U okviru kontrole graninog stanja nosivosti provodi se provjera: - Stabilnosti na prevrtanje - Stabilnosti na klizanje Prema vrsti materijala brane se dijele na: a) BETONSKE b) NASUTE BETONSKE BRANE su po svojoj konstrukciji mogu bite gravitacijske, lune i olakane. GRAVITACIJSKE se pritisku vode suprotstavljaju svojom teinom LUNE su objekti koji horiz. optereenje vode prenose na stijensku masu u bokovima kotline, pa su obzirom na ovakvu statiku ulogu, po pravilu tanjeg pop. presjeka od gravitacijskih brana. OLAKANE mogu biti razliitih konstrukcija, najjednostavnija olakana brana sastoji se od nagnutih betonskih ploa oslonjenih na niz upravnih nosaa KONTRAFORA.

Damjanovi Ivan

26

NASUTE BRANE mogu biti od kamena ili zemlje, sa posebnim elementima za kontrolu procurivanja vode kroz tijelo brane. PROJEKTIRANJE BRANA sloen proces koji okuplja tim strunjaka te izradu mogih studija: Geoloke i hidrgeoloke studije ( analiza vodoizdrivosti terena ) Hidroloke studije ( analiza reima padlina i otjecanja ) Studije stabilnosti brane ( stabilnost konstrukcije ) Studije praenja ponaanja brane

IZGRADNJA BRANE Izgradnja brane poinje tako da se rijeni tok skrene da bi se omoguio rad suhom,dalje su prikazana dva tipa naina skretanja:

Ukoliko su geoloki uslovi podgodni, tunelom ili kanalom prihvaa se cjelokupni tok te se odvodi nizvodno od gradilita. Ovo rijeenje je naroito ekonomino u sluaju kada se optoni tunel koristi kasnije kao temeljni ispust brane, pomo u koga se moe prazniti akumulacija. U sluaju fazne sheme skretanja tok se izgradnjom privremenih nasipa ili zatitnih zidova ZAGATA, u prvoj fazi skree ka jednoj rijenoj obali, pri emu se gradilite brane nalazi pod zatitom zagata. U drugoj fazi, zagat se premjeta ka suprotnoj bali, a voda se proputa kroz odgovarajue ispuste gotovog dijela objekta. Zagati kao privremeni objekti zatite gradilita mogu se graditi od zeml janog nasipa ili u kombinaciji zatitnih zidova i nasutog materijala, Zidovi mogu biti od drveta, elika, AB. Betonski zagati grade se kada izgradnja brane traje vrlo dugo, zbog pritisaka voda velikih vodostaja.
Damjanovi Ivan 27

OSNOVNI TIPOVI BRANA

GRAVITACIJSKE BRANE odupiru se pritisku vode vlastitom teinom - Grade se u irkoim rijenim dolinama, nisu pogodne u potresnim podrujim - Osnovni pop. presjek gravitacijske masivne brane je pravokutni trokut Optereenja koja djeluju na branu su: - Vlastita teina, horiz. i vertik. komponenta hidrostatikog tlaka, uzgon, sila djelovanja leda, sile valova, sile seizmikih utjecja JERDAP na Dunavu GRAVITACIJSKE BRANE UGROAVA: - Greke u temeljima - Nekontrolirana filtracija - Erozija - Uzgon - Lom temelja LUNE grade se u uskim rijenim dolinama od stijenske mase, optereenje vode prenose na temelje u dnu i na bokove, nastaju zbog smanjenja trokova i vremena gradnje, te zbog smanjenih dimenzija imaju mnogo vee deformacije te je zbog toga od velikog znaaja VRSTOA betona.. Brana u Jajcu na rijeci Vrbas Preljev lunih brana nema slapita odnosno brzotoka. Prednosti: - Uteda na trokovima do 20% - Bolje iskoritenje mehaniko elastinih svojstava betona i stijene - Smanjenje uzgona - Manji iskop jer je temeljna stopa manja - Bre se grade

Damjanovi Ivan

28

OLAKANE se sastoje od vodonepropusne, ravne ili zakrivljene povrine koja prenosi optereenje vode na niz stupova postavljenih na osovinu brane. Prednosti : - Manja koliina betona - Bolje iskoriten materijal - Smanjen utjecaj uzgona - Smanjen iskop za temelje Nedostaci: - Velike koliine oplate - Velike koliine armature - Sloene za izvoenje Mogu se realativno lako nadvisiti produenjem ploa i stupova Optereenje se prenosi na stupove. Brana Granarevo na rijeci Trebinjici

Damjanovi Ivan

29

NASUTE BRANE su objekti koji se grade nasipanjem prirodnog materijala zemlje ili kamena tamo gdje je tlo nepogodno za izgradnju betonskih brana. Dijele se na: 1) KAMENE 2) ZEMLJANE Prilikom projektiranja i izgradnje treba voditi rauna o preljevanju i procurivanju kroz tijelo brane i ispod nje. Prednosti: Prenose optereenje na tlo preko znatno vee povrine ime se znatno smanjuju naponi u tlu Minimalni zahtjevi kod temeljenja i prilagodljivost skoro svim vrstama terena Mogunost koritenja raznovrsnog materijala za nasip Jeftino i brzo ugraivanje Nedostaci: Osjetljivost na preljevanje Osjetljivost na procjedivanje i ispiranje materijala ( erozija ) Za evakuaciju velikih voda potrebni su posebni betonski objekti izvan brane Veliki obim radova ( zbog blagih kosina )

esto su nasute brane jedino rijeenje za slabo nosivo tlo. Uz to nasute brane su manje osjetljive na slijeganje temelja od betonskih brana. NASUTE BRANE UGROAVA: - Preljevanje preko brane - Nekontrolirana filtracija ( ispiranje )
Damjanovi Ivan 30

Slijeganje i deformacija u tlu Pukotine u jezgri

KRITERIJ KOJI MORAJI ZADOVOLJITI NASUTE BRANE: - Moraju izdrati hidrostatski tlak - Koliina procjedne vode mora biti u prihvatljivim koliinama - Procjeivanje ne smije izazvati eroziju ZEMLJANE grade se sa glinenom jezgrom za smanjenje gubitka vode, kao i sa filterima oko jezgra i na nizvodnom kraju zbog spreavanja nekontroliranog odnoenja materijala . KAMENE sa glinenom jezgrom i sa vodonepropusnim ekranom na uzvodnoj kosini - Pored betona za vodonepropusni ekran na uzvodnoj kosini mogu se koristiti: glina, bitumenizirane smjese, asfalt. - Nagib je strmiji nego kod zemljanih DIJELOVI BRANE: a) TIJELO BRANE b) EVAKUACIJSKI ORGAN ( PRELJEV ) c) TEMELJ d) DRENANI SUSTAV slui za smanjenje sile uzgona u brani i temelju e) UMIRIVA ENERGIJE je sastavni dio evakuacijskog organa koji smiruje energiju preljevne vode, kako nebi dolo do potkopavanja temelja i ruenja brane f) INJEKCIJSKA ZAVJESA FUNKCIJSKI ELEMENTI ZA ZAHVATANJE, ISPUTANJE I PRELJEVANJE VODE TEMELJNI ISPUST objekat u sastavu svake brane koji se gradi u vidu tunela, te on omoguuje: - Pranjenje jezera - Isputanje odreene koliine vode nizvodno od brane - Doziranje vode nizvodno - Isputanje nanosa VODOZAHVAT je graevina kroz koju se voda uputa u kanal, tunel ili cjevovod i sprovodi do korisnika OBJEKTI ZA EVAKUACIJU VELIKIH VODA Tu spadaju : PRELIVI, BRZOTOCI I SLAPITA PRELJEV BRANE ili izljev se sastoji od protonih polja u tijelu brane, na kojima se smjetaju pokretne ustave ili zapornice. Visina ustava, irina i broj protonih polja zavise od topografskih i hidrolokih uvjeta: one mogu da obuhvate cijelu duinu brane ili samo jeda n dio. PRELJEV slui za proputanje velikih voda, a sastoji se od: a) KRUNE PRELJEVA b) KORITO - BRZOTOK za transport vode od krune preljeva do slapita c) BUICA ( SLAPITA ) za umirenje vode PRELJEV je hidrotehnika graevina u onom njezinom dijelu u kojem voda struji pod djelovanjem nastalog zbog lunog snienja ili pregraivanja korita. Preljev moe biti:
Damjanovi Ivan 31

- Fiksni ( nema zapornica ) - S pokretnim ureajem, zapornicom SLAPITE slui za dispaciju ( rasipanje ili unitenje ) ili odbacivanje energije. USTAVE se mogu smatrati pokretnim BRANAMA malih dimenzija Ustave mogu biti rasporeene po cijeloj duini brane ili samo na jednom dijelu obino u srednjem dijelu korita rijeke Ustave su u pravilu eline, ali u sluaju manjih raspona i visina kao pomone ustave mogu biti drvene. Mogu biti: - Podizne - Preklopne - Specijalne - Na tokovima U svakom sluaju jedan od glavnih problema je brtvljenje ustava Brtve su od: drveta, gume, PVC, elini lim, metala PROVODNICI VODE hidrotehnike graevine za transport vode. Razlikujemo provodnike kod kojih je teenje sa slobodnim vodnim licem ( kanali ) i teenje pod tlakom ( cjevovodi ).

KANALI
KANAL je graevina ija je namjena provoenje vode ili spajanje vodnih resursa. Teenje u kanalima ostvaruje se s otvorenim vodnim licem. Osnovne podjele kanala su prema njegovoj namjeni ( npr. odvodni, dovodni, rasteretni, plovni, melioracijski ...) i prema obliku poprenog profila ( trapezni, pravokutni, parabolini ). Najei oblik je trapezni. Obloga kanala je povrinski sloj zatite izveden od vrstih materijala otpornih na FLUVIJALNE EROZIJE. Izvodi se na onim mjestima kanala ( vodotoka ) gdje se odnosi materijal s dna i pokosa te se time ugroava stabilnost obale. Kanali mogu biti: - PLOVNI - NEPLOVNI PLOVNI KANAL je umjetni vodotok na kojem se sigurno odvija unutranja plovidba. Postoji 7 razreda plovnih puteva. RIJENI PLOVNI PUT obiljeeni plovni trak na vodnom licu plovne rijeke koja otprilike prati liniju najveih dubina. RIJEKA je veliki prirodni vodotok, odnosno prirodni tok vode koji pod utjecajem gravitacije tee koritom to ga sama formira. RIJENO KORITO prirodno udubljenje na zemljinoj povrini nastalo erozijskim djelovanjem veih koliina vode koje u tom koritu teku pod djelovanjem sile gravitacije.

ZDENCI BUNARI
ZDENAC je hidrotehnika graevina koja slui za zahvatanje podzemne vode. Zdenci mogu biti: - KOPANI
Damjanovi Ivan 32

- BUENI KOPANI ZDENCI se obino koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi na dubinama do 20m, ( iznimno 40 m ), samo u rijetkim sluajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje ARTEKIH VODA. Kopani zdenci se preteno izvode kao nepotpuni, tako da je dotok vode kroz dno i kroz otvore u stijenama zdenca. Kod manjih dubina podzemne vode izvode se i potpuni zdenci. Potpuni zdenac je zdenac u koji voda dotjee po cijeloj debljini vodonosnog sloja. Ako izdanost jednog zdenca ne zadovoljava, umjesto poveanja njenog promjera, poveava se broj zdenaca. Tada se zdenci rasporeuju uzdu linije okomito na smjer strujanja podzemne vode i meusobno se spajaju: sifonskim, gravitacijski tlanim, potisnim cjevovodima u sabirni zdenac. KOPANI ZDENCI se mogu izvoditi na: - Licu mjesta ( opeke ) - Kao montani ( betonski, AB, prstenovi ) BUENI ZDENCI se primjenjuju za dobivanje podzemne vode na veim dubinama od 10 do nekoliko 100 m. Na ovaj nain moe se koristiti voda sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom ( ARTEKA VODA ) Dijelovi buenog zdenca su: - GLAVA slui kao zatita od vanjskih onieenja, te se u njoj nalaze mjerni instrumenti i crpka - TIJELO sastoji se od jedonog ili vie koncentrinih nizova cijevi, vodi vodu na povrinu, slui kao zatita od obruavanja stjenki buotine, titi usisnu cijev, sprijeava gubitak vode u suhe slojeve na njezinom putu do povrine - FILTAR prihvaa vodu iz vodonosnog sloja i onemoguuje unoenje vrstih estica u zdenac, mreasti, prorupani i ljunani filtri Prednosti buenih zdenaca: - Neovisnost o geolokom sastavu tla - Dobivanje relativno veih koliina vode uz maksimalnu pogonsku sigurno st - Besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog vrlo male mogunosti vanjskog zagaivanja vode - Ekonominost ARTEKA VODA je voda koja pod tlakom izbija iz zemljine unutranjosti na povrinu uz neku prirodnu pukotinu ili na umjetan nain ( arteki bunar ) Proraun dotoka u pojedinani zdenac ovisi o osnovnim sluajevima strujanja podzemne vode prema zdencu. - Da li je zdenac sa slobodnim vodnim licem ili pod tlakom ( arteki ili suarteki ) - Da li je zdenac potpun ili nepotpun ZDENAC POD TLAKOM zdenac u tlu gdje se podzemna voda nalazi pod tlakom veim od atmosferskog. Ako prilikom buenja takvog zdenca dolazi do izbijanja podzemne vode iznad povrine terena, onda je rije o ARTEKOM ZDENCU. Radijus ( R ) utjecaja zdenca je radijus na kojem se primjeuje sniavanje razina podzemnih voda uzrokovano radom zdenca. Nakon poetnog crpljenja radijus se kontinuirano poveava dok ne dosegne granice prehranjivanja.

Damjanovi Ivan

33