ELFRIEDE JELINEK Naslada

ocean more U najdublji svoj stanak sioh I pih od ljubljenog i izbih Na zeleni proplanak: U zaboravu hodih I izgubih sve stado koje vodih
Sv. Ivan od Kria Duhovni spjev, prepjevao otac Andrija Bonifai

1. Poput koprena razapinju se zavjese izmeu ene u njezinu ku i!tu i ostalih koji takoer imaju vlastite ku e i vlastitosti. I siroma!ni imaju prebivali!ta u kojima se njihova ljubazna lica stapaju u jedno" razlikuju se samo po onomu !to je uvijek isto. U tom poloaju tonu u san# upu uju i na svoje veze s direktorom koji je# dok di!e# njihov vje$ni otac. %u!karcu koji im nata$e istinu poput svoga daha & njegova je vladavina ne!to samo po sebi razumljivo & dosta je ena pa se na sav glas dere da treba samo tu jednu# vlastitu. Priprost je poput drve a !to ga okruuje. 'enjen je. (o je protutea njegovim zadovoljstvima. )uprunici se ne crvene jedno pred drugim# smiju se. *ili su i jesu jedno drugom sve. +utarnje zubato sunce deprimira cijeli nara!taj mladih ,uropljana koji ovdje odrastaju ili ovamo dolaze na skijanje. -jeca $iji roditelji rade u tvornici papira mogla bi spoznati svijet u !est ujutro# kad odlaze u staju i pretvaraju se u strance okrutne prema ivotinjama. .ena odlazi s djetetom u !etnju. 'na jedna vrednija je od polovice svih tijela oko nje. Na zavijanje tvorni$ke sirene druga polovica odlazi u tvornicu papira# gdje radi za njezina mua. / ljudi se dre to$no onoga !to se protee

tik ispod njih. .enina je glava velika i $ista. .ena se !e e s djetetom dobrih sat vremena# ali dijete opijeno suncem radije bi postalo neosjetljivo bave i se sportom. Izgubi! li ga iz vida# ve baca svoje male kosti po snijegu# pravi grude i gaa njima. (lo je ukra!eno svjeim mrljama krvi. Na puteljku zametenom snijegom i!$upano pti$je perje. Neka kuna ili ma$ka# !uljaju i se na sve $etiri# izvela je svoju uobi$ajenu predstavu. 0e! je odvukla. .enu su doveli iz grada ovamo gdje njezin mu vodi tvornicu papira. 'n se ne ubraja u stanovnike# ali je jedini koji se broji. 1rv prska po puteljku. %u!karac. 'n je povelika prostorija u kojoj se jo! moe govoriti. I sin mora nau$iti svirati violinu. -irektor ne poznaje svoje radnike pojedina$no# ali zna koja je ukupna vrijednost njegove radne snage. -obar vam dan# svima2 'snovan je radni$ki zbor koji se 3inancira dobrovoljnim prilozima da bi direktor mogao sobom dirigirati. /utobusom zbor razvoze kojekuda ne bi li slu!atelji rekli kako je nastup bio izvanredan. 4ato $lanovi zbora putuju od gradi a do gradi a# gdje se neodmjerena koraka i neumjerenih elja !e u ispred provincijskih izloga. Nastupaju u dvoranama# leima okrenuti prema zidu gostionice. I pticu u letu vidite samo odozdo. 'preznim# ali ustrim koracima pjeva$i nadiru iz unajmljena autobusa# iz kojega se pu!i od njihova sme a# i pod vedrim nebom odmah zapo$inju probu. 1ad zatvorenike izvedu pred publiku# oblaci pjesme diu se pod nebeski pokriva$. Njihove obitelji za to vrijeme ive u te!kim uvjetima bez oca i s malim prihodom. '$evi jedu kobasice# a piju pivo i vino. 5tete svojim glasovima i osjetilima# jer se i jednima i drugima nepromi!ljeno koriste. 5teta !to su tako skromnog podrijetla" orkestar iz 6raza mogao bi nadomjestiti svakog od njih# ali ga i# ovisno o raspoloenju# poduprijeti. (i uasno tihi glasovi# u omotu od zraka i vremena. -irektor eli da ga radnici svojim glasovima mole da se skrbi za njih. 'n e i bezna$ajnima omogu iti veli$anstven po$etak ako ih zamijeti kao pjeva$e. ' zboru se vodi posebna briga jer zbor je direktorov hobi. /ko radnici nisu na putu# onda su u svojim ogradicama. 1ad je rije$ o krvavim i smrdljivim izlu$nim natjecanjima na razini okruga# direktor e za zbor potro!iti i vlastiti novac. Pobrinut e se da on i njegovi pjeva$i potraju due od prolazna trenutka. /h# mu!karci2 Iako i sami spomenici na zemlji# uvijek ele ne!to graditi. 1ad odu u mirovinu# njihove e ih ene po tomu mo i pamtiti. /li na kraju tjedna i ti nebesnici otkrivaju svoje slabosti. Umjesto na graevinske skele penju se na podij gostionice i pjevaju pod prisilom kao da e zato pokojnici ustati i zapljeskati im. %u!karci se ele pove avati# a isto to ele i njihova djela i vrijednosti. Njihova uzdignu a. .ena je ponekad nezadovoljna dvjema ljagama !to je ti!te u ivotu: muem i sinom. )in je kopija u boji# jedinstveno dijete# ali mustra kakva se ne raa dvaput. 'ca prati u stopu kako bi i on nau$io biti mu!karcem. / otac mu tako priti! e violinu pod bradu da pjenaste kapljice sline pr!te na sve strane. .ena odgovara svojim ivotom ako ne!to nije u redu i ako se njih dvoje jedno uz drugo ne bi dobro osje ali. Preko te ene mu!karac se produio u vje$nost. Pazilo se da ena bude iz dobre obitelji# jer

ona se u vje$nost produila preko djeteta. -ijete je poslu!no# osim u sportu# gdje pretjeruje i ima glavnu rije$ meu prijateljima koji su ga jednoglasno odabrali za ljestve !to e ih odvesti u nebo punog radnog vremena. -jetetov otac ne e tako lako nestati s lica zemlje. 7odi tvornicu i kartoteku svoga sje anja po $ijim pretincima kopa trae i imena radnika koji poku!avaju izbje i obveze u zboru. -ijete dobro skija# a djeca iz sela propadaju poput trave pod njegovim skijama. -jeca iz sela stoje pokraj cipela. 'djevena u dnevni haljetak !to ga svaki dan pere# ena na skije vi!e ne staje. (o nikako2 -ijete mora mo i pristati uz njezine mirne obale. /li ono stalno bjei jer svoju unutarnju vatru eli prenijeti u ku ice siroma!nih seljana bezemlja!a. )vojim ih poletom eli zaraziti. U lijepu sve$anu odijelu eli hodati svijetom. / otac je pun poput svinjskog mjehura" pjeva# svira# vi$e# jebe. Njemu za volju zbor putuje preko brda i dolina# od kobasica do pe$enja# a i pjeva. Pjeva$i ne pitaju ho e li im direktor to platiti# jer znaju da ih zato ne e skinuti s platne liste. 1u e namje!taju svijetlim namje!tajem pa tako u!tede na struji2 -a# namje!taj svijetlih boja $ini dom svjetlijim# a pjesma jelo ukusnijim. 4bor je upravo stigao. )tariji domoroci# koji poku!avaju uma i enama# a ponekad $ak i njihove ene s krutim kovr$ama 8blaena mo seoskih 3rizera koji lijepe ene za$injaju solidnim prstohvatom trajne ondulacije9# izlaze iz vozila i zapo$inju svetkovati. Pa zbor mora imati slu!atelje. -irektorova ena mirna koraka nedjeljom odlazi sjesti u prvi red. U samostanskoj crkvi obra a joj se *og koji se na slikama doima ljutit. )tarice koje ondje kle$e ve znaju kakav je kraj# ali u meuvremenu nisu zbog nedostatka vremena ni!ta nau$ile. 1ao da se prebacuju s lijane na lijanu# pomi$u se od jedne do druge plo$e s natpisom pokraj krinog puta ne bi li s otromboljenim vlastitim koama u ruci uskoro mogle stupiti pred 'ca nebes.# ud onog ograni$enog (rojstva. 7rijeme e na kraju stati i sluh e pobje i iz !ljun$anog nanosa doivotnih opaaja. 0ijepa je priroda u parku i pjesma u gostionici. 'kruena planinskim masivima# koje posje uju uvjebani sporta!i# ena primje uje da nema upori!te# neku postaju na kojoj bi je ivot pri$ekao. 'bitelj moe donijeti puno toga lijepog# ali zato mora dobro pojesti i rtvovati se za blagdane. %aj$ini najdrai ne mogu bez nje pa svi spokojno sjede na okupu. %ajka se obra a sinu# proima ga 8loj u kojem se mrse bubrezi ljubavi9 tihim# njenim povicima. 4abrinuta je za njega# !titi ga svojim njenim orujem. :ini se da sin# koji odrasta# svakim danom umire. 'n ne voli maj$ine jadikovke pa zauzvrat odmah trai poklon. U meusobnim kratkim prepirkama poku!avaju se nagoditi oko prodavaonice igra$aka ili one sportske opreme. %ajka se brino nadvija nad sina# ali je i pod njegovim nogama poput potoka $iji !um nestaje u dubini. Ima samo to jedno dijete. Njezin se suprug vra a iz ureda pa se ona odmah skutrila kako mueva osjetila ne bi do!la na svoje. 'dzvanja glazba s gramo3ona# i to iz razdoblja baroka. Po mogu nosti ostati isti onakav kakav si na 3otogra3ijama s godi!njeg odmora i ne mijenjati se s godinama. 1unem vam se: ovo dijete lae $im zine i samo gleda kako da nestane na skijama.

Izvan vremena predvienog za hranjenje sin rijetko razgovara s majkom# iako je prekriven hranom kojom ga majka uz preklinjanja zasipa. 0ijepo odjeveno dijete majka vabi u !etnju $iju svaku minutu pla a# jer mora slu!ati kad joj se dijete obra a. -ijete govori kao i oni na televiziji# kojom se hrani. 4atim ponovno odlazi# bez straha# jer danas jo! nije gledalo strahote na videu. )inovi planina ponekad odu na po$inak ve u osam sati nave$er# dok u to vrijeme direktor spretnim rukama umjetno! u puni svoj motor. 1oji je to glas !to nadglasavaju i druge poziva sva stada na livadi da ustanu; I one umorne jadnike koji# $im otvore o$i# pogledaju na drugu obalu gdje su bogata!ke vikendice. %islim da je to glas ' < budilice# koja od !est ujutro svira !lagere# te marljive glodavce !to uni!tavaju dan od trenutka kad se probudimo. U kukastim sobi$cima iza benzinskih crpki opet su navalili jedni na druge# ta malena spolovila na povocima# koja se tro!e kao da su pola porcije sladoleda sa !arenim !e!iri em na vrhu. / to traje prekratko# dok se poslu ne nazire kraj kao ni stijenama oko njih. *eskrajnim se ponavljanjem ti ljudi jednostavno mogu umnogostru$iti. (a gladna gomila vadi spolovila smje!tena iza prakti$nih vrata!ca na tijelu. Prozora na njima nema# kako ih njihovi partneri pritom ne bi morali jo! i gledati. -re nas poput stoke# a mi se brinemo ho emo li napredovati2 Na 4emlji ima miroljubivih putova. U obitelji uvijek netko uzalud $eka ili pogiba u borbi za svoja prava. %ajka se silno trudi i to joj ulijeva sigurnost# koju dijete# zgrbljeno nad glazbalom# odmah uni!tava. -oma e se stanovni!tvo ovdje vi!e ne osje a doma e# mora na po$inak onda kad sporta!i tek kre u u no ni ivot. )porta!ima pripada i dan i no . :u$e i na zidinama svoga doma# majka nadzire dijete kako se ono u njemu ne bi suvi!e ugodno osje alo. 7iolina mu ba! nije naklonjena. Istomi!ljenici iz kataloga odlu$no kora$aju vlastitim putem# da bi jedni drugima nato$ili $a!e do vrha. :itaju se novinski oglasi u rubrici 7eze i poznanstva i svatko se veseli svom malom svjetlu !to se probija u tamu tueg tijela. %arljivi se graditelji ivota ogla!avaju ne bi li svojim pregradama zatvorili tua sjenovita udubljenja u zidovima. Pojedinac zapravo ne bi smio sam sebi postati najvanijim2 -irektor $ita oglase i u specijaliziranoj prodavaonici naru$uje pretinac u koji njegova ena moe le i: rublje od crvene najlonske $ipke s rupicama !to u mrklom mraku no i propu!taju svjetlost zvijezda. %u!karcu nije dovoljna samo jedna ena# ali prijete a ga bolest spre$ava da izbaci alac i posisa med. +ednog e dana zaboraviti da ga njegovo spolovilo moe stajati glave pa e zatraiti svoj dio etve. %alo emo se zabaviti2 I !vrljati uokolo2 'gla!iva$i lee na posteljama u zamr!enim poloajima i opisuju staze kojima hodaju. Nadajmo se da ne e iza i iz 3orme# pa da doista moraju iza i i razo$arati se. -irektoru nije dovoljna njegova ena# ali on# li$nost s pravom javnosti sada je ograni$en isklju$ivo na ta mala kola. Poku!ava posti i najbolje: ivjeti i biti voljen. -jeca ljudi koji su ispunili svoju svrhu i sama su zaposlena u tvornici 8silno ih privla$i raspr!eni materijal koji se uvezuje u knjigu9. 0jepota ih ne krasi. (rgnu se tek na zavijanje tvorni$kih sirena. (ada ponovno izlije u iz svojih

ivota i poput slapa# suvi!ni# padaju s visine vlastitih u!teevina. 1ormilo su im preuzele ene# koje umjesto njih brode prema sigurnoj luci !to su je mu!karci svim silama poku!ali izbje i i minirati. %u!karci su plodovi koji se beru sa suhih trsova i brzo se proberu. U postelji ih spopada elja za ubijanjem pa njihove ene padaju pogoene njihovom rukom 8ili padaju na teret javnog prora$una9. 'ni nemaju privatnosti# jer ne stanuju u lijepim stanovima i ono su !to na njima vidimo ili !to ponekad $ujemo o zboru. Ni!ta lijepo. %ogu istodobno $initi razli$ite stvari# a da ne uzburkaju vodu u bazenu pokraj kojeg se direktorova ena u kupa em kostimu pruila prema pokriva$u# !to je gore u prirodi# neizmjerno visoko i daleko od nas prosje$nih potro!a$a. 7oda !to neumorno te$e plave je boje. Nakon posla mu!karac ipak odlazi ku i. Nemaju svi smisla za lijepo. -ijete je danas popodne na nastavi. -irektor je svoje poslove prebacio na osobno ra$unalo" hobi mu je izraivanje programa. 'n ne voli divljinu. Nijema mu !uma ni!ta ne zna$i. :im mu je ena otvorila vrata# njemu je postalo jasno da za njegovu vladavinu ni!ta nije preveliko# ali da isto tako ni!ta ne smije biti premaleno# ina$e e on to odmah otvoriti. Njegova je pouda iskrena i pristaje mu kao !to djetetu pristaje violina pod bradu. 0jubavnici se u ku i susre u vi!e puta# jer sve !to osje aju i $ine od srca je i to ni pred kim ne skrivaju. %u!karac bi sa svojom boanstvenom enom elio biti sam. )iromasi moraju platiti kada se ele iskrcati u luku. .ena sada nema vremena ni trepnuti. -irektor joj ne dopu!ta da ode u kuhinju i pripremi za jelo ne!to !to je prije toga bilo ivo. 'dlu$no ju je zgrabio za ruku. )ada e ona dobiti !to je ide" zbog toga je odgodio dva sastanka. .ena je ve zaustila da ne!to kae# ne bi li odgodila sastanak s njim. /li sjetila se njegove snage pa zatvara usta. (aj bi mu!karac odsvirao svoju melodiju i u stijeni. %elodija bi glasno odjekivala dok bi on svojim gudalom milovao violinu. Njegova se pjesma# taj iznenauju e stra!an prasak# zvuk na koji se svi ljutito okre u# stalno ponavlja. .ena nema srca odbiti ga pa poslu!no kora$a za njim. %u!karac je uvijek spreman i veseli se sam sebi. I bogati i siroma!ni mogu si priu!titi lijep dan# ali siroma!ni bogatima na njemu naalost zavide. .ena je prasnula u nervozan smijeh kad se mu!karac# i ne skinuv!i kaput# ciljano razgolitio. 'n bez ustru$avanja vadi kurac. .ena udara u jo! glasniji smijeh# ali odmah rukom prepla!eno prekriva usta. %ogla bi dobiti batina. U u!ima joj opet odzvanja glazba s gramo3ona na kojoj se u krug vrte njezina i tua iskustva utjelovljena u +oh. )eb. *achu# nadasve prikladnom za ljud. konzumaciju. Uspaljen mu!karac str!i iz bodljikavih dlaka. (ako mu!karci pove avaju sebe i svoja djela# koja e se iza njih sru!iti poput kule od karata. :vr! a su i stabla u !umi. %irnim glasom direktor govori o pi$ki i kako e je smjesta razderati. 6ovori kao da je pijan. =ije$i mu lelujaju zrakom. 0ijevom rukom dri enu za bedro# a drugom joj preko glave skida odje u koja kao eto ima svoju svrhu. .ena se koprca pod teinom mu!karca te!ke kategorije. 'n glasno psuje zbog njezinih hulahupki# koje joj je odavno zabranio nositi. :arape su enstvenije i njihove se rupe bolje mogu iskoristiti#

ako na njima i ne nastanu nove rupe. 'sladit e se njome odmah# i to najmanje dvaput# obavje!tava mu!karac enu. .ene# u kojima uvijek tinja nada# ive od sje anja# a mu!karci od trenutaka koji im pripadaju i koji se# ako ih brino skupljaju# mogu pretvoriti u hrpicu vremena !to takoer pripada njima. %u!karci no u moraju spavati# pa tada ne mogu puniti svoje spremnike. 'ni su iva vatra i zagrijavaju se 8iznad sebe9 u malim posudama. 'no !to nas iznenauje jest da ena ne moe zanijeti jer tajno uzima pilule za za!titu od trudno e. %u!kar$evo neumoljivo srce nikada ne bi dopustilo da iz njegova uvijek puna spremnika ne iscuri kapljica ivota. Na hrpicu pokraj eninih nogu poput uginulih ivotinja padaju komadi odje e. +o! uvijek u kaputu# mu!karac stoji uzdignuta uda !to str!i iz nabora odje e i svjetluca se poput kamena obasjanog snopom svjetla. Najlonke i ga ice tvore vlaan krug oko eninih ku nih papu$a# koje upravo izuva. :ini se da je ena obamrla od sre e. Ni!ta ne shva a. -irektor je svoju golemu lubanju zabio u njezine stidne dlake i grize je. 'n voli svoju enu pa uvijek ne!to izvolijeva. >vata zrak i za to vrijeme priti! e eninu glavu na grli svoje boce da se malo i ona nasladi. .enine su noge okovane. %u!karac je pipka po cijelom tijelu. 6lavu joj je nabio na kitu i nestaje u eni pomau i si snanim !tipanjem njezine stranjice. (ako je snano odgurava udarcem u $elo da joj se zatiljak uz pucketanje nespretno prelama. )r$e joj stidne usne# !to# sklopljene i svezane# oivljavaju pod njegovim smirenim pogledom. 7e e ta vo ka dozreti2 'vako se pona!amo kad svoje ljud. navike naslaemo jednu na drugu kako bismo visoko u kro!njama ubrali plod koji nam na kraju zapravo ne prija. U svemu nas ograni$avaju zabrane# vjesnici udnje. Na nisku breuljku ne raste bezgrani$no puno toga# na!e granice nisu nimalo dalje od onoga !to moemo razumjeti# a na!im zakre$enim ilicama ne moemo razumjeti previ!e. %u!karac nastavlja dalje sasvim sam. /li ena ne e mo i dugo izdrati u tom poloaju# koji ima u njegovoj ku i. 1oprca se i mora jo! malo ra!iriti noge. %u!karac joj zubima bezobzirno trga komad odje e s trbuha. 'n ivi u pe ini vlastitog ivota# no ponekad mora iz nje iza i i napraviti izlet na pa!njak. .ena se brani# ali to je sigurno samo gluma. %ogla bi dobiti jo! koju pljusku zanije$e li mu!kar$evu du!u !to bi eljela zasjati snanim sjajem. Poprili$no se popilo. %u!karac se zamalo ispraznio na svoje skupocjeno okruje# u $ijoj polutami bjesni zbog dijetne hrane kakvu mu ena kuha. .ena ga ne pu!ta unutra. / on se osje a neizmjerno velik# ve i od svih. 1ad bi se izmeu stoje ih svjetiljaka barem malo mogao olak!ati# to bi ga rasteretilo od brige koju vodi o svim onim glupanima !to ive bezbrino poput trave na obali# ne misle i na sutra!nji dan kad moraju ponovno ustati. >ermann. Po!to je enu podigao i stresao joj cipele s nogu# rasprostro ju je na stol u dnevnoj sobi. U sobu moe svatko zaviriti i zavidjeti bogata!ima na ljepotama u kojima u tajnosti uivaju. Priti! e enu o stol. Njezine grudi nabubrile su poput velikih# toplih hranjivih lepinja. %u!karac podie nogu u vlastitom vrtu# a zatim izlazi i obiljeava svaki sljede i ugao. Ni najskriveniji kutci nisu pred njim sigurni. (o je samo po sebi razumljivo# kao ,ros !to od njihovih tankih drvaca strasti# koja im je priroda podarila

i tako ih prevarila# jo! nikada nije uspio raspiriti snaniji ljubavni ar kakav jednom svakako ele osjetiti. Ne# direktor e zasigurno odgovoriti na oglase kako bi svoj ?ord Imperium zamijenio novijim# snanijim modelom. -a nije te prijete e bolesti# gospodinova radionica ne bi prestajala raditi. / na crnoj plo$i u stanu visjeli bi oglasi: pohota# bjeloputi $lan parlamenta. )nani valovi valjaju se kroz vrijeme# a i mu!karci u svojoj snazi vje$no ne!to ele. -raga im je daljina# ali rado se koriste i onim !to im je pri ruci. .ena eli pobje i i osloboditi se smrdljivih okova u kojima $ame njezine bujne $ari. %u!karac je enu izvukao iz ni!tavila i njezina je vrijednost ona vozne karte koju mu!karac svojim igom svaki dan poni!tava. Izgubljena je. 'n joj prebacuje noge preko svojih ramena kao da su lopate rovokopa$a. Nekoliko predmeta !to pripadaju djetetu uz prigu!en udarac pada sa stola na mekan tepih. %u!karac je jedan od onih koji jo! uvijek cijene klasi$nu glazbu. Prua ruku i uklju$uje ureaj. :uje se glazba. -ok drugi smrtnici ive od pla e i svoga rada# ena si dopu!ta sva!ta & no glazba je dio svega toga# zar ne; -irektor priti! e enu teinom tijela. -a bi pritisnuo radnike# koji tada ljubazno prelaze iz svijeta rada u mirovinu# dovoljan je njegov potpis pa ne mora le i na njih cijelim tijelom. .alac ispod njegova tu$ka uvijek je ivahan# a iva su u njemu i sje anja na prijatelje s kojima je nekad odlazio u javne ku e. -ok trga sa sebe sako i kaput# obe ava eni novu haljinu. *ori se s alkoholom u sebi# a kravata ga davi poput ueta. >tjela bih sve to ovog trena i na ovom mjestu opisati druk$ijim rije$ima2 %aloprije je mu!karac lukavo upalio stereoureaj pa s gramo3ona grmi glazba i ubrzava direktora. 6ramo3onska ru$ica poskakuje ure i se prema svr!etku stavka# ali i direktorova se kita dobro dri2 Njegovo e zadovoljstvo trajati dok postoji svijeta i siromaha# koji# izba$eni iz kolosijeka i ubijeni u pojam# zavr!avaju u uredu za zapo!ljavanje. )ve mora biti vje$no i pritom se mora ponoviti !to vi!e puta# govore mu!karci zateu i uzde onako kako su ih neko s puno ljubavi zatezale njihove mamice. -a# samo naprijed# mali moj2 )ada mu!karac kao podmazan ulazi u enu i izlazi iz nje. Priroda se u tom pitanju nije mogla prevariti# jer oduvijek volimo gledati samo jednu stvar kako raste. Njih su dvoje pravi mesni kombinat# dok se tvorni$ki radnici koji se u slobodno vrijeme bave poljoprivredom za$as raspla$u izgube li posao u tvornici i razbjesne na svoje ene ako miluju stoku iznenaenu !to je odabrana za klanje. 6ospodi smrt nije nimalo strana# jer pogon mora nastaviti s radom. %u!ki siromasi priu!tit e si zadovoljstva uz pomo enskih siromaha u kojima se mogu pove avati svaki dan od dvadeset dva sata nadalje. No vrijeme direktoru nije vano# jer u svojoj tvornici on proizvodi vrijeme. / sati se otkucavaju do bola. %u!karac tako grize enine grudi da ga ona odgurava. (o ga jo! vi!e uzbuuje. Udara je u zatiljak i $vr! e joj stee ruke# svoje stare neprijateljice. /li ne voli on ni svoje sluge. Ugurao je u enu svoje spolovilo. Njihova tijela i glazba napreduju prema vrhuncu. 6ospoa direktor pomalo je zbunjena pa nikako da joj se upali aruljica. Njezin je suprug lav koji spava i bolje da ga nije budila i zvala ku i s poslovnog sastanka. 'ruje mu je ispod struka. Upravo je iz njega ispalio hitac.

+edan manje u sportu. %u!karac ljubi enu. )line i joj na uho# !apu e o ljubavi: Ne biste li zahvalili ovom cvijetu !to e se nakon dugo vremena za vas rascvasti; -o malo$as se jo! valjao u njoj# a sada e se pod njegovim prstima za$uti lijep zvuk violine. 4a!to ena okre e glavu; 4a sve nas ima mjesta na ovom svijetu2 I za najsitniji i najbezna$ajniji ud2 %u!karac se sada ispraznio u enu# a jednog e se dana odvaiti na jo! uzbudljivija djela u bazenu2 U uobi$ajenom odsko$nom poloaju direktor je skliznuo sa ene# ostaviv!i u njoj svoje otpatke. .enu e uskoro ionako progutati zamka ku anstva i ona e se vratiti onamo odakle je do!la. 7e$er je jo! daleko. Iz mu!karca je iza!ao blaen mlaz i dok mu iz usta i genitalija kaplje ljepljiva teku ina# odlazi bri!u i se od ukusnog peciva !to ga je pojeo. %je!tani prate svaki enin korak# jer u mjestu nema takve sportske cure. .ena se ljulju!ka u svojim brigama# dok se >ermann po njoj !e e u ti!ini no i. I njezin je sin ovladao drugom djecom puno bolje nego sviranjem violine. 'tac proizvodi ono !to je najtanje i !to e nestati pod plamenom njegove strasti: papir. Ugodna pogledu samo su ona mu!kar$eva djela od kojih ostaje jedino pepeo. .ena odvra a pogled od stola !to ga je prostrla i kroz bo$ni prorez na haljini ubacuje otpatke. -anas se najui krug obitelji u prisnom ozra$ju opija sje anjima !to obasjana svjetlom projektora titraju na zidu. -ijete sjeda za stol kasno pa je i ve$era# po kojoj dijete samo brlja# posluena kasno. Ne obzire se na ono !to mu govore i neobzirno razbacuje sve oko sebe. 7e mjesecima obe ava da e se popraviti u sviranju violine# ali ocu je ionako drae tom mladom stvoru vesele naravi dijeliti pljuske. I uop e# takvih nepotrebnih izdataka u ovoj zemlji ima napretek# jer ova zemlja# ali ne i svi njezini graani i vjernici# od kojih rijetki zasluuju ocjenu posebno zasluan# ivi od umjetnosti. .enin je jezik haljina !to sve prekriva. )vrha mu je hrskanje grickalica koje na televizijskom ekranu izgledaju puno ve e nego !to su u na!im ustima# u kojima za$as nestanu. Ipak# i mi ih ubacujemo u odvodne kanale vlastitih tijela obuzetih ve$ernjim raspoloenjem. 'tac se nadvio nad sina njeno poput kobasice. )in e sigurno dobiti svoj *%@ bicikl. U zavisti druge djece iz sela uiva kao u maloj# ali ukusnoj porciji mo i. 'dmah e iza i i vani ne!to razbiti. /li otac se do$epao svog plijena pa se sin jo! danas treba odvanije nadviti nad violinu ne bi li proizveo zvuk koji bi negdje drugdje mogao posluiti za podmazivanje osje aja. 'tac rado pokazuje svog dragocjenog potomka kako svira. / kako se samo otac spretno slui tim instrumentom# djetetom2 1ao da je ljuska koju je odbacio2 'bja!njava djetetu da mu vje!t trgova$ki zglob ruke kojom dri blago zaobljeno gudalo mora biti !to mek!i kako bi svima dragi i poznati zvu$i violine udahnuli ivot pa!njacima po kojima lutaju vje$ni umjetnici. / tada# ako imate sre e i ako su vam glenjeve vezali lisi$inama pravovremeno# tj. prije nego !to ste oti!li pasti na drugi pa!njak# moete $uti jezovite zvuke neke unakaene %ozartove skladbe. *anke dijele torbice !to se nose preko ramena ne bi li i meu najmanjima od malih pridobile nove mu!terije. I ta rulja# sluin$ad svojih roditelja# eli imati vlastiti ra$un u banci. 4a nekoliko godina skupljeni e se novac pretvoriti u lijep auto kojim

nekoga moete ubiti ili u stan u kojem moete umrijeti. Uz preduvjet da & kao i direktorov sin & niste stariji od $etrnaest godina# da ste samac# iv i zdrav# jo! dijete# ali da vas je ivot kao svoju mu!teriju ve otpilio. (i e budu i $lanovi potro!a$kog ceha jo! pri$ekati da im poraste vrijednost. %oda e se poneki od njih zaposliti kao slubenik na !alteru u banci. :emu ina$e sve te ban$ice oko nas; )asvim sigurno ne radi najstarijih meu nama# koji su & $ini se & nekad bili voditelji poslova. (ek !to se ispeklo# brza koraka dijete izlazi na veliku zimu. 6odi mu valjati se po snijegu# jer se tako hladi od topline doma i moe oslu!kivati povike svoga naroda kako bi mu i ono kasnije znalo dati povoda za galamu. %u!karac se obrijao drugi put i vra a se guraju i ispred sebe enu & golem val !to ispred sebe kotrlja laicu. Njezina su brda i doline s pokojom !umicom poput lijepa crtea kojem zbog neprestana poniavanja nedostaje zavr!ni potez. )ilinom vjetra mu!karac stvara enu: povla$i je za kosu i !iri joj noge kao da su trule ko!$ice. Na njezinim se bokovima vide *oja tektonska rasjedanja# ali mu!karcu to ne smeta. Utrtim gorskim stazama penje se dobro poznatim brdima. Unaprijed zna svaki svoj korak koji e ostaviti dubok trag na puteljku. )ur&vati se u provaliju ne e" ta poznaje te putove poput svoga depa. / tko nakon toga ne bi protegnuo noge pod stolom. 7lasni!tvo ne obvezuje vlasnika ni na !to# a u konkurentu izaziva zavist. (a je ena u knjizi ivota ve odavno zapo$ela svoj hod unatrag. )to joj drugo preostaje; %u!karac posee pod njezinu suknju probijaju i se kroz !u!kave prepreke donjeg rublja. Ugurat e se 8pa svoji smo i svoji na svome9 u enu da vidi gdje su mu granice. Poput rijeke izlit e se iz korita & $ini mi se vrlo brzo & ako mu se onako bezglavom prije toga ne zavrti dok hoda dobro poznatom stazom. 'p enito bi nam se mu!karci popeli navrh glave kad ih povremeno ne bismo pu!tali u sebe# sve dok ne postanu sasvim mali i tihi# sigurni u na!oj nutrini. .ena je sad nehotice isplazila jezik# jer direktor je stavio u pogon odreeni mi!i na njezinoj $eljusti# nakon $ega zmija & samo ako joj pokae! kako & uvijek moe !trcnuti otrov. %u!karac je odvodi u kupaonicu te je hrabri i nagovara je da se savije nad rub kade. Pr$ka po njezinu grmu kako ne bi morao $ekati ve$er da ue. =azgr e mu li! e i granje. (rga sa ene komadi e odje e. 1osa joj pada u odvod na dnu kade. )nano udara enu po stranjici kako bi se njezin portal !irom rastvorio i kako bi gomila uz guranje i urlanje mogla navaliti na stol s hladnim narescima. -ivna je ta neraskidiva povezanost potro!a$a i sredi!ta njihova ivota: lanca samoposluivanja. 'vdje smo i spremni za slubu. Pred enom je jednak# jednakovrijedan ili sli$an organ2 )irom joj je otvorio guzicu2 7i!e mu zapravo i ne treba# osim njegove goleme mjese$ne pla e. 1osti mu drma unutarnji potres i sav svoj sadraj# ve i od novca koji bi mogao primiti# nesebi$no poklanja eni. 1ako da je ne gane taj mlaz2 -a# sada je# onoliko koliko je mogla podnijeti# primila cijelog mu!karca# a on moe uivati u njoj dokle god mu se sviaju njezina unutra!njost i njezine tapete. Prednji joj je dio tijela ugurao u kadu i kao vlasnik tog ili sli$nih lokala !irom otvara njezine stranje

prostorije. Ni jedan drugi gost ne smije tako temeljito prozra$iti njezine sobe. U njima raste ku na spuva" $uje se kako usisava vodu i stvara otpad. Nitko drugi osim direktora ne moe enu prisiliti da sko$i s njegova konja na njegova magarca. (aj golemi konj izvrnutih o$iju i zapjenjene gubice odvla$i u blato kola u koja je upregnut i uskoro e se uz hrzanje olak!ati. .enina osobna kola ne slue tomu da se njima vozi putovima koje je sama odabrala. 'n joj je odredio stazu kojom mora i i tako !to je snanim udarcima i uz dernjavu u !umi probio prosjeke. Potpeticom papu$e ena poku!ava pogoditi tog nespretnjakovi a od supruga za svojim leima. :uje kako njegova mu!kost poput kombajna udara o rub kade. Udarac ga je razjario. 1akav peh2 Uskoro e se uprljati izmetom. Njegovo klonulo spolovilo lukavo je pa se naizgled umirilo i trudi se da unato$ svemu bude jo! i lijepo. %u!karac odlu$uje enu prisiliti da se pridrava bra$nog ugovora. -lanom joj je za$epio usta# nakon $ega je mogao osjetiti poprili$nu snagu njezine $eljusti. Povla$i ruku. 'n obavija enu poput mraka# ali joj u stranjicu radi njezina prosvjetljenja uti$e svoj elektr. vod. .ena ga poku!ava stresti sa sebe# ali ubrzo malaksava i zatvoriv!i o$i ostaje u tom poloaju. %u!karac ne voli kad je netko divlji# jer divlji je on sam. 'ko njih u ku i zjapi praznina# osim u grmlju na njegovu i njezinu trbuhu. 'ndje se to$i pi e. 1ao i svaki dan# ovdje i danas ima mladog vina. Pa nismo mi od ju$er. Nespretno joj sline i na uho# mu!karac obja!njava eni !to sve moe mu!ka snaga# ne treba tu ni lukavstvo ni oruje. .ena otvara svoja glavna vrata# jer ovdje stanuje on# koji svoje sjeme ne uspijeva zadrati ni uz koje opravdanje i ni pod kakvom opravom. Uz smije!ak )tvoritelj iz mu!karaca istiskuje njihove proizvode kako bi se priviknuo na ovaj suludi ivot meu nama. 7lastitim snanim tempom mu!karac sudjeluje u stvaranju# a i vrijeme prolazi vlastitim tempom. 'n razbija plo$ice i stakla u sjenovitoj prostoriji !to se veseli svjetlosti i ivahnoj djelatnosti kojom je ispunjava. )amo je ondje u eni tamno. Ulazi u njezino dupe priti! u i joj lice o rub kade. .ena je jo! jednom vrisnula. %u!karac se lijepo smjestio u maloj pilotskoj kabini gdje e dulje ostati. 'n sam moda se ve i umirio# ali njegov ud po vlastitoj volji i dalje udara o njezine hridi. (akvi kao on bacaju se u govno jednako kao !to drugi ska$u s obale u more. 'n vadi svoj posebno snani usisiva$ i ni!ta ne zadrava za sebe# dokle god ne isprazni vre icu za pra!inu. A. Nakon toga ena doziva sina. No ve se ranije do sita na&gledala draesne slike svoga djeteta# jedine za!tite od nasrtaja mua# koji je sti! e $vr! e nego pijanac pi e. Njegovo spolovilo ne treba za!titu# a njegova bujica ide najkra im tokom. -ijete o svemu tomu puno zna i smje!kaju i se viri kroz klju$anicu istrauju i slasti u prostoriji. :im se vratilo iz vanjskog svijeta uasa# koji u dje$jem svijetu zovu svijetom $uda# dijete lukavo i drsko promatra majku. 0ebdi li to smije!ak na njezinu licu poput $una na vodi ili to $un tone; -ijete ne zamjera majci kad se ono kroz

bijelu za!titnu kapicu probija u njezino gnijezdo# !to ga je otac izgradio. Poput potpurija od oblaka# razbacanih na purpurnu nebu# majka i otac juri!aju jedno na drugo# pare i se za mu!ke gledaoce koji se guraju iza ograde ne bi li vidjeli ensku golotinju. (ko bi znao za!to. 7jerojatno zato !to su djetetova usta gladna prostota u kojima se spominje njegova majka i njezine uvijek krvave ga ice. -ijete sve zna. *ijele je puti# lica preplanula od sunca. Nakon ve$ernje molitve sitog i okupanog spremit e ga u krevet. 'no e se gr$evito privinuti uza enu# po njoj e pasti i gristi je za bradavice# za kaznu !to je prije toga ocu dopustila da probija tunele i polae cijevi# $ujete li vi to2 )ada e sam jezik progovoriti2 :ar je putovanja u tome !to odlazite na neko nepoznato mjesto i onda# zgroeni# pobjegnete iz njega. No kad morate ostati zajedno# poput vi!ebojnih# lo!e napravljenih# kopija prirode# svi na okupu kao prava obitelj# tada moete otkriti jedino papu# kuhinju i /ustr. narodnu stranku te kako da te tekovine !tujete i dajete im popust na sve njihove grijehe. 'bitelj# ta ptica grabljivica# vodi brigu o samoj sebi kao o doma oj ivotinji. -ijete je neposlu!no. )jedi zadubljeno u svoje igra$ke# kojima se kriomice igra i koje djelomi$no $ine prosta$ke 3otogra3ije# a djelomi$no ono !to 3otogra3ije prikazuju. )in promatra svoj kur$i # koji $e! e ima te!ko a s punjenjem. -ijete !krto $uva svoju privatnu zbirku# a njegovo poudno tepanje gotovo je sli$no ljudskom. Papa ima pune knjinice knjiga koje o tomu pi!u. 7rijeme je jela. >ranu !to ju je pripremila njegova ena mu!karac preme e po drijelu i iako jo! ne osje a njezin okus# smatra da je vrijedna svake pohvale. -anas je ena kuhala sama2 'no !to je na tanjuru zavr!ava u muevu prebivali!tu# na adresi duboko dolje u njegovu tijelu# gdje dospijeva u zra$ni vrtlog poput mlada orla u stroju za rublje na programu centri3ugiranja. 1ao i druge ene# za to se pobrinula i ova. %u!karac pogledom pita enu imaju li vremena da je prasne; 'na mu poku!ava pobje i# opominju i ga da bude oprezan jer bi dijete moglo $uti da otac upravo posee u maj$ine razjapljene praznine. /li mu!karac ve odvodi enu koja se pokorava njegovu nagonu za igrom# redovitom kao tvorni$ka sirena. 'na se gr$evito hvata za okvir vrata na spava oj sobi# ali na jednim vratima dalje# na onima od kupaonice# granica je koju su danas ve jednom prekora$ili. )ve se odvija tiho. %u!karac je danas# iznimno# do!ao ku i na ru$ak. .ivotinje s pa!njaka neodlu$no uzimamo kao hranu pa svoje $etveronone prijatelje u tanjuru vi!e ne prepoznajemo. Na kraju e se ena razodjenuti# jer sada za to imaju vi!e vremena. -ijete koje su nakljukali hranom za to e vrijeme morati sjediti u !koli. / da bi i ena bila zbrinuta# bacit e se u mu!kar$eve zapjenjene valove. 'n sebe smatra lijepim divljakom koji kupuje u mesnici enina tijela. 'bitelj je malena poput zalogajnice na kolodvoru i sasvim sama# poput drvena $ovje$uljka na jednoj nozi# jer se na drugu nogu# enu# ne moe! osloniti. ' pravima koja mu!karac polae na svoja podru$ja# $ijim boanskim gorskim stazama smije kro$iti samo on# ve su obavije!teni u /ustr. sredi!njici za za!titu ena od katastro3a. >oda tim lijepim stazama i rado bi se poigrao# ali ga planina svaki dan to$no u sedam sati nave$er tjera

u njegovo gnijezdo !to ga je skupiv!i gran$ice sam na$inio. Uz smije!ak uvjerava prirodu da ga ena i!$ekuje. %orat e je uhvatiti lasom. 'n i njegova ena tvore skupinu koja e trajati cijeli ivot. / mu!karac kao cjelina jedna je prostorija# hladna i ogoljela poput sje anja. .ena ne umire. 'na zapravo nastaje iz spolovila mu!karca# koji je u svojem laboratoriju ve savr!eno rekonstruirao donji dio njezina tijela. 1ako samo rado mu!kar$evo tijelo izlazi iz !krinje za zamrzavanje i eli se !to bre otopiti2 -ok se njegovi roditelji & otac ustro poput rasplamsale vatre# a majka poput daha !to samo moe zamagliti $a!u &obru!avaju jedno na drugo# dijete s dosadom klopo e poklopcem po!tanskog sandu$i a. 've je zime !kolski autobus ve nekoliko puta zapeo u visoku snijegu. -jeca koja bi ina$e bila u svojim ugodnim domovima sjede u autobusu i gladuju. %orala su kapitulirati pred golemim prirodnim prostranstvima 8kakva li $uda da se priroda koju okrutno bi$ujemo uop e usudi od nas ne!to zatraiti29# pa im nalaze privremeni smje!taj# gdje $itaju %ckB %ousa ili neki drugi strip koji im otac ina$e ne dopu!ta $itati. Neprimjereno e ih zbrinuti: dobit e vre e za spavanje i kobasice za jelo. Po takvu vremenu ponekad polude $ak i automobili. /li nama je toplo i sigurni smo da slijedi posve enje# jer smo kona$no spremni razo$arati se u na!em partneru. I kako se tomu veselimo2 )ve dok# prazni poput nenastanjene sobe# ne pronaemo savjet u priru$nicima za samopomo : nikako ostati miran i sam. 'tac se baca na maj$inu ka!icu prasicu# u kojoj majka pred njim skriva svoje tajne. *ilo da je rije$ o nekoj osobitoj no i ili nekom vanom danu# on je jedini koji u tu ka!icu ne!to ubacuje. Izvan sebe je. )polovilo mu je tako te!ko da ga vi!e ne moe sam drati. .ena bi mu trebala pomo i. 7e ujutro# u polusnu# tapkaju i & ona jo! spava & nalazi put do brazde njezine stranjice i odostraga joj hvata mekani breuljak. )vjetlo# gdje si# srce je budno ve ; Partija tenisa koju e odigrati u sterilno $istom privatnom klubu moe pri$ekati. Poput poslu!ne djece u enu najprije ulaze dva prsta# a zatim mu!karac u nju ubacuje i kompaktan zapaljiv paket. )adraj medijskog i melodijskog kov$ei a u kojem su u sje anju )vevi!njega pohranjene sve na!e elje !iri se s glazbom eterom. )ve e nam se elje ispuniti# pa to je na!e pravo# samo duboko di!ite2 %i to$no znamo !to je najbolje. (o nam je kod ku e na kredencu. %u!karac uzima u ruku svog klipana# koji se umirio# i kuca njime o stranja vrata iznenaene supruge. 'na ve $uje kako u daljini tutnji stroj njegovih slabina. 7i!e ni!ta ne osje a# ali tu je njezin prtljanik2 U njega stane povelika hrpica genitalija. Ne morate se zabrinjavati zbog mirisa2 +edino e se zaprljati lijepe presvlake. -ok mu!karac muze enu# iz njega kao iz spremnika za sapun !trca njenost !to je ena slijepo prima. ' dome# gdje si# stabla su u planini ve ogoljela. /li ovaj dobrodre i mu!karac ne mora traiti uto$i!te u eni" 3ino se u!u!kao# a na nebu ni obla$ka. 1ako samo rado udomljujemo vlasni!tvo. Nije moglo na i bolje mjesto od onoga ispod na!ih spolovila# !to str!e nad njim poput hridi nad rije$nom strujom. 4a to mu!karac eni svaki mjesec zvizne o stol u gotovini ivot za njezinim ognji!tem. .ena e sutra djetetu ponovno otvoriti !kolska vrata u ivot" i taj ivot poput pjesme mu!karac je

ve kupio pa u eninoj pe nici pe$e svoju debelu kobasicu u lisnatu tijestu od dlaka i koe. /li !kolski je autobus zapeo u snijegu. .ena upozorava mu!karca da i dijete mora ru$ati. 'n je ne $uje i nemarno lista po svom depnom leksikonu. 1u a je njegova i njegova se rije$# koju ondje svi po!tuju# u njoj obistinila. =astvara enino spolovilo da provjeri je li u njemu ostavio $itljiv trag. +ezikom ljutito prodire u njega. Poput groma iz vedra neba jednog je dana kod ku e upotrijebio i tu vje!tinu. )re om je on *og. Ubrzo e se vratiti u ured i !aliti se ondje sa sekretaricom. 'n se jednostavno mora dokazivati sam sebi. Neprestano isprobava sebe u novim poloajima" snanim se zaveslajima otiskuje sa svojom krntijom u mirne enine vode# a zatim nastavlja veslati poput luaka. Ne trebaju mu plasti$na krilca. 'n nikad ne bi preko crvene glavice navukao nekakvu plastiku samo zato da sa$uva zdravlje. Njegova je ena oduvijek bila zdrava. -ok iz njegova lijepo smje!tenog glavi a nadire nemirna horda sjemenja# ena se pod njim svija i vri!ti. 5to je; 'vako glasno ledom moe zveckati samo netko tko se ne mora zabrinjavati zbog svog poloaja u ivotu. (aj mu!karac koji je u procijep bedara upregnuo svoju doma u ivotinju da bi je mogao gristi za obraze i !tipati za sise sam je osmislio plan kako da rad svoga pogona smanji na najmanju mjeru. -a# dobro ste vidjeli2 / vidjet ete jo! i vi!e kad se rano ujutro otvore tvorni$ka vrata i ugledate pognuta lea blistave gomile 8dobro navlaene iznutra29# !to jedva ugledav!i svjetlo dana ponovno nestaje u mraku# gdje svoju sudbinu vje!a na ue da se ondje osu!i. -a# poneki pritom ostanu visjeti u svojoj lju!turi !to se cijedi. (ko e nam se smilovati; 'ni prekobrojni# koji su barem vjerni svojim bijednim imenima# umjesto za vrt i ku u moraju privreivati prekomjerni vi!ak za koncern. Pro3it za inozemni multinacionalni koncern# koji posjeduje tvornicu# da bi nas uz zavijanje sirena ujutro trgnuo iz sna# zamotao u papir i pojeo. -ijete ima radionicu u kojoj se zlopati i u kojoj ga te!u. 4a *oi je izvelo solo to$ku ispred sv. jaslica u kojima je djete!ce ljupko kao i ono samo. 4ao mi je. 've je godine snijeg rano pao pa e zato kasno okopnjeti. Poslije u posjet dolazi nepozvana i neumoljiva susjeda. Iz nje plju!te predbacivanja# trajna slabost te pripadnice en. roda koja se tek probudila i ve na stubi!tu po$inje jadikovati ne bi li joj bilo lak!e. )usjeda je dosadna poput kukca. 0jude oko sebe obasjava svojim svjetlom i brigama# !to ih priop ava direktorici vjeruju i u njezinu milostivost# ali i slave i )ina *ojega# koji je u ovom predjelu ljude stvorio od zemlje# a stabla pretvorio u papir# kako bi se smilovao njezinoj k eri koja e uskoro zavr!iti trgova$ku akademiju. Njezin mu ne op i vi!e s njom# nego sa dvadesetogodi!njom konobaricom iz kolodvorskog restorana. /li direktorova gospoa nema vi!e rije$i za svoju go! u" ponestalo joj je takve okrepe. ) lako om se okruila bogatstvom namje!taja i slika# !to su jedva $ekali da postanu njezini. %u!karac je zapravo velikodu!an i podno!ljiv# graanin koji pjeva i svira. 1ako bi se enino tijelo svaki dan moglo javiti njemu u slubu# mu!karac eni preko kataloga

naru$uje seksi rublje. 'dabrao je najsmjelije komade kako bi ena !to vi!e nalikovala uzorima na 3otogra3ijama. /li njoj kupiti takvo rublje rasipanje je novca. .ena ga niti odijeva niti spominje. Ne eli da crvena $ipka ometa njezin spokoj# a kad bolje razmisli mu!karcu i odgovara da mu se ljudi koje je vezao uzetima svoje ljubavi posve prepuste. -ok ga $ekaju# mirno kao vrijeme prolazi im ivot u njihovu stanu. -ijete# ogladnjelo i umorno od bavljenja sportom. .ena# koju poudno usporeuje s 3otogra3ijama i 3ilmovima. (u su jo! cijeli kombiji takvih obitelji bez blinjih i bliskosti s razli$itim priborom u prtljaniku: bi$evima# !ibama# lisi$inama i povojima poput uza za veliku povoj$ad# $ija spolovila cijelo vrijeme samo pla$u# cendraju i zadihano dozivaju ne bi li ih kakav odrasliji umirio. 1ad njihove ene budu imale mlijeka# oni e kona$no imati mira. %unjevitom brzinom# ali njeno# mu!karci si $ak daju injekcije kako bi due mogli izdrati u klopotavim kantama koje im njihove ene usrdno pruaju. Nakon toga mogu se sabrati i poslovnog partnera pribiti na kri. Nasmijane ene saginju se nad zdjelice s grickalicama# dok gospoda raskre$enih nogu uranjaju u so3u# vade kurac# a zatim bre&bolje bjee od onih koje su malo$as o$arali. 1ako samo mu!karci $eznu za tim da svojim hicima pogode ne!to daleko# neosvojivo i zabavno2 .ene koje su njihova djeca za boravka u njima obiljeila smeim prugama moraju posluiti same sebe gole kao pri poroaju. (e!ke staklene $a!e za vino nji!u se na pladnjevima# dok ih boanstvena gospoda hvataju odostraga# sprijeda# odasvuda" prstima ulaze u njih i izlaze iz njih# si!u ih izmeu nogu# razbijaju i pritom svoju najmiliju igra$ku. / potom se zadihani ljubavni suputnici i silne konjske snage uz $iju su pomo op ili odmaraju. )tradalo je nekoliko 3rizerskih djela# nastalo je novo sme e koje e $ista$ice po$istiti# a zatim mu!karci pale motore i kre u bezbrino zavaljeni u sjedalima# kao da su u zagrljaju vjernih supruga. (ko e se jo! ustru$avati pred sjedalima u vlastitom automobilu; U automobilu se ne jede jedino $okolada. %rlje su jedino !to ostaje nakon onoga !to nam se $ini najboljim i naj$e! e se vi!e ne mogu ukloniti. Ne moe se dogoditi da mu!karac naglo nestane. 'n najradije $u$i u lijepoj ku i !to nave$er privla$i mrklinu !ume i njezine mrke stanovnike. 1u a mu zaista dobro pristaje2 4aliti enu bilo bi gubljenje vremena. Pore njezina djeteta jo! su vrlo uske. .ena tetura pod teretom goleme sre e. *ude li se pametno pona!ala# izbje i e mu!kar$ev uzni$ki hir# a ona e njemu zauzvrat pruiti mir. :ini se da je u njemu ve uskuhalo po kratkom postupku. :im prijee ku ni prag# ovlai mu se rasporak na hla$ama. I kraj izleta s kolegama iz ureda naj$e! e je vlano bezbrian. 'no !to je skriveno duboko u njemu trza se. Njegove izlu$evine ele na slobodu. Pa ivot se ve im dijelom sastoji od toga da ni!ta ne eli ostati ondje gdje jest. Poeli mijenu2 'na dovodi do nemira pa se ljudi meusobno posje uju# ali se i dalje# ma kuda krenuli# moraju nositi sami sa sobom. 0ijepo rasporeeni sluge sjede ispred kobasica svojih spolovila i udaraju i priborom za jelo o stol zahtijevaju da im se !to bre poslui neka rupa u koju e se mo i uvu i# nakon $ega e se jo! razdraeniji ponovno odnekud pojaviti i ponuditi svoje gostoprimstvo nekomu novom komu ono nimalo ne

treba. :ak ni tajnice ne ele priznati da se osje aju igosane kad im netko zavu$e ruku pod bluzu. )miju se. 'vdje ima nevjerojatno puno ljudi da bi se svi mogli namiriti tom nevjerojatnom hranom. CCCCCCCCCCCCCCCC
2 R.M. Ri !e, Soneti "rfeju, II dio, #II, prepjeva i Ante Sta$a i %ruda Sta$a

%u!karac se rano ujutro pojavljuje u kupaonici poput striptizera i obru!ava na enu. 7e je izdaleka plje! e po stranjici. Na polici iznad umivaonika klopo u tube. Presvlake na zahodu trepere. 0on$i i za pomade sjaje se i nji!u. :uje se ti!ina !to je cijelu no vladala u mu!kar$evoj batini. 1ad on progovori# vi!e ga ni!ta ne moe zaustaviti. Umorna od duga putovanja kroz no # na podu kupaonice stoji ena $iju pizdu sada valja pro!iriti. Njegovu je valjku itekako bliska# jer se u kratkim i snanim salvama prostota njezinom !irinom i duinom direktor hvali $ak i pred poslovnim partnerima. Podreeni s nelagodom !ute. -irektor ba! nije jak na rije$ima# ali od njega e jo! sva!ta $uti. 'n posee u dep tijela koje mu pripada. -a# sve je ondje# i njegova draga. %u!karac je ljubitelj neusiljena razgovora# a ena uvijek vabi. 'n koji poput otvara$a moe ne$ujno otvoriti svaku limenku i koji poput cvijeta $ezne za svjetlom# sada se# $im se ono ugasi# vi!e ne moe suzdrati. -ijete je ve sasvim lijepo nau$ilo po naredbi se igrati samo. 1ako e tek ono zasvirati na violini kad odraste i postane tatina slika i prilika iz putovnice: mu!karac i otac2 -osadna razdoblja u kojem je majka udovoljavala njegovoj potrebi za mlijekom dijete se jedva sje a# jer njegovim se zahtjevima i dalje udovoljava. %ajka ga je dugo hranila proizvodima svoga tijela i kakvu je pouku dijete iz toga moglo izvu i; -a mora! biti ustrajan kad ti se nebo prikae u obliku breuljka na koji se po svaku cijenu mora! popeti. Ne# ena se ne vara# ve je odavno izgubila to dijete koje e oti i $im sazre. )ada je otac svom snagom povla$i prema izvoru svjetlosti" ena se mora otvoriti za brzi vlak !to se tutnje i pribliava. )vaki dan ista pri$a# $ak se i krajolici mijenjaju onom inercijom kojom se izmjenjuju godi!nja doba. )toji tako ena nepomi$no poput zahodske !koljke kako bi mu!karac u nju mogao obaviti nudu. 6uraju i joj glavu u kadu i zariv!i joj pande u kosu# prijeti eni: 'nako kako si prostre!# tako e! i ljubiti. Ne# pla$e ena# nema u meni ljubavi. No puceta na mu!kar$evu rasporku ve pucketaju. %u!karac joj preko glave prebacuje ku nu haljinu $iji rub zati$e za enine u!i. Iz utrobe mu se $uje zavijanje sli$no onomu uhva ene ivotinje koja ritaju i se svom snagom eli van. Po!to je mu!karac eni u nju!ku ugurao batistnu spava icu boje tinjaju e vatre# s oklijevanjem je progovorila njegova narav. 'n bezbrino mokri. Probijaju i se kroz maglovitu !umu stidnih dlaka tik uz enin obraz nagnut duboko nad kadu# slijeva se mlaz. ,majl blista vlanim sjajem. U takvu prijateljskom okruenju kurac mu je brzo narastao pa mu!karac eni takvom silinom !iri noge da je

zaka!ljala. Iz sur8ov9ih 3lanelskih hla$a on vadi otvara$ za limenke. Protrljav!i ga upravo onoliko koliko je potrebno da se ukloni masna mrlja# na otvara$u se pojavljuje mlije$na teku ina i on po$inje poskakivati# okruen bodljikavim dlakavim klupkom. Ud je iz svog pretinca prerano iza!ao na svjetlo dana. .ena# $ija je guzica# ta sjenovita ulica# !irom rastvorena# morat e mu!karca pri$ekati. Prisiljavaju i je da ga pogleda# on grubo okre e njezin upravlja$ lijevo&desno. 0jutitim joj pokretom priti! e glavu na obamrli pimpek# koji se ponovno po$eo trzati# jer eli se smiriti u tebi# ti bokca# a i u vama# ti vragca crnoga2 .eninom kosom bri!e svoj i!trcaj. Neka glupa$a dobro pogleda koliko je toga ostalo2 Nakon obavljena posla junacima je te!ko razmi!ljati. .enino je lice uprljano spermom. Partnericu e! zadrati tako da joj sagradi! lijepu ku u u nizu# deseci kakvih se ve prodaju na javnim drabama ili koje potajno zapale# a neko su pripadale siromasima $iji su tajni posjeti poduze ima seksa izletjeli na vidjelo. )to je neko bilo ne$iji dom sada je pod $eki em gospode iz op ine. )to je neko bilo ne$iji posao sada je bolno sje anje. )amo se od ena moemo oporaviti za malo novca. 1amo bi ene oti!le ako ne onima !to se ugodno pra akaju u svojoj snazi# zlurado ih mame i vlastitim otpadom !to pr!ti poput pjenaste sline iz zubala. Njihovi generatori stvaraju nepotrebne proizvode# a njihove generacije nepotrebne probleme. -irektor je ovaj put ipak uspio zadrati kriti$nu masu. .enino lice najprije gura u svoj intimni proizvod# a zatim joj pokazuje svoj intimni organ. Ne eli se ona krijepiti njegovim snanim mlazom# ali mora# takva je ljubav2 Njegovati# oblizati i obrisati ga kosom mora. Isus je svojedobno pobijedio u takvoj utrci# kad ga je obrisala neka ena. Nakon svega ena dobiva udarac po stranjici# a gospodareva ruka grubo ulazi u njezine napukline i pukotine. 'n joj lie zatiljak# zabacuje kosu u kadu i povla$i za draicu tako snano da joj se koljena sklapaju# a guzica rasklapa poput stolca na sklapanje. I mnogi drugi izvr!avaju Njegove zapovijedi. -a# kamo emo u meuvremenu s djetetom; 'no cijelo vrijeme razmi!lja o tomu kakav bi poklon moglo zatraiti od roditelja ako kae da nije vidjelo ono !to nije trebalo vidjeti: njih dvoje spojene kao da su probodeni kolcem. U svakoj prodavaonici koju ugleda dijete eli da mu odreu svje komad ivota 8stvarnog ivota# ukusnih ivotnih stvari9. Premazano je svim mastima. Iz najnovijeg je nara!taja# koji ne mogu zadovoljiti ni najnovije stvari. /li i taj e nara!taj ubrzo oti i# jer samo tako svi mi moemo i i dalje. 'tac je iz sebe istovario silne koli$ine sperme# koju ena lijepo mora po$istiti. 'no !to nije polizala obrisat e. -irektor svla$i s nje preostalu odje u i promatra je dok bri!e pod krpicom# koju zatim slae# poravnava i mi$e. -ok riba i $isti# obje!ena prsa klate joj se pred o$ima. Palcem# kaiprstom i srednjakom on je !tipa za bradavice# okre u i ih kao da eli pri$vrstiti %ikrokosmosovu arulju. (e!kim iznutricama !to ih vadi kroz svjetlom obasjan prozor$i u nebo na prednjoj strani svojih hla$a ljutito je udara po stranjem dijelu bedara. )aginju i se# ena mora ra!iriti noge. )ada ju je mu!karac jednom rukom uhvatio za smokvino drvo i

nervoznim prstima pr$ka po njemu. Uostalom# kad je ve ra!irila noge# moe stati iznad njega i popisati mu se u usta. )to# ne moe to u$initi; Naciljajmo i pogodimo je odozdo koljenom u mekane pizdine usne 8bravo2 bravo29# koje e se uz mljaskanje za$as otvoriti# na !to mi mu!karci odmah moramo tresnuti vr$em o stol. /ko ena ni tada ne bude mogla mokriti# uhvatit emo je za stidne dlake i cijelo joj en. spolovilo tako snano povu i nadolje da e morati kleknuti i raskre$enih nogu sjesti na direktorova prsa. Uhvativ!i je za stidne dlake# direktor joj !irom otvara pi$ku kao da je nov$anik i povla$i je preko lica kako bi je poput bika pred stupom soli grubo polizao. *reuljak je u utonuo u oganj. / teina cjepanica po$iva na mu!kar$evim leima. .enin mlaz mrmori ne!to nerazumljivo. .ene ga bri!u krpama velike mo i upijanja i# osim toga# pod operu /jaDom. Iz !alice sumorne boje ena ispija ostatke hladne kave. Na noge je navukla najlonske $arape# 3ine poput da!ka vjetra# kao da se sprema na bijeg. Nikome ovdje nije tako dobro kao njoj. Iznad glave joj je mirna gospodareva panda# kako bi se !to ugodnije osje ala u krletki za ptice grabljivice. Nave$er joj se direktor onako umornoj po$inje osmjehivati i radarom traiti svoj cilj. Uskoro e se poput silovita vala obru!iti na nju" u toj austrijskoj !tedionici on mora biti prvi. 1ao da poku!ava otjerati mu!karca iz svog skrovi!ta u kojem drijema# enina ruka ostaje lebdjeti u zraku# na kojem se hrana ina$e kvari. (ako e se njih dvoje uvijek mimoi i na opasnoj autocesti# po kojoj bi se mogli odvesti do tunela strave vlastitog braka. )eljani zavide eni na lijepoj odje i. 1u u joj posprema ena iz sela# odabrana za tu svrhu u katalogu seljana# koji ina$e ele samo bratski suivot. -ijete se rodilo prili$no kasno# ali ne prekasno da ne bi uspjelo izrasti u vje$no nezadovoljnog odraslog. %u!karac kri$i u svojoj nasladi# a enin mu se glas pridruuje kako bi on i dalje mahao svojim !tapom i kupovao skupe zgodne stvar$ice. Novu garnituru za sjedenje na kojoj bi njih dvoje na eljezni$kim kolodvorima jedno o drugo trljali svoja blaena spolovila. /li nitko nije $arobnjak. :im se trgne iz opijenosti# mu!karac e odmah biti ponizan i poku!at e udovoljiti svakoj eninoj elji. *lage je udi. -a# sve !to moete vidjeti na 3otogra3ijama u boji on pla a# a puno je toga ve platio. 'bri!ite suze2 Nave$er e na njihovim tanjurima na i uto$i!te jela bez domovine. +edno e se jelo na brzinu predstaviti drugom jelu# a potom neka se !to bre izvole pomije!ati u ljudskom tijelu. / kako se tek u nekim ku ama jede2 Pod ovim krovom hrani se ne pridaje velika vanost. +edino je mora biti dovoljno za mu!karca# kako bi onaj ja$i uz smije!ak klonuo i popustio. 4a ve$eru ima kobasica i sira te vina# piva i rakije. I mlijeka# kako bi dijete ostalo zdravo. (o je namaz i narezak na legendu da je srednji sloj prema dolje za!ti en# a prema gore za!ti eno podru$je 8pod za!titom prirode9. Naime# oni ispod njega podloga su !to spre$ava da se ne surva u bezdan. %u!karac se olak!ao ve rano ujutro. Ispod njega se stvaraju hrpe# a i na vilicu i na ramena natovario je puno toga. Njegova mokra a posvuda pr!ti. 1u om se razlijee lomljava dok mu te!ki penis ulazi u enino odmori!te# gdje e se napokon mo i

isprazniti. 'lak!an za svoj proizvod# ponovno odlazi k najmanjima od ivih bi a# koja pod njegovim vodstvom stvaraju svoje proizvode. -ok se direktor uz krikove valja pod udarcima svoga spolovila# koje mu je vrlo blisko# oni proizvode papir# koji im je stran i koji ne e dugo trajati. 1onkurencija ga priti! e uza zid. Njezine smicalice valja unaprijed otkriti# ina$e e opet morati otpustiti nekoliko sretnika i tako im uni!titi egzistenciju. >oda tako mu!karac svijetom s teretom odgovornosti na leima kako bi mu ruke bile slobodne. 'd ene kojom vlada# a koja ga pomlauje# trai da ga u okrilju njihove ku e $eka gola kada se on nakon dvadeset kilometara vonje vrati iz ureda. -ijete e vjerojatno nekamo otpremiti. Ulaze i u !kolski autobus# ono se spotaknulo o !iljatu sportsku opremu# zbog koje je otupjelo. .ena se odjednom trza iz elasti$nog zavoja mira u koji se sklonila. ) poda podie stvari koje joj je dijete prije odlaska na brzinu uru$ilo. 'statak e pospremiti ku na pomo nica. 'na je na podu ove ku e ve puno toga vidjela i s njega podigla. 1ad je dijete bilo malo# majka bi s njim ponekad oti!la u samoposluivanje# gdje bi je ljubazan !e3 osobno proveo pokraj bande doma ica u vrsti. -ijete bi# sretno i zadovoljno# sjedilo u kolicima !to su ga podsje ala na maj$inu utrobu2 *rza su i imaju rupe na krivim mjestima# ali djeca ih ipak vole vi!e od vlastitih roditelja# od kojih bjee $im navr!e osamnaest godina# iako su s njima jo! i na samrti gr$evito povezani. / tek one magi$ne magnetske plo$ice sa za!titnim kodom na novoj odje i2 1ada bi ih i $ovjek barem imao2 'nda ne bi mogao ispasti kroz otvor na vlastitom tijelu dok se divi pogledu u budu nost koju nema. )polovilo se mora za!tititi od bolesti kao !to se ena mora za!titi od svijeta# da se ne bi neoprezno nagnula kroz prozor# upoznala ivot i htjela ga promijeniti. -a# u robnim ku ama za!ti ena je samo odje a. Poku!a li netko pokraj sigurnosnih senzora iza i s komadom nepla ene odje e# kako bi poput neumorna !eta$a bacio pogled u nijemo carstvo mrtvih i raznih vrsta kava# zazvonit e alarm. (ada se lo!e odjeveni radije pje!ice povla$imo u svoja spolovila# ivotare i ondje pod vlastitim otpadom. /ko ni!ta drugo# izdrljiviji smo od bilo kojeg vozila u na!em malom voznom parku. (ako smo neprestano na ulicama ivota# gdje vu$e propuh i kamo nas vu$e i odvla$i ljubazno lice# u kojem# uasnuti# prepoznajemo svoje vlastito. .ena je u butiku pro!li tjedan prvi put kupila ensko odijelo. )mje!ka se kao da ne!to skriva# a ipak je jedino !to ima nijemo carstvo vlastitog tijela. U ormaru skriva tri nova pulovera# kako nitko ne bi posumnjao da zahvaljuju i svojoj krvavoj brazdi eli opet ivjeti kao u stara dobra vremena. No ona samo bere dobrostive plodove sa stabla svoga supruga. / na tom stablu ni bogovetna listi a. Po!to mu!karac provjeri enin bankovni ra$un# pod njegovom e sjekirom opet nestati tisu e stabala $ijim je kro!njama bjesnio vjetar. .eni za ku anstvo daje i vi!e nego !to je potrebno. /li ne pada mu na pamet da bi on# zadovoljan de$ko# trebao platiti i za to !to se odmara u ugodnom stolcu za ljuljanje u kojem moe ispruiti i svoju stabljiku. .ena je pod za!titom njegova sv. prezimena i okriljem njegovih bankovnih ra$una# o stanju kojih redovito je izvje!tava. .ena bi trebala znati !to je s njim dobila. I obrnuto# on zna da

je njezin vrt# po kojem rok u i moe rovati# za njega uvijek otvoren. 1ad nam ne!to pripada# onda se time moramo i sluiti. 4a!to bismo to ina$e imali; 'stav!i sama# ena se okruuje za!titnom pratnjom od novca# nov$ane vrijednosti i obezvrijeena novca te s $vrsto ugraenim sigurnostima u sebi odlazi u kratku !etnju. Poput sjene klizi morem ljudi !to proizvode papir po kojemu ple!e njezin brodi ivota. -a# po moru !to i nas tako rado proguta2 +er iza nas $ekaju glupani koji su izgubili posao i vrebaju priliku kad e ih netko zamijetiti. / mi; Idemo dalje; Prave smo mudrice pa se moramo jo! malo popeti prema vrhu kako bi nas ki!a otplavila na dno# jer nema kruha bez motike2 .ena na o$i polae ruku# haljinu za svaku priliku. Uskoro e mua i dijete morati prekriti jestivim proizvodima. / !to je $eka nave$er kad mu!karac# kompaktan# pun i nov novcat# ne doleti nego sklizne s tvorni$ke trake; U svojoj boci ivota napunio se poput brine majke. +edva $eka ve$er da je isprazni. )av se zapjenu!ao. Pa da# gotovo smo zaboravili2 7e$eras je zakonom propisano vrijeme za to pa ena ve $eka s krpom velike mo i upijanja kojom e pokupiti sve !to je mu!karac preko dana proizveo. 4a to vrijeme drugi ljudi nestaju u mraku i ivi pokapaju svaku nadu. (reba naglasiti da je krajolik# taj labavi okov oko na!e sudbine obavijene maglom# poprili$no prostran. -va dje$a$i a ganjaju se na motorkota$u# ali je snijeg vrlo brzo okon$ao njihovu utrku. )trmoglavljuju se s motora. .enu hvata neo$ekivan smijeh. *arem bi jednom eljela odlu$no krenuti naprijed. Njezinu je tijelu mu!karac danas ve pokazao svoju nadmo " bilo je kao da su bila dvojica. Pri$ekajte malo do ve$eras da i vi uete u taj strujni krug2 .eljezna protutea# otprilike veli$ine tele3ona# odvukla je mu!karca u ured. Prskaju i sve oko sebe# autom se probio do radnog stolca iz kojeg upravlja tuim sudbinama i do ekrana na kojem prati skija!ke utrke. 7oli sport. I dijete je to od njega poprimilo. 1ad ljude ne bi pokretalo ono !to vide na ekranu# a ponekad $ak i vlastito srce i vlastite noge# i dalje bi se ugodno ljulju!kali u svojim posteljama. -ok mu!karac juri cestama# na glavi mu vijori i najtanja dla$ica. 7ozi nevjerojatno brzo. 1ad on nekog doziva# galami kao i oni u narodnoj no!nji. I zbor e po svoj prilici ubrzo morati na turneju. 1ao uzor dru!tvenog ivota kakav vodi velika ve ina nedjeljom odlaze u crkvu. Nakon toga popije se pi e iz regala# u kojem pokoja knjiga i 3otogra3ija razdragano# nesputano podsje a na njihovo ropstvo. Ni lije$nik ni ljekarnik ne zaziru od odlaska papi i %ajci *ojoj. )vi oni s diplomom u depu# dobro njegovani# !to njeguju druge# ne zavide nikomu na njegovu poslu i hitaju u gostionicu ne bi li ondje nakratko zabavili jedni druge. No lije$nik zavidi ljekarniku na ljekarni# u kojoj bi i on rado vodio unosan posao. 0jekarniku dolaze ljudi kojima je lije$nik upravo izvagao teinu i izmjerio previsok tlak. Nezaposlene iz tog kraja ljekarnik zasipa obiljem pripravaka kako bi zadovoljno sjedili pred ku ama i bezbrino vrtjeli nonim prsti ima. Njihove su se ene pobrinule za jelo# a i same se uvijek obilato nude. Ne e njih nitko skinuti s jelovnika. (ako njihovi muevi ne e dospjeti u stisku niti e ih mo i pritisnuti predradnici ni$ega. Neki odlaze tek !to su se na nas priviknuli.

-irektorova ena & ta je prisilna radnja sli$na onoj od koje pati bankovna slubenica 8svaki dan druga odje a9 nekoliko puta dnevno povla$i svjee opranu# poput oblaka njenu zavjesu izmeu sebe i seljanki $eznutljiva pogleda# u $ijim je glavama sigurnija nego !to je to u vlastitoj dnevnoj sobi. -irektor razgovara sa sinom koji nehotice ska$e uvis dok oca moli da ga pusti prijatelju. -ijete nema ovlasti birati prijatelje prema svom ukusu# jer o$evi njegovih prijatelja jedu N+,6'7 kruh2 'no hoda zemljom poigravaju i se s drugima kao da se igra auti ima. %ajka na glasoviru prati sve !to se oko nje odvija# a obeshrabrenim su seljanima glave klonule na prsa. 1upili su sve !to su vidjeli o$ima ve im od eluca i sada se selo zabavlja promatraju i javnu drabu na kojoj su zgrade !to su drsko osvanule na golom tlu. 'djeveni u odje u od mekane vune# usukani poput oprane vune# stoje ispred bankovnih !altera iza kojih se blaena djeca igraju ovratnicima svojih bijelih bluza i tuim novcem# prelijevaju i njihovu sudbinu i sudbinu njihovih nastamba iz vre ica s pla om u !iroku rijeku kreditnih kamata. -irektor banke gleda odozgo i hvata ga vrtoglavica od toga kako ljudi varaju na prihodima ne bi li zadrali ku ice !to su ih sami izgradili. No ono !to su neko voljeli on im mora pred samim ciljem ipak oduzeti. U duhu vidi sav njihov jad# kad god im se & ta nije ne$ovjek & zapilji u okna. Na tom hladnom mjestu siromasi se ne svaaju. 4a$uje se samo prasak pi!tolja za ubijanje stoke i lova$ke pu!ke s vodom u cijevima !to bruje. Uad se obavija oko igara ivota. =ai33eisen banke razdragane su poput ribe u vodi dok gledaju kako trune novac seljana !to ga one nagrizaju poput plijesni. 4a zadruge koje ne ele znati tko su oni koje zatrpavaju ustajalim mlijekom i otrovnim sirom traje vje$no seosko zdravlje. I najmanjima meu svojim proizvoa$ima zadruga e izvaditi o$i iz glave i crno ispod noktiju. )ve dok netko od njih ne poludi i ne pretvori se u pticu !to uz krikove lebdi iznad gnijezda u kojem je njezina pobijena obitelj. 1ako da on# obi$na mala posuda# sve to podnese; )amo se novine malog 3ormata usude za veli$anstven ljudski ivot !to ga je sna!la stra!na sudbina traiti nekoliko !ilinga iz na!ih uskogrudnih nov$anika. 'no !to vidimo kroz prozor naj$e! e je priroda# ta lijepo stasala cura. *irokrat i onda kad je rije$ o vlastitim uicima# mu!karac zadovoljava jednu od svojih ljudskih potreba# !to ne treba brkati sa zadovoljavanjem neugodne potrebe za ljudima2 -irektor se rasprostro poput krajolika# ali opsjednut je duhom nemira. Po eninu je licu ravnomjerno razmazao topljeni sir za mazanje vlastite proizvodnje i !to sad moe vidjeti; 0judski lik svoje diktature; .ena je poput izbrisane plo$e dok u tek kupljenom seksi rublju na muevu molbu pred njim mijenja poloaje u prostoru kao po novom urbanisti$kom planu. 1ako li se novac poigrava s ljudima2 U rijetkim trenucima prosvjetljenja direktora obuzima kajanje i !iroko lice zabija eni u krilo. /li odmah nakon toga svom joj snagom priti! e glavu o prljavi rub kade# provjeravaju i moe li svjee po$i! enim puteljkom doprijeti do njezinih tamnih vrata!ca iza kojih se ena# to razmaeno stvorenje po kojem moete listati do njegova

samog kraja# ljulju!ka u vlastitom krilu. 1ako bi ivjeli nezaposleni na ovom svijetu kada im uzor ne bi bili takvi je3tini romani; -irektor# koji se svojim zaposlenicima obra a mirnim glasom# a oni mu zauzvrat moraju pjevati# svoja dobra ubacuje u enino tijelo najradije po danjem svjetlu. 7eseli se vlastitom sve boljem zdravlju. .ena ga preklinje da bude oprezniji barem pred djetetom# tom divljom ivotinjom koja svaki tren neo$ekivano moe izletjeti iz svog kuta ringa. Njezino mladun$e u pravom trenutku odnekud tiho izranja i nakratko promotriv!i roditelje kako se slade 8gr$evito se guraju i do tanjura s hladnim narescima na uvijek $istu i uvijek bogato prostrtu stolu9 ponovno nestaje# kako bi svojom sportskom opremom i sportskom pri$om mu$ilo djecu iz susjedstva# koja moraju odrastati ne znaju i za raj umjetnoga i umjetni$koga. -ijete je sazrelo poput vo ke na suncu. Njegov otac & ovisi kako na to gledate & svojom zdravom glavicom uranja u majku. =ije$ima se to ne moe opisati2 4ato traimo djela pa na ulazu u ustanovu moramo platiti i odloiti svoje potrebe# nezaustavljive poput vode !to te$e. -ok se u malim ku ama gase svjetla za laku no # u velikima ima jo! svjetla i struje meu spolovima. 1ad smo ve kod struje# ona vodena nanosi njihova tijela jedno na drugo. U krugu bliskih osoba moemo se slobodno pona!ati# jer se ni u javnosti ne moramo ni pred kim ustru$avati. Prona!av!i jedno drugo# ljubavnici se ugodno ljulju!kaju na pi ima !to naviru iz boca sa zlatnim naljepnicama i osje aju se dobro u vlastitoj koi. )vatko od njih pronalazi mir u onomu drugom i nakon !to su uzbudili spolovila# jedno drugom postaju sve i jedino# a sve im je svejedno u vezi s onim drugim. -ok siroma!ni umiru# njima# pripadnicima vi!e klase# koja se otela ni!tavilu# svaki se dan pre!utno priznaje pravo na druge u kojima mogu uivati. U svojim su ka!icama prasicama# meu nogama i u srcima sa$uvali dovoljno snage da snano mogu zagristi u lijepo sazrelu breskvu. )ve im pripada. 0aska im $ak i san iza sklopljenih vjea# kada se ne vidi kako lakomo mirkaju. Njihovi im ljubljeni ne smiju prestati poklanjati panju pa svakog dana jure van da nabave nove krpice i nove ra$une. (eturaju i pod svim onim spravama !to su ih vidjeli kod bezgrani$no bogatih# koji u svojem bogatstvu prelaze svaku granicu# svakog su dana sve tuiji# svjeiji i neprepoznatljiviji onom dragom bi u kakvo jesu# kakvo imaju i kakvo ne bi eljeli izgubiti. )labi se i dalje dre zajedno. 'ni su ono !to mi ne bismo eljeli biti# jer su uvjereni da nigdje drugdje ne bi imali tako dobar stan i da ni jedno drugo jelo osim svoga ne bi mogli ku!ati. No oni ionako nemaju prilike probati ne!to drugo# jer ih probude prije vremena. Nitko se od njih za posao ne e rtvovati vi!e negoli je to potrebno. -ovoljni su sami sebi. /li mi elimo vi!e2 )trojnicu2 >odati obasjani svjetlo! u# makar onom vlastite depne svjetiljke# dostatnom za upravo dvije osobe u pro3injenoj gomili !to se nazire u daljini. *a! za nas2 <.

Natopljen vlastitim sokovima# mu!karac ubacuje eninu sliku u rasporak promatra$a. 1ro!anja uzbibanih od uasa# !ume se primi$u ku i u kojoj se na ekranu niu videoslike osedlana stada onih sposobnih za razmnoavanje. .ene dovla$e u kadar u okovima. 'd tih su prizora nesmiljenije samo njihove dnev. navike. .enin pogled poput korova obavija nizinu slika !to je ena svaki dan mora prevaliti s muem# nakon $ega se i ona mora prevaliti. Nimalo iscrpljen poslom koji je potpuno preuzeo odgovornost za njega# direktor si!e enine sise i pukotine# kupaju i se u svojim sokovima i zazivaju i po$etak no i i no ne predstave. (ako se i po obroncima bregova zelene ivahne slike u koje mogu zagaziti planinari obuveni u $vrste alpinisti$ke cipele. -jetetov neo$ekivan ulazak gotovo se pretvara u tragediju jednaku ovda!njem podneblju. Poput svjetle e crte rakete nosa$a sin ulije e u sobu koju ispunjavaju !um ekrana i teku ina !to se iz njega izlijevaju. =avnodu!nim je pogledom uspio uhvatiti prizor ispa enih tijela koja se poput razjapljenih ponora otvaraju jedno drugomu# dok u enskoj nutrini odjekuju te!ke alatke kojima mu!karci# ti majstori svoje naslade# stvaraju svijet. 7ide im se jedino tijela i glave# dok izmi!ljaju nova maj$ina tijela od stakla u koja e mo i zaviriti. Ispustiv!i zrak iz svog snanog motora i ubaciv!i mjenja$ u brzinu za vonju unatrag# uz snaan okret na tepihu otac odmah silazi s majke. -ijete se pravi da nije razumjelo ono !to je vidjelo. I ono samo ve je potro!a$ koji robu bira i prebire. Poput li! a na vjetru u sje anju mu trepere slike njegovih potreba. Ukus su mu istan$ale besmrtne slike iz kataloga !to se dijele u prodavaonicama sportske opreme# koje paze na zdravlje2 svojih graana. )ve pripada njemu i njegovim dragim roditeljima# kojima pak pripada i on. .ena se na brzinu pokriva# kao da na sebe nabacuje sijeno. -ijete je ve odavna shvatilo da zlo ima svoje ime: otac. /li tata je kupovao i kupovat e pune ko!are robe i vre e masti# dre i tako sina na zlatnom povodcu. Pretvaraju i se da nije primijetilo majku# koja jednako zauzdane naravi po$iva na lealjci# dijete roditeljima $ita popis predmeta koje eli i koji meusobno konkuriraju. (ime bi se moglo voziti po pijesku# !ljunku# kamenju# vodi# ledu i snijegu2 0etjelo bi se kao na $arobnom ilimu2 -ijete to svakako mora imati# jer onda bi i izdaleka vidjelo svoj dom. .ena je zabavljena skidanjem lisi$ina s ruku. 1oprca se lamataju i nogama i promatraju i dijete $ija je sudbina neizvjesna. )to li e od njega postati; %lad orao koji gloe ne$ija mala kola; Ili snanim udarcima o!tra kljuna kljuca ne$ija prsa; Ili pak netko tko e prihvatiti poraz na stazi za slalom# ozna$enoj iza ku e kako bi se ljudi naviknuli na to da moraju hodati zaobilaznim putovima; )ve !to mu!karac i dijete ele na odreeni je na$in opasno. %ajka navla$i pokriva$ preko prsa kako bi pokrila gole bradavice koje je do malo$as grizao otac. )like na ekranu naglo su zaustavili. U sobu je u!lo dijete. 'no eli motorne sanjke koje su u ovom kraju zakonom zabranjene. %u!terija ima pravo zahtijevati: ena mora biti prikladna izgleda. -irektor eli da u svako doba# $ak i za radnog vremena# moe nazvati ku i kako bi provjerio misli li ena na njega. 'n je neizbjean poput smrti. 'd ene o$ekuje da

uvijek bude pripravna# da i!$upa vlastito srce i stavi ga na jezik poput hostije kako bi pokazala da je i preostali dio njezina tijela uvijek pripravljen za svoga gospodara. 'n je zauzvrat vodi na uzdama i iza pomagala za vid prati budnim pogledom. %u!karac vidi sve i ima pravo na uvid u sve# jer na gredici zarasloj o!trim korovom cvjeta njegova rasko!na kita# a usne su mu nate$ene od poljubaca. -a bi mu se otvorio tek# on najprije sve mora dobro pogledati. +esti se moe i o$ima" vidi se sve osim plaha pogleda pokojnika na nebu# u koje su zapravo eljeli oti i. 4ato mu!karac eni eli prirediti raj na zemlji# a ona njemu ponekad priredi jelo. Na njegov e mu zahtjev barem triput tjedno ispe i poznatu lincericu# tortu koju on oboava# kao !to oboava i poznatog linckog mrtvaca# u stranjim prostorijama gostionice gdje se ljudi vesele !to je povijest toliko milostiva da se oni u svako doba mogu ponavljati# zaviruju i pritom u $a!icu ne bi li vidjeli !to im to novo vlada priprema. -irektor je tako velik da se ne moe zaobi i u jednom danu. (aj $ovjek ima rupa posvuda# ali najvi!e je onih !to zjape prema nebu# odakle ki!i i snijei. Nad njim nema nikoga# osim maj$inskog koncerna# od kojeg se ionako nitko ne moe obraniti. /li kad se licem u lice okrene prema eninoj uzbudljivijoj strani# nesmetano moe otvoriti pipu i prskati. .ena se svezanih ruku trza poput ribe# dok je mu!karac !kaklja i bocka iglom. 'n u sebi oslu!kuje nagomilane osje aje. ) videoslika na ekranu dopiru rije$i !to lebde i poput li! a padaju na tlo pred $ovje$anstvo od jednog mu!kog $lana. .enin zbunjen i za!titni$ki pogled klizi prema umiru em buketu cvije a na prozorskoj dasci. '!trim glasom poput ko!tice u vo ki progovara i mu!karac. Nema on dlake na jeziku. Ispu!taju i iz sebe zrak i sokove# neprestano govori o onomu !to radi i !to nikako ne bi mogao ne raditi te si divljim pandama i njenim zubima probija put do mjesta op enja# kako bi dodao jo! malo svog sen3a na kobasicu. )polovilo njegove ene !uma je iz koje odjekuju ljutiti glasovi. )vojoj 6erti nedavno je zabranio da se pere# jer njezin miris pripada njemu. 'n bjesni na svom !umskom posjedu# zabijaju i okrajke svoga tvrdog u njezina parkirna mjesta# !to su vrlo $esto ote$ena# zakrpana i za!ivena. 'tkako se vi!e ne usudi putem oglasa za zamjenu partnera mamiti vesele# pohotne ljude# sam je sebi najdrai od vjetrova !to se njegovoj eni zalije u pod suknju. 4a enom se poput konca mora vu i miris znoja# pi!aline i dreka# a on provjerava te$e li potok poslu!no svojim koritom kad on to zahtijeva. (a iva hrpa otpada po kojoj ruju crvi i !takori2 )rdito se baca na nju# napreduju i tempom kojim bi brzo trebao sti i na drugi kraj# gdje je doma# gdje bi se elio opustiti# ispustiti vjetri i baciti ubor. Ili $itati novine. (e!kom mukom izvla$i enu iz bare njezinih poljubaca i otvara je kao da zubima drobi orah. I danas se moe igrati tim milim stvorenjem sa sisama# koje sjedi pred njim na so3i# drhte i pred onim !to su ile opet u$inile s njegovim udom. )via mu se da ova u selu najbolje odjevena ena mora hodati uokolo u vlastitoj prljav!tini. 0jutito je udara u glavu. Prilikom sv. posve enja pazio je da veli$inu njezina tijela prilagodi svojem. 'na je posuda $ija je svrha da u sebe prima. / i on

se# to samoposluivanje# ta mala prodavaonica dje$jih igra$aka u kojoj se nesmetano moe obaviti mala nuda# preko no i ponovno napuni. /ko imate klju$ od glavnih vrata# imate i pravo na dnevni meni: moete razvu i klitoris ili tresnuti vratima zahoda. =imokat. crkva sve je 3leksibilnija# ali !alje ene u savjetovali!ta za spre$avanje prekida trudno e i savjetuje im da se udaju. -ok je ena u upotrebi# na ku i mora svijetliti znak )'). Nakon toga otvaraju se boce probranih vina# a raspojasani probrani na ekranu meusobno si zaviruju u spolne organe i drmaju i kvakom na vratima onog drugog# izlijevaju se dok si udario dlanom o dlan. -a# drugi bi nas morali gledati sa zavi! u# ali gledaju nas va$u i pritom slane !tapi e# debelu gospodinovu kobasicu ili neku ensku nabreklinu. %oda e dijete sutra provesti dan kod susjeda koji ima ku u kao !to je njihova# samo manju. %u!karac e se ta$kama divlja$ki zalijetati u enino blato. 1oriste i se posebnom tehnikom disanja# ena e se naglo baciti na stranu# ne bi li izbjegla mu!kar$evu kitu !to se uz lomljavu nasilno probija kroz grmlje u njezinim ga ama. Pjesmom i glazbom mu!kar$evo je tijelo svladalo sve vrste ljudi# oblikovalo ih u male porcije i zamrznulo za poslije# kada e ih trebati na tri!tu rada ili u zboru tri!nih zakona. %jesec sja# sve su zvijezde na nebu# a u daljini se $uje mu!kar$ev te!ki stroj kako na putu ku i ree brazdu i kosi je tako temeljito da trava leti na sve strane# a ena se dupkom puni. E. 4bunjeno lamataju i rukama ena izlije e iz ku e na vjetar. 'na je tijelo postala i prebivala meu nama. Na svom je uli$nom !anku uvijek nastojala utaiti tuu glad svake vrste" zauzdana u njihove njene uzde# dopustila je da je mu!karac i dijete dokraja iskoriste. Uhva ena u mreu# hvata zrak. Prebacila je ku nu haljinu preko ramena i u papu$ama nabada po snijegom zametenu puteljku. Prije toga tanjuri e i !alice za svaki slu$aj mora pospremiti u kuhinjske ormari e. Pod mlazom vode $etkicom pere tragove !to ih je obitelj ostavila na porculanskom posudu. .ena se tako naime konzervira u sastojcima od kojih je i sama napravljena. )ve slae po veli$ini# $ak i vlastitu odje u. Posramljeno se tomu smije. /li to nije smije!no. )voju sre u okruuje redom. -rugo joj ne preostaje. Na njezinu putu nema vi!e krvava pti$jeg perja# jer i ivotinja mora jesti. (rebalo je nekoliko sati da tanak sloj $ae prekrije snijeg. =ukama skrivenim pod sjenilom gornjeg ruba na hla$ama mu!karac u svom uredu zadovoljno posee meu noge. 4ra$i se. ' stasu svoje ene po$inje govoriti i ne daju i znak da preuzima rije$. (i!ina# molim# njegova e djela sada govoriti umjesto njega2 =adi toga je i osnovao vi!eglasni zbor. Ne boji se on budu nosti. Pa njegova vre ica visi na njemu2 .ena osje a kako snijeg polako prodire u njezin prostor i vrijeme. Prolje e je jo! daleko. Prirodi ni danas nije uspjelo izgledati kao da je svjee naslikana. Po drve u

prljav!tina. Pokraj ene u trku prolazi !epav pas. U susret joj dolaze ene# istro!ene kao da ih je netko godinama $uvao u kartonskoj kutiji. 1ao da su se i one probudile u jednako lijepoj ku i# gledaju $udakinju koja se uvijek dri po strani. 7e ina njihovih mueva radi# a gdje drugdje nego u tvornici. Iscrpljeni prije vremena# slobodno bi vrijeme radije proveli uz bocu vina nego s vlastitom obitelji. Projuriv!i pokraj njih# ena se penje uzbrdo nestaju i u sutonu. Fipele za snijeg nije obula2 4a to vrijeme dijete luduje po mjestima po kojima jurcaju i drugi njegove vrste. (ek skuhan ru$ak odbilo je rije$ima koje su majku zaboljele poput uboda noem te je pojelo sendvi$ s nareskom iz hladnjaka. -obar dio prijepodneva ena je provela pasiraju i kuhanu mrkvu# koja je dobra za djetetov vid. -jetetu kuha ona osobno. Poput odrezana stabla nadvila se nad kantu za sme e i o!tro kori dijete. Napokon# ono je njezina krv i njezino meso. (o meutim nimalo nije razvilo njezin smisao za humor. Na ogradi kraj potoka vise sige. /ko osobna kola uzmemo kao mjerilo $ovjekova kretanja# glavni je grad blizu. -olina je !iroka# a mnogi su u njoj bez posla. *udu i da i ostali negdje moraju prebivati 8u spremi!tima svoje egzistencije9# oni svakodnevno putuju na posao u tvornicu papira# a i puno dalje2 6le# tamo na onom brdu tisu u puta ja sam u svom krdu.< .enina su usta smrznuta ledena kuglica. .ena se gr$evito hvata za drvenu ogradu prekrivenu injem. 'bale potoka potpuno su pod ledom !to neumoljivo napreduje prema sredini korita. *ruji priroda okovana prirodnim zakonima. 7oda tiho grgo e. 1ao !to juina u starom dobrom ivotu# kakav svi vodimo# otapa prepreke kako bismo mogli odskakutati jedni do drugih# tako e i smrt vjerojatno osmisliti ivot ove ene. No ovo nemojte osobno shvatiti2 1ota$i malena auta uz !kripu se probijaju kroz tvrd snijeg. Iz CCCCCCCCCCCCCCCCCC
& 'ran( Schu)ert, *utni!, prepjevao Sead Muha$eda+i

koje god ku e da dolazi# auto ondje provodi vi!e vremena nego njegov vlasnik. )to bi bez automobila bili oni koji na posao moraju putovati; >rpica sme a. -ok se s drugima guraju u sku$enu odjeljku eljezni$kog vagona# doista nisu ni!ta drugo doli sme e# razmi!lja parlamentarni zastupnik u njihovoj izbornoj jedinici. (vornice nam se ne e sru!iti# jer ih iznutra podupiru ljudske mase# koje se trude u njihova postolja ugraditi socijalu. / tek nezaposleni# ta vojska ljudskih sjena i gubitnika# kojih se ne moramo bojati jer e unato$ svemu opet birati Isusekove demokrate. 6ospodin direktor od krvi je i mesa# koje ina$e voli jesti# jer mu ga posluuju dame u prega$i za ukuhavanje zimnice. 7oza$ima se s jedne strane savjetuje da po ovako lo!em vremenu automobile ostave u garai# a s druge pak strane ne smiju zakasniti na posao2 )ukladno tomu na ceste izlaze ralice i posipaju ih svojim tovarom. .ena nekome moe sluiti samo svojim tijelom. I jo! ne!to: ne zovite bespotrebno slubu za pomo na cesti2 Ni vama ne bilo drago da vas netko pozove u pomo 2

Umotani u roendanske krpice od plasti$nih materijala# koje im se zguvane lijepe za kou# djeca urlaju i lete u dolinu po snijegu !to su ga sama ugla$ala. )tarija djeca# sa skija!kim kartama ovje!enim preko podstavljenih skija!kih odijela# ne ele s njima imati posla. *rzina vi!e nije nikakva $arolija. -jeca zavijaju poput vlakova na kolodvoru. .ena ih se prepla!ila. Uasnuta# ska$e na hrpe snijega !to ih je ralica za nju odgurnula na rub ceste. )nijeg !kripu e pod gumama automobila !to prolaze pokraj ene. Polako se kotrljaju natovareni bijednom hrpicom svog obiteljskog tereta. )kije priti! u krovove automobila kako kroz njih ne bi probila ljutnja putnika. )tr!i skija!ka oprema poput strojnica na gotovs. /utomobili oru rijeku limenih posuda za ljude# jer njihovi putnici smatraju da su zasluili bolje mjesto. -raesnim prosta$kim kretnjama to i pokazuju kroz prozore. )port2 (a utvrda malog $ovjeka iz koje moe pucati2 7jerujte mi# danas si svatko moe priu!titi lom noge ili obiju ruku2 Unato$ tomu ljude koji se penju gorskim padinama# kako bi se potom niz njih spu!tali i pritom jo! i uivali# ne moete ne smatrati ovisnicima. No ovisnicima o $emu; ' vlastitim predodbama o sebi# koje nikada ne e biti zdrave i koje im radi uljep!avanja stvarnosti prikazuju svaki dan ponovno# samo ve e# ljep!e i bre. 6urnuti s televizijske razvodnice# ru!e se na drugu stranu k bezna$ajnima na onom idiotskom obronku. / joj2 'ni u diskusijama ne mogu do i do rije$i# a ako bi do nje i do!li# odmah bi je izgubili u borbi s nekim koga su im kao stru$njaka natovarili na kamion njihovih briga. Prou$iv!i tablice na!ih mogu nosti# )vevi!nji se oglu!uje na njihove jadikovke da im treba ku a kako bi uzvi!enu olimpijsku ideju sporta mogli okaljati pred vlastitim vratima. .eni se sklize pri svakom koraku. Na prozor$i ima osobnih kola nijemo se cerekaju lica putnika. 4grbljen nad svojim vlasni!tvom# voza$ sam sebe dovodi u ivotnu opasnost. )nijeg tako gusto pada da e ga se svi mo i zasititi. No budu i da smo razli$iti# po snijegu se spu!tamo na razli$ite na$ine. Neki to $ine bolje od drugih# a neki u tomu ele biti najbolji. 6dje su padine sa stazama razli$ite teine i skija!kim uspinja$ama# kako bi se !to vi!e nas onamo moglo popeti; (ko je do malo$as u ku i mlitavo sjedio# sada e o$vrsnuti na zraku. 'kruen mo nim /lpama# jedino e izgledati si u!nije2 .ena izlazi iz zaklona svojih ivotnih okolnosti. 0o!e je volje i oko pasa stee ku nu haljinu. =ukama obgrljuje samu sebe. -o nje iz daljine dopire kri$anje one djece koju su pokupili sa zgodno organiziranih tjednih te$ajeva plesa i ritmike. .enin je hobi brinuti se o toj djeci. )vi mi zapravo imamo dovoljno mjesta i dovoljno ljubavi za dijete koje treba nau$iti pljeskati u taktu. (o e mu pomo i da u !koli kima kad kimaju i drugi te da ustane na po$etku molitve. Njezin je sin usred te skupine" svaki njegov krik dokazuje da se iznad druge djece izdie poput prljava prijete a prsta. 'n prvi mora zagristi u svaki sendvi$# jer djeca imaju o$eve koji negdje moraju zaraivati. Na dje$jim skijama terorizira djecu na sanjkama.

'n je najnovije izdanje blje!tava zvijea koje se usuuje za&sjati svakog dana# i to u uvijek novom ruhu. Protiv njega se nitko ne usudi ni pisnuti# no iza lea mu kri!om i uzalud svi pokazuju duge nosove. )ebe doivljava kao 3ormulaciju svog oca. Ne# ena se ne vara: neodreenim pokretom ruke ma!e sinu# $iji je glas prepoznala u daljini. 'n tako urla na djecu da svi $ine ono !to on eli. Njegove rije$i reu djecu u prljave hrpice leda u kakve je zima pretvorila cijeli krajolik. .ena rukom po zraku $ini neki znak. 'na ne mora zaraivati za ivot# jer za nju radi njezin mu. 1ad se s posla vrati ku i i s punim pravom iznad svega izvjesi plo$u sa svojim natpisom. Ni ovo dijete nije slu$ajnost2 )in pripada njemu2 'tac sada vi!e ne misli na smrt. ) beskrajnom ljubavlju ena iz hrpe djece izvla$i sina. 'n i dalje urla iz svega glasa. +e li se tako derao i onda kad je ispuzao iz nje# iz utrobe majke 4emlje; Ili su ga & da se izrazimo rije$ima njegova nebes. 'ca & tek zablude umjetnosti oblikovale u nekog sasvim druk$ijeg od ve ine njegovih vr!njaka; 1od onih koji imaju druk$ije mi!ljenje ovo dijete eli ostvariti svoja prava# opsena poput meudravnih ugovora. Pritom i drugima prosljeuje 3ormulu svog oca: treba se truditi2 (ako2 ,vo erekcije2 %u!karac nosi pred sobom samog sebe# kako bi se neprestano mogao gledati. Nastalo od bi a koje se ve odavno pretvorilo u hrpicu !ljake 8zvonolik oblik njegove majke9# dijete e za nekoliko godina brisnuti na nebo# gdje malene ve o$ekuju s gablecom. -ijete prolazi izmeu prijatelja i kamera kao da prolazi kroz dobro poznata vrata. .enu zebu noge. -ebljina potplata na njezinim cipelama nije vrijedna spomena# a i ena rijetko kada !to spomene. Papu$e je ne e za!tititi od leda ovoga svijeta. 6azi u njima te!kom mukom. Pripaziti bi trebala# kliziti umjesto da tr$i kao da je netko ganja. /li ganjanja mora biti2 (ako je to kad se spolovila zlatnih glavica jedva jedvice uspiju otvoriti pred intimnim prijateljem# namje!tajem# koji jedini zna !to oni sve mogu. / !to ako ih netko prezirno gurne s vrha njihovih elja; .ena se $vrsto dri za ogradu# ali sasvim lijepo napreduje. 'ko nje svi vuku ku i namirnice# jer hrana je sredi!te obiteljskog ivota. .enama iz zubala kaplju krupne kapljice sline. :ini mi se da ih hvata strah kakvu e svinjariju ovi skupi sastojci u tavici izvesti jedni s drugima. / mu!karci se dogaaju nad tanjurom. Nezaposleni# $iji ivoti nisu onakvi kakvima ih je *og zamislio i blagoslovio bra$nim savezom# imaju upravo toliko da mogu ivjeti. 7i!e od toga# skupu pusto&lovinu u igra$nici# lijep 3ilm u kinu ili pijenje kave u dru!tvu lijepe ene# ne mogu si priu!titi. *esplatno je jedino rabljenje vlastite obitelji. %eusobno se razlikuju samo po spolovilu# kakvo priroda vjerojatno nije zamislila u ba! takvu obliku. Priroda s nama sve dijeli# kako bismo jeli njezine proizvode i kako bi vlasnici tvornica i banaka zato mogli pojesti nas. I svojim nam kamatama ogulili kou. )to $ini voda oko nas# to nitko ne zna. /li zato moemo vidjeti !to mi $inimo s vodom# pogledamo li u potok koji polako te$e primaju i u sebe otpadne vode iz tvornice celuloze. 'dnijet e te otrove nekamo drugamo# gdje ljudi vole jesti riblje le!eve. .ene zaviruju u torbe za kupovinu# u koje

su spremile nov$anu potporu za nezaposlene. 4ahvaljuju i glasovima iz zvu$nika u samoposluivanju# znaju kamo moraju i i: do proizvoda na posebnoj tjednoj ponudi. -a# i one same bile su nekad posebna ponuda2 %ueve su odabrale prema njihovim 3inancijskim mogu nostima. / mogu nosti su njihovih mueva ina$e puno ve e od onih za koje u uredu za zapo!ljavanje smatraju da ih imaju: sjediti za kuhinjskim stolom# piti pivo i kartati se. (ako strpljiv ne bi bio ni pas koji sjedi zavezan ispred prodavaonice s prelijepom robom !to nam se izruguje. Ni!ta nije izgubljeno. 'nim !to ne vidimo barata drava. 6dje zavr!ava na! novac# kojeg smo se kona$no rije!ili; Iz dlanova toplih od nov$anica klize nam kovanice# kao da su se rastopile. Prvoga u mjesecu vrijeme mora stati kako bismo jo! jednom nakratko mogli pogledati tople hrpice svoga novca# iz kojeg se jo! pu!i i zaudara od na!eg posla# i kako bismo ga prebacili na ra$une zbog kojih su nam apetiti sve ve i. Najradije bismo se odmarali u isparavanjima svoje zlatne hrpice. /li na! nemirni duh# !to $ezne za ljubavlju# tjera nas da se osvrnemo oko sebe ne bismo li na!li ne!to bolje od onoga !to ve imamo. 0judi koji su se rodili i izrasli poput trave ovdje gdje su za$eci skijanja 8u %urzzuschlaguG)tajer. najpoznatiji je muzej skijanja na svijetu9 na skije nikada nisu ni stali. (ako su sagnuti nad smrznutim tlom da piste i ne mogu na i. -rugi neprestano jure pokraj njih i u !umi za sobom ostavljaju hrpice od obavljene nude. .ena se trza poput konja na uzdama. 'djeveni u odleano rublje i naj$e! e u paru# neko su na njezinoj so3i $u$ali stranci koje su namamili preko oglasa u specijaliziranim novinama. .ene se prigu!eno hiho u# poseu i za $a!om na podmeta$u. I mu!karci trebaju podmeta$e za svoja uda. 'nda mogu navaliti2 6ospoda su toliko slobodna da meusobno mijenjaju vre e s hranom. )pretno stoje pred stolom u dnevnoj sobi bacaju i lijevo i desno enske noge preko svojih ramena. 1ad si u tuini# privremeno zaboravlja! uobi$ajene navike# a zatim se utje!en vra a! ku i obi$nostima na koje si navikao. 'ndje su im kreveti na $vrstu tlu# a ene# koje jednom tjedno idu 3rizeru# propustit e kroz svoje ruke ne bi li procvale. -obro pojastu$enim tijelima nabacujemo se meu pojastu$enim naslonja$ima# kao da smo na lutriji dobili neograni$enu zalihu doivljaja. 1upujemo posebno intimno donje rublje kako bi nam se stari doivljaji & mi ene to volimo i bezuspje!no se oko toga trudimo & !to nam svrate u san uvijek $inili druk$iji# noviji i nezaboravljivi. Njegova putenost i drskosti iz tiska direktorov su neiscrpan izvor snage. 'n sebi uzima neke slobode# pa se npr. poput psa oboava pomokriti na enu i njezinu odje u# pretvaraju i ih u breulj$i # kako bi s njim po !to ve oj strmini sve krenulo nizbrdo. No potpuno je jasno da je skala naslade otvorena prema gore. %u!karac rabi i prlja enu poput papira !to ga proizvodi. 'n je taj koji u ku i odlu$uje o dobru i zlu. I ne zatvoriv!i pravo ku na vrata# brzo i poudno izvla$i svoj zapakirani kurac. +o! toplog taj ga pohotljivac utrpava eni u usta tako da joj zubalo !kripu e. :ak i dok ga razveseljavaju gosti pozvani na ve$eru# eni na uho !apu e bezna$ajnosti o njezinu spolovilu. Ispod stolnjaka ruka mu kre e prema eninu tijelu. 6rubo obrauju i

njezinu brazdu# pred poslovnim partnerima mu!karac izvodi u !etnju njezin uas# !to se prestra!eno laju i trza na lancu. Povodac je kratak pa ena mu!karca ne moe zaobi i. 'sim toga# ne moe# a da neprestano ne misli na to kako e joj mu svojim izlu$evinama prodorna mirisa vratiti milo za drago. Pred gostima joj ruku zavla$i u lijepo izrezan otvor oko vrata na haljini# a njima nudi lijepo narezano meso. )vi oni trebaju papir# a zadovoljan je kupac kralj. )to# nije vam to smije!no; .ena nastavlja putem kojim je krenula. Neko je vrijeme prati velik# nepoznat pas# sav u o$ekivanju da je zgrabi za nogu neza!ti enu $vrstom obu om. Planinarsko dru!tvo upozorava da je planina opasna za ivot. .ena nogom udara psa. Ne eli da itko i!ta od nje o$ekuje. Ubrzo e se u ku ama upaliti svjetla. .ivot koji po$inje kada se za$uje lupkanje malih $eki a u enskim kantama ispunjen je istinom i toplinom. 1ao da nestaje u lopati rovokopa$a# ena se probija do najueg dijela udoline nad kojom poput duhova lebde elje tvorni$kih radnika# koji rade na zemlji i koje !titi dragi *og# ali ne i personalni re3erent. Put je vodi pokraj besmrtnih du!a nezaposlenih# kojih je po papinoj naredbi svake godine sve vi!e. %ladi bjee pred o$evima koji ih uz psovke# stra!ne poput udaraca sjekire# love po praznim drvarnicama i sjenicima. (vornica ljubi predio koji ju je tako bogato podario ljudima. %oramo nau$iti racionalno se koristiti saveznim !umama i saveznim subvencijama. )vi trebaju papir. ,vo naprimjer# bez zemljopisne bismo karte zavr!ili u ponoru. .ena smeteno gura ruke u depove ku ne haljine. Njezin se mu bavi isklju$ivo onima koji se nemaju $ime baviti. 7jerujte mi. =azmi!lja o njima i sprema ih pod zemlju. Pokraj ene se koritom probija gorski potok u $ijem gornjem toku jo! nema kemikalija# nego samo bijednih ljudskih 3ekalija. 'bronci su sve strmiji. 'ndje naprijed# iza zavoja# ponovno se spaja izlomljeni prizor krajolika. 7jetar postaje sve hladniji. .ena se presavila u pasu. -anas ju je mu udarcima ve dvaput stavio u pogon. Izgleda da mu se baterija zatim kona$no ispraznila pa je poudno i divovskim koracima automobilskih guma svladao sve prepreke na putu do tvornice. (lo !krgu e# ali zemlja nije razjapila svoje zube dera$e. Na ovoj visini nema ni$eg doli !ljunka koji su nanijele ki!ne bujice. .eni su noge ve odavno odrvenjele. 'vim e puteljkom u najboljem slu$aju do i do malene pilane iz koje se uglavnom ne $uju nikakvi zvukovi. (ko je gladan# taj nema !to piliti. Prepu!teni smo sami sebi. =ijetke kolibe i ku erci pokraj puteljka jednaki su ili sli$ni. Iznad oronulih krovova dim. 7lasnici ku eraka sjede uz pe i i bri!u potoke suza s lica. Pokraj drvenih zahoda na dvori!tu nagomilao se otpad: odba$ene kante od emajla !to su nakon pedeset godina uporabe dale svoje. >rpe drva# stare kutije od drvenih letvica# kavezi za kuni e uprljani potocima krvi. /ko ubija $ovjek# ubijat e i njegovi veliki uzori# vuk i lisica. I oni se prepredeno !uljaju oko koko!jih pregradaka. )vra aju samo no u. 4araze bjesno om mnoge ku ne ivotinje koje zatim napadaju svog nadreenog# $ovjeka. +edni druge netremice gledaju: pojedi ili e te pojesti.

Iz na!e perspektive malena poput to$kice ena gine na obzoru puteljka. )unce je ve nisko. Nespretno se spu!ta niza stijene. -jetetovo srce kuca negdje drugdje i za sport. (aj ljudski stvor# dijete ove ene# zapravo je kukavica" na svojoj sportskoj opremi bjei prema ravnom te ga vi!e ne moete $uti. .ena bi sada doista morala krenuti natrag# jer ispred nje je jo! samo onaj na kriu & utjelovljenje patnje koja odonda veli$anstveno zasjenjuje sve druge patnje. ) obzirom na lijep prizor ne znamo bismo li taj trenutak beskrajno produili i tako se odrekli vremena koje nam je ostalo; )li$nu nedoumicu u nama izazivaju 3otogra3ije# no poslije smo itekako sretni !to smo ivi i !to ih moemo gledati. Pa nije na!e preostalo vrijeme bon !to ga moemo poslati za nagradnu igru u kojoj emo besplatno dobiti neki reklamni proizvod. )ve oko nas treba po$injati# a ne zavr!avati. U prirodu odlazimo kako bismo se umorna koraka ku i vratili puni dojmova. :ak ni djeca ne ele drugo osim postojati# i to po mogu nosti !to bre i na nekoj skija!koj stazi s vu$nicom do koje ih dovezemo autom. Neduno uzdi!emo. -ijete ove ene jo! uvijek ne vidi dalje od nosa. Umjesto njega u mjestu njegova roenja to moraju u$initi njegovi roditelji# koji na izlaznim gradskim cestama mole *oga da njihovo dijete nadma!i sve druge. 4baciv!i jaram violine# oslobodilo je jednu stranu lica i vlanih se usta ponekad okre e majci. / tek njegov otac. Po hotelima okrunog glavnog grada govori o eninu tijelu kao da je rije$ o osnivanju nekog kluba u nioj ligi# koji e njegova tvornica unato$ tomu nov$ano potpomo i. =ije$i !to prelaze preko njegovih usta prodorne su poput neugodna mirisa i ne ete ih na i ni u jednoj knjizi. Ne moete nekog $ovjeka toliko kupusati kao da je knjiga# koju $ak niste ni pro$itali2 )tolje a e pro i prije negoli tom mu!karcu doe kraj" on uvijek ponovno uskrsne. I Isus je isto tako neuni!tiv2 +utros rano napol se budna ena ushodala po prostoriji u kojoj budno straari i!$ekuju i mua koji je doe polizati $im je nanju!i. *i li popio sok od naran$e ili grejpa; 'n joj u letu ljutito pokazuje staklenke marmelade. Predvieno je da ena $eka ve$er# dok se on ne vrati i u nju ne smjesti svoju glavicu. 1ao i sve protekle godine# on se svakodnevno slui svojim tehnikama. I nisu li njih dvoje postigli dobar rezultat; *ez obzira na to kakvi su strijelci# mu!karci se raaju s ni!anom u grudima# a o$evi ih !alju u daleki svijet da gaaju druge. (lo je prekriveno debelim plo$ama leda. Po njima je rasut !ljunak kao da je netko u ovom podneblju ne!to izgubio. 'p ina je ceste posula tucanikom da voza$i ne uni!te gume na autu. Putove kojima hodaju ljudi nisu posuli. Ne optere uje javni prora$un snijeg nego dokolica nezaposlenih na njihovim tankim potplatima. Njihovu sudbinu uzima u ruke netko $ije su ruke ve prepune vinskih $a!a i tanjura s hladnim narescima. 'no !to je politi$arima na srcu to im je# eto# i na jeziku. .ena se nogom oslanja o rubnik pje!a$ke staze. U prirodi vlada zakon katalizatora: ako u nju ne dodate novca# priroda ne e reagirati na nas ambiciozne pje!ake. I !uma bi bila osuena na propast. )irom otvorite prozore i pustite osje aje da uu2 .ena e tada pokazati od $ega je obolio svijet mu!karaca.

6erti stoji na ledenoj plo$i i nudi se bespomo no veslaju i rukama. 'ko nje vijori ku na haljina. =ukom grabi po zraku. 7rane krije!te. )vim udovima grabi naprijed kao da je posijala buru# a sad ne shva a vjetar !to je zahva a na %aj$in dan ili na pojili!tu njezina spolovila# kad se mu!kar$eva usta pojave ispod stolnjaka kako bi obrala vrhnje. .ena hoda zemljom# s kojom je ina$e usporeuju# kako bi se otvorila i progutala mu!kar$ev ud. -a prilegne malo u snijeg; Ne biste vjerovali koliko pari cipela ta ena kod ku e ima2 (ko li je samo tjera da kupuje toliku odje u; 4a direktora su ljudi iva bi a samo utoliko ukoliko ih moe potro!iti ili pretvoriti u potro!a$e. (ako se u ovoj regiji razgovara s nezaposlenima kojima se tvornica hrani# a koji i sami ele jesti. (ko zna svirati ili dobro zapjevati# direktoru vrijedi dvostruko. -rhti i svira harmoniku. 7rijeme prolazi# a i mi elimo ostati zabiljeeni u njemu. Ni trenutka mira. 4vuk stereoureaja vje$an je. )amo slu!ajte vi koji imate strpljenja# ali nemate na $emu svirati2 Iz sobe !to lebdi u zraku do nas dopire tra$ak svjetlosti. Iznosi potro!eni za sport i slobodno vrijeme rastu nebu pod oblake# a na operacijskim stolovima ljude tako vje!to zakrpaju da su sasvim podno!ljiva izgleda. H. Iz samoposluivanja nadire roba koje su ljudi robovi. )ubotom bi mu!karac trebao biti enin partner i pomo i joj da robom napuni mree. / ribari pjevaju. %u!karac je u meuvremenu sasvim dobro ovladao tim doista odurnim poslom. 5uti sam meu enama koje se bore protiv gladi i zbrajaju sitni!. 1ako da dvoje ivi u slozi# kad ljudi ne mogu zatvoriti ni lanac mira; Nose i pakete i torbe# direktor bez prigovaranja i ljutnje prati enu. Puno ga je samoposluivanje# oduzima prostor drugima i provjerava tko !to kupuje# iako bi to trebao biti posao njegove doma ice. 'n# *og# probija se izmeu svojih stvorenja# koja su manja od djece i koja se slamaju pod isku!enjima golemim poput mora. 4aviruje u tue ko!are i tue izreze oko vrata na kojima rupci skrivaju uporne prehlade i jednako uporne elje. 1u e uz potok $esto su vlane i neugrijane. 1ad pogleda slabo u$inkovito meso i lijepu odje u svoje supruge# koja u ledenici rukom miluje mrtvu tvar# zapakiranu tako da se vidi# spopada ga uasna elja da joj odmah uvali svoj mesnati teret# svoju kur$inu# kojoj su sve ove sjajne stvari na prodaju dostupne poput papirnata otpada i koja bi pod njezinim njenim# ali zrelim prstima jo! vi!e okrupnjela. .eli gledati kako njegova ivotinjica raste pod eninim noktima premazanim lakom njene crvene boje# a zatim se u njoj ponovno smiruje. Neka se kona$no malo potrudi i ona u toj svojoj svilenoj bluzi2 -a se samo on ne mu$i da joj razgoliti grudi i poloi ih na dlanove. 'na bi se sama trebala posluiti# ljubazno se po mogu nosti ponuditi# a ne da on prije toga barem pola sata mukotrpno mora brati plodove sa stabljike. Uzalud. 'n pred blagajnom malo zaostaje promatraju i razjapljenu prazninu svoga vlasni!tva# koju proizvodi preklinju da ih kupi. U samoposluivanju oko njega oblije e nekoliko

zaposlenika kojima je oduzeo djecu zato da bi radila u tvornici ili zato !to bi se ina$e odselila i odala alkoholu. 'n je i gospodar vremena2 -irektor po predsoblju udarcima noge odgurava !u!kave vre ice $ija veli$ina odgovara potrebama njegove obitelji. U lua$kim napadajima bijesa ponekad svom snagom gazi hranu# !to leti na sve strane. -a bi upotpunio tu sliku# na hrpu obara enu koja smije udisati njegov zrak te lizati njegov penis i guzicu. Uvjebanim pokretom ruke u letu joj iz haljine vadi uvele sise i pri korijenu ih uzetom vee u dva tvrda balona. )agnuv!i se nad enu# hvata je za !iju i podie kao da e je strpati u vre u. Namje!taj joj promi$e ispred o$iju kao da je gost u kratkom posjetu. (lo oko njih za$as je puno razbacane odje e te su njih dvoje jedno u drugom# ali ne i jedno uz drugo. Na ovom se terenu pase ve godinama. (rzaju i se# direktor izbacuje iz sebe svoje proizvode. No rije$ nije o papiru. (o je malo tee proizvedena roba# kakva nam i treba u te!kim vremenima. 0judi si otkrivaju ono najskrivenije u sebi# kao znak da jedno pred drugim ni!ta ne skrivaju i da je istina sve !to kau svojim partnerima iz kojih se neprestano ne!to izlijeva. +edno drugomu oda!ilju udove poput izaslanika koji im se jedini vra a. No to se ne bi moglo re i i za novac# iako nam je drai od kopita i rogova na!eg najvoljenijeg# kojeg ve glou psi. Uz trzaje i krikove iz nas izlaze proizvodi" malene tvornice na!ih tijela melju i !krgu u# a skromno vlasni!tvo otealo od sre e kojom ga proima lelujavi osamljeni glas s televizijskog ekrana poput poto$i a se izlijeva u osamljeno jezerce sna u kojem moemo sanjati o ve im i skupljim proizvodima. / na obali $ovjek u cvatu. .ena lei na tlu !irom otvorena za sve i sva!ta# prekrivena sklizavim namirnicama# a vrijednost e joj porasti za jedan e3ekt# a moda i vi!e e3ekata. Njima smije trgovati samo njezin suprug# i to sam. I evo ga gdje izlazi iz sebe u prazninu namje!tene sobe. Njemu jedino vlastito tijelo moe koliko&toliko udovoljiti# dok u sportu# onako kako to direktor eli# sve u njemu bruji i vibrira. .ena je poput abe raskre$ila noge kako bi mu!karac mogao !to dublje u nju pogledati i u njoj istraivati# makar ih to dovelo i do pokrajinskog suda za kaznene postupke. %u!karac je enu zatrpao i zasrao pa ona sada mora ustati# zbaciti sa sebe posljednju ljusku i donijeti spuvu kako bi mu!karca# tog nepomirljivog neprijatelja svoga spola# o$istila od sebe i sluzi koju je zbog nje proizveo. -esni joj je prst mu!karac gurnuo u dupe# dok ga ona kle$e i nad njim ovje!enih grudi bri!e snanim pokretima ruke. 'tire mu dlake s o$iju i usta# znoj s lica# svoju slinu u udubljenju na vratu# riba kita ubojicu blijede boje ispred sebe# i to tako dugo dok sunce lijepo ne zae# ne padne no i ivotinja ispod nje ponovno ne po$ne udarati repom. Na povratku iz samoposluivanja njih dvoje obi$no !uti. Isprobavaju i svoje konjske snage# drugi jure pokraj njih neoprostivo im se urezuju i u pam enje. Ispunjene podivljalim atomima mlijeka# pokraj ceste stoje posude koje e pokupiti poljoprivredne zadruge. %eusobno se natje$u i# zadruge su u ovom kraju jedna drugoj neprestano za petama# izmeu ostalog i zato da ne bi bile predugo izloene pogledima malih poljoprivrednika koji proizvode malo mlijeka# ali jo! uvijek

dovoljno da im one ne mogu zadati posljednji udarac. .ena tajanstveno !uti. Ne bi li ponizila supruga# smije se mu!icama tog pedantnog patrijarha# koji provjerava ra$un !to ga je blagajnica otipkala. 1ao i sve ene nezaposlenih# blagajnica nikako ne smije pogrije!iti# jer direktor joj se prikrao sa strane i provjerava je li ukucala koji komad robe vi!e. 'n se tada osje a gotovo kao u svojoj tvornici# samo !to su ovdje ljudi manji i nose enske haljine iz kojih sve viri# budu i da su im kostimi obiteljskih struktura postali preuski. :im enama narastu krila# iz njih izlije u djeca# $ije su tek otvorene o$i izloene o$evim pogledima brzim poput groma. 'buzete potro!a$kom groznicom# smu!ene doma ice u hordama jurcaju pokraj onih koje je roba ve o$arala# a zatim opet nestaju u svojim grobovima. U hrpama se skupljaju ispred polica s ponudom tjedna. Ni!ta im ne poklanjaju. -apa$e# ostaju bez jednog dijela pla e !to su je zaradile u tvornici papira. 4aprepa!teno zastaju pred nadreenim kojega ovdje nisu o$ekivale i na kojega !tovi!e nisu ni pomislile. I kod ku e nam na vrata $esto banu ljudi na koje nismo ra$unali i koji# osim toga# o$ekuju da ih nahranimo. )lane grickalice i trije! e od krumpira jedino je $ime ih tada skromno moemo zasjeniti. U daljini uskog prolaza regali se obru!avaju jedan na drugi. 6rozdovi ljudi sve se vi!e osipaju# a posljednje elje poput naramenica potko!ulje natopljene znojem kupcima kliu niz umorna ramena. )estrama# majkama# k erima. / sveti se direktorski par u vje$nu ponavljanju uri u kaznionicu svojih spolovila u kojoj uzalud zaziva spasenje. Iz labrnje i rupa jednoga u eliji se preko ispruenih ruku drugoga izlijeva samo uasna# mlaka hranjiva teku ina. U prirodi ne moete uivati bez dodataka# jednako kao !to u vlastitom spolovilu ne moete uivati bez hrpe njegovih privjesaka: razli$itim proizvodima razli$ite proizvodnje. 'no je zgodno ukra!eno vrhunskim proizvodima tekstilne i kozmeti$ke industrije. Pa da# moda je spolovilo $ovjekova priroda# ili# da se jasnije izrazim# moda je u $ovjekovoj naravi da neprestano poku!ava udovoljiti svojem spolovilu sve dok potpuno i u svojim granicama ne postane jednako vaan kao i ono. 'va e vam usporedba to najbolje objasniti: reci mi !to jede!# pa u ti re i tko si. )ve dok vas posao ne pretvori u prljavu hrpicu kakva ostaje nakon rastopljenog snjegovi a. )ve dok prepuni modrica svoga podrijetla ne ostanete i bez posljednjeg uto$i!ta. /h# ljudi2 1oliko im samo treba da ih preslu!ate i da saznaju istinu o sebi... / u meuvremenu u vam jo! ne!to ispripovijedati: (i ljudi bez ikakva dostojanstva vani su i ljubazni samo na dan vlastitog vjen$anja. Nakon godinu dana ve su zarobljenici kredita !to su ih digli za stanove i automobile. 1ad rate vi!e ne mogu otpla ivati# u zatvor dospijeva cijela rodbina. =ate kredita za krevete u kojima se valjaju jo! uvijek otpla uju2 )mje!kaju se licima stranaca koji ih vode do svojih jasala# kako bi di!u i u snu otpuhnuli nekoliko slam$ica prije negoli nastave svoj put. %i pak svaki dan moramo ustati u neko nemogu e vrijeme" poput stranca iz daljine promatramo svoju uli$icu# u kojoj dragog partnera na!eg spolovila eli i tro!i netko drugi. / u enama mora plamtjeti vatra. No ta je vatra ugaslo

gnijezdo strasti# na koje popodnevna sjena pada ve rano ujutro# kada se one izvla$e iz grotla mansardnih kreveta da bi umirile djecu !to pla$u# a zatim otpuzale u tvorni$ko grotlo. Idite ku i ako vam je svega dosta2 Ni vama vi!e nitko ne zavidi# a ni svojom ljepotom ve odavno nikoga ne moete razoruati. 'n vas !tovi!e napu!ta laka koraka i pali motor svojih kola na ledini prekrivenoj rosom !to je zasjala pod prvim zrakama sunca. Posve druk$ije od va!e kose ugasle boje2 (vornica. 'h# kako se samo razbacuje onima bez ikakvih vje!tina koji u nju neprestano pritje$u poput vode iz cijevi. I kako samo nadglasava neprestanu buku stereo&ureaja2 (a ku a $ovjekova# dakle direktorova# elija na parceli ovog para# u kojoj se nepogre!ivo moemo osvjeiti Foca&Folom iz automata2 5ator prepun svjetla i ljudi# u kojem se proizvodi papir. 1onkurencija o!tro napada ba! ovu proizvodnu jedinicu i zaposlene blanja u !to tanje da!$ice. 1oncern# koji u susjednoj pokrajini takoer ima tvornicu papira# mo niji je jer lei pokraj prometne ile kucavice $iji su krv i ivotni sokovi tvorni$ki radnici. -rvo izrezano u dijelove malene do neprepoznatljivosti odlazi u tvornicu celuloze# a celuloza odlazi u tvornicu papira gdje je obrauju do neprepoznatljivosti maleni ljudi. (ako sam barem $ula# ja# koja sam slobodna i koja u vru ini podneva u tihoj !umi mogu oslu!kivati jeku krika !to mi se otima iz utrobe. 7ojska potpuno neodgovornih ljudi sli$nih meni# koji takoer $itaju novine na zahodu# sijeku stabla u !umi kako bi na mjesto gdje su rasla mogli sjesti i iz papira odmotati sendvi$. / no u se ljudi prepu!taju alkoholu i svojim brigama. Izbije li svaa# naduta i zaslijepljena gomila baca se u tminu no i. (vornica se pro!irila do ruba !ume# ali ve dulje trai drugu zemlju u kojoj bi proizvodnja bila je3tinija. *oanstveni reklamni plakati na cestama !to vode iz grada ispunjavaju ljude poletom pa oni sjedaju u eljezni$ke vagone malene poput igra$aka i odlaze. Postoje to$ne smjernice pa je tako i direktor u vlasti vi!e sile# iako tro!i goleme svote javnog novca. Politika vlasnika tvornice# koje nitko ne poznaje# nikom nije jasna. U pet sati ujutro# po!to autom prevale sto kilometara da bi do!li na posao u tvornicu# voza$i zadrijemaju na sema3oru. Na sljede em krianju sa svetim crvenim svjetlom# !to se s njima poigrava# zaglave i izgube ivot jer nogu ne mogu odvojiti od papu$ice gasa# a misli od veselja subotnje ve$eri. Njene pokrete na ekranu# kojima su se sop u i i pr$kaju i godinama hranili# ne e vi!e nikada gledati. 4ato svi ne!to $ine kako bi njihove ene jo! jednom zaje$ale i kako barem do sljede eg prvog u mjesecu ne bi morali slu!ati njihov prodorni glas osude. 6lasina i osuda u ovom kraju nikad dosta pa oni od kojih je banka odustala cvrku u poput vrap$i a dok trae posljednje mrvice meu brazdama na polju. Iza njih stoji ena zahtijevaju i novac za ku anstvo# dje$je knjige i biljenice. )vi oni ovise o direktoru# tom velikom djetetu blage udi# koji poput jedra !to se okre e uz lomljavu moe polomiti sve oko sebe pa smo za$as svi u istom sosu i bacamo se u posljednjem trenutku na veliku i divlju stranu te izlije emo van# jer ne znamo bolje upotrijebiti svoj mnogoglasni sirenski pjev. Ni onda kad smo bijesni nitko na nas ne obra a pozornost. U nama jedino raste $ir i !irimo se poput korova.

I. .ena ne moe na i izlaz za nudu iz svojih sje anja pa nastavlja put# pridravaju i se za ogradu oko zgrade dobrovolj. vatrogasnog dru!tva. Nije na povodcu i slobodno hoda. 7i!e i ne pomi!lja na neoprano posue. Ne $uje vi!e ni poznato zveckanje lisi$ina i uzda. Njezino je tijelo poput vatre $iji plamenovi nijemo liu uvis. 7jerne $lanove obitelji ostavila je kod ku e da ondje zajedno urlaju i tule: upotrebljiva mua# u kojega zapravo moe imati potpuno povjerenje i koji jo! uvijek raste poput plamenova !to bezobzirno izlaze iz njegova spolovila te sina# kojega upotrebljivim $ini samo njegov u$itelj violine. U susret joj dolazi olujni vjetar s planina. )taza ispred nje pro!arana je tankim poto$i ima !to se slijevaju u !umu. )mrkava se. U svojim elijama ene krvare iz mozga i spolovila kojima pripadaju. 'no !to su same uzgojile# sada moraju jo! i njegovati i odravati na ivotu rukama ionako prepunim vlastitih nada. Nespretno kora$aju i po smrznutim grudama zemlje# ena se pribliava najuem dijelu doline. 1roz otvorena stajska vrata ponegdje joj pogled zapinje za razgoli ene ivotinje# ali se vrata vrlo brzo zatvaraju. .ivotinje su prema njoj okrenute stranjicom !to pulsira poput blatna kratera. )eljak se ba! i ne uri ostrugati ivotinjama sa stranjih nogu ostatke izmeta. U bogatijim se predjelima krave u stajama za masovni tov treniraju: preko jarma na vratu dobivaju elektro!okove ako seru u krivo vrijeme. Uz zidove koliba posloene su hrpice drva. +edino !to bi se moglo re i za ljude i ivotinje u ovom kraju jest: mekani# bijeli prekriva$ njeno e ih prekriti. I na ovoj visini raste pokoja krljava biljka# ilava mirisna trava. 4aleene grane zaigrano se ogledavaju u vodi. I da se nasu$e ba! ovdje# na ovoj obali pretvorenoj u zaleenu plo$u koja guta svaki zvuk2 7eli$ina prirode ne!to je !to se samo po sebi razumije# jer nam se ne!to manje od prirode same nikad ne bi dopalo niti bi moglo raspiriti na!u potrebu da se svidimo i kupimo dindrlicu ili lova$ko odijelo. 1ao !to se vozila pribliavaju dalekim zemljama# tako se i mi poput zvijea pribliavamo beskona$nosti prirode. +ednostavno ne moemo ostati kod ku e. 7rata gostionice !irom su nam otvorena kako bismo odmorili umorne noge i prirodi postavili granice. 'vdje ograeno lovi!te za pitome srne# ondje pou$na staza s natpisima iznad biljaka. (ako odmah znamo gdje smo. Nema ovdje sure stijene s koje bismo se survali. Naprotiv# gledamo na obalu prepunu praznih tetrapaka od mlijeka i konzervi te vidimo da je i priroda postavila granice na!oj potro!nji. U prolje e e sve iza i na svjetlo dana. Iznad nas blijeda mrlja )unca# a na zemlji jo! nekoliko rijetkih vrsta. 4rak je vrlo suh. Iz eninih usta# !to ih prekriva krajem najlonske ku ne haljine rumenkaste boje# izlaze smrznuti obla$i i daha. Pod udarima vjetra eni se otima krik. Nehoti$an i nimalo divlji# gluh ton istisnut iz plu a. *espomo an kao glas djeteta koje je poput oranice nau$ilo primati udarce kako bi pro&pjevalo. )vom ljubljenom djetetu ena ne moe pomo i da se odupre

ocu# jer on je ve ispunio narudbenicu za sve dodatne sadraje: glazbu i putovanja. 'na se o tomu vi!e ne mora brinuti. Najglasniji meu djecom i poput plasti$ne boje ov$ice prevrnute na lea i tople posluene u plasti$noj ljusci sanjki# sin se spu!ta u nizinu nestaju i u sumraku. Uskoro e se svi vratiti ku i i ve$erati# ispunjeni strahom !to su ga se nauili tog dana i !to e ga uz krikove poroditi na pod ispod sebe. / odje a im je sva izguvana i mokra2 )me e jedno malo2 4a to !to djeca dolaze i odlaze# prolazna kao i vrijeme# krive su majke# koje te slike i prilike samih sebe ili njihovih o$eva kljuka&ju hranom# obja!njavaju i im gdje e hrana iza i. 'tac alcem tjera sinove na skija!ku stazu# jer je to jedino mjesto na kojem moe ovladati tom obezglavljenom gomilom. .ena !akom bespomo no udara o ogradu. 4adnja koliba u mjestu ve je odavno iza nje. -je$ji pla$ jasno je pokazao koliko lijepo moe biti stanovanje ako dopustite da vas uvuku u odnose. )irom otvorenih o$iju ena uvijek mora hodati drugim putovima. Iz tube njezina stana uvijek ju je ne!to istiskivalo van# na slobodu. 7e je nekoliko puta pobjegla od ku e i# izgubiv!i se# zavr!ila na andarmerijskoj postaji. 'ndje je otpo$inula u zagrljaju ljubaznih slubenika" oni posebno ska$u oko onih gostiju koji su se# po$ivaju i# predugo zadrali u gostionici. )ada 6erti !utke stoji okruena elementima nad koje e se uskoro nadviti zvijezde. -ijete# koje e nakon njezine smrti ostati oalo! eno# drugoj djeci drsko presijeca put i protuvjetar izazvan vlastitom vonjom. 'ni koji ve pone!to razumiju radije mu se klone s puta# a njegova majka# zato !to on to eli# putuje od doline do doline ne bi li mu ne!to kupila. )ada hoda poput mjese$arke. 'dsutna. )eljani joj ljubazno domahuju iza prozorskih stakala# poku!avaju i sresti njezin pogled u nadi da e im u prorez ubaciti kakvu ljubaznu rije$. 'r33ovi te$ajevi !to ih ona organizira za malene# koji se svim silama brane kad moraju onamo oti i# njihovim o$evima osiguravaju radno mjesto u tvornici. -jeca su zalog. 4veke u i zvrndaju $egrtaljkama# blok&3lautama# bubnjevima i $inelama. / za!to; +er ih je ruka nadstojnika kona$i!ta za mlade# koji je i direktor tvornice 8takoer kona$i!ta za mnoge9# probola poput udice u koritu. 'n ponekad svrati ovamo i posjedne na krilo djevoj$ice# igraju i se rubovima suknjica i haljinica draesnih poput pokrovaca za $ajnike# u $ije se pli$ine zasad ne usudi zagaziti. )vime !to se ovdje dogaa on upravlja vlastitom rukom: djeca prsti ima lupkaju po otvorima puha ih glazbala# a ispod njihovih donjih otvora na tijelu kao u snu polako se pojavljuje direktorov uasan prst. (ek za sat vremena djecu e obaviti maj$in za!titni$ki dah. Pustite malene k meni# kako bi obitelj mogla ve$erati u ugodnu ozra$ju suncem obasjana puteljka i glazbe uvrnutih klasika !to se razlijee s gramo3ona. :im se u$ionica napuni djecom# u$iteljicu izguraju van. 'na !utke sjedi u odjeljku vagona i kroz staklo gleda !e3a eljezni$ke postaje kako nijemo mi$e ustima sve dok vlak ne krene. -irektor odobrava sve !to ena $ini# a ona u svojem zdravlju trpi njegovu poslu!nu mesnatu bilj$icu. 'n je gotovo iznenaen koliko njegova visokokvalitetna gnojiva nestaje u eninoj tihoj# odanoj rupi i koliki teret uz tresak neprestano istovaruje na

palubu njezina broda. Iz eninih se rukava ponekad razlijee prepla!eni zvuk glasovira !to za$as utihne. -jeca jedino razumiju da ih ne$ija ruka miluje po trbuhu i unutarnjoj strani nemirnih bedara. 'na nemaju sluha i nisu nau$ila ni jedan strani jezik. 1raji$kom oka s dosadom gledaju van# gdje e ubrzo mo i nesmetano plandovati. -olaze i sa zbora boanskih glasova njihovih o$eva koji ondje gube vrijeme# direktor# taj *og gromovita glasa# vr!cima prstiju hvata jagode koje su djeci ve narasle u hladnim# tvrdo pojastu$enim kolijevkama. 'na malena prednost koju imaju ve i djeca i koju je radi svog uitka dvama prstima grubo morao istisnuti iz enina tijela jednostavno izluuje mu!karca. -apa$e# razjaruje ga toliko da bi mogao zgnje$iti i muhu u zraku. (o !to ena samo postoji nije mu dovoljno. 'n se u njoj jednostavno mora ra!iriti# koprcati i noge di i uvis. 4a!to se on u svojoj eni ne bi mogao skriti i odmoriti; (rzaju i se od zvukova !to ih proizvodi njegova poluga presvu$ena koom# direktor se ponekad gotovo s nelagodom ispri$ava toj pitomoj ivotinji# kojoj ne eli udariti pe$at# iako ju je ve progutao i ispljunuo. ,vo !to smo doivjeli2 -a se sramimo proizvoda koje smo po!teno proizveli u braku2 Neki se u sumrak malim prometalima ponekad vozikaju od sela do sela# a na glavama su im nasadi jaja stereozvu$nika s glazbom. 7oza$# gost u vlastitim kolima# zaustavlja se pokraj ene. Ispod guma pr!ti krupni !ljunak na !umskoj cesti. 7e ina mu!karaca bolje poznaje biogra3iju svoga auta nego !to poznaje autobiogra3iju svoje ene. 5to; 1od vas to nije tako; 7i poznajete sami sebe jednako dobro kao i ona jednostavna osoba koja vas svakodnevno obnavlja; 1ao da je ivoder va!eg ivota koji baca va!e istro!ene gumice2 'nda imate sre e i izvolite sjesti2 )vi koji se namjeravaju opijati cijelu no neka# molim# ustanu i krenu na drugu stranu2 %ogu ostati oni koji ele piti cijelu no # dokle god im se netko ne svidi. +edino no moe primiti sve one boce: mladost koja se koprca i pla$e u pelenama ilustriranih $asopisa. (a mladost sada kona$no moe razbiti staklene posude iz kojih kaplje rakija i u kojima je narasla poput kru!ke. Na rukama te mladosti pe$ati su !to ih dobiva pri izlasku iz diskoteke# a na licu oni !to joj ostaju od eljezne ograde na mostu. (akav je svijet. +uri ravno na nas. Nezaposleni mladi izbjegavaju krenuti putem !to vodi u slobodu. 'nako pla!ljivi mu$e sitne ivotinje kojih su se domogli u tihim stajama. U autoradionicama i blje!tavim 3rizerskim salonima u glavnom gradu okruga nikada ih ne e usluiti. Ne bi li izbjegla socijalne razlike 8nemire9# i tvornica se papira pretvara da ne vidi sve one seoske mladi e koji tek izraslih krila i uvu$enih glava juri!aju na nju# jer bi i oni kao i drugi eljeli mije!ati papir u kotlu. Umjesto toga mogu samo malo dublje zaviriti u $a!icu. Najbolju odje u odijevaju i radnim danom. Posao u tvornici meu prvima e izgubiti oni radnici koji kod ku e imaju poljoprivredno dobro# !to ne e donijeti ni!ta dobro njihovim suprugama. :ini se da se oni mogu prehranjivati onime !to sami uzgoje. Personalni je re3erent tu jasan: za tvornicu ne moe kucati srce onoga koji kod ku e ima kolinje. Ili&ili. -jeca se razbolijevaju. '$evi se vje!aju. Nikakav novac djeci ne e mo i nadomjestiti oca.

,no onog voza$a kojega su njegova kola osobno pozvala da se vozi zaleenom cestom tik pokraj ene. Iako mlad# uspje!no je zavr!io visoke !kole pravnih znanosti i !kolu snalaljivosti. =oditelji su mu jo! ivi i ne mora se za njih brinuti na njihovu dugu# prasnu putu !to ga svaki stariji dravni slubenik mora prevaliti da bi ponosno gledao s mjesta koje mu je osigurano na izbornom plakatu /ustrijske narodne stranke. (aj je put jednak onomu !to ga svi mi moramo pro i od vrata do prekida$a centralnog grijanja ili novina# !to nam sve ivot u ovoj dravi snanog srednjeg sloja $ini itekako ugodnim. 4ahvaljuju i stambenoj !tednji mladi evi su roditelji ovdje bez problema kupili vikendicu. 'na slui za odmor i sport te za odmaranje prije i poslije bavljenja sportom. (aj je mladi !tovi!e $lan ekskluzivna studentskog udruenja u kojem plemstvo srednjem sloju otvara o$i# ali mu ih odmah i zamazuje. 'no !to ovaj de$ko ne e uspjeti ostvariti ionako nije vrijedno spomena u saveznom listu ugledne be$ke mladei. U njegovu se udruenju ne tuku# a tko se ne tu$e# taj se i ne voli. %aleni se okrutno okomljuju jedni na druge# a veliki se# obasjani snanom svjetlo! u i okrueni mo nim sjenama !to najavljuju njihov dolazak# penju prema vrhu gaze i sve ispod sebe. 4atim otvaraju crijeva# a krila im se nadimaju od vjetra !to ga sami podiu. Ne vidite ih kad dolaze# ali odjednom ih ugledate u vladi i parlamentu. Pa i poljoprivredni proizvodi stoje lijepo sloeni na policama samoposluivanja prije negoli u na!em elucu po$nu lu$iti otrove. .ena mora zastati. )nijeg je padao cijeli dan i cijelu no . =ezak gorski zrak oduzima dah. )un$ane zrake !to su se probijale izmeu granja nestale su. %ladi je tako snano zako$io da je na njega palo nekoliko knjiga !to su se ve odavno okrenule protiv njega. )kliznule su na pod ispred prednjeg sjedala. .ena okre e glavu i kroz prozor vidi nekoga tko se ju$er dobrano naljoskao# kao i mnogi drugi o$ajnici kojima ovdje izmi$e tlo pod nogama. Njih se dvoje poznaju samo iz vienja i jedno o drugomu u sje anju nije pohranilo nikakve podatke. )tudent nabraja nekoliko poznatih imena koja bi ena morala znati. Planinski vrhovi oko njih blje!te pod snjenim pokriva$em !to se spu!ta do doline gdje se u ljudskim radionicama oblikuju elje za novom sportskom opremom. 'tporan na bilo kakva davanja# direktor nam ne e biti od prevelike pomo i ako zakucamo na vrata njegova ureda. )eoski dje$aci koje o$evi mlate# a krave va$u dolaze ovamo s namjerom da po$nu raditi u najniem platnom razredu. Ubrzo nakon toga primijetit e i glasnim lajanjem pozdraviti ene koje lakiraju nokte dok u automobilu $ekaju na sema3oru. (e malene pozivamo u goste za na! prostrti stol kako bi shvatili da uop e nisu dobrodo!li u sustav socijalne poslu!nosti. )a svoga mjesta ne mogu ni vidjeti stol prepun socijalnih davanja pa sjedaju na stranjice u konim hla$ama i po$inju kri$ati $im za stolom ugledaju svog parlamentarnog zastupnika# koji eli otvoriti i ispiti njihovu limenku ivotnog soka. :ini se da su ti sinovi zemlje stvoreni da ljube i pate. /li ve nakon godinu dana ne pri$aju ni o

$emu drugom osim o lua$koj vonji bilo na mopedu bilo u rabljenu 7olksJagenu. / pokraj njih svojim koritom vrluda rijeka i prima ih bez pitanja. .ena je tako umorna da joj se $ini kako e se prelomiti posred tijela jo! uvijek zadovoljavaju eg izgleda# koje svojim tijelom naj$e! e zakriva njezin mu. U$ini li jo! jedan korak# sve e o$i biti uprte u nju. .ena je zakopana pod svojim vlasni!tvom !to se u visokim valovima i zapjenjeno od omek!iva$a valja od jednog do drugog niskog obzora. (ada dolaze revni seljani i njihovi hrabri psi te enu iskapaju# $eprkaju i po tlu i raspredaju i o svemu !to $ini i ima. Nitko od njih ne zna kako ena izgleda# ali zato svi znaju !to ima na sebi. I puk na nedjeljnoj misi trebao bi $uti taj njihov slavospjev2 (isu e glasi a i plami$aka !to se trepere i uzdiu prema nebu iz sjenovite radionice# u kojoj su ih za to pripremile dnevne novine# preoblikovav!i tu ivu glinu u posude. -irektor vodi brigu o ko!ari proizvoda pa je blaen meu enama. )eoske ene samo su prilog uz meso mu!karaca. Ni najmanje vam ne zavidim2 / mu!karci# to osu!eno sijeno# padaju na kompjuterske ispise na kojima je njihova sudbina zabiljeena zajedno s prekovremenim satima# !to su ih morali odraditi da bi mogli zasvirati i na ljep!im strunama ivota. 1ad dou ku i s posla# nemaju vremena igrati se s djecom. Novine se vrte poput vjetrokaza na vjetru# a tvorni$ki radnici smiju si dati odu!ka pjevanjem. Ne znam !to se kasnije dogodilo# ali u !koli su bili sasvim dobri u$enici. No sve su to morali zaboraviti kada su postali brojke u svijetu poduzetni!tva# trgovine i industrije ili crne rupe u mrei sportskih natjecanja. 'bavje!tavaju ih o igrama za mlade diljem svijeta# za koje uvijek prekasno saznaju pa se niz blagu padinu pred ku om skliu do zamrznuta puta kojim se dolazi do tra3ike# gdje mogu saznati tko je pobijedio. )ve to oni gledaju na televiziji i prieljkuju da i njih tako lijepo konzerviraju. )port im je ne!to najsvetije !to vezanih ruku mogu dose i. )li$an je vagon&restoranu. Nije prijeko potreban# ali povezuje nekorisno s neugodnim. )ad idemo dalje. -irektorova ena trebala bi iz mraka u i u vozilo da se ne prehladi. Ne bi trebala dignuti graju niti se ustru$avati# kao !to to ene# sluzave niti# rado $ine kad obitelji jelo najprije poslue# a zatim joj ga zagor$e jadikovkama. Fijeli dan mu!karci ive od pomisli na vlastite ene# a one se nave$er tue i jadikuju. Iz loa iza prozorskih ogradica# na kojima li! e i cvije e tvori bodljikavu obranu prema van# promatraju tua pretjerivanja# a zatim# iscrpljene# posustaju u vlastitim $enjama. 'dijevaju prazni$nu haljinu# pripreme hranu za tri dana unaprijed# izlaze iz ku e i bacaju se & kako si tko prostre tako e i le i & u rijeku ili akumulacijsko jezero. )tudent primje uje enine papu$e. Posao mu je da pomae. .ena stoji na papirnatim potplatima herojskih papu$arki u kojima satima luta hrana !to su je njihove obitelji prezirno odbile. Ispija gutljaj iz depnog izdanja boce koju joj mladi prinosi ustima. 'na i seljanke i sve mi: lica iz kojih kaplje i koja se otapaju nadnijele smo nad kuhinjske !tednjake i brojimo li$ice kojima dijelimo sebe same. .ena !apu e mladi u da je na pravoj adresi. I on je ve mnogo puta pijan pao pod stol za kojim se redovito okuplja njegova studentska udruga i koji je za $lanove pravno obvezuju i.

%u!karac joj zadaje udarac u pravom trenutku. Na prvi !u!anj osje aja !to ga je ena u sebi za$ula glava joj je pospano klonula na njegovo rame. Fvile kota$i !to ele krenuti naprijed. .ivotinja ustaje. :ula je da ide u akciju# a i mu!karac je spreman prokopati po eninoj odba$enoj ljusci ne bi li na!ao sitnog novca. 1ona$no se dogodilo ne!to drugo# novo# nepristojno# neo$ekivano# !to emo kasnije mo i ogrnuti kaputi em nezanimljivih razgovora. 1olege iz studentskog udruenja odavno su upecale svoju prvu rtvu i preko ramena prebacile krzno koje je neko s puno ljubavi $e!ala neka majka. )ada u ralje vlastitih elja# !to se nestrpljivo trzaju na lancu# kona$no moemo ubaciti ne!to hranjivo !to smo izrezali iz nekog drugog. Ne bi li postale ve e i snanije i ne bi li oko njih plesale velike ribe u oceanima !e3ovskih etaa. -a# priroda misli najozbiljnije pa joj veselo stavljamo okove kako bismo ne!to postigli i protiv njezine volje. ,lement uzalud bjesni. %i smo ve u!li2 K. 'ko nas bujice poti!tenih ljudi preplavljuju ukra!ena stubi!ta i predvorja !to vode do nesavjesti njihovih vladara. U svojim pitomim krznima ne gaaju dalje od cilja. =adio im ujutro drsko dovikuje da ustanu. Ispod njih odmah izvla$e toplo tlo ljubavi# znojem natopljene plahte. )ada tapkaju oko ena i prljaju svoju brino odravanu imovinu. 7rijeme njeno pirka. 0judi se moraju isplatiti prije nego !to im isplate prvu mirovinu. Prije negoli kona$no isplate njih i prije nego !to oni dokraja otplate ono za !to su cijeli ivot zatvorenih o$iju vjerovali da posjeduju# jer su ondje smjeli boraviti poput gostiju# dok su njihove ene za to vrijeme stalnom uporabom predmeta iz njih izmamile ivot. )amo su ene doista kod ku e. %u!karci se no u vucaraju po grmlju i ska$u na plesni podij. (vornica papira. Izbacuje ljude na cestu nakon !to je godinama od njih imala koristi. /li oni se najprije penju na gornji kat# gdje preuzimaju svoju dokumentaciju. %eu njima je i gospoa direktor# tiha bjelkinja. Ne zna ona poput nas ispe i ukusno pe$enje i veselo nastaviti ivjeti. -ovode joj malene koje u$i pljeskati i zveketati. )ve dok ta krepka glazba ne zamre i iznad bregova se ne za$uje tuljenje tvorni$kih sirena. =ano ujutro o$evi sneno usmjeruju svoje prskave vodoskoke u 3ontane. :ak se i nau$nici# u koje lopatama ubacuju glazbu# ustrije bude kad ih budilica trgne iz sna. Pred ogledalima novo poplo$enih kupaonica rastu polugola tijela. 'kovi mirkaju. 1okoti i drsko kri$e# izlije u i iz rasporaka iz kojih se vjerno izlijeva topla teku ina. %oda je ovaj zahod ogledalo vas samih. 4ato postupajte s njim onako kako biste eljeli da postupaju s vama. Ispred ene parkiran je auto. Neka ivotinja izviruje iz sebe i skaku u i se vra a u !umu# gdje sada ima mira. Naravno da se ljeti i ondje ljulju!kaju splavi ivota# koje ljudi ispranjavaju u !umi# gdje se olak!avaju. 1ola su topla te se odmah $ini da je nebo puno blie. 7rijeme se naginje# a i oni naginju jedno drugomu. U !umi napreduju srne kojima je zimi jo! tee nego nama. 'slonjena na plo$u s

instrumentima# ena pla$e i u pretincu za rukavice trai papirnate rup$i e koje e ublaiti njezinu tugu. 1ola kre u. Pitanja padaju poput divljeg ulova. :im su kola krenula# ena !irom otvara vrata i nestaje u !umi. Njezini je osje aji potpuno ispunjavaju i ona mora suknuti iz same sebe kao !to iz nas izbijaju nagoni kad ih dobro ne zatvorimo u dalekozor tijela. (ako barem pi!e u knjigama u kojima za malo novca & budu i da smo sami sebi vrijedni & moemo saznati sve o sebi. 1ao da je sve puno komaraca i drugih sli$nih legla# ena lamata rukama po zraku te posrnuv!i preko korijena# pada i ozljeuje lice na tvrdom vje$nom snijegu. Potom nestaje u tamnim mrljama !ume. Ne2 ,no je gdje tr$i ondje ispred2 )poti$e se preko tamnih kovr$a u granama. No ubrzo se svojevoljno vra a na uzicu i lanac te ulaze i u auto besposleno pu!ta da je uguraju na sjedalo. =aste u sebi i slui sebi. )lu!a svoje osje aje kako se uz gromoglasan zvuk kotrljaju prema njoj i poput brzog vlaka tutnje kroz postaju njezina tijela. I samo gibanje zraka koje !e3 stanice izaziva signalnom palicom gotovo je obara s nogu. )lu!a sebe. )lu!a samo sebe. 5um snanih struja !to ih ispunjavaju# ta osje ajna bi a doivljavaju kao nebesku silu. Nisu li divni svi ti ljudi koji imaju dovoljno vremena da steknu dozvolu za upravljanje avionom kako bi po sebi mogli letjeti upravljaju i vlastitim osje ajima !to bezglavo lelujaju zrakom2 Na pola svoga ivotnoga puta ena rado i $esto razmi!lja o tomu da se povu$e s crte bijega drugih ena# koje su upalim prsima i inkubatorima na nju pristale poput svemirskih letjelica# i da otputuje u neku rasko!niju zemlju gdje se suze bri!u puno brinije. 'na idolopoklonski voli sebe i kao turistkinja koja uvijek putuje u aranmanu odlazi na sva putovanja u podru$ja nepromi!ljene strasti. )usre e sebe gdje god eli i istodobno bjei od sebe# jer bi se negdje drugdje mogao dogoditi predivan susret s vlastitom nutrinom# gdje moe sjediti u oblacima i iz $a!a blaenstva u sebe uliti jo! vi!e osje ajnosti. 'na je povr!na poput veze !to e se svakog trena raspasti. )li$no je s umjetno! u i onim !to prema njoj osje amo: svatko ne!to drugo# a ve ina ni!ta# no ipak se slaemo da svrdlom iz sebe moramo izvaditi i ono posljednje te onako napol kuhano dati drugom da prodre. Iz vlastitih malih pe i sukljamo poput sobnog poara# a za na!im potrebama letimo kao po ledu klizali!ta. )unce sja# a na!e dvorane u kojima klju$amo od poude za ivotom dodatno su zagrijane. )ve je vru e i prepuno duha !to se# zagrijan plami$cima# uzdie nad nas kako bi ga i drugi vidjeli. Izgubiv!i odjednom tlo pod nogama# padamo i zaljubljujemo se te na!em partneru moramo postavljati sve neutemeljenije zahtjeve. 1ako smo samo sretni !to u najrazli$itijim oblicima moemo juriti brdima# dok ne izgubimo kapicu s resicom. )tudent sjedi na visoku# rasnom vrancu i slu!a enu koja mu se potpuno predala. +edinstven je to trenutak !to ih je odveo u dvoranu njihovih osje aja# gdje se od ustrih razgovora ti!ina isparava poput biljaka u staklenom pogonu. )vezane u jezik# iz ene izlije u uasne slike njezina djetinjstva i lai njezine starosti. .ena studenta vodi niz obronak svojih misli. 'na govori i govori kako bi se osjetila vanom# a onog

trena kad su nastale u njezinim ustima i u$inile se lijepima rije$i joj se odvajaju od istine. )lu!a li ikad itko ku anicu koja je krenula prema unutra!njosti zemlje jer dijete pla$e ili je jelo zagorjelo; )to vi!e ta ena govori i govori# to vi!e prieljkuje sebi i ovom mu!karcu da jedno drugomu ostanu tajna# dakle dovoljno zanimljivi da jedno u drugomu nakratko po$inu# a ne da odmah sko$e i odjure. No tko ne osje a onako kako osjetila osje aju bol; 'sje aje proizvodimo u klopotavim loncima u kojima pjeva para. / oni koji se tresu od straha pred otkazom !to im prijeti; :elom udaraju o tvornicu papira# od koje e koncern vjerojatno morati odustati jer vi!e nije unosna. 'sim toga# zagauje potok# a ve su stasali oni koji# nespretno o!tre i pande# oslu!kuju glas prirode !to je kona$no nau$ila govoriti njihovim dje$jim jezikom. 'ni su uzgojeni na visokim !kolama i razumiju !to priroda kae i !to se dogaa u njezinu zraku i njezinim vodama. (ada se na licima zavaenih pojavljuje smije!ak# jer imaju pravo. I priroda i njihovi osje aji imaju isto mi!ljenje kao i oni. ,kolozi paljivo uzimaju uzorke razmaene vode !to se koprca# ali u prirodi e se ve otvoriti neka nova rana# prema kojoj e svi pouriti. Nakon onoliko vremena koliko je inkubatoru potrebno izlije e s njegove prednje i stranje strane ljudski otpad. I ono !to je u!lo u njega ve je bilo sme e. -a# tvornica je uz pomo stanovni!tva i svojih pokreta$a proizvela na!e gnojivo# papir# na kojem vlastite misli moemo $ak i zapisati# ostavljaju i krvave tragove na po$ivaljkama. )to god rekli jedni drugima# ne bismo li na!e voljene pretvorili u prah i pepeo te na njihovu gnoju postali nevjerojatnim veli$inama# na!eg sugovornika to nimalo ne e ganuti# jer on se naime bavi svojim strahovanjima# !to ih svaki dan mora isprati i ponovno napuniti. )to je sre a ve a# to se manje u ovom kraju o njoj govori# kako se u njoj nitko ne bi izgubio i susjedi nam ne bi zavidjeli. 'ni koje je tvornica odbacila moraju se dobrano osvrnuti oko sebe da bi mogli uzeti kredit u trgovini# koja je vlasni!tvo $ovjeka na $ije e srce navaliti. Njihovi gospodari# orlovi# koji sudbinu svoga plijena mogu promijeniti jednim pritiskom na glavicu kemijske olovke# ive u mraku. / sinovi /lpa i dalje neustra!ivo hodaju krhkim mostovima iznad ponora. %oraju se sagnuti. Njihovi najdrai ne stanuju u blizini pa ih moraju posjetiti i okaljati# samo zato da bi dobili kavu sa strahovitim !lagom. /li oni niti primje uju ono !to osje aju niti $uju kad im se ne!to obja!njava. %ladi se saginje prema eni# koja se povukla u stranu da popri$a s dragim roacima# $enjama. Iz krupnih joj o$iju naviru suze i kaplju u krilo# gdje stanuju poude !to $ekaju da im podreemo nokte. (a nismo mi ivotinje da se sve mora odmah dogoditi# mi razmi!ljamo odgovara li nam uop e na! partner i !to si on moe priu!titi# prije negoli ga odbacimo. )ad su nam kona$no sve koze na broju# a i za svih ovih godina puno se toga dogodilo. )amo moramo voditi ra$una o tomu da uvijek plivamo na povr!ini kako bismo mogli promatrati koga su sve to primile druge lae u daljini. / one pak u miru mogu promatrati kako vi tonete. I to odjeveni u kupa e kostime iz kojih vrlo $udno vire dijelovi tijela koje bi bolje bilo sakriti. 1u u svoga tijela nitko

ne poznaje tako dobro kao njegov vlasnik# !to jo! uvijek ne zna$i da u nju odmah moe primiti goste. 4a!to nas netko ne bi volio; I za!to to onda doista ne $ini; %ladi svla$i 6erti preko ramena ku nu haljinu. .ena mu ne moe izmigoljiti pa pue po sjedalu kao da e zauzeti jo! koje mjesto u automobilu. 1oliko god nas duboki osje aji njeno mamili iz izreza na eninoj haljini# oni e radije zauzeti mjesta na koja imaju pravo i gdje jo! uvijek raste# a !to drugo nego drve e. (ek !to je 6erti pobjegla iz sigurnosna pojasa ku e# mladi pravni zastupnik ve eli posegnuti u njezin pretinac za rukavice. 1ad samo malo bolje razmislimo koliko !upljina ima zdravo tijelo2 / tek ono bolesno2 Noem njegovih rije$i ena razrezuje svoja prsa# u koja student odmah moe ubaciti piljevinu svoga mi!ljenja i druge darove ljubavi. %ichael je kona$no parkirao automobil ispred hranili!ta za divlja$. -a# mo nici i njihovi !umarski slubenici rado izrauju umjetne rajeve u koje priroda smije u i# nespretno i trapavo CCCCCCCCCCCCC
der Sch a+ , tueno vrhnje, udarac

udaraju i o sve oko sebe. / eni se obe ava raj ako muu i djeci dodavanjem pravih za$ina zna zgotoviti zemaljski raj. Ne mu$i je ho e li se mo i odmoriti. +er u grmlju ne!to sja2 %ladi se nada da e iz ene pote i potok $enje pa# zadovoljno lee i potrbu!ke# svojim !tapi em $eprka po mravljem gnijezdu. Uspio je izmamiti van te okretne ivotinjice koje odmah bjee# jure i na sve strane svijeta. (e!ko ih je shvatiti# ali ponekad poput snova dolaze same. (ada moete jo! malo napuniti bateriju i svoju te!ku cjepanicu ubaciti dokraja. (ijela uvijek moraju gorjeti. )ve !to imamo upotrijebit emo ne bi li nam spolovilo malo zadrhtalo. Ne moemo ga ostaviti na miru i oko njega uvijek moramo upalja$em paliti vatricu. )tabla za koja se do malo$as $inilo da su na sigurnom morat emo sru!iti# samo zato da bismo mi mogli ra!iriti ruke te svoj ivot# koji nam je ionako poklonjen# podgrijati i prodrijeti. / bijedni enini poto$i i ivota# kojima e uskoro do i kraj# uvijek trae neke druge# po mogu nosti divlje# vode s kojima bi se mogli spojiti. 7eli$anstven niz znakova ljubavi# poloenih poput spu!tenih zastava. I korita u koje ivotinje guraju jezik ili ih elektri$nim putem prevare za njihovu vlastitu teku inu. (kanina od koje su satkani 6ertini snovi skliznula joj je preko ramena i sada po njoj gaze. =uinu svoga ivota ena prosipa po tom sinu $ovjekovu# koji ne eli ni!ta drugo nego !to prije osjetiti je i napuniti. 'na se tvrdoglavo ne da van iz tog gnijezda obasjanog unutarnjim osvjetljenjem automobila. Ipak poku!ava ustati i odskakutati u ivot iz kojega je upravo do!la. Na krovu !to !titi njihova tijela $vrsto je svezan par skija. 0jubavnici su zajedno i uvijek spremni pasti s ljestava svojih osje aja# jer im u blaenim partnerovim o$ima smeta ne!to !to nisu odabrali u jelovniku. Ubrzo e se poblie upoznati i spretno baratati tanjurima svojih sudbina.

U kolima je tako ugodno toplo da se svjetluca krv !to kola po tijelima. Priroda u meuvremenu zjapi prazna. U daljini se ne $uju djeca kako kri$e iz svega glasa. 4a$epljenih usta sada urlaju u sobi$cima seoskih ku ica# u kojima su zatvoreni za kaznu i u kojima se njihovi o$evi na njih obru!avaju poput tu$e. =ani je sumrak kada ene dobivaju suprugovu mu!kost u gotovini na ruke. 7ani se ledi dah na bradi. %ajku ve posvuda odlu$no trae $lanovi obitelji. Njezin )vemogu i# direktor tvornice# taj konj golema tijela# iz kojeg se jo! pu!i pe$enje# elio bi joj !irom ra!iriti ruke i noge# nestrpljivo oguliti njezinu vo ku i odlu$no je polizati# prije negoli joj stavi svog de$ka. (a je ena ovdje da u nju zagrize i od nje odgrize. -onji bi joj dio tijela# iz kojeg se jo! pu!i# najradije odgrizao i prodro ga za$injenog ukusnim umakom. )pretan mu ud $eka meu nogama. 1osa mu prekriva nabreklu vre u i mu!karac e se ubrzo istovariti u eninu pognutu glavu2 +edna jedina ena dovoljna je kad mu!karac# nate$en od gladi# krene pravim putem. Naborima potrbu!nice rado bi pokucao na njezina vrata da vidi ima li koga kod ku e. Njezine e se stidne usne# stije!njene u ga icama rui$aste boje# spo$etka nevoljko# ipak polagano rastvoriti# kako bi ih on mogao usporediti sa sli$nima koje poznaje od prije. 'sim toga# tom je mu!karcu najdrai oralni i analni odnos# a svim drugim odnosima# smatra# mjesto je u dje$jem vrti u. )to drugo moemo u$initi nego se ohladiti# skinuti za!titnu kapicu# rastresti kovr$e i veselo uroniti; Nitko se ne e izgubiti. Ne $uje se ni jedan jedini glas. -irektorici zavidi ve ina drugih ena. 'ne sa sobom posvuda moraju vu i svoju plitku zdjelicu# u kojoj mu!karci# nogu uronjenih u toplu vodu# mogu otvoriti vlastite brane i ile. (e te!ke kobile za oranje nemaju drugu mogu nost doli one da $ekaju da ih netko odabere. 'd otpadaka i krhotina obiteljima skuhaju dom. )mokve im se granaju $ak u dvori!te# ali mu!karci rado navodnjavaju tue brazde. / ene ostaju kod ku e# $ekaju i da im ilustrirani $asopisi pokau kako im je dobro dok su u suhim jednokratnim pelenama uasnih ku anskih poslova. 1akve li sre e !to ih njihovi ljubazni vitezovi rado uzjahuju2 L. Najozbiljnije vas molim: 4raka i naslade svima2 %olim vas pri$ekajte2 .ena e za$as do i k vama2 No najprije mora oti i po sebe2 *ilo bi dobro da prilikom ljubljenja 8iz obloge spremnika iz kojeg se i vi neprestano elite izlijevati9 budete pri sebi. )tudent je poprimio tako lijep oblik da mu ena dopu!ta da je pipa. )tavlja joj ruku izmeu nogu. Pogleda usmjerenog u smjeru svoje vonje# pobrinuo se za sebe tako !to joj ruku zavla$i pod rublje !to se uglavn. sastoji od jednostavne ku ne haljine# koja na eni ionako ne e ostati. %nogi se moraju voziti uasnim autobusima 8i kasnije se uasno kaju !to su predugo sjedili na krivom spolnom organu. Posjednik# ili bolje# prisjednik vlastitih trojednih elja prebrzo se na nas privikava i ne pu!ta nas van iz svog gostoljubivog prizemnog stana. -a vam

objasnim ono s (rojstvom. .ena je naime podijeljena na tri dijela. %oete je zgrabiti gore# dolje ili u sredini29 i uputiti se u ugodu sportskih stadiona# gdje jedno drugo moete posjedovati# ali ne i shvatiti. 6dje urlate i nabacujete se svojim ko!ticama i lupinama. (ako# ova ena sada vi!e ne moe do$ekati da je po$nu vozikati po njoj samoj. Nije valjda onaj neprijateljski zahod na hodniku jedino !to nas u kasni no ni sat tjera van# gdje se osvr emo oko sebe provjeravaju i vidi li nas tko kako rukom priti! emo spolovilo# kao da bismo ga mogli izgubiti na sljede em krianju i prije negoli ga stavimo u kutijicu od !perplo$e obojenu vlastitom rukom. 'd svih mogu nosti smje!taja mladi bira ba! ovu. /li ne miruje taj zahod# ne# ve urnim korakom hoda ispred njega po mraku i hladno i2 6erti je prije njega stigla u hranili!te za divlja$. Na tom su mjestu ve mnogi govorili o poljupcima i raskre$iv!i depne svjetiljke# bacali goleme sjene po zidovima kako bi pred nekim $ovjekom mogli biti vi!e od jedne jedine osobe !to nakrivljena visi na vu$nici. 1ao da se od silne pohote mogu pove ati# jo! jednom ubaciti loptu u ko! i $ak posti i zgoditak2 +edan igra$ silno moe narasti. 'boje su izvadili sve ureaje# kako bi s njima mogli stupiti pred svog partnera. (olike urne radnje & u kojima je sjedinjena prljav!tina i higijena & ne bi li jedni druge posjedovali# kako to ve neprikladno nazivamo. 4avr!avamo u pra!noj tra3ici# jer se dva ku anska predmeta najjednostavnijeg geometrijskog oblika kre u jedan prema drugomu kako bi se meusobno prekrojili 8postali potpuno novi29 6le ti ovo2 'djevena u kombinaciju s kombineom# ena se odjednom na!la na hodniku s vr$em vode u ruci: je li zazvala nevrijeme ili samo eli skuhati $aj; I najnegostoljubivije i najhladnije mjesto ene e za$as pretvoriti u gnijezdo s nasaenim jajima. (j. zahvaljuju i eni moemo se osje ati skrovito kao kod ku e# prije negoli nam skrovitostima i privreno! u ona vrati milo za drago. ) ovim je mladi em u njezin ivot kona$no u!ao netko tko bi mogao biti velik intelektualac. )ada e sve biti druk$ije od onoga kako smo planirali" smislit emo novi plan i silno se napuhati. )to# i va!e dijete svira violinu; /li sigurno ne ba! sada# jer ovog trena nitko nije pritisnuo na njegov gumb. -oi# ona grubo dovikuje %ichaelu# kao da treba dobiti jo! novca od trgovca koji mrzi nas mu!terije# bez kojih ne moe. %ora nas svime posluiti da bismo mu se isplatili. )ada e se i ta ena kona$no osjetiti beskona$nom. +edan&dva 8i vi to moete $initi u svom autu# ograni$eni brzinom vonje i vlastitim mi!ljenjem9 pa najprije navalimo na usta onog drugog# a zatim i na ostale rupe na tijelu ne bismo li ne!to nau$ili. I ubrzo nam je partner sve na svijetu. %ichael koji 6erti jedva i da poznaje i koju nije pravo ni pogledao za nekoliko e minuta u i u nju poput konduktera u spava im kolima# koji prije ulaska tvrdim predmetom pokuca na vrata. )ada eni prebacuje ku nu haljinu preko glave i u uzbuenju# koje je njegova vlastita kreacija# tu dosad nepristojnu enu ustima navodi na to da uasnuta stane u red pred !alterom# u kojem i mi stojimo# s novcem skrivenim iza vrata!ca na hla$ama. U pitanjima ukusa sami smo sebi naje! i neprijatelji# jer

svakomu se svia ne!to drugo. /li !to kada elimo obrnuto# da nas netko voli; )to emo tada u$initi; >o emo li u na!oj bezgrani$noj lijenosti pozvati na!e spolovilo da u$ini ono !to bismo mi morali u$initi; %ichael je iznad sebe ra!irio enine noge kao da su dva stupa visokonaponskog elektri$nog voda. U svom istraiva$kom nagonu tu i tamo paljivoM promatra njezin uzak# neopran otvor# jedinstvenu hrskavu izvedbu onoga !to ima svaka ena# ali s razli$itim njenim mirisom lavande ili jorgovana. 'n se na$as povla$i# gledaju i malo bolje gdje e to nestati# kako bi se ive glave# poput pravog uivaoca# opet pojavio vani. )a svim svojim nedostacima# od kojih sport nije onaj najmanji. .ena ga doziva. )to je s njezinim voom i zavodnikom; I ne dobiv!i priliku da se opere# pojavljuje se 6ertina sumorna rupica koja izgleda kao da je presvu$ena plasti$nom 3olijom. (ko bi mogao izdrati# a da unutra odmah ne gurne prsti 8moe i gra!ak# le u# sigurnosnu iglu ili staklenu kuglicu9 te ne poanje odu!evljeno odobravanje enine $u$ice# koja uvijek od ne$ega pati. .enino nepobjedivo spolovilo izgleda tako kao da ga nitko nije planirao. I za !to se upotrebljava; -a bi se mu!karac mogao natezati s prirodom. )lui i djeci i unucima koji se odnekud pojave za uinu. %ichael gleda u sloenu 6ertinu arhitekturu i dere se kao da su ga naboli na raanj. 1ao da odnekud izvla$i mrtvaca# uhvatio ju je za dlake i licu privla$i njezinu pi$ku !to smrdi na nezadovoljstvo i izlu$evine. Po konjskim zubima znate kakav je i koliko je star konj. (a ena vi!e nije mlada# ali usprkos tomu ova ljutita ptica grabljivica lepe e krilima pred njezinim vratima. %ichael se smije# jer on je jedinstven. >o emo li ikada ne!to nau$iti od te aktivnosti# kako bismo mogli skoknuti jedni do drugih# razgovarati i razumjeti se; )tru$njaci tvrde da se enske genitalije# koje su tako podlo ugraene u veliki brijeg# razlikuju u ve ini svojih obiljeja. Uostalom kao i ljudi# koji na glavi mogu nositi razli$ita pokrivala. Najvi!e je razlika kod na!ih gospoa. )vaka je posebna# ali ljubavniku ista. 'n vidi ono na !to je naviknuo kod drugih ena i prepoznaje se u ogledalu kao vlastiti *og# koji !e u i se i pecaju i po morskim dubinama# zabacuje udicu# na kojoj u tili $as pred klipanom od njegova spolovila# iz kojeg uvijek ne!to kaplje# visi sljede a klijentica u koju e prodrijeti ili koju e ispljuskati. %u!kost ne $ini tehnika# tj. tehnika nije ono !to mu!karca $ini mo nim. Pogledate li bilo kuda oko sebe# u vas e po$eti zuriti neki ovisnik o ekstazi# toj integriranoj# poluprovodivoj robi. )mognite kona$no snage u$initi ne!to vrijedno2 Ili to iznad va!ih napetih i preko lubanje nategnutih 3leksura moda ni$e osje aj# taj turisti$ki vodi$ koji pojma nema kamo nas vodi; Ne moramo ga neizostavno promatrati kako raste# moemo odabrati nekog drugog !ti enika# kojega moemo probuditi i razveseliti svojom pojavom. No svi su sastojci izmije!ani kao i mi sami. (ijesto nam se die poput zraka !to izlazi iz sredi!ta atomske gljive# koja se uzdigla iznad brda. Neka vrata s treskom se zatvaraju i opet smo sami. 6ertin veseo suprug# koji ma!e kistom svoga spolovila# kao da njegove kapljice kaplju s nekog debljeg

stabla# sada nije ovdje i ne moe posegnuti za enom niti djetetu izbiti glazbalo iz ruke. 'd same pomisli na to ena se glasno smije. *udu i da nije tvrd poput daske# mladi # $ija ugodna pojava ispred zida upada u o$i# snanim udarcima svoga klipa poku!ava pro!iriti eninu unutra!njost. (renuta$no za to pokazuje ivo zanimanje# jer poznaje promjenu koju je pod razbuktalom# svjee pripremljenom hrpom mu!kog spolovila ugodna mirisa sposobna doivjeti i najneuglednija ena. )polovilo je nesumnjivo na!e gradsko sredi!te# ali mi ne stanujemo u njemu. =adije no imo u nekoj prostranijoj prostoriji s dodatnim ureajima# koje moemo uklju$ivati i isklju$ivati onako kako nam se svidi. (a ena u sebi ve $ezne za svojim obraenim vrti em# u kojem se osje a kod ku e i u kojem sa svoje pipice sama moe brati vo e strasti te unutar utih patni$kih linija posao obaviti vlastitom rukom. I alkohol jednom ishlapi. 6otovo pla$u i od sre e zbog vlastite promjene koju je prieljkivao# mladi pretrauje svoj udobni taksi. 4aviruje $ak i pod sjedala. 'tvara 6erti i odmah je snanim pokretom zatvara. Ni!ta nije na!ao2 %oemo si navu i i higijenske kapice da ne obolimo. Ina$e nam je sasvim dobro. Iako gospoda dignu nogu i ispuste vodu u svoju pratilju# ne smiju zastati# nego moraju nespokojno uriti do sljede eg stabla# za koje se crvi njihovih genitalija gr$evito hvataju sve dok ih netko ne prihvati; *ol udara u enu poput groma# ali ne izaziva trajnije !tete# takve da bi ena morala oplakivati $aavi namje!taj i pregorjele ureaje. Iz njih ponovno te$e. 7a!a e se partnerica odre i svega samo ne va!ih osje aja# te hrane siroma!nih koju i ona vrlo rado proizvodi. +a sam !tovi!e uvjerena da je postala prava majstorica u kuhanju# kako bi kona$no mogla ukuhati i mu!kar$evo srce. )iroma!ni se radije okre u na stranu" njihov pratilac na putu nikad ih ne potjera. 1ite im mogu $ak i klonuti# a kapljice im dolaze iz srca. Na plahti ostavljaju samo pokoju mrljicu pa odmah s njima ponovno izlazimo van. U svakom slu$aju# vino je ponekad ono jedino pametno !to je u $a!i. -irektor tvornice tako se duboko zagleda u $a!icu da vidi pod i eli iz svoje goleme ba$ve pote i ravno u svoju 6erti# koju je posadio pred sebe. 'n se skida $im je ugleda# a iz njegova se oblaka padaline slijevaju i prije negoli se ena moe skloniti na sigurno. Njegovo je spolovilo veliko i te!ko# a kad bismo dodali i jaja# moglo bi ispuniti cijelu tavicu. =anije ga je nudio mnogim enama# koje su ga rado popasle. /li ondje trava vi!e ne raste. -e3ormirano rasko!nim slobodnim vremenom# $ovje$e spolovilo po$iva u vrtnoj lealjci i vu$e se preko po!ljun$anih stazica u vrtu# zadovoljno gledaju i na njih iz svoje torbice# u kojoj se besposleno i lagano nji!e poput dje$je lopte. 7rlo brzo posao ponovno preoblikuje $ovjeka i njegove ureaje u divlju ivotinju kakvom je prvobitno zami!ljena. >ir je prirode da mu!karcima njihovo spolovilo naj$e! e postane premaleno i prije nego !to su nau$ili pravilno ga nositi. (ada listaju egzoti$ne kataloge ne bi li ih pokrenuli ja$i motori# koji# osim toga# tro!e manje goriva. )voju grijalicu ekspresnog elektri$nog kuhala ubace u prvo !to lei pred njima# u njima prisne osobe# vlastite ene kojima ne vjeruju. %u!karci radije ostaju kod ku e kako bi nad njima straarili. 4atim im pogledi skliznu na tvornicu u

izmaglici. /li da imaju malo vi!e strpljenja# mogli bi oti i na +adran i u njega uroniti svoje nemirne $e!ere# paljivo omotane plasti$nim velovima kupa ih ga ica. Njihove ene nose tijesne kupa e kostime. 6rudi su im meusobno u prijateljskim odnosima# ali rado sklapaju poznanstvo s nekom stranom rukom koja e ih grubo izvu i iz lealjki# u kojima se lagano i besposleno ljulju!kaju# a zatim e ih izguvati i baciti u najbliu ko!aru za sme e. Uz putove stoje putokazi koji pokazuju gdje su gradovi. +edino se ova ena smije umije!ati u ivot djece# kako bi ih nau$ila da po stazama ivota hodaju ritmi$nim koracima. / sada se lijepo umirimo i nastavimo put u same sebe2 U toj je prostoriji jo! uvijek mrazovito i !umovito. %iri!e na sijeno i stelju za ivotinju u nama. Festo smo je ovamo izveli u !etnju da obavi nudu. 1ao da su pobijedili u automobilskoj utrci ili kao da su nekome uru$ili poklon# ovdje su ve mnogi poprskali sve oko sebe & a dali bi cijelo spolovilo svoje ene kad bi na mjestu gdje su ga sravnili s tlom mogli pokositi jo! pokoju enu. Netko je na pod bacio prezervativ# a onda su se njegovi tragovi u snijegu usmjerili prema ku i. 7e ina ljudi nema pojma !to bi uop e trebala raditi s tom raspjevanom gnjavatoricom od draice. ' njoj su $itali u $asopisima koji o tomu pi!u i dokazuju da na eni ima puno vi!e toga nego !to mi mislimo. -a# gotovo nekoliko milimetara vi!e2 )tudent priti! e enu uza se. Piskutav zvuk !to izlazi iz njegova ventila mogao bi uti!ati pomicanjem male poluge na svom prepunom ekspresnom loncu. Ne bi jo! elio po$eti prskati# ali ni predugo na to $ekati. 1ako bi ena jo! vi!e ra!irila noge# spretnim je rukama !tipa za nezgodan dio njezina mesa# smje!tenog u zgodno pojastu$enoj kutiji. 'n kopa po njezinu uspavanom spolovilu i okre e ga uobli$iv!i ga u zatvorenu vre icu# koju uz cmoktav zvuk ponovno naglo otvara. Ne bi li joj se trebao ispri$ati !to s njom postupa lo!ije nego s vlastitom stereolinijom; Pljesnuo ju je po stranjici# a zatim je odmah prevalio na lea. 'n e nakon toga sasvim sigurno mo i $vrsto spavati# kao i stvorenja koja su po!teno radila# meusobno se mazila i pazila. 4grabiv!i je za kosu# student brzo jebe enu# ne osvr u i se pritom na svijet oko sebe# u kojem je na svakih prevaljenih dvije tisu e kilometara servis gdje se njeguju i odravaju samo oni lijepi. 6leda je ne bi li !to pro$itao na njezinu licu# koje je njezin suprug u$inio neodgonetljivim. 1ad god to ele# mu!karci se mogu odvojiti od svijeta# a onda se ponovno priklju$iti skupini s kojom su krenuli na put. -a# oni mogu&birati. (ko ih poznaje zna na koga mislimo: svijet mu!karaca koji obuhva a oko dvije tisu e osoba iz sporta# politike# gospodarstva i kulture# u kojima drugi smiju samo obrati bostan. (ko bi mogao zavoljeti sve te male# napuhane nju!ke; I !to mladi moe vidjeti osim dostojanstva i neljubaznosti vlastitog tijela; .enina usta iz kojih naviru bujice i pod s kojeg mu se smije njezino lice. +edno e s drugim iza i na kraj bez za!titne gumice i za!titara na ulazu pa se mu!karac sada malo podigao na stranu kako bi svoj tvrdi ud mogao promatrati pri ulasku i izlasku. .enina kanta !irom zjapi# a ka!ica prasica skvi$i. Njezina je svrha da u sebe prima i da dobiveno

odmah vra a. Pri tom $inu vano je jedno i drugo. 1aete li to nekom suvremenom poduzetniku# uasnut e podi i obrve i uzeti dijete na ruke da ga ne pregazi bijes podreenih. .enini se trzaji# koje je mu!karac izazvao u ba! takvom obliku# polako smiruju. 'na je dobila svoju porciju# a moda je sljeduje jo! jedna. %ir# molim2 )ada govore samo osjetila# koja mi meutim ne razumijemo# jer su se ispod na!ih sjedala pretvorila u ne!to neshvatljivo. %ladi se izlio u tom hranili!tu za divlja$. Njih dvoje tek sada vide kako se# odjevena u crno# spu!ta no . -rugi se jo! jednom okrenu prije negoli se njeno priviju jedno uz drugo# misle i pritom na $ovjeka ljep!eg stasa# kakvog su vidjeli na slici u nekom $asopisu. 1ad je %ichael otkop$ao skije# nije ra$unao na to da sportske aktivnosti# ta beskrajna konstanta na!ega svijeta s prebivali!tem u televizoru# ne prestaju samo zato !to smo o$istili cipele. Fijeli je na! ivot sport# a zahvaljuju i sportskoj odje i izgled nam je ivahniji. Pa i svi na!i roaci ispod osamdeset nose donji dio trenirke i majice kratkih rukava. )utra!nje se novine prodaju ve danas# kako bismo ve$er koja slijedi mogli hvaliti i prije negoli proe sutra!nji dan. )asvim je sigurno da su drugi ljep!i i pametniji od nas. / !to e biti s onima koje nismo ni spomenuli i njihovim dirljivim# ali ne ba! okretnim penisom; 1amo e ti ljudi odvesti svoje malene rijeke; 6dje je krevet u koji e onako edni svratiti i iz kojeg e se utje!eni vratiti; U brizi za svoje bijedne organe na zemlji su cijelo vrijeme jedni uz druge# ali koga e poprskati teku inom protiv zamrzavanja koja zimi spre$ava da im stane motor; 6dje to oni trguju samima sobom i dopu!taju sindikatima da trguju njima; Na koja e to mirisna tijela nagomilana na hrpu poput planinskog lanca nai i dok s noem u ruci kre u prema stoci !to su je osobno uzgojili# a sa te!kim maljem prema obitelji# takoer osobno uzgojenoj; +er ti dirljivi ljudi# koji na djelu naj$e! e moraju biti i najokretniji# nisu samo ukrasna tkanina na!eg ivota. 'ni u ruku uzimaju svoje udove i ele ih nekamo gurnuti. Ne zaboravimo da se ljudi# ne bi li ne!to postigli# skrivaju jedni u druge da ih atom ne bi smrskao. I prije negoli je velika kazaljka sre e oboje okrznula# iz %ichaela je ve iza!la teku ina# njegov ljubavni proizvod visoke kakvo e. Ni!ta drugo. /li u eni koja je eljela doivjeti i obaviti ono najvi!e pokrenula se nuklearna reakcija. 'tkrila je izvori!te o kojemu je desetlje ima potajice sanjala. (akve sile oda!ilje uvijek ista kljusina# koja privla$i mu!kar$evo tijelo# a koju privla$ne ene gone bi$em. (e sile za$as zahvate i najnie grane enina bi a. Izazivaju poar velikih razmjera. .ena priti! e tog $ovjeka uza se kao da je postao dio nje. 7i$e. Umi!ljena zbog svojih osje aja# ubrzo e oti i i to zmajevo sjeme odloiti u dravici svoga ku anstva# kako bi ondje gdje je sjeme dodirnulo tlo njoj za ljubav proklijali mali alrauni i drugo patuljasto raslinje. .ena naime pripada ljubavi. (ek sada e neprestano morati dolaziti u ovaj rekreacijski park. 'nog trena kad je taj mladi izvukao svoj kurac# koji je u meuvremenu postao sasvim beskoristan# i mahnuo njime u znak pozdrava# njegovo $elo s pri!ti em gore desno za 6erti dobiva novo zna$enje# koje e

neprestano trebati obnavljati. 'dsad pa nadalje upu ena je na bogatu prodavaonicu oruja !to je iza rasporka na hla$ama skriva ovaj vje!ti napada$. Njegovo e najve e veselje ubudu e biti ono da bude u 6erti. No dolazi nevrijeme i on mora u okrunom glavnom gradu & jer daleko iza brda godi!nji odmor tako rasku!tra donje dijelove ena i djevojaka da one odsad ele redovito $etkanje & brzo i pravovremeno zauzeti poloaj u ka3i u plesnjaku# u koji ulije u nijemi i gusti rojevi turistkinja# spremnih na predaju kad padne no . -a bi ispalio svoje punjenje# %ichael se mora sabrati na veli$inu gumice i odabrati jednu od ena u odje i za poslije skijanja# u koju e se mo i izliti. Njegovane prirodne ljepote# prirodni sekt i njegovani prirodni seks posebno voli# dok pri!ti prekriven puderom# kakav jedan jedini i sam ima# vidi na kilometre i odmah bjei glavom bez obzira2 Puno prije po$etka radnog vremena jadna e 6erti zasigurno ve rano ujutro zasjesti na tele3on i po$eti dosaivati. (aj %ichael & ako nas ne varaju znakovi koje oda!ilje i koje je pokupio u raznim ilustriranim $asopisima & plavokosi je lik s kinoplatna na kojem izgleda kao da je satima leao s gelom u kosi samo zato da bi na!i prsti njeno krenuli prema vlastitom spolovilu# jer drugoga nemamo. 'n nam jest i ostat e nam dalek# $ak i iz blizine. 7eseli se ivjeti no u i no u$initi ivahnom. Ne voli se on sputavati. Pa i nastajanje groma te!ko se moe objasniti: pripremaju i se za vikend& aranmane# mi sredovje$ne ene na kraju smo tjedna nagurane kao sardine iza ograde i prije negoli otputujemo jednu e od nas valjda pogoditi2 7ozite oprezno. %oda jo! uvijek imate ne!to !to bi takvi mu!karci mogli zatrebati2 .ivotinje tonu u san# a naslada je 6erti uzdrmala do temelja i raspirila iskricu na depnom upalja$u. /li odakle taj propuh; %oda iz one rupice u obliku srca; Ili nekog drugog zaljubljenog srca; 4imi se skijaju# a ljeti odlaze pod mnogo toplije sunce# gdje mogu igrati tenis# plivati ili se svu i iz nekih drugih razloga te zgaziti ar iz kojeg bi mogao nastati poar. 1ad se enina osjetila jednom obe aju# moemo biti sigurni da e se prevariti i u drugim pitanjima. )posobna su za svakakve svinjarije. )polovilo iz kojeg je malo$as provirila# ta ena mrzi. U malim vrtovima oko svojih ku a obi$an e narod uskoro za!utjeti. /li ena ve sada zaziva sliku svoga boanstva# %ichaela# kakav joj je obe an na 3otogra3ijama !to su mu sli$ile. -o malo$as je %ichael jo! jurcao /lpama. .ena sada kri$i i !asiju svoga tijela snanim pokretima okre e u svim N smjerovima. Njih dvoje juri nizbrdo po velikoj strmini# ali pametna ku anica ve sada# dok lei# zavija i gubi svijest# planira sljede i susret s tim herojem koji bi je trebao hladiti u vru e dane i zagrijavati u one hladne. 1ad e se ponovno mo i na i# a da pritom na njih ne padne troma sjena 6ertina mua; 4nate ve kako to ide s gospoama; Neprolazna kopija njihovih zadovoljstava vrijedi im vi!e nego prolazni original# !to e ga prije ili kasnije morati izloiti konkurenciji ivota# kad e se# grozni$avo okovane za vlastita tijela# u slasti$arnici morati pokazati pred svima u novoj haljini i s novim mu!karcem. )tisnute uz nekoga tko u njima ponekad lijeno nalazi uto$i!te# kako ne bi neprestano morao gledati sam sebe# u miru bra$ne lonice# ene ele promatrati portret

voljenoga lijepa lica. )lika nam ostaje u sje anju dulje od ivota samog# te# ostav!i sami# besposleno prebiremo po raspjevanim strunama i $e!kamo se meu nonim prstima# odakle izvla$imo sje anja. Ne bi li bilo lijepo jednom se dokraja otvoriti2 6erti moe ponovno ispe i samu sebe za klavirom i mu!karcu isporu$iti svjee zemi$ke. / djeca e to popratiti tralalakanjem. )vi mi zasluujemo najve i dio onoga !to moemo nositi. (lo se na livadama potpuno zamrznulo. 'ni nesvjesni polako se spremaju na spavanje kako bi posve zaboravili sami sebe. 6erti se gr$evito privila uz %ichaela" mogla bi traiti od nemila do nedraga# ali takvoga kao on ne bi na!la. (aj je mladi u !koli ivota ve mnogo puta bio zvijezda vodilja# a drugi se orijentiraju prema njegovu izgledu i smislu za lijepo# zahvaljuju i kojemu u mno!tvu neistina uvijek nanju!i pravu robu. 1u e u ovom kraju uglavnom stoje nako!ene na stupovima nosa$ima. )taje za sitnu stoku posljednjom se snagom naslanjaju o zidove ku a. 'ni koji su# istina# $uli ne!to o ljubavi# ali su propustili kupnju dobara koja uz to ide# sada se moraju sramiti pred vlastitim malim ekranom# na kojem neki $ovjek upravo gubi u igri sje anja# koja bi elio prepustiti onima !to o njemu vode brigu i koji ga promatraju zaljubljeno stisnuti na svojim lealjkama ispred malih ekrana. 'ni barem imaju mo da slike zadre u sje anju ili odbace# gurnuv!i ih niza stijenu. Ne znam jesam li sada potegnula krivi obara$ na oruju vida ili sam dospjela na krivu stazu u carstvu osjetila; %ichael i 6erti ne mogu se nauiti meusobnog dodirivanja# provjeravaju je li ono drugo jo! ondje. =uke si poput pandi meusobno zabijaju u zgodno ureena spolovila# !to su ih za ovu premijeru lijepo odjenuli. 6erti govori o svojim osje ajima i dokle bi ih eljela pratiti. %ichael polako dolazi k sebi i $udi se koja mu je to ruka skliznula u krilo. 'dmah je poelio ponovno praskati oko sebe pa eni odguruje ruku i pokazuje svoj zategnuti remen. Povla$i je k sebi za kosu tako da ena iznad njega lepr!a poput pti$ice. 'na se probudila iz seksualne narkoze i sada bi usta eljela upotrijebiti za bujicu rije$i. Umjesto toga mora ih !irom otvoriti i %ichaelov kurac pustiti u kabinet vlastitih usta. 'n prodire u nju kako bi se blago mogao pojaviti njegov mlaz. %ichael enu tako povla$i za kosu da joj je glava pljesnula o njegov $vrst# drzak trbuh# a zatim je snanim pokretima gura prema svojoj pastirskoj batini. (raje to tako neko vrijeme# a mi ne moemo shvatiti da se istodobno tisu e jednako bezosje ajnih valjaju u vlastitim brigama# dok ih stra!an *og u svojoj osvijetljenoj tvornici cijeli tjedan prisiljava da ive odvojeno od svojih dragih. Nadam se da va!a sudbina ima !iri gornji rub kako bi unutra vi!e toga stalo2 'boje se lakoumno tro!e# jer je jedno i drugo nagomilalo poprili$no zaliha. (i predivni# promjenjivi# koji kod ku e imaju najnovije erotske kataloge# pove avaju se do bujice. / tek oni koji sve to ne trebaju# jer su sami sebi dovoljni2 %ogu ponuditi sami sebe. 'ni se izlijevaju preko svojih bedema i nasipa# jer za sebe tvrde da su nepostojani te prepu!teni na milost i nemilost svakom doivljaju# koji ih uvijek

odvodi nekim krivim putem# budu i da mu je svaki cilj jednako dobar. Najprije oklijevaju i# a zatim sve jasnije u 6erti raste neodoljiva potreba da se popisa. Prostorija je premalena da bi u nju stao 6ertin miris. 6erti prebacuje rubove ku nog ogrta$a preko bedara# ali mal$ice je smo$ila pojas. Igraju i se# %ichael je pruio ruke pod mlaz !to te$e uz jasan zvuk i dlanovima hvata teku inu. )miju i se umiva njome lice i cijelo tijelo# a zatim udarcem !ake obara enu na tlo i grize joj jo! uvijek mokre stidne usne# cijede i iz njih i posljednju kap. 4atim povla$i 6erti u njezinu vlastitu lokvicu i vu$e je po njoj. .enine su se o$i izvrnule u o$nim dupljama. No ondje nema arulje# ondje je mrak# u njezinoj je nacerenoj lubanji mrak. )lavlje je: sami smo sa sobom i zabavljamo se sa svojim spolovilom# na!im najdraim gostom# kojemu se svia kad ga neprestano hranimo samo odabranim delikatesama. >aljina kojom se ena malo$as ogrnula opet se na!la na podu i ena se valja po sijenu. Na podnim daskama ocrtava se tamna# vlana mrlja# kao da je od nekog vi!eg bi a koje nitko nije vidio kako dolazi. 'd osvjetljenja samo ono %jese$evo# koje e# nadamo se# ljubazno otpo$inuti u na!oj dragocjenoj sada!njosti. I odrati sada!nju dragocjenost na!eg protivnika. .enine grudi# te papirnate vre ice blijede boje# po$ivaju na %ichaelovu grudnom ko!u. -osad su ih upotrijebili samo jedno dijete i jedan mu!karac. -a# mu!karac kod ku e uvijek nanovo pe$e svoj kruh svagd.# koji se die velikom brzinom. /ko vam za ru$kom grudi vise do stola# moete ih i operirati. 'ne su napravljene za dijete# mu!karca i dijete u mu!karcu. Njihova se vlasnica bacaka tamo&amo valjaju i se u vlastitom ekskrementu !to kaplje kroz podne daske. 'd hladno e joj se tresu sve kosti i ko!$ice. 5ume i u dubini# %ichael je $vrsto zagrizao u njezine stidne dlake# izvla$e i joj i okre u i bradavice na grudima. Njegovi bogomdani darovi za$as e narasti i on e ih ispljunuti. /ko elimo sklopiti savez# moramo nekamo uvaliti kurac. Ili da jo! malo pri$ekamo; .eni se vide bjeloo$nice i istodobno se $uju samo glasni krikovi. %ladi se odjednom upla!io potpunosti u kojoj bi se mogao rasuti# a da se ipak ne raspadne. Neprestano uranja i izranja iz ene samo zato da bi svoju slobodnu pti$icu pokopao u njezinu kutijicu. )ada je na!u 6erti cijelu polizao# a uskoro bi joj jezikom# na kojem je jo! uvijek okus njezine pi!aline# mogao otkinuti glavu. .ena !kljoca zubima i uspijeva joj ugristi ga. (o boli# ali je to jezik kojim govore ivotinje. -re i je za kosu# on joj podie glavu i zatiljkom njome udara o pod s kojeg ju je podigao. .ena sada !irom otvara gubicu koju %ichael penisom temeljito kr$i. '$i su joj pritom zatvorene. )nano udaraju i koljenom ukoso# mu!karac rastvara enina bedra. (o# naalost# nije ni!ta novo# jer je tako postupio i prvi put. )ada se kona$no moete osje ati kao u vlastitoj koi# a va!a e naslada biti uvijek ista2 'na je beskrajni lanac ponavljanja# koja nam se svaki put sve manje sviaju# jer su nas elektronski mediji i melodije nau$ili da nam svaki dan u ku u isporu$uju ne!to drugo. %ichael zabacuje 6ertine ruke u lijevu i desnu stranu# kao da je eli raspeti na kriu# a ne s drugom no!enom odje om odloiti u ormar# kako je zapravo namjeravao. 4uri u eninu

pukotinu# $iji mu je sadraj sada ve poznat. 1ad se okrene# jer ne moe vi!e izdrati njegove ispitiva$ke poglede i ruke !to je !tipaju i kopaju po njoj# ena dobiva nekoliko pljusaka. 'n eli i smije sve to vidjeti i $initi. %noge se pojedinosti i ne vide pa e# sretnu li se jo! koji put# morati imati depne svjetiljke da osvijetle radionicu u koju e ozareni u i iz mraka. .ena bi morala nau$iti podnositi gospodareve poglede u svoje spolovilo prije nego !to se vee za njegov kurac# za koji je vezano jo! dosta toga. .enu grije sijeno !to pada na nju. %ajstor je gotov# a trzanje njegova ureaja pokazuje da se %ichael eli povu i u svoje o$i! eno tijelo. 'n je postao podij s kojeg e ena govoriti o svojoj $enji i njegovu mi!i avu torzu. (ako se postaje sredi!te lijepo namje!tene sobe# a da nas prije toga nitko nije 3otogra3irao u donjem rublju i sliku dao uramiti. (aj je mladi stvorio svu tu rasko! i uspio toj groznoj hrpi blijeda mesa# !to jo! uvijek lei pod njim# poput blagog ve$ernjeg sunca obraze obojiti crvenilom. .enu je uzeo u zakup i !to se nje ti$e# rukom joj ispod haljine moe prelaziti preko nabora kad god eli. 6erti prekriva %ichaela njenim# iznemoglim poljupcima. Uskoro e se vratiti ku i svojem gospodar$i u# koji takoer ima svoje dobre strane. .elja nam je da se uvijek nanovo vra amo na tlo zahva eno vatrom i razderemo papir za zamatanje poklona# pod kojim se preru!eno sakrilo ono !to ve jako dobro poznajemo. / na!a zvijezda !to pada ni$emu nas nije nau$ila. O. Ne$ija osobna kola enu vra aju u vedrinu njezina doma# iz kojega je pobjegla. (reba je vratiti u njezino ku no kino. U mali dom na ognji!tu# na koje drugi bacaju oko. %u najprije primje uje poto$i sline na eninoj bradi. %ladi je za nju vrlo zabrinut# jer nakratko se zagledao u njezine najdalje daljine i na lice joj poloio svoje vlane ruke. )ada doista nije vrijeme da leimo na suncu i pogledima napadno izlaemo svoje tijelo. 'djednom je po$elo ponovno snijeiti. +e li direktor ve nazvao svoje osiguranje kako ga ena ne bi tek tako zamijenila nekim mladim graaninom; Prije je mu!karac ku i $esto dolazio ravno iz bordela# u kojem se namu$io ljen$are i dok bi ga prali# !i!ali i polijegali. -a# u javnoj ku i glavnog okrunog grada te!ki $un njegova uda ljulju!kao se na sigurnom. /li to je sada pro!lost. )ada mora zabavljati vlastitu enu# i to vlastitim pandama# sa svoja dva komada testisa i dupetom# jer se takvim predmetima igra utakmica na doma em terenu# kada dijete nije pri svijesti. (aj je $ovjek spor $ak i onda kad u ogledalu promatra odraz svoje kravate. Poput krika zalije e se meu svoje namje!tenike# koji se prave da ni!ta ne razumiju tako da uvijek dou zadnji na red. 1ad mi dolazimo# ku a je ve utonula u dubok no ni mir. )amo u jednoj sobi zabrinuto gori svjetlo# za promjenu dragocjenom djetetu# koje od pomisli na nastavu povra a u krevet. +edino se u djetetovoj sobi direktor usuuje govoriti bijesnim

glasom. 'vdje nije na svom terenu" ne voli slu!ati zvuk vodokotli a. 6otovo je eksplodirao u vlastitim sokovima kad je ponovno otkrio prazne vinske boce je3tinog veltlinera. 4ar ena ne moe piti mineralnu i pruiti ljubav svome djetetu; 'n joj je ve zabranio da toliko lo$e# ali ona opet u sebe veselo ulijeva vino. 4ar je njegovu doma u ivotinju potro!io neki drugi ku ni bik; 'n tako njeno priti! e usne na dijete da vam to ne moe opisati. -ijete spava. Ne $ine i ni!ta# ono obja!njava za!to direktor ivi. 'tvorenih usta po$iva u !krinji svoje sobe# kakvu djeca siroma!nih mje!tana vide samo kad su bolesna. (ko je u ovoj zemlji dijete s vlastitom sobom za koju se vodilo ra$una da pristaje njegovu tijelu; I koje moe gledati medvjedi e# sporta!e i pop&pjeva$e; 'vo su dijete zbog svoje seksualne rike njegovi roditelji smjestili na mirno mjesto. No ono je dovoljno spretno da pogleda kroz klju$anicu te i samo urla kad ga tuku !tapom zbog povr!inskog zamu enja na vrata!cima njegovih hla$a. (u biste dreku trebali $uti2 7rlo $esto sin pronicavo izranja odnekud iz tame# jer njegovi roditelji ne znaju !to zna$i suzdrati se u svojim tjelesnim 3unkcijama. 'ni jo! uvijek vjeruju u 3izi$ki rad2 (o im je zadovoljstvo odobrilo kr! . dru!tvo !to ih je neko vjen$alo. 'tac se majkom smije neograni$eno sladiti# posezati pod rupe na odje i njezine te!ke uvrijeenosti dok se ona posve ne prestane bojati za svoje tajne. 'ni koji su daleko od nas lee u svojim krevetima & ne zazivaj vraga2 & kako bi sutra bili ispavani. Preumorni su da bi ih stra!ni *og pozvao na vrh vremena k njihovim najdraima# koji su prerano umrli. )utra e na brzinu proderati doru$ak i u i u autobus da se odvezu na posao. / djeca# koja im zadaju najmanje posla# sjede pokraj njih# jer moraju i i u !kolu. -irektor tvornice kora$a prema preko svake mjere velikoj klupi za visoko sve enstvo. Iza njega poslu!no stoje oni koji u njegovoj tvornici $ekaju mirovinu. Iako ive kao ivotinje# te su ljude samo silom sprije$ili da to i ne postanu# govori direktor eni. Njihove blijede# debele ene nimalo ih ne nadahnjuju# pa ni u njima nema osjetilnog ara ili kako li ga ve mi gospoda nazivamo. (ko bi rekao da direktor eni nakon sv. mise svla$i ga ice i uranja u nju najprije jedan# a zatim drugi prst da provjeri je li joj voda do!la do grla. Pitam se !to nastaje u dubinama drugih ljudi i eli se privinuti uz debeli elektri$ni vod. U ovoj rimokat. zemlji sada emo na koljenima mal$ice moliti *oga# da bi svi vidjeli kako peremo ruke od nedune krvi !to ju je *og te!kim naporom pretvorio u samog sebe. (o$no# mu!karac i ena Njegovo su djelo. U pismima koja !alju novinskim redakcijama $itatelji su vjerni sebi# jer su dio kr! . arhitekture koja uvijek stremi uvis. Papi se nema !to prigovoriti. 'n pripada -jevici %ariji. 1ako bi ina$e znao koliko je ta ena skromna# a ipak udi za tuim du!ama; .ena# naprimjer# moe usta uobli$iti u cijev u koju kle$e i prima mu!kar$ev ud. Nemojte se praviti da to niste vidjeli u svom ku nom kinu2 Navodno je i Isus# taj vje$ni putnik kroz /ustriju i njoj bliske zemlje# kao i vi hodao uokolo da vidi bi li mogao ne!to popraviti# nekoga kazniti ili na njega djelovati. Pritom je naletio na vas i voli vas kao !to voli sebe. /

vi; 7olite samo novac !to ga drugi imaju; -a# ba! takvima sli$ite. 4ato napi!ite pismo novinama Presse# u kojem ete izraziti svoju ljutnju prema onima koji nemaju *oga# tj. kada bi ga i imali# ne bi s njim mogli imati nikakav odnos2 )ve je to na!e2 Po!to je auto stao uz !kripu ko$nica# ena vi!e nimalo ne pazi na pukotinicu iz koje izlazi njezin glas. -re$i kao da je podmazana# jer veltliner jo! uvijek djeluje i miluje ju iznutra. 'na se dere i svaa sve dok se no ve nije dobrano spustila i u nekim se ku ama pojavilo svjetlo. Pojavilo se i u njezinoj ku i# a teak $ovjek# koji vodi tvrtku# od uzbuenja !to mu se vra a ne!to za !to je vjerovao da je izgubio ispraznio se u svoje drsko tijelo. )toji pred toplim medvjeim brlogom u kojem $ak i pod dje$jim prstima ureaji mogu izvesti svakojaka $uda. 6erti# jesi li to ti# pita on# prelaze i pritom vlastite sku$ene obzore. *i li itko iv elio ne!to izgubiti; >vala *ogu pa e on odmah ponovno mo i posegnuti u sredi!te izmeu njezinih nogu da provjeri visi li ko!ara za kruh dovoljno visoko da je drugi ne mogu dose i. +edino !to je sada prepuna mrvica. Njegov vjerni alat u rukama iskusna majstora u njegovu domu i zakonitom braku dat e se na posao ondje gdje jo! nitko nije bio. U to uop e ne sumnjamo. %u!karac je spor kad mora izabrati izmeu vi!e bogova 8sporta i politike9# ali vrlo brz kad prednjim kopitima staje na pozornicu na kojoj se sve vrti oko njega i njegova posla. *ez imalo oklijevanja mu!karac razmjenjuje pogled s 6ertinim suprugom i pozdravlja ga. 'djevena u ku nu haljinu# ena ispada kroz vrata i ne pokazuje ni najmanju elju za ponovnim parenjem. -ok se kotrlja po tlu# pokapa ispod sebe ovog 3akina i njegovo mlado tijelo# koje sada besposleno misli samo na jelo. :im je mu pozdravlja# ona zna da e joj barem sisati u!i. 'n e se uskoro ugodno osje ati# jer na raspolaganju mu je i ena i umjetnost# ta ljutita lovkinja koja lovi po nama i na!im stereoureajima. -irektor eni ve !apu e na uho da je prljava kurvetina# u kakvu e je uz njezin pristanak odmah i pretvoriti. 1oje li sre e2 .ena je ponovno kod ku e# a i dijete treba majku. 'na mu pokazuje vane stvari# koje ionako bolje moe vidjeti na televiziji. *og kao priroda pojavljuje se izvana u glasovima. 'ndje stanuju namje!tenici i !ire ruke u koje ni!ta ne pada. Na onomu !to jedu otvaraju se rane koje su ivotinje zadobile za ivota. +edu i ono !to su ispekli u obliku grumenja i hrpica# sli$nih njihovim vlastitim tijelima i njihovu neugodnom smijehu. *ezobli$ni su kao i njihov nasad# njihova ljutita ostav!tina# koja se vu$e za njima kao !mrkalj iz nosa. Njihova djeca2 1oja u duga$koj karavani 8na 1alvariji svoga ivota9 ljudima idu na ivce onime !to oni i (7 zovu sportom. Ponekad se manji dio $ovje$anstva raspadne. Niste li to primijetili dok ste u nekom prijevoznom sredstvu sjedili pokraj nekoga tko kao ni vi nema novca za auto; /ko jeste# onda to nitko drugi nije primijetio. Neki va!i potomci# koje ste napravili no u# nisu dobri ni za rad u tvornici. 'ni su alkoholne pare !to ih sami izdi!u. :ini se da ih ne pogaaju $ak ni va!e te!ke bolesti. /h# taj draesni suivot kakav moete promatrati kod gospodina direktora# kad $ovjek sa enom i djetetom ivi u toplu domu# gdje se preklapaju sjene tijela# zasjenjuju i

podne# dok se drugi moraju ubijati od posla: to i puno vi!e toga vidjet ete u svojoj jadnoj radoznalost na ekranu 8a pritom ste se jedino eljeli kona$no vidjeti u nekom drugom liku# po mogu nosti ne od kartona29. Pod staklenim zvonom vlastitih udnji seljani vide direktora kako hoda uokolo i primje uju da ispod njega ima mjesta: za barem jo! 1 osobu koju je sam odabrao. )vi oni rade u njegovoj tvornici. (a stoka u vlakovima za dnevne migrante putuje u odjeljcima u koje jedva stane i u kojima jede kobasice# $ekaju i da im drava na!kodi 8da ih zadri9. Polako se spu!ta no i ulazi u njih. )ada emo spavati. .enu iz auta dijelom izvla$i direktor# a dijelom se ona sama pridigla iz vlanih studentovih ruku i stala na povr!inu zemlje. 7idimo kako mladi # taj brzi# mladi klip# koji e sasvim sigurno napredovati i koji ne treba tvornicu papira# ljubazno pomae da enu smjeste u njezinu staju# kao !to se roba stavlja u izlog. I to je gotovo. :uje sam sebe kako obja!njava da je enu pijanu pokupio na nekoj mjesnoj cesti. :ini se da je jo! uvijek zbunjena# izgubljena i promrznuta. Pred samim joj ulazom nareuju da se sabere i prijee preko praga. 'vdje je njezina pasja ku ica# u kojoj se odmaraju njezini voljeni# koje je takvima svojim trudom ona u$inila. (ek !to ih je *og izgubio iz vida# poseu jedno drugomu meu noge. -a# svoja spolovila ne mogu ostaviti na miru. Njihovi mali pi!tolji moraju uz krike neprestano rigati vatru. Njima pripada ud !to su ga 8u svojim vje$nim pri$ama9 napuhali do veli$ine ptice grabljivice koja be!umno klizi nebom. :ak i dijete eli biti dvostruko prisutno i kri$i uokolo 8ovdje se dere dvaput# kao osoba i njezin zamjenik u manjem# ali vjernom izdanju29. -irektor nabija oruje ovje!eno o svoj burag. 'sim o umjetnosti i sportu# dijete rado slu!a i pop&glazbu na radiju# na kojem se radi punom parom. 4apravo nimalo ne alim dijete# jer njegova se majka vratila dobro poznatim obalama i ormarima. (a se napol teku a smola prilijepila za mueva lea. %uev stroj iznutra ve tapka po zidovima hla$a trae i svoj dom u njezinoj rupi. .ena se mlitavo oslanja na posue !to ga danas nije oprala# jer to radi njezino osoblje. )lu!kinje su je3tine# budu i da ene vi!e ne mogu na i posao u tvornici# gdje mogu iza i na povr!inu zemlje# a da pritom ne moraju odmah biti povod ne$emu ivu em. .ene iskapaju poput rude u rudniku svakodnevnog ivota ili ih izbacuju u no . 'ne raaju dje$icu. Niste li primijetili da no u samo bogati imaju pristup carstvu zadovoljstava; -a# tada naime kona$no rade i oni2 +ednom i na njih mora do i red# budu i da su do!li na svijet i sjede u svom %er&cedesu. 'ni su jedini koji imaju pravo na osvajanje. 1u na haljina iz zemlje dembelije 8kupljena u carstvu visoke mode# u *e$u29 lepr!a oko nasmrt umorne ene. /lkohol se u njoj ohladio. :emu sva ova buka !to je direktor die; 4a!to se ena# odjevena u nepristojan kostim# uputila u prirodu i njezine !pilje igra$nice; (a psi ne hodaju uokolo bez povodca2 Po$inje ka!ljati kad je direktorova ruka pogaa u zatiljak i savjest. 'buzet brigom# direktor priti! e enu na grudi i tako se obavija oko nje da vi!e ne trebamo ku nu haljinu. )amo da ode taj mladi koji je omogu io usporedbu izmeu ovog tijela te onog kako je prvobitno

trebalo izgledati i kakvo su mjerodavna tijela odobrila za izgradnju. )amo budite strpljivi. U danom se trenutku svi moemo zabaviti bijegom od svoje slabe kondicije. U prvobitnom je izdanju !e3 tvornice papira izgledao puno bolje nego !to to mi u svojoj ljudskoj okrutnosti moemo zamisliti. 'va ena voli# a ne vole je pa se po tomu nimalo ne razlikuje od drugih. 1ao !to ja sada prstom upirem u nju# tako se ni sudbina ne moe preduhitriti. .ena je manja od ni!tavila. %ladi ismijava direktora# koji mu je zahvalan !to mu je vratio njegova psi a. -rsko promatra izraz na licu $ovjeka !to se smatra njegovim suparnikom. /li ne bi imao ni!ta protiv toga da ima njegovu tvornicu# umjesto da ga mukotrpno u$e pravu i zakonu. %ladi se ne osje a ni jednak ni blizak ljudima koji se teturaju i nedostupnim stubama penju u tvornicu# blaenim pogledom gledaju i onoga koji zapo!ljava njihove udove i njihove ljubavi. ' $emu pak razmi!lja student; ) kime e sutra igrati tenis. -irektor se sve vi!e unosi u toplu vatricu svojih rije$i. Preko puta mu sjede i klju$aju oni koji odjeveni u seksi rublje svoje partnere uzbuuju tako da im krv navire u motore# s kojima bi neprestano eljeli ne!to raditi. )rdba svijeta ipak je namijenjena siroma!nima# kojima to i nije drago $uti# dok se !e u strmom obalom potoka koji zagauje kemija. 6lavno je da mi imamo posao s kojega se ku i vra amo s nekom gadnom bole!tinom. Poput te!kih vrata !to se su izvjesila 6erti sjeda u !arke svoga mua. Pitanje je ho e li vrata izdrati pod udarima ki!e i snijega !to ih donose burna vremena. %ladi bi trebao otpi&ti jo! koji gutljaj ene# i to po mogu nosti ve sutra. /li njezine e osigura$e sada pa sve do mraka okretati drugi netko# tko na to ima pravo. Na svom jeziku direktor je mladi u objasnio da ova ena smije po$ivati samo na onom mjestu koje joj je 'N odabrao za njezino posljednje po$ivali!te. 1ako bi mogao cupkati s njezine najbolje strane 8lijeve i desne9. -a# naviknuo se na to da mu taj stvor pripada# kao !to se naviknuo mokriti u no nu posudu. 'na je ovdje uvijek i zauvijek. 'tuda i njegovo uzbuenje kad je ena odjednom nestala i nisu je mogli na i. )ve $ega se ma!ta dosjeti moe se napraviti ivim udom !to natekne i ponovno klone# samo je pitanje kojim. 'voj je eni ljubav otvorila o$i. 1ao da kuckate o krajolik# prislanjate !tap na njegov zid i $ekate da iz stijene kona$no potekne voda. Posao prolije e slugama kroz ruke. I jesu li zato sretni; Nisu. -ijete e sve to popratiti jednim ha&ha# jer ne moe zaspati# ako majka nema pojma kako da ono stopala obri!e od ivota. %ama# mama# $uje se kroz prozor njegov pla$ni glas# a zatim se pojavljuje zlo$esta glavica# plod utrobe njezine skupa s crvi em u njemu. *ilo bi bolje da dijete spava i ne mora sve ovo gledati. Njegovo su tijesto dovoljno dugo mijesili pa se no u moe di i i !etati. / ujutro se !e u umorni ljudi kojima oko vrata ne visi nikakva ljepota. (umaraju uokolo poput jelena. -ijete je sada ovdje. )utra ujutro njegovo e lice biti zaprljano marmeladom# a maj$ino blatom njegova oca i -uha )v. )inu je nedostajala mama pa u trku izlazi pred nju preko ku nog praga# ma nije vraga. -irektor zatvara studentu pred nosom vrata# on mora eni ne!to objasniti# kako bi se osje ao poput dobrostiva *oga i boanskom se

dobrostivo! u s njome sjedinio. I kako bi u miru *ojem eni mogao ra!iriti noge i provjeriti je li netko bio na pa!njaku na kojem pase njegova sveta krava. Nesigurnim korakom majka mjeri ni$iju zemlju sinove sobe 8u kojoj tanjuraste mine govore: kod ku e smo# sasvim same i sve nas treba oprati9# dobro do!li. -irektor eli da ena bude dio njega kao !to je ljeto dio godine. )amo bi nam jo! trebalo da se probudi dan. -a# dijete ima pravo biti lijepo okrueno. (ko ne bi neprestano prieljkivao ljubav# tog lopova koji nam se ne$ujno pri!ulja; 1ladim se da i vi imate pli!anu ov$icu# koju ne moete sakriti2 (ko je komu ovdje nedostajao; 'vo je brdo ovdje iz jednog jedinog razloga: dolina negdje mora prestati# kako bismo se mogli ponovno po$eti uspinjati. )nijeg je blijed. %u!karcu je stalo do tvornice u kojoj proizvodi papir kako bi nam svima bilo bolje. I kako bismo znali da nam je svima bolje. =e i u to jasno: ja sam poput voska !to ga papir moe razrezati. I eljela bih jednom upoznati $ovjeka koji ima mo da od onoga !to sam rekla stvori novu mene. /li !to e nam vi!e od pla e u vre ici na!e propasti; (j. sigurno elimo postati ne!to i barem na papiru biti ne!to vi!e. /li moramo osjetiti kako je to kad svojom krivnjom sjedimo u vlastitom stanu u kojem nam je tele3on jedini gost. (aj mu!karac nema milosti# poput vatre ulije e u ku u i zalije e se na enu. -ijete je po$elo urlati. Negdje u daljini osamljena ispu!na cijev uzalud poku!ava svratiti na sebe pozornost spava$a# koji poput ivotinja ne!to naslu uju# ali se jedno drugomu ne usude re i !to. 'ni se $ak ni danju ne mogu okrijepiti igrom mi!i a na lijepim ljudsk. tjele!cima. I u svojoj sre i moraju nositi teret briga# a to zna$i da nam trebaju siroma!ni 8i njihove ruke9. %ladi odlazi. (ek !to je iza!ao iz glupog# nagruvanog gnijezda u kojem su se pojebali# ena ve lupa o vrata!ca koja je sjekirom svojih potreba ve odavno probila u zidu. )lijepo zuri u pogre!nom smjeru. 6dje da ga nae; /li mu!karci su tako nasilni da nepanjom zapale ku e u kojima im spava obitelj i ne razumiju brojke na izvacima bankovnih ra$una. Umjesto toga sami se svla$imo ne bismo li svojim spolovilom nekoga zavarali. -a# mu!karci prekrivaju sve staze. / vama je svejedno !to netko ne!to osje a i !to se vee za krivu osobu2 :enja je komadi ak drva !to ga je ena sama sebi aportirala. 'na treba uzbuenje. 'no joj je ve naru$eno i isporu$eno pa ona svoje ciljeve trai izvan doma. (ako na njih neprestano mora misliti i umije!ati ih u svoju neobuzdanu# proklju$alu vodu poput juhe u vre ici pa njom ganuti ne$ije srce. 1ongres katolika treba papu# koji je daleko i koji e k nama doputovati. :im doe u na!u domovinu# postaje jedan od nas# $ovjek kakvog i ja poznajem2 Papi je svaki $ovjek zadnji i pred svojim se ciljem treba izgubiti2 /li to ne vrijedi za ljubav2 %u!karac barem moe zadrati sve za sebe i u sebi. / ena se u pitanjima osje aja nikad ne moe suzdrati. U neprestanom vrenju svojih elja taj se spol pita !to da kupi. 6dje si bila# plju!te po 6erti rije$i poput udaraca. '$eva !aka usput zahva a i dijete koje se# njegova krv i meso# gr$evito uhvatilo za majku. / sada vas ne bismo vi!e zamarali opisom ove 0aokontove skupine# u kojoj# objesiv!i se jedno o drugo# svi veli$anstveno streme uvis.

%u!kar$ev bijes jenjava. U njegovoj se cijevi digla pobuna !to je ugu!ena pjenastim mlazom. .ena se odmah mora svu i kako bi dovoljno narasla za njegove dimenzije. )voj grom mu!karac eli usmjeriti na nju# ali ona u sebi nikad ne e mo i zauzdati svu njegovu vatru. 'n ima dovoljno !ibica da se neprestano nanovo stvara i da ena njegovo korijenje moe pojesti pe$eno# kuhano i ukuhano. -ijete su polegli u krevet i umirili ga bo$icom soka. Neka izvoli biti tiho2 I izvoli majku posve prepustiti ocu. / ne da se kri$e i penje po njoj i povla$i je za odje u. %ajka se vratila i to je dovoljno. '$eva pti$ica ve pjevu!i iznad njezine brazde. %u!karac je odvla$i u kupaonicu kako bi se u nju silom probio# a zatim na nju popisao. *a! dobro !to se ena vratila2 %ogla je biti mrtva2 Poput uarena !tapi a direktor stoji ispred sjenika svoga kreveta i baca se. 7isoki plamenovi straha liu uvis u svetu no austr. slamice# gdje prolaze mala kola i gdje se pripovijeda o svetoj ivotinji# koja se gura na jasle socijalnog osiguranja. Nedavno je bio *oi # kad se dijete veseli nad da!$icama koje bi mogle biti njegov lijes. )ada su na redu proljetne elje. U obilju svojih potreba i svoga posla otac ide od jednog do drugog. .ena ve dulje $eka priliku da nestane. 'na zna !to je mladost pa zna !to je izgubila i !to nije izgubila. (ako je to kad propadnu ljudi koji se !ale sa ivotom2 U enina usta prodire tui jezik# a nakon toga morate se naliti da biste taj okus isprali. )a skakaonice mu!kar$eva tijela na enu plju!te udarci. 'na lice prekriva sjenom# ali od slugu moramo# makar i silom# dobiti ono !to su nam duni dati. Ni jedna se snaga ne bi mogla mjeriti s onom direktorova spolovila. 1ao i cijela na!a dravna skija!ka reprezentacija on samo mora u to vjerovati2 /li ena se osje a kao da je nestao iz njezina ivota poput nekih dana!njih uglednika $ija e imena za deset godina zvu$ati smije!no. (a ena ne eli drugo nego jedno za drugim 3otogra3irati mlada tijela# koja bi potom snimila nju. (e vizije kao da joj dolaze s neba# dok joj mi$u ruke s lica na koje se obru!ava o$eva pjesma# ostavljaju i za sobom svijetlocrvene mrlje od pi a i pla$a. Pitam se $ime se ljudi hrane 8osim svojim nadama9. :ini se da sav novac potro!e na kupnju 3otoaparata i hi&3i ureaja. U njihovim ku ama uskoro ne e biti mjesta za ivot. :im proe $in kupnje# prolazi i sve drugo# ali ne nestaje# jer onda toga vi!e ne bi bilo. I provalnici ele na i ne!to $emu e se veseliti. %u!karac $eka da mu uzavre voda. 4atim u nju ubacuje enu kojoj je svukao ku nu haljinu. :uje se njegov signal. Prolaz je slobodan. )ve govori u skladu s njegovim signalnim tonom. %u!karac udara enu u krilo. 'na ga ne treba bodriti# jer je on itekako ivahan. :ini se da njegov kurac nema mira# jer se u njezinu pi$ku prethodno ukopao netko drugi i one$istio joj tlo svojom debelom kobasicom. 4bog mu!kar$eva bijesa ta e se tvornica i mu!karac skupa s njom prijevremeno potro!iti. Previ!e se energije gubi na urlanje !to odjekuje njegovim svodom. 7ani je prirodu svladao led i snijeg. Priroda to obi$no dobro radi# ali ponekad joj moramo pomo i da u miru i ti!ini pojede svoje vlasni!tvo za na!im stolom. %u!kar$eva se ki!a sprijeda i straga slijeva u enu# koju vu$e po podu. %ale strunja$e njezinih grudi po!teno je ispra!io.

Na mu!karcu visi nekoliko kilograma svekolike njegove imovine tvrde poput kamena. *ez imalo straha on posipa enu krupnim !ljunkom# !vrljaju i po njoj bez $vrstog tla pod nogama. Pospano dijete ponovno je ustalo i trese vratima kupaonice. Ne bi to smjelo $initi# jer bi ni krivo ni duno moglo dolijati. -a ena ne bi zavikala# mu!karac sasvim svija ravnu vlat na kojoj joj je glava. Njegova je ptica budna i eli da je zatvore u kavez eninih usta. 'ndje se dobro osje a i nepristojno lepr!a po njemu dok se ena ne po$ne gu!iti vlastitom bljuvotinom !to joj se penje do grla te izlijeva na mu!kar$ev kundak i drhtavi svod njegovih mo!anja. )to se tu moe. Iz bezdana njezinih usta on izvla$i glavi i prebacuje enu preko ruba kade. Uspravljen poput trske# njegov kurac stoji pokraj njezina kreveta i eli da ga kona$no u njega polegnu. Udaraju zvona eninih grudi# alkohol te$e iz ene poput vode# a u pi$ku joj padaju krupne kapi. Ne# ovoj eni direktor ne e dopustiti da jednostavno ispadne iz njegova gnijezda. .ena ne smije oslu!kivati svoja osjetila# nego njegova# svog istomi!ljenika. .ena je samo nakratko stupila u arenu u kojoj potro!a$i u$e plivati. )ada sjedi u kadi punoj vode# a mu!karac je sapuna. Njezina je ku na haljina odavno izguvana pa je treba o$istiti# izrezati i izgla$ati. -ok je pere i polira# mu!karac eni iz pi$ke $upa cijele pramenove dlaka. 4abija pande u !krge njezina vanjskog spolovila# prodiru i prstima duboko u podzemne vode# u koje je prije toga ubacio svoj mo ni paket. 'na se koprca i cvili. Pe$e je2 Na grudima# po $ijim se granama vje!aju elje# mu!karac ispitiva$ki pipa vr!ke kobasica koje mu je netko drugi ostavio te ih prstima okre e na jednu stranu# a zatim pu!ta da se vrate u prvobitni poloaj. (vrde poput puceta gledaju nas hladne o$i areola. Nikad ne moe! udovoljiti svom gospodaru# $ak ni da si kraljica. 7e klopo u poklopci na uasnim posudama# koje moraju primiti mu!kar$ev sadraj. / vrata se $ekaonica otvaraju i zatvaraju# dok u njima $ekaju hrpe kostiju nezaposlenih. I te emo bujice jednom uspjeti ukrotiti. 1P. %ogli bi po$ivati u sigurnosti i miru. No prije toga bi ih sunce !to viri izmeu udova na njihovim tijelima moralo obasjati arkim svjetlom. 'ni mogu ono zbog $ega se isplati imati tijelo2 +edni drugima mogu strgnuti !e!ire s glave i u nekoliko koraka prije i ono drugo. )tan im je poput onoga na nebu i ta e se prolazna zrnca pra!ine !to trepere u sun$anoj zraci spariti i prije negoli gepardovskim korakom stignu na pojili!te mo nika. -a. 4a!to bi ina$e imali jedni druge i njegovali se vodom i sredstvima za tu!iranje njenim poput osje aja kao da e ih proglasiti svetima; Partner voli i po!tuje svaki djeli njihova tijela. +ednako kao !to se radnici# koji uz posao u tvornici rade i na zemlji & i koji idu na ivce svojim predradnicima jer na poslu uvijek zaspe & okome na svoju stoku# prerezu joj grkljan i odem kou. *a! onako kako su to desetke puta vidjeli na sebi samima. )iroma!ni seljanin iz staje izlazi u gumenim $izmama" lijepe su cipele kod ku e kod lijepe ene# !to pazuha pere

nad lavorom. 1rv ze$i a kojeg su djeca voljela kaplje mu s rubova rukava na kaputi u. No i taj $ovjek# koji je na ovom svijetu zato da bi ivio# ponekad postane ljubazan lik u grmlju# kamo je s plesnog podija odvukao djevojku# koja i ne zna od $ega se brani. /li oni koji ive obasjani svjetlom !to pada kroz rebrenice na prozoru potpuno su druk$iji: jedno drugomu postali su najbolji# $ak i onda kad dopuste da ih dotakne vrijeme !to leti. Nitko ne moe vidjeti vrijeme# tu sun$anu kremu stvaranja# pod kojom# za!ti eni od snanih zraka# neki udobno i mirno mogu sa$uvati sebe. :ini se da je pokraj ena poput ove na slici# koju je radi svog uitka suprug uskladi!tio u pretinac# vrijeme prohujalo i ne ostaviv!i na njima traga. 7elike koji pohaaju !kolu pro3ita more velike brige zbog podravljene imovine !to se punom teinom objesila o njihove vre ice s novcem kao !to se direktor objesio o enine vre ice s mlijekom. -irektoru su vlasnici objasnili da bi koncerni# predivni u svojoj pohlepi kao i u svojem bijesu# rado odigrali koju partiju s doma im stanovni!tvom# koje bi kao zalog dalo svoj ivot. -jeca gubitnika vrlo rano nau$e koja je strana na kri!ki kruha namazana pa izmeu kri!aka kruha poslu!no sti! u tanke kri!ke nareska2 -a bi se stambenoj !tedionici to isplatilo# pa da moe isplatiti superpremiju. -irektor smije sudjelovati u toj igri i pjevati. Ima on i drugih briga# jer teinu ivota nitko ne nosi sam. Na glavi nosi razdjeljak# a meu nogama malen nov$anik spolovila# koji je donio eni ne bi li joj o$i zablistale. 7idjet ete kako to izgleda2 Njegov golemi mjese$ni prihod neizmjernom mu sre om ispunjava glavu# izlizanu od stalnog blagoslivljanja novcem. / nas# sluin$ad# odmah su nas prepoznali2 I priznali# jer je duboko dolje uvijek ivo i ondje se ljudi slijevaju u gostionicu. )voju emo ivotinju uskoro smjestiti na suho# gdje e po njezinu izmetu pasti otrovna rosa banaka. 4bog na!eg naglog razvoja pate bezna$ajni# koji ne vide dalje od vlastitog nosa i koji moraju odvoziti jo! mnoge sate vonje da bi gole glave i puni nakana stupili pred svoje nadreene. 4elje im se ne mogu ispuniti# jer padaju posje$ene kosom njihove !tednje 8ah# ta $ovjekova u!teevina29. -a# taj je direktor u svom elementu. 'grani$ava tue neodmjerene korake# jer on je neizmjerno bogat za one koji moraju nau$iti padati pokraj njega tiho poput li! a. 1ako mu ne bi smetali dok svira. 'n ne vidi za!to bi se morao suzdravati iza rampe svoga remena & koji mu lijepo pristaje & jer moda je netko drugi prebivao u njegovoj eni# gdje smije prebivati jedino on. Najljep!a vam hvala !to ste slu!ali moje uvrede. 'bzirno poput ukro ena groma# kakav moe biti ako je za nju dobro raspoloen# mu!karac se saginje prema eni# nju!e i joj kou !to se isparava poput ivotinjske. .ena sada eli spavati. /li to joj i nije ba! najpametnija odluka. Potpuno je ispunjavaju nedavni dogaaji# a ako se jo! vi!e zbijemo jedni uz druge# vidjet emo da budu nost pripada mladima# ako su studirali i ako su njihovi roditelji nau$ili u nekontroliranoj prodaji mesa zavaditi ih jedne protiv drugih. )usjedova djeca trebaju pasti poput trula vo a s drveta. / ova se ena ve otvorila beznadnoj ljubavi njeno poput vrata!ca kuni njaka dan nakon !to smo zaklali sve kuni e. 7e je unutra

dovukla sav svoj namje!taj i zidove oblijepila tapetama s uzorkom na ruice2 -o njezine pipice vodi jo! samo uzan puteljak# gdje stoje student i svi moji $itatelji te $ekaju da on# zahvaljuju i svom njuhu# onamo ponovno njeno ue. /ko se svi drimo na okupu i sve !to imamo drimo na jednom kupu# moda se obistine sve na!e slutnje. %i smo suvi!ni2 /ko uop e imamo pravo na dobar ivot# onda je to onaj u sje anju neke drage ivotinje koju smo hranili ili nekog dragog $ovjeka kojeg smo nahranili samima sobom. -irektor bi svakog trenutka eninom glavom mogao tresnuti o zemlju u vrtu. )amo neka se $uva# dok mae trepavice. /li dok si trepnuo# odustaje od te namjere jer se u njemu poput izvora u !umi bude potrebe i nepotrebne e suze zaprljati enino lice do neprepoznatljivosti# a purpurne mrlje prekriti 86erti29 pustopoljinu njezina tijela. 'sim siroma!tva moe nas smek!ati i dan !to se rasplamsava i kava !to nam se slijeva niza drijelo. .ivot nas ena i nije ne!to posebno# ako ne volimo ni!ta drugo doli $istiti vlastite sobe i ako nemamo nikoga tko bi nas svaki dan otvorio da provjeri je li u na!im draesnim organima bio jo! netko. /li ne bojte se. Ne emo se promijeniti. Uskoro emo prekriti ponor kao !to svjeim salonitom poku!avamo prekriti krovove svojih ku a# na koje padaju sjene kreditnih kamata. )e3 ubrzo dolazi k nama u staju# svojoj stoci# koja izudarana lei zavezana na lancu svojih elja. (ko ima malo imanje i na njemu ku icu# taj e prvi osjetiti !to je nezaposlenost. (ako govore ljudi koji su se odjenuli u nekom boanstvenom butiku# a zatim zasjeli iza pisa ih stolova# gdje ih vi!e nitko ne moe udobrovoljiti. :ak ih ni voda !to polagano te$e preko kistova njihovih spolovila# s pomo u kojih drugima crtaju svoje elje# ne moe potaknuti da budu bolji prema svojoj ivoj imovini# tim prepla!enim namje!tenicima u vlastitim elijama smrti. 'ni se $esto moraju satima voziti da bi se vratili ku i voljenoj osobi i uklju$ili struju !to drma stolcima. (ko je sagradio lijepu ku u gdje ga tresu dre i ga za zatiljak# ne jede u tuim gostionicama. Ulicom se prua sjena. Na putu s posla ku i svi svra aju u bijednu gostionicu na pivo. Na direktorovu $elu ni traga brigama. 1ao violinist on je prava !up$ina# ali unato$ tomu enu prevali za pet minuta. 7idi se da je okretan# dok toplom kanticom za mlijeko brzo udara o enino vime. +este li vidjeli kako ju je stavio eni na usta; Njegova se krila ne mogu parkirati tek tako. /li gospoda se ure i poput slapa slijevaju u du an$i . Pa i vi se raspalite kad vam netko svaki dan slini po pi$ki2 7ani uurbano prolazi policajac i ne!to biljei. Neki su vidjeli mo nika kako je pokleknuo pred znakom zabrane lova# ali na nekom toplom mjestu zato oni mogu krenuti u lov na enu2 8(a je divlja$ uvijek spremna. 4avjesu doti$e hladnim rukama kroz koje prolazi samo rublje.9 6ospodin u kojem se budi njegova potreba za uzbuenjem pojavljuje se nad enom poput znaka s neba. +ezikom izaziva pulsiranje u njezinoj posudici sa sokom koju je $vrsto stegnula meu nogama. %orate mo i pokazati !aku kojom udarate o stol. Uz praskave zvukove negdje drugdje ljudi dovoze na popravak ispu!ne cijevi i mozgaju nad motorima svojih automobila kako ne bi zakasnili na posao. /ko im je ena ne!to lo!e skuhala# nave$er se iza ograda

rasplamsa vatra njihova bijesa2 )to je ovo# deru se# dok ena gleda kroz prozor daleko uvis# izranjavana i ispucane koe kao da je upravo pre!la preko /lpa. (i ljudi nemaju vi!e vremena da bi se potro!ili u borbi za neki cilj# koji sprijeda ima grudi 8vatra ima smisla jedino ondje9. :ak nam i vlastiti automobili tro!e zadnju kap na!eg goriva. -irektor se gr$evito uhvatio za enu s kojom dijeli krevet. >o e li dokinuti tu enu pokraj sebe koja ve odavno nije ni za !to; Pogledajte je samo2 .ivi pokraj njega na umjetnoj hrani i ne bi trebala ulaziti u nepoznate zgrade u potrazi za nekim tko bi glumio njezina mua i gurnuo joj jezik u pipicu. -irektor ne upotrebljava sredstva za za!titu od za$e a# jer on bi sam sebe najradije vidio jo! nekoliko puta# ali uvijek u manjem izdanju# kako ga nitko i ni!ta ne bi zasjenilo. )tupa obasjanom prosjekom u !umi i svojim svrdlom eni !irom otvara usta. %ajstorija kojom se mu!karac slui# a koja na eni ostavlja jasan trag# tjera enu na ka!alj. 8'brauje joj svaki pedalj lijepa tijela.9 :ini se da tog $ovjeka odu!evljava !to sasvim sam moe poroditi cijelu duinu svoje stvar$ice. 'n se# dakle# toliko moe promijeniti da izmeu njega i ene izbija svaa zbog njegove trajnoare e pe i. 1akve li aktivne supstancije2 Napol *og2 Pomoz *og pa da se on sam uspije pove ati# a da ga pritom ne objese poput izmu$ena sveca na zid2 1akav mu!karac2 Poput ki!e se moe obru!iti na svoje2 / zakaj opet grade stubi!ta !to vode u ku ice# u kojima nitko iv ionako ne bi dobrovoljno stanovao. -a# najsiroma!niji hodaju sitnim koracima kako bi kona$no do!li k sebi. Poput svrdla direktor se kri$e i probija u 6ertina usta. Prije toga bio je prisiljen pobjesnjeti# tj. pokazati kakav jest. )a svih strana 8a i struna9 u tomu ga zapravo podravaju jo! od mladih dana. 'n zapovijeda svojim zvucima i podanicima. (o nije te!ko. I sin mu ve svira jedno glazbalo# a obronci poput ruku prosipaju odozgo kisela stabla. .ena gazi i gaze je dok ne zavi$e. Ne# u ovo se doba po ku i ne smije hodati# pu!iti# lokati ili prijetiti osoblju. )vla$i sa ene spava icu kako bi je mogao posvuda opipati. )vi se mi $esto koristimo krevetom u kojem prespavamo rat spolova. U tom krevetu mogli bismo nadma!iti i sami sebe# a sve da bismo se zaslueno probili gore k onim gnjusobama. Ni na kojem drugom podru$ju ne moemo tako brzo napredovati kao kad nam 8nama enama9 vlastito lice vi!e&manje pristaje. Ne e stijena oti i na pa!njak# nego e ivotinje dotr$ati do nje i o nju se trljati glavom. .ena lamata rukama oko sebe# kao da okruena tim elektri$nim ureajima eli postati besmrtnom. 'djekuje poput krika koji nam se otima kad se usred bijela dana grom ne moe svladati pa udari u televizor. (ada ureaj koji nam krati duga$ke ve$eri moramo dati na popravak. -irektor e iz svoje pu!ke danas jo! jednom opaliti kako bi bio siguran da e ena ostati leati okrvavljena na tlu. Na!la mu se na putu u nezgodno vrijeme. .ena di!e i grglja. )an joj poput povjetarca navire iz o$iju. Najradije bi povra ala pred onim koji je prodro u njezinu ku u# u kojoj sve zuji i hu$i.

Naravno da e joj mu!karac svojim !apetinama odmah bez problema !irom otvoriti guzicu2 'na je njegovo vlasni!tvo# kao !to je *og na!e. Njezin mi!i !kripi poput stare cipele# a za pet minuta rolete e mu se ponovno zatvoriti. Prilazna cesta mora biti otvorena# jer taj mu!karac ne moe sam podnijeti teret ivota. I svi ga drugi svakodnevno moraju podnositi. 7e inu vremena ena mu!karcu slui svojim tijelom# ali $ini se da e ubrzo ponovno zasjati sunce. Neka se svi gube kroz pukotinu !to ju je seljak ostavio u brazdi2 'stavila sam ih site i takve ih ponovno na!la. Njihov teren ne e osvijetliti ni jedna svjetiljka. 1od ku e siluju ene# a na poslu su silno ponizni pred danas bogatim# ali potpuno neutjecajnim zaposleni$kim vije ima mo nika. I prije nego !to ste rekli keks# ve je proizveden novi specijalizirani radnik# kojega u pogonu mogu usoliti. Njegovo je podru$je ograni$eno do njegova kraja. =ijetke su one ene koje za doru$kom !to im ga posluuje ku na pomo nica sjede za stolom sa suprugom i sa sun$anim nao$alama na licu# kako bi pokrile obiljeeno oko. 'ne su zauzele to$no odreeno mjesto. No as su ih pokrenuli poput nebes. konja na kojima se djeca u$e jahati. /li djeca su u sedlu puno sigurnija2 1ao i na! predsjednik# taj si mu!karac !to!ta dopu!ta te je kao i on teret na leima nas !eta$a koji se usuujemo posegnuti visoko gore gdje nekako uspijevamo dohvatiti kaput na vje!alici. %u!karac kae da je %ozart predivno skladao. I on vrlo rado svira# iako je manji# usporedimo li ga s njegovim okvirom. Nae se vremena i za druge hobije. Na )alzbur!kim ljetnim igrama moe isprobati koliko je izdrljiv. 'tac se slae sa samim sobom. 7eselo odmahuju i# probija kruni mi!i svoje supruge koja & ona# molim lijepo# vi!e nije slobodna ena & u sebi zatomljuje krik !to se otrgnuo s lanca. Nitko ne nau$i $itati bez muke. -irektor zaranja u njezinu hladnu vodu# a zatim iz tog polumraka izranja na sunce2 (o zna$i da u bilo kojem pogledu ugodno ivi u samom sebi. )amo neka !uti2 U ku i# naravno# moete ivjeti poput snijega na livadi# ali moete i zaposliti udove na svom lan$i u tako da sve zvecka. %nogo je ena# ali mu!karac je samo jedan. 7isi iza stranjih eninih nogu i !apu e joj o erotici# koju bi mu u javnoj ku i u svako doba mogli darovati. /li on ipak ulae u N+U. ,rotika & ta je rije$ nastala od rije$i ,rika# a ne 6erti. (o i daje smisao ovoj sve$anosti. %u!karac mora ra$unati sa ivotinjom u sebi# i !to se na kraju dogaa; =azgovor sa svijetom i njegovim svjee podmazanim predstavnicima strojeva# i to u nekom predsoblju# gdje $ekaju da im u pomo dou ene s rupicama kakve ostaju nakon grada. )ve !to su neki cijeli ivot radili zemlja e potpuno zaboraviti. /li mu!karac e ispod sebe sasvim sigurno otkriti svoj ejakulat i u toj se izvjesnosti zadovoljno valja: njegovo e dijete nakon njega nastaviti ivjeti i mu$iti druge ljude u ovom gradu. 4amirimo pred tom $injenicom. (ko bi elio sve uni!titi# a zatim ipak ponovno zapo$eti; (o$no. 'n djetetu kupuje novu opravu# a majka e je# ograni$ena poput prirode# morati oprati. )ve nam to pokazuju na televiziji. %ajka svira klavir# ako pedali mogu izdrati njezinu teinu.

-irektor je enu dovoljno jebao u sve cijevi. )ada gleda ispred sebe# pa samog sebe# a zatim taj ljubazan stranac# koji se saginje nad motor !to vi!e ne mora raditi# po rukama po$inje premetati svoju ku nu ivotinju. 1ao kada milujete psa. -a prostite# slini po njoj. -omovina nije ondje gdje je prije vas bio ve netko drugi. .ena je za mu!karca postojana 8dobro odjevena9 konstanta# jer ona je uvijek s obje noge na zemlji# dok on gaa ravno u srce i iz hobija izrauje kompjuterske programe !to druge jednostavno ostavljaju bez daha. )unce obasjava polja# a 6erti je i sutra sasvim sigurno ondje. Ni jedan se mu!karac ne bi trebao zadravati blizu nje i jebati je kad joj je dosadno. )ada direktor gaa iz svog mrtvog kuta. Probija se naprijed prema svom mjestu poput poto$i a !to te$e u dolinu. *a! to voli ta 3ormula 1: stajati# a ipak se nemirno kretati na startu2 / ista no oko nas ne moe o$istiti siromahe od njih samih. Naprotiv# njima je hladno i moraju se ugrijati u pipicama svojih ena. )utra ne bi eljeli zakasniti u tvornice# na!e najve e dobro# gdje ih o$ekuju# ali gdje nisu dobrodo!li. /ko lete# netko e ih odozgo skinuti. %nogi moraju na svojim vo kama otpiliti smrznute grane. -irektor eni na uho !apu e svakakve gadarije. -a bi je sada mogao ostaviti poput ranca ueglih zemi$ki. Neka sama odlu$i2 1ad god to eli2 'na dobro ivi# ali samo dotle dok vodi brigu da joj u ga icama ni$ega ne ponestane. I dokle god u nju vodi puteljak o$i! en od snijega i posipan solju# kojim se direktor moe vratiti ako mu se unutra ne svidi. 0opta mora u gol. / ena; %u!karac je vu$e za kosu kao da mu je u rukama volan. Pribliavaju i se svr!etku# njegov se kurac uz lomljavu probija kroz enino !ipraje. U zadnji mu se tren poskliznulo# jer se ena stisnula. %u!karac je rukom udara u zatiljak i obra a joj se snanim glasom. 4ar bi ta ena mogla misliti na vjetri !to njeno pirka oko nekog voljenijeg uda; 4ar bi to bilo mogu e; (o dovodi do toga da ju je prepuni direktorov kale samo okrznuo# a njegov je sadraj poput hrpice odba$ena sme a zavr!io na smetli!tu njezine koe. (a ena ne zasluuje da se mu!karac nagne nad nju ni pod kutom od EH stupnjeva. / sad si popijmo dva pehar$eka2 %a moe i tri2 7esele osvaja$e ranije nisu toliko ometali. -anas pirka o!triji dah. -ok ih tjeraju od jednog do drugog mjesta# stanovnici ove zemlje morat e se probuditi i prije nego !to shvate gdje su zapeli. /li $ekajte malo2 I oni uivaju u nekim prednostima: s uzdahom i s puno svjeeg zraka i njih e kao i nas sti i prolje e. No $ini se da smo %I u meuvremenu puno vi!e postigli# jer idemo ravno i usuujemo se oti i u kazali!te# na koncert ili na izlobu gdje prepoznajemo sami sebe# no!eni ni$im drugim doli sjajem N+I>'7I> jadnih o$iju. -a# i mi smo na popisu2 %olim vas# pogledajte dolje na onaj divlji breuljak nezaposlenih vjernika koji ovise o dobroti svojih banaka. /h# svjetlost u tim o$ima na kraju dravne autoceste nije pozlatila ni!ta osim dividende jedne tvornice. 4aboravili su migavcima pokazati smjer vonje te su# ne prona!av!i sami sebe i prestra!eni blje!tavilom posla !to su ga kona$no dobili# sletjeli u rijeku. =ano ujutro nikako nemojte zaspati za volanom. )to se u meuvremenu dogaa s novcem nas poreznih obveznika; =azbacuju se njime kao !to se razbacuju i nama# dok se skupim

sportskim automobilima voze po mr!avoj# nadarenoj zemlji u kojoj industrija velikom brzinom upravo ulazi u zavoj. I drugdje ive ljudi koje gaze auti. )ada emo neumorno nastaviti put# ostavljaju i za sobom na as3altu dravne autoceste jedva vidljive tragove te svakom djetetu televizor u boji# a drugima po videorekorder. 11. Poslije se za doru$kom ne mogu do sita najesti. -ijete je u trku si!lo i kao pravi 3akin$i skaku e oko oca. )unce malo2 4asluilo je deparac2 'tac eli da mu sin bude hrabar i da nikad ne oklijeva. No ovo dijete moe po$eti oklijevati jedino pred nekim izlogom s igra$kama dok se s noge na nogu !e e okrunim glavnim gradom. -e$ko stvari kupuje samo sebi. I ne prepoznaje u daljini de$ke iz razreda koji gledaju kako tro!i novac 8dok oni tro!e vrijeme za kojega bi jo! stigli pokucati na poluotvorena vrata privrede.9 U osnovnoj !koli sin sjedi za istim stolom s djecom iz siroma!nih ku a. (o je pedago!ki gledano logi$no# ali izaziva pravi rat u kolibama2 Neki sinovi i neke k eri zaudaraju na staju# u kojoj se ve ujutro narade oko stoke !to je do $lanaka u gustom# tamnom izmetu. Ustali su u pet i iz zatvorenih ku a si!li u nizinu. 'ndje gore $u$e jedni pokraj drugih# sve dok ih neima!tina ne potjera u tvornice. 4ar nikada niste vidjeli da i u tvornicama cvate i ocvate takvo cvije e; -ijete drsko kora$a poljem ne bi li poremetilo odnos izmeu prirode i prirodnih zakona 8pa ima dijete pravo !tapom mlatnuti krticu ili na skijama pro!i!ati nizbrdo. I vi# naravno# imate pravo radi zdravlja !etati se odjeveni u prave# prirodne oblake od vune29 Ponekad u utrobi !ume opali pu!ka. )epti$ke bi jame trebale !titi prirodu od ljudi i njihove ostav!tine# ali tko e za!titi ljude od vjerovnika# bankovnih slubenika# koji ustaju rano ujutro samo da bi pogledali uvis# u /lpe; Preko no i se# hvala *ogu# snijeg malo otopio# pa e se skija!i zamisliti oko kupnje skija!ke karte. %rvice leda rasute su oko stabala poput crvi a od stiropora !to pada iz pakovanja nekog lijepog ureaja# kao !to nama padaju ljuske s o$iju. Netko bi drugi to druk$ije doivio. -olazi ku na pomo nica# guraju i ispred sebe kolica iz samoposluivanja. (lo !to je na nekim mjestima jo! zamrznuto tutnji kao da je !uplje. )asvim sigurno ne$ega ima i ispod nas# a ne samo iznad. Imate li moda nekoga s kim ste u uspjeloj vezi i s kim moete oti i u kino; /ko nemate# onda kod ku e $ekajte da vam na vratima pozvoni netko tko vam zbog nezaposlenosti na ovom vitkom# lijepo graenom svijetu eli prodati pretplatu za neki $asopis. (ako ete bolje razumjeti potrebe svojih predstavnika u umjetnosti# gospodarstvu i politici. *udu i da je mu!ko# direktor se moe sagnuti nad enu# jer ona sjedi na starom mjestu# do kojeg ne dopire svjetlo. +o! je mra$no. 6erti nosi sun$ane nao$ale. -ijete ulije e u sobu# veselo od lutanja po okolici i gledanja televizije. 1rije!ti od pohlepe. 'vaj mu put moraju kupiti ne!to sasvim odreeno# na $emu e mo i pobje i od ovog svijeta: brze aparate i prikladnu odje u# !to e mu dane ispuniti sre om. 'vo dijete eli ponovno ote i s bujicom. Iz mo ne# tamne zvijezde o$eve glave izlaze mo ne

rije$i. 'tac je odabrao ba! ovo jutro da iznenada posjeti djetetovu majku. Ukratko# nametnuo joj se# popravljaju i svoj no ni u$inak. 1ao !to se u lanoj iskrenosti ve$ernjih vijesti smje!tamo na tren kao u naslonja$u# tako se on svom teinom uvalio u enu# pristav!i odostraga poput svemirske letjelice na crpku postaje svoga ivota gdje se eli utje!iti svetim sakramentom. 1ad bi barem jednom mogao napuniti spremnike do kraja2 Izvrsno2 =ije$ima se probija u enino uho: neka mu izvoli poloiti ra$une o prekr!ajima pro!loga dana. 'n je glavni knjigovoa# koji iz buhe pravi slona. Nadajmo se da e jednom izrasti i prava trava# budu i da smo sijali krivo sjeme ispod automobilskih groblja i odmori!ta uz autoceste# gdje i gumicu morate ugrijati da biste je mogli skinuti. -a# ondje# gdje se svojski trudimo razbacivati se samima sobom# poloiti svoje sjeme# a zatim to pre!utjeti partneru kako bismo u tomu mogli uivati sami. U kipu em ulju mu!kar$eve pohote enina se bedra smiju ispe i i pripremiti samo za direktora# tog uasnog prolaznika. (ada e se i on potruditi oko ene i uz trzaje istovariti na njezinoj rampi. 4auzvrat e joj pokloniti zgodan bro! ili eljeznu narukvicu. )ve e brzo biti gotovo i opet smo slobodni# kod ku e# gdje nam je i mjesto. +edino emo biti bogatiji nego !to smo to bili prije# kad smo se smijali susjedima. Njih smo pozvali da sve gledaju2 Ni!ta vam se ne e dogoditi ako vam ovaj gospodin iz sekte uivalaca pokuca na vrata s pjenu!cem u ruci2 Naprotiv# ene bi zbog toga trebale biti sretne2 )amo bi nam jo! trebalo da je mu!karac sam sebe spakirao u kutijicu2 Nebesko plavetnilo ima s krajolikom najozbiljnije namjere. Posao cvjeta. .ena e sasvim sigurno iskoristiti prvu priliku da zbri!e 3rizeru koji e je smanjiti za %ichaela. -a# odgovornost je sada na njoj# jer mora se prikazati kao ukusan zalogaj. %eu nama# pravi je komad2 Puni ljubavi# roditelji se uz lomljavu sudaraju iznad sina# koji se iscrpljuje u igri kao !to se otac iscrpljuje u majci# gdje se igra sam. -ijete e svaki $as odvesti. Prije su ovdje rasle vlati trave# a sada srce obavijaju uze. Nitko ne moe mirno kora$ati svojom stazicom i sve promatrati. )vi se moraju razbacivati svojom patnjom ili ispisati stvarala$ki mlaz kako bi ih svi vidjeli i morali voljeti. )a svih strana sina ispituju po $emu je on to bolji od djece siroma!nih seljana. %ajci je iz grudi zamalo poteklo umorno mlijeko od uasa !to dijete & $ini se & nema besmrtnu du!u. 'no ni u majci ne izaziva neko blaenstvo. +uri na skijali!te# na koje se drugi ve # o joj# penju skija!kim uspinja$ama. )amo da se ne precijene# dok se spu!taju u nizinu2 )ina# koji joj se poku!ava oteti# majka lakomo prekriva poljupcima. 'tac dobro udno svija tepih. 1ad bi samo mogao ostati sam sa enom i mahati svojim kolcem 8kol$i em92 1ad dijete na njih ne obra a pozornost# mu!karac ponekad gurne dva glatka# brza prsta u enin najnapetiji dio" u pukotinu koja ga toliko privla$i da joj kupuje skupu odje u kako bi je njome prekrio. 1ri!om miri!e ruku koja je pobjedni$ka kao i on. '!tra kao i svjetlo. / majka tako voli dijete da je to strahota2 =azmazila ga je kupuju i mu igra$ke i drugu kramu kao da joj je ljubavnik. -obro raspoloeni otac udara !akom o stol. 'n je majku ve upotrijebio pa za!to je ne bi upotrijebilo i dijete; )amo neka ne pretjeruje2 )in e se nau$iti

skromnosti posuuju i onima koji su skromni iz nude svoje nove# lijepe skije# a zauzvrat e dobiti ne!to novca kako bi u slasti$arnici utrpao u usta jo! pokoje iznenaenje. )in# spori lokalni vlak# ve je razvio ivu trgovinu svojom opremom kako bi i neobavije!tene pohodila sre a 8koji misle da se na koturaljkama vozimo tragaju i za praznim mjestom u sustavu pred kojim se izdiu /lpe9. /li ta djeca razumiju da i natjecateljske skije koje se nose na grba$i nisu ba! je3tine. %u!karac i boanstvena ena osje aju se jedno uz drugo budni. 1rupnim bodovima o$i su im za!ivene jedne za druge. 'tac# koji svira violinu# pohvalit e dijete zbog njegova smisla za poslovno. 7i koji se u op ini bavite unosnim poslovima sa snijegom i traite da vam plate i kori!tenje snjenih pahulja# tog sirastog sportskog rekvizita# mogli biste se na njega ugledati2 )nijeg se zadrava na oranicama va!eg zavi$aja# po kojima ste se i vi# jedan od mnogobrojnih robova sporta# jo! prije pola sata u !arenu skija!kom odijelu# probijali kroz ivot od skija!ke staze do diskoteke. )ve je svejedno# a vi ste prvi. /li najprije vas uspinja$a mora odvesti u blizinu *oga# gdje je vrijeme vrednije od onog vremena koje vam je pje!ice mjerila gospoa supruga i koje vam je potrebno da biste se spustili po natjecateljskoj stazi. U$init e vam se da bolje razumijete ivot kad se naete pred snjenim ponorom# a tijelo vam priti! e ureaj koji se takoer moe prati. )iroma!ni ne mogu zaustaviti vodu !to se ispod njih zamrzava i ne ostaje im ni!ta drugo nego oprezno preko nje prije i ispred najuzvi!enije od svih planina# odakle pomo # uz osobito po!tovanje# nikada ne e sti i. Unose i veselje u oblinje kr$me# lijepo odjeveni ljudi razmiljeli su se iz svojih ureda poput ba$enih# !arenih kockica# a sada# pa da# u savr!enu poloaju u kakvom su nagnuti nad voljenu osobu jednostavno jure u nizinu# gdje se nikad ne e sjediniti s ostalima# koji su propali u neka lo!ija vremena i koje su udarcima pretvorili u po!iljku# u paket ivota punog humora# kakav npr. vlada u emisijama raspjevanih narodnjaka. / najsiroma!niji sve to promatraju# ali nikoga ne poznaju. +er ne mogu shvatiti da te zvijezde s malih ekrana svijetle upravo iznad njih. =aznosi ih vjetar. 1u na pomo nica majci posluuje kavu. 'na je u meuvremenu u ormar sakrila jednu neotvorenu bocu. 5to bi dala da djeca danas ne dou. Ionako samo galame. /h# zbilja2 (ek sutra imaju probu za vatrogasnu zabavu. Pjevat e# tandrkati i zveketati. U neradne dane !to!ta se na tanjuru gramo3ona 3ino stapa u %uku po %ateju ili neku drugu skladbu koju na!e uho moe podnijeti. .ena zaprepa!teno gleda u ruke. :ini joj se da nisu njezine. 'ndje gdje se trzamo na lancu i obru!avamo u nizinu# podie se jezik kao !to se ispred nje podie penis njezina supruga. 1ad ne mora raditi# enu obuzima osje aj da je priroda zasjala bjelkastim sjajem. )amo je li to bila priroda; )vi se mi elimo dotjerati kako bismo nekoga upoznali i nesmetano ostali u njemu samo za njega. %isli li uop e na enu taj mladi koji ju je prokrstario u samo pola sata; )tao je u hrpicu koju je ona iza sebe ostavila# jer se isplati biti ne!to posebno. .ena e sada provjeriti kako je to poput boice ivjeti za nekog drugog. / da i mi

odemo 3rizeru; Poslije bismo mogli pogledati bogalje rada u radni$kim boi nim jaslicama. U prolazu direktor eni zavla$i ruku duboko u izrez na haljini# gdje se pojavljuje ono !to je za njezinu pojavu najvanije. Upravo onako kako to na slici mora biti. Ne e se ta ena njemu oteti s lanca. Njezin je posao da gleda# lie i prima u sebe njegov kurac. Ne e mu je oteti nikakav bezveznjakovi 2 4emlja se turobno sjaji# ali oni koji mogu vidjeti# ne vide ni!ta# jer se njihove jadne sjene sudaraju sa sjenama veselih sporta!a# koji su se i sami stisnuli kako bi lak!e sjekli vjetar. *ojim se da negdje drugdje# gdje se ne ivi i ne smije u ritmu nezaustavljiva turizma# ljudi nisu tako gostoljubivi. U prljavim kuhinjama pucketa hladna vatra u o$ima mu!karaca koji moraju i i na posao u pet sati ujutro. 'dvratan okus tirolske salame vi!e i ne osje aju. .ene se glasno probijaju u zbilju# zahtijevaju i radno mjesto umjesto djece 8koja pak u >adersdor3u# u *e$u# posje uju grad u malom# gdje su ku e tako male da se njima mogu igrati. (ako dijete odmah nau$i da mu je mjesto meu podanicima.9. )vi ele dodatno zaraditi kako bi se i oni preko praznika poput 3urija na skijama mogli spu!tati niz brijeg. Nakon posla ni traga svjeini koju su mukotrpno postigli peru i se. U olovnim komorama tvornice papira ni!ta ne ete dobiti tek tako" tu su jo! cijele hrpe papira koje treba obiljeiti brojevima. U udruzi mo nih direktor se dogovorio da se ene prve otpuste# kako bi se mu!karci rasteretili barem kad su na poslu. I kako bi se na nekome mogli iskaliti kad im se odnekud neo$ekivano pojavi predradnik. 1akva veli$anstvena slika2 =adnici u kantini nesmetano se meusobno promatraju. Pred svjetlima pjevaju poput ptica kako bi svoj ivot u$inili savr!enim# a direktoru pri$inili zadovoljstvo. 6dje je tu smisao; U njihovim strastvenim enama# u kojima je ivot do!ao do izraaja u svojoj punini; -irektor treba svoju vlastitu enu# jer svakomu ide njegovo# zar ne; 7e se pokazalo svjetlo dana# du ani su otvoreni# dok su ljudi sve zatvoreniji. %u!karac promatra enu kako vodi pravi mali rat ne bi li rezervirala termin kod 3rizera. Promatra je sa strane i primje uje da su joj se grudi spustile. /li u njegovu sje anju ive jo! uvijek kao da su djeca koju je stvorio i oblikovao. U svakom slu$aju & o# nebesa# gdje je to zavr!io moj alac & enu e opet mo i oblikovati. 'na pripada njemu i samo njemu. (oliko e nam plodova zemlja valjda pokloniti2 Nakon !kole dijete e se sjuriti niz boanstveni brijeg bre nego !to ete vi udahnuti. -anas e vas to dijete# koje je sve naslijedilo od svog oca# sru!iti ili vas u najmanju ruku u svako doba prete i. (ako su razmazili to malo stvorenje# koje je neprestano uz majku i misli da e to trajati vje$no. /li ena bi mladost eljela kupiti u nekom drugom du anu. 'tuda i nova 3rizura. 'na se eli pred svima pokazati i pro i pokraj njih. I pokraj svog komada# koji je ondje gdje zimi hrane divlja$ u njoj ju$er hranio zvijer. 4ar nije ve prije viala mladi e po barovima; *ez obzira na to jesu li ostali ili oti!li# lijepi su dokle god i njima ne doe kraj. )a sobom imaju puno posla# jer moraju poprili$no toga obaviti prije skija!kog vikenda# kad e se mo i kur$iti svojim prijateljicama# pred

kojima i mi zastajemo praznih ruku# $ude i se kako to da je na glatkijoj stranici ivota nastao takav $etverobojni dubokotisak i u nama izazvao tako dubok utisak. %islim da su i razglednice obzirnije prema prirodi nego !to je vrijeme prema enama. U neradne dane krajolik !uti na razglednici koju kupite na kiosku i na koju na$r$kate neku glupost. 7rijeme jednostavno ide predaleko2 Poput oluje prodire u enine odavno opu!tene crte lice. 'h# ne2 .ena rukom prepla!eno prekriva blje!tav odraz lica u zrcalu. (u e biti jo! puno posla# i to ne samo za 3rizera koji joj svaki put napravi druk$iju 3rizuru. (oliko truda za malu varijaciju na obi$nu malu no nu muziku. Njezin lik bjei iz okvira zrcala# slobodan poput njezinih misli. 'na zna gdje je njegova ku a. 'ndje ve $eka skija! s cijenom na sebi. )vi mi $ekamo da toga bude malo vi!e u platnoj vre ici osjetila# po kojoj jurcaju oblaci. -a# podneblje je ondje naj$e! e o!tro. =azmislimo kako da se dotjeramo kako bismo postali ne!to vi!e i narasli u sebi barem do razdjeljka na glavi. .ena $eka da mu!karac kao i obi$no krene u ured. %u!karac pak $eka da jo! jednom ode na njezinu pukotinu# prije nego !to je preko dana stavi na led. +adni su radnici sa zaveljajem na leima ve odavno pro!li pokraj lavina. / sad se malo odmorite2 /utobus je oti!ao. Njime se odvezlo dijete koje e se nadmo no postaviti iznad druge djece u razredu. Njegova linija ivota zgodno je sloena 8vjerojatno umje!no! u kojom dijete juri niz obronke ili kojom je ve posjetilo nekoliko inozemnih gradova9. Njemu je dobro otkako se rodilo u ku i dareljiva $ovjeka. -jeca iz razreda priu!te si led# s kojega se ne mi$u. (u ku u obasjava svjetlost koja kao da je nikla sa sjajno ula!tena parketa. -anas e biti kako ja kaem: sun$ano. :im nae vremena# ena e oti i u grad u neki butik kako bi poradila na izgledu ugodnijem za oko. 4a!to ona tom mladi u ne moe ispuniti dan; 4a!to taj stru$njak za skijanje po duboku snijegu mora kliziti nedirnutim snjenim tra$nicama; I i i onamo gdje prije njega jo! nitko nije bio; 'sim pro!le godine# kada je ondje ludovao neki drugi mladi s prijateljicom i prijateljima. .ena ne misli ni na !to# osim na ono !to da odjene kako bi bila bra# vi!a i dospjela !to dalje. -okle god je nose njezini osje aji2 / sad emo te osje aje opet lijepo spremiti2 Njezin joj suprug ne moe pruiti mir. 'n sada odlazi u svoju tvornicu. -a budemo iskreni 8izmeu ostaloga i prema vlasniku9# za sre u te tvornice on je odgovoran LP posto. 'n je natapa sre om. I vi moete svratiti k nama# kada zami!ljeni i nakon duga putovanja poelite posijati oluju u ne$ijim o$ima. -a# samo doite i zamolite nas da uivamo u vama2 Noktiju i lica natrackanih bojom# ena izlazi iz ku e kako bi s nekog mjesta u loi 8samo najve i siromasi ne hodaju po sagovima9 due imala udoban pogled na vrijeme. 1ako li je veli$anstvena priroda u kojoj siromasi vide samo znakove za ograni$enje brzine# kojih se ne pridravaju# pa se oni i njihovi nepristojni automobili mije!aju s na!om hranom. .enina vagina natopljena je mu!kar$evim uzavrelim proizvodom. Na unutarnjoj strani njezinih bedara# ispod najlonki# ljepljiva je sluz direktorovih svakodnevnih navika. 'n rado ostavlja znak da se moe umnaati# pa bila tinta i pri kraju. %irne du!e i vrlo rado taj bi mu!karac na svojoj vatrici mogao

ispe i i odmah pojesti medenjak neke puno mlae ene. U brdima brzo zahladi. /ko elite# moete nazvati vezom to kad se !uma ogleda u akumulacijskom jezeru ili kad pod prozorom raste trava# ublauju i sje anja na ku ne bitke. 1ako li se siromasi mogu razljutiti kad ih !tipnete ili na njima primijenite neku smicalicu kojoj vas je pou$io porezni zakon. -irektor tvornice papira jo! se uvijek $udi !to horde ljudi koje rade u njegovoj tvornici kupuju u uvijek istom samoposluivanju uvijek iste stvari# iako su oni razli$ite teine i visine. 'soblje po mjesnim du an$i ima odavno su otpustili# kako se stanovnici ne bi raspustili kupuju i zemi$ke s nareskom i pivo. =adni$kim zborom 8stari dobar glas na!e industrije u inozemstvu9 i njegovom ju$era!njom dernjavom taj nas mu!karac eli tako prodrmati da udarimo u njegova prsa# zvu$nu branu izmeu njega i nas. +ednim udarcem noge moemo sprije$iti da naslada# taj bjeloputi zastupnik ljudi# bezuvjetno eli oglasiti se prodornim glasom. .ena tada za!uti. U sobama u kojima je progone samo zbog jedinstvene delikatese njezina spolovila odjekuju vrisci do neba# a u sje anje na bitku galama se $uje sve do ograde. %u!karac i ena ve dugo djeluju jedno na drugo. Uskoro e morati ustati i oprati se jedno od drugoga. Neki se nisu ni pojavili u crkvi# gdje kaplje s kipova# a drugi nisu ni bili izabrani. Uz vremensku prognozu i lice obiljeeno vremenom drvodjelja se razvija u kratak ivot u vlastitoj eni# koja radi u robnoj ku i. Njezina ju je karijera odvela iz !kole na sjenik i ve ih je bilo troje u kuhinji# toj radionici ivota u kojoj ih uglauju# ali u kojoj smiju biti i neuglaeni# jer je to jedina prostorija koju imaju. %oraju biti zajedno. Udarcima priroda $ovjeka svede na prirodnu veli$inu# a zatim ga odvodi u gostionicu gdje se moe izliti iz svog korita. 1od ku e zure u proizvode svojih osjetila# djecu# razmi!ljaju i kako da ih rastjeraju ili tresnu njima o zid. 'vdje djeca ponekad skon$aju bre nego !to je trebalo da ih stvore# pr$kaju i si meusobno po sluznicama. 1ako da nam osiguraju trajanje i postojanost kad im vlasnici drave truju stabla ispod stranjice# a papir !to ga proizvode za pedesetak e godina nestati poput znaka na nebu; Uzaludan poput bijesa. Uzaludan poput izbora ho e li ena nositi hla$e ili suknju# kad kod ku e hla$e ionako ne smije nositi. Njihovo zadovoljstvo prolazi prebrzo# kao !to prolaze i ozljede !to ih zadobivaju na poslu sve dok ne postanu radno nesposobni. Na zdencu uranjaju ruku u mlaz !to te$e. 'sjetljiva enina prsa pretvaraju se u bezli$ni donji dio tijela# gdje raste raslinje koje lije$nik ljutito $upa. Ne odlazi $ovjek u bolnicu ni zbog $ega. =azjareni i gladni# jednog si dana prospu mozak lova$kim pu!kama# !to u tajnim zakutcima njihovih ku a ni$u poput plijesni. *arem su u vama na!li iskrenog gazdu# koji e im dijete pou$avati auto&mehanici# dokle god i ono na sebe ne digne ruku. 6ospoa se direktor & na licu joj to pi!e jasno poput oglasa & uredila. Nakinurila se. Priroda se pobrinula za podlogu. Pod make&upom# pod kojim je jo! uvijek $ovjek# prevaljuje prostore ve e od nekoliko planina zajedno. 1ad je rije$ o njezinu licu# ena se ne uzda u prirodu. Njezina joj silovita snaga oduzima dah i ona odmah mora sjesti u auto. U domovini svoje glave# gdje i sebe vidi druk$ijim o$ima# ve vidi svog

novog udvara$a. 1ad bi enine slutnje samo pogodile cilj2 -ok ide putem# promatraju je pti$je glave gubitnica# nabodene na kolce u ogradi. )eoske je ene gledaju kao da nikad nisu vidjele neku drugu zemlju osim svog malog kraljevstva# u kojem im njihov vladar svaku ve$er udahnjuje ivot. 7e su ih majke nau$ile da paze na novac i dive se liku na nov$anici. 1akve li razlike izmeu stotinjarke i tisu ice2 -ijele ih svjetovi# dovoljno veliki da prekriju ponor. U svom vozilu ena svladava serpentine dravne autoceste. .eljela bi da mo na rije$ mladi a# u $ijem je predavanju uivala dan ranije# !to prije u njoj ponovno odjekne. U podnoju nedostupnih stuba pojavit e se meu nama ena. *regovi su ispresijecani jarugama# ali mi ostajemo dolje# jer smo suvi!e nevjesti za ono divlje u nama. )li$no je s ljudima koji su ba! ovdje rastrgani izmeu ivotinja o kojima se brinu & stotinama pastrva !to su uginule jer su prenaglo podigli branu & i posla# koji su uspjeli na i. Posao je prolazan poklon koji im je dao vlasnik tvornice. 'vo je opis djeteta duha. +urcaju po obroncima. Iznad krajolika !to su ga skija!i nesmiljeno nabili skijama vuku uspinja$e na vrh svoj teret u vodonepropusnoj ambalai# na kojoj u nepropusnu plasti$nom omotu visi pozivnica prirode. -a. :ini se da zemlja !to je neko bila bogata oblicima ili jednostavno neravna ispod skija postaje nikakva. Pred mahnitim jednodnevnim turistima iz *e$a topovi bljuju snijeg. )vaki od njih smatra da je na skijama pravi maher. 'vdje emo se moda due zadrati. Na ovom svijetu ivimo ve cijelu vje$nost u elji da ga promijenimo# a sada taj svijet skon$ava ispod nas. )kija!i o$ijukaju samo s krajolikom. *ez brige# nisu vam oni srameljivi. >odaju zemljom s golemom aparaturom ispod trbuha i utrnjuju svaku vatru. 4elja za brzinom stanovnike gradova vu$e uzbrdo# a onda ih ta ista brzina baca nizbrdo. 'h# kad bi se barem jednom mogli dokraja osloboditi2 0etjeli bi pod suncem ti iskreni majstori i pokazivali nam !to su napravili od sebe i od drugih. Pomije!ali su se s drugima i stvorili nove sporta!e. I njihova e djeca# na $ijim se licima poput !avova vide raskala!ene no i roditelja# pro i !kole skijanja. 4a!to bi se ba! oni morali odre i sporta# te bolne ispraznosti# kad u ivotu ionako ne mogu previ!e izgubiti; 'vdje namje!taja nema# ali zato nema ni granica natjecanju u skupim skija!kim odijelima# robi i rasko!i# uklju$uju i i neprikladna# besmislena pokrivala za glavu. /ko granice i ima# onda taj breuljak jednostavno treba presko$iti2 Iza njega je sasvim sigurno neki drugi# u koji e stati sve !to stane u nas. /lpe je ve odavno na$eo zub mode# ubojstava i obi$aja# a nave$er se od smijeha valjamo pred nekim $ovje$uljkom koji tetura i svira harmoniku. 'ko nas spavaju seljani. Pred njima se brda ne rastvaraju kad na biciklima ili u malim kolima# zavezani sigurnosnim pojasom# ujutro odlaze na posao. 'ni moraju osjetiti svaku neravninu na putu da bi do!li pred vrata parka u kojem je posebna divlja$# radnici. -a. Neki uspiju napredovati# ako su im noge i ivci od dobrog eljeza. %olim vas mir2 Ipak ovdje rade ljudi pred svojim ivotinjama. )vaki u svom kavezu. Nitko ne e ispruiti ruku i zaustaviti neku od ovih spodoba na skijama koje dube kratere u tlu. )vi mi podlijeemo zakonima prirode# koji glase: sve !to je te!ko ide

nizbrdo. Neki to ele osjetiti na vlastitom tijelu. -rugi pak stavljaju sun$ane nao$ale i odmjeravaju se# zami!ljaju i ono drugo kao ukusno jelo. Nave$er je na jelovniku sno!aja 4a nouvelle cuisine: malo# ali ukusno. Iz zdjela se die crvena para vremena# zveckamo vilicama# zlatne su glave klonule# a brda se nijemo uzdiu. (isu e neotesanaca prenemau se po obroncima. / nekoliko stotina suvi!nih proizvode papir# robu koja na vrijednosti gubi bre nego !to sport potro!i $ovjeka. +o! uvijek imate volje za $itanjem i ivotom; Nemate; ,to vidite. .ena se odvaila krenuti u glavni okruni grad# gdje je njezin mu prije obi$avao parkirati kola i u sauni udisati vru zrak. Nema veze. Na mu!kar$evim mo!njama i hridinama# nako!ena na stubama njegova spolovila# visi njegova supruga# pokraj koje mu!karca zatekne san# ako ga potrai. 'va je ena postala njegov luksuz. 'n se u nju izlijeva# sve dok se ona ne prelije. %u!karac postoji da bi na svom tjele!cu sredio neke sitnice# a ena se mora odjenuti !to smjelije kako bi ga potpuno obnovila. No ni lokal izvjesio je crvenu svjetiljku# ali nema vi!e onoliko posjetitelja kao prije. -a bi do!li do daha# muevi uzimaju eninu smokvu u prazne dlanove i cijede je. )vojim ku nim ivotinjama prije toga zaveu noge# kako bi ih ponovno prona!li# zametnute pod neki novi komad odje e. )a enama sada moraju biti na ti# a da ih pritom ipak ne smatraju sebi ravnima. )unce obasjava put. Ima i drve a. /li i ona su ve pri kraju. *olest vam je# gospodo# utrla put u spolovilo koje vam je dobro poznato i od kojeg ste ranije uvijek bjeali. Povjerenje u partnericu postalo je u meuvremenu stvar ivota ili smrti. Ina$e vam preostaje jedino lije$nik specijalist. / $inilo se da su vama# dragim putnicima# otvoreni svi putovi# po kojima ste hodali i# sretni zbog vlastite besmrtnosti# na usnoj harmonici svirali sve melodije. 1ako li ste se samo ljutili na svoja gluha glazbala2 6ledaju i se u o$i# sada diemo pra!inu i pu!e i se od pohote# drugomu se posluujemo u vlastitom soku. (aj uasni stalni gost na!eg spolovila najradije jede kod ku e# gdje mu je jelo najukusnije. %u!karac kona$no ivi u slozi sa stvar$icom !to na njemu visi i prkosi. =anije se koristio svakom prilikom da enu podree kao ivicu# a sada je pred enom on zarastao poput ivice. )itnica2 )vaki mu!karac mora prije ili poslije nau$iti kako da partnerici u vje$nom miru i spokoju probije !upak# jer drugih partnera vi!e nema. 'va je ena dovoljno !iroka. -anas su mu!karci krupniji i poti$u osjetila !to su im sada pri ruci. =anije bi svakom mu!karcu pripremili enu onako kako je on to elio. -anas se mu!karac isprazni u vlastitu enu# jer posue e iza njega ionako oprati ona. (aj se uasni gost sada naslauje na njezinim obrazima vru im od kreveta. 'n se potpuno usredoto$io na erekciju na obraslim pa!njacima svoje karlice# gdje !umi i !iklja snaan mlaz. Neprestano je u strahu da e iza i iz 3orme i da e ga zamijeniti neki ljubazan stranac. /h# naslada2 )vi bismo na njoj eljeli izgraditi svoje temelje2 /li na va!em mjestu ja se ne bih uzdala u njihovu $vrsto u2 =u!e i stijene# !e u se poput grabljivica svojim rascvjetanim ulicama# ti rekreativci# mu!karci2 ) paketima mo nih spolovila meu nogama u potrazi su za ljubaznim krilom gdje bi se trajno mogli nastaniti. U stadu su jo! pitomi. Njihovi paketi i mesa

presvu$eni su prozirnom# oro!enom 3olijom. :im upre sunce# 3olija e puknuti i iz pukotine !to se !iri pote i e sok. / kad sunce uz riku pripe$e# vlano e se odlagali!te sme a rasprsnuti i parkirali!te e zapahnuti o!tar miris spolovila. -va e para o$iju za usporedbu upregnuti da vuku kola dok ne zavr!e u jarku# a elje bez gospodara ne po$nu lutati uokolo u potrazi za drugom ivotinjom koja e ih vu i. Pa nisu mu!karci valjda uzalud ivjeli2 Po njihovoj vlastitoj elji ene im pi!aju po licu# dok oni mirno lee ispod drvca spolovila $iju su sadnju osobno nadgledali. )ada e ih ono zauzvrat zaliti. 'be a li joj mu nov bro!# i hladna e 6erti to kod ku e u$initi# po!to mu!karac !akom udari o njezinu pognojenu gredicu tako da se otvore i zemlja i ona# a kruni joj se mi!i lijepo olabavi. )vi mi moemo uivati u takvim zadovoljstvima# a da se pritom ne moramo skrivati u svojem sobi$ku# u kojem nema ni$ega osim namje!taja. Poput ljudi koji uvijek gledaju iznad sebe# kako ne bi morali sniziti svoj ivotni standard i stav. 7rijeme tro!i nasladu kojom prodiremo jedni u druge i prodornim se glasom deremo jedni na druge. +edino !to je sada vano jest ujutro na svoje smetli!te baciti neko tijelo koje je ve e od na!eg. 'ni umorni potro!it e se dokraja. Njima je ipak lak!e# jer ne moraju biti vitki i posvijetliti kosu. Ionako im je koa svijetle boje# jer su neprestano za strojevima# za koje se moraju vra ati i oko kojih se moraju metle la ati. / kad pogledaju ono do sebe# vide kako otpadne vode iz vodovoda u izgradnji zagauju potok. 'no !to su oni stvorili# ba! sve# moraju previti i privinuti na prsa. +edino !to eli direktor postrojenja koje je drava pojastu$ila# a stranac izmuzao jest prskati u tu po!ast od svoje ene. 'na je prijetnja !to traje od jutra do mraka. 1ako da ue u njezinu stranjicu gdje je drvodjelja ve izgubio sva svoja prava; >o e li >ubertus# njegov lovac# ikad mo i zaspati u toj lisi$joj jazbini prodorna mirisa# u koju su ga uhvatili; (ko e# ako ne on# kle$ati pred enom# nadrauju i joj osjetila i prebiru i po naborima; 'na odozgo posuuje lice# a on odozdo iz trgova$ke komorice rascijepljenim jezikom spolovila daje obe anja. 4rak je posvuda po poljima# a ene su posvuda oko nas. +edemo njih i s njima u dru!tvu. (aj odnos ne ometa na!eg blinjeg. 'n odlazi onamo gdje odnosom moe upravljati sam. -irektor se cijelim tijelom naslonio na automobil i pi!a. (ijelo mu osvjetljava oplemenjuju e svjetlo maglenki. )voj mesni ekstrakt moe ubacivati u enu dokle god se ona sa !iljatog brijega naginje nad njega. (aj se par u golemoj ku i moe parkirati gdje god eli# kako bi nakon poduzetih pravnih koraka u!li jedno u drugo. .ena odlazi 3rizeru. Nebo iza brda sve je svjetlije# livade se okruuju danom# za kojeg sve stvari puno bolje dolaze do izraaja. +edino se ova ena obmanjuje laima# kojih su joj pune pukotine !to ih je u njezinim zidovima izdubio vrijeme. %oje dame# sve smo mi ta!te. Pustite da vam zalepr!aju zubi u ustima i haljine na vjetru pa se bacite na svog partnera kao da vam ve nekoliko sati nije naudio2 I ukrotite malo jezik2 )an !to ga parovi sanjaju nema konca. 'ni odlaze na posao i podiu pogled s puta !to ga poznaju kako bi vidjeli nekoga koga ve znaju. ,no ih gdje stoje jedni pokraj

drugih. Netko mora kupiti trenirke na rasprodaji# kako bi ih jo! vi!e obezvrijedio. Put ispod nas ocvao je. 7a!e ene razjape se ondje gdje ih dotaknete# ali danas ni jedna ena ne ide na bolovanje ni za !to. Ina$e bi negodovalo poduze e u kojem smo na!li radno mjesto za cijeli ivot i partnericu za potpunu ljubav. 1ako nastaje slika kad pritisnemo gumb; Nemamo pojma# ali za nevremena ureaj treba isklju$iti i vlastitu sliku izvaditi iz uasna rasporka# u koji nitko ne e ubaciti ni pi!ljivi !iling da bi nas gledao. / ipak puno $e! e nego !to ste to zasluili ivite od naklonosti ene kod koje stanujete i koja vas mora slijepiti# a pukotine zatvoriti kitom. )amo zato !to se nada trunku ljubavi2 'kupljeni ispod oblaka# izlaze kroz glavna vrata i nestaju. +edino su za to jo! sposobni. U tvornici e ih dokraj$iti. Idite ku i svojim enama i odmorite se2 4a to se vrijeme dime gume na grobljima auta i znoje ureaji za autogeno zavarivanje. 0im je$i# a eljezne iznutrice naviru kroz rane automobila koje smo neko voljeli vi!e od vlastite ene i koje smo zaradili prekovremenim radom. +o! ne!to: nemojte dopustiti da vas zavede vlastiti ukus# jer prije nego !to ste trepnuli na tri!tu e se pojaviti neki novi model koji je $ekao samo vas i nikoga drugog2 I onda ete imati auto kakav ste neko davno izmamili rije$ima i !tednim ra$unima. 1aj# idemo onda doma;2 1A. Pod novom 3rizurom i potpuno nova izgleda za svog udvara$a ena se penje obalom rijeke u gradi u. =u$nu torbicu sti! e uz tijelo. 'nog nesretnika od sina ostavila je u !koli. :im su ugledali enu# policajci su pocrvenjeli i gotovo je prenijeli preko ceste. .ena tetura. /li ne posr$e ta lagana pliva$ica ispod koje !umi izvor svakojakih zala. U pandama# svojoj bundi od nerca# tetura ena u proizvodu drugih papirnatih tigrova# iznad kojih se prijete i uzdiu vrhovi visoki dvije tisu e metara. (i su ljudi ovom ilavom# krezubom krajoliku oteli celulozu i papir. .eninu bi odje u svaka kroja$ica morala mo i izraditi u njezinoj jednostavnijoj ina$ici. ' joj# !to sve ta ena nema na sebi2 )itno nasjeckano drvo gomila se oko tvornica i pilana. 4a!to je gospoa direktor obula cipele s visokom potpeticom# kad smrznuta voda s velikom mukom kroti i nas i tlo ispod nas; Ne usuujemo se krenuti# ako to sema3or ne eli. 'dje a koju ena nosi prava je katastro3a2 .ena sjeda za volan i otpija gutljaj. Usta je poprskala nekim sredstvom protiv sebe same. Njezin posueni ljubavnik ne e se sru!iti u snijeg. I on vam je mustra svoje vrste2 %ladost je nagrada sama po sebi# $ak i onda kad slomi nogu. )mije se vlastitoj snazi# kojom udara sve oko sebe# odjevena u moderni kaputi !to jo! godinama ne e iza i iz mode. 4a!to i bogatima i siroma!nima ne bismo omogu ili veseo dan na valovima sporta; I jedni i drugi $esto se moraju dugo voziti ne bi li doivjeli nedirnut snijeg i malo uzbuenja. *ogati bi naime eljeli dovesti se malo blie izvoru elemenata 8i stranjicu uvaliti u nedirnut element9. Iznad njih podie se sjajna pra!ina" oni kao da su priroeni prirodi. -rugi pak vise na uzicama u tvornici ili na voljenima kod ku e i takoer se vesele snijegu.

Nadma!iv!i samu sebe# gospoa direktor sjeda za volan. 6radski lajavci smje!kaju se# priti! u i glavu o stakla slasti$arnice. 6le# ena iz bunde izvla$i bocu2 Pa ona je opijena sama sobom2 )mije!i se na hladno i. Iza prozora se guraju i veli$ine i neotesanci kao da e joj se ovog trena obru!iti na srce. %lade ene na kojima kao da su stranci vise djeca i odje a moraju ba! sada i i u kupovinu. .eljele bi ne!to vidjeti. I one bi eljele biti netko i ne!to2 1ao i ova ena2 )amo !to bi one na njezinu mjestu znale !to trebaju napraviti2 Usred bijela dana doivjeti kao i na!i skija!i na olimpijadi debakl kod 3rizera i po$upati iz kose naprave kojima nas ene motaju. ,# moje dame2 7i se nikada ne biste usudile: bez straha pogledati vlastitu sliku & mi ene barem lako promijenimo 3rizuru & kad se vi!e sebi ne sviamo. Postajemo novi ljudi# blagi i dirnuti vlastitom ljepotom. )amo u druk$ijoj# skupocjenoj opremi2 )vaka ena koja stari pla a cijenu pranja# rezanja# lijeganja i iivljavanja. 1ako bi izgledalo kao da imamo vi!e kose nego !to je imamo na ra$unu. )va ta djela i slatka jela oko kojih smo se trudili2 -a# odmah nakon radnog vremena odlutali bismo u ve$er s vilicama u ruci# !to su postale beskorisne# jeli# oprali posue i klonuli na grudi voljene osobe# koja bi nas na $etiri kota$i a gurnula u spremi!te da ondje s dna tavice grebemo ostatke ivota. /ko se to jo! nije dogodilo# ubrzo e nas zamijeniti# nakon !to je netko sa aljenjem odmahnuo glavom# a bijes preplavio lica zavaenih. (ada se moramo umiriti u ispranjenoj sobi# kao da smo i sami ve prazni. Nikada ne opra!tamo# ni sebi ni!ta ne opra!tamo# kad se silom elimo sjuriti u ne$ija klopotava osjetila. (o je jednostavno besmisleno. Neki mlai $ovjek postat e na!a punovrijedna zamjena# jer je uzgojen na novoj# punovrijednoj hrani2 4a!to ba! ja; 4a!to je mene# enu iznad $etrdeset# tako te!ko dobiti i za!to me je u okovima jezi$aca na vagi# !to se od mene odmi$u# tee izvagati nego dijete; +er sam za svaku neo$ekivanu sre u poku!avala promijeniti sebe i kupiti novu odje u. 6ospoa direktor pali kola i nespretno kre e ne bi li stigla %ichaela koji ve bu$i po pisti. )miju i se i vi$u i poput policajca# on pretje$e prijatelje te se iz obijesti s njima sudara. %jesta na koja odlazi u sje anju su mu i no u. Na to i samo na to se misli kad se kae da smo s nekim na istoj valnoj duini# na kojoj je i na! minival# kojim nas je unakazio onaj uasni pomodni 3rizer. /li pazite da zato ne propustite sljede u modu# na koju spo$etka odmahujete glavom# ali koja vas & nakon !to se $esto predomislite & ipak prati jedan dio puta. Pogledajte moju glavu i nemojte aliti novca2 Ne stoji to puno2 -a# u platnenoj vre ici s natpisom nekog du ana sportske odje e nosimo sami sebe poput zemi$ki s kobasicom !to se po njoj kotrljaju slobodno kao !to smo i mi slobodni. Ne moramo paziti na put kojim hodamo. Put treba paziti na nas# prije nego !to na njemu uni!timo sve raslinje za sljede ih pet&sto godina. 1ad %ichael padne# ne e se raskoliti zemlja ispod njega. Nama nespretnijima to bi se moglo dogoditi. Nismo ba! neko cvije e# a ipak bismo htjeli glavom kroza zid prirode2 %ichael naime moe unijeti raskol samo meu svoje prista!e2 )miju i se cijelo vrijeme# pri$a im o doivljajima s tom enom koju je ju$er izvukao na svoju obalu# a zatim ponovno bacio u vodu. %nogi na leima nose teret cjepanica# kako bi nama bilo

toplo. )amo jo! cjepanicama moramo naloiti vatru# a usta e u ljubavi ve na i neki dah u kojem je ne!to svjee skuhano. .enina svijest nije vi!e ni lijepa ni $ista. Prstima prolazi kroz kosu# uni!tavaju i rad nekoga pod $ijom je haubom drhtala. U meuvremenu je moda $ekaju djeca iz skupine za ritmiku i maenje# koju njihovi roditelji prisiljavaju da odu onamo. Pa to je samo hobi. )inovi i k eri onih koji stenju pritisnuti neima!tinom. 1oji sami moraju pljunuti u !ake# zato da bi ih sna!la sudbina da dobiju otkaz. .ena je ve zaboravila i njih i sebe. Iskoristiv!i pravo brega# vozi se prema kraju skija!ke staze. 6dje trpe i skupljaju turiste koji ili silaze s uspinja$e ili pak# svezani u par poslu!nih ivotinja# na vu$nicu opet poslu!no smje!taju debele stranjice# obiljeene te!kim ivotom i gadnim# nikad ispravljenim# pogre!kama. Naprijed# samo naprijed# natrag ne elimo gledati# jer o$i straga nemamo. U visokim# otmjenim potpeticama ena nabada po snijegu. 4a$ueni turisti na zimovanju ljulju!kaju se poput brodi a ispred prirode &plakata# u kojoj se sve slae# ali s $ijim se dobrim raspoloenjem ne slae glas jedne osobe. =ijeke ljudi neprestano se slijevaju niz obronke. 4ato emo postati zdraviji i ukusniji2 /h# ti turisti2 U salonitu i zenitu svojih kostima ljeti bjee s bregova na plau i tek !to su se ondje nasukali# ve dolazi zima# kad ponovno ele biti visoko gore# gdje se nadaju na i svoju slau polovicu. Uvijek se mora biti ini I s jo! ve e visine# s jo! ve om ugodom i tako da te svi vide slijevati se u kotlinu. No pred svojim bi nadreenim# koji pred njima !i!ti i praska poput kuhala na propan# najradije nestali. Nije li zgodno ovo skija!ko odijelo svijetlo&plave boje s kapulja$om podstavljenom krznom ispod koje viri pulover crven poput ispljuskana obraza;2 7rlo lako moemo do i u isku!enje pa zaboraviti kako ni!ta na nama nije usklaeno. Na!i gornji i donji dijelovi tijela# recimo# izgledaju kao da pripadamo razli$itim osobama 8da# tako smo graene mi ene u zrelim godinama & putem jednostavno izgubimo oblik & u nas se ionako vi!e nitko ne e zaljubiti29# koje se meusobno strahovito razlikuju# a takve razlike poznaje samo izmu$eni donji sloj. 7isimo tako mu$eni$ki na kriu# ali u na!oj najboljoj opremi. 4bilja jedinstven prizor2 (o robovi sporta stoje u skupinama# romore# pu!e i cijede se do besvijesti. 1ada smje!kaju i se na donjoj postaji i$are bace sidro# jedni o drugima malo toga mogu re i. Najvi!e !to mogu doivjeti: jesti da bi ivjeli. ' tomu razgovaraju2 Njihove iskrice osvjetljavaju njih i zemlju svjetlom snanijim od onoga kojim ga osvjetljavaju oni koji je moraju obraivati. -a# turizam je unosniji2 :im siu# skupljaju svoje krpe i krpice# dok se grane svijaju pod snijegom# a zrake se odvanog svjetla !to ga jedva osje aju na najlonskoj odje i probijaju u lijep snijeg# koji se prostire po ne$em !to je neko bila livada i upijalo vodu. )ada voda vi!e ne moe prodrijeti u tlo# jer smo ga skijama nabili u tvrdu# sjajnu plohu. )vatko od njih misli da je u ovom kraju najbolji skija!. (ako e njegov ivot imati sretan kraj. 4imi# kad bi trebala spavati# zemlja se tek budi. ) lica se !iri buka. 0judi u nekoliko sekundi prijeu njima prilagoene razdaljine i !ire se krajolikom# u kojem iznad njih nema svoda niti ispod njih tla.

Padaju nevina djeca. Nemojmo dopustiti da nas ponovno strpaju u originalne kutijice i nemojmo bespotrebno !iriti noge# jer smo u meuvremenu nau$ili besprijekornu paralelku2 %oemo posramiti i svjetske prvake# a to vrijedi i za na!a vozila u njihovoj klasi# gdje nam se zapremnina nadme e s veli$inom. 1akav dan. %ladi otkrivaju glave. Po njima pada snijeg & ali bez brige# ne i po vama. /ustr. skija!ki savez ne drhti pred na!im du!ama" $vrsto nam zamata udove povrijeene u njihovu dostojanstvu i vu$e nas naglava$ke nizbrdo. *edra su nam omotana dodatnim zavojima pa emo sljede e godine do i ponovno i oti i jo! dalje2 Nadajmo se da nas zbog nedostatka snijega ne e rastjerati poput insekata2 )ipimo u nizinu# mi pijesak u satu ivota. '!trim rubovima skija koje su nam poku!avali otupjeti zarezujemo u vje$ni led i snijeg# u kojem se stapaju znakovi: svatko protiv svakog na bijelu# sve$anu ruhu na koje padamo poput sme a. 7e ina toga pripada /ustr. saveznim !umarijama# a ostatak# nektar od tisu e i tisu e hektara pripada plemstvu i onima koji su zaposjeli ku e i vlasnici su pilana# koje su s tvornicom papira sklopile i krvlju potpisale dug# trajan ugovor. )jedala na kojima ono !to je re$eno dobiva smisao2 Predivno. )vi mi prieljkujemo mijenu. 'na nam donosi samo dobro# a pogotovo se skija!ka moda svake godine mijenja nabolje. 4emlja uurbano prima skija!ice i skija!e# jer nema o$eva koji bi ih onako umorne zagrlili. /li ondje je i gospoa direktor iz tvornice papira. -oite blie# ako se uop e moete kretati s tim tanjurima na nogama. Iz njezinih e usta za$as iza i malo svjetla2 'basjan suncem# %ichael se smije. 1rajolik se kroz desetlje a tako promijenio da sada prihva a samo one koji su mu ukusni. )eljaci# koji to vi!e nisu# sjede kod ku e ispred televizora. -ugo su bili neljubazni spasioci zemlje !to su drsko odgovarali poljoprivrednim zadrugama. (o je sada pro!lost. -a# mijena je na!e novo ruho# koje do granica poimanja drma na!im susjedima i susjednim no nim barovima. Podno!ljivi&ji smo u !arenoj skija!koj odje i# kad polomljenih udova leimo u !umi sa skijama na nogama# !to su prvobitno bile namijenjene divlja$i da ih gloe# a sada nam zadaju bol koja nas gloe do mozga. /li !to se moe# kad i mi elimo biti divlji2 (ako glasno vikati da nas $uju izdaleka i odmah se prepla!e: lavine u koje se sklanjamo# kad se napokon elimo raspojasati. Iza i iz svoje koe i sjediti u krilu klisura2 'dronom kamenja brijeg zasipa ljude koji su bili neoprezni. -anas takvi hrane zemlju# koja se tome veseli# a drugi# koji opona!aju na! ukus# marljivo posje uju lokale. .ena vjeruje & i u tome je proma!ila kao i mi kad proma!imo put u na!im prorijeenim !umicama & da je dan prije na mladi a bacila stra!nu# sjajnu mreu. -a je preko njega navukla svoju uasnu sliku# koju je on spremio u depi na prsima 8u kratak u!itak na desnoj strani9# iz kojeg je stalno izvla$i i gleda. Neka mladi izvoli iza i iz skloni!ta u kojem se skriva. .eni nije dovoljna samo pomisao na njega. U njoj potmulo tutnji pouda. Padina jodlera odmah odbacuje# budu i da ga ne moe upotrijebiti. 'n ima vlastiti stereoureaj# jer se posvuda oko nas ljudi deru kao da su

nabodeni na raanj i kao da uskim# britkim kukovima reu zra$nu struju. .enu vi!e ne zadrava no # kada se ni!ta ne vidi# i sada eli zasjati pred %ichaelovim pogledom. 4ahvaljuju i samo silnoj hrabrosti# zauzdanoj klizaljkama na saonicama i otpadni$kim pogledima skija!a na padini# usuujemo se ovdje pojaviti u izvornu# prvobitnu liku. Potpetice eninih neprakti$nih cipela zabadaju se duboko u snijeg na breuljku do kojeg je htjela do i. Pa zar ona ne vidi da se# ponesena osje ajima# ve pentra uzbrdo; 1amo e je i kako na ovakvim neprikladnim hodaljkama odvesti usud# mislim to da se usudi; Potpuno je mokra# a visoke pete ostavljaju duboke rupe u snijegu# koje e se te!ko zatvoriti. %i se ene odlu$ne ruke moramo rasijati po ledini ili podiju lokala# gdje se moramo dokazati okruene pticama strvinarima i voza$ima !to voze u krivom smjeru i !to# strvinarski# uop e ne cijene smjer kojim ide na! ukus. I u sportu elimo doivjeti ne!to vi!e od obi$na ismijavanja2 4a svako mjesto najprije moramo pribaviti ulaznicu 8lijepo poni!titi voznu kartu9 i za svaku se priliku prikladno urediti# kako bi nas uz tresak zatvorili. 'no stvarala$ko brzo se iscrpi i saznajemo ono !to moramo saznati# naime je li nam mjesto u brazdi na oranici u koju su nas posijali. Niotkud ruke koja bi ovu umi!ljenu i pijanu enu uhvatila za svjee kovr$e i izvukla iz jama u snijegu !to ih je sama iskopala. %ilostiva gospoo# ao nam je !to su neki prijatelji ve morali oti i ku i2 /li ostali smo mi sa sezonskom skija!kom kartom na toplim prsima# s pomo u koje moemo prije i brda. Ne bismo vas eljeli povrijediti# ali svoju ste sigurnu kolibicu postavili na posve krivo mjesto pa je to kao da doma i nemate. *udu i da e zaci prerano# )unce e mlade po!teno zaribati. No oni e i u tami odmah sloiti parove. Na!e je pravo prije i preko brda. / ni jedan zakon# osim onoga sile tee# ne odreuje kako se ondje moramo pona!ati. U $udu se mi$emo jedni drugima s puta# ponekad pak u krivom smjeru# u kojem se ne bi smjelo povra ati niti pi!ati# jer vam se odmah vrati ono !to je va!e. / drugi; Izvadite naprimjer bilo kojeg slubenika iz njegova pretinca2 (aj se rob# to utjelovljenje poslu!nosti# to bi e bez smisla# koje $ak ima pravo glasa i vjeruje da moe smiju i se gledati kroz tu enu# ponosno uzdie na skija!koj stazi. .eni se smije rugati jedino glasom vlastite mladosti# !to se odbija o njezinu oplatu. U uredu se mlada gospoda moraju prema sebi i svome !e3u paljivo odnositi# a ovdje njihove tetive i kosti nestaju u prirodi# kao da su gospoda dovoljno velikodu!na da sebe daruju drugima. Postati besmrtan zahvaljuju i zlatnim medaljama2 'nomu tko u slalomu zavr!i izmeu !tapova# kao !to u ivotu zavr!i izmeu dva poljuljana stolca# moe se dogoditi da za njim nitko ne ali2 Ispod leda na povr!ini potoka vise grmovi pastrva koji se zimi ne vide dobro. %ichaelovi prijatelji sjede na okupu# pozdravljaju se i gledaju kroz sun$ane nao$ale. Podiu i snjenu pra!inu# %ichael vijuga niz padinu. )ve e dobro zavr!iti# jer stigle su vrlo lijepe djevojke# koje e ovamo svratiti i ponovno se vratiti. Nezainteresirano stoje pred nama koji se ne sjajimo poput nedirnuta snijega na stijenama preko puta. 'ne jo! uvijek ive preblizu izvorima# odakle su potekle. )vi se mi veselimo novim

stvarima# ali u njima jedino one dobro izgledaju. 'ne su onakve kakve jesu. 'ti!le su s pa!njaka na kojima pasemo mi debele krave !to se sramimo vlastitih bedara. 7i!e ne vidimo svoj po$etak. 'n se tajanstveno skriva u sjaju s one strane na!eg sje anja i vi!e se ne ponavlja. I to ne samo u socijalnom poloaju u kojem smo mi zaglavili. /li naslaujmo se radije otvaranjem ljudskih tijela# vaenjem utrobe 8izuzetnih ljudi9: iz svog kr! . socijalnog okruja ena se baca mladi u oko vrata. / njemu jo! oko ru$nih zglobova poput posteljice vise skija!ki !tapovi. 'no !to je no as bilo nagraeno obilnom ejakulacijom sada misli da u ljudskom obliku smije iza i na danje svjetlo. Nismo naviknuti da zrak oko nas tako 3iju$e# pa mi ivimo u dvoipolsobnom stanu2 (im strmim stubama nikada ne emo do i do vrhova# s kojih se u nizinu obru!avaju potoci i na kojima skijanje postaje pravo uivanje2 7i i ja na i emo se u zalogajnici na nekoj postaji skija!ke gondole# gdje osim nas $eka jo! hrpa ljudi. Nema domovine u kojoj bi pao sumrak. Ni vremena u kojem mnoge treba izbjegavati# a rijetke posjetiti# kako bismo se poput te!ka vremena svom protivniku svalili na lea. 'bavijena ogrta$em od nerca i alkohola# direktorova se ena nezgrapno baca na prsa svog sada!njeg gospodar$i a. ) njime bi eljela napustiti ovaj svijet# ispljunuti ko!tice i odmah pokrenuti vlastiti nedjeljni prilog novinama. .eli jo! jednom sve ponovno zapo$eti# dok %ichael oko nje lagano pirka. Pritom stvari moramo gledati onakvima kakve jesu: taj %ichael enu ne moe uzeti onakvom kakva jest# naprotiv# smeta mu vrijeme !to je pro!lo od njezina roenja2 Pogotovo ovdje# usred bijela dana# gdje su okrueni sporta!ima $ije uzde !kripe na hladno i. No svjetlo ljubavi & od samog po$etka obasjavaju nas njegove zrake# od kojih je ja$a $ak i svjetlost upalja$a za cigarete & obasjalo je enu i oborilo na tlo poput vre ice za sme e !to se iz nje rasulo jo! u zraku. Uroenici se smiju. :ujete li u daljini tutnjavu teretnih kamiona; )klonite se u stranu2 0judima nisu potrebni zakoni# jer im ivote ionako ureuju osje aji. Neprekidnom upotrebom ena ne e postati bolja. / sada bi# molim vas lijepo# tog mladi a# koji stanuje u njezinu mjestu# eljela seksualno iskoristiti2 )inovi sudbine rukama odmah spretno zaklanjaju lice. .enu oblijeva arko crvenilo. 0ice joj se sjaji i ona nestaje. Nema je u trailu tog mladi a. U njegovim o$ima ona nije lijepa. Poput dana rastu mladi sami od sebe# jedni s drugima rade one stvari i sa skijama na nogama upadaju iza seoskih ograda u seoske sukobe. *ez obzira na to !to dolazi# vesele se svemu oko sebe. Predstavljaju sami sebe. %ladima pripada sve# a nama $ak ni mjesto u restoranu na odmori!tu# gdje nas konobar ne eli vidjeti da nas ne bi morao posluiti. 6erti se gr$evito hvata za %ichaela# ali klizi niz njegovu izmu$enu plasti$nu odje u. 1ao i svatko njegove dobi# on dopu!ta da ga ena odvu$e jedan dio puta. *ezbrian je i ovdje mu se svia. 0jude poput njega turisti$ki ured na turisti$kom prospektu predaje kao darak. U kojem god lokalu taj mladi boravio# iznad glave mu tiho di!u klimatizacijski ureaji. /li nas# nas 3igure te!ko je pokrenuti" poput olova visimo na kateterima kroz koje nam otje$e topla voda. I ulice su postale neljubazne. %i

planinari# othranjeni na bo$ici i za bocu# popudbina prirode# u kojoj brstimo !unku i sir. -a# priroda# neka se i ona jednom razveseli# kad se otrujemo. No ve a je vjerojatnost da emo poginuti na njezinim strmim cestama i od njezinih hladnih proizvoda. %ichael se dosta udaljio. )vjetlo sja i pokojnicima# ali %ichael mu je posebno drag. Na!i su se boanstveni sporta!i vratili s 'limpijade ku i s dvije medalje o vratu# $ije nali$je gledamo: lustere slave !to pred nama vise sa stropa# ali do nas nikada ne dopiru. %a koliko %ichael bio povr!an# ma koliko ga ni!ta ne diralo i ma koliko ni!ta ne osje ao# ovdje iz sveg srca klik e s na!im de$kima i djevojkama. .ena tetura kroz dubok snijeg pokraj ograde# a zatim sjeda. 'ne koji se# kao i ona# nikako ne daju iz svojih staja odvaja $vrsta ica s balama sijena od sportski nadarena puka na daskama# !to bi mu mogle biti i lijes# 8koji dovikuje skija!ima na trgu heroja: 1arli )chranz# 1arli )chranz# na! je gane29. .enino se tijelo napinje u arhitekturu $enje kako bi smanjilo razdaljinu izmeu sebe i nestale mladosti. %oda se s na!im prijateljima moemo barem sanjkati2 *olje ne2 %ichaelova je skupina ve gotova2 +edni druge stalno imaju na oku i ponekad rado ostanu kod ku e kako bi ivjeli u odgovaraju im $asopisima i jedni se drugima divili na slikama. (i se mladi mu!karci# u kojima bi se ena rado smjestila na spavanje# ne !ale i nadaju se da e se uskoro poput plime popeti do visine !e3ovskih etaa. 6lavom i bradom ti se lovci veselo !e u i !vrljaju dubokom !umom. .ena se die# tetura i ponovno sjeda. (e!ko joj je udovoljiti. U bo$ici je sa sobom donijela vlastitu gostionicu. 'tpija gutljaj. %ichael je zove kroz smijeh# ali ve neki drugi polubog iz vlastitog kalea 8limenke s pivom9# !to je mnoge neprijatelje nagrdila samim svojim prisustvom# prua ruku i smiju i se izvla$i 6erti iz duboka snijega. Povla$i je za rukav. Ubrzo mu to postaje presporo pa je jednostavno gura iz dubine u pli$inu# gdje ni sam ne bi rado ostao i gdje mirne du!e moete ostaviti djecu# koja e se za sat vremena ispe$ena vratiti ku i. .ivotinje su zanijemjele pod oblacima# !to ne sluti na dobro. =adi klanja moraju se preseliti nekamo drugamo# gdje e pr!tati krv. Prazna pogleda i svjee pozla ene kose ena zuri u svjetlost. 4atim pada. 'dvla$e je. Neki joj ve poseu pod ogrta$. Neka je djeca tako dugo vuku za spolovilo dok iz njega & koja sre a & ne!to ne izae. .enina se nedavno ureena kosa rasula po snijegu. Poput vala prekriva je ogrta$ od nerca. Ispred skromnih ku ica u ovom kraju djeca padaju s kantom u rukama. 1u e su se gradile blizu vode# jer je ondje vlano i je3tino. 8)li$no na!im snovima o drugom spolu29 U rancu svakodnevno nose teak kri na leima# kako bi *og znao za!to je sve to preuzeo na sebe. Nedaleko od ene i njezine skupine posr u po$etnici. Pitate se za!to ne potonu tiho poput broda; /li ne# oni se deru2 / za!to; +er ele naprijed# a to su nekako druk$ije zami!ljali. +er su im kao i vama# bez obzira na to tko ste i !to ste# sredstva javn. prijevoza za to suvi!e otrcana. Prijevoznim sredstvima kre u u neizvjesno i sa sobom vuku cepine# penjalice i termosice2 :ini se da im je sve to drae od svijeta# $ija bi ih

obijest ina$e zapuhnula. 'stalo im je dovoljno daha da jedni druge uz smije!ak pozovu u goste. (i mladi uzurpiraju svijet i tro!e njegove proizvode# u kojima ive i koji zatim tro!e njih. Najprije su na redu plu a. %arljivo ive# u$e i potucaju se uokolo. (e po$etnike jo! nikad nije sna!la neka patnja pa mogu spavati# a kad se probude i pogledaju pod sebe# imaju !to vidjeti: ondje ve op i jedna stranka s drugom2 >ej# vi tamo2 Nisu morali dugo traiti dobrog partnera i dobru partiju preko zvu$nika u zra$nim lukama i u televizijskim reklamama. 5tovi!e# oni su ti koje trae. (i rastura$i. Uzmimo kao primjer bilo koju znamenitost i priznajmo sebi: ti ljudi puno vi!e zavreuju da ih razgledate. 'ni su otrov !to spava u maku# tj. pravo se rascvatu tek centimetar izvan zakona. Uvijek netko smje!kaju i se $eka i naglo odlazi $im proemo pokraj njega ili po$nemo oko njega obilaziti" uvijek se negdje $uje tresak automobilskih vrata" uvijek neki auto ulazi na benzinsku crpku# gdje razumiju jezik brtvljenja. .ivot im je nate$en od $ekanja izmeu dviju redovnih zra$nih linija 8kad bi se barem jednom mogli osloboditi# kao !to bismo i mi to eljeli29 1akva ideja2 /li imaju pravo2 (i mladi. 'nako nagomilani u sebi samima2 +a# naalost# vi!e ne spadam meu njih. I jo! ne!to: pri svakom se poslu smije!e# $ak i u sjeni !ume# gdje obavljaju nudu. Poput prazne pjesme lebde zrakom gdje ih ne zaustavlja $ak ni granje. (ako mogu pasti izravno na tlo i osvijetliti tuno mjesto gdje su drugi skromnija stasa miniranjem probili !umsku cestu samo zato da bi se mogli malo pro!etati i gimnasticirati. )miju se. Festo im se $ini da je najbolje u sebe pustiti tonove iz Jalkmana# od $ega postaju nemirni# jer u njih ulazi glazba kojoj ne mogu pobje i. %eni ne smeta# ako se to njima svia2 / ta se ena zakva$ila ba! za ovu guzicu od %ichaela# koji je sam sebe# ali ne i svoje ciljeve# ve odavno izgubio iz vida. Ni jedna ena# moda i zbog lijenosti# dosad nije odgovarala njegovim predodbama. 'n prieljkuje neku ku icu koja bi odgovarala ljudskim potrebama# moda neki preureeni tavanski prostor# gdje bi na pod kona$no mogao postaviti sam sebe# kako bi utaio svoju poudu za namje!tajem najbolje rase i djevojkama najbolje klase. 4apetljan u korijenje smreka pokraj poto$i a# oko 6erti se# naravno# stvara kovitlac srednje ja$ine# savija$a od jabuka 8nabujak9# gdje radnici# namje!tenici i zaposlenici na izletu ponovno smiju zajedno sjesti# nakon !to su ih progonili i u nudi im u stegna zabili $avle. 4a!to bi ina$e tvrdili da se nakon jednog dana bavljenja sportom i nakon nekoliko dana te!kog rada osje aju kao novi; -uga$kim koracima odmah kre emo naprijed ili# ako nas puste# kre emo autom. /li ena je bacila oko ba! na %ichaela# te zami!lja kako e uz njega procvasti i s njim nekoliko puta iza i. 4ami!lja takoer kako bi s njime# ovako zaljubljena# ostala kod ku e. Njezin se mu sasvim predao poslu. 'n bi %ichaela# njegove prijatelje te ukupan bruto dru!tveni proizvod ovog kraja# uklju$uju i i pe$enje koje je pojeo za ru$ak# mogao bez ikakvih problema zadjenuti za pas# ako onamo jo! uop e ne!to stane. )kija!i e uskoro utaiti svoje potrebe. %orate biti strpljivi. ,vo# ve ulaze u gostionicu.

%ladi se sporta!i u gustom roju i uz klicanje bacaju na pijanu 6erti. >ura2 'tpili su nekoliko velikih gutljaja iz vlastitog rezervoara. *rdo ih !titi od gledi!ta njihovih blinjih. Ispred njih je i golema smreka. Ima ih koliko god ho ete. 1ao dokaz svaki nam pokazuje svoju !parogu# !to je izvla$i iz skija!kih hla$a. Nije lo!e# usporedimo li ih s bljedunjavim mladicama ostalih ljudi# koji su stalno na okupu# seruckaju i zemlji ne $ine nikakvo dobro. )miju se na sav glas. 0amata&ju skija!kim !tapovima. (oliko su brojni da su vrlo vaan 3aktor u trgovini sportskim artiklima 8vaan gospodarski 3aktor9. -oivljavaju ono najvi!e: ele se zabavljati dok prolaze kao i vrijeme. I dok s brdskih stadiona ulije u u cilj. )voj teret prebacuju jedni na druge# jedni drugima okre u se licima# a imaju i velik kurac# iznad kojega di!u. 1ad bismo i mi bili sloni kao oni# nikada nas ne bi mogli gaziti konobari u lokalima i $uvari na ulazu u diskoteke2 'ni znaju u koju hrpu pred nama moraju skriti sre u. Na!e nas je bogatstvo dotuda dovelo. (ako se daleko pojavljujemo u prirodi# koja k nama dolazi izvana. %i koji nismo djeca duha posloeni smo prema svojim ukrasima i moramo ostati vani. / tlo nam gloe jo! uvijek ive noge# koje moraju nastaviti put. 1<. )vi su oni# $ak i djevojke# utjelovljenje brza ivota. Nisu oni uzalud prijatelji# koji e se meusobno ocrniti $im nakon promocije kao konkurenti usko$e na visoke 3unkcije. *ijedan ivot oko njih te slabunjava djeca slabih zubi# slabe kraljenice i sa slabim kraljenjacima# koje uzgajaju da bi ih ubili# a koja o olimpijskom zlatu mogu samo sanjati# namiguju im dok se spu!taju niz brijeg. ' /ustrijo# ti 3aktore izvoza# trebala bi sebe cijelu izvesti u svijet sporta2 %i siroma!ne spodobe pro$itat emo u listu 1rone kad je do!ao na! trenutak2 Ne tugujte# poduzmite kona$no ne!to2 'vo se selo ne prostire na livadi samo zato da biste vi mogli stati u hrpicu dreka. %ichael se najglasnije smije. I namjere su mu najdalekosenije. .enu koja stoji na padini svoga ivota moda e jo! jednom potro!iti# a moda i ne e. -eru i se od poude poput djeteta# vadi svoju obje!enu batinu. Ili mu je sama od sebe izletjela van; -jevojke koje u $asopisima !to ih pretvaraju u slike izgledaju povr!no# zbijenih glava tvore !tit oko para koji se besciljno poput snijega kovitla zrakom. )vi se smiju# piju i zbijaju u nerazmrsivo klupko. U snijegu je boca od dvije litre i konjak. *ez obzira na to !to $ine# ti su im obronci dragi i svi e ostati na njima dokle god ih ne pogodi lavina. Nade im se nikad ne e raspr!iti. U njihovim spolovilima jo! nije do!lo do vrenja. %oete ih piti kao toplo# tek pomuzeno mlijeko. (o vam doe na isto. Popra eni kre!tanjem unutarnjih glasova# %ichael i 6erti kotrljaju i se ulije u u mladu smrekovu !umicu. 4atim je graja utihnula. ,vo ti na: njih dvoje poput oto$i a u !umarku. %ichael pokazuje svoj slabo ukru eni ud# a 6ertina se vagina vrlo jasno ocrtava ispod svile# kao da se nada da e u tom $amcu prepunom rupa nekamo sti i. (i sveca2 Na

obronku preko puta bu$e ljudi# kao da su se pretvorili u jedan jedini krik. /li mi ovdje ni!ta ne $ujemo od gluposti !to ih izvodi klitoris# koji bi 6erti tako rado protrljala. (a rulja# majka priroda o$ito je s njih upravo ogulila plasti$ne opne# s tih lakrdija!a. Pokazuju 6erti op enito valjan organ# a ruke joj grubo mi$u s lica i spolovila. 1oliko ja vidim# i jedno i drugo prepuno je razjarenih pjesama. .ivahne 6ertine ruke de$ki i joj dre visoko iznad glave. U tom poloaju nitko od njih ne moe mahnuti $lanovima obitelji s druge strane ekrana. .ena se baca za %ichaelom. 'nima uokolo priop ava se da 6ertino lice polako prekrivaju bore. /li ono ipak govori o ljubavi. U nekim je pjesmama ljubav jedino $ime slavimo i uzdiemo sami sebe. )vilenu joj haljinu zadiu do pasa# a svla$e ga ice# kojima je 6erti ina$e bila sasvim zadovoljna. / sada !kakljajmo mrak# dok se uz prasak ne sru!i na nas. 4ato su nam ku i i poslali prijatelje da najprije rastvore stidne usne# koje ene uvijek nose uza se. I da posegnu u dubine kako bi u taj mravinjak unijeli ivost. 'ndje sve vrvi kao u kolodvorskim zahodima no u# kad vino tako pu!e da se ondje svi moraju nataloiti i pomokriti# samo zato !to su se ponovno napunili. )ada e te krpe na nogama# te otira$e# koja su sva $etiri na!a# tako razvu i da e 6erti jauknuti. 4atim e joj dopustiti da se ponovno nemarno presavije# kao da je prospekt. /li ipak emo unutra gurnuti prst i omirisati ga# prije negoli !eta$ sasvim nestane u odvodu. Nismo ni bili svjesni kako duboko sjene dopiru u to ivo bi e# i to kroz crijevo !to ga tek moramo otkriti. -a# ovdje iza vrata!ca vanjskog spolovila# ispred kojeg zapomaemo i $ije dlake vu$emo i cupkamo. Pop&glazba ispunjava elje slu!atelja. 6ertine su noge raskre$ene do krajnjih granica# a na u!i su joj nabili Jalkman. 0ei u tom poloaju# dok je cupkaju po sokom natopljenoj pi$ki# u koju 6ertin suprug obi$no ulazi brzim koracima i sve pomete. +asno ga $ujemo kako dolazi iz daljine. Ne moete zamisliti !to se sve moe raditi s tim rastezljivim usnama# kao da im je sudbina da ih tako unakaze. %oemo ih# naprimjer# saviti u tuljac# iznad kojeg su brdoviti krajevi 6ertine haljine. 4ar nikome nije palo na pamet da to boli; / sada emo se jo! malo smijati# !tipati i ispra!iti jedno drugo. (ako2 'va djeca rado hodaju svijetom i pri$aju o svojim djelima. 7i!e se ne vidi je li 3rizer ovu glavu ikada trajno ukrasio. )lomljena se 6erti iza ovih brda sru!ila na tlo# poniena kao i cijeli njezin rod# koji smije uklju$ivati ku anske aparate# ali ne i odlu$ivati o svom tijelu. Poniena# klonula je poput poko!ene trave. (o se meso rastvara kao u igri# potom se smiruje i u snu anje jo! toga. Pogotovo se to ti$e djevojaka# kojima lice razdiru vlastiti zubi !to su ih iskezile u smijehu. 1osu jo! ne moraju pripremati na poseban na$in pa moemo uivati u njoj onakvoj kakva jest 8sirovoj9. )ve te djevojke nekoga vole. 1ao !to se njegovi mladi izlegu visoko gore# gotovo u ni!tavilu & ali jaja je orao onamo morao odvu i sam. )ve !to je staro mrzi djecu. / netko je ga ice jo! malo povukao nadolje. Ne emo i i tako daleko da i mi# i sami robovi# od 6erti silom uzmemo ono !to ide nas. 7jetar i ova banda ljubavnika pretvorili su je u hrpu prekrivenu kaputom i vi!e nego !to je zasluila. (eturaju bez cilja i mjere. /li nije to ni!ta2 Ne znam mora li ba! sada taj %ichael pokazivati da njegova majka# a pogotovo otac nisu !tedjeli na

njegovu udu. Uokolo hoda s njime u rukama. / nije se jo! pravo ni podiglo to njegovo svjee iscijeeno spolovilo po kojem plutaju kockice leda. 7itla njime ispred ene. +este li $uli grom; Pa za!to me onda ne ostavite na miru da i ja na videu pogledam ljude !to ljutito napuhavaju vlastita spolovila; %jesto vam je na rezervnoj klupi# gdje vam nitko ne e vidjeti guzicu veliku kao drveni stolac ni umorne sise kao na kuji dok pomno pu!ete u ar. )ramite se i pjenite ispod krema koje bi trebale ukloniti razliku izmeu vas i ljuds. klase koja ne!to vrijedi 8roba 1. klase9. 'dnesite svoju nesre u gospodinu na katu iznad vas# ali nemojte probuditi pokojnike2 Iz %ichaelova alca ne izlazi ni!ta osim brzog mlaza. (ako privla$i ljude s druge strane polja. *rdo visi iznad jezera. =uke same lamataju zrakom. -jevojke stoje i gledaju. Iz njihovih pukotina vi!e na naviru glasovi. >vataju se za privla$ne kovr$e i lukava spolovila# kojima nas takoer privla$e i kojima su spremne obaviti se oko svakog tko naie i koga su ve nau$ile razlikovati po 3rizuri# odje i i vozilu. )vojim malim %ichael reklamira razvikane specijalizirane proizvode. U hrpicama na ekranu gore osjetila. Njima bismo trebali hraniti na!u mladost# kojoj rijetko kada ponestane daha dok boravi u vodi i na snijegu. -a# taj je mladi slasna vo ka2 +adna 6erti2 1akvom li je samo okrutnom ispitu podvrgnuta u !koli ivota2 'ni se nijemo gledaju# zami!ljaju i jedno drugo kao ukusnu hranu. *rda mirno stoje. 4a!to bi se morala rastvoriti pred na!im autima; (ako je malo potrebno da budemo sretni2 4ar vam nije dovoljno igrati se poput na!ih pjesnika tik uz obalu i kupiti sebe u zlatnoj ko!arici prodavaonice sportske opreme; -opustite mi da kaem jo! koju rije$ o ovim djevojkama: i one su se obistinile u sebi samima. 'd tih samozadovoljnih bi a kakva gledamo kroz prozore ilustriranih $asopisa# preko njenih padina obraslih gustim !umicama stidnih dlaka i alpskim ruama# pirka zdrav povjetarac. -jevojke se saginju nad enu. I one su se ve naljoskale2 U jednom trenutku nenadano odlaze. (ko ih je uop e poslao i kakve to razgovore one vode sa svojim malim# nebeskim dnevnicima; / gdje bismo mi eljeli biti; %oda u kovr$ama u njihovu krilu; 6ledaju nas brda na kojima su vjetrom rasku!trana stabala. -anas e ti ljudi oti i na neko roendansko slavlje# gdje e gledati malene goste $vrste grae. ) vjetrom i trajnom u kosi one poput djece vise vezane remenjem na!ih zavidnih pogleda. -a# moje gospoe2 'vakvih kao vi# koje se raspla$u gledaju i (7 serije# sve je manje2 7odu !to kipi i !iklja iz na!e ku ice ne moemo vi!e zadrati. *udimo iskreni: tim djevojkama zavidimo na njihovim raznolikim licima# dok smo mi zbog starenja sve sli$nije sebi# iako smo se prale skupim vodicama. / sada se odmorite na svojoj uskoj obali2 )vakom svoje# maleni moji2 /li to jo! uvijek nisu granice na!ih poduze a. (o su samo# molim lijepo# preporuke koliko nam visoka cijena moe biti. %ichael je naime taj svoj kurac podignuo i iznio na svjetlo dana kao znak da je nezaustavljiv. Najprije se mora ponovno napuniti. -re i joj ruke iznad glave i smiju i se# sjeda eni na prsa. U usta joj stavlja svoju tjesteninu da bi se ena okrijepila tom hranom. 6erti jo! uvijek vidi !to se sve oko nje zbiva# a u njezinim

napol svu$enim ga icama ne!to se dogaa. Uz !i!tav zvuk iz nje navire mlaz. 'pet je previ!e popila. -jevojke joj smiju i se preko nogu skidaju mokre ga ice. 6ertine su noge sada posve slobodne. )vi piju iz pljoski# ali %ichaelov je kurac jo! uvijek tanji od pljoske. )ve je kako treba biti2 6ertinu glavu# tu naherenu ku icu# nadograenu na vilu 6ertinih osje aja# uma$u u vodu punu alkohola. Pr$kaju joj i mrdaju po draesnoj pi$ki i draesnom $maru. 'h# kad bi je barem !to prije sna!ao san2 6dje bismo eljeli biti; 6dje bismo eljeli ostati; .enine su se noge sklopile poput abljih. -ivlje se koprca. No nisu je ozbiljno ozlijedili. 4a!to bi ina$e osnovali ovo dru!tvo koje nigdje i ni za !to ne jam$i; %ichael $a$ka svojom gran$icom po tom golom breuljku. /h# ti dje$aci koji se vje$no igraju ne bi li bili bolje volje. /li $ekajte2 Ima jo! ne!to2 'statke pi a iz boce ulijeva u 6ertinu pipicu# a zatim joj je prilijepio i pljusku. Ne prejaku. Uh# !to pe$e2 )ada pada gust snijeg kao !to to zimi prili$i. Ispijena je i zadnja boca. 'd 6erti nitko ne e za ozbiljno otpiti gutljaj# iako bi ona sebe rado razdavala# dokle god se priroda ne zazeleni. Pizdu joj rastvaraju# a zatim je & ta nam je bro!ura ve poznata & smiju i se ponovno zatvaraju. U spretnim rukama njezine resice plje! u jedna o drugu. No sve to skupa nije tako vano. 'ndje preko# odakle su dovukli 6erti# u jezercima od piva i konjaka klik u skija!i. )jaje se i deru. 5umsko je tlo posve natopljeno teretom njihovih zadovoljstava. 6erti su preko glave prebacili suknju kako bi se zagrijala ispod za!ti ene marke proizvoda. Podvezice ne izazivaju !tetne nuspojave kad mu!karac vitla spolovilom kako prili$i. 'na to ne vidi pa nespretno zabacuje glavu $as lijevo $as desno# misle i na %ichaelovu boansku hranu sa$uvanu u njezinu vje$nom obliku i jedinstvenom 3ormatu. %ichael joj pred licem ma!e svojim organom. )tabla mirno gledaju njezino lice# koje joj ponovno otkrivaju da bi joj !irom otvorili usta. *lago je udaraju po obrazima# pri $emu mogu osjetiti zubalo# koje s mukom dri skupa ba! ovakvo lice. -ragi de$ki i cure# i vi biste se trebali drati skupa2 7i to ionako $inite u tijesnim majicama kratkih rukava2 I vje!tim rukama te s vje!to odabranim kapicama2 Pravimo se da smo gledaju i jedni druge ugledali neki istinit 3ilm koji nas se istinski dojmio. 6erti otkop$avaju gornji dio haljine i pokazuju dvije dojke koje iska$u iz svile. '&ho&ho2 )ad smo stekli pravu sliku2 Priroda je iz svojih rezervi onamo nabacila skromno dozirane mesne hljep$i e. Uasno smije!no# moje /ustrijanke i /ustrijanci2 Nakon gledanja televizije moete se ponovno mije!ati jedni s drugima2 Festo se ispod laganih udaraca skriva neka ljep!a sudbina2 /li gdje sam samo nalijepila tapete; /h gle# na samu sebe2 *a! sam luda2 6erti mora otvoriti gubicu kako bi u sebe primila sve te pojavnosti. Nije lo!e ni sanjkati se# ali nikako# molim vas# nikako meu skija!ima. (i ljudi# koji se jo! jedini na svijetu dre uspravno# jednostavno ne mogu podnijeti da im smeta i uvrijedi ih netko tko $u$i na jednoj jedinoj dasci !to se kre e. 7a!e otpla ene sanjke srednje klase stoje na parkirali!tima i otvaraju vrata vlasnicima koje smo trenutak prekasno maknuli s vatre pa su mal$ice zagorjeli. *a! ih ovdje moete na i. -obro pogledajte kartu2 %orate vjerovati u ne!to !to samo od sebe izbija u prvi plan i zato nekome

izbiti zube. / u 6erti jo! uvijek pucketa vatrica# i to u obliku goleme kobasice u njezinim ustima. 6ospodo moja i junaci moji2 -opustite mi da i ja u trailu pronaem va! napeti ud2 Ne# zamjenskih dijelova trenuta$no nema. Nevrijeme !to ga je podigao na! *og# na!e spolovilo# natjeralo nas je najkra im putem u propast. 'stavimo mu!karcu osjetila da bi mogao o sebi razmi!ljati2 %i se ene moramo urediti# a onda oslu!kivati ti!inu koja# gospodo moja# odjekuje iz va!ih beivotnih ureaja# !to jo! uvijek podrhtavaju pod blagim naponom garancijskih listova kojima bi svaki tren mogao iste i rok. %i smo zadnje na !to mu!karci misle2 1ao stranac u!ao je %ichael i izvadio ga je kao stranac. +o! nekoliko trenutaka s prezirom gleda kako iz njegova napol krutog kaplje na 6ertino lice# koje ona nije uspjela pravovremeno za!titi. 0ica uarenih od smije!aka i ivota# i prijateljice i prijatelji povla$e se u toplije krajeve# gdje e potro!iti mrvicu snage prije negoli postanu visoka stru$na radna snaga. )to se tu moe2 4ato izaite iz bara u ivot i ne zabrinjavajte se2 6ertin stoli u prostri se opet je sklopljen. %ichael koji se nije mogao zagrijati ni za obi$nu predigru razdragano se smije. 4a okladu se svi namjeravaju spustiti niz brdo poput osvjeavaju a vjetra s /lpa. Izazvat e oni rat na danjem svjetlu# ti sinovi doline# samo zato da bi oko sebe mogli mlatiti kurcem. Nestrpljivo se svrstavaju meu one koji e uskoro u ti!ini umrijeti. 6uraju se preko reda# ali oni koji su se rodili siroma!ni ne e se na njih ljutiti2 'ni to$no znaju '$eve glasnike2 -a se ne bismo krivo razumjeli: ispred postaje vu$nice# gdje je sve prepuno papirnatih $a!a. 6lupane koji su se dovezli na tue tlo da bi se ondje susreli# gurnuli su u stranu. Neka se odmore u sebi samima. I strpljivo stanu u red sa svim onim lijepim dugominutnim kasetama o skija!kom tr$anju# koje su skupljali cijeli ivot. Njihovi kneevi pjevaju u zboru i pjevaju puno glasnije2 'sim toga mladost tr$i sama od sebe. I uop e ne tr$i lo!e. 'pipavam oko sebe. (ako ste topli pod prstima. Nisu oni djeca koja bi tugovala. Pomau eni da ustane i otresaju joj odje u# dok ispod nje smiju i se !kripu e snijeg. 4bog ovih sinova nije ba! morala previ!e patiti. Netko joj u ruke gura mokre ga ice# razglednicu za sje anje. :ak joj i kaput zakop$avaju. Proizvodnja namirnica u eninu tijelu ponovno joj temeljito masti kosu. .ena je u butiku ve potpisala $ek# ali odje u joj jo! moraju prepraviti. (ijelo je eljela prekriti novim slojem# iako svakog dana sve vi!e na koi osje a te!ke vre e !to ih mora nositi. (i sinovi i k eri# ta zlatna jaja u gnijezdima srednjih !kola op eobrazovnog smjera# nisu tako mislili. I nas bi svaki tren mogli stresti s na!eg slaba!nog stabla2 Poput li! a prekrivenog snijeti pali bismo u lijepe vrtove vlasnika. / gospoda direktor moe ra$unati i ra$unati# ali nikako da skupi po!tenu hrpicu koju bi mogla zapaliti. -jeca kojima upravljaju nebesnici jedina su !to pjevaju u zboru# kad svrate u ovu ku u i na predivnu se tepihu ismijavaju roditeljima. Poslije to ne emo $uti. )ada kad je za to prekasno %ichael bi rado razgovarao. 6rubo posee pod enin kaput i njezinu haljinu te joj cupka i zaokre e bradavice na prsima. -rugu joj ruku gura izmeu polutki stranjice. 4atim joj u usta

uvaljuje jezi$inu. 1urac je ve dobrovoljno izvukao# kako bi ga malo doradio. Uvijek se veseli kad ga umo$i. 1uda li se klipan stalno vucara2 )ve to nije bilo ni!ta# tek vrijeme !to prolazi. ) treskom se zatvaraju automobilska vrata# a oni razgovaraju o prijateljima kojima su se povjerili i prijatnostima za koje su platili# kao da su sprave za 3itness kakve imaju ili kakve su i sami. /li uzalud2 Nebesnici nikada ne e biti !to i ljudi. )amo se oni mogu veseliti !to e svratiti u sebe same. Protiv njihove volje iz ljudi izlazi i die im se ono !to su popili. / trebalo je ostati u njima2 'slanjaju i se na automobil# povra aju u snijeg. .ene negoduju# a djeca zavijaju. No dobro. 1ola su krenula# ali sadraj tih ljudi drijema u prirodi# gdje se dogaaju bitne stvari i gdje robu prevare njihove vlastite etikete. 0juti&tim glasom svi zahtijevaju isto: ele se vje$no zadrati na jednom mjestu i u rukama vje$no drati privla$na partnera. /li vladari stoku hrane samo jednom mjese$no# a mi se suvi!e tro!imo. ) vremenom e sve iza i na svjetlo dana. Posjedaju 6erti u automobil. %ir2 Pomozite mi da se izrazim: 6erti je bila izru$ena na milost i nemilost ruku i jezika. ,vo je gdje bjei# ljutito ro!taju i po getribi. )igurnosni pojas jedino je !to je moe drati. (ako su joj savjetovali drugi# takoer okovani pojasovima. 1ao !to umjetnik dolazi do umjetnosti# tako djeca iz sela dolaze k njoj na mu$ne sate ritmike. -ijete se saginje nad violinu# a otac nad dijete ne bi li ga kaznio. =adni$ki zbor pjeva nedjeljom da bi izrazio svoju osobnost. U zboru ih je mnogo# ali pjevaju kao cjelina. 4bor postoji da bi njegovi $lanovi kao jedan mogli povla$iti uad glasnica !to stvaraju raspoloenje. 4a to vrijeme na njih s visine vreba tvornica. 'na ponekad oedni pa proguta taj $opor# tako da i dalekovodi u dubini zemlje mogu $uti zujanje ljudi poredanih u vrstu. *a! kao djeca. -o!li su mnogi# ali rijetki su izabrani da otpjevaju solo to$ku. -irektoru je posao ujedno i hobi. (o je sasvim u redu. %ladi se utrpavaju u kola i kre u u preno i!ta# gdje u sebe mogu utrpati jo! toga i gdje se moe utrpati jo! njih. )ve su sobe rezervirane. 0ijepa cesta vodi posred doline kako bi svatko mogao na i svoj mir# osim onih koji stanuju pokraj nje i kojima od buke krvare u!i# sve dok i oni ne odu na godi!nji odmor. .ena juri krajolikom. =azum joj bjesni i udara o stjenke lubanje u kojoj je smje!ten# tj. nalije e na svoje granice. Progone je skija!i koji se u gnjezda!cima od kola 8ponekad veli$ine ormara prepunih tih malih neotesanaca29# no!eni vjetrom cvrku u i vra aju u kaveze. Promatramo mir !to nam ga je priroda posijala u srcima i odmah ga jedemo onako iz papir$eka. 'basjavaju nas osamljene arulje. Podiemo posljednji otpad s poda. (jerani svojim mu!i$avim raspoloenjem# o$evi se obru!avaju na razularene $lanove obitelji# dok im pred o$ima lebde ostaci hrane koje bi mogli pojesti. Iz mra$ne !ume izviruje srna. 'dmah emo je ponijeti sa sobom i zamastiti 3olijom u koju smo omotali sendvi$e. )vi oni va$u i va$u# a zatim se smiruju uz neku dobru knjigu ili blesav program. 'ni rijetki koji ne znaju re i dosta jo! se jednom penju na vrh da bi se sjurili niz usku stazu# po $ijim se rubovima !ulja divlja$# kojoj priroda pripada od 1K sati nadalje. -oma e se stanovni!tvo iz lijenosti skriva u ku ama" mu!karci se dobrovoljno prepu!taju televizoru# na kojem mogu

gledati ivotinje i prirodu te nau$iti ne!to o vlastitim besmislenim obi$ajima. .ene su nezaposlene. 7jetar pirka nad vrhovima i ublaava bol# upravo toliko koliko je potrebno da bismo se razonodili uz neku seriju o proizvodnji piva i proizvoa$ima ulja. -a# televizija je gotovo prebrza za pokreta$ke dogaaje# mislim# za elektropokreta$ kojim isklju$ujete sebe# a uklju$ujete (7 aparat. -an e se najozbiljnije prestati nabacivati plavetnilom. 6erti putem staje ne bi li se dobro odmorila. 1ako samo divno odnekud iz daljine vjetar donosi snijeg. 'na pije iz uitka# a mnogi iz obveze# jer su odvojeni od svojih ljubljenih# koji trae pi e kao !to su traili da oko njih obigrava zrak dok su se spu!tali niz padinu. (o se jato !to okrnjuje dan na !anku gura i nalijeva. Priroda ponovno postaje jednostavna i jednobojna. )utra e je opet probuditi ljudski glasovi# a ona e ivahnim udarcima $eki a ispra!iti svoju publiku sa skija!kih staza. -a# s pokriva$a prirode odvukli su sve posjetitelje# koji se# oblijepljeni !arenilom dnevnih dogaaja# uguravaju u deurni lokal. 6ostioni$arka je smirila tu$njavu !to je izbila oko to$ionice. 1ako je to lijepo2 -olazimo iz ne znam kakvih daljina# s brda smo se dokotrljali u nizinu i ve smo prepuni piva. (uristi iz grada bodre nekoliko !umskih radnika koji ispred !anka stvaraju nered. 'ni e kod ku e poput sjekire rascijepiti jedinu noicu na kojoj stoje njihove supruge. Naborana $ela# 6erti mirno sjedi okruena gostima# koji jedu salatu i sendvi$e !to su ih sami donijeli. 7e danas ili sutra ujutro ena e stajati pred %ichaelovom vikendicom i kroz prozor !pijunirati kako se njegovi prijatelji koriste njegovim dobrima. 'dba$ena poput razigrane misli# ena e nestati u daljini# a nitko ne e znati kamo. 4a to vrijeme njezin mu kr$i !ume i ubija glazbu. >ladno mi je. Ugurali su se jedni u druge# gdje prekapaju po svom onom otpadu ne bi li na!li dragu 3otogra3iju !to su je ju$er kupili u du anu 3otogra3ske opreme. +o! ju$er. / danas ve trae novog partnera kako bi mu kao $arolijom stvorili smije!ak na licu# prije negoli povuku okida$. -a# mi2 'nako izmu$eni# svi postajemo vidljivi pa se elimo dotjerati za druge2 1oliko smo samo na novu odje u potro!ili novca# koji nam sada nedostaje# kada se pred partnerom moramo svu i i dati sve od sebe. .ena se trenuta$no hrani alkoholom" etva ljudi# koji u svojem !arenilu takoer lo$u# ni!ta joj ne e donijeti. 4bog 6ertina nerca# na koji je stao neki skija!# zapodijeva se $arka# koja se brzo smiruje. /h# ti ljudski stvorovi ispod rustikalne svjetiljke2 1ako da im istaknemo oblike unutar plasti$nih granica# koje si postavljaju da im se oblici i norme ne bi razlili# a pogotovo ne modeli prema kojima su izraeni. Ukra!avaju se kao !to stanove ukra!avaju od zida do zida i sami su sebi za!titna pratnja. 4apo$inje boanstveno veselje. .ena se naslijepo povla$i korak natrag. Pred nju guraju $a!u. :ini se da se dan uurbano povla$i. Na brda se spu!ta sumrak. 1ao djeca vodu prskaju joj ljudi u lice svoje oskudno mi!ljenje. U ovom okrugu siromasi troma koraka napu!taju svoje najmilije# kako bi ih prljave ruke ugurale u gostionice# gdje e poput izvora za!umjeti pred onim !to e uliti u sebe. .ena bi trebala po i ku i. Ne bi trebala ovdje piti# nego tiho biti. 'vdje ivi stado sa svojim dobrim pastirima. %olim# pogledajte stranicu s (7 programom2 6ospoa direktor svijetli je oblak.

*arem tako izgleda dok s naslonja$a klizi na pod# gdje e le i onako kako si je prostrla. Uhvativ!i je ispod pazuha# gostioni$arka je dobrohotno podie. 6erti niz bradu te$e uzan poto$i !to se !iri. Ne e to tako i i svaki dan. Nadiru i u prostoriju# priroda je posljednji put jo! jednom zasjala u svojoj ljepoti# a $opori njezinih korisnika strpljivo i pognutih leda ulaze u gostionice ne bi li trgnuli jo! koju# umjesto da se trgnu pod udarcima televizijskih prijenosa s 'limpijskih igara# koji ih tjeraju da jurcaju niz padine. 'stavite li te ljude na miru# vidjet ete kako brzo gube ono !to ih uglavn. $ini privla$nima: pogled 3ilmskih zvijezda i ljubak izgled u 3otogra3skim albumima# u kojima mjerimo svoje zahtjeve prema sebi samima. /li ovdje o njih udaraju visoki valovi i moraju se istaknuti meu jednoli$nim uroenicima. (o i $ine zvukom# bojom# mirisom i novcem. Pjesma se prilagoava potrebama svojih potro!a$a. -an se odjednom preokrenuo u ve$er# a i vrijeme se preo&krenulo. 7jetar kora$a sitnim kristalima leda !to vise sa stabala. +o! nekoliko ljudi hvata enu za udubine na tijelu te je & gle# gle & dvojica mu!karaca podiu s poda. *acaju na nju nov$i e. :aste je vinom i rakijom. Uz izgovore kojima ne uspijevaju sakriti golema spolovila# pipkaju 6erti po cijelom tijelu. *ujica smijeha njihovih ena. Prije negoli se promijeni svjetlo# i one brzo podiu vlastite dlakave uzane otvore i zauzimaju poloaj. (oliko su ivota upile u sebe da iz njih kaplje priroda. / nije stajalo malo novca to !to poput otoka mogu visiti u gostionici i bljuvati. +edan mu!karac iz !ale nosi pi!a lonca enu $ija je unutarnja strana bedara# kojima je obuhvatila mu!karca za obraze# sve crvenija. Nitko ne eli oti i. >op!u uokolo# ali i najjadniji ve$ernji program jednom mora zavr!iti. U nekoliko sekundi silom prevaljuju kratak put# spolni se organi otvaraju te priti! u i tubu i# kukaju i za izbavljenjem# ve ulaze jedno u drugo. U utrobi im odzvanja od silnih $a!ica koje su zeksali za divlja vremena. U mraku neki ve izlaze iz okova vlastite odje e. 6erti !tipaju za grudi. %oje dame2 Poput povr a veselo i bezbrino bujamo u zemljama na!ih gospodara2 )ve to dolazi iz vi!ih regija# gdje boravimo i gdje se veselimo kad nas iznenade nagoni !to nam sukljaju iz skija!kih hla$a. >o&ruk i ena ve sjedi na klupi onako kako je red. Pred nju guraju $a!u iz koje alkohol brzo hlapi. .ena ju je pomela jednim zamahom ruke. -arovatelji pi a# odjeveni u hla$e# urlaju od bijesa i ljutito je povla$e za ruku. 6ostioni$arka !alje konobaricu da donese krpu. 6erti se podie i baca na pod nov$anik po kojem# odmah po$inju rovati gosti na $ijim se znojnim licima javlja ljutnja $im ugledaju novac. U stranjim se sobama guraju siromasi i sje aju se posla# !to je neko sam od sebe !irio noge. /li ondje za njih vi!e nema ulaza2 /h# kad bi barem imali posao2 )ada su cijeli dan kod ku e i posla imaju jedino oko posua. / drugi gosti; +edino za !to mole *oga jest lijepo vrijeme i bezobrazne koli$ine snijega. )utra e im u brdima ivot biti prepun vratolomija# a moda i ki!e# ako temperatura naglo poraste# kao !to je najavila vremenska prognoza. 6ostioni$arka bez svae njeno razgr e gomilu. -re i 6erti pod ruku# $ini se kao da hoda po vodi na $ijoj povr!ini pliva prljava pjenica izletnika. Pogledajte kako se ti

putnici# nastali ni iz $ega# zasipaju darovima roenim na sajmovima sportske opreme i kako u brdima kre u ususret smrti. Narodnja$ka pjesma bez imalo je ustru$avanja odjednom sve nadglasala. Pjeva$i nemaju previ!e zajedni$kog sa sirenama. %oda im je zajedni$ko ono kako zvu$e# ali ne i kako pjevaju. /li ba! zato# pjevaju li pjevaju2 )tanovni!tvo koje ne smije raditi u tvornici papira prepla!eno sjedi ispred televizijskih ekrana i pilji u lukavi izum sebe samih. 4ar u njihovoj patnji nitko s njima ne suosje a; 4a!to se ivot od njih rastao i napustio ih i prije nego !to su skupa sa skijama spremljeni na sigurno u podrum; U ovakvu se stanju ne biste smjeli voziti ni sami# a u dru!tvu pogotovo ne# ina$e cijeli ivot ne ete biti sigurni od sebe samih. /li 6erti se ispruila prema pokriva$u svog malog vlasni!tva i otiskuje se od obale. Namje!ta se u svojim pojasovima. =astresena# prepu!ta se vlastitim osje ajima. Idemo po %ichaela ku i prije nego !to se ohladi. (jerana nagonima# ena e tuliti pred ku om tog stranca# u kojoj nema nikoga. :im smo krenuli dalje# netko je odmah upalio svjetla. U broju# u kojem i mi naj$e! e ostajemo# tj. jedan i jedini# ali nema veze# ena kre e automobilom prema svojem plijenu# drugim voza$ima. 1ao nekim $udom !to traje ni!ta se ne dogaa. 6ospoda u zavi$ajnim ko!uljama bruje# jer moraju $ekati da im poslue jelo. 'dravaju i $eljusti u kondiciji# psi navaljuju na posjetitelje. 4ato rado stanujemo na svome i $uvamo se kao !to $uvamo vlastite doma e ivotinje. (u i tamo otpijamo gutljaj$i od nekog tko tvrdi da je prepun slatke $enje. /li kad jednom doista ne!to od njega zatraimo# ni!ta ne emo dobiti2 1E. 1apljice !ljunka pr!te pred ku om. Psi nam ska$u za vrat. 7rata se otvaraju. .ena je $ak zakora$ila nekoliko koraka prema blagom svjetlu !to obasjava njezina topla mua# koji je $eka. -jecu# neutje!enu glazbom i ritmom# ve su odavno poslali ku i# gdje dopola izviruju iz svojih skrovi!ta u kojima ih o$evi tuku. 0aknulo im je !to su im na usnama presu!ili izvori umjetnosti te su se lica nasmijanih kao na obiteljskim 3otogra3ijama# ve na !umskom putu potukla# razderala jedna drugima odje u i ono ispod odje e. )usjede ne bi trebalo pre$esto okupljati# jer nas ionako samo razljute. 6ospodin direktor ponovno je dobio ono !to je elio. Njegova je rije$ na!a zapovijed. ) usta mu plju!te gromoglasni poljupci. .licu s osjetilima dri pod svjetlom# ali u njoj se ni!ta ne zagrijava. 0jubi majku kao !to krava ljubi tele" njegov jezik prodire joj i pod pazuha. %u!karac se zagrije $im ugleda enu# ali obrisi njegova vlanog tijela zasad su jo! $vrsti. 6raen je poput brijega# a niz $elo mu se slijevaju potoci# koji se ne daju usporediti s onim !to oblije njegove radnike kad# obiljeeni boravkom u lje$ili!tu 8nakon ivota prepunog ozljeda i kazni9# prime pismo u plavoj omotnici. /li nitko od njih svoju enu ne bi shvatio kao !to ovaj napuhani direktor shva a svoju# koju eli vratiti u njezino korito. )to je to u eninu depu; /h# samo njezine mokre ga ice. .ena ih baca na pod. (o je u$inila ve mnogo puta# samo !to sluin$ad

izvr!ava svoje obveze kad nekome opet iscuri voda iz slavine. 1u na e pomo nica sutra podi i s poda taj znak ivota. 6erti se treba vratiti u svoju malu staju po kojoj se moe slobodno kretati. -ijete koje je cijeli dan jurcalo od jednog do drugog k majci je dojurilo znojno od psina !to ih je priredilo svojim prijateljima. (oliko dre$i da se jedva razumije !to govori. Nebesko i ugodno silazi s usta majke# koja je i sama si!la s nebesa. 'na je paketi koji bi trebali nositi svi narodi i bojati ga se. (ko je opet pritisnuo gumbi na ovoj obitelji; )ada e im kona$no postati jasno: njih je troje# kad u krajnjoj nudi moraju $ak i vremenu vani pokazati gdje su mu granice. 'bitelj: ena vi!e nije trijezna# a otac# koji uza se uvijek ima $ekovnu knjiicu# to dobronamjerno knjii na enin ra$un. Njegovo mu je vlasni!tvo drae od svega. )mje!kaju i se# mu!karac miluje enu# ali ve nakon nekoliko sekundi poput pomahnitala terijera u tek otkrivenu brlogu kopa ispod enina kaputa i $eprka po ovratniku na haljini# koju e toj neotesanki odmah skinuti. Prstima joj njeno miluje obraze# kao da je )tvoritelj prijevremeno slomio olovku pa to djelo sada mora ispraviti ivot sam. .ena ne zna kako iza i na kraj s automatskim upravljanjem. 7rlo te!ko u$i u !koli hodanja. (ko od nas ne bi elio da ga zaborave na ledini ivota samo zato da bi se ponovno mogao pojaviti odjeven u otrcane komadi e odje e 8sve je maleno i standardizirano poput ku a u nizu# ali mi se ipak ne bismo mijenjali ni s kraljem9; I tko se ne bi prepustio nekom tko pokraj nas prolazi upravo onom brzinom da nas stigne upoznati2 Izdignut iz gomile# s tra$nica !to vode do novca2 Navaliti na dijete# koje se & *og ga blagoslovio & kona$no pojavilo# za enu je puno vi!e od obi$ne misli. -a# nebesnici sada ele slaviti2 Praznici za supove i guda$e2 Idemo u *e$ na koncert2 Pod izgovorom da se igraju ena se sa sinom valja po tepihu u predsoblju# a ruke joj odlu$no poseu 8tu pljugu ne e zapaliti9 pod gornji rub sinovih hla$a. %u!karac se prisiljava na smije!ak# jer enu eli ponovno samo za sebe# bude li uop e bio u stanju odjednom ubiti toliko ivota. (o emo jo! vidjeti2 Njegova te!ka mesnata cjepanica odlu$no mu se ovjesila medu kukovima# nji!u i se bre od glave kojom mu!karac misli i vidi. I ovdje postoji neka veza# ali ne zadugo. Putovanje $ovjeka $esto prisiljava da dugo trpi# kao u autobusu !to vozi daleko# u kojem se iza zatvorenih zavjesa na prozoru juri kroz no pokraj drugih prozora# a kako se sve mi$e# ljudi se nikad ne susre u. -irektor je ruku ve gurnuo u dep i preko tkanine miluje svoju batinu. Njezin e bogat mlaz uskoro zapljusnuti enu. I dijete sja. Nije s njima dvoje lako. Poput trave poko!ene za doma e ivotinje dijete je klonulo pod maj$inom o!tricom# !to mu se odlu$no zabija u meso. %ajka hiho e# kose uprljane pra!inom s poda# koji ku na pomo nica nije po$istila. -ijete bi joj eljelo ispri$ati !to su mu prijatelji skrivili u igri. /li nema otac kao vi tako puno vremena da bi volio djecu. *espomo no kle$i nad svojom obitelji# jedinom malom stvari u velikoj cjelini koju je stvorio. )vi se razdragano smiju. 'tac ih naizmjence !kaklja# kao da iz njih eli istisnuti posljednji da!ak ivota. I dalje se smiju. No oca to ne e nimalo dirnuti. *riga njega za dijete2

Njegov radar trai maj$ino krilo# u kojem bi i on elio sjediti. -ijete ne mari za sre u# a za nesre u jo! manje# pa bi se tu ne!to dalo u$initi2 7rijeme je da se de$ko dovede u red ili# jo! bolje# da dovede u red svoju sobicu2 %ajka uvijek ublaava bolesti. .ene u sebi moraju pohraniti i mu!karca te ga u toj dvorani s odrom za!titi od vatrene stihije !to tijelo izbacuje u no poput psi a. (ako se svi mogu olak!ati i nakon toga zaspati. )uhe se grane kite rasko!nim boi$nim nakitom. 6lavno je da smo ivjeli kao pravi lukavci2 I $ega se sve nismo nadrli# ti sveca2 U obzir# naravno# dolaze samo 3ine stvari2 Na!a jedina publika# sin# ve je puno puta vidio 3ini rad prstiju i sitni vez tijela. Izmamio je obe anje od oca# kojemu je sport najvaniji# njegov *og i idol. 'basut je obe anjima# tim uzbudljivim snjenim pokriva$ima !to se prostiru po najudaljenijim bregovima. %islim da e biti pravi doivljaj gledati sve one skija!e kako se po tlu utrkuju do pupka svijeta. I dijete e sasvim sigurno sva!ta doivjeti# jer otac mnogo o$ekuje od maj$ina tijela i njegovih odvojaka !to vode u no : ovaj krajolik ne moe primiti vi!e od pet tisu a ljudi2 I sin pridonosi tomu da su gospoda# odjevena u prakti$ne hla$e# nabrekla. )in# kojemu majka ne moe predbaciti da prebrzo raste# ta ona ga je svojim tijelom oskudno hranila. (o dijete# koje pripada svjeijem nara!taju# majka je podigla i vi!e ga ne moe zaustaviti. 'no tr$i i tr$i2 / sad se vratimo gospodarima# od kojih je direktor visoko gore iznad svih. Njegov se kurac u sekundi moe roditi u nekoj toploj kupki i izvaditi iz nje# on moe raditi# a tada ga zadovoljnog ponovno stie sudbina# u kojoj je i snaga za igranje tenisa# vonju motora i drugih vozila. 6ospodo moja# dok hodate# sve se na vama ljulja" u krhkom granju mu!karci sva!ta poku!avaju# ali ja sam sama. -ijete razmi!lja o jednom razdoblju povijesti 4emlje# koje naknadno# naalost 8prekasno9# vi!e ne moe proivjeti. 'tac mu je donio leksikon i poput pravog se u$itelja sagnuo nad pomno planirani broj djece# sina. 7i!e bi djece suvi!e odvuklo maj$inu panju od oca. 'trovan poput bolesti# on enu eli okovati za krevet. *og nema smisla# ali ovdje ne mislimo na njega. Poput zvona direktor zvoni nad skupinom koja sjedi i u koju je u!ao s pomo u voe puta. 7ani $ekaju tamna stabla. 'bitelj se pomirila. (e!ke i neljubazne mo!nje vise u svojoj omiljenoj odje i# u ormarima obloenim papirom i balonima od donjeg rublja i donjeg dijela trenirki. No dovoljno je samo ispruiti ruku i ve ste sve izvadili. )polovilo kojemu pripadamo & svatko svome & poput gumene trake !to opasuje svenjeve siroma!nijih ljudi 8jer oni se ne broje pojedina$no9 iska$e iz vre ice ba! kad se neki osamljenik obra a svom vlasni!tvu kao vlastitoj sjeni# koja je jedino !to mu odgovara meu svim bi ima oko njega. -a# sveanj ivota isklizne iz tjele!ca i mi se dobro osje amo. 'naj tko eli vi!e morat e to kupiti. :ak se i dijete sjaji poput pravog mu!karca# koji gazi druge i kojega drugi gaze. 'no ide od jednog do drugog# skre u i pozornost na svoj lik# koji se ne moe popraviti te se# ne bi li !to bre projurilo pokraj nas# kotrlja prugom na kojoj mu svi zavide. 7e sam dojam koji sve to na nas ostavlja dovoljno je snaan. -a# mislim da je dijete jo! maleno# ali namjerava postati mu!karcem.

4asad je to djete!ce obi$na krepalina# ali tako nam probija bubnji e da poludimo na jadne susjede# koji bi se alili kad bi se usudili. %ajka ga njeno ljubi u kosu. 'tac je ve prepun i jedva se suzdrava. Pred svojim namje!tenicima to ina$e skriva# ali sada vi!e ne moe potisnuti svoje nagone. 'dostraga se pribliava eni. .ena se prezirno sagnula kako bi njezine dubine ivnule. 5kaklja dijete pa joj je lice zapahnuo smrad djetetova gnoja. Nema veze. %i i dalje ludujemo# kao da smo se so$no podrignuli. .ena nije bila dovoljno na oprezu pa je straga ve gotovo gola# dok sprijeda si!e dijete# njeno mu govore i da pospremi igra$ke. %u!karac se ne usudi vi!e od toga# a ipak pobjeuje. Poput zrakoplova u nisku letu i ptica !to lepe u privu$ene svjetlom miluje eninu stranjicu. 'sje a kako danas u njemu tutnji zdravlje i kako osvaja slobodan prostor za udarac na gol. )kriven pod !irokim ku nim ogrta$em# svoju nate$enu bojevu glavu kriomice ume e u pukotinu enine guzice# gdje temeljito moe ispitati $ime raspolae. %ora povu i jo! jednu brazdu. I seljak isto tako pomae zemlji. Nitko od nas ne mora ivot nositi sam. /li za!to mu nitko ne pomogne pri kupnji auta# kako bi mu suputnik pomogao nositi; Pogledajmo !irom otvorenih o$iju jedni drugima u spolovila ne bismo li postali njeniji i vitkiji# kakvi poku!avamo biti uz pomo lijekova i dijeta. I u o!troj konkurenciji s drugima# koji su do!li da bi ostavili svoj trag. Na !irom otvorenim vratima direktor ipak razmi!lja na koji ulaz da ue da bi postigao !to ve u brzinu. 1oje li $asti da nas rtvuju poput snopa ita2 '# *oe# kako je lijepo biti teak teret na ta$kama !to su zapele u blatu i ugodno tonu sve dublje. Neki su divljaci sru!ili prometne znakove2 U obitelji se i dalje ljube i prde. )retno je i!$ekivanje okon$ano i rije$i sre e proimaju prostoriju. 1ralju ku e na usta navire glas !to se pretvara u bitku koju e on dobiti. %u!karac je ponesen sam sobom. Nebo je gotovo zaboravilo radnike i namje!tenike# koje su zaribali i glavni direktor i sv. Frkva# pa dobro graeni i pozicionirani moraju ostati u svojim stajama# gdje ljutito zvone zvon$i ima i trzaju se na uzetima. 5to; :ak ni jedini prostor koji imate ne ete po!tedjeti udaraca nogom; .ena zna gdje mua ulja cipela kojom e uskoro pro i kroz njezinu ogradu. 'n ponekad ne moe do$ekati ve$er pa naru$i enu u direktorsku sobu u tvornici# gdje se ta ptica grabljivica ne moe suzdrati i ljutito eli u i u tajanstvene prostorije# !to su samo njezine. Posee u oblak spolovila# koje se die poput vatre. 7e izvla$i malog dobitnika iz sobi$ka iznad nogavica# gdje vreba dok mu netko ne pokae vau$er za putovanje snova u zlatnu ki!u u krilu. Pravo zadovoljstvo za vlasnika# kojega njegovi psi nanju!e iz daljine pa odmah navale jedni na druge. )vaki je dan blagdan. >o emo li barem danas mo i zaspati; 4asluili smo to# dok mirno i uporno stojimo na vrhu iznad slojeva onih koji nas griju da ne bismo stali na plo$u !to bi mogla izazvati lavinu. 4amislite samo mno!tvo nabora na mu!kim ko!uljama# iz kojih mu!karci mogu izlijevati svoje svete poto$i e2 Na 6ertinoj elegantnoj odje i danas ne znamo ve koji put nastaje jo! pokoja rupa. /h# ta gospoda i njihove mje!ine u kojima mogu odjekivati2 0jeti pirka blagi povjetarac# a zimi sami moramo uzeti dah. -ijete i ne primje uje da gazi ispod nas i

da po njemu gazimo. 4ar nije ubrzo ve$era; 4ar direktor ne e enu jo! jednom barem na trenutak ispustiti iz panda; .eli li moda da se ena posve otrijezni; .ivotinja i ue nijemo se gledaju. -irektor moe i vi!e od toga: enino tijelo u njegovim disproporcijama izmijesiti na kuhinjskom stolu poput tijesta# !to se odmah po$ne dizati kad ga dobro pokrijemo. (ako obitelj dolazi do hrane# 4emlja do svojih stvorenja# a gosti do ku nog praga na kojem se s nama pozdravljaju# iako smo ih dobro nahranili. 6ospodo moja2 Ni vas# istina# ne poznajem# ali tako se bacakate da mree !kripe. (reska se o stol pladnjevima s narescima te komadima kruha u kojem se jasno vide zrnca# krupna i skupa na tanjurima obrubljenim zlatnim zrnjem. 'bitelj je sjela za stol da bude volja '$eva. %u!karac e prvo premazati enu debelim slojem# a potom e zbog proteklog dana sa smije!kom & pa on je zaradio taj kruh !to ga sada daje svojoj obitelji & pustiti da te!ki batovi uz prigu!en zvuk padnu na eninu zdjelicu. 7jerujem sebi# ali ne vjerujem u sebe2 )vakako po!tujmo blagdane i pustimo da nam zbor izo!tri instrumente2 Neka dijete ivi2 (o se jednostavno tako dogodilo2 Iznenada i bez ikakva upozorenja# poput sunca koje ponekad naglo pripe$e. 7isoko gore na vrhovima ono se ponovno zapalilo za sutra!nji dan# ali mi pla eni# mi na platnim listama papirnatih tigrova# danas smo praskaju i ve naloili vatru i tako se nad nju nadvili da su nam se tijela pretvorila u prah i pepeo. Ne!to bih vam savjetovala: pobrinite se za pi e# jer tada vi!e nemate razloga biti zabrinuti2 Izvana dolazi zvuk !to pomalo jenjava" naposljetku# kasno je# sti!avaju se privatni kanali da bi se zabavljalo samo sa sobom. (i vje$ni poluproizvodi# ti napol neodgojeni ljudi# da# da# mi ene# koje zveke emo posuem u ku icama iznad potoka !to !umi# pobrinut emo se za zabavu i hranu2 1od sebe smo 8ali ne pri sebi9. 'd na!ih mu!karaca moemo u$initi ne!to vi!e samo ako ih nakljukamo. 'bitelj sada zatvara ivotinje# koje se iz tame ne usude do i k nama u ku u. I u selu su sada svima o$i pokrivene# a vi izvolite gledati u svoj papir$ek2 )utra e svi iz okolice do i od drva proizvoditi papir# kao da je kakav njihov svetak. -irektor e ih u meuvremenu istisnuti iz saveza !to ga je sklopio s njima i sindikatima. )amo onomu tko dobro pjeva !timat e iznos u vre ici. U bezobli$nim gostioni$kim dvoranama okrunog glavnog grada sve odjekuje od pljeska kad nastupaju oni koji su odavno namijenjeni za jelo i koje prolazi slatka jeza od zvukova !to su ih sami ispekli# kao da e se meusobno pojesti. -a bi se temeljito iscrpila# neka se porcija mu!karca ponovno penje na njemu pripadaju u enu. 7ise tako mu!karci poput stijena sa supruginih grudiju i svoga legla. Naviknuti su na to. Poput grane oboruane vo kom katkad ih iz mraka pomiluje kakva ruka. 1ad bi samo smjeli ostati jo! koji trenutak leati 8osjetili bi tada kona$no onaj propuh92 Nitko ne bi trebao pokupiti prazne boce s poda2 )vojim se orujem ene sada dodvoravaju ne bi li !to dobile na poklon# novu haljinu za svoju bezna$ajnost. 'ne se sviaju zbog svoje sposobnosti da trpe# ali sviaju se rijetkima. / onda nam zagorjeli gula! postaje sve na svijetu. 7idimo se i $ujemo2

:im su se zalupila vrata# 6erti postaje pitomija. %ora li direktor zato odmah prije i u napad; -ijete juri od jednog do drugog. Napuhnulo se. 'tac bi djetetu elio pokloniti zaborav pa ga die za prsni dio hla$a i zatim pu!ta da padne na tlo. Uz velik napor iz maj$ina bi grla kona$no trebala iza i kakva socijalna gvalja. *rzo unutra gurnimo prst2 -ijete koje ovdje glumi dje$ak ometa roditelje jer rasta$e istine iz svoga takoer stisnutog grla: eli neki poklon. Po kojim su to vrajim kriterijima izabrali ba! ovo dijete; 'no ucjenjuje roditelje# koji u svom lijepom prebivali!tu nijemo sjede jedno na drugomu. :ini se da su zalihe dje$jeg jezika neiscrpne. No taj jezik nije raznolik# zna samo za novac i dobra. -ijete izraava vjerodostojnu elju za cijelom gomilom tehni$kih ureaja. =atatatata2 =ije$i mu posr u kroz sve otvore# iznad kojih je majka povje!ala ivotinjske sli$ice. / majku to dijete voli# jer njih se dvoje pokorava istom zakonu: da nisu 4emljin# ve '$ev plod. Iz djeteta ni$u cijeli katalozi robe. %ogli bi kupiti i konja. -a# dijete se eli sjediniti sa samo jednom stvari# a to nije glas violine# ve sport. =ije$i postaju roba# pardon$ek# lova2 'tac e opet morati odrije!iti kesu na hla$ama# u kojoj dri svoju stvar$icu. Pokraj te ene jednostavno ne moete pro i# a da ne!to ne u$inite. / djetetu e otac ve potkresati krila2 -a ga zgrabimo za kosu i dovu$emo na ve$eru; Poput meduze koja prua pipke u sobu i omogu uje mladima da u poznatima prepoznaju sebe naviru iz televizora slike i zvuk. 7rlo je bu$no. -irektor ovog udruenja ljutito izvikuje svoju odluku: da ih je# istina# sve troje stvorio jedan 'tac# ali da sam ih izmislila ja2 %ajka tetura. Njezino tijelo# omek!alo od alkohola# udara P ku anske aparate. *ez ikakvih pote!ko a obitelj kupuje svoje okruje. Pogledajte samo ovaj mir2 )tolovi se svijaju pod svjetlo! u stolnih svjetiljaka# !to osvjetljavaju tajanstvenu# svetu hranu. (o se zove dom i domovina2 Poput lova$kog psa o$ev polukruti kurac poslu!no mu lei izmeu bedara na rubu naslonja$a. )ve je tu. 7idi se pola glavi a# ispod kojeg se savila ograda. Iz mu!karaca se izlijeva ondje gdje im po$inje utroba. 'ndje se ure te se polako i oprezno poput lisice probijaju sve dublje u !ipraje. Ne# to spolovilo ne e po i na spavanje dokle god se jo! jednom nije uzbudilo i iz njega nije udarila jaka ki!a. 'ni to i ele. 'tac se gnijezdi na sjedalu: kako je samo raznolika i lijepa ta dolina meu njegovim bedrima. -ugo je dugo tomu# a i njemu je poduga$ak2 .ena gleda pred sebe i udara !akom o stol. 1ad bismo joj dopustili da $ini !to eli# odmah bi se po$ela pona!ati u skladu sa svojim najnovijim poudama i odjurila bi u ne!to golemo# !to se zove %i&chael. *ojim se da je taj put sada zatvoren. +edva otvorenim ustima ena mrmlja nejasne rije$i. / poslije se moemo odvesti u studentovu vikendicu# to hodo$asni$ko mjesto 6ertine puti. U ku ama djeca niti pjevaju niti plje! u ru$icama# a ni sunce se vi!e ni!ta ne usudi. )ve je utihnulo. Pitam se kad e ena shvatiti urbu svog mjesnog predstavnika javnog reda i mira; -ijete izvodi svakojake !ale# ali sad se zbilja razularilo. 1ad prije odlaska na spavanje ne eli ve$erati# ima ga posvuda. I majka je glavom tresnula o stol. Njezina razjapljena rana u izravnoj je vezi s %ichaelom. .ena pokazuje da ne eli ni!ta jesti#

ali da eli piti. 'djeven u natjecateljsko odijelo# otac ve $uje znak za po$etak lova i pove ava brzinu. 6njavi ga dijete# 1 to u vlastitoj ku i# gdje ljudi umiru ako ih pravovremeno ne otpreme u bolnicu. 4adnji radnici se urno sklanjaju pred vremenom u skrovite sobi$ke. Uskoro e sve utihnuti. %ajka privla$i herojsku muskulaturu o$eva kurca. (aj bahati gad zasad jo! spava# ali za$as e osjetiti mirise. Iznad njegove se glave s djetetom vodi razgovor o !koli. 1lonulu e majku otac potom !tipnuti u uljebljenje pazuha# uhvatiti za ramena i uspraviti. -ijete preuzima stvari u svoje ruke i odlu$uje da ne e jesti. %u$en velikom udnjom# otac ne obra a pozornost ni na !to. -a. 7idimo da je stigla i majka# ali samo da bi mogla oti i i ponovno se vratiti. (i ljudi ne mogu sjediti na miru# a to op enito vrijedi za sve nepoznate# neizmjerno bogate. Nigdje nemaju mira# vuku se uokolo s oblacima i potocima# a iznad njih !u!kaju njihove kro!nje i njihovi nov$anici. -rugdje# gdje je bolje# !irom otkrivaju prsa suncu. I uvijek isti odgovor na pitanje: (ko je na tele3onu; -ijete sve vi!e gnjavi. Prekraja listu roendanskih elja# od kojih meutim ne odstupa ni pedlja. I njegov otac u pravilu tako postupa. 'tac e majku osvjeiti svojim pjenu!avim izvorom. .ivot mu !umi oko glenjeva# istinabog u aru njegovih osjetila koje na okupu ne moe drati ni gumica. -ok oko njega liu lijepi plamenovi# o$evo tijelo po$iva. -ijete zahtijeva mnogo# kako bi ve i dio toga i dobilo. 1ondukter u spava im kolima kona$no je odloio roditelje meu njihove osje aje 8vani prolije e krajolik# nad kojim se u nebo uzdiu njihovi nagoni9. =azli$iti su razlozi zbog kojih roditelji ele da dijete za!uti. 1r!e se dogovori. )at vremena za vjebanje violine nije ne znam !to2 .ena e ipak pojesti zalogaj$i . -ijete jo! dugo ne e sazreti. *olje da se mi spremimo2 =oditelji se ne mogu valjati goli# jer im dijete smeta. 'no je naime u deliziju. Pred roditeljima nema tajni# kad iza preostalih mlije$nih zubi grglja mlijeko# pretvaraju i ga u pjenu. )nana je veza ta arhitektonska konstrukcija kojom je dijete pri$vr! eno za roditelje. -ijete zapravo ne smeta samo onda kad je na dripu violine. 'no uvijek smeta. (akav luksuz 8djeca9 plod je samo nepromi!ljenih odnosa meu ljudima# koji u ku u sami dovode zanovijetala !to e im# onako svijetla i glupa# svojim nesputanim jezikom zasvijetliti poput svjetiljaka. Umjesto da u svim mogu im rupama u stanu jedni s drugima u miru op e. %u!karac bi kona$no elio sa ene svu i tkaninu i punom se brzinom zaletjeti niz njezin breuljak. No to ne e biti mogu e# jer dijete ispunjava sobu poput praznika. Njegov rog odjekuje stanom# u kojem sve poziva na ljubav# pogotovo izrazita graa oca# koji je nalik velikom kau$u u salonu i kao on nevjerojatno prikladan za ljubav. 1ako samo lijepo cvatu uz putove ti putnici na slubenom putu spolovila. %olim vas# nemojte brati te za!ti ene bilj$ice2 Ionako e nestati same od sebe2 )akrijte se u !umi# ali nemojte po njima gaziti. U onom silnom zelenilu mogu postati nevjerojatno otrovne. U kuhinji otac sinu u sok ubacuje nekoliko tableta ne bi li barem jednom u!utkao to uvijek deurno smetalo. 'd soka sinu ni!ta ne e biti# ali zato e otac# o da# $im nastane mir# trapaju i odavno ugaenim putem# odjeven prodrijeti u majku. *og !alje

svoje de$ke preko brda i dolina# dok se meusobno ne uni!te i nakon toga s djecom ne nastave put uz popust na putovanje u skupini. :im se pojave# zapjevaju i po$nu se nabacivati 8na9gaanjima# a prilikom izlaska iz organa ostavljaju za sobom hrpicu sme a. (akvi su propisi na odmarali!tima na!eg ivota# pri $emu krajolik ostaje nevezan u dolini. Puteljkom koji se samo zbog nas spu!ta s brda direktor e si i i radi osvjeenja odmah oti i u maj$inu mljekaru# gdje moe piti izravno iz cijevi. :ak se ni za direktora stvari ne izrauju po mjeri. 7rijeme je dobrano zahvatilo enine bradavice# ali one predivno zaokruuju direktorovu svakodnevicu. Po!to dijete jo! ne!to odsvira na violini# usnula e mu glava kona$no klonuti na ku u. / sad je bilo dosta tog lika2 Idemo u krevet2 +o! jedna tugaljiva uspavanka za majku# koja sina tik pred sobom i ne vidi. 1oliko su samo puta snimili to lice2 )miju i se i vi$u i# dijete prua otpor dok mu se i posljednja pilula ne rastvori u krvi. -a# sin blebe e kao da se na svjetlu ve$ernje pozornice i u gadnom sosu svog bogatstva eli valjati sam u sebi. Ni ve i ni ja$i ne usude se u njegovoj prisutnosti izvaditi svoje stvar$ice. U tim njihovim ku ama kavezi su u kojima jedu ljudi. %ajka poku!ava izbje i odnos s o$evim spolovilom# tim razara$em# kojim je otac uz pomo sv. saveza u eni sebi podigao spomenik. -a# ona eli negdje stanovati# ali ne eli da je ondje posje uju. )to sve ne bismo u$inili da izbjegnemo brojne govore iz djetetovih otvora i pobjegnemo na rezervni ra$un na kojem kona$no moemo prile i i u snu se umnoiti poput novca; 1ao da smo kona$no otvorili bocu2 Njezina su sje anja spretnija od !eta$a. Izvadci sa enina ra$una jasno govore o brdu kamata i izranjavanim kamatnim stopama. )in neka spava i neka se su!i na dimu. )to se mene ti$e# danas se ne mora kupati. Napokon2 Nisam li vam rekla da e ipak prestati blebetati i zavaliti se u naslonja$. %alo$as je jo! svakom rije$ju drsko elio pokazati koliko zna# a sada ga prekriva zrak i vrijeme# kao da ga nikad nije bilo. )ve & a ni!ta nije zabadava &zavr!ava u uskom poto$i u pi a na djetetovim usnama i dje$joj bradi# gdje mu je cvao smije!ak. )ad kad se dijete napokon smirilo# majka ga nekontrolirano grli i ljubi. =oditelji e do sutra imati mira. 6lavno da su ga se rije!ili. Pa to nas je dijete doslovce opkolilo2 / mi imamo pune rupe posla da se nekako odrimo u sada!njem poloaju ljubavi. -je$ja je soba od grubih# sva$ime natovarenih zidova. 'tac nosi sina na kat i istresav!i ga iz odje e# pu!ta da poput jastuka padne na leaj. )amo dijete koje spava dobro je dijete. / ovo dijete sada spava i preumorno je da bi mu iz pimpi a 3rcale iskrice. 'drasli e iskoristiti meusobno srodstvo i zgrabiti jedni druge za !krge da pokau kako im starost ni!ta ne moe. Nisu zako$eni i rado anju# ne mogu vi!e ni!ta izgubiti. 'tac e se poput insekta odmah sjuriti s neba i tresnuti o svjee poko!enu travu. 4a ciglih pet minuta uspio je majku nabosti na krilo. Pravo $udo za onakva nespretnjakovi a2 6ospodo# dosta ste prskali iz svojih gumenih crijeva2 / sada donesite /riel i u luci svoga doma nave$er ga kle$e i upotrijebite2 %u!karcima su o$i izbodene pa i oni stalno ele nekoga bosti. -ijete je maleno# ali je ve prelijepo 8i prepuno9. %ajka njeno lijee u dje$ji krevet kao dodatak. >o e li to biti no njenosti; Ne e. Uskoro e je zatrti snani mi!i i

mu!karca koji eli obrati vrhnje. -ijete ve $vrsto spava. %ajka je iscrpljena od besmislenih poljubaca kojima je prekrila pokriva$. %ijesi loj sinova otromboljena tijela. 1ako to da sin danas vi!e ne cvate; 6otovo je neprirodno da mu duh tako brzo klone2 'na vrlo dobro poznaje svoje dijete. 1oju je to slavinu otac na njemu zavrnuo; 'tac je ve odavno u radionici# u kojoj se bavi svojim hobijima i pumpa sok u svoj klip da bi do!ao do vrhunca. )inov je sok otrovao snom kako bi sin mogao po$ivati u blagoj no i# za!ti en sportskim junacima i kemijom. Ustat e on ve i opet se spu!tati po udaljenim breuljcima. /li majci su ga zasad oduzeli. 'na pak mora ostati uz dijete# jer tko zna !to e se jo! dogoditi. 6erti se probija pod pokriva$ i ljubi jastuk pokraj sinove glave. =uje po utrobi pokriva$a. 4ar jo! nije skop$ala da joj je peta nepovratno upala u vez mu!kar$eve skije; / sad jo! samo !utke u !puru i niz brijeg2 +edino je taj vez dri u planini# dok tuna ne klone. 'tac je ve u radionici# gdje se priklju$io na punja$. -obra se kapljica nikad ne odbija2 4ar je pravedno da nam priroda najprije daje# a zatim nam to ponovno oduzima; %alo poslije otac je ve u zahodu i ispi!ava sve !to je popio. )krivaju i se pod ogrta$em# ena je u meuvremenu izjurila iz ku e i poput seljaka koji u vrtu ispred ku e naganja vraje glodavce bez razmi!ljanja kre e zaobilaznim putem# ru!e i pred sobom sve zapreke. U trku vadi iz depa klju$ od auta. 1ad e napokon zapo$eti vrijeme koje nam tek predstoji; .ena ve sjedi u automobilu# $iji e teak zadnji kraj sletjeti s kolnika nastavi li ona krivudaju i voziti do autoceste. 7ozilo u mraku pla!i posljednje izgubljene du!e !to se teturaju i vra aju ku i# gdje e na njenosti odgovoriti brutalno! u. ) uga!enim svjetlima 6erti vozi kao u snu# a sun$ana mjesta i poznati breuljci nestaju u daljini. *olje da ovaj lik sada ostavimo na miru. Utonulo u san# dijete cvate u svom krevetu. -irektor se na zahodu istiskuje iz samog sebe. 4a$uv!i zvuk kola# istr$ava na terasu pridravaju i kurac u ruci onako kako je to propisano & s tri prsta. 1amo je to ena krenula; %oda se u ivotu eli vinuti dalje od vlastitih misli; / vi# gospodo# koji se gr$evito drite glavica na svojim svrdlima# kojim ete nam rije$ima do$arati svoje $enje; -irektor sjeda u %ercedes. Uz glasnu !kripu te!ka vozila izlije u u no . )tanovnici koji ive uz ta < km krivog puta u meuvremenu se bacaju jedni drugima u ljubavni zagrljaj. Iz ureaja neotesanih namje!tenika na tren odjekne glasan zvuk i vi!e nema gesta ljubavi. /h# ti gosti ljubavi2 1od drugih se jednostavno ne osje aju kao kod ku e. -va vozila jure jedno iza drugoga. Penju se blagim strminama# a potom se opet kliu nizbrdo. 1oja sre a da ispod kapica imaju jake motore koji svojim opasnim konjima vuku mlade na povratku iz diskoteke kao saonice. %u!karac nije stigao eni ni sise ispipati. 7oze se. -anas u prirodi vi!e ni!ta ne e rasti# ali sutra e moda sti i nova po!iljka soka. )nijeg je sve prekrio. Na ovom e stablu jednom narasti plod# ali ne bih znala njegovo cijenjeno ime. -irektor je skupio sve svoje prirodne proizvode i poput luaka juri iza enina ureaja za uspostavljanje socijalnih kontakata. %'=/ je sti i. 6onjeni strahovitom brzinom# oboje jure cestama. Uz rub ceste ubrzo se pojavljuje %ichaelova vikendica. '# dragi

moji2 Imali ste sre u !to se danas jo! nismo sreli2 Na osvijetljenim prozorima slubenik elegancije veli$anstveno se objavljuje mraku. %noga otrcana mjesta $ovjekova tijela & molim vas# pogledajte sami & s pomo u industrije i inozemnih poduzetnika mogu se pretvoriti u uglednu 3erijalnu koloniju# u kojoj svoje raznolike interese moemo na povodcu izvesti u !etnju. / naprijed izviruju na!e te!ke eljezne brnjice. -a. 'ndje gdje se bujica poude slijeva na pa!njak gospoda nadrastu sebe za nekih dvadesetak centimetara. (ada nas povedu svojim uzanim puteljkom# obja!njavaju i nam da ne e prestati dok god im ne ponestane struje# plina i vremena. +ednom unutra# jednom van i ve ih hvata san. 1H. )mije!e i se# %ichael prijeti iz osvijetljena prostora# u kojem pliva iza stakla s panoramskim pogledom. Njegov je svijet dobro zabrtvljen# on je pravi majstor vonje# a i dobro se podloio# ovako mlad i spa!en za sljede e tri godine# sjajnim i zdravim ivotnim ulaganjima. Ne pada mu na pamet sada otvoriti vrata. Podiu i buku# dvoje se ljudi sru!ilo na ku nom pragu# gdje ina$e zastaju samo osun$ane povorke njegovih prijatelja. -o %ichaela se ne moe do i. .ena udara i nabija po vratima rukama i nogama. :ini se da vi!e nema ni$ega !to je bilo. )vih onih stvari koje joj je rekao i radio2 )ve uzalud2 0judi su brzi na jeziku# a vi!e od toga u njima ionako nema. Po$inje lagano snijeiti. )amo nam je jo! to trebalo2 Iza lijepe vlaknaste 3asade odje e student stoji na prozoru i gleda. -jelomi$no je razbio $aroliju no i. (aj mladi ima nekoliko skija!kih odijela# a i ina$e ga vu$e u visine i daljine. (iho zveckaju i i oblijepljen trgova$kim markama# na kojima $ak i sjedi# hoda grebenima krajolika. Nikad sam i nikad tih# a uskoro e ga obasjati i sunce. :uju se tihi krici. 'blaci divlja$i izlaze iz !ume na $istinu# a srednji $lan tog mladog stada stoji mirno# zbunjen u svojoj blje!tavosti koja# $ini se# privla$i i drugu gamad. )toji tako %ichael# napet poput elektri$nog voda. 1od ku e je i sam svoj gazda. Ispred njegovih vrata pla$e ena. )rce joj tu$e kao ludo# a osjetila su joj ra!timana# jer opet moraju raditi prekovremeno# a osim toga# na otvorenom i pri ovakvim temperaturama ne zvu$e dobro. .enin alkoholom preoptere eni krvotok stao je i ona se istog trena ru!i pred vratima. >rpica sme a na smrznutoj gredici. -anju na uzetima ovamo dovla$e kabine i$are# kako bi se moglo u i u prirodu. *ez trunke ljubavi susre emo druge ljude i padamo na njih. 'va se ena na 4emlji ne smije osje ati kao kod ku e. Ne!to ljuds. poto$i a i osje aja zavr!avaju u grmlju. )kandal. (e sporta!ice i sporta!i danju su gacali neravnim terenom# a sad kad ih trebamo da enu spase od njezina napada na samu sebe# da je uhvate za srce i bice i zaustave# njih nema. -irektor u svom poduze u obi$no vodi brigu oko novca# u $iji poravnan tok i on utje$e# tvore i vlastitim udom solidan poto$i . 'n se brine da voda te$e njegovim osjetilima onako kako on to eli. *ra$ni par trenuta$no obavija sjena ku a# drve a i no i. Udaraju i po neumoljivim vratima i klize i niz njih# 6erti ponovno

pada. Nogama nabija u vrata. )tudent je vrijedan truda# i prije nego !to je i!ta poduzeo. 'n se smije!i# ali se ne mi$e s mjesta. Napokon# tu je njezin mu# >ermann# kojemu on nikako ne bi elio nalikovati. >ermann podie pogled prema gore# gdje po navici ne o$ekuje da ikoga ima. Pogledi dvaju mu!karaca susre u se na pola puta# oba su motorizirana. 6otovo su istovremeno na trenutak osjetili kako im se tijelo pobunilo protiv umiranja. %ichael se mal$ice naginje u naklon. 'bojica su imala priliku oslu!kivati 6ertinu !koljkicu# ali vi!e ne bi# hvala2 Nema smisla veslati rukama samo zato da bi vas propeler naslada# !to uz zveketav i kristalan zvuk u visini glave podie vjetar# izbacio iz ravnotee za onih nekoliko smije!nih centimetara. *arem jednom od njih nije stalo da zbog ene pomakne s mjesta skupu odje u. *udu i da su mu u ruke dali vatru# mladi pripaljuje cigaretu# prikovan za skija!ku stazu# gdje stoji i oslu!kuje oko sebe !um ptica grabljivica u brdima. .ele mu oduzeti i posljednji plami$ak iz plinskog upalja$a kako bi ga odnijeli ljudima ispod njega# koji se s *ogom osje aju povezaniji nego !to je to on. Ne ti$e ga se vatra u nizini. 'n je ne mora onamo odnijeti. 6erti se i!$upala iz vrtloga svoga stada# gdje takoer ugodno pucketa. / sad je dosta2 Neka se taj dragi kamen u direktorovu domu izvoli pribrati. (emeljito je pipaju i# direktor hvata enu oko struka i vu$e je no nim tlom prekrivenim injem. .ena hoda uko$ena koraka# izvijaju i se u kukovima. 4bilja je pretjerala2 +o! je uvijek u svilenoj haljini# u kojoj su jutros klijale nade. U skladu s 6ertinim stasom# haljina izgleda dobro i sprijeda i straga# ali onako kao kad se dan nagne pod teretom snijega. )tudent nije netko tko daje# niti e to postati. 4akriv!i dlanom o$i# gleda van# ali svjetla je dovoljno da obasja par u svoj divoti. Ne odbija on uvijek sve ono !to poznaje. +edino !to je poku!ao jest drsko hodati poljem# ljutiti divlja$ i udisati zrak te ga vratiti skija!koj stazi $im ga potro!i. 'sim toga# njegov sjaj u prirodu ne prodire predaleko# ali ipak dovoljno da uokviri svetu obitelj te za uokviren pogled s razglednice. %ichael dlanom zakriva o$i da privikne pogled na mrak. Priroda nije blaga# nego divlja i upravo od njezine praznine ljudi bjee jedni u druge# gdje uvijek nekoga ima. %ichael bi elio popiti pi e s direktorom# tim pajda!em# koji bi svojim glupim kistom elio zavr!iti sliku koju je %ichael zapo$eo. U smrekama nam ne treba jezik. 'dbacimo ga2 (i!ina mete ulice# a *og prosvjetljuje stanovnike kraja# od kojih neki jo! uvijek rade# pokoji rezbari namje!taj i stanove# a ostali vra aju milo za drago svojim sada!njim partnerima# !to stalno mijenjaju boravi!te. 4ato treba upecati neke nove 8koji e se spustiti na najnie grane9 kako bi ostvarili vje$no obe anje prirode da imaju pravo na posao i stan. 1ona$no su negdje pustili korijenje2 Na taj na$in $vrsto dre oma!ke prirode: vlastite blage posrtaje iz kojih su nastala ljudska bi a# a ljuds. su pogre!ke uni!tile i !umu od koje ive. I jo! im je ne!to priroda obe ala: zakon o radu prema kojemu svakog stanovnika koji je sklopio savez s poduzetnikom *og svojom smr u moe otkupiti 8ah# ta sranja o *ojoj otkupnini29. 'ps# i meni se omaklo2 Ni mjesni kneevi ne znaju bolje rje!enje te nedoumice. Posla je sve manje# a ljudi sve vi!e i $ine sve da tako i ostane pa da ostanu i oni. Upravo kao !to sada umorni# ali ponosni

vje!aju na zid svoje znakove ivota# ispu!taju i glasan prdac. 'ko njih rastu tijela pa tako nastaju spodobe neobi$ne grae. 1ad bi graditelj korisnika autocesta vidio kako te nakaze# zajapurene od nade# uskrsavaju iz razrovanih bra$nih lonica 8a !to sve prije toga nisu morali kupiti da bi se iskupili9# bez imalo bi ih oklijevanja prepravio# jer je on sam u mnogo uzbudljivijim okolnostima uskrsnuo iz komorice da svima nama bude uzor koji moemo prou$avati u muzejima i crkvama. )va ta lana svjedo$anstva koja smo dali na!em )tvoritelju & jer ni krivi ni duni jednostavno postojimo & sad su se trgnula te pjevu!e i i nji!u i tijelo u taktu pop&glazbe s P< ili neke druge priproste glazbe kre u na posao. (aj nas %arD uop e nije uzeo ozbiljno2 )vi ti grijesi kojima se razbacuju i koje# priljubljeni jedni uz druge# sada otkupljuju. U ovo ih doba vi!e nitko ne bi posluio. :ak ni gostioni$ar na mostu u svom niskom nagonu da utri vi!e novca nego !to je prodao pi a i koji kriomice jede hranu !to je sprema gostima# dok LI&godi!nja +ose3a# !to radi u kuhinji kao pomo na radna snaga# lie tanjure i dere ostatke hrane. Uvijek ima posla koji volimo vi!e od na!ih najdraih. .ene su svjee pripravljene ili ukuhane. -a# i one stalno za ne$im ude# ali ne e jo! dugo# dok bruje pod bi$em podneblja koje im $ak odreuje kakvu e odje u nositi. U okruglim# debelim tijelima mumljaju si u bradu# ivot se nastavlja# mu!karac uvijek nanovo nestaje sa smr u# sati padaju na pod# a ene se vje!to kre u ku om# gdje takoer nisu za!ti ene od udaraca sudbine. 1ako si samo nalikuju u svojim navikama2 )vaki dan isto. / to e biti i sutra. 'dgaamo i odgaamo2 /li novi dan u kojem se doma ica moe ubiti od posla jo! nije stigao. *ez ikakvih osje aja po$ivaju jedni u drugima# klipovi udaraju# kormilarimo prema nepristupa$nim obalama tijela i proma!ujemo# da# padamo# ali ne preduboko# plitki smo kao !to je oko nas plitko. 1ad bi se na!e zasluge mjerile po onom !to zaradimo# imali bismo upravo toliko da kupimo tek cipele# kako bismo za!titili svoje umorne noge hoda$a# dok nam oko $lanaka ve obigravaju partneri# koji se ele igrati i misle da su glavni zgoditak i# ah# koji uas# zbilja nas jebu2 / nebo je jo! uvijek jednako udaljeno. )tanimo brzo na nogostup auta !to smo ga kupili mrcvare i vlastito tijelo vi!esatnim radom u tvornici. U tvornicu smo u!li u liku djeteta *ojeg i nakon mnogo godina ne preostaje nam ni!ta drugo nego u i u kola najnie srednje klase. Ulazak u tvorni$ki# u meuvremenu malo izmijenjen# hodnik zabranit e nam majstor od zanata na ulazu# koji je upravo pritisnuo ru$icu. -a# va!e su malo radno mjesto ukinuli2 (vornica u meuvremenu radi gotovo sama. (o je od nas nau$ila2 No prije nego !to osiroma!imo i prodamo auto# jo! emo se nekoliko puta vratiti iz tuine. I jo! se nekoliko puta istresti u nekog drugog" od tog nas jednog stola ne e otjerati nikakva misao !to se omakla na!em vlasniku# nikakvo odijelo !to se reklamira u novinama# nikakva svinjarija kojom emo si prikratiti ivot# jer mi jadni tegle i konji na svoj pa!njak svakako elimo dovu i jo! nekoliko konjskih snaga. Na kraju krajeva ni direktor ne vlada sam2 Ni koncern# taj uhva eni !kanjac# ne moe jurnuti uvis onako kako eli" tko zna koju bi jo! be!tiju pritom mogao zahvatiti2 (ako svatko ima svoje brige: koga da voli i !to da jede.

Nitko ne bi pomislio da su ti ljudi i njihovi osje aji lani. Naprotiv# svi misle da su to pravi dragulji# kojima se i drugi rado kite: jata krnjih tijela# koja se# ureena najbolje !to mogu 8u novim cipelama29# !e u putovima svojih ljubavnih a3erica i onako se nemirna jebuckaju po sobama. 4bor !to svoju mnogoglasnu jeku vu$nicom !alje 'cu u visine. 'n je stvorio ero&gene zone# kojima se ene nave$er okite i ispod kojih odmah skrivaju ono !to su radile# prije negoli im netko za to po!teno plati. %u!karci zbunjeno gledaju u eninu rupu !to ju je na$inio ivot i# o da# uasnuti su# kao da znaju da je kutijica iz koje im ena baca zrnje ve odavno prazna. )to se moe kad ih ene vole. )utra ujutro valja uhvatiti prvi autobus. %akar morali# oni onako bespomo ni# izudarati ene# koje su vezane za njih i njihovu kratku cijev: samo vi opalite2 Posao se ne nalazi na cesti. I drugi hodaju tim putovima u smrt. +edan se dio puta prate i glasno di!u pred glavnim vratima# $ekaju i da ih netko otvori. / onamo dolazi cijelo mno!tvo# ljudi koji jedni drugima padaju u krhko granje da bi meusobno isprepleli udove. I da bi se zajedni$ki lak!e suprotstavili predradniku. Pa ne!to se mora u$initi2 Postati ve i i biti s vi!e njih bio bi sasvim dobar po$etak# kad se padne pogoen dobicima koje tvornica svakodnevno ostvaruje. / od plijena vlasnici biraju najbolje !to vam se dogodilo na plaama =iminija i Farolasa# gdje ste u rasko!nom cvatu nestali pod !utom svojih prolaznih zadovoljstava. -irektor tvornice vu$e enu u kola da bi kratku radnu stanku prikratio jo! ve om radi!no! u. Njegova stanica u enino uho oda!ilje glasne ljubavne rije$i# !to ih ena slu!a kao !to ljubavni par bez stereoureaja nakon pono i slu!a isprekidano kr$kanje nekog plesnog broja. Prozor kroz koji vidimo jednu od !arenih trenirki kakve se ina$e# samo manje i neznatnije# nalijevaju u izletni$kim gostionicama# i nadalje je uporno osvijetljen. %ladi prua rukave s rubom od gruba pletiva i zuri van u to dvoje neprivla$nih ljudi# !to su na svoj na$in savr!eni uzmete li u obzir njihov prihod u tvornici $ovjekovoj i utjecaj na politiku u pokrajinskom parlamentu. -ivno je pjevati s tim bogata!ima# a da ne morate biti $lan njihova radni$kog zbora2 I nau$iti njihove obi$aje# a ne morati stajati na polju i u doba etve odrezati kosu2 'ba automobila pasu pred ku om kao da su golemi volovi. +ednome vade utrobu. 7rata su otvorena i pali se mala svjetiljka. -o 6ertina zavi$aja dopiru njene rije$i. 'tac obitelji nije do!ao kanjavati# ve tje!iti i ponovno prisvojiti. Iza njegovih je glavnih vrata svjetlost snana poput osvijetljena grada. Ne eli ni!ta osim svoje ene# koja mu je dovoljna# za razliku od drugih koji se ne mogu dovoljno napjevati i napri$ati o 3otogra3ijama kakve vole gledati u odgovaraju im renomiranim $asopisima. 1ako li samo pr$kaju po svojim spolnim pogonima nakon zavr!etka radnog vremena2 I pogledajte# molim vas# !to su te !tuke ulovile u ribnjaku sa !aranima: $ini mi se da je priroda ponekad nemilosrdna2 -irektor voli svoju enu# naviknuo se na njezine !iroke ulice. I dok tihi uku anin iza prozora lebdi nad katalogom motocikla# prebacuje direktor 6erti preko prednjih konih sjedala 8najprije je u pogon stavio jedan gumbi # ali ne u

vam re i koji9# pa preko njene glave haljinu te# popev!i joj se na guzove# zabranjenim smjerom njezina prljava kolnika istog trena prodire duboko u nju. =uke njeno gnje$e vimena# a jezik ugodno paluca po uhu. (o su mnogi ve puno puta radili# jer ku a se ne gradi tik uz drugu da bismo svom susjedu bili $vrst oslonac nego da bismo ga mu$ili. %alo je# istina# neudobno# ljeto je jo! daleko# glavna je cesta udaljena# ivotinje su ukusne i sve zavr!ava u za to predvienim prostorijama ili barem ne dalje od mjesta gdje metak zavr!ava u meti. (aj golemi val dokotrlja se kao u snu i zauzima najvi!e mjesto usred prirode. Ispod# u sjaju dalekozora# povezani udovi !to jure amo&tamo izmeu posla# novca i mo nih koji eto ne vole biti sami. Neprestano moraju leati jedni na drugima i pristajati jedni uz druge. 0judska djelatnost po$inje s novim ciljem# hladno je i svaki put kad direktor mal$ice izvadi snaan kurac# uporno pogledava prema tihom liku !to mu se divi s prozora. )amo se malo mora izvinuti u tijelu. / moda e i mladi sada potegnuti. :ini mi se da to doista i $ini2 'd pasa nadolje svi smo mi mu!karci isti. (o zna$i da pripadamo svojim suprugama# da dopu!tamo# uop e se ne brane i# da nam na ulici tutnu sre ku sudbine u ruke. 4auzmimo mjesto jedni u drugima2 %islim da je %ichael ruku gurnuo u prednji dio donjeg dijela trenirke i svoju odje u dupkom puni samim sobom. 6ertina je haljina u meuvremenu sasvim otvorena i# da prostite# tobolci su joj ispali van2 Nema veze# ako se direktor i raspomamio# duboko u sebi dri do sve$ana raspoloenja i kakvo e. 'prostit emo mu. .enino je lice mu!karac svom snagom pritisnuo na kona sjedala u automobilu# kao da se ondje skriva sanak. .enine noge vise lijevo i desno kroz otvorena vrata. / njezin mu# taj uroenik !to urli$e# kojemu su prepustili svoju domovinu da od nje napravi papir 8stabla bi ionako posjekli sve do jednog9# ovdje se osje a kod ku e vi!e i od koga od nas2 :ujem kako se ta ptica dere dok pjeva. %u!karac pomae 6erti pa gura u nju nekoliko prstiju. 0jubaznim glasom opisuje zgoditke koji je tek $ekaju. 4atim uz tresak pada u nju. Nakratko se povla$i i opipava svoje ezlo. 7idimo da su mu koraci neodmjereni i neumjereni. .enu sada pregledava vje!tak# !to pod poklopcem svoga motora upinje sve snage i ponovno !alje svog malog prodava$a# !tovi!e# osobno ga prati. %i emo ljuljati dijete i iza njega sve dobro zatvoriti. )ve su 6ertine tajne odavno otkrivene# a sva njezina vrata otvorena. %u!karac je sada lupka po stranjici i ple ima" tako se pozdravljaju prijatelji i tako nikada ne moemo proma!iti jedno drugo. -irektor prodire u enu i motornim vozilom svoga jezika. (ko e nam to objasniti; Neki seoski mladi i zauzimaju poloaj pred plakatima golih ena u raznim poloajima# nadaju i se da e i o njima voditi ra$una kad se budu zauzimali poloaji. >tjeli bi dobiti# ali ne i platiti. Pomau im ene svojom besmrtno! u i visokom stopom smrtnosti svoga rada. 7ru im putem direktor hoda sam. )vi znaju kakav je njegov jo! uvijek mladena$ki mlaz. Pomije!ana s njim u neuredno klupko# ena ga mora trpjeti u guzici# iako ima mnogo staza# i to puno !irih. -ok su drugi prepu!teni na milost i nemilost bolesti# ovaj se gospodar mirno posluuje na !anku na kojem se posluivati moe samo on i odakle# odmah iz

susjedstva# dolazi i dijete. Ne bojte se# njegov je ud ovdje na sigurnom. Uzbuena ivotinja sada se uzmuvala po eni# u kojoj je narasla. (o se tele za$as zaplete u lanac s kojeg se otrgnulo. )toji kao ukopano dok ne do$eka metak. Izostanak bliskih joj koraka na eni je ostavio itekako vidljiv trag. Nema veze. 4a sve ima dobra krema ili poklon u novcu. (ko podmae# bolje vozi. Uskoro e se razrasti svjee zelenilo# kako bi ga mu!karac mogao i!$upati. 1akve li boanske skupine# koja e se ubrzo morati odmoriti. (ijelo uz tijelo# prijete jedno drugomu. Nakon svakojakih izgovorenih gadarija direktor je cvile i pao mlitavo preko enina tijela# koje je imalo svu potrebnu opremu. (emeljito je poeo njezin najvredniji predio# vrijedan svake preporuke# pa ondje hrana jo! dugo ne e rasti. Iz njega je ljutito navrla rijeka# a od slugu# koje im posluuju na zlatnim pladnjevima# bogovi i personalni re3erenti u meuvremenu silom uzimaju svoje. 'daberite i vi najbolje od onog mno!tva i vidjet ete: to kod ku e ve imate i nazivate svojom boljom polovicom# koja se znoji dok u slivniku pere posue2 'vaj je put direktor sebe u$inio vrijednim# a enu sretnom. /li sutra moe ponovno pretjerati# pucati iz kuka i kupiti kartu za tko zna kamo. No ena je jo! uvijek za!ti ena i poeljna# a krenuti se moe bilo kojom stazom oko nas# u kino# na koncert ili u operu za koju imamo pretplatu# a ondje stvar$icu koju nam direktor cvile i uvali moemo polizati i ponovno zapakirati. -irektor je enu sad okrenuo na lea i lamata joj pred nosom. ) mesnog hljep$i a u umaku curi tanki potok sline pa to mekano# umorno dojen$e eni odmah stavlja na usta. >mmm# kako je to ukusno2 'd ene se trai da ponovno po$isti sve !to je donijela iz kuhinje da se orosi i otopi. I to najprije rubove# a zatim kundak kako bi sve# pa i najsitnije nabore# dovela u red# jer danas se jo! elimo voziti autom# $ija sjedala ne elimo zaprljati svojom aktivnom pjenom. / zatim bi 6erti trebala izljubiti i kosmatu vre u# ako joj dlake ne budu bole o$i. 1ao da zmiji svla$i kou# direktor je u jednom mahu razderao eninu haljinu# !ap u i joj pritom da e sutra umjesto te dobiti dvije nove. Prednji joj dio grubim pokretom posve rastvara. 6ertino tijelo ljubi s prikladnije visine i vee ga za sjedalo u automobilu# gdje je zapelo i odakle ne uzvra a na poglede. 'sim toga# direktor je razderao i donji dio 6ertine haljine te joj tako razgolitio tro!nu prednju 3asadu" izvan izgrebenih aktovki# ipak vani# uskoro e se pojaviti zgodno zelenilo# jo! samo mjesec&dva jarma2 Protuvjetar i usamljeni pje!aci !to se vra aju ku i sada mirno mogu promatrati zgradu u $ijim se toplim sjenama direktor valjao. .ena ne sli$i ni jednoj glumici# barem ne nekoj koju ja znam. %irno je. %ichael vreba s prozora i upinje se da ponovno naraste# kako bi od sebe dao najbolje i najve e. Nemaju svi ljudi lijepo spolovilo s kojim se mogu zabavljati. 1ao !to i prili$i# direktoru je vjernost uroena. %i smo ku no stado i kad je to potrebno# zagrijavamo gospodare. =azmi!ljaju i o bezbrojnim prijateljima# u kojima moe sa$uvati svoju pustolovinu# mladi staje pod snaan tu!. Posve je pribran" osjetila su mu polijegala na pod poput pasa na prostirku za spavanje. Prijateljica e moda svratiti poslije# dok vani sluge silom budu uzimale ono !to su im ustupili. -ugo mu je# dugo trebalo da pogleda tu

postariju enu# a sada e isto tako dugo po$ivati# to dijete svijeta. 5tovi!e# mislim da e sutra ujutro on jo! spavati# dok siroma!ni seljani budu u autobusu jedni druge gazili na smrt i po glavi mlatili svime !to imaju. 1ao da su zamijeniv!i automobile zamijenili ivote# direktor i njegova ena# jedno !ti enik drugoga# voze se sada ku i# valjaju i se iz jedne ivotne situacije u drugu. (i se ljudi posvuda mogu bez straha jebati" ljubav i ku ne pomo nice njihova e djela ponovno dovesti u red. Namje!tenici po$ivaju. 4vuk budilice uskoro e ih trgnuti uvis. /utomobil tiho mete dolinu. *rda mirno stoje# sve dok sutra ujutro !e3 turisti$ke zajednice na veselje sporta!a ne po$ne dijeliti sunce. Po!tuju i propise i voze i umjerenom brzinom# direktorski se par na velikoj splavi dovezao ku i. Nakratko su zgrabili tijelo onog drugog da bi se napunili gorivom" ispod njih prskaju izvori# da# bogata!i se mogu osvjeiti kad god to ele. U ku ercima je ti!ina# jer se ondje jo! zbraja novac za benzin. )ila ovdje vlada# sve dok sutra u tvornici drugi silom ne zavladaju tim siroma!nim bezemlja!ima i dok njihove ene danju gacaju u lokvicama snanog spolovila. 0jubav u peharu ima okus svjeeg vo a# ali u !to e se u nama pretvoriti; Posao spolovila & hvala na dvostrukom akslu i savr!enom ritbergeru & koji su najeeni i rascvjetani direktor i direktorica izvr!ili# kako bi nakon toga obrisali usta u koja su pohlepno ubacili hranu# za danas je & no to nije sigurno & valjda zavr!en. -ok nas u jutarnjem sumraku onako sretne sutradan ne obasjaju svjetla po!tanskih kola i sve one godine koje tek dolaze2 Ni!ta doli tih svjetala ne e okrznuti jadna tijela !to se# oba&vijena jutarnjim smradom svojih ispu!nih plinova# pokazuju bez imalo srama. / zamislite samo sre ke na lutriji# na koje cijelo vrijeme moraju misliti2 %ora se mo i u dep strpati# a ne samo davati. 4amuckuju i# direktor izgovara direktorske# ljubazne rije$i" ta privatna osoba najavljuje sebe i svoj program. 7e je u svom elementu: novcu. )to bi on bio bez svoje ene# koju uporno tako zove; )lobodnom je rukom# kojom ne upravlja# svom snagom veselo zgrabio enino tijelo i upravlja barem njim. Poput tople# pitome ivotinje nad njim visi brdo koje je potpuno ogolio. 1ao !to su to u$inili i s djetetom# njih su dvoje suvi!ni automobil ugasili i ostavili otvoren. Nisu mislili ni na !to drugo osim na svoje razvedravaju e spolovilo. .ena moe oti i kupiti stvari kakve jedna ena mora imati. (renuta$no se nagaa o sljede em danu i onomu !to on moe donijeti. -irektor govori kako e poslije i sljede ih dana enu jebati na sve mogu e na$ine. 'ndje gore# u uredu# on treba uzbuenja# kako bi ondje dolje ena mogla uhvatiti njegov kurac i zadovoljiti ga. %oda se eni svia ne!to posebno pa e za sutra!nje !etnje gradom to svakako htjeti kupiti; %u!karac: sigurna zvijezda njegove ene sja nad njim ve od ranog jutra# a on njeno pase na njezinu vratu# pogledajte samo# ne gledajte nekamo drugamo2 4noj i sperma kaplju s mu!karca# !to ga ne smanjuje# ne umanjuje niti $ini malim. %ole ivo se smje!kaju i# gleda mu!karac enu# koju je drao pod svojim mlazom. %esnate mu mo!nje mirno vise na ilavoj

stapki. 1akvog li olak!anja krenuti privla$nim no nim stazama# kad ujutro# zaslijepljeni svjetlom kuhinjske svjetiljke# ne moramo poput drugih jurnuti u mrak. 1ad u nama# u na!em motoru# gori vatra# i to malo e! a. :ist i ponovljen# direktor e s 6erti odmah ponovno oti i u krevet i obiljeiti njezin grm. Nitko kao on ne moe podi i nogu tako visoko i tako se brzo izliti u vru em mlazu. %oda e ih danas jo! jednom & tko zna & zapljusnuti njeni krici njihovih tijela# !to trae da ih nahrane; .ena poku!ava skupiti haljinu na prsima. )mrzava se. /li mu!karac od *rigitte# ah# ne# 6erti# zahtijeva da u malim predvorjima pakla jo! malo# molim lijepo# zabavlja njega i druge stanovnike ovog okruga. >aljinu !to se zaklopila# mu!karac ponovno rastvara# jer 6erti se jo! nije sasvim ugasila# mislim# u njezinu pepelu sasvim sigurno jo! tinja ar. =adijatori se jo! nisu zagrijali# ali zato se zagrijao mu!karac. 1od njega to vrlo brzo ide# a na bradi mu je ranica od 6ertina nokta. U susret im ne dolazi usamljeni !eta$# koji bi se s nekim poznanikom na $asak elio rascvasti pred ku om. Nema nikoga tko bi na $elu direktora tvornice vidio pe$at mo i. 4ato on barem svojoj eni mora utisnuti pe$at na $elo# kao znak da je platila ulaznicu i da je doista hrabro iza!la iz topline svoga spolovila. )iroma!ni u kuhinjama raspiruju vatru na ognji!tu. %u!karac eni govori da mu je najdraa na svijetu# a to vrijedi i za dijete. )tanuju u zlatnoj sredini# usred sela. / vlada kutla$om ljudima lukavo dijeli ponude tjedna. 1ako bi vlasnici poduze a mogli donijeti odluke i smisliti opravdanja za!to su se razbacivali subvencijama i ljuds. tijelima. )miju zauvijek sretno ivjeti okrueni svojim dobrima# dok drugi pripovijedaju o brigama koje imaju na svom zemlji!tu veli$ine rup$i a za nos i na kojem su odmah zasadili ivicu# iako im je sjeme dostatno za jedva dvoje. 7e moraju misliti na druge2 )tigli smo ku i. -ijete spava u svojim odajama. )in strpljivo drijema na uzici Fhemie 0inz d.d. I mi emo sada po i na spavanje# da bismo osjetili kako je to# prije negoli do$ekamo smrt. 4ato najprije moramo le i# siroma!ni to ve odavno znaju# jer oni umiru ranije# a vrijeme !to prethodi smrti jo! uvijek im je preduga$ko. %u!karac e se jo! jednom napasti na mjestima na eninoj koi koja su prekrivena s vi!e slojeva kozmetike i poput metka ispaljenog iz pu!ke doletjet e za njom u krevet. Iz kupaonice zvukovi vode i zaposlena tijela. -a bi postalo podno!ljivije# te!ko se tijelo nemilosrdno baca u vru u vodu. Na prsima su mu sapun i $etke. 4rcala su se zamaglila. 6ospoda direktor snanim bi pokretima muu trebala istrljati lea# a zatim njenom pjenom od sapuna nastaviti masirati njegovo mo no spolovilo# !to ga je on sasvim predao u njezine ruke. Iza prozora se poskliznuo %jesec. .enu ve zovu mu!karac i dobrih pola kilograma 8a moda i manje9 njegova mesa# koje je njegov gospodar. 'no je u toploj vodi ve nabubrilo i iznad rasko!nog stola s hladnim narescima direktorova tijela polako se die prema svome gospodaru. Nakon svih dnevnih napora direktor e okupati enu# !to mu# molim lijepo# ne pri$inja ni najmanji napor. 'ko njih ive smrtnici od svog rada i

prihoda# ali ne ive vje$no i ne ive dobro. No posao su sada zamijenili po$inkom# a u srcu im je pritajeni trn# jer nemaju vlastitu kupaonicu. -irektorovo se tijelo rastapa u vodi# ali tu je jo! nekoliko kubi$nih metara njegove $vrste grae. +o! jednom zove enu# ali sad ve glasnije i zapovjednim tonom. .ena ne dolazi. 'vaj e put u vodi morati omek!ati sam. %iroljubivo se okre e u kadi. / da se zadere i tako je dozove; 1oje li ugode da nas voda ne moe promijeniti i da ne moramo u$iti po njoj hodati. 1akav uitak# i to besplatan. )vatko si ga moe priu!titi. )amo neka ena ostane gdje jest" o# ponesite me kovitlaci uskipjeli2 %u!karac odvr e i masira svog uspaljenog macana. (o ga smiruje i razvedrava. )ume bujice oko te!ka tijela# na kojem tvrdi mi!i i $eljusti usitnjavaju ivot i gutaju poduze a. I siroma!ni padaju sa stijene poput vode# no oni su barem ondje gdje jesu# u svojim kreveti ima# i ne moljakaju nas cijelo vrijeme ne!to# ti bijednici kojima bismo trebali isplatiti pripomo . 1ako samo sa svetim strunama# koje su ene upele u ku i!ta svojih tijela# u trenutku nepanje odjednom dospijevaju u strojeve2 1oliko krvi2 / sve uzalud# $ak i snani udarci bi em njihovih srca# u kojima ionako vi!e nema krvi !to bi ih pokretala. / mislim i da im se djeca ponekad kojekuda potucaju $ak u $etiri sata no u2 *arem jedno ili dvoje jo! uvijek se iz diskoteke ku i vra a pijano. -ok mjesec tiho zalazi# dugo godina neomiljeni sin lei u krevetu. 'bliveno hladnim znojem# dijete te!ko di!e. 1ad sa sokom popije! onakve tablete# sasvim se druk$ije odmara!. %ajka gleda dijete kako lei u neudobnu poloaju# prilazi krevetu i ispravlja dje$je tijelo. -ijete je nikakvo# ali ipak joj je sve na svijetu: !uti kao i svijet. )asvim se sigurno veseli rastu# sli$no kao i o$ev ud. %ajka njeno ljubi brodi !to oplovljava svijet. 4atim djetetu preko glave navla$i plasti$nu vre icu i stee je pri dnu kako bi se djetetov dah u miru prelomio. -ijete# kojemu su jo! nedavno obe ali da e rasti i dobiti sportsku opremu# jo! jednom obilno upire sve svoje ivotne snage ispod !atora vre ice# na kojoj je utisnuta adresa nekog butika. (ako je to kad prirodu elite popraviti ureajima2 /li ne# ovo dijete vi!e ne e ivjeti. 'no se probija prema otvorenoj vodi# gdje je odmah u svom elementu 8mama29# i koristi se maskom s disalicom# kroz koju njegovi drugovi od po$etka u$e gledati svijet kao kroz ljepilom popravljena prozorska stakla. U toj je mjeri on bio njihov nadreeni# mali bog rata# pokretan u poslu# sportu i igri. 'ni vide sve# ali ne vide puno. %ajka izlazi iz ku e. Na rukama nosi sina poput tek propupala grma !to se mora zasaditi. ) vrhova po kojima se dijete danas vozilo# a eljelo se i sutra voziti 8zapravo je ve nestrpljivo svanuo novi dan9# zemlja ma!e za rastanak2 )ramotni tragovi stopala na snjenom pokriva$u. Pa lutajte i motajte se oko vatre ako elite. >a# kakav doivljaj; %ajka nosi dijete# a zatim ga# umorna# vu$e za sobom po tlu. 'bavijena njenim ogrta$em mjese$ine. .ena je stigla do potoka u koji njezin sin u sljede em trenutku zadovoljno uranja. )avr!eni mir ve domahuje# a i sporta!i domahuju u svakoj prilici# ako imaju gledaoce. Protiv svakog o$ekivanja sada je ispalo tako da je ba! najmlai od njih prvi morao ugledati glupo lice vje$nosti# i to usprkos svem onom novcu koji leti kojekuda svijetom ako ga nitko ne stavi na uzicu. 0judi se bu$no utrkuju i mole

da bude lijepo vrijeme. / skija!i odlaze u brda# bez obzira na to tko jo! ondje ivi i tko bi i sam elio pobijediti. 7oda prima dijete u zagrljaj i povla$i ga za sobom. Na toj hladno i jo! e dugo ostati ovakvo kakvo je sada. %ajka ivi# a vrijeme u $ijim se okovima izvija ograni$eno je i ukra!eno vijencima. .ene ranije stare i njihova je gre!ka !to ne znaju kamo da sakriju sve ono vrijeme iza sebe. -a ga moda prodru# kao !to prodiru pup$anu vrpcu svoje djece; Umorstvo i ubojstvo2 / sad se malo odmorite2 ' autorici: ,l3riede +elinek rodila se 1OEI. u 5tajerskoj. Polazi 1atoli$ki institut -jevice %arije )ionske u *e$u# gdje u$i latinski i 3rancuski. )a sedam godina zapo$inje pohaati i satove violine# glasovira i pjevanja# a sa !esnaest se upisuje na 6lazbenu akademiju. 6odine 1OIO. objavljuje prve tekstove u tada!njem najvanijem austrijskom knjievnom $asopisu Protokolle. Njezin prvi roman 8Qir sind 0ockvogel# *abB9 izlazi 1OKP. g. =oman %ichael# dje$ja knjiga za in3antilno dru!tvo 8%ichael# ein +ugendbuch 3Rr In3antilgesellscha3t9 objavljuje 1OKA.# 0jubavnice 8-ie 0iebhaberinnen9 1OKH.# a 1OLP. Isklju$ene 8-ie /usgesperrten9. Potkraj sedamdesetih po$inje pisati i dramske tekstove# misle i da u njima moe daleko bolje iskazati svoj politi$ki stav. (ako 1OKO. izlazi Nora 85to se dogodilo nakon !to je Nora napustila svoga mua ili potpornji dru!tva9. Njezini dramski tekstovi: *urg&theater 81OLI.9# (otenauberg 81OOA.9# 'dmori!te 81OOK.9# 'n ne kao on 81OOL.9# )portski komad 81OOL.9 prevode se i izvode na pozornicama !irom svijeta. 6. 1OL<. objavljuje roman Pijanistica# a 1OLO. Nasladu# koja zbog kontroverznog sadraja i nedoumica kritike je li to porno&roman ili je djelo antipornogra3skoga karaktera doivljava golem komercijalni uspjeh. U romanu -jeca mrtvih 8-ie 1inder der (oten9# objavljenom 1OOH.# neumoljivo preispituje nacisti$ku pro!lost svoje domovine# zbog $ega se sukobljava s desnicom# tako da krajem devedesetih# kada na vlast dolaze desni$ari# u znak protesta zabranjuje izvoenje svojih drama u austrijskim kazali!tima 8APPP.9. ) druge pak strane# neke knjiare u /ustriji odbijaju prodavati njene knjige. 4a -jecu mrtvih nagraena je i 1njievnom nagradom grada *remena# a 1OOL. i Nagradom 6eorg *uchner# koja se u Njema$koj dodjeljuje za najve a knjievna dostignu a. Nagradu >einrich >eine dobila je APPA.# kad i kazali!nu Nagradu grada *erlina. Na kazali!nom 3estivalu %ulheim an der =uhr progla!ena je dramskim piscem godine za komad %acht nichts 8 Nema veze9. K. listopada APPE. ,l3riede +elinek dobila je Nobelovu nagradu za knjievnost.