AUGUST ENOA-feljton - rodio se u Zagrebu 1838., gdje je i umro 1881.

- pripovijeda, pjesnik, feljtonist, kritiar -puku kolu pohaao je u Zagrebu, dok je gimnaziju pohaao u Peuhu i Zagrebu, pravo je studirao u Pragu i Zagrebu, ali studij nije zavrio - u Beu je bio listove Glasonoa i Slawische Blatter - u Zagrebu je radio u urednitvu Pozora, bio je urednik Vijenca, bio jepotpredsjednik Matice hrvatske, te artistiki ravnatelj i dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazalita - u knjievnosti se javio prigodnicom Smrt nad grobom Gustava Magjara 1855. Jo kao gimnazijalac - okuao se u gotovo svim knjievnim vrstama (romanu, noveli, feljtonu, polemici, putopisu, drami, kritici, esejistici) - u javnosti se prvo prouo kao novinar dopisima iz Praga za Pozor, te serijom feljtona Zagrebulje u Vijencu - na dramskom polju okuao se jednim djelom komedijom iz zagrebakog ivota u 3 ina Ljubica , gdje je opisao suvremeni zagrebaki ivot s realistinim portretima

najvedi umjetniki doprinos ostvario kao romanopisac -kanonizirao je roman u hrvatsku knjievnost i odgojio itateljsku publiku kojoj je ta knjievna vrsta postala omiljenim tivom - 5 povijesnih romana: Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes, Kletva - u njima tematizira dogaaje iz razliitih razdoblja hrvatske povijesti - tipini akcijski romani s burnim zapletima i razvedenom radnjom, dok su likovi oblikovani u duhu romantiarskih modela veliki uspjeh postigao svojim povjesticama narativnim djelima u stihu s motivima iz povijesti (Propast Venecije, Petar Svaid) ili iz narodne predaje (Kameni svatovi, Postolar i vrag) - u romanima i pripovijetkama s graom iz suvremenog ivota tematizira konkretne socijalne, politike i etike probleme svojeg vremena (Prosjak Luka, Barun Ivica, Prijan Lovro) - roman Prosjak Luka ved je prava drutvena kritika inspirirana stvarnodu

- August enoa najvede je ime hrvatske knjievnosti 19. Stoljeda, pa onda zbog toga ne udi da je itavo njegovo razdoblje aktivnog djelovanja izmeu 1865/1881. Nazvano enoino doba Feljton je nefikcionalni pripovjedaki anr, nastao i razvijen u okviru novinarstva, u kojem se na iv i popularan nain obrauju aktualna pitanja od opdeg drutvenog znaenja, kao i pitanja umjetnosti, znanosti i filozofije.

esej feljtonputopis Razlike: pristupaan i popularan stil, snano obiljeen potrebama publike Kradi je od eseja i jednostavniji (manje ambiciozan zahvat u temi) Ima manje spremnog i izdrljivog itatelja Feljtonistiki subjekt je ogranien u kretanju na manji, ali dinamian prostor u kojem se kroz manje vremenske odsjeke izmjenjuju aktualni motivi pogodni za feljtonistiku obradu gdje f. subjekt manje vie doekuje zgode, a putop. im hrli ususret. ZA MJESTA RADNJE POGODNE SU URBANE SREDINE DINAMIKA IVOTA. Zajedniko: veza s drugim vrstama Razliitost tretiranih problema Osobni karakter artikulacijske grae Naglaena funkcija linosti pripovjednog subjekat i implicitnog itatelja Slobodna upotreba raznih sredstava poetskog izraza

Feljton nije plod namjere stvaranja objektivnog izvjetaja o objektivnom realitetu, ved namjere svjesnog nadovezivanja na (jezikom) objektivno nepredstavljivu stvarnost kroz filtere nametnute uvjetima autorove percepcije, u emu vanu ulogu ima ideologija. Impresija (specifian autorov doivljaj predmetne stvarnosti) je najbitnija poetika crta feljtona na kojoj se izgrauje ostala struktura. Autor pie s namjerom za izvri kulturnu preobrazbu zajednice. Autor pie da ono to je hrvatsko nije njemako, i da Hrvati nisu Nijemci te tako eli ukazati na nacionalni identitet.

Posljedica suavanja horizonta: funkcionira kao identifikacijski alat u nekim aspektima, kao i jedini agonski udes koji ju prati: Nijemci su prikazani kao opasnost, kao agresori. Hrvati/Slaveni kao rtve Nagovor na strah vrlo efikasno sredstvo za ubrzanje konstituiranja svijesti (nacionalne) po mjeri nagovoritelja

Konfrontacija- polazite za oblikovanje hrv.nac. svij -FELJTON KAO NII OBLIK POETKOM 20.ST Odnosi se na povrnost u tretiranju teme (Ujevid, Krlea) Oduzima mu se i knjievni status zbog nefikcionalnosti i praktine primjenjivosti, ali ni imaginarno ne treba biti nuno knjievno, a i pr. R. Crusoa moemo promatrati kao izviaki prirunik (korisnost A. enoa poinje svoje ozbiljnije stvaralatvo u glasilu Narodne stranke Pozor U Pragu enoa prvi put osjeda stvaralaki ar (pogodnost liter. klime) Osim dopisa o aktualnim polit. i kult. temama (Pozor), objavljivao je i u asopisu Nae gore list Uz laki humor i karikaturnost slika onovremene drutvene prilike enoa se s feljtonima upoznao u Pragu gdje ih pie i objavljuje Najprije ih pie iz elje da aktivno zahvati domadi, a zatim i eki kulturni ivot, a onda iz nude Stil feljtona je usko vezan s horizontom oekivanja publike kojoj je cijela periodina tiskovina namijenjena Nezaenoina je feljtonistika povrna pa znaajne drutvene, socioloke i filozofske probleme i fenomene uzima zdravo za gotovo, ne uputajudi se u njihovo obrazlaganje niti osvjedivanje ideologije iz koje proizlaze premise i osnovni pojmovi enoa preuzima osnovni prosvjetiteljski stav (namjerno suavanje horizonta i preuzimanje perspektive prosjenog itatelja, tako mu omoguduje identifikaciju) obilazna je komunikacijska razina: autor tekst (poruka)publika A. enoa se zalagao za standardni jezik koji bi uspostavio kompromis izmeu razliitih jezinih entiteta hrv. nacionalnog korpusa tj., za novotokavske temelje s kaj. i a. leksikim dopunama Novinarski rad> klju za razumijevanje pol., drut. pogleda i njegova odnosa prema knjievnosti

Poetkom 60-ih g. u dopisima iz Praga, objavljenima u dnevniku Pozor izvjeduje o narodnom gibanju u ekoj, odnosu eha i Nijemaca, o Slavenstvu Pie o svim pitanjima tadanje dravne politike u Austriji: tenjama austrijskih Nijemaca za prevladu u dravi, perfidnosti beke imperijalistike politike prema austrijskim Slavenima, odnosu pojedinih slavenskih naroda, pie i o vanijim hrvatskim pitanjima drutvenog i prosvjetnog ivota. enoa u Pozoru pie i feljtone usporedo s novinskim lancima. Isprva ih objavljuje kao samostalne sastavke, a zatim ih obuhvada pod zajednikim natpisom Zagrebulje. serija feljtona Zagrebulja izlazile su u vremenu od 1866. do 1880. godine - feljtoni iz 1866. i 1867. izlazile su u Pozoru, a feljtoni iz 1877., 1879. i 1880. u Vijencu - poto se August enoa esto volio potpisivat pod pseudonimima, tako je i Zagrebulje iz 1866. i 1867. potpisivao pod pseudonimom Petrica Kerempuh koji su izlazili u Pozoru, a ostale serije koje su izlazile u Vijencu nije potpisivao - u Zagrebuljama iz 1877. enoa govori: Poeo sam ih pisati za bududnost, za nau djecu, za nae unuke, neka vide kakvi bijasmo u svakdanjem ivotu, u sitnoj povijesti svijeta, hodu da potomstvu nacrtam galeriju zagrebakih sliica... Takovo iverje slui dobro povjesniaru bududem, mislim. ispoetka je enoa feljtone pisao nasumce, dok je tek kasnije u njima postao kroniar, a donekle i moralist svog doba - u Zagrebuljama je enoa s izraajnim stilom i razornim satirikim diskursom komentirao aktualne, esto negativne pojave u zagrebakoj svakodnevici: odnaroenost, njemaarenje, licemjerje i konformizam - Zagrebulje su imale velik odjek u javnosti, a nakon njih javili su se i mnogi oponaatelji (Jorgovanid, Kovaid), ali de tek Mato ne samo nasljedovat, nego i razviti tip enoinapodlistka Zagrebulje: U Zagrebuljama enoa na aljiv i sentimentalan nain pria o zagrebakom drutvenom ivotu, o politikim i kulturnim pitanjima (Smjerno dooh pred vae gospodsko lice da ga malo nukam na smijeh...) Kritizira tue obiaje i pojave, nemoral u zagrebakom tzv. viem drutvu alio je to u Hrvata nema jo dosta smisla za umjetnost Izrugivao se razliitim tipovima hrvatskih politiara ( g. Zvao-se-kako-mu-drago...da ne mora govoriti o politici, a da opet neta u drutvu govoriti moe, posvetio se jednoj grani zoologije...hvata kukce

nijema makara pod krinkom kukca Odurna i nespretna makara vam je politiki debardeur, izvana mukarac, iznutra baba (prodana dua) udna makara vam je Slatki Janu..otrovna trava..uvaj ga se kad si mu dao i peenku) nastojao uoiti karakteristike tadanje hrvatske ene trajna aktualnost, stvoren je uzorak hrvatskog feljtona Odnos prema jeziku (Dopisi iz Praga): U naa drutva(barem u zagrebaka) uvue se drutveni jezik njemaki; a djevojke koje de biti majke naroda naega, sramljahu se govoriti naki O dogaajima kao to su iskazivanje zadnje asti (Vaceslavu Hanki, govori o broju ljudi, nenaruenom miru, crvenkapama koje su pobudile pozornost) o ugnjetavanjima osobne slobode zbog reima, podrava rad asopisa (Narodny list) o sjednicama (O znamenitom odgovoru Riegera: Mi hodemo da stvorimo Austriju, gdje sve zemlje i svi narodi ejdnako pravo imadu, a ne Austriju razdiejljenu na dvije pole....poznajemo grb Austrije, no mi poznajemo i grb kraljevine eke), o naputanju parlamenta eha i Poljaka, o lanim izvjetajima o osudama zbog kritika sistema (nevjerovanje u spasitelja Schmerlinga)...

Dao Bog da ove moje rijei u mlaahnim srcima hrvatskim dobra odziva nau! A..