RIMSKA KULTURA I RELIGIJA PERIOD REPUBLIKE

Priprema:
ivot Rimljana ranog doba bio je jednostavan i vrlo skroman.Rimljani su narod poljoprivrednika i stoara i ponosili su se svojim nainom ivota koji su smatrali vrlinom.Tek mnogo kasnije, nakon uspjenih osvajakih ratova, rimski nain ivota poeo se postupno mijenjati.Od naroda seljaka Rimljani su postali narod svjetskih gospodara.
Svakodnevni ivot u Rimu Rekonstrukcija foruma u Rimu Sredite ivota Rima bio je Rimski forum(Forum Romanum),glavni gradski trg.Na forumu se uglavnom nije trgovalo, ve je tu namjenu imo Forum barium - stoni trg.Preko Rimskog foruma prolazila je glavna prometnica Rima,Sveta ulica koja je vodila na Kapitol do hrama posveenog Jupiteru Najboljem Najveem.Na Rimskom trgu nalazila se zgrada senata ,Curia Hostilija, iju je gradnju tradicija pripisivala Tulu Hostiliju.Na Rimskom trgu se okupljao narod kome su se obraali konzuli ili drugi magistrati s govornice kako bi mu priopili zakljuke ili iznijeli neki problem.Kako su Rimljani ranog republikanskog doba bili ratari i stoari njihov je svakodnevni ivot bio okrenut napornom radu.Rimljani su osobito cijenili vrlinu(virtus), pobonost(pietas) i vjeru(fides). Rim je pruao bezbroj mogunosti na koji nain e graanin ili stranac provesti dan ili no.Drutveni se ivot odvijao na trgu forumu, ulici ili u termama (kupke).Susresti se svakodnevno s prijateljima, znancima i porazgovarati o svemu zanimljivom bila je gotovo obveza svakog Rimljanina. Bogati ( patriciji) imali su tienike koji su ih ujutro dolazili pozdravljati i zatim ih pratili do Foruma. Pokraj radnog dana ( oko 15 sati) Rimljanin je odlazio u terme, gdje se osvjeavao kupanjem uz recitacije mladih pjesnika koji su se okuavali u prvim stihovima pa su eljeli uti miljenje publike. Mogla se proitati i knjiga, a i ruati. Posebno je bilo zanimljivo za vrijeme svetkovina ili TRIJUMFA nekog vojskovoe. arena povorka vojnika koji vode plijen i zarobljenike, budue robove i gladijatore, prolazi ispod slavoluka Svetom cestom preko Foruma i penje se na Kapitolij gdje e trijumfator prenijeti rtvu rimskim bogovima.

Odgovorite:to

je familija u rimskom znaenju te rijei?Kakva je prava imao otac familije u odnosu na ostale njezine lanove?Kakav je poloaj bio mater familijas?Objasni odnos izmeu patrona i klijenta.Opii poloaj kunih robova u Rimu.Kakav je bio drutveni ivot Rimljana?Kako je proticao dan bogatog patricija?to je triumph? 1

Rimske ulice

Listi 2

Historiar Lionel Casson opisuje u knjiziSvakodnevni ivot u starom Rimu, izgled grada Rima Kue sa stanovima obrubljivale su uske i krivudave ulice. Glavne ulice bile su iroke 6 do 7,5 metara,a sporedne 3,5 do 5 m. Teko da je ijedna velika i mala ila pravo. A one koje su se uspinjale obroncima sedam breuljaka bile su ne samo uske ve i strme. U najnapuenijim kvartovima sve su ulice bile u sjeni zgog zgrada koje su se uzdizale s obje strane ulice i uvijek u guvi zbog male irine.

Lionel Casson opisuje i svakodnevni ivot Rimljana.

Stari su imajui jedini uljne svjetiljke za umjetno svjetlo ivjeli izmeu zore i mraka. Imuniji su, osim ako su pripadali jet setu iji su lanovi zamijenili no za dan i obrnuto, ustajali u zoru odnosno izmeu 430 i 730 ovisno o dobu godine.Nije bilo osobitog razloga da se uveer odlae odlazak u krevet. Jutarnja toaleta gospodara kue bila je jednostavna i brza. On je spavao u donjem rublju, to je bila opeprihvaena praksa. Navukao bi na sebe laganu tuniku bez rukava dugu do koljena, ispod koje je imao tek komad tkanine omotane oko bokova koji je sluio kao gae. Trebalo mu je samo nekoliko sekundi da obuje sandale i baci nekoliko kapi vode u lice- nita vie nije bilo potrebno jer je brijau i u kupke iao kasnije.Ako bi dan ukljuivao slubenu jutarnju posjetu ili sjednicu Senata oblaio bi togu. Gospodarica kue trebala je neto vie vremena. Ona je imala svoju vlastitu sobu. I ona je spavala u donjem rublju tkanini oko bokova i grudnjaku, te laganoj tunici koja je bila neka vrsta koulje. Ono s ime nije mogla pouriti bila je njena frizura i minkanje. Koristile su ru za usne, sjenilo za oi, kreme za kou, mnotvo kozmetikih potreptina.

Rimski odgoj i vaspitanje

Rimska tradicija obiluje priama o junakim djelima,hrabrosti,jednostavnosti,vrlini i rtvovanju predaka za domovinu.Slino Spartancima, ni Rimljani nisu puno panje obraali umjetnosti,ali su zato imali razvijen osjeaj za pravo.Najstari rimski zakonik bio je zapisan na majdanskim ploama i zato je nazvan Zakonik dvanaest

ploa.Na njemu je bilo zapisano obiajno pravo.Rimski su se pravnici esto pozivali na njega pa je, iako orginal nije sauvan, tekst zakonika u cjelosti rekonstruiran.Mladi je Rimljanin postajao odrastao ovjek sa esnaest godina.Tada bi obrijao prvu bradu i obukao muku togu, a otac bi ga ponosno prestavio na Forumu.Od mladog se patricija oekivala politika karijera.Svoja je stajalita trebalo valjano obrazloiti i argumentirano zastupati , a zato je bilo potrebno umijee govornitva.Govornitvo(retorika) bilo je temelj obrazovanja mladog Rimljanina, uz osnovnu poduku u matematici, itanju i pisanju.Karijera bi poinjala slubovanjem u vojsci gdje bi mladi patrici bio dodijeljen iskusnom vojskovoi ili komandi kao pomonik te bi stekao osnovna vojna znanja.Nakon slubovanja u vojsci mogao se kandidirati za nie magistrature i slijedee cursus honorum postupno napredovati u asti i ugledu.Mlada bi Rimljanka patriciskog roda, naprotiv, bila odgajana da postane supruga i majka.Smatralo se kulturnim i poeljnim manirima da udana Rimljanka, bez obzira na imovinsko stanje supruga, sama tka i prede,dok je iskljuivo u njen djelokrugspadao kontrola kuanskih poslova koje je obavljala posluga.Najvea je ast za rimskuu porodicu i mladu Rimljanku bila ta da bude izabrana za Vestalku.Vestalke su bile svetice boice Veste i njihova je zadaa bila da odravaju vjenu vatru koja je gorjela u Vestinu hramu na Rimskom forumu.Vestalka zbog ije bi se nebrige vatra ugasila bila bi pogubljena kamenovanjem.

Listi 3 Svakodnevni ivot bogatih Rimljana. TUNIKA dugaka koulja od lanene ili vunene tkanine sa ili bez rukava TOGA veliki bijeli nabrani plat prebacivao se preko tunike SANDALE Rimljani su veliku panju posveivali raskonim gozbama. Gozbe su se odravale svakodnevno, a na njima su osim domaina sudjelovali i njegovi prijatelji i ostali gosti. Osim raznovrsnih jela i pia, na gozbama su svirali muziari, nastupali razni plesai i ostali zabavljai.

Odjea mladih Rimljanki

Prizor s jedne rimske gozbe. Rimljani nisu koristili stolice nego su leali na posebnim lealjkama (triklinij) s kojih su dohvaali hranu sa stola te je jeli rukama.

Odgovorite:
Tko se brine o izgledu bogatih ena? Kako je tekla gozba? Kako su jeli Rimljani?

Bogate i ugledne Rimljanke puno su drale do svoga izgleda, pa su imale su slukinje koje su se svakodnevno brinule o njihovom izgledu

Listi 4 Bogovi, kuno ognjite,

Proitajte: Rimljani su drali pse iz mnogo razloga, a ne samo kao kune ljubimce.Kako bi posjetitelje koji nisu bili oekivani,a moda ni dobrodoli drali dalje od svojih domova ili ih upozorili na opasnost od psa, na ulazima u rimske kue nalazili su se mozaici s natpisima CAVE CANEM = UVAJ SE PSA Proitajte: VESTALKE sveenice boice Veste, zatitnice kunog ognjita u rimskoj religiji. Uvijek je bilo est vestalki koje su za sveenice odabrane iz najboljih rimskih porodica u dobi od est do deset godina i koje su kao sveenice sluile trideset godina. Bile su obvezne na zavjet istoe pa su tijekom svoje sveenike slube morale ostati djevice.Vestalka koja bi prekrila ovaj zavjet bila bi iva zakopana, jer je bilo zabranjeno proliti krv vestalke. Kuno ognjite kakvo je imala gotovo svaka rimska kua.

Religija
Vjerovanje Rimljana razvilo se pod jakim utjecajem etruanske religije te helenske religije iz kolonija u junoj Italiji.Izvorno italsko boanstvo Jupiter,poprimilo je pod snanim utjecajem helenske religije osobine boga Zeusa, dok etruanska boica Minerva zauzela je i kod Rimljana vrlo vano mjesto.Kao i kod Etruana trijada bogova Jupiter,Junona i Minerva.Glavno svetite se nalazilo na Kapitoliju, ta su boanstva nazivana kapitolskom trijedom.Druga su italska boanstva izgubila svoje prvobitne odlike pa je Mars-bog proljea preuzeo osobine Aresabog rata, boica Venera-agrarno boanstvo,poistovjeena sa Afroditom, Neptun poistovjeen sa Posejdonom. JunonaHera,Minerva-Atena, Vulkan-Hefes,MerkurHermes,Cecera-Demetra , Vesta-Hestija, zatim Apolon i Hermes direktno preuzeti od Helena.Osim mnogobrojnih boanstava Rimljani su vjerovali i u due predaka.svaka je kua imala vlastito svetite posveeno precima,a kuu su titili lari i penati,zatitnici kunog ognjita i praga.Rimljani su od Etruana preuzeli i sklonost proricanju i praznovjerju.U Rimu se nijedan in privatnog ili javnog karaktera nije poduzimaobez prethodnog ispitivanja volje bogova.Nakon rtvovanja ivotinje sveeniciharuspici tumaili bi volju bogova iz jetre rtvovane ivotinje.U sluaju povoljnog znamenja namjeravani se in mogao poduzeti.U protivnom bi se rtva ponovila ili bi se planirani akt odgodio dok znamenja ne bi bila povoljna.Ista bi pravila vaila i u sluaju nekog privatnog ina poput kupovine,prodaje,vjenanja,putovanja i dr.

LARI- dobri duhovi, zatitnici kua PENATI- zatitnici hrane, rtveno mjesto im je na ognjitu

Odgovorimo:
Opii razvitak rimskih vjerovanja.Navedi bogove kapitoliske trijade.Kako su se mijenjale osobine izvornih italskih boanstava?Opii ukratko vjerski ivot Rimljana.

Arhitektura
Rimljani su naroito razvili graevinarstvo.O njemu nam svjedoe ostaci monogobrojnih graevina na itavoj teritoriji Carstva.Rim je bio povezan mnogobrojnim putevvima, zato je nastala izrekaSvi putevi vode u Rim. Grad Rim brojao je vie od milion stanovnika.Bio je pun lijepih palata,trgova, kupatila i amfiteatara.Javne zgrade nalazile su se oko Foruma. Tu su se, uz hramove nalazile bazilike, etvorougaone zgrade, u kojima se sudilo.Poslije velikih pobjeda Rimljani su dizali triumfalne kapije, ili slavoluke.Za borbe gladijatora graeni su amfiteatri, ija je arena elipsastog oblika, okruena stepenasto poreanim sjeditima.Najpoznati je Koloseum u Rimu koji je mogao primiti oko pedeset hiljada gledalaca.Ogromnih razmjera bile su terme, javna kupatila.U okviru njih su se nalazile biblioteke i galerije slika.Tako su one postajale sredita i kulturnog ivota.Jedan od najuvenih rimskih arhitekata bio je Vitruvije, pisac djela O arhitekturi( DE architectura).To je knjiga o arhitektonskoj vjetini, koja sadri podatke o gradnji kua, hramova,pozorita,kupatila i vodovoda. Rimljani su tokom ratova zaplijenili i donijeli u Rim mnogo grkih statua.Za njih su radili grki vajari koji su kopirali mnoga poznata djela starih majstora.Rimljani su se isticali u izradi reljefa, na kojima su prikaziovani razni istoriski dogaaji.Tako su na Trajanovom stubu u Rimu prikazani u spiralnom zavoju najvaniji dogaaji iz vremena njegove vladavine.Rimsko slikarstvo nam je sauvano preko ostataka mozajika i fresaka , kojima su ukraavani podovi i zidovi.Naroito su dobro ouvanne freske otkrivene u Pompeji, zatrpanoj u erupciji vulkana Vezuva (79.godine pne.).

Rimski gradovi bili su opskrbljeni pitkom vodom. Vodu su vodovodom dovodili iz desetaka kilometara udaljenih izvora. Rimski gradovi bili su opskrbljeni pitkom vodom. Vodu su vodovodom dovodili iz desetaka kilometara udaljenih izvora. Meu najvee poduhvate u graditeljstvu spada gradnja akvedukata koji su sluili i kao smostovi i kao vodovodi.

Da bi se rimska vojska to bre kretala s jednog mjesta na drugo Rimljani su puno polagali na gradnju cesta. Sustav cesta bio je takav da su sve zavravale u Rimu. Poznata je rimska izreka da sve ceste vode u Rim. Rimske ceste bile su izuzetno kvalitetne, gotovo sve poploane, a uz ceste su se nalazili miljokazi, koji su pokazivali udaljenost u miljama. Najstarija poploana cesta bila je Apijeva cesta sagraena 12.g.pr.Kr.Vodila je od Rima do Capue i bila je duga 220 km.

Rimske ceste

 Siromano stanovnitvo, gladijatori

Siromano rimsko seljatvo radilo je svakojake poslove da bi otplatilo dugove i prehranilo obitelj. Najee su to bili nadniarski poslovi na imanjima bogatih Rimljana. Gladijatori Gladijatorske igre Rimljani su preuzeli od Etruana. Nekim gladijatorima borba je bila zvanje,a drugi su na nju prisiljavani: ratni zarobljenici, robovi i osueni zloinci. Imali su razliite maeve, titove i kacige, mogli su biti oklopljeni, boriti se s konja ili na kolima, napadati trozupcem, mreom ili lasom. Borili su se jedni protiv drugih ili protiv divljih ivotinja. Bilo je ak i ena gladijatora. Igre su se oglaavale nekoliko dana unaprijed. Mjesta u gledalitu su se i prodavala. Bile su to krvave predstave. Grci su ih se gnuali, ali su ih Rimljani s oduevljenjem gledali. Ako je gladijator preivio vie borbi mogao je biti otputen iz slube. Kao dokaz izlaska dobivao je drveni ma GLADIUS. Odgovorite: 1. Tko su gladijatori? 2. kakvo je bilo oruje gladijatora? 3. to je GLADIUS?

Robovi Uvjeti u kojima su robovi ivjeli ovisli su o poslu koji su obavljali, ali i o stavu njihovih gospodara. Kakav su ivot mogli oekivati onodobni robovi pokazuje naelo jednog od najuglednijih Rimljana u 3./2. st pr.Kr. Marka Porcija Katona Starijeg koji je smatrao da robovi ne bi smjeli poznavati nita drugo sem rada, jela i kazne. Trebalo ih je do kraja iskoristiti,a onda radom ubiti. Odgovorite: 1. U kakvim su uvjetima ivjeli robovi? Objasnite. 2. to za robove kae Katon? 3. to misli da li je to ispravno? Objasnite. ZANIMLJIVOSTGlasovanje u Rimskoj Republici odvijalo se u Narodnoj skuptini. Graani bi na posebne ploice upisivali slau li se s nekim prijedlogom ili ne. Potom bi se ploice ubacile u izbornu posudu. Kada su se birali dravni slubenici, na ploicu bi se upisalo ime odabranika. Glasovi se nisu vrednovali pojedinano nego se glasovalo u izbornim jedinicama. Izbore za dravne slubenike provodili su konzuli. Odravanje izbora ovisilo je i o povoljnim znamenjima koja bi se dobivala proricanjem. Ako su znamenja bila nepovoljna, izbori bi se odgaali.

Listi 6 Pater familias, rimska obitelj

Porodica je u Rimu oznaavala neto bitno razliito od onoga to mi danas nazivamo porodicom. to je bila i kakvu je ulogu imala porodica u Rimu u vrijeme Republike opisuje historiar Lionel Casson u knjizi Svakodnevni ivot u starome Rimu. Temelj je rimskoga drutva bila obitelj, porodica-lat familija.Rimska je familija obuhvaala, osim roditelja i djece, i porodice odraslih sinova, tienike(klijente) i robove.Rimsko je drutvo bilo strogo paterjahalno."Glava svake rimske porodice bio je pater familias, otac porodice, njen najstariji muki lan. On je bio neosporni gospodar, a imao je ak i vlast nad ivotom i smru svojih sinova i keri, to je pravo koje moemo smatrati primitivnim, ali kojem je trebalo mnogo vremena da postane mrtvo slovo na papiru. Postoje zapisani sluajevi njegovog koritenja jo u 1. st. pr. Kr., iako na sreu ne i nakon toga U jednom smislu pater familias nikad nije izgubio svoju vlast nad ivotom i smru: kada je dijete bilo roeno, on sam ne nuno u dogovoru s majkom odreivao je hoe li ono ivjeti ili e biti izloeno da umre. (Djecoubojstvo je u stara vremena bilo prakticirano i meu siromanima i meu bogatima; siromani su ograniavali broj usta koja je trebalo hraniti, a bogati broj nasljednika)." Odluivao je o sklapanju brakova svojih sinova ili keri te priznavao zakonitost roene djece.Otac je mogao svoje sinove prodati u ropstvo, ako je smatrao da je to neophodno.Jedino je on mogao punopravno raspolagati imetkom, a nakon njegove smrti nasleivao bi ga najstariji sin ili najstariji muki lan familije.Ubistvo oca se u Rimu smatralo najgorim moguim zloinom.Udana je Rimljanka takoer potpadala pod vlast supruga.Kao majka(mater familijas) uivala je veliko potovanje svih lanova familije,a nakon eventualne smrti supruga prelazila je pod vlast najstarijeg mukog lana familije.Ugled

Rimljana cijenio se po porijeklu i zato su rimske patriciske familije uvale portrete svojih predaka u posebnom kunom svetitu.Taj je obiaj preuzet od Etruana pa su i Rimljani pokojnicima uzimali votane odljeve crta lica po kojima bi se izraivale njihove biste. Klijenti su bili Rimljani slabijeg imovinskog stanja koji su se predavali u zatitu ugledne osobe.Obaveza klijenta bila je da se u svako doba odazovu na poziv patrona, dok se on obvezivao da ih pomae odjeom i hranom, da ih zastupa na sudu ili u pravnim poslovima. Kuni su robovi takoer bili dio familije, ali u ranorepublikansko doba robova je bilo malo.Ueni robovi su brinuli o odgoju djece svoga gospodara, a vrlo esto vodili su i raunovodstvo te obavljali pravne poslove po posebnom odobrenju gospodara.Bogati su Rimljani vrlo rado kupovali umjetniki nadarene robove,pjesnike ili muziare.Takvi robovi su uivali poseban poloaj u familiji te gotovo i nisu osjeali svoj robovski poloaj.Vrlo su cijenjeni bili robovi helenskog porijekla koji su sa gospodarem razgovarali o filozofiji i znanostima.Nije bila rijetka pojava da ih gospodar oslobodi a esto se dogaalo da takvi ostanu u okviru familije.

Latinica
Glasovno pismo prvotno namijenjeno pisanju na latinskom, a potom i za pisanje i veini europskih i svjetskih jezika. Pismo je nastalo u 7. st.pr.Kr. na nain da su Rimljani zapoeli latinske rijei zapisivati grkim slovima. Rani rimski natpisi pisani su s desna na lijevo, naizmjenino redak u desno pa redak u lijevo, a postupno se prelazilo na pisanje s lijeva na desno. Stara rimska abeceda sadravala je 21 slovo. Sva su ta slova grkog podrijetla, ali su se prilagoavala glasovnim potrebama latinskog jezika. Odgovorite: Od koga su Rimljani prihvatili pismo i kada?Kao se u poetku pisalo?Koliko je stara rimska abeceda

imala slova, a koliko mi danas?