Opasne supstancije

TERATOGENI, KARCINOGENI, MUTAGENI

Tea Ili, 5348/BT
26.05.2008.god.
Modul: Odabrana poglavlja zelene kemije
Ak. god. 2007./2008.
Koordinator modula: dr. sc. M. Juki, doc.
Opasne supstancije
Oznaavaju supstancije ili
grupe supstancija koje su
toksine, persistentne i
podlone bioakumuliranju i
druge supstancije ili grupe
supstancija koje uzrokuju
slian nivo zabrinutosti.
Opasni otpad
Posebno kontrolirane vrste otpada koje imaju
jednu od sljedeih osobina: eksplozivnost,
reaktivnost, zapaljivost, toksinost, infektivnost,
karcinogenost, ekotoksinost, svojstvo
otputanja otrovnih plinova kemijskom ili
biolokom razgradnjom, sadre supstancije koje
prenose ili izazivaju odreene bolesti i sl.
TERATOGEN
To je svaka medicinska, kemijska, infektivna
bolest ili okolini agens koji moe
interferirati normalnom razvoju fetusa i
rezultirati prekidom trudnoe, poroajnim
manama ili komplikacijama u trudnoi.
Opojna sredstva:alkohol, kokain, cigarete
Lijekovi: Akutan, Talidomide, kemoterapija,
litij
Okolini agensi: organska otapala, kemikalije,
metali, anestetski plinovi, organska iva
Infektivne bolesti: rubeola, citomegalovirus,
genitalni herpes, toksoplasmoza, vodene kozice
Ostalo: diabetes, radijacija, hipertermija
(visoka temperatura)
Primjeri teratogena:
Akutan
Tablica 1. FDA kategorije rizika lijekova
u trudnoi
studije na ivotinjama ili enama pokazale su teratogeni
uinak ili je dokaz fetalnog rizika potvren ljudskim
iskustvom; rizik ne opravdava bilo koju moguu korist;
kontraindicirani u trudnica ili ena generativne dobi
X
postoje dokazi humanog fetalnog rizika, ali korist od
primjene lijeka moe opravdati mogui rizik (u ivot
opasnim situacijama, teke bolesti za koje nema drugog
lijeka, a sama bolest ima veu uestalost malformacija
npr.hipertireoza, epilepsija
D
studije na ivotinjama pokazale su teratogeni uinak,
nema kontroliranih studija u ena, lijek dati samo ako
potencijalna korist opravdava mogui rizik za fetus
C
studije na gravidnim ivotinjama nisu pokazale rizik za
fetus, ali nema kontroliranih studija u ena ili su studije
na ivotinjama pokazale tetan uinak koji nije potvren
u kontroliranim studijama kod ena tijekom I trimestra
te nema dokaza rizika u kasnijim trimestrima
B
kontrolirane studije u ena nisu pokazale rizik za fetus A
Kategorija rizika
Danas je poznato
manje od 30
teratogena. Vano
je napomenuti da
postoji tzv.
"normalna
uestalost"
malformacija u
trudnoi koja
iznosi oko 3 %.
Teratogeni obino djeluju na organske sustave u
vrlo specifinom trenutku razvoja.
Srce, sredinji ivani sustav, tvrdo nepce i uho
su najee pogoeni.
Razvoj fetalne jetre takoer je znaajan
imbenik jer sa poveanjem zrelosti, jetreni
enzimi djeteta sve bolje mogu metabolizirati
lijekove.
U vrijeme primjene teratogena,
malformacije su najee na organima
koji se tada najintenzivnije razvijaju.
U stadiju blastociste prije implantacije
koji traje 10-14 dana nakon oplodnje,
embrio reagira principom "sve ili
nita".
Zatim slijedi faza
organogeneze koja je
najosjetljivije razdoblje za
pojavu veine anomalija
(zavrava s navrenim 8 tj.
trudnoe).
Mehanizam teratogenog uinka nije
jasan i vjerojatno je multifaktorijalan
Lijek moe imati sekundarni, indirektni uinak na
fetus, moe interferirati s prolazom kisika i
nutritivnih tvari, ali moe imati i direktni uinak
na procese diferencijacije u fetalnom tkivu.
Primjer: vitamin A, alkohol
Kronino uzimanje visokih doza alkohola tijekom I i
II trimestra dovodi do fetalnog
alkoholnog sindroma.
Vrijednost ispitivanja teratogenog
uinka na ivotinjama :
ograniena je ali ipak nezanemariva
inicijalne studije na gravidnim ivotinjama nisu
pokazale teratogenost talidomida
Studije teratogenosti na tau fluvalinat kod
zeeva pokazale su smanjeno zadravanje ploda
te malformacije skeleta i unutranjih organa pri
maternotoksinoj dozi (1.25 mg/kg).
Tau fluvalinat
Moderna teratologija razvila se od
1940-ih kada je Josef Warkany sa
kolegama prvi puta pozvao na
oprez i injenicu da okolini faktori
kao npr. x-radijacija mogu
negativno utjecati na intrauterini
razvoj u sisavaca.
IRAK
1991. US je u ratu u Perzijskom zaljevu prvi puta
upotrijebila oruje u koje je ugraen uran.
U drugom ratu u Iraku su znanstvenici otkrili municiju
izraenu od urana koju SAD jo uvijek imaju u svom
arsenalu.
Kakav e utjecaj to imati na Iraane i amerike vojnike s
obzirom na to da uran zrai nuklearnu energiju?
KARCINOGEN
To je tvar ili supstancija koja moe potai
zloudan rast tj. rak.
Rak je prouzrokovan brzim irenjem
abnormalnih stanica.
Za tijelo je normalno da zamijeni stare sa
novim stanicama, ali stanice raka se ire
previe brzo.
Vrste raka
Karcinom je najuobiajenija vrsta raka:
karcinom plua, debelog crijeva, dojke i jajnika
ulaze u ovu kategorija raka.
Sarkom se nalazi u kosti, hrskavici, masnim
naslagama i miiu.
Limfom nastaje u limfnim vorovima tjelesnog
imunosustava.
Leukemija nastaje u krvnim stanicama koje
nastaju u kotanoj sri i nalaze se u velikom
broju u krvotoku.
Neke karcinogene stanice mogu
formirati izrasline zvane tumori
Vrste tumora
Nekada tumori nisu karcinogeni. Oni se nazivaju
benigni tumori. Nainjeni su od stanica koje su
veoma sline onima sa zdravog tkiva. Ova vrsta
tumora ostaje u jednom podruju i ne iri se na
zdrava tkiva i organe.
Karcinogeni tumori se nazivaju i maligni tumori.
Karcinom iz ovih tumora se iri kroz krvne i
limfne sustave na druge dijelove tijela.
Sistem klasifikacije karcinogenih tvari
Utvrena je razlika izmeu genotoksinih i
negenotoksinih kemikalija.
Za negenotoksine kemikalije mogu se izvesti
pretpostavljeni stupnjevi izlaganja kod kojih ne
postoji znaajan rizik od pojave raka kod ljudi.
Izazivaju karcinogene efekte jedino u visokim,
toksinim dozama i ne veu se na DNA molekulu.
Primjer za genotoksine karcinogene su
inducirani kromosomski efekti bez poetka
procesa mutageneze.
Umjetni zaslaivai su karcinogeni?
Istraivanje je obavljeno na 1800 takora (900
mujaka i 900 enki) podvrgnutih reimu
prehrane u koju su dodane doze umjetnog
zaslaivaa.
Prvi testovi istraivanja ukazali su na poveanje
limfoma i leukemije, posebno kod enki.
Dokazano je da uzimanje umjetnih zaslaivaa
(radi se konkretno o aspartamu) uope ne djeluje
na smanjivanje tjelesne teine.
ASPARTAM
To je najopasnija supstanca na tritu koja se nalazi u
hrani i napitcima.
Znanstvenici koji su prouavali aspartam izvjestili su da
on uzrokuje kronine bolesti poput tumora na mozgu,
multiple skleroze, epilepsije, parkinsonove i
alzhajmerove bolesti, mentalne retardacije,
fibromijalgije i dijabetesa.
Dokazano je da je aspartam, koji se nalazi
u vakaim gumama i sugar free
proizvodima viestruko karcinogen.
Keksi, ips i pommes frites su
karcinogeni?
Rije je o tvari koja je ve dugo poznata u proizvodnji
umjetnih materijala, boje i ljepila, no tek je nedavno
utvreno da je sastavni dio brojnih namirnica.
AKRILAMID
Nastao je najprije kao nusproizvod prilikom prenja,
peenja i fritiranja hrane.
Nastaje onda kada namirnica sadrava aminokiselinu
asparagin.
Dio akrilamida razgrauje putem posebnog enzimskog
sustava tzv. citokrom P 450-sustav, koji ima vanu ulogu
u jetri prilikom brojnih procesa detoksikacije.
Akrilamid
Vina su karcinogena?
Francuske, njemake, britanske i austrijske organizacije
nasumce su odabrale 40 vrsta vina kako bi utvrdile
sadre li tragove pesticida
Ukupno je utvrena prisutnost 24 razliite vrste
pesticida, od ega je njih pet EU ocijenio karcinogenima
(Zanimljivo je da su testirana dva skupa vina sa cijenom
viom od 200 ).
DDT
1,4-difluorbenzen
2,4-difluornitrobenzen
Karcinogeni mulj troit e se za gnojivo ?
Omoguio Pravilnik o gospodarenju muljem koji je
nedavno izradilo Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva.
Otpadni mulj gotovo uvijek u sebi sadri velike koliine
tekih metala i dioksina koji kod ljudi izazivaju
neplodnost i karcinogena oboljenja, pa bi plodovi izrasli
na takvom gnojivu bili iznimno opasni za zdravlje.
To je na vlastitom primjeru najbolje nauila Njemaka,
gdje su prije tridesetak godina takoer doli na tu ideju i
zagadili tlo tekim metalima.
Mozzarela je karcinogena?
Sanitarne slube su na podruju Napulja prije nekoliko
tjedana u karantenu stavile farme nakon to je u
dvadesetak sirana utvrena via stopa dioksina od
doputene.
Dioxin je vei karcinogen nego to se ranije
predpostavljalo.
Najaktivnija forma dioxina tzv. TCDD je klasificiran kao
apsolutni karcinogen za ljude.
DIOKSIN
Spalionice otpada stvaraju 40 % svih dioksinskih emisija
u Europi.
Dioksini u ovjekov organizam dospjevaju iz hrane
ivotinjskog i biljnog porijekla, iz oneicenog zraka,
vode ili dodirom.
Unitava vitalne funkcije ljudskih i ivotinjskih
reproduktivnih organa, izaziva sterilnost, oteenja gena
(naroito kod mukog fetusa), hormonalne poremeaje,
poremeaje rasta i imunog sustava...
Nakupljaju se u ovjekovom organizmu jer ih organizam
ne moe razgraditi ili izluiti na neki od prirodnih naina
(enski organizam raspolae jedinstvenim mehanizmom
izluivanja dioksina - dojenje).
Spaljivanje otpada u cementnim
peima!?!
Spaljivanjem otpada u okoli se isputaju:
-otrovni duikovi oksidi (NOx)
-otrovni teki metali (iva, kadmij, olovo,
arsen, talij)
-plinovi dioksini i furani koji spadaju meu
najotrovnije poznate spojeve
- srednje radioaktivni uran i torij koji najveim
dijelom ostaju u ljaci
iva
Kadmij
Cementna postrojenja nemaju nikakav filter koji bi
mogao zaustaviti irenje otrova. Njihovi filtri zaustavljaju
samo cementnu prainu i to ne u cijelosti.
Otrovi i karcinogene tvari koje ne dospiju u okoli ostaju
u samom cementu i na taj nain se kasnije doslovno
ugrauju i u zgrade tj. stanove.
MUTAGEN
To je fiziki ili kemijski agens koji mijenja
genetsku informaciju (najee DNA) nekog
organizma i tako poveava frekvenciju mutacija
iznad prirodne razine mutacija (tzv. inducirane
mutacije).
Kako veina mutacija izaziva rak, nazivaju se jo
i karcinogeni.
Takozvane spontane mutacije
nastaju grekama u DNA replikaciji,
popravku DNA i pri rekombinaciji.
Promjene u sekvencijama nukleinskih
kiselina uzrokovane mutacijama ukljuuju
supstituciju nukleotidnih parova baza i
inserciju te deleciju jednog ili vie nukleotida
u DNA sekvenciji.
Neki mutageni djeluju kao analozi baza
pa se insertiraju u lanac DNA tijekom
replikacije u mjesto supstrata.
Neki reagiraju sa DNA i uzrokuju
strukturalne promjene koje uzrokuju
krivo kopiranje lanca kod replikacije
DNA.
Neki rade indirektno uzrokujui da
stanice sintetiziraju spojeve koji imaju
direktan mutageni efekt.
Fizikalni mutageni su:
a) ionizirajue zraenje (X-zraenje, tj. rendgensko i
svemirsko zraenje)
b) neionizirajue zraenje (UV-zraenje)
Ionizirajue zraenje
1. Uzrokuje oteenja u molekuli DNA:
- genske mutacije (adicija, delecija, supstitucija)
- kromosomske mutacije (Down-ov sindrom, Edward-ov
sindrom)
2. Ubrzava starenje, a time je i pojava spontanih
mutacija u uskoj vezi s pojavom raka.
3. Aktivira onkogene viruse.
4. Daje poticaj stanicama za razmnoavanje to vodi do
mitotskih pogreaka i prerastanja najotpornijih mutanata
u tumore.
1920. je Herman Muller otkrio da X-zrake
uzrokuju mutacije kod vinske muice.
Koristio je X-zrake da bi napravio mutante
Drosophila koje je koristio u svom prouavanju
genetike.
ak je i sam Rntgen koji je otkrio X-zrake, tj.
rendgenske zrake obolio od raka koe.
Mobiteli oteuju spolne stanice?
Uzrokuju oteenje spolnih stanica, fragmentaciju
DNA i, konano, bioloku smrt tih stanica.
Eksperimenti su provoeni s muicama (Drosophila
melanogaster) koje su u laboratoriju est dana
zraene (odumiranje stanica kod ozraenih
muica deseterostruko je poveano u odnosu na
kontrolnu skupinu).
Sline se bioloke posljedice na razvoj
spolnih stanica mogu oekivati i kod ljudi koji nose
mobitele u blizini genitalnog podruja.
Dokazano je da izloenost mikrovalnom zraenju
mobilnih telefona oteuje ivane stanice u
mozgu laboratorijskih takora.
Oteuje neurone vane za pamenje, kretanje i
uenje.
Zrani jastuci u automobilima ?
Sadre natrijev azid koji je mutagen i karcinogen.
Unitenjem zranog jastuka on moe dospjeti u
okolinu.
Visoka temperatura moe dovesti do zapaljenja
natrijevog azida to je pojaano kontaktom s
drugim tekim metalima u automobilu.
Posebno je opasan i kontakt s vodom jer se azid
otapa u vodi i stvara hidrazoinu kiselinu (HN
3
)
koja je vrlo toksina, hlapljiva i eksplozivna.
NaN
3
+ H
2
O ---> HN
3
+ NaOH
Kofein je mutagen?
Rak guterae jedan je od najveih problema u
medicini zbog teine oboljenja i nemogunosti
uinkovitog lijeenja.
ee mutacije onkogena c-K-ras (gena koji je
najee mutiran u raku guterae) upravo u
osoba koje su esto konzumirale crnu kavu.
Klimatske promjene preivjet e
samo mutanti?
Klimatske promjene su konstanta u dugoj Zemljinoj
povijesti no ove najnovije drastinije su negoli ikoje
dosad zbog pojaane emisije staklenikih plinova;
Zemlja trpi globalno zatopljenje.
Nedavno objavljena istraivanja ukazuju na to da se
mnoge ivotinjske i biljne vrste prilagoavaju
novonastaloj situaciji tako to mijenjaju svoj genetski
make-up, a sve kako bi odrale vrstu na ivotu.
Primjer bakterija:
Za njih je najstresnije kad ih tretirate visokim
koncentracijama antibiotika.
To inducira njihov genetiki program za
izazivanje mutacija pa bakterije ponu brzo
mutirati kako bi se prilagodile novoj situaciji.
Mutanata ima mnogo, veina je neprilagoena,
loa i odumire, ali mala frakcija koja razvije
otpornost na, npr. antibiotike, pobijedi u novim
uvjetima.
Bakterije i virusi s kojima se suoavamo, a
odgovorni su za velike epidemije poput ebole
nedavno u Africi, su zapravo mutirani.
Radioaktivitet potie evoluciju
U ernobilu je grupa znanstvenika posjetila
ozraeno podruje godinama nakon eksplozije i
umjesto spaljene zemlje naila na pravo bujanje
ivota.
Radioaktivno zraenje je golemi mutagen koji u
DNK izaziva velike strukturne promjene te tako
potie nastanak novih genetikih varijanti.
ernobilske
ptice
Oregonska studija
Zemlja ulazi u posljednjih deset posto svog
ivotnog vijeka.
Temperatura zraka je u drastinom porastu u
posljednjih 20 godina, to utjee na biljni i
ivotinjski svijet.
Ubrzano mijenjanje godinjih doba izaziva i
promjene ponaanja biljnog i ivotinjskog svijeta:
- komarci legu 8-10 dana ranije nego pred 20-
ak godina
- ptice legu svoja jaja ranije nego pred 30-tak
godina
Kori
Kori

tena literatura:
tena literatura:

www.britannica.com
www.britannica.com

www.ilpi.com
www.ilpi.com

www.wikipedia.org
www.wikipedia.org

www.croinfo.com
www.croinfo.com

www.iaems.org
www.iaems.org

www.irak.pl
www.irak.pl

www.belupo.hr
www.belupo.hr

www.zdravstvo.com
www.zdravstvo.com

www.plivazdravlje.hr
www.plivazdravlje.hr

www.farmakologija.com
www.farmakologija.com