TUMORSKA IMUNOST Znaenje imunosnog sustava u obrani od karcinoma najbolje se oituje u imunode icijetni! osoba u koji!

se "lo#udne bolesti $ojavljuju e%#e nego u osoba iji je imunosni status normalan &naje%#e se $ojavljuju lim omi' uglavnom ( ) imuno enoti$a*+ ,e#ina karcinoma i$ak se ra"vija u osoba koje ne $oka"uju "nakove imunode icijencije' %to uka"uje na to da tumorske stanice na neki nain us$ijevaju i"bje#i me!ani"mima imunosnog nad"ora ak i u imunokom$etentni! osoba+ U obrani doma#ina od tumora sudjeluju stanino $osredovana i !umoralna imunost kao i me!ani"mi uro-ene imunosti+ Stanice koje sudjeluju u uni%tenju tumorski! stanica jesu u $rvom redu citotoksini lim ociti T' NK )stanice te makro agi+ .im ociti ( i $la"ma/stanice koje lue $rotutijela do$rinose !umoralnim imunosnim reakcijama u kojima esto sudjeluje i sustav kom$lemenata+

TUMORSKI ANTI01NI Imamo dvije sku$ine antigena koji u"rokuju imunosni odgovor2 a* S$eci ini tumorski antigeni &TSA* b* Antigeni $ove"ani s tumorima &TAA* 3ok su TSA $risutni samo na tumorskim stanicama' TAA se mogu na#i i na nekim normalnim stanicama+ Antigeni nastali mutacijom stanine 3NK nisu nikada $risutni u normalnim stanicama+ U neki! je tumora uoeno $rekomjereno i"ra4avanje gena koji se nala"e u normalnim tkivima' $a nji!ove $rodukte ubrajamo u TTA+ Neki su od ti! antigena normalni vlastiti $roteini doma#ina koji ne i"a"ivaju imunosni odgovor' ali su medicinski "naajni jer se koriste u dijagnostici odre-eni! tumora te u imunotera$iji+ U tu sku$inu ubrajamo2 a* Onko etalni antigeni /na"ivaju se i embrionalni antigeni jer i! nala"imo u embrionalnim tkivima+ N$r+ Al$!a eto$rotein i karcinoembrionalni antigen+ b* 3i erencijacijski antigeni /ti$ini "a tumorske stanice ije je sa"rijevanje "austavljeno u nekoj od ra"vojni! a"a+ N$r+ 5367 je i"ra4en an $ovr%ini rani! lim ocita ( i u nekim ( )staninim leukemijama i lim omima+

K.INI8KA O(I.91:9A Klinike mani estacije i"a"vane novotvorevinama se mogu $odijeliti na lokalne i sistemske' ovisno o "naajkama tumora' njegovoj lokali"aciji' stu$nju di erencijacije' $ro%irenosti bolesti &stadij tumora*' imunosnoj obrani doma#ina i osjetljivosti tumorski! stanica na tera$iju+

.OKA.N1 MANI;1STA5I91 Tumori ko4e' usta i vidljivi! slu"nica oituju se kao vori#i' otvrdnu#a' otekline ili ulceracije koje dugo ne cijele+ Tumori unutra%nji! organa se mogu vidjeti kao tvorbe $osebnim instrumentima+ Tako se endosko$ija rabi "a dijagno"u tumora $robavnog trakta' kolosko$ija "a dijagno"u umora materninog vrata' a la$arosko$ija "a dijagno"u tumora abdominalne %u$ljine+ Rutinskom rengenskom snimkom mo4emo vidjeti tumore $lu#a' dok tumore gu%tera#e' jetre ili mo"ga mo4emo vidjeti $omo#u kom$juteri"irane tomogra ije+ 3osta esta $ojava u mnogi! tumora je $ritisak na okolna tkiva+ Tumori mogu u"rokovati kom$resivnu atro iju normalnog tkiva ili ulceracije ko4e+ <ritisak na 4ivce u"rokuje bol' na arterije is!emiju' na vene kroninu $asivnu kongestiju i "astoj krvi+ <ritisak tumora na mo"ak mo4e u"rokovati e$ile$tine na$adaje ili neurolo%ke is$ade' a $ovi%enje intrakranijalnog trakta mo4e dovesti do kome i smrti "bog $ritiska na vitalne centre u $rodu4enoj mo4dini+ SIST1MSK1 MANI;1ST5I91 Mnoge su neo$lastine bolesti nes$eci ine i ukljuuju gubitak teka' slabost' umor i be"voljnost+ Ka!eksija se obino susre#e u" u"na$redovale ili $ro%irene tumore i brojne metasta"e+ ,ruica je esta u bolesnika s malignim novotvorevinama' $osebno s osobama s lim omom i karcinomom bubrega+ 3ugotrajno krvarenje mo4e i"a"vati manjak 4elje"a i mikrocitnu !i$okromnu anemiju+ In ekcije su este u bolesnika s rakom' a nstaju "bog smanjenja obrambeni! me!ani"ama i "bog lokalni! uinaka tumora+ <ARAN1O<.ASTI8NI SIN3ROM /Kom$leksi sindroma koji se $ojavljuju u bolesnika s "loudnim tumorima+ U $araneo$lastine sindrome svrstavamo2 a* endokrino$atije b* karcinoidni sindrom c* 4ivane i mi%i#ne sindrome d* $romjene kostiju i "globova e* !ematolo%ke $romjene * ko4ne sindrome g* bubre4ne sindrome+ a* =ormoni ili kemijske tvari koje $o svojem djelovanju nalikuju na !ormone+ /5!us!ingov sindrom &A5T=* /Sindrom ne$rimjerena i"luivanja antidiuretinog !ormona / =i$erkalcemija / =i$oglikemija / <olicitemija c* :ivani mi%ini sindromi se oituju kao slabost mi%i#a i neurolo%ki is$adi+ .ambert/ 1atonov sindrom se oituje mi%i#nom slabo%#u' a nastaje "bog stvaranja $rotutijela $rotiv kalcijski! $rovodni! kanali#a u 4ivcima+ d* <romjene kostiju i "globova se oituju kao !i$ertro ina osteoartro$atija ili "adebljanje $rstiju+

e* =ematolo%ke $romjenena ) naje%#e se nala"i anemija koja mo4e biti normokromna i nalikovati na anemiju kronini! bolesti+ * Ko4ni sindromi ) crna akanto"a oituje se tamno $igmentiranim !ra$avim "adebljanjem ko4e u aksili i intertrigo"nim $odrujima+ g* (ubre4ni sindromi ) u neki! bolesnika nastaje ne rotini sindrom s masivnom $roteinurijom' !i$oalbuminemijom i generali"iranim edemom+ .A(ORATORI9SKO 3I9A0NOSTI5IRAN91 NO,OT,ORINA Tonost mikrosko$ske dijagno"e kre#e se u ras$onu od >? do >@A+ Osim eg"aktne dijagno"e' $otrebno je u "lo#udni! e$itelni! novotvorina odrediti i mikrosko$ski stu$anj &gradus*' o emu tako-er ovisi tera$ija+ Karcinome se danas u klinikoj $raksi otkrivaju na temelju lokalni! ili sistemni! sim$toma' ali i rutinskim $regledima+ Nakon neinva"ivni! dijagnostiki! metoda' kao %to su ultra"vuk' rentgen' kom$juteri"irana tomogra ija+ 8esto je $otrebno u"eti u"orak tkiva na kojem #e se $ato!istolo%kim $regledom $ostaviti konana dijagno"a+ U tu se svr!u $rimjenjuje nekoliko $atolo%ki! i citolo%ki! metoda kao %to su2 eksci"ija ili bio$sija' as$iracija tankom iglom ili citolo%ki ra"ma"i+ U ranom otkrivanju neo$la"mi vrlo je korisna eks olijativna metoda cito$atologije' osobito u ranom otkrivanju $remaligni! i maligni! $romjena maternikog vrata &<A<A/test*' "atim u $regledu iska%ljaja' sedimenta mokra#e' kao i i"luina ra"ni! 4lije"da+ U"orci obojeni !emalaunBeo"inom esto su dovoljni "a $ostavljanje dijagno"e+ Znaenje $ato!istolo%ki! $retraga osobito dola"i do i"ra4aja "a vrijeme kirur%kog $ostu$ka' kada kirurg od $atologa oekuje odgovor o biolo%kom $ona%anju tumorske tvorbe' o udaljenosti tumorske tvorbe od rubova rane ili $odatak o $risutnosti metasta"a u odre-enom regionalnom lim nom voru+ Tada se u tijeku kirur%kog $ostu$ka' radi kirur%ki smr"nuti re" t"v+ Intrao$eracijska bio$sija' s $omo#u kojeg $atolog mo4e dati odgovor na $sotavljena $itanja+ Ima sluajeva u kojima ni konani !emalaun/eo"inski mikrosko$ski $re$arat nije dovoljan "a $ostavljanje dijagno"e+ Tada se $rimjenjuju dodatne dijagnostike metode' $o$ut biokemijski! i imuno!istokemijski!' "atim molekularni! te!nika' $rotone citometrije' tumorski! biljega i dr+ Imuno!istokemijske metode $ostale su rutinske u dijagnostici' u gotovo svim ve#im laboratorijima' a rabe se "a2 / $otvrdu mikrosko$ske dijagno"e / klasi ikaciju nedi erencirani! "lo#udni! tumora / kategori"aciju leukemija i lim oma / odre-ivanje mogu#eg $rimarnog tumora na temelju u"orka tkiva i" metasta"e / odre-ivanje molekula va4ni! "a $rogno"u i tera$iju 3anas se sve e%#e $rimjenjuju i molekularne te!nike' koje mogu $oslu4iti "a odre-ivanje dijagno"e i $rogno"e "lo#udni! novotvorina' te "a otkrivanje minimalne ostatne bolesti' kao i "a odre-ivanje dijagno"e i $rogno"e "lo#udni! novotvorina' te "a otkrivanje minimalne ostatne bolesti' kao i "a odre-ivanje nasljedne $redis$o"icije "a odre-eni karcinom &n$r (R5A6 i (R5AC geni "a karcinom dojke* Odre-ivanje membranski! antigena i sadr4aja 3NK $rotonom citometrijom sve e%#e $rimjenjuje "a odre-ivanje $rogno"e i lijeenja brojni! tumora+ Me-u biokemijskim metodama najva4nije mjesto "au"ima odre-ivanje tumorski! biljega+ U tumorske biljege ubrajamo $ovr%inske antigene' cito$la"matske $roteine' en"ime i !ormone+

3anas se u $raksi u tu svr!u $rimjenjuju brojni tumorski bilje"i+ 9edan od nji! karcinoembrijski antigen koji nastaje u normalnim embrionalnim tkivima' ali se ne mo4e doka"at u ve#ine "dravi! odrasli! ljudi' vrijednosti su mu $ove#ane u osoba s alko!olnom ciro"om' !e$atitisom' ulcero"nim kolitisom' 5ro!novom bole%#u te u $u%aa+ 3rugi kliniki koristan tumorski biljeg jest al a/ eto$rotein+ On se normalno stvara u etalno doba u 4umanjanoj vre#i' etalnoj jetri i u $robavnom sustavu+ Ako se doka4u njegove viskoke vrijednosti u odrasle osobe' taj biljeg mo4e $oslu4iti kao vrlo $ou"dan serolo%ki "nak !e$atocelularnog karcinoma ili tumora "ametni! testisa' odnosno jajnika+ Im Dritteing Eou rom 5elje' our armE !ave take Marburg and De Dona make it $art o 5elje+ F!E De cannot conGuer Marburg an der 3rauH 5elje / nod &our* / nod &t!eir but De canot conguer it* / Marburg &also can not conGuer* Our armE Das in toDn or eD daEs and De didnt managed to take it' noD armE is outside o Dalls I t!ink but as soon Eou iI t!is De Dill enter toDn again+ Regards+