Sie sind auf Seite 1von 41

Klasina Gimnazija

1. 2. 3. 4. 5.

Skripta za godinji test

Povijest
Roko Rumora, 2.d

Europa u ranom srednjem vijeku Hrvatska u ranom srednjem vijeku Europa u razvijenom i kasnom srednjem vijeku Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku Velika zemljopisna otkria

Roko Rumora

Povijest

Europa u ranom srednjem vijeku


- Rani srednji vijek 5.-11. stolje e no!i narodi i dr"a!e, nestajanje stari# grado!a, raz!oj $eudalizma - Razvijeni srednji vijek 11.-1%. stolje e raz!oj grada, trgo!ine, &olji "i!ot ljudi, kri"arski rato!i - Kasni srednji vijek 1%.-15. stolje e raz!oj gra'anskog sloja, !elika zemljopisna otkri a, raz!oj industrije

Seoba naroda
- srednji !ijek zapoinje padom ZRC i seobom naroda - plemenski sa!ez Germani o indoeuropljani o spomenuti jo ().g.pr.Kr. Tacit djelo Germania o&iaji Germana o pleme !ojnika demokra*ija &ili su stoari, ratari, ali pr!enst!eno ratnici o etnogeneza potekli od 3 sina pra-boga Tuista % sina + % plemena Zapadni Germani ,ran*i, -ngli, Sasi Istoni Germani .urgundi, Goti, /andali je!erni Germani 0an*i, 1!e'ani, 2or!e"ani !jera politeizam % gla!na &oga "odan 3#din4 , T$i%az i T$or podrijetlo5 6ednesda7, 8uesda7, 8#ursda7 "odan 3#din4 &og ne&a T$or &og groma Ti%az &og rata &re'a &o"i*a &raka i lju&a!i (al$alla palaa mrt!i# #eroja u nju po smrti idu #eroji iz &itaka (al)'rie 9dino!e ratnike &o"i*e koje prate junake u /al#allu pismo rune nastalo u 2.st.pr.*r. slo!a imaju o&lik ra!ni# *rta 2. st.pr.*r. sputaju se iz Skandina!ije u :stonu ;uropu i smjetaju se izme+u Rajne, ,una!a i (isle "i!e do grani*a R< suko&i s Gajem -arijem, Cezarom= grani*a na Rajni uzroci seobe na!ale mongols)i$ ratni)a .una koji u d!a na!rata potiskuju Germane - 3/5. i 441. pod nji#o!im pritiskom Germani se 0ire po ;uropi i uzro)uju slom limesa kako &i se o&ranili od >una Germani koriste no!a oru1ja i te$ni)e ma s jednom otri*om, luk i strijele problem RC pre!eliko je i z&og toga ga je nemogu e o&raniti

3 2R(I 3 33 (45 3 33 64(457 3 33 .864 33 5 po!od 3/5. prodiru u ;uropu iz!or Rimska Povijest 4mijana -arcelina >uni kre u preko -zije i Kaspijskog jezera kroz 9!rata naroda: >uni susre u Gote na o&alama Crnog -ora Goti dijele se na5 #strogoti :stok pod prodorima >una sele u ?anoniju (izigoti @apad pod prodorima >una sele u ?anoniju, ali ju"nije, &li"e 0una!u

Klasina Gimnazija @agre&

Roko Rumora

Povijest

o u ?anoniji se po)r0ta!aju, pri#!a aju arijanst!o bis)up "ul;ila - pie germanski prije!od .i&lije Codex Argenteus o neko !rijeme pri#!a aju rimsku !last, no 3/<. car (alens po!eo po#od proti! /izigota jer su se #tjeli iriti kolo!oz 3/<. bit)a )od .adrijanopolisa pogi&a /alens, poraz rimske !ojske /izigoti se ire po .alkanu *ar 8eodozije im doputa da se smjeste u 8rakiju 3=5. podjela Carst!a :stono 3*ar -rkadije4 i @apadno 3*ar >onorije4 granica na rijeci ,rini 3==. /izigoti kre u prema :taliji pod !odst!om 4lari$a 41>. plja)aju Rim i kre u prema >ispaniji oko 8oleda osni!aju s!oju dr"a!u umire 4lari$ - ima simpatian pogre& skre u tok rijeke, u koritu kopaju gro&, u&ijaju s!e ro&o!e koji su kopali i !ra aju tok nazad danas se ne zna gdje mu je gro& Rim optu1uje )r0?ane za dolazak &ar&ara odgo!or Kr ana O bojoj dravi od 4urelija 4ugustina doga+aji u ZRC5 &ranci naselja!aju Galiju (andali naselja!aju Sj. -$riku i tamo st!araju (andals)o *ralje!st!o koje postoji s!e do 533. kad ga unita!a @elizar
o

455. preko mora pljakaju Rim od onda postaju pojam za vandalizam

3 ,R8GI 3 33 (45 3 33 64(457 3 33 .864 33 5 pokre e ju #unski !ladar 4tila 9@i @o1ji: 3441.-453.4 uspije!a od >una st!oriti ogromnu dr"a!u od 8rala do Rajne 441. pustoe Iliri) i razaraju irmium 44/. pustoe Gr)u 4tila zatim ulazi u @R<5 45>. pljakaju po Galiji 451. bit)a )od *ataluns)i$ 2olja Rimski !ojsko!o'a &la!ije 4elije i 3po pr!i puta4 germans)e trupe pokua!aju sprijeiti prodor na kraju je nerijeeno -tila to smatra porazom i po!lai se u 2anoniju 452. na putu za ?anoniju kod -anto!e susre u papu 5eona 1. koji -tili daje !eliku ot)upninu da ne napadne :taliju 453. 4tila umire i njego!a dr"a!a se raspada, >uni se po!lae u -ziju istodobno5 (izigoti iskorita!aju sla&ost Rima i po!laenje >una i naselja!aju se po 2irinejs)om poluoto)u i &rancus)oj (andali prodiru preko mora i pod !odst!om Geizeri)a napadaju Rim, ire se po sje!eru 4;ri)e
o

u 4;rici ot!araju pr!e logore za istre&ljenje Kr ana

u Rimu suko&i izme'u *are!a i &ar&arski# !ojsko!o'a germanski !ojsko!o'a #rest s!rga!a *ara Aulija 6epota i posta!lja sina Romula 4ugustula 4/B. ga germanski !ojsko!o'a #doa)ar s!rga!a i tjera da poalje sim&ole !lasti *aru Zenonu u *onstantinopol 3:R<4 #doa)ar se proglauje )raljem Germana u Italiji nestaje @apadno Rimsko <arst!o

:R< se ne mijea u doga'aje na @apadu, no5 *ar Zenon ima pro&lema s #strogotima i nji#o!im !ojsko!o'om Teodori)om i alje i# prema @apadu Teodori) 4=3. po&je'uje #doa)ara i st!ara #strogots)o *ralje!st!o sa sjeditem u Ra!eni

posljedice prodora .una5 seo&a &ar&ara, slom limesa, raspad @R< no!e germanske dr"a!e po uzoru na R<
Klasina Gimnazija @agre& 3

Roko Rumora

Povijest

o o o o o o

(izigoti Galija, 1panjolska 38oledo4 &ranci Galija @urgundi Sa!oja (andali -$rika #strogoti sje!erna :talija 4ngli i asi .ritanija

izantsko Carstvo
Abizants)oB razdo&lje traje jo od 0iokle*ijana, Konstantina ili 8eodozija, kako po kome ZRC opsjedaju i uskoro razaraju .ar&ari IRC opstaje z&og dobre politi)e care!a 3koji s!e .ar&are jednosta!no poalju u @R<4 i e)onoms)e podloge struktura stano!nit!a mozai) naroda Gr*i, Rimljani, :liri, Germani, Cido!i, -rapi= prijestolni*a *onstantinopol 3Carigrad4 33>. postaje prijestolni*a stara grka kolonija @izantion o&ilje"ja tradicije rims)og carst!a C $elenizam razdjeljuje rimsko *arst!o na :R< i @R< o&no!a R< iri !last u Italiji, .ispaniji, 4;rici Austinijano!a Re)on)!ista rato!i @elizar proti! (andala u sje!ernoj -$ri*i 3unita!a im kralje!st!o 533.4 i proti! (izigota u >ispaniji 6arses proti! #strogota 552. la&a!i mir s ?erzijom cr)!ena i dr1a!na centralizacija ure+enje dr1a!nog aparata )odi;i)acija pra!a Codex !uris Civilis zbri)a za)ona od >adrijana do Dustinijana u E. dijelu Codex Iustinianus &a njego!i zakoni pro*!at &izantske umjetnosti 53/. 4ntemije i Izidor grade .agiu op$iu 3s!eta mudrost4 spoj d!a graditeljska o&lika - lat. kri" F *entralna &azilika 54/. an (itale u Ra!enni mozaik koji prikazuje Dustinijana i "enu s pratnjom imaju aureole carDbog iri se $elenisti)a )ultura <arigrad postaje *entar #elenistikog kr anst!a 52=. ukinuta i posljednja antika $ilozo$ska kola 3neoplatonisti4 u -teni za !rijeme njego!i# nasljednika *arst!o poinje opadati= 2. polo!ica B. stolje?a pritisak na grani*e <arst!a 5angobardi u :taliji, 2erzija, 4!ari i la!eni 35<2. razaraju Sirmium4 suko& *are!a s !ojskom i plemst!om sla&i *arska !last *ar -auricije, s!rga!a ga &o)a, a njega s!rga!a5 obna!lja carst!o upra!ne re;orme ure'uje teme !ojno teritorijalne jedini*e kojima upra!lja strateg re;orme u !ojsci dr"a!na zemlja daje se selja*ima koji slu"e kao pro$esionalni !ojni*i stratioti pro&lemi pro!ale 4!ara i la!ena na @apadu i 4rapa na :stoku Sla!eni st!araju s!oje teritorijalne jedini*e s)la!inije po ?anonskoj nizini B2B. 4!ari i la!eni opsjedaju *onstantinopol
Klasina Gimnazija @agre& 4

3 T7#,#ZIA7 3 33 1 333(75I*I .3 33 3 A8 TI6IA46 33352/ 33 33 .3 -3 5B5 33 .3 4

3 .7R4*5IA7 333B1> 33 33 .3 -3 B41 33 .3 4

Roko Rumora

Povijest

u :taliju dolaze 5angobardi a (izigoti se ire po >ispaniji uspjene ali kratkotrajne po&jede nad ?erzijom potpuna $elenizacija i orijentalizacija *arst!a naputaju se rims)e i latins)e tradi*ije *ar postaje bazilej, a *arst!o do&i!a nazi! @izants)o Carst!o razdo&lje >eraklije!i# nasljednika 3$era)lije!aca4 poe*i $eudalizma pro&lemi sa susjedima @ugari, la!eni 3.r!ati4, 4rapi 3preuzimaju Gezopotamiju, Siriju, ?alestinu i ;gipat4 B/<. 4rapi opsjedaju *onstantinopol <. stolje?e razdo&lje !jerski# suko&a i rato!a s -rapima /1/. 4rapi opet opsjedaju *onstantinopol 3po!lae se /1<.4 !jerski suko&i /3>. Carski edikt "ava #. kojim se za&ranjuje to!anje ikona razdo&lje i)ono)lasti)i$ )riza

3 / 333i . 333 < 333 . 3 T#5A7E7 33 5

3 54( 3 33 3 33 .3 3/1/ 3 33 .3 -3 /41 33 .33 45

3 I*#6#*54 TIF*7 3 33 *RIZ7 33 5 1. ;aza5 /3>. *rk!eni sa&or za&ranjuje to!anje ikona *arski edikt i)ono)lazam pokret proti! to!anja ikona i !jerski# slika 3idola4 i)ono)lasti proti!ni*i ikona *ar, &izantski &iskupi, !ojska i)onoboli po&orni*i ikona redo!ni*i, papinst!o, puk po&je'uju i)ono)lasti 2. ;aza5 zapoinje suko&ima <15. i *arem -i$ajlom 3. <43. cr)!eni sabor u *onstantinopolu doz!oljeno to!anje ikona 3iz&a*uju se kipo!i4 !jers)e posljedice suko& Rima i <arigrada politi)e posljedice Rim se okre e @apadu i ,ranakoj dr"a!i

$akedonska %inastija (&'(.-)*+'.)


- razdo&lje naj!e eg teritorijalnog opsega i mo i dr"a!e, nastupa nakon )rize u pr!oj polo!ici =.st. 3 @4ZI5IA7 3 33 1 33 .3 3<B/ 3 33 .3 -3 <<B 33 .3 4 osni!a no!e dinastije uspje0ni rato!i proti! 4rapa !jerska politika 0irenje )r0?anst!a me'u Sla!enima putem misionara nastana) glagoljice posljedice st!aranje na*ionalni# 3pra!osla!ni#4 *rka!a srpska, &ugarska= unutarnji pro&lemi jaa plemst!o reorganizira bizants)u !ojs)u dr"a!ni posjedi daju se selja*ima-!ojni*ima 3stratiotima4

3 1 3> 3333 . 3 T#5A7E7 33 5 3 54( 3 33 B 333i . 333 *#6 T46TI6 3 33 2#R&IR#G767T 333=13 33 33 .3 -3 =5= 33 .3 4 st!aranje $eudalni# odnosa plemst!o od seljaka pris!aja posjede i st!ara !eleposjede slo&odni selja*i postaju o!isni parici jaa !ojno plemst!o stratioti su u lo0em polo1aju pro&lemi .izanta 4rapi i @ugari 3&ugar imeon =1=. napada <arigrad i proglaa!a se *arem4

3 @4ZI5IA7 3 33 2 33 .3 3=/B 3 33 .3 -3 1 3>25 3 33 .3 4


Klasina Gimnazija @agre& 5

Roko Rumora

Povijest

suko& sa amuilom, makedonskim !o'om koji se proglasio *arem 1>14. suko& kulminira u @it)i )od 2lanine @elasice po&jeda .<

naj!e?i teritorijalni opseg @C jaanje $eudalni# odnosa u!odi se pronijarni sistem pronije posjedi koji se daju plemi u koji je du"an opskr&iti odr. &roj !ojnika za!isni selja*i pronijari pronija nije nasljedna problem nestaju slobodni seljaci i stratioti a jaa aristokra*ija

3 1 31 3333 . 3 T#5A7E7 33

Turci eld1uci - napadaju istone grani*e gu&e se posjedi u -aloj 4ziji 1>/1. *ara Romana 4. zaro&ljuju 8ur*i

6ormani napadaju Au1nu Italiju i iciliju 3&izantski prostori4 osni!aju 6ormans)o *ralje!st!o gla!ni grad @ari problem jaa utje*aj pape nakon pokrta!anja

!ojna mo .izanta opada dugotrajni proces )oji )ulminira u 11. stolje?u razlike u obredima i u celibatu suko& kardinala .umberta i patrijar#a -i$ajla Cerularija papinsko poslanst!o 3.umbert4 dolazi u Carigrad sa!ez da se care!i i papa 5a! =. zajedno &ore proti! 6ormana umire papa 5a! =. Cerularije zat!ara s!e latinske *rk!e u <arigradu 1B. /. 1>54. .umbert e)s)omunicirao Cerularija posljedica podjela kr anst!a na :stono 3pra!osla!no4 i @apadno 3)atolici4 o&je *rk!e se politiki !ie pri&li"a!aju s!ojim !ladarima

3 CR*(76I 3 33 R4 *#5 3

!slam , Arapska Osvajanja


polo1aj -rapski poluotok d!a trgo!aka sredita -e)a i -edina stano!nici 4rapi nomadi, stoari, me'uso&no ratuju, posredniki trgo!*i !jera mnot!o idola jedan od nji# je i 4lla$ &og !jetra, !atre i rata u H. stolje u ja!lja se potre&a za ujedinjenjem= ro'en u Geki oko 5/1., trgo!a*, esto putuje pa tako upoznaje monoteizam )r0?ana i 1ido!a proglaa!a se bo1jim proro)om pr!o ukazanje oko B1>. ukazao mu se an'eo Gibril 3Gabrijel4 1B. /. B22. godine naputa -e)u z&og izgona 3$id1re4 i ide u -edinu poinje muslimans)o raunanje !remena B3>. Gu#amedo!a !ojska os!aja -e)u unita!a idole u s!etiu *aHaba 3Faba4 i pos!e uje taj ogromni *rni kamen 4la$u B31. !lada *ijelim -rapskim poluotokom B32. umire Gu#amed propo!ijeda monoteisti)u !jeru u boga 4la$a )oja za$tje!a potpuno pod!rga!anje pod!rga!anje + arap. islam muslimani + oni koji se predaju *urHan s!eta knjiga :slama za!rena oko B35. so*ijalno, !jersko i politiko uenje Gu#ameda sastoji se od ura 3zapo!jedi4 koje se sastoje od 4jata 3stro$a4
Klasina Gimnazija @agre& 6

3 -8.4-7, 333 5

3 I 5433 5

Roko Rumora

Povijest

4la$ je -u$amedu preko ,1ibrila diktirao ure 311E komada4 te -jate zapisuje Gu#amedo! pratila* Zaiul @en T$abit 5 osno!ni$ pra!ila i oba!eza5 s!jedoenje !jere s!eti obred molit!e u isto !rijeme 35 puta dne!no, okrenuti prema Geki4 da!ati milostinju sirotinji post 32( dana Ramazana4 $odoa0?e u -e)u >ad" sudjelo!anje u s!etom ratu proti! ne!jerni)a 0"i#ad od&a*uje se li)o!no pri)azi!anje boga simbol polumjese* i z!ijezda !jers)a tolerancija muslimani su oslo&o'eni poreza B32.-BB1. )lasino ili pra!o!jerno razdoblje )ali;ata

3 4@8 3 33 @4*R4 3 3 #-4R 333B34 33 33 .3 -3 B44 33 .3 4 B35. os!aja ,amas) no!a prijestolni*a B3B. os!aja iriju i -ezopotamiju B42. os!aja 2erziju i 7gipat razdo&lje !jerski# suko&a d!ije struje - uniti i Iiti oko B35. ut!r'en konani tekst *urHana nakon njego!e smrti suko&i5

3 # -46 333B44 33 33 .3 -3 B5B 33 .3 4

3 45I 333B5B 33 33 .3 -3 BB1 33 .3 4 Iijiti 1IJ - Gu#ameda mogu naslijediti samo kr!ni srodni*i, pri#!a aju jo % iz!ora islama uz KurKan, tradi*ionalniji uniti (IJ - Gu#ameda mo"e naslijediti &ilo koji musliman, pri#!a aju samo 2 iz!ora uz KurKan, su&jekti!nija religija

3 R4Z,#@5A7 3 33 *45I&4T4 3 )ali;i !jerski i s!jeto!ni pogla!ari -rapa Gu#amedo!i sljed&eni*i kre u u ,1i$ad na @izant i 2erziju osni!a dinastije kali$ -uHa%i'e />=. os!ojena ita!a I obala 4;ri)e do 4tlanti)a i kre u prema >ispaniji /11. !o'a Tari) Ibn-Zijad prelazi u ;uropu ,1ebel Tari) 3Tari)o!o brdo4 0"e&elF8arik + AGi&raltarB os!ajaju i 2irinejs)i poluoto) /32. zausta!ljeni u Galiji @it)a )od 2oitiersa $ranaki !ladar *arlo -artel zausta!lja daljnji prodor -rapa u ;uropu B/<. i /1/. 4rapi opsjedaju *onstantinopol prijestolni*a je ,amas) 3za !rijeme 9mejida4, a -e)a !jersko sredite pr!a polo!ica <.stolje?a kali$at o&u#!a a

3 ,I64 TIA4 3 33 #-7AI,4 333BB1 33 33 .3 -3 /5> 33 .3 4

3 2#,A754 3 33 4R42 *7 3 33 ,RJ4(7 3

na istoku do Inda na zapadu do 2irineja

problem irenjem kali$ata -rapi postaju manjina

1. 7mir 3kralj ili knez4, ultan 3kralj ili *ar4, *ali; 3*ar i !jerski !o'a4 3 < 333 . 3 T#5A7E7 33 5 pobuna u Iranu /5>. 4bul 4basa pokolj o&itelji 9mejida osni!aju dr"a!u s dinastijom 4basida 3/5>. 1>5<.4

sjedite u @agdadu bagdads)i )ali;at


Klasina Gimnazija @agre& 7

Roko Rumora

Povijest

u Ipanjols)oj istodo&no no!a omejids)a dr"a!a

sjedite u Cordobi cordobs)i )ali;at

u 7giptu za!ladali &atimidi

3 1 31 3333 . 3 T#5A7E7 33 5 - jaaju Turci eld1uci preuzimaju bagdads)i )ali;at

!slam i Europska Kultura


-rapi nisu doz!olili pre!o'enje KurKana onemogu ena asimilacija 4rapa no!a islams)a )ultura trguju i s :ndijom preuzimaju indijs)e broje!e, raz!ijaju decimalni susta!, logaritams)e tablice no!e bilj)e ljiljan, ru"an, lju&ii*a, jorgo!an, narana, limun, pamuk, ri"a s dalekog istoka donose papir, barut i )ompas <3>. kali$ 4l-6amun osni!a 4)ademiju <2<. opser!atorij u 0amasku i .agdadu sredita znanosti @agdad, Cairo, Cordoba graditeljst!o egipatski, sirijski, perzijski i &izantski utje*aji

1. )nji1e!nost 2rie iz 1>>1 no?i 3=.-14.st.4 !itki stupo!i, minareti, ipkaste dekora*ije 3ara&eske4 d"amije moraju imati oznaenu samo Li&lu 3smjer prema Geki4

za&ranjeno prikazi!anje &o"jeg lika -aurs)i stil na ?irinejskom poluotoku palaa 4l$ambra u Granadi

Osnivanje -rana.ke drave


&ranci od 43>. naselja!aju Galiju, uz Rajnu dijele se u d!a gla!na plemena

Ripaurs)i &ranci alijs)i &ranci

3 ,I64 TIA4 3 33 -7R#(I6G4 3 C$ilderic sin -ero!eja 3ime dinastije4 osni!a dinastije, ujedinjuje ripuars)e i salijs)e ,ranke *lodo!i) 34<1.-511.4 iri dr"a!u 3raspon od 2irineja do Rajne4 i posta!lja 2ariz kao prijestolni*u

4=3. "eni &urgundsku )r0?ans)u3M4 prin*ezu *lotildu do&i!a <rk!u na s!oju stranu 4=B. po&je'uje 4lemane i pokrta!a se u pr!oj $ranakoj katedrali u Reimsu 5>/. pora"a!a (izigote i pripaja 4)!itaniju &iz. *ar 4nastazije priznaje njego!u !last u Galiji 511. umire i dr"a!a se mora podijeliti na etiri dijela izme'u njego!i# sino!a 3to kasnije do!odi do sla&ljenja !lasti4

sino!i ire $ranako kralje!st!o - pripajaju @urgundiju i 2ro!ansu problem s!i sino!i imaju pra!o naslje'a sla&i kralje!ska !last, a jaa plemst!o <. stolje?e -ero!inge naslje'uju majordomi upra!itelji kralje!ski# d!oro!a

3 majordom 3 33 *4R5# 3 33 -4RT75 333/14 33 33 .3 -3 /41 33 .33 4 /32. pred!odi ,ranke u bici )od 2oitiersa zausta!ljen prodor 4rapa u!odi )onjicu u $ranaku !ojsku izgra'uje ;eudalnu dr1a!u !ojni*ima dijeli zemlju 3bene;icij4 za#tije!aju i strogu poslunost kasnije ;eud ili leno osni!a dinastije *arolinga

Klasina Gimnazija @agre&

Roko Rumora

Povijest

%inastija Karolinga
3 2I2I6 3 33 -45I 333/41 33 33 .33)ralj 3 3 33 od 3 33 /51 33 .33/B< 3 33 .3 4 u!r uje !last tre&a podr0)u plemst!a i pape /51. - :taliju napadaju 5angobardi ?apa ga zo!e u pomo? pri o&rani Rima ?ipin po&je'uje Nango&arde i predaje ?api podruje Ra!ens)og egzar$ata i Rims)i du)at 3&izantska teritorijalna jedini*a4

to podruje postaje &udu a 2apins)a ,r1a!a

/51. papa Za$arija 3tj. Stjepan 2.4 pomazuje ?ipina za kralja nasljedni*i sino!i *arloman 3umire OO1.4 i *arlo (eli)i 3OH).-)1E.4 //1. umire *arloman Karlo preuzima !last razdo&lje rato!a, jaanja i irenja dr"a!e 3biogra; 7in$ard4 /B<. :taliju opet napadaju 5angobardi ?apa .adrijan 1. ga zo!e u pomo //3. ratuje proti! 5angobarda, //4. dolazi u Rim i od ?ape do&i!a titulu *ralj &rana)a i 5angobarda i Rims)i patricij /<>. pono!no ulazi u Rim i os!aja ga ujedinjuje italsko podruje u *ralje!inu Italiju daje sinu 2ipinu na upra!u /<1. st!ara 2apins)u ,r1a!u za0titni) je papinst!a i daje s!oj pristana) pri iz&oru pape postoji do 1=. st. teritorijalno proirenje kralje!st!a

3 *4R5# 3 33 (75I*I 333/B< 33 33 .33)ralj 3 3 33 od 3 33 <>> 33 .33<14 3 33 .3 4

/<1. 4)!itanija /<4. @a!ars)a <>3. 4!ars)i )aganat 3+dr"a!a4 u ?anoniji <>4. rat proti! asa

stanje u .izantu /=/. s!rgnut *onstantin B. !lada *ari*a Irena neuspje0ni prego!ori .izanta i ,ranaka 25.12.<>>. papa 5eon 3. u Rimu kruni Karla *arskom krunom usposta!a Rims)og Carst!a <>B.-<12. rat s &iz. *arem 6ici;orom 1. koji mu ne priznaje *arski naslo!

<12. -ir u 4ac$enu5


o o o

Karlu se priznaje *arski naslo! i tono se odre'uje religijs)a i politi)a granica5 *arlo do&i!a Istru i o&je $r!. )ne1e!ine 3od tada smo pod utje*ajem Zapada, a ne :stoka4 @izant do&i!a ,almaciju i (eneciju

<13. Karlo u prijestolni*i 4ac$enu kruni sina 5udo!i)a 2obo1nog za *ara izgra'uje se ;eudalno dru0t!o &ene$i*ij postaje ;eud i dijeli se na5

4ger o&radi!a po!rina altus panja*i, ume, o&ale rijeka ,omestici ku ni ro&o!i Coloni doseljeni selja*i zakup*i *meto!i neslo&odni selja*i

no!i sloje!i

razdo&lje kulturnog preokreta *arolin0)a Renesansa ujedinjenje latinskog i germanskog s!ijeta <arst!o se dijeli na Gro;o!ije i -ar)e kojima upra!lja -ar)gro; unutar <arst!a postoje *ralje!ina Italija i *ralje!ina 4)!itanija o!isan o s!e?enst!u 3zato ime4 pose&no o papi 2as)alu 1. z&og toga papa do&i!a niz po!lastica

3 58,#(I* 3 33 2#@#J6I 333<14 33 33 .33<4> 3 33 .3 4

Rim se izuzima iz jurisdi)cije cara *ar ne sudjeluje pri iz&oru pape

no!o nasljedno naelo 2rimogenitura dio&a teritorija sino!ima, s tim da najstariji do&i!a *arsku krunu
Klasina Gimnazija @agre& 9

Roko Rumora

Povijest

slabi cars)a !last suko&i oko nasljedst!a i jaanje *rk!e umire <4>. nasljedni*i sino!i se &ore za nasljedst!o gra+ans)i rat <43. (erduns)i sporazum podjela *arst!a na tri kralje!st!a5

Istono;rana)o *ralje!st!o !lada 5udo!i) 6jema)i 5otaringija i *ralje!ina Italija !lada 5otar 3i ima ;ormalnu krunu *ijelog Rimskog <arst!a4 Zapadno;rana)o *ralje!st!o !lada *arlo Eela!i

/apadi novi0 naroda u 1. i )*. stolje2u


slabi mo? dr"a!a nastali# dio&om Karolinkog *arst!a najgore je &ilo u Zapadno;rana)og

*arlo Eela!i mora prepustiti *ijelu 4)!itaniju ne a*ima ne uspje!a os!ojiti @retanju njego!o *arst!o Zapadno;rana)o je pod stalnim naletima 6ormana =11. *arlo 3. @ezazleni mora dopustiti st!aranje 6ormans)og (oj!odst!a u dananjoj 6ormandiji 9ljudi sa sje!era:, kod ;ngleza poznati kao (i)inzi tijekom =. i 1>. stolje?a se sputaju prema jugu iz Skandina!ije i pljakaju uzrokuju stalne rato!e u Zapadno;rana)oj =. stolje?e prolaze kroz Gibraltar i pustoe 2ro!ansu, @urgundiju i Tos)anu ulaze rijenim to)o!ima i pustoe po unutranjosti st!ori!i 6ormans)o (oj!odst!o mogu i dalje napadati .ritaniju 3 !idi @ritanija4 napadaju i 5otaringiju 11. stolje?e os!ajaju jug :talije i tamo osni!aju 6ormans)o *ralje!st!o naselja!a ju anglosa)sons)o puanst!o od 5. do /. stolje?a plemena 4ngli, asi i Aiti pokora!aju *elte B. stolje?e pokrta!aju se =. stolje?e dolazak 6ormana iz ,ans)e 3(i)inga4 nji#o! napredak suz&ija pr!i engles)i )ralj 4l;red (eli)i 11. stolje?e no!i napadi 0ana*a danski kralj *nut os!aja ;nglesku, nakon njego!e smrti na )rat)o samostalni 1>BB. bit)a )od .astinga 6ormani iz 6ormandije na elu s (ilimom #s!ajaem zauzimaju ;nglesku Ga'ari 38gri4 su nomads)i narod koji naselja!a 2anons)u 6izinu dolaze iz *arpata u 2anoniju i ugro"a!aju Au1nu 6jema)u, Italiju i &rancus)u =55. i# zausta!lja #ton 1. ma'arski !o'a tjepan 4rpado!i? se kruni za kralja i po)r0ta!a Ga'are Sara*eni 34rapi4 ugro"a!aju *ijeli jug Italije 35otaro!u dr1a!u4 /. stolje?e prelaze iz 4;ri)e na iciliju, -altu, *orzi)u i ardiniju upadaju na Aadran i u =. stolje?u zauzimaju ,ubro!ni) i @ari z&og toga se @izant udru1uje s ;rana)im carem i iz&a*uju -rape i dalje napadaju ?apinsku 0r"a!u papa im ak mora pla ati !eliki danak

6ormani

@ritanija

-a+ari

araceni

Klasina Gimnazija @agre&

10

Roko Rumora

Povijest

3apadno4rana.ko Kraljevstvo
sa sje!era prodiru 6ormani, sa juga araceni =</. okrunjen .ugo Capet s!rga!a posljednjeg *arolinga jezgra &udu eg &rancus)og *ralje!st!a

"otaringija i Kraljevina !talija


*arska mo nakon smrti 5udo!i)a 2. 35otare!og sina4 jo !ie sla&i pa papa ne mo"e *ara moliti za pomo proti! 4rapa za pomo moli *arla 3. ,ebelog, !ladara Istono;rana)e

!sto.no4rana.ko Kraljevstvo
:stonu ,ranaku dr"a!u do&i!a /erdunskim Pgo!orom 5udo!i) 6jema)i pro&lemi su upadi Ga'ara nasljednik5 <<1. dolazi u Rim i papa I!an 12. ga kruni za *ara okuplja s!e zemlje nekadanjeg *arst!a <<4. do&i!a krunu Zapadno;rana)og Kralje!st!a kratko !rijem ujedinjeno ita!o ;rana)o )ralje!st!o <<<. umire i istono;rana)o carst!o se raspada na neza!isna )ralje!st!a i !oj!odsta!a nasljedni*i5

3 *4R5# 3 33 3 333,7@75I .3 333</B 33 33 .33<</ 3 33 .3 4

3 4R685& 333<</ 33 33 .3 4 3 58,#(I* 3 33 ,IA7T7 333<== 33 33 .33=11 3 33 .3 4 njego!om smr u nestaju *arolinzi u :stono$ranakoj =11. se :stono$ranaka dijeli na 5 !oj!odsta!a, iji !ladari imaju pra!o birati )ralja Istono;rana)o *ralje!st!a

5otaringija &ran)onija as)a I!aps)a @a!ars)a

3 *#6R4, 3 33 1 33 .3 3=11 3 33 .3 -3 =1< 33 .3 4 prije krunjenja je &io !oj!oda &ran)onije prije krunjenja !oj!oda as)e ojaao )ralje!s)u !last ratuje sa -a+arima, la!enima, ,ancima =3B. ApreporuujeB s!ojeg sina #tona za kralja prije krunjenja !oj!oda as)e pomazan za kralja u 4ac$enu =3/. =41. ustanak plemst!a ustanak uguen razdo&lje u!r0?i!anja )ralje!s)e !lasti, u emu ima podr0)u Cr)!e
Klasina Gimnazija @agre& 11

3 .76RI* 3 33 1 3332TIF4R .3 333=1< 33 33 .33=3B 3 33 .3 4

3 #T#6 3 33 1 33 .3 3=3B 3 33 .33=/3 3 33 .33 4

Roko Rumora

Povijest

u!odi se lai)a in!estitura kralj posta!lja &iskupe i daje im posjede kralj postaje za0titni) Cr)!e, a &iskupi njego!i !azali 3ti eni*i4 =55. po&je'uje -a+are kod 4ugsburga 3!ra aju se u ?anoniju4 os!aja prostor izme'u 5abe i #dre =B1. odlazi u pomo papi I!anu 12. u suko&u s rimskim plemst!om postaje za0titini) papinst!a =B2. okrunjen za *ara no!e dr"a!e

nastaje !eto Rims)o Carst!o 6jema)og 6aroda *ar sudjeluje u izboru pape *ar ubire pri$ode sa *rk!eni# posjeda papa pola"e *aru za)let!u !jernosti 3kralj je iznad pape4 teo)rats)o s$!a?anje dr1a!e 3*ar je &o"ji pomazanik4 u!odi se simonija trgo!ina *rk!enim astima 3titulama4

pose&an caro! edi)t Otonove Povlasti5e odre'uju polo"aj papinst!a i carst!a


nasljedni*i5 razdo&lje kulturnog preporoda #tons)a Renesansa nema !ie antiki# utje*aja, pre!lada!a Romani)a umjetnost graditeljst!o

3 #T#6 3 33 2 33 .3 3=/3 3 33 .33=<3 3 33 .33i 4 333 #T#6 3 33 3 33 .3 3=<3 3 33 .331 33>>2 3 33 .3 4

)atedrale u Gainzu i -ugs&urgu samostani u ,uldi, >ildes#eimu i KQlnu

s)ulptura raspela sli)arst!o minijature za ukraa!anje knjiga samostans)a umjetnost samostani an)t Gallen i Corbie po!jesniar "id)uin Saksonska Povijest nakon izumiranja #tons)e dinastije dolazi dinastija .o$enstau; 3113<. 1254.4

Srednjovjekovna Crkva
1>. stolje?e o&ilje"a!a pro1imanje <rk!e i 0r"a!e pro&lemi nakon otons)i$ po!lastica

simonija kupo!anje *rk!eni# asti nepoti!anje celibata, ni)olaitizam "enid&a s!e enika bogast!o s!e enika i nemoral samostana

@767,I*TI6CI osno!nani =>=. u @urgundiji !o!oda (ilim od 4)!itanije osni!a pr!i samostan u Clun'ju (ilim i# izra!no podre+uje papi a ne lo)alnim !ladarima !re o&no!u prema pra!ilima s!. @enedi)ta Ora et labora papa I!an =. doputa samostanu irenje samostani &enediktina*a nazi!aju se priorije i ima i# do 1>>> u *ijeloj ,ran*uskoj )linije!s)e re;orme

!oli i radi

jaanje celibata za0tita pod okriljem Cr)!e za "ene, dje*u i sla&e posta!ljanje redo!nika iz s!oji$ redo!a za mjesne &iskupe proti!ljenje simoniji
Klasina Gimnazija @agre& 12

Roko Rumora

Povijest

re;orma Cr)!e "ele libetas ecclesiae 3slo&odu *rk!e4 od!ajanje od lokalni# !lasti i direktan odnos s Rimom

11. stolje?e pokret prodire u Rim podupire ga *ar S!etog Rimskog <arst!a .enri) 3. pape re$ormatori 5a! =., tjepan 1>., 6i)ola 2. i 4le)sandar 3. posljedice

st!aranje no!i$ redo!a *artuzijanci 3,ran*uska, 1I)E.4 i Cistarciti 3.urgundija 1I().4 cr)!eni ras)ol me'uso&no izop enje 1B./.1>54. .umberta i Cerularija 5aterans)i *oncil 1>5=. odluke o re$ormi zala"e se .ildebrant 3Grgur /.4 odlueno da samo )ardinali biraju papu

suko& pape Grgura /. i cara .enri)a 4. 1>/5. ,ictatus 2apae 2O toaka


primat pape nad dr"a!om i *arem papu smije iza&irati samo zbor )ardinala *rk!eni pri#odi pripadaju Cr)!i zabrana simonije

1>/B. ,r1a!ni sabor u "ormsu *ar s!rga!a papu i proglaa!a ga la"nim odgo!or pape anatema izop?enje i pro)letst!o *ara te odrje0enje plemi?a od !azalnosti prema *aru .enri) 4. dolazi pred papu u Canossu u zimi 1>/B.K1>//. i do&i!a odrjeenje grije#a 1><>. nasta!a) su)oba *ar !ojno pokora!a plemst!o, iza&ire protupapu *lementa 3. i kre e s !ojskom na Rim 1122. )raj su)oba porazum u "ormsu "orms)i *on)ordat

papa *alist 2. i *ar .enri) 5. u!ode d!ostru)u in!estituru &iskupa


o

kralj dodjeljuje s!jeto!nu in!estituru 3"ezlo4 &iskup postaje s!jeto!ni gospodar na odre'enom $eudalnom posjedu papa dodjeljuje du$o!nu in!estituru 3prsten i &iskupski tap4, i tako'er iza&ire &iskupe i kardinale

posljedice suko&i u :taliji G!el;i 3za papu4 i Gibelini 3za *ara4 iz ku e .o$ensto;en

Klasina Gimnazija @agre&

13

Roko Rumora

Povijest

6rvatska u ranom srednjem vijeku


77bEtnogeneza
- 4 teorije o postan)u .r!ata5 o Sla!enska
o o

podrijetlo

>r!ati su dio la!ena koji u /. st. dolaze na jug najstarija i najzastupljenija teorija, zastupao &ranjo Ra)i >r!ati su doli na)on pr!e seo&e Sla!ena i po)orili su i# zastupao (je)osla! *lai? >r!ati su zapra!o Goti bedasto, nit)o zapra!o ne !jeruje u to, AizmiljenoB za !rijeme 20> kako &i se >r!ati mogli prikazati kao -rije!*i >r!ati su Irans)o pleme dolaze u podruje @ijele .r!ats)e, tamo se sla!eniziraju i sputaju u o!a podruja

o 0ualistika
o o

o Gotska
o o

o :ranska
o o

- iz!ori o dolas)u .r!ata o *onstantin /. 2or;irogenet 1>. st. "e administrando imperio
o o

u 2=., 3>. i 31. pogla!lju pria o doseljenju la!ena podupire sla!ens)u i dualisti)u teoriju podupire gots)u teoriju u /. pogla!lju spominje >r!ate podupire sla!ens)u teoriju pismo pape Grgura /., pismo pape I!ana 4. spominje doseljenje i po)r0tenje spominju ime .oroat$os, .or!at$os podupire irans)u teoriju

o "jetopis popa %ukljanina 12. st.


o

o Toma 4r$i+a)on 13. st. Historia Salonitana


o o

o 4nastazije @ibliote)ar 3sabrao4 - #i$er ponti%i&alis


o o

o 8anaiske plo.e s iz!ora rijeke ,on


o o

legenda o d33oseljenju .r!ata5


daje ju 2or;irogenet u "e administrando imperio sedmero &ra e pred!odi >r!ate 8uga, @uga, *lu)as, 5obelos, -u$lo, *osenec, .robatos dolaze na .era)lije! pozi! u /. stolje?u u o!a podruja

no!a teorija - >r!ati su mo"da &ili !i0i )onjani)i asni)i sloj sla!ens)e !ojs)e pr!o dolaze u Istru, pa u )ontinentalnu ,almaciju, pa na sam jug i po)ora!aju tamonje stano!nike /-=. stolje?e pre!lada!aju na prostorima >r!atske /. stolje?e dolaze u dodir s doma?ima - Ilirima od nji# preuzimaju !jeru i jezi) pr!i dodiri s *r0?anst!om5 3iz!or5 #i$er ponti%i&alis)
Klasina Gimnazija @agre& 14

Roko Rumora

Povijest

spomen pisma pape Grgura /. salonitans)om &iskupu Gaksimu spomen pisma pape I!ana 4. :!an E. poslao opata -artina da otkupi zarobljene *r0?ane u .r!ats)oj

po)r0ta!anje

traje od /. do =. stolje?a pr!o se pokrta!aju !o+e, a zatim narod u 3 ;aze iz tri centra 1. iz Rima O.st do&a .era)lija >eraklije!i misionari pokrta!aju ,almatins)u .r!ats)u 3iz!or5 ?or$irogenet4 2. iz 4)!ileje )R(. st do&a *arla (eli)og pokrta!anje 2anons)e .r!ats)e i Istre 3. iz Carigrada (. st do&a @azilija 1. pokrta!anje @osne i 6eret!ans)e *ne1e!ine 3?or$irogenet4

!ie *entara !ie utjecaja problemL nali se na granici 2 !jers)a )ruga pripadaju Zapadnom )r0?ans)om )rugu, ali poznaju liturgiju na narodnom jezi)u, to su pokupili od .izanta 3Isto)a4

3 / 333= 3333stolje?e .3 333:Razdoblje 3 3 33 0utnje 3 33 iz!ora: 33


$ormira se dr1a!na organizacija etnika skupina postaje politi)a zajednica st!araju se pr!e s)la!inije 3)ne1e!ine4 plemenski !oj!ode postaju )nezo!i, plemenski pr!a*i aristo)racija, a pr!a*i aristokra*ije 1upani

&ilo je 12 naj!a"niji# plemena prostori koje smo naselili 3skla!inije45


2osa!s)a .r!ats)a ,almatins)a .r!ats)a ostalo5


o o

6eret!ans)a )ne1e!ina bizants)a tema ,almacija

=. stolje?e razdoblje !lada!ine &rana)og Carst!a


iz!or5 ;in#ard - 'nnales re(ni )ran&orum opisuje su)ob *arla (eli)og s 6ici;orom 3traje )IH.-)12.4 i mir u -a*#enu @izant do&i!a ,almaciju, (eneciju i Istru *arlo do&i!a 2anons)u i 2osa!s)u .r!ats)u nakon (erduns)og sporazuma dolazimo dijelom pod !ladu 5otara 1., a dijelom pod 5jude!ita 6jema)og knezo!i su $unk*ionirali kao ;rana)i !azali

Posavska ili Panonska 6rvatska


malo in$orma*ija, &edM prostor izme'u ,ra!e i (elebita s!i knezo!i su ;rana)i !azali pr!i poznati knez prijestolni*a u is)u iz!or5 ;in#ard 'nnales re(ni )ran&orum <1=.-<22. st!orio pobunu proti! ;urlands)e mar)e 3u nju spada nae podruje4 i mar)gro;a *adola$a tra"i sa!ezni)e za pomo pita primors)og kneza @ornu .orna je debil i ne poma"e nego staje na stranu &rana)a
Klasina Gimnazija @agre& 15

3 (#A6#-IR 333/=1 33 33 . -3/=B 3 333 .4 3 5A8,7(IT 3 33 2# 4( *I 333<1> 33 33 . -3<23 3 333 .4

Roko Rumora

Povijest

<22. pobuna ugu0ena Njude!it bje1i iz Siska u Sr&iju, pa u ?rimorsku >r!atsku

# T45I *67Z#(I5 Ratimir, 2ribinaM @R4 54( zadnji knez ?anonske >r!atske !lada do <=B. pro!ala -a+ara os!ajaju 2osa!s)u .r!ats)u

Primorska ili %almatinska 6rvatska


(II7 54( pr!i knez iz!or5 9i:eslavova krstioni5a nastala prije <>3. pa pretposta!ljamo da je !ladao poet)om =. st. dobar ;rana)i !azal koji nije #tio pomo 5jude!itu nego je &io &ez!eze i dru"io se s ,ran*ima

3 @#R64 333<1> 33 33 . -3<21 3 333 .4 3 (54,I 54( 333<21 33 33 . -3<35 3 333 .4 3 -I 54( 333<35 33 33 . -3<45 3 333 .4 lagano osamostaljenje od ,ranaka koji su prezauzeti /erdunskim sporazumom i slinim st!arima, pa ne paze na nas uspjeno ratuje s (enecijom proti! du"da 2etra Tradeni)a <3=. Tradeni) mora potpisati mir s .r!atima Gisla! sura'uje s neret!ans)im gusarima i opet ratuje s /ene*ijom iz!ori

3 TR2I-IR 333<45 33 33 . -3<B4 3 333 .4 8rpimirova %arovni5a <.3.<52. pie o gradnji samostana i o daro!anju *rk!e s!. Durja na ?utalju splitskom nad&iskupu
o

*dux &+roatorum, (knez Hrvata) pr!i spomen $r!ats)og imena u po!ijesnim spomenicimaL #paL

dio za&ata sa *rk!e u Ri1inicama teolog Gottsc$al) koji &ora!i kod 8rpimira na d!oru )EH.

osni!a dinastije Trpimiro!i?a 3!rlo logino4 prijestolni*a u *lisu ;ormalno priznaje ,ranaku !last, zapra!o su samostalno, no jo u!ijek ratuju kao ;rana)i !azali <4B. uspjeno ratuje proti! bizants)i$ stratega u Zadru <52. uspjeno ratuje proti! @ugara u @osni sura'uje s Cr)!om osni!a pr!i benedi)tins)i samostan s!etog 2etra u Ri1inicama podno *lisa osno!ao 6ins)u @is)upiju na !last dolazi d!ors)im pre!ratom razdo&lje borbe za Aadran

3 ,#-4G#A 333<B4 33 33 . -3</B 3 333 .4

rato!i proti! (enecije !rlo, !rlo loi 3proz!an najgorim knezom Sla!ena4 rato!i proti! 4rapa </1. poma"e 5udo!i)u 2. os!ojiti araps)i grad @ari

iz!or za !ladanje nad Aadranom pismo pape I!ana 4. moli 0omagoja da smiri s!oje gusare problemL @azilije 1. os!aja 6eret!ans)u )ne1e!inu i pokua!a s!rgnuti 0omagoja, ali neuspje0no </B. umire suko&i oko prijestolja Trpimiro! sin, !azal @azilija 1. 2robizants)a politi)a sura'uju s .izantom

3 Z,7 54( 333</< 33 33 . -3</= 3 333 .4

za nagradu, dalmatinski grado!i ne pla?aju porez @izantu nego .r!ats)im )nezo!ima z&og toga &i!a zbaen, jer se !aljda ljudima to nije s!idjelo
Klasina Gimnazija @agre& 16

Roko Rumora

Povijest

3 @R46I-IR 333</= 33 33 . -3<=2 3 333 .4 me+unarodno priznat priznao ga je papa I!an <.

21.5.</=. papa &lagosli!lja .ranimira i njego! narod

problemL *rk!ena jurisdik*ija su)ob izme+u 6ina i plita oko toga tko e &iti gla!ni <<>. 0alma*ijom putuje -etod to je to, on samo putuje= papa I!an <. doz!olja!a upotre&u sla!ens)e liturgije iri se glagolja0t!o po Istri, primorskim oto*ima i du" Dadrana /ene*ija je sad opet jaka, a pro&leme st!araju 2eret!anski gusari <<B. bit)a )od -a)ars)e mletaki du"d 2etar *andijano napada 6eret!ans)u )ne1e!inu /ene*ija popu0ila i ne radi pro&leme slijede i# 1II godina <<=. od tada Gleani pla?aju #r!atskog knezu dana) za plo!id&u prijestolni*a u @ija?ima )od Trogira nosi naslo! 2rinceps jaa centralizacija iz!ori cr)!eni spisi i oni ka"u5

3 -86CI-IR 333<=2 33 33 . -3N=1> 3 333 .4

u sporu nins)og &iskupa i splits)og nad&iskupa presu'uje u korist plita gradi *rk!u s!etog 5u)e u 8zdolju

u njego!o !rijeme nestaje 2osa!s)a .r!ats)a 3!idi gore kod .rasla!a4 zadnji #r!atski knez, =25. se okrunio za kralja 3!idi Kralje!st!o4

3 T#-I 54( 333=1> 33 33 . 3=25 3 33 . 3=2< 3 333 .4

6rvatsko Kraljevstvo
3 T#-I 54( 333=1> 33 33 . 3=25 3 33 . -3=2< 3 333 .4 posljednji #r!atski knez i pr!i $r!ats)i )ralj ratuje sa susjedima -a+arima i @ugarima rato!i jaaju i 0ire >r!atsku

-a+ari
o o

Ga'ari uleta!aju i zauzimaju 2osa!s)u .r!ats)u 3nestaje ?osa!ske >r!atske4 8omisla! i# tjera preko 0ra!e time ujedinjuje obje $r!ats)e )ne1e!ine &ugarski *ar imeon ratuje s &izantskim *arem Romanom 1. Roman zo!e Tomisla!a u pomo M =2B. 8omisla! pora"a!a 4logobotura, &ugarskog !ojsko!o'u od Romana do&i!a naslo! pro)onzula i upra!u nad biz. temom ,almacijom

@ugari
o

o o

Ito to s!e on ima5


2rimors)a .r!ats)a naslijedio od tate -utimira 2osa!s)a .r!ats)a uzeo -a+arima tema ,almacija, 6eret!ans)a )ne1e!ina do&io za nagradu od Romana 1.

=25. o)runio se za )ralja mo"da na 0u!anjskom ?olju 30u!no + 8omisla!grad4

do)az papa I!an 1>. nazi!a ga dragim sinom i kraljem 6rvata

problemL 2inski i Splitski *rk!eni !ladari se opet ne0 s!a+aju za pre!last5


ninski &iskup Grgur je izra!no podre'en papi 3episcopus c$roatiensis4 suko& oko liturgije na latins)om 3papa i Split4 ili narodnom jeziku 38omisla! i Grgur4
o

rezultat suko&a Cr)!eni sabori =25. i =2<.


Klasina Gimnazija @agre& 17

Roko Rumora

Povijest

Cr)!eni sabor =25.

?itanje 5 8ko e do&iti metropolijuS


o o o

ninski &iskup GrgurS 2eM zadarski &iskup &orminS 9pet 2eM splitski nad&iskup I!anS 2a daL :!an postaje no!i metropolitM

Cr)!eni sabor =2<.


Grgur ula"e prigo!or i zato se radi no!i sa&or ni0ta no!o, samo se pot!r'uju odluke iz (25. u)ida se nins)a bis)upija Grgur mora &irat no!u za se&e oda&ire )radins)u bis)upiju

3 TR2I-IR 3 33 2 33 .3 3=2< 3 33 . 3=35 3 33 .43O 3 3 33 *R7II-IR 3 33 1 33 .3 3=35 3 33 . 3=45 3 333 .4 >r!atska je ja)a kralje!ina raz!ijaju se pomorst!o i trgo!ina do&ri odnosi sa susjedima Trpimir 2. i bugars)i car 2etar s)lapaju mir s!e je !rlo lijepo. dinasti)i su)obi izme'u Girosla!a i &rata Gi#ajla Kreimira slabi dr1a!a jaa plemst!o

3 -IR# 54( 333=45 33 33 . 3=4= 3 333 .4

ban 2ribina gospodar 5i)e, Gac)e i *rba!e ra0)i 1upan Fasla! zauzima si istonu @osnu i 6eret!ans)u )ne1e!inu

3 -I.4A5# 3 33 *R7II-IR 333=4= 33 33 . 3=B= 3 333 .4 na prijestolje dolazi uz pomo bana 2ribine "ena mu &ijae *raljica Aelena =B>. umire Fasla! .osna i 2eret!a opet na0iM podjela kralje!ine na 1upanije - 1upan ima politiku, !ojnu i sudaku !last Delena gradi d!ije dra1esne *rk!e

cr)!u s!. tjepana krunid&ena &azilika za kralje!e cr)!u s!. -arije gro&ni*a #r!atski# !ladara

3 TA7246 3 33 ,RJI 54( 333=B= 33 33 . 3==/ 3 333 .4 >r!atska pono!no !ojno i politi)i jaa ratuje proti! &ugarskog !ladara amuila koji napada Zadar, ,ubro!ni) i *otor amuil pora1en dobri odnosi s @izants)im Carst!om .azilije 2. mu daje zna)o!e )ralje!s)e !lasti i po!jera!a mu ,almaciju na upra!u

tjepan ,r1isla! - pr!i o)runjeni $r!ats)i )raljL

dobri odnosi s (enecijom /ene*ija pla?a dana) za slo&odnu trgo!inu uz jadransku o&alu nakon smrti no!i dinasti)i su)obi izme'u tri sina Stjepana 0r"isla!a !etosla!a, Gojsla!a i *re0imira zbacila ga bra?a, a on &je"i u /ene*iju pod okrilje .izanta o"enio sina tjepana !etosla!i?a sa .icelom #rseolo iz (enecije >r!atska sla&i, a /ene*ija to is)ori0ta!a

3 (7T# 54( 333 8R#6A4 333==/ 33 33 . 3==< 3 333 .4

3 G#A 54( 333==< 33 33 . 31>2> 3 33 .43i 333 *R7II-IR 3 33 3 33 .3 3==< 3 33 . 31>3> 3 333 .4 1>24. du1d 2etar #rseolo napada Zadar i @iograd koji se sta!ljaju pod za0titu (enecije 3odn. @izanta4
o

>r!atska gu&i dana) kojeg je /ene*ija pla ala

3 TA7246 3 33 1 33 .3 31>3> 3 33 . 31>5< 3 333 .4 sin Kreimira %. opet jaanje dr"a!e !ra?a dalmatinske grado!e pod upra!u $r!. )ralje!a

Klasina Gimnazija @agre&

18

Roko Rumora

Povijest

razdo&lje cr)!enog ras)ola 31>54.4 dalmatinski grado!i se s!e !ie !e"u sa $r!ats)im zale+em gubi se !eza s @izantom jaaju -a+ari 1>35. ma'arski kralj tjepan !eti pro!aljuje i otima 2anons)u .r!ats)u

$ormira pose&an banat ili du)at kao prijatelj .izanta daje ga na upra!u tjepanu !etosla!i?u 3Suronjin sin4 Sla!onija ,almacija dr"e ju >r!atska, /ene*ija i .izant 2rimors)a .r!ats)a dr"e ju #r!atski kralje!i 2anons)a .r!ats)a pose&ni &anat

sredina 11. stolje?a


3 27T4R 3 33 *R7II-IR 3 33 4 33 .3 31>5< 3 33 . 31>/4 3 333 .4 o&na!lja jedinst!o $r!ats)e dr1a!e preuzima upra!u nad dalmatins)im grado!ima i otocima osta!lja grado!ima samostalnost u &iranju grads)e upra!e u&ire dana) mira za gradski ager u&ire dio lu)i$ postrojbi i dobi!a brodo!e u ratu omogu a!a slobodnu trgo!inu #r!atskim zale'em u 3romans)e4 dalmatinske grado!e se uselja!aju .r!ati grado!i se i cr)!eno !e1u za >r!atsku integracija ,almacije u sasta! $r!ats)e dr1a!e potie se raz!oj obalni$ grado!a 3.iograda, 2ina, Skradina=4 i gradi se Iibeni) raz!ija se ;eudalizam 3ToT, $akat neo&ina natukni*a, uop e ju nismo !idjeli jedno 2%) puta do sad4 1>BB. ?etar Kreimir E. se kruni za )ralja .r!ats)e i ,almacije ime dr"a!e5 *ralje!st!o .r!ats)e i ,almacije

sjedinjuje i 2anons)u .r!ats)u kojom upra!lja ,mitar Z!onimir

1>/>. sporazum ?etra Kreimira E. i 0mitra @!onimira @!onimir postaje ?etro! su!ladar i nasljedni) >r!atskoj se prikljuuje i 6eret!ans)a *ne1e!ina i @osna u!odi se nazi! trojedna )ralje!ina .r!ats)a U la!onija U ,almacija cr)!a 1>5=. odr"an 5aterans)i *oncil pod !odst!om pape 6i)ole 2. potie se re;orma <rk!e na graninim prostorima 1>B>. - papinski legat -ajnard sazi!a no!i cr)!eni sabor u plitu

pri#!a aju se odluke 5aterans)og *oncila ima zadatak ma)nuti s!e )aj ima utjecaje s Isto)a, pa tako
o o o

za&ranjuje 1enidbu s!e enika za&ranjuje noenje dugi# brada i )osa za&ranjuje zare+i!anje s!e?eni)a koji ne znaju latins)i 3a#aM4

zat!araju se *rk!e sa sla!ens)om liturgijom !e inom se ;a?)aju oko sla!ens)e liturgije i glagoljice kralj podr"ao papu i re;ormatore grade se no!i &enediktinski samostani 3neopisi!o je izuzetan onaj u @iograduM4

suko&lja!aju se re;ormatori i oni koji ne 1ele te re$orme 3narod i ni"i s!e eni*i ne ni"i !isinom nego ni"i po statusu4

1>/3. i= jo0 jedan cr)!eni saborM


sa!ladan otpor *rk!enim re$ormama prestana) su)oba pono!no osni!anje 6ins)e bis)upije ali smanjenog opsega

1>/4. prodiru 6ormani bezuspje0no opsjedaju Ra& i napadaju dalmatinske grado!e postoji ansa da su zaro&ili i 2*4.

ako su ga zaro&ili, onda je on, mo1da, ne znamo, ali mo1da kao otkupninu predao 6in, Zadar, @iograd, Trogir i plit
Klasina Gimnazija @agre& 19

Roko Rumora

Povijest

umre.

3 ,-IT4R 3 33 Z(#6I-IR 3331>/4 33 33 . 31><= 3 333 .4 jedan od Trpimiro!i?a unuk tjepana uronje akti!na !anjs)a politi)a sura'uje s papom Grgurom /.

1>/4. papa priznaje Z!onimiro!u !last nad dalmatinskim grado!ima 1>.1><5. papinski legat Gebizon u &azili*i s!. ?etra u Solinu kruni @!onimira za kralja
o o

do&i!a od pape )runu, 1ezlo i zasta!u prise1e !jernost papi i pri#!a a o&!ezu pla?anja godi0njeg dan)a od 2>> bizants)i$ zlatni)a

nasta!lja pro!oditi u >r!atskoj *rk!ene re$orme do&a stabilnosti i )ulturnog uspona #r!atske dr"a!e

grade se cr)!e i samostani pro!odi se re$orma po uzoru na benedi)tince u ;uropi raz!ija #r!atsko pismo GlagoljicaM @a0?ans)a 2loaM izgra'uje se srednjo!je)o!no ;eudalno dru0t!o 3gle opetM4
o

d!or se organizira na europs)i nain prijestolni*e *nin, olin, @iograd

ratuje kao sa!eznik 6ormana 3jer su oni sa!ezni*i 2ape4 proti! @izanta i (enecije sudjeluje u &or&ama oko *r;a 1><5. rat goto! mletaki du"d do&i!a od &izantskog *ara naslo! dux dalmatiae ;ormalno je 0alma*ija ipak pod !la u .r!. 1><5. - nakon smrti Grgura O. slabi !anjs)opoliti)i polo1aj >r!atske

@!onimiro! sin Rado!an umire prije samog @!onimira bedL naslje'uje ga &olesni i jadni tjepan 2. skoro umire bedL prijestolje nema nasljedni)a bedL @!onimiro!a "ena &jee Aelena 5ijepa sestra 5adisla!a 4rpado!i?a 3-a+ar4 ima ideju da njen &uraz uzima krunu
o o

naposljetku nakon nekog !remena 3i par !ladara4 se st!ara #r!atsko-ma'arska unija Nijepa Delena je zaslu"na za = stolje?a zajednike ma'arsko-#r!atske po!ijesti bedL

legenda o Z!onimiro!oj smrti 3iz!or5 5jetopis popa -artinca 315.st.44

@!onimir je na!odno u&ijen na sa&oru na *oso!u polju kod *nina jer je #tio po!esti >r!ate u )ri1ars)i rat na pozi! pape Grgura /. to se >r!atima nije s!idjelo pa su ga sasje)li, a on se umiru i zaderao i prokleo #r!atski narod5 %abogda vi:e nikad ne imali kralja svoje krvi;- to se kasnije esto uzimalo kao 9opra!danje: za stolje?a ma'arske !lada!ine

Razvoj kulture u doba narodni0 vladara


2ismo imaju narodno pismo koje su izmislili -etodo!i ueni*i za potre&e sla!ens)e liturgije

glagoljica 3obla i uglata4 koristi se u sla!enskom &ogoslu"ju i knji"e!nosti


o

najpoznatiji glagoljaki spomenik na #r!atskom @a0?ans)a 2loa iz 11>>. godine

>r!atska u srednjem !ijeku pri#!a a i europs)o pismo latinicu ja!lja se u d!a o&lika .ene!entana i Karolina

koristi se na )amenim spomenicima - oltarske pregrade i portali, za&ati, *i&oriji natpisi #r!. !ladara i plemi a materijalni pisani iz!ori za to razdo&lje
Klasina Gimnazija @agre& 20

Roko Rumora o o

Povijest

)rstionica )neza (i0esla!a natpis sa sar)o;aga )raljice Aelene

postoje i dokumenti pisani na latinici


plits)i 7!an+elistar iz O.R). stolje a Trpimiro!a daro!nica pismo pape I!ana <. )nezu ,omagoju ispra!e )ralja Z!onimira, e!an'elistari

benedi)tins)i samostani "arita kulture i pismenosti na latinskom

s!. Kre!an i s!. Garija u @adru


o

s!. -arija u Zadru *entar kulturnog "i!ota 0alma*ije 7 <asoslov 7 77 opati5e 7 77 <ike 7, (e)enegin ;!an'elistar

s!. Garija u Solinu s!. ?etar u Supetarskoj 0ragi na Ra&u


o

tamo nastaje upetars)i *artular to je to - ne znam, i uop e mi se ne da tra"iti

izme'u 1I. i 11. st. imaju u >r!atskoj oko 5> samostana s)riptoriji za prepisku kodeksa

3 2redromani)o 3 33 graditeljst!o 3 Crkveno (raditeljstvo 3 predromani)a 3 utje*aj &izantske i $ranake umjetnosti sa s!odo!ima, )upolama i polu)upolama

3 centralna 3 gra'e!ina 3trolisna i et!erolisna4


o o o

s!. *ri1 u 2inu s!. 6i)ola kod 2ina s!. ,onat u @adru

3 longitudinalne 3 gra'e!ina 3jednobrodna i trobrodna4

Skulptura 3 pleterni 3 33 ornament 3 33 3 oltarne pregrade, oltari, prozorski ok!iri

pose&na karakteristika troprutasti 3da, tro-pru-ta-sti4 pleter

elementi )u)a i rozeta 3 romani)a 3 dolazi u 11. stolje u u >r!atsku i 0alma*iju

u skulpturi se ja!lja 3 ljuds)i 3 33 lik 3

Europa u razvijenom i kasnom srednjem vijeku


)= -eudalizam
,eudalizam 3od lat. ;eudum ili starogerm. ;eod posjed4 je nain organizacije i !ladanja nad drut!om u srednjo!jeko!noj ;uropi. 9dr"ao se u nekim zemljama do 1=. stolje?a, a &azira se na !azalst!u i senioratu, gdje je senior 3&ogati zemljoposjednik4 da!ao !azalu 3djelominoRpotpuno za!isnom4 dio zemlje da o&ra'uje u zamjenu za odre+ene ob!eze 3!ojna o&!eza, dio pri#oda itd.4

>= Seniorsko-vazalski odnos


Seniori, od koji# je naj!ii, nara!no, )ralj, daju !azalima s!oje posjede 3;eude4 kao nagradu za slu1bu. ,eud je !azalu jedini iz!or pri$oda, a zauz!rat &i imao odre'ene ob!eze prema senioru. *lasna podjela u $eudalnom sistemu razdijeljena je na seniora3 3dominus directus4, koji je dijelio zemlju, dominus utile 3!azal4 koji je imao !e?ins)u !last nad $eudom, a dio je da!ao seljacima-za)upcima 3kasnije )meto!ima4 koji su &ili u potpunoj za!isnosti s!om senioru.

Klasina Gimnazija @agre&

21

Roko Rumora

Povijest

#= -eudalne rente
,eudalne rente su o&!eze koje je !azal imao, a dijelile su se u 3 grupe radna, no!ana i naturalna renta. ?rema ;eudalcu3 3!azalu4 seljak je &io du"an da!ati naturalnu rentu 31K= uroda4 i radnu rentu ili tla)u morao je raditi na $eudale!om dijelu $euda odr. &roj dana tjedno. Cr)!i je seljak o&a!ezno morao dati 1K1> s!oji# uroda 3tk'. naturalna renta4, a dr1a!i je dugo!ao no!anu3 rentu porez, kao to je to i danas sluaj.

?= @radovi u srednjem vijeku


Srednjo!jeko!ni grado!i nisu &ili &a ugodni za "i!ot. :zuze! ne)olicine koja je st!arno lijepo rasla i raz!ijala se 3 -ilano, (enecija, &irenza4, !e inu su krasili nedostatak ikak!e )analizacije, epid emije razni# &oletina, esti po1ari i sl. :zgleda da je 3rijetka4 do&ra toka ti# grado!a &io bedem kojim su &ili opasani koji i# je esto &ranio od naleta napadaa. 2astajali su iz jednosta!ni# razloga, okupljanjem oko njima !a"ni# sredita 3)atedrala, trg. puto!a, d!oraca4, a mogli su &iti ili pod za0titom )ralja 3slobodni )ralje!s)i grado!i4 ili pod za0titom ;eudalca 3tamo &i strpao s!oje !azale i ostale njemu podre+ene4.

+= Srednjevjekovna udruenja
P 11. stolje?u dolazi do &oom-a trgo!ine i obrta pos!uda. ?orastom )on)urencije i s!eop om neorganizirano0?u poinju se udru"i!ati. 2aj!a"nija udru"enja &ili su ce$o!i i gilde. Ce$o!i, udru"enja obrtni)a, &ila su struko!na bratst!a okupljena oko jednog obrta, i st!ar je dosta do&ro $unk*ionirala, jer je st!oren monopol, koji je tada &io potpuno pri#!atlji!, jer je njime nestala )on)urencija, lano!i su &ili za0ti?eni, a st!oren je i strog susta! pra!ila unutar *e#a, koji je &io zat!oren. Gla!na o&ilje"ja *e#a su jedna)ost, solidarnost i zat!orenost. Gilde, pak, su udru"enja trgo!aca, st!orena tako'er z&og zajedni)i$ interesa i napret)a, a mogle su toliko narasti da su znale ukljui!ati i ita!e grado!e 3tz!. .anze4. @&og ne-poslo!ni# razloga st!arane su brato!0tine, udru"enja s 3naje e4 )ulturno-dru0t!enom s!r#om, koja su u!ala pismenost i )nji1e!nost tog do&a.

'= Azro5i i posljedi5e kriarski0 ratova


Pzro*i pokretanja maso!nog 31>=5. 12=1.4 )ri1ars)og po$oda su &rojni P 11. stolje u Turci eld1uci za!ladali su kr anskim s!etim mjestima Sirijom i ?alestinom, ime su indirektno u!elike ote"ane ikak!e trgo!a)e !eze s Isto)om, koje su im tada &ile !a"ne. .izantski *ar 4le)sije 1. *omnen tra"i od pape 8rbana 2. da napra!i neto, a papa spremno 1B.11.1>=5. organizira abor u Clermontu gdje pozi!a s!e kr ane da zajedno krenu i oslo&ode s!ete prostore, te obe?aje sigurno3M4 opro0tenje grije$a s!im onim koji umru u procesu. 0!a gla!na razloga zato je narod uop e pristao sjuriti se u mogu u smrt &ili su injeni*a da im je trgo!ina s Isto)om bila od !rlo !eli)e !a1nosti, ali su i primijetili do&ru priliku da pobjegnu od3 )atastro;alni$ u!jeta u 7uropi. ?osljedi*e kri"arski# rato!a !arirale su od trgo!a)i$ trgo!ina :stoka i @apada za1i!jela je i zato sada u"i!amo u mnogim ino!a*ijama kao to su obrada t)anine, eli) ili bres)!e, gospodars)i$ !eliki porast no!anog3 gospodarst!a, te s!edru0t!eni$. 2aime, *ijela ;uropa zapoela je niz poziti!ni$ promjena, !itezo!i su postali ugla+eniji, st!oren je kult 1ene, grade se ljep0e i udobnije )u?e, a da ni ne go!orim o gorespomenutoj bres)!i i sl. no!im poljopri!rednim kulturama.

(= %rugi i 8re2i kriarski rat


Razdo&lje mirne koegzisten*ije Kr ana i Guslimana na .liskom istoku kratko je trajao. /e 1144. pala je Gro;o!ija 7desa. ?otaknuti &rojnim propo!jedni*ima 3@ernard iz Clair!auPa4, ljudi krenue u ,rugi )ri1ars)i rat 3114/.-114=.4. ,ran*uska i njemaka !ojska krenula je pod !odst!om 5uja /. i *onrada 3. 2akon neuspjenog i strateko u"asnog napada na ,amas), gu&itni*i se !ra aju ku i &ez ikak!i# rezultata osim poljuljanog opstanka kri"arski# dr"a!i*a. Tre?i )ri1ars)i rat 311<=.-11=/.4 dogodio se z&og pada jo jedne dr"a!i*e Aeruzalems)og )ralje!st!a, iji gla!ni grad je os!ojio egipatski sultan aladin. /ojska pred!o'ena !rlo popularnim 3a !aljda i do&rim4 !ladarima 3Ric$ardom 5a!ljeg rca iz ;ng, &ridric$om 1. @arbarossom iz SR< i &ilipom 2. iz ,ra4 krenula je put Deruzalema, no ni o!aj put nije &ilo nikak!i# do&ri# rezultata jedino to su uspjeli je os!ojiti 4)ru, a @arbarossa se uspio utopiti u nekom poto)u.

&= %rave Pirinejskog poluotoka


/e inu srednjeg !ijeka ?irinejski poluotok pro!eo je osloba+aju?i se od -aura re)on)!istom. Raspadom *ordops)og )ali;ata3 nastaju male araps)e dr"a!e, uz !e postoje e )r0?ans)e - tri naj!a"nije5 *astilja, 4ragon i 2ortugal. 2aj!e a, *astilja,
Klasina Gimnazija @agre& 22

Roko Rumora

Povijest

kon*entrira se na gra'enje protumaurs)i$ ut!rda, 4ragon na pomorst!o, a 2ortugal se osamostaljuje od !lasti )astiljs)i$3 )ralje!a i jaa pod dinastijom 4!iz. 14B=. 4ragon i *astilja se ujedinjuju u dr"a!u spremnu za potpuno oslo&o'enje od Gaura. 14=2., padom Granade posljednjeg maurskog uporita, nastaje Ipanjols)a, zemlja koju odlikuju sna1na mornarica, jak )ri1ars)i du$ i zloglasna in)!izicija.

1= Bpanjolska rekonkvista
Re)on)!ista ili reoslobo+enje &jee &or&a stano!nika ?irinejskog poluotoka za oslobo+enje od !lasti -rapa 3-aura4. 8rajala je od 1>. stolje?a pa s!e do 14=2., a naj!a"nija &itka z&ila se 1212. kod 5as 6a!as de Toulousa kad su kr ani iz!oje!ali !eliku po&jedu. 9sni!aju se kr anske dr"a!e 5eon, 6a!arra, *astilja, 4ragon i dr.

)*= /ajzna.ajniji vladari Engleske (i nji0ova obiljeja)


2akon to je (ilim 1. #s!aja osno!ao 6ormans)u dinastiju, na prijestolje dolazi ne tako !a"ni .enri) 1. -li nakon njega dolazi pra!a $a*a, .enri) 2. &io je naj!e?i !ladar s!og !remena, s !i0e posjeda u &rancus)oj nego sam ;rancus)i )ralj. .io je $ran*uski gro; od 4njoua, a u ;ngleskoj je osno!a dinastiju 2lantageneta. <entralizira dr"a!u i su)obljuje se s Cr)!om, s!ojim nad&iskupom T$omasom @ec)ettom koji je &ranio <rk!u. Sino!i mu &je#u Ric$ard 5a!ljeg rca i I!an bez Zemlje. Ric$ard je pro!eo !e inu !lada!ine ratuju?i, a :!an se suko&lja!a s plemst!om i pod nji#o!im pritis)om 1215. izdaje (eli)u 2o!elju3 loboda 3-agna C$arta 5ibertatum4 kojom se ogrania!a !last )ralja, odre'uju po!lastice stale1a, te se usposta!lja temelj3 engles)og usta!nog pra!a. St!ara i (eli)o !ije?e koje nadzire odr1a!anje odredaba po!elje. 2akon njega dolazi .enri) 3. koji tako'er ratuje s plemst!om, #)s;ords)im statutima 12B5. u!odi -alo !ije?e, odre'uje (eli)om da se sastaje 3 puta godinje. Slijede i !a"an !ladar je .enri) /. Tudor koji "enid&om za 7lizabetu Qor) okona!a Rat Ru1a.

))= Razvitak parlamenta u Engleskoj


:ako pra!i parlament poinje s .enr'jem 3., mogli &ismo re i da raz!ita) parlamenta u ;ngleskoj poinje !e (eli)om po!eljom3 sloboda, jer je samim st!aranjem (eli)og !ije?a nastupa razdo&lje u kojem se zatomljuje apsolutna !last monar$a i uzdi"e glas plemst!a, a u irem smislu i *ijelog naroda, jer 3s!e !e e4 plemst!o u!i'a da zemlja pati zbog neta)tinog !odst!a3 Ric$arda i pogoto!o I!ana, te oda&iru prikladno !rijeme da ga prisile na potpisi!anje 2o!elje. 8ada !e je kralju ograniena3 mogu?nost oporezi!anja &ez pristan)a /ije a, oda&ir neki# dr1a!ni$ ;un)cija i sl. .enri) 3. je jo kao dijete, doa!i na !last, pokuao umanjiti mo? 2o!elje, no plemst!o koje je e!identno u1i!alo u po!lasti*ama mu to nije #tjelo dopustiti. Situa*ija se okrenula i kralj je u$!a?en u )lop)u te ga plemi?i na elu s imonom -ont;ortom tjeraju da potpie #)s;ords)e statute 12B5. godine, kojim je odre'eno o&a!ezni# 3 puta godi0nje sazi!anje (eli)og !ije?a 3kako &i uop e moglo imati i)a)!o pra!o glasa4 te st!aranje -alog !ije?a, ime je jo !ie umanjena !last iona)o slabog )ralja kojeg je plemst!o sada djelomino )ontroliralo.

)>= Stogodi:nji rat


togodi0nji rat &io je isprekidan ratni su)ob izme'u 7ngles)e i &rancus)e koji je trajao puni# 11B godina i to od 133/. do 1453., a u tom su se !remenu izmjenji!ala razdo&lja intenzi!nog rato!anja s razdo&ljima mira. Pzrok ratu su promjene na prijestoljima3 o&aju zemalja te su)ob )ralje!a 7d!arda 3. i &ilipa 4. oko &landrije. ?o!od ratu &ila je ,ilipo!a zabrana u!oza engles)e !une u &landriju. Rat je poeo 1. ;azom 3133/.-13B>.4, engleskom ekspanzijom na $ran*uskom tlu, nakon ega slijedi druga ;aza 313B>.13<>.4 u kojoj $r. kralj *arlo 5. -udri !ra a &rancus)oj s!e osim Calaisa i o)olice, za kojom slijedi zati0je do 1415. 8ada se rat nasta!io, potraja!i do 142=., i u toj $azi je eng. kralj .enri) 5. os!ojio Z i r. dio &rancus)e 3C2arizL4. ,ran*uska je 143>. zapala u stranu )rizu, i moralnu i !ojnu, a upra!o ono to joj je tre&alo &ila je I!ana #rleans)a 3Aeane ,H4rc4, koja je sa s!oji# 1B3 godina uspjela u!jeriti *arla /. da joj se ja!io @og koji joj je poruio da e $ran*uska !ojska na elu s njom uspjeti po&ijediti englesku, pa joj je kralj po!jerio !odst!o jednog odreda. 9na je oslo&odila opsjednuti #rleans, po&ijedila 7ngleze )od 2ata'a, a zatim po!ela kralja na )runidbu u Reims. 2o nakon &itke kod Compiegnea je pala u ruke prista0a engles)oga )ralja, koji su je izruili 7nglezima. <rk!eni sud je osu'uje na smrt kao )ri!o!jer)u i !je0ticu i spaljena je "i!a na lomai. Katolika *rk!a proglasila ju je 1=2>. s!eticom. Rat je za!rio 1453., istjeri!anjem 7ngleza s ;rancus)og tla, osim Calaisa. Rat je pridonio nacionalnom os!je0?i!anju o&iju zara eni# strana, a gledano s !ojne strane u njemu su primijenjena no!a oru1ja i ta)ti)e koja su dalekose"no utje*ala na rato!e koji e se kasnije !oditi. ?oja!om staja?e !ojs)e pr!i puta u Srednjem !ijeku potpuno je
Klasina Gimnazija @agre& 23

Roko Rumora

Povijest

naputen susta! !ojs)e ;eudalni$ !azala to je !ojsku uinilo ubojitijom i mo?nom pa se iz s!i# ti# razloga smatra da je Stogodinji rat najznaajniji su)ob u po!ijesti srednjo!je)o!nog rato!anja.

)#= 9ladavina -ilipa ?. "ijepog u -ran5uskoj


&ilip 4. 5ijepi 312<5. 1314.4 &io je !rlo !rlo lijepi ;rancus)i )ralj, koji je za s!oje !lada!ine smanjio mo? plemst!a na s!aki mogu i nain centralizirao dr1a!nu upra!u i st!orio (eli)o !ije?e za &a!ljenje dr1a!nim poslo!ima. Pz to, esto je petljao s porezima grado!a, posu+i!ao pa ne !ra?ao i sl. to je do!elo do !elikog nezado!oljst!a ljudi. @ato je 13>2. &io primoran po pr!i put saz!ati dr1a!ne stale1e 3pripadnike s!e?enst!a, plemst!a i tz!. tre eg 3gra+ans)og4 stale"a4, koji su postali sa!jetoda!no3 tijelo koje je raspra!ljalo o dr1a!nim poslo!ima i porezima. Kako je petljao s grado!ima, petljao je i s cr)!enim imanjima, pa je doao u suko& s papom @oni;acijem <. kojeg je ak utamniio. 8ijekom toga isposlo!ao je da se za papu iza&ere *lement (. kojeg je 13>=. preselio iz Rima u 4!ignon, ime poinje 4!ignons)o progonst!o 313>=.-13/<.4 u Rimu je &io papa, a u -!ignonu protupapa. 2o ni to nije sprijeilo ,ilipa da i dalje petlja, o!aj putu zadu"i!i se s Templarima. 2ema!i lo!e za !ratiti, 1312. i$ je raspustio problem rije0en.

)?= <e:ka

Otokar >. i Karlo ?.

#to)ar 2. 20emislo!i? 31253.-12/<.4, jedan od najsna"niji# eki# kralje!a, je Vekoj 1enidbenim !ezama, trgo!inom i !ojnim3 os!ajanjima pripojio 4ustriju, Itajers)u, *oru0)u i *ranjs)u, tako da je u jednom trenutku Veka &ila od @alti)a do Aadrana. 9tokar je &io toliko ja), a) i pre ja), da nije &io podo&an za krunu RC za koju se kandidirao, nego je umjesto njega oda&ran Rudol; .absbur0)i. Rudol; i #to)ar nisu se &a !oljeli, pa je #to)ar 12/<. u @ici na -ora!s)om polju poginuo, izgu&i!i 4ustriju, Itajers)u, *oru0)u i *ranjs)u u korist Rudol;a. 8a podruja postaju nasljedne zemlje obitelji .absburg. Pskoro 20emislo!i?i izumiru, a na !last dolaze 5u)sembur1ani. 9d 134B. do 13/<. na tronu sjedi *arlo 4., isto!remeno e0)i )ralj i Aota*B, te car i Aou#B RC. @a njego!e !lada!ine ni"u se same poziti!ne st!ari Veka kulturno *!jeta, ?rag do"i!lja!a preporod3 3AZlatni 2ragB4, osni!a se s!euili0te, nadbis)upija, a i pr!e pi!o!are, sim&ol dananje Veke.

)+= Can 6us i 6usitski ratovi


Dedini !e i problem 3S4 u !lada!ini *arla 4. &ila je poja!a Aana .usa, ekog re$ormatora, de)ana pra0)og s!euili0ta, koji se "alio s ostatkom Veke na pre!eli)i utjecaj 6jema)e. >tio je da AVesi u Vekoj &udu pr!i kao i ,ran*uzi u ,ran*uskojB. @alagao se za re;ormu Cr)!e siroma0t!o, @iblija na e0)om, i osuda indulgencije 3oprosta4. 1415. ga je car RC Jigmund3 5u)sembur0)i poz!ao na sabor u *onstanzi i tamo spalio kao #eretika. 8o je izaz!alo maso!ni ustana) Fe$a proti! s!ega njema)oga, poznat kao .usits)i rato!i 3142>.-1431.4. 2akon a) 5 )ri1ars)i$ po$oda proti! $usita 3izme'u ostali# i radikala tabori?ana pred!o'eni# Aanom Ji0)om4, 1431. postignut je sporazum umjereni$ $usita i Jigmunda.

)'=

izantsko Carstvo za dinastije Komnena- Angela i Paleologa

?oetkom kri"arski# rato!a na &izantsko prijestolje zasjeda zadnja !elika &izantska dinastija *omnen. ?r!i !ladar, 4le)sije 1. *omnen, zapoinje zadnji uspon &izanta pobjedom !ojne nad ci!ilnom aristo)racijom i nizom upra!ni$ i !ojni$ re;ormi. Rato!ao je s 6ormanima, 2eenezima i Ra0)om, a suz&io je i *r)e, @osnu, eld1u)e 3zapoe!i )ri1ars)e rato!e4. P 12. stolje u dolazi 7manuel *omnen, koji pokre e rato!e za obno!u Rims)og Carst!a, te o)upira dijelo!e .r!ats)o-8gars)e ,r1a!e 3ju"no od rijem, ,almaciju4, koji nakon njego!e smrti opet padaju u na0e ruke i .izant i# !ie ne dira. Smjena dinastije oluns)a *ralje!ina, 4tens)o-Tebans)o3 nastupila je 11<5. dolaskom 4ngela na !last, no ni oni nisu puno ojaali .izant 12>4. )ri1ari su uli u Carigrad, sruili 4le)seja3 4ngela s prijestolja i pret!orili @izants)o Carst!o u 4 dr"a!e5 5atins)o Carst!o, (oj!odst!o i 4$ajs)a *ne1e!ina. 8radi*ija .izantskog <arst!a uspjela se odr"ati kroz osni!anje 6i)ejs)og i Trapezunts)og3 Carst!a u Galoj -ziji, i iako je 12B1. -i$ajlo 2aleolog doao i o&no!io .izantsko <arst!o pod dinastijom 2aleologa, ono nikad nije imalo !e i# uspona s!e do s!og kraja 1453.

)(= Pojava 0ereze

uzro5i i posljedi5e

.ereza je &ilo od sami# poetaka kr anst!a, jo u Rimskom <arst!u 3 arijanizam4. Pzroka za ja!ljanje u srednjem !ijeku itekako je &ilo, od dru0t!eni$ do teolo0)i$. ,ru0t!eno gledano, stroga )lasna odre+enost ;eudalizma, )ri1ars)i rato!i i poja!a no!og gra+ans)og stale1a koji je sam tumaio sebi !jeru su me'u uzro*ima #ereza. Teolo0)i, poela se ja!ljati teolo0)a misao,
Klasina Gimnazija @agre& 24

Roko Rumora

Povijest

ot!arala su se s!euili0ta 3npr. @ologna4 gdje su se ljudi odmi*ali od istins)og tumaenja *risto!e rijei. .udu i da je <rk!a u srednjem !ijeku &ila al;a i omega s!aijeg 1i!ota, uskoro se poela bogatiti, imati pre!eli)e za$tje!e, okorita!ati se prodajom3 oprosta 3simonijom4, to je jo !ie udalja!alo !jernike u #erezu. @&og toga su izme'u 1>. i 13. stolje a na po!ijesnu pozorni*u doli mnogi )atari, bogumili, patareni i dr. S!ojim dualisti)im principima do&ili su dosta poklonika. ?osljedi*a je, nara!no, &ila gnje! Cr)!e 1215. na 4. 5aterans)om )oncilu odlueno je da &iskupi progone i sude s!im #ereti*ima poetak in)!izicija.

)&= Katari
Katari su djelo!ali od 11. do 13. stolje?a, i &ili su najrasprostranjeniji od s!i# #ereza. 8emeljili su se na !jero!anju da je st!orio s!ijet, a da je @og poslao an+ela Isusa da nas spasi. Kritizirali su Cr)!u i nazi!ali je otona3 otoninom. Ci!jeli su u as)ezi,

suzdr1a!aju?i se od s!i$ u1ita)a. @&og 3do&re4 ideologije i emocionalne obojenosti, proirilo se i me'u obrazo!anima i me'u nepismenima. Kroz *ijeli s!ijet imali su razne o&like 4lbigenzi 3$r4, 2atareni 3it4, *rstjani 3&i#4, @ogumili 3&ug,mak4.

)1= !nkvizi5ija
2akon 4. laterans)og )oncila ut!r'ena su pose&na cr)!ena protu$ereti)a sudi0ta in)!izicije, kojima su pr!otno zasjedali bis)upi. 8aka! prin*ip, gdje tragaju bis)upi, a sudi s!jeto!na !last ima tz!. bis)ups)a in)!izicija, st!orena 11<4. 2apins)a ili Rims)a in)!izicija &ila je ona gdje su sudili posebni papini poslanici 3u 1%. st. domini)anci4. 9sno!ana je 1232., a &udu i da <rk!a nije podr"a!ala prolije!anje )r!i, samo &i i# da!ili ili palili. 2ajozloglaenija je s!akako &ila Ipanjols)a, osno!ana 14<2., koja se sastojala od / ink!izitora na elu s TorRuemadom koji su po ?irinejskom poluotoku naganjali s!e koji im nisu &ili po !olji 3$ereti)e, 1ido!e, muslimane, protestante4, a kasnije &i i# brutalno muili.

Klasina Gimnazija @agre&

25

Roko Rumora

Povijest

6rvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku


)= %olazak Arpadovi2a na vlast
2akon odlaska sla&og kralja Stjepana 2. 8rpimiro!i a s !lasti 1I(1. u >r!atskoj !lada &ez!la e. Delena Nijepa, "ena &i!eg #r!atskog kralja 0mitra @!onimira pozi!a s!og &rata, ugarskog kralja Nadisla!a -rpado!i a, da do'e na !last. 9n dolazi, osni!a &iskupiju u @agre&u, no z&og uleta ?eenega u Ga'arsku mora se !ratiti ku i. ?rije odlaska, na prijestolju osta!lja ne aka -lmoa, a 1I(%. je na prijestolje u >r!atskoj 3Knin4 doao ?etar Snai , posljednji #r!atski kralj >r!atske. 2o u &it*i na G!ozdu 1I(O. koju je zapodjenuo s Kolomanom 3Nadisla!o!im drugim nasljednikom4 ?etar umire i Koloman dolazi na !last. 0olaskom Nadisla!a, -lmoa i Kolomana zapoinje razdo&lje !lasti -rpado!i a.

>= Osnivanje zagreba.ke biskupije


?ri dolasku u Sla!oniju, 1I(E., Nadisla! -rpado!i u @agre&u osni!a &iskupiju, a za &iskupa do!odi ekog redo!nika 0u#a. .iskupijom je "elio ojaati s!oju !last u Sla!oniji. @agre&aka &iskupija &ila je podre'ena nad&iskupiji u 9strogonu. Ptemeljena je na temeljima nekadanje sisake &iskupije. 9dma# je poela i gradnja no!e katedrale 3ili pr!ostolni*e4, i to na istom mjestu gdje je i dananja zagre&aka katedrala. :sto!remeno je osno!an i Kaptol.

#= Osnivanje personalne unije


2akon &itke na G!ozdu Koloman se 5 godina dogo!arao s #r. plemst!om. 2apokon je 11I2. potpisana ?a*ta <on!enta 3zakljueni ugo!or4, kojim su predsta!ni*i 12 #r!atski# plemena pristali prizna!ati Kolomana kao kralja. :mali su !ojnu o&!ezu prema kralju, ali su &ili oslo&o'eni pla anja danka. 9n je o&e ao da e >r!atsku dr"ati kao od!ojenu kralje!inu koja e &iti pod !la u &ana koji e &iti podlo"an ma'arskom kralju. 8ime je st!orena personalna unija >r!atske i Pgarske, tj. >r!atsko-Pgarsko Kralje!st!o. :ste godine 311I2.4 se o"enio .uzilom i okrunio za #r!atskog kralja u .iogradu.

?= Andrija >.
-ndrija 2. je &io #r!atsko-ugarski kralj koji je !ladao od 12I5. do 12%5., nakon o*a .ele %. 2arod ga nije !olio jer je &io pomalo glupa! i nije donosio pametne odluke. ?oto-poto je #tio po i u kri"arski rat, a kad mu je us$alilo no!a*a za isti po#od, odrekao se @adra u korist Gleana, tj. platio im @adrom za prije!oz. 9tiao je u taj kri"arski rat, no nita !a"nog nije napra!io. /ratio se ku i i naao dr"a!u u rasulu, naime, po&unilo se ni"e plemst!o. -ndrija je 1222. moro potpisati @latnu &ulu kojom se &itno ograniila njego!a !last. @a !rijeme -ndrije tako'er nastaje pr!i slo&odni kralje!ski grad, /ara"din, 12I(. godine.

+=

ela ?. (stvaranje slobodni0 kraljevski0 gradova)

.ela E. 312%5. 12OI.4 pokuao je o&no!iti kralje!sku !last. 2o ta njego!a nastojanja omela je pro!ala Gongola 12E1. 12E2. koja je izaz!ala katastro$alna razaranja kralje!st!a. .ela je pred njima po&jegao prema jugu, sakri!i se 12E2. u @agre&u 3z&og toga Grade* do&i!a titulu slo&odnog kralje!skog grada4, a kasnije i u Splitu, 8rogiru i na oto*ima. Kada su se Gongoli po!ukli .ela E. pos!e uje se o&no!i s!oji# zemalja. /a"an dio te o&no!e &ilo je poti*anje !elikaa da grade kamene, ut!r'ene grado!e 3&urgo!e4 s !ojnim posadama koji &i &ranili zemlju ako Gongoli pono!o napadnu. ?otiu i to, poeo je grado!e oduzimati !lasti $eudala*a i pod!rga!ati i# samom se&i, time i# ine i slo&odnim kralje!skim grado!ima. 8ak!i grado!i su &ili /ara"din 312I(.4, /uko!ar, /iro!iti*a, ?etrinja, Samo&or, Kri"e!*i, Grade* 3najsamostalniji4 i sl. Kralje!ski grado!i &ili su pod!rgnuti kralju, a imali su pra!o na samoupra!u 3&iranje su*a i upra!e4. @latnom &ulom iz 12E2. Grade* se o&!ezao da e o s!om troku sagraditi zidine oko grada.

Klasina Gimnazija @agre&

26

Roko Rumora

Povijest

'= "udovik ). , ratovi s 9ene5ijom


2akon to je sta&ilizirao plemst!o, Nudo!ik je #tio os!ojiti 0alma*iju i !ratiti ju pod ug.-#r. krunu i zato je po!eo d!a rata proti! /ene*ije. ?r!i 31%E5.-1%EH.4 &io je namijenjen oslo&o'enju @adra od mletake !lasti, ali je &io i neuspjean i za!rio )-godinjim primirjem. P drugom 31%5H.-1%5).4 Nudo!ik u suradnji s Geno!om napada samu /ene*iju i po&je'ujeM Girom u @adru 31%5).4 mletaki se du"d odrekao s!i# pra!a na 0alma*iju, titule Aknez 0alma*ijeB, te je predao s!e grado!e od <resa do 0raa. 2o /ene*ija se nije pridr"a!ala odred&i Gira u @adru 3zauzela je Kotor, 1i&enik i Ra&4 pa se dogodio jo jedan rat koji je za!rio Girom u 8orinu 1%)1., kad je mletaki du"d opet pristao poto!ati odluke mira u @adru te pla ati godinji danak od OIII dukataM

(= Krvavi sabor krieva.ki


2akon to je Cigmund izgu&io &itku s 8ur*ima kod 2ikopolja 1%(H. godine, nije se uop e znalo je li "i!. @ato su plemi i opet #tjeli na prijestolje sta!iti Nadisla!a 2apuljskog. 2o 1%(O. se Cigmund !ra a i sazi!a sla!onsko plemst!o na sa&or, 2O.2.1%(O., u *rk!i s!. Kri"a u Kri"e!*ima, o&e a!i da se ne e nikome os!e i!ati. 2ara!no, os!etio se i s!e je pristae po&une poklao, ukljuuju i i &ana Stjepana Na*ko!i a, a zato taj sa&or nosi ime Kr!a!i sa&or kri"e!aki. 8aj doga'aj pokrenuo je maso!no ogorenje po&unjenika.

&= Digmund "uksembur:ki


Cigmund je &io pr!i 3i jedini4 #r!atsko ugarski !ladar iz dinastije Nuksem&urg, a doao je na !last "enid&om 1%)5. za kralji*u Gariju. 1%)O. je slu"&eno postao #r!.-ug. kralj. @naajan je jer je uguio po&une plemst!a 3sas!im i# je porazio 1%(5. kod 0o&ora4 koje se &unilo proti! pretendenata na prijestolje, jer su imali !lastite "elje i zamisli oko toga. 8aj pokret je poznat kao protud!orski. Pskoro mu umire Garija, a on se "eni .ar&arom <eljskom, koja je u nas poznatija kao <rna kralji*a s Ged!edgrada. P to do&a, 8ur*i su pro!alji!ali na .alkan, pa se Cigmund s njima suko&io u &i*i kod 2ikopolja 1%(H., koju je na"alost izgu&io. ?o po!ratku iz &itke, naao je plemst!o u po&uni pa je u pokuaju AmirenjaB saz!ao sa&or u Kri"e!*ima, gdje je u&io s!e po&unjenike, zajedno s &i!im &anom Stjepanom Na*ko!i em. 8aj doga'aj potaknuo je op u po&unu u >r!atskoj i .osni, pred!o'enu >r!ojem /uki em, koju Cigmund nije mogao slomiti koliko god se trudio. .osanski !elikai su ga ak 1EI1. u#itili i zat!orili, no on se u&rzo iz!ukao. 0ok ga nije &ilo, !elikai su opet3M4 iza&rali Nadisla!a za kralja, ali to nije smetalo Cigmunda da 1EI). sakupi !eliku !ojsku i uz papin &lagoslo! krene u rat proti! .osne. .osan*ima je s!rgnuo kralja Stjepana 9stoju i do!eo 8!rtka 2. 8ek tada je *ijela >r!atska priznala Cigmunda za kralja. 2akon toga je Nadisla! 2apuljski predao s!oja pra!a na 0alma*iju za 1II.III dukata /ene*iji, a Cigmund je da &i !ratio 0alma*iju !odio ?r!i mletaki rat 31E11-1E1%4 i 0rugi mletaki rat 31E1)-1E2I4, ali &ezuspjeno. P pr!om gu&i 1i&enik i Skradin, a u drugom Split, 8rogir, Korulu, .ra i >!ar. 2a kraju je u naem posjedu osao samo Senj, 9mi i ?olji*a, a na sje!eru Krk.

1= "adislav /apuljski
Nadisla! je &io #r!atsko-ugarski kralj koji je malo dolazio, malo odlazio s !lasti. .io je sin Karla 0rakog, tako'er nesu'enog kralja. .io je konkurent Cigmundu jo od !lada!ine kralji*e Garije, a imao je potporu dijela plemst!a u tome. .io je lan an"u!inske loze, no nije dugo !ladao u #r!atskoj. 1EI%. je okrunjen za kralja nakon to je plemst!o stalo uz njega nakon kri"e!akog sa&ora. 9s!ojio je natrag @adar, Split, 8rogir i 1i&enik i narod ga je pri!olio. 2o nije ostao dugo, &rzo se !ratio u rodni 2apulj, a titulu #er*ega dao je >r!oju /uki u >r!atini u i predao mu Split i otoke na upra!u. /idje!i da se nikako ne e mo i odr"ati na !lasti jer je s!e !ie ljudi prelazilo na stranu protukralja, jaeg Cigmunda, odluio je iz!u i se tako da proda 0alma*iju Gleanima. 1EI(. je to i napra!io, za 1II III dukata. Kad se proulo da je Nadisla! prodao 0alma*iju, @adrani su istjerali njego!u !ojsku i sami se pod!rgli Gleanima, i uskoro su s!i dalmatinski grado!i 3nara!no, osim 0u&ro!nika4 priznali mletaku !last.

)*= $atija: Korvin , turska osvajanja


Godine 1E5(. Sr&ija je potpuno pala pod tursku !last, a zatim je doao red na .osnu. 8u je !ladao Stjepan 8omae!i . Kralj se uzdao samo u pomo pape i kralja Gatijaa. -li, dok je Gatija &io u prego!orima s ,ridrikom %., upao je Ge#med 2. 1EH%. u .osnu
Klasina Gimnazija @agre& 27

Roko Rumora

Povijest

i pokorio ju. Slo&odna je ostala jedino >er*ego!ina gdje je !ladao Stjepan /uki . Gatija je 1EH%. oslo&odio Daj*e i tamo st!orio Dajaku .ano!inu, a idu i# godina i s!u .osnu. 8ada je osno!ao i Sre&rniku &ano!inu. 1EH(. Dajakoj i Sre&rnikoj &ano!ini dodao je Senjsku kapetaniju i time o&liko!ao kor!inski susta! protuosmanlijske o&rane koji je sprijeio os!ajanje #r!atski# zemlja i odgodio nji#o!o ukljui!anje u 9smansko <arst!o.

))= $atija: Korvin , kultura


Gatija je odgojen po #umanistikom o&razo!anju, u :taliji, i &io je $as*iniran talijanskom renesansom, to je u!elike doprinijelo raz!oju grado!a u kralje!st!u. .udim, Stolni .iograd i /iegrad su samo neki od grado!a koji su do"i!jeli preporod. :z!rio je pra!ne, o&razo!ne i zdra!st!ene re$orme po *ijeloj dr"a!i. .io je poznat kao !eliki me*ena, njego! d!or gostio je umjetnike iz *ijele ;urope. Ge'u njima najpoznatiji &ili su s!akako >r!ati :!an Vesmiki 3Danus ?annonius4 i :!an /itez od Sredne. 2jego!a knji"ni*a, .i&liot#e*a <or!iniana, &ila je, nakon /atikanske, naj!e a po!ijesna, $ilozo$ska i znanst!ena &i&lioteka na s!ijetu. 9sno!ao je pr!o s!euilite u kralje!st!u, ali i pr!u tiskaruM

)>= itka na Krbavskom polju (E posljedi5e)


Kr&a!sku &itku !odile su (. (. 1E(%. godine #r!atsko-ugarska i osmanlijska !ojska. 8urke je pred!odio &osanski sand"ak-&eg >adum Daku&-paa, a >r!ate #r!atski &an ;merik 0erenin, uz pomo :!ana i .ernardina ,rankopana. 9smanske pro!ale u >r!atsku poele su jo 1EH). i trajale su s!e do primirja 1E(I. 2o nakon isteka primirja, 8ur*i su opet napali. 2a Kr&a!skom polju je #r!atska !ojska teko pora"ena, &rojni plemi i su umrli, a &an 0erenin je zaro&ljen i od!eden u <arigrad, a zamijenio ga je &an i !eliki !ojsko!o'a ?etar .erisla!i . Kr&a!ska &itka predsta!lja prekretni*u, kraj jednoga i poetak no!og do&a. 9na je &ila posljednji pokuaj &osanskog i #r!atskog plemst!a da se samostalno, &ez pomo i ugarskog ili nekog drugog stranog !ladara odupru 8ur*ima. >r!atsko plemst!o poslije Kr&a!ske &itke, sla&o i osiromaeno, !ie nije &ilo sposo&no pru"iti jai otpor a 8ur*ima je st!oren prostor za daljnja napredo!anja preko Nike ka ;uropi. Kr&a!skom &itkom je izgu&ljen !eliki dio ljudi to je &io poetak demogra$skog osiromaenja >r!atske. Kr&a!ska je &itka oznaila propadanje *jelo!itosti #r!atski# zemalja, jer nakon Kr&a!ske &itke >r!atska nije !ie zemljopisno skladna, kao to je zapra!o &ila u 1E. i 15. stolje u. Kr&a!ska &itka je &ila na neki nain u!od u Go#aku &itku i poraz ugarsko-#r!atsko kralje!st!a i razlog dolaska >r!atske u sasta! >a&s&urke monar#ije, ime je neposredno odre'ena i &udu nost #r!atskog naroda do, onak, neda!no.

)#= itka na $o0a.kom polju (E posljedi5e)


Go#aka &itka je &itka koja se 2(. ). 152H. godine odigrala na Go#akom polju izme'u >r!atsko-ugarskog kralje!st!a i 9smanskog *arst!a. >r!atsko-ugarske snage, pred!o'ene kraljem Nudo!ikom 2. Dagelo!i em, po&ije'ene su od strane osmanske !ojske pred!o'ene sultanom Sulejmanom 1. /elianst!enim. Pnato po&jedi 8ur*i nisu uspjeli pokoriti ita!u Pgarsku. ?remda su pro!alili u .udim, u&rzo su se morali po!u i. :pak, o!a je &itka oznaila kraj mo i Pgarskoga kralje!st!a. Veka je pripala ,erdinandu :. >a&s&urkom. P >r!atskoj i Pgarskoj rasplamsale su se dinastike &or&e izme'u pristali*a >a&s&urgo!a*a i pristali*a :!ana @apolje. Konano je >r!atski sa&or u <etingradu 1. 1. 152O. iza&rao >a&s&urgo!*a ,erdinanda :. za #r!atskog kralja. .or&e e se nasta!iti kroz d!a sljede a stolje a to e osiromaiti zemlju, potaknuti selid&e stano!nit!a prema zapadu te kasnije do!esti do znatnog mijeanja stano!nit!a u opustoenim kraje!ima. ?okoreno stano!nit!o iz stra#a i nesigurnosti &je"i, $ormira se #r!atska dijaspora, a 8ur*i na os!ojenim podrujima naselja!aju /la#e.

)?= /ajvaniji porezi i monete


Kao i drugdje, kolon, tj. te"ak imao je odre'ene o&!eze. ?rema dr"a!i imao je zemaljski porez 3tz!. kuno!ina, marturina ili dimni*a4, kralje!ski porez 3tz!. riz ili dika4 te o&!ezu ja!ni# rado!a 3tlaka4. ?rema $eudal*u imao je uo&iajenu radnu, naturalnu i no!anu rentu. 9!isno o razdo&lju, pojedine rente su &ile !ie ili manje zastupljene poetkom raz!ijenog srednjeg !ijeka radna, pa zatim naturalna, a do 15. stolje a &ila je ustaljena no!ana renta, a taj prelazak zo!emo komuta*ija. 2a kraju, prema <rk!i su imali o&a!ezu naturalne rente, tj. desetine s!i# uroda 3!ina, stoke i "itari*a4. P grado!ima je &ilo jo da!anja Aulazni*eB za grado!e
Klasina Gimnazija @agre& 28

Roko Rumora

Povijest

z!ale su se tridesetni*e ili #armi*e, pla ale su se razne luke pristoj&e i *arine, a ukoliko je sluajno kralj odluio posjetiti grad, gra'ani su to trpjeli o s!om $inan*ijskom troku i to se zo!e zalaznina. 1to se tie moneta, gla!ni no!a* po kojem se odre'i!ala !rijednost &ila je marka. 1 marka !rijedila je 2II denara, tj. 2II grama sre&ra. ?r!e ko!ni*e no!*a imao je !e -ndrija 2., dok je pr!i auto#toni #r!atski no!a* &io &analis, tj. &ano!a* ili &anski denar. S!ake godine, stari no!a* zamjenji!ao se za no!i u omjeru %52.

)+= Podjela 0rvatskog plemstva


?lemst!o je &ilo naj!ii sloj #r!. srednjo!jeko!nog drut!a 3iznad gra'ana, seljaka, kmeto!a i ro&o!a4. Po&iajeno se plemst!o dijelilo na !isoko plemst!o, tj. !elikae, &ilo *rk!ene ili s!jeto!ne, te srednje i ni"e plemst!o 3tz!. no&iles4. :spod nji# &io je sloj slo&odni# ljudi gra'ana, li&era 3slo&odni# seljaka, !lasnika posjeda4 i li&ertina 3slo&odni# seljaka &ez posjeda4, a na dnu drut!ene ljest!i*e &ili su kmeto!i, neslo&odno stano!nit!o koje je radilo ili kod kralja 3tz!. ud!orni*i4, ili kod plemi a na imanjima 3klasini kmeto!i4 ili na imanjima <rk!e 3tz!. predijalisti4. Stepeni*u ispod nji# nalaze se ro&o!i, osta*i starog naina "i!ota. 2o nji#o! &roj polako se smanji!ao, a do 1%. stolje a, slo&odni selja*i su sainja!ali !e inu drut!a.

)'= 9elika selja.ka buna )+(#


Godine 15O%. nakon to su se uzalud "alili *aru i &anu na zlodjela strani# plemi a, stu&iko-susedgradski selja*i su u znak protesta prestali pla ati nerazumne poreze. @ato je jedan od najgori# plemi a ,ranjo 8a#7 poslao s!oje naoru"ane pla enike, ali su i# selja*i s oru"jem spremno doekali. @&og toga je >r!atski sa&or seljake proglasio izdaji*ama domo!ine, na to su oni odgo!orili s!eop im ustankom proti! $eudalni# gospodara. @a !o'u &une iza&ran je -m&roz Gu&e* 3kasnije z!an Gatija4. Selja*i su napra!ili program po kojem su planirali ukinuti !lada!inu plemst!a i usposta!iti seljaku !ladu, koja e !oditi &rigu o porezima i drugim da!anjima za o&ranu domo!ine od 8uraka. Gu&e* je sa s!ojim prijateljima :lijom Gregori em, :!anom ?asan*em, :!anom Gogai em i drugima podigao seljake na ustanak u sijenju 15O%. ?okret seljaka &rzo se proirio, a &una je za#!atila HI !lastelinsta!a u >r!atskoj i Slo!eniji. ,eudalna !ojska je &rzo slomila &unu. 8ako je !e 5. 2. 15O%. kod Krkog seljake porazio kapetan "um&eraki# uskoka Dosip 8#urn, a dan kasnije je pod&an Gapar -lapi raz&io kmetsku !ojsku kod Kerestina*a. Dedino su ostali nepora"eni Gupe!i po&unjeni*i u >r!atskom zagorju kod Stu&iki# 8opli*a, koje je (. 2. 15O%. napala plemi ka !ojska pod !odst!om Gapara -lapi a. :ako su selja*i &ili loe naoru"ani i &ez konjanit!a, pru"ili su tako "estok otpor, da se nije znalo tko e po&ijediti s!e dok $eudalnoj !ojs*i nije stigla pomo . Gu&e* je nakon &itke zaro&ljen i od!eden u @agre&, gdje je okrutno pogu&ljen na Garko!om trgu 1E. 2. 15O%.

)(= Romani.ka i goti.ka skulptura u 6rvatskoj


2ema mnogo primjera srednjo!jeko!ne skulpture u >r!ata, no ono to je sau!ano je lijepo. Rekli &ismo, jako lijepo. 9d romanike 31%.st4 skulpture sau!ani su !e inom dijelo!i zgrada, pose&i*e portali i !rata. Ge'u najkrasnijim i !ele&ajnijim su !rata stare splitske katedrale, koje je 121E. u dr!u izradio majstor -ndrija .u!ina, sa 2) &i&lijski# moti!a. 2ita manje !rijedan po krasoti i &ajnosti je portal trogirske katedrale kojeg je 12EI. izradio !elikan #r!. skulpture, majstor Rado!an. 9d gotike 31E- 1H.st4 skulpture tako'er nemamo mnogo primjera, osim ou!anog portala s!. Garka u @agre&u, naj!e eg gotikog portala, te O2 gla!e 2ikole ,irentin*a 3u smislu da i# je on napra!io, a ne da su njego!e gla!e, jer to &i &ilo glupo4 koje krase i&ensku katedralu.

)&= Romani.ka i goti.ka ar0itektura u 6rvatskoj (primjeri)


0ok je srednji !ijek siromaan skulpturom, ar#itektura je u srednjem !ijeku *!ala. P >r!atskoj iz razdo&lja romanike 31%.st4 imamo sau!ane &rojne *rk!e, od koji# su najou!anije katedrale u Senju, Krku, 8rogiru, Ra&u, @adru 3S!. Stoija4 itd. 0!ije najljepe i najmonumentalnije &ile su one u @agre&u i 0u&ro!niku, no o&je su na"alost unitene zagre&aka u pro!ali 8ataraRGongola, a du&ro!aka u potresu 1HHO. godine. Romanika je izra"enija u 0alma*iji, z&og !elikog utje*aja :talije. 2o nisu samo *rk!e gra'ene romanikim stilom, postoje i AprijelazneB gra'e!ine, poput samostana, ali i pro$ane zgrade d!or*i, palae, kule, ut!rde itd. Gotika 31E-1H.st4 je tako'er osta!ila traga u >r!atskoj, a sakralne gra'e!ine su ratrkane po *ijeloj zemlji *rk!a s!. 0ominika u 8rogiru,
Klasina Gimnazija @agre& 29

Roko Rumora

Povijest

katedrala s!. Dako!a u 1i&eniku 3djelo jednog od naj!e i# romaniko-gotiki# majsotra Durja 0almatin*a4, pa!linska *rk!a u Nepogla!i, $ranje!ake u ?o"ezi, :loku i @agre&u. S!jeto!na ar#itektura jako je zastupljena u 0u&ro!niku, gdje su ou!ane &rojne palae 3palaa Sponza4, upra!ne zgrade 3npr. Kne"e! d!or4, zden*i i $ontane 3d!ije 9no$rije!e esme4 itd.

)1= Obiljeja Crkve bosanske


<rk!a &osanska je &ila auto#tona *rk!a u .osni, nastala u srednjem !ijeku, ojaala u 1%. stolje u, a nestala pod 9smanlijama. 8o je &ila jedina #eretika *rk!a koja je uspjela postati dr"a!nom *rk!om. ?ripadni*i <rk!e &osanske su se z!ali krstjani, patareni ili &ogumili, kako gdje. 0io otpora <rk!e &osanske je !jerojatno &io !ezan sa politikomW tokom 1E. st katolika *rk!a je smjestila .osnu pod ma'arskog &iskupa i mogu e je da je jedan moti! za raskol &ila "elja za neza!isno u od ma'arske domina*ije. :mala je !lastitog &iskupa, a liturgija je &ila na sla!enskom. .iskup se z!ao djed, i imao je !ije e od d!anaestero strojnika. Samostani su im se z!ali #i"e, a na elu #i"e stajao je gost. ?oto!ali su kr anske o&rede, ali su pri#!atili i dualizam. Krstjani kr anima nisu &ili &a omiljeni, pa je Cigmund 1EI). ak po!eo kri"arski rat proti! nji#, a Stjepan 8oma je "elio smanjiti nji#o! utje*aj. S !remenom su se ili raz&je"ali u >er*ego!inu, ili su preli na :slam.

>*= Kr:2anstvo u osni


Kr anst!o jest &ilo u nekom dijelu zastupljeno u .osni, kao i, zapra!o, skoro s!uda u s!ijetu, no u .osni je &ilo malo drugaije jer su &ili drito na grani*i zapadno Kr anst!o, istono :slam. ;#. ?ape su rjeenje pro&lema !idjele u tome da u .osnu alju misionare-ink!izitore. 8ako papa Grgur (. oko 12%I. alje 0ominikan*e, a papa 2ikola E. oko 12(1. ,ranje!*e, koji su tamo osno!ali &osanski !ikarijat. S!e do 1). st. $ranje!*i su ostali jedina katolika i #r!atska !jerska zajedni*a u .osni. .a!ili su se pros!jetom, zdra!st!om, ou!anjem narodnog jezika i kulture, i to je zapra!o ou!alo #r!atski narod u .osni. Gnogi &i mislili da je dolaskom 9smanlija 1EH%. kr anst!o u .osni nestalo -li neM /arate seM Ge#med 9s!aja dao je $ranje!*ima po!elju z!unog imena -#d 2ama, kojom je zapra!o odredio da i# nitko ne smije dirati inae ima posla s njim. @animlji!ost -#d 2ama je pr!i poznati dokument o ljudskim pra!ima u po!ijesti. ;to, to &i &ilo to, !ie-manje.

>)= Antemurale C0ristianitatis


151(. saz!ao je papa Na! 1I. sa&or u Rimu, na kojem je skradinski &iskup 8oma 2iger oajniki molio za pomo u &or&i proti! 8uraka i o !elikim mukama koje ?etar .erisla!i trpi &ore i se s njima. ?apa Na! je !e prije pomagao >r!atima, a na tom sa&oru je s!eano izja!io5 XGla!ar Katolike <rk!e ne e dopustiti da propadne >r!atska, naj!r i tit i predzi'e kr anst!aX. 8aj nazi! do&ili smo jer smo, geogra$sko-po!ijesno gledano, na neki nain zausta!ili strelo!it prodor 8uraka dalje u ;uropu. 2ismo i# uspjeli zausta!iti, ali smo i# osla&ili i pri!remeno im ote"ali prodor. 2o, !a"no je pripomenuti, taj nazi! pris!ajaju si i razne druge zemlje, poput Ga'arske ili -ustrije, i djelomino su u pra!u, tako da se ne smijemo umisliti.

>>= ReliFuiae ReliFuiarum


2akon to je .i#a pao 15(2. godine, samo su mali dijelo!i >r!atske ostali slo&odni. >r!atska je spala na mali djeli ome'en /ara"dinom, Kopri!ni*om, Rijekom i Senjem. ?reostali# 1H,)II kmY nazi!ano je ReliZuiae reliZuiarum olim in*l7ti regni <roatiae 39sta*i ostataka nekad !elikog #r!atskog kralje!st!a4. 8urska je !ojska do"i!jela s!oj pr!i !eliki poraz u >r!atskoj &itkom kod Siska 15(%. godine. :zgu&ljena su podruja postupno !ra ena, osim !elikog dijela dananje .osne i >er*ego!ine.

Klasina Gimnazija @agre&

30

Roko Rumora

Povijest

9elika zemljopisna otkri2a


Svijet u osvit novog doba Kina
3 Razdoblje 3 33 do 3 33 -ongola 3 3. stolje?e dinastija .an ujedinjuje kinu u *ines)o Carst!o, kojeg dinastije Tang i ong jako ojaaju i ire gospodarski napredak !e inom z&og &rojni# te#niki# otkri a

1I5.g papir 3proiz!eo ga je <aj-Nun4 O. stolje e tisa) ). stolje e barut 11. stolje e )ompas

3 *ina 3 33 pod 3 33 -ongolima 3 13. stolje?e dok !lada dinastija Auan, Kinu zauzimaju -ongoli

1215. zapoinju os!ajanja ,1ingis *ana 12/=. za!ra!aju os!ajanja 0"ingiskano!og unuka *ublaj *ana

iako je dr"a!a sigurna i !rsta, razdo&lje mongolske !lasti je za Kinu razdo&lje e)onoms)og i )ulturnog zastoja 12/4. na d!or Ku&laj Kana dolazi -ar)o 2olo 13B<. .ung-(u organizira ustanak proti! Gongola i posta!lja dinastiju -ing

tek tada zapoinje pra!i proc!at *ine kultura, ur&anizam, znanost, ma s!eM pro*!at religije Taoizam i *on;ucijanizam

3 -ongoli 3 33 )ao 3 33 ta)!i 3 ,1ingis *an 31155.-122/.4 ujedinjuje mongolska plemena po -ziji u -ongols)o Carst!o, s prijestolni*om u *ara)orumu 124>. @atu *an i# do!odi u ;uropu

izme'u ,njepra i #dre organiziraju dr"a!u Zlatna .orda odatle pustoe po ;uropi 31241K2. razaraju Pgarsku i >r!atsku4

sredinom 13. stolje?a dr"a!a im se raspad na )anate Timur 5en) organizira -oguls)o Carst!o - ukljuuje Ira), 2erziju, 4;ganistan i sje!ernu Indiju

Capan
12.-15. stolje?e !lada klan -inamoto sa sjeditem u *ama)uri

drut!o se organizira strogo $eudalistiki, #ijerar#ijski, kao u ;uropi prijestolni*a je &ila *'oto pose&no su &ili do&ri u pomorst!u i pomors)oj trgo!ini car je postojao, ali je imao samo $ormalnu !last !ladala je aristo)racija !eleposjedni*i i !ojsko!o'e z!ani Ioguni 3kao set no1e!a4

Iogunat razdo&lje u kojem Ioguni !ladaju uz pomo s!oji# !itezo!a 3 amuraja4 13. stolje?e i u Dapan prodiru -ongoli, ali je !elika oluja unitila mongolske &rodo!e oluju 3tj. $o.anski vjetar4 su z!ali *ami)aze
Klasina Gimnazija @agre& 31

Roko Rumora

Povijest

1B. stolje?e ?ortugal*i im donose !atreno oru1je i *r0?anst!o

!ndija
4. tisu?lje?e prije *rista pr!i poznati stano!ni*i su tamnoputi ,ra!idi

grado!i -o$enjo ,aro i .arappa st!araju male dr1a!ice sa samostalnim !ladarima @ra$mani s!e eni*i *0atrije ratni*i (aj0ije ratari, stoari, trgo!*i, o&rtni*i Iudre sluge, selja*i &ez zemlje 2arije, tj. /edodirljivi smatra i# se ne!rijednima jer rade prlja!e poslo!e istai 6<-a, smetlari, itd. doputeno i# je i tu?i

2. tisu?lje?e prije *rista 0ra!ide pokora!aju indoeuropljani 4rijci, kasnije proz!ani .indusima

strogo klasno drut!o podijeljeni u )aste


!jera @ra$maizam i kasnije .induizam


jezik (eda 3!jerski# knjiga4 &io je ans)rt u B. stolje?u preuzimaju @udizam s!i onu upadaju i donose s!oje kulture i jezike, pa tako
o o o

:ndija je pod stalnim pritiskom os!ajaa 4rapa, Tura)a eld1u)a, -ongola=

12>B. -rapi osni!aju ,el$ijs)i sultanat 13=<. 8imur Nenk osni!a -oguls)o Carst!o 14>1. @apadna :ndija se osamostaljuje kao 4$mad 4bad

z&og upada naroda, :ndija u 15. stolje?u ima 3 !jere budizam, islam i $induizam 3tradi*ionalna !jera4

Civiliza5ije pretkolumbovske Amerike


ljudsko naselja!anje -merike traje od 4>.S1>. tisu?lje?a prije Krista

preko @eringo!og prolaza dolaze na kontinent rednja 4meri)a 9lme*i, 8olte*i, -zte*i, Gaje Au1na 4meri)a :nke

d!a gla!na *i!iliza*ijska podruja


3 #lmeci 33 najstarija *i!iliza*ija koja nastanjuje -e)si)i zalje! izme'u =>>. i 4>>. pr.*r. ima ar#eoloki# ostataka, no jezik i pismo nam nisu poznati kamene skulpture !eli)e )amene gla!e

Teoti$uacan grad Teoti$uacan naj!e?i grad antike Sje!erne -merike, ali nepoznate kulture

piramide i #ramo!i une!a piramida, -leja mrt!i#, >ram Gjese*a

Tolteci !ladaju iz grada Tule izme'u =5>. i 115>. godine !jera kult &oga Tuetzalcoatla

Klasina Gimnazija @agre&

32

Roko Rumora

Povijest

4zteci !ladaju iz grada Tenoc$titlana od 1325. do 1521. godine


8eno*#titlan je &io grad sagra'en na oto)u usred ogromnog jezera TePoco unitio ga je .ernUn CortVs oko 151=. u to do&a kad ga je unitio, &io je nakon ?ariza, /ene*ije i :stan&ula naj!e?i grad na s!ijetu

-aje In)e -

jezikom i o&iajima naslje'uju Tolte)e o&iaj prinoenja ljuds)i$ 1rta!a za !rijeme &lagdana do <>>>> "rta!a dne!no

naslje'uju kulturu #lme)a na poluotoku Qu)atanu najdu1e traju od 1>>>.g.pr.*r do 14B>.

!r#una* izme'u 3>>. i />>.

prijestolni*a s!i# $eudalni# grado!a-dr"a!a &io je C$ic$en Itzu umjetnost !elike kamene skulpture znanost imali raz!ijen )alendar, pozna!ali astronomiju religija 1rt!o!anje ljudi

!r#o!no &o"anst!o pernata zmija Tuetzalcoatal !rlo &itno

jedina srednjoamerika kultura sa u potpunosti raz!ijenim pismom sli)o!no pismo od B5> zna)o!a

*i!iliza*ija Au1ne 4meri)e 2eru, @oli!ija, File, 7)!ador teo)rats)a dr1a!a !lada bog unce, a sin &oga Sun*a je zemaljski !ladar gla!ni grad &io je Cuzco, s ut!rdom -ac$u 2ic$u 3dananji ?eru4 ApismoB Tuipus zapisi!ali su st!ari !ezanjem !ori a na pagi*e koje zu z!ali Zuipus raz!ijena medicina pozna!ali su )irur0)e za$!ate konk!istador &rancisco 2izarro unita!a <arst!o :nka

3 (rijedno 3 33 spomenuti 3 oko 1>>>. godine skupina /ikinga iz ;urope osni!a s!oju koloniju na sj.am. otoku 6e%;oundlandu, 5II godina prije dolaska Kolum&a

9elika zemljopisna otkri2a


0ko1 1panjol*i i ?ortugal*i 2to1 pa otkri e -merike i ini# dijelo!a s!ijeta 3ada1 15. stolje e 4a5to1 ;uropa gu&i trgo!inu 3pogoto!o zainima4, tra"e se no!i puto!i za :ndiju 3ako1 isto od -rapa do&i!aju znanje o kartogra$iji i na!iga*iji

2ortugal 3 .enri) 3 33 2omorac 33

14/5. prelazi e)!ator, oplo!io zapadnu 4;ri)u 14</. dolazi do Rta @ura, daje mu ime Rt ,obre 6ade pa se !ra a 14=/. prelazi Rt 0o&re 2ade 14=<. dolazi u Calcuttu
Klasina Gimnazija @agre& 33

3 @artolomeo 3 33 ,iaz 33

3 (asco 3 33 da 3 33 Gama 33

Roko Rumora

Povijest

14==. dolazi nazad u Nisa&on da Gamin put je &io jedini nain stizanja morem do :ndije s!e do izgradnje ues)og )anala 1<B=. osno!ane ut!rde du" o&ale istone -$rike i :ndije trgo!ina s -olu)im #tocima 3z!ani 6to&i za7ina4, Iri 5an)om i Indonezijom 15>>. zalutala portugalska ekspedi*ija sas!im sluajno otkri!a o&alu @razila i tamo osni!a pr!e kolonije Nisa&on postaje gla!na europs)a lu)a u!oz s!ile, zaina, porculana i jo kojeega mijenja se gospodarst!o ?ortugala manje poljopri!rede, !i0e trgo!ine sla&i doma?a proiz!odnja ?ortugala jer se s!e u!ozi

posljedi*e

Ipanjols)a zapra!o 1panjol*i nisu nita sami otkrili, s!e su za nji# otkrili stranci 3 *risto;or3*olumbo3W 31451. 3 3S 33 15>B. 3X 3

+eno!s)i trgo!a* koji je na osno!i karata t!rdio da mo"e do i do Indije 3. )olo!oza 14=2. - sa % kara!ele 3gla!ni se z!ao anta -aria4 kre e prema A:ndijiB 12. listopada 14=2. njego! mornar Rodrigo de Triana ugledao je kopno 3 o!o je &ilo milijunsko pitanje u Gilijunau4 pristaju na otoi e koje Kolum&o nazo!e an al!ador 3danas @a$ami4, a naseljenike nazi!a Indijancima o&ilazi o&alu idu a 2 mjeseca otkri!a .aiti i *ubu, a zatim se !ra a u ;uropu 14=3. - jo 3 puta ide za -meriku 4merigo (espucci
o o

u!jeren da Kolum&o nije otkrio :ndiju nego no!i )ontinent po!jero!ao mu je jedna kartopisa* koji je Kolum&o!a otkri a na kartu zapisao kao Ameri5a

3 &erdinand 3 33 -agellan 3

portugals)i moreplo!a* u panjolskoj slu"&i :z 1panjolske kre e, dolazi do prolaza izme'u #gnjene Zemlje i Au1ne 4meri)e 3tz!. !a(ellanov prolaz4 151=. dolazi do &ilipina, gdje ga ,ilipin*i pojedu njego!a posada nasta!lja puto!anje i u 1panjolsku se nakon 3 godine !ra a samo 1 &rod (i)torija dokazali su da je Zemlja o)rugla

neugodne posljedi*e istra"i!anja


prodor ;urope u -meriku unita!anje )ultura i umjetnosti europska po#lepa za zlatom no!e bolesti nasilna po)r0ta!anja 3emu se izriito proti!io Korulanin dominikana* (in)o 2aletin4 stra0an odnos prema domoro*ima .ernan Cortes unitio -zteke &rancisco 2izarro unitio :nke

najznaajniji istra"i!ai 2o!og S!ijeta nazi!ani su )on)!istadorima


1B. stolje?e ;uropljani zauzeli &loridu, *ali;orniju, -e)si)o i dijelo!e A. 4meri)e 32eru, File, (enezuela4 posljedi*e s!ega toga

oito, no!e zemlje, sna"ni grado!i i lu)e u -merikama jaanje ;urope 31panjolske i ?ortugala4 po!e ana proiz!odnja zlata i srebra no!e doma e 1i!otinje i poljopri!redne )ulture
o

u -meri*i konji, stoka=


Klasina Gimnazija @agre& 34

Roko Rumora o

Povijest

u ;uropi purani=

6umanizam i renesansa
razlike u poimanju

srednji !ije) interes za @oga i !jeru, *rk!ene dogme su gla!ni uzrok s!emu renesansa interes za samog o!je)a, nastanak gra'anskog sloja

2retee3u3)nji1e!nosti

,ante 4lig$ieri 8o.anstvena 3omedija &rancesco 2etrarca 3an&onijer Gio!anni @ocaccio "e&ameron 7razmo Roterdams)i Po+vala #udosti Ao$annes Gutenberg 1EE5. pr!a tiskana knjiga 38i$lija4 ime - studia +umanitatis <i*erono! izraz koji podrazumije!a stje*anje znanja kako &i se ljudski du# o&razo!ao do sa!renst!a !elik utje*aj anti)e )nji1e!nosti o&no!a du#a antikog s!ijeta iz Italije se iri u 6jema)u, 6izozems)u, &rancus)u puno prije ti# $ensi zemalja je renesansa stigla k nama u ,almaciju

$umanizam intele)tualni po)ret koji proua!a o!jeka i njego!e potre&e

renesansa preporod u umjetnosti potaknut #umanizmom


8mjetnosti Slikarst!o tonska modula*ija, linearna perspekti!a, antike teme


Giotto @ondone - 6plakivanje sv. )ranje, 9udin polju$a& andro @otticelli :o;enje Venere, Primavera, Venera i !ars, /avje5tenje Ra;ael anti 'tenska 5kola, Po.ar u 8or(u, Parnas, Preo$ra.enje Ra$aelo!e so&e, /atikan 5eonardo da (inci sv. 9eronim, !arija s Isusom i sv. 'nom, "jevojka s +ermelinom 3namjerno nema Gona Nise4 -ic$elangelo @uonarotti "avid, "oni 0ondo, Pieta, !ojsije, Posljednji sud Sikstinska kapela, /atikan Aan (an 7'c) Vjen7anje 'rnol%inijevi+ Ku ani*e lol 4lbrec$t ,Yrer milijarda autoportreta "illiam $a)espeare Hamlet, 6telo, 3ralj #ear, !a&$et+ -iguel Cer!antes 8istri vitez "on <uijote od !an&+e

Knji"e!nost

Kazalite commedia delHarte npr. S#akespearo! San ljetne noi Kiparst!o sa!ren anti)i )anon 3gla!a5tijelo + 15O4 Gi*#elangelo! "avid -r#itektura kupole, !ijen*i, luko!i, dekora*ije 3girlande i ;estoni4

*rk!a s!. 2etra u Rimu, ;irentins)a katedrala= graditelji ,onato @ramante, &ilippo @runellesc$i, -ic$elangelo=

Znanost -stronomija

6i)ola *operni) zaetnik #elio*entrinog susta!a Giodrano @runo podr"ao Kopernika, zakljuio da je s!emir &eskrajan u&ijen Galileo Galilei izumio moderan teleskop, podr"ao Kopernika tre&ao &iti u&ijen, ali se iz!ukao
Klasina Gimnazija @agre& 35

Roko Rumora

Povijest

Ao$annes *eppler otkrio or&ite planeta i jo neke &itne zakljuke -ndreus /esalius, 6illiam >ar!e7, -m&rois ?are=

Gedi*ina

3 Renesansa 3 33 u 3 33 .r!ats)oj 3 ,ubro!ni), @adar, Split, 1i&enik Knji"e!nost

Duraj 1igori , -ar)o -aruli?, 0"ore 0r"i , 1iko Geneti , -arin ,r1i?, ?etar >ektoro!i ?a!ao ?etar /ergerlije I!an (itez od redne, I!an Fesmi)i 3Danus ?annonius4 na Kor!ino!om d!oru &aust (rani? konstruirao pado&ran ,ubro!ni) Kne"e! d!or, ?alaa Sponza, *rk!a s!. Spasa, 9no$rije!e esme .!ar katedrala Iibeni) katedrala s!. Dako!a Auraj Aulije *lo!i? minijaturist I!an ,u)no!i? - Ioannes "almata - kipar 6i)ola @o1idare!i? du&ro!aki slikar 4ndrija -eduli? slikar i gra$iar, manirist

#r!atski pis*i u europi


@nanst!eni*i

-r#itektura

Niko!na umjetnost

Protestantska re4orma
uzroci re$orma*ije

ras)o0 Cr)!e - indulgencija 3prodaja oprosta4 i simonija 3prodaja asti4 raz!oj antropocentri)e misli $umanizam i renesansa 151/. Gartin Nut#er na !rata *rk!e u "ittenbergu posta!lja =5 teolo0)i$ teza papa 5eon 1>. ekskomuni*ira Gartina *ar *arlo 5. protjeruje Gartina O babilonskom ropstvu $ani4est njema.kom plemstvu O kr:2anskoj slobodi plemst!o "eli <rk!inu zemlju s!e?enst!o "eli moralnu o&no!u <rk!e gra+anst!o "eli ukidanje $eudalni# o&a!eza selja0t!o "eli ukidanje kmest!a to !odi do seljaki# ustanaka
o

po!od

Cr)!eni abor 1521. u "ormsu


djela Gartina Nut#era


pokret se poinje iriti


1525. 6jema)i selja)i rat pod !odst!om T$omasa -Ynzera + uguen

152=. pr!i suko&i na ,r1a!nom saboru

re$ormatori su se bunili proti! kr anske !e ine i tako zado&ili nazi! protestanti


Klasina Gimnazija @agre& 36

Roko Rumora

Povijest

153>. Nut#er osni!a no!u *rk!u 7!angelisti)a Cr)!a

njeni pristae nazi!aju se luteranima !e od 151O.

s !remenom pokret do&i!a ime Re;ormacija i iri se na 1!edsku, 0ansku, 1!i*arsku i dalje *ar *arlo 5. poinje jaati Katoliku *rk!u i time kralje!ski apsolutizam st!ara se 2roture;ormacija

suko&lja!aju se )atoli)i car i protestants)i plemi?i zapoinju !jers)i rato!i


o

1555. -ir u 4ugsburgu - odlueno je da e !jeru zemlje odre'i!ati njezin !ladar *Cuius re(io- illius reli(io,

ostali pra!*i re$orma*ije

*al!inizam
o o o o

@aetnik Aean Cal!in Godina 1541. 0jelo =red$a kr5ansko( .ivota ?ristae 2rezbiterijanci tj. .ugenoti 3u ,ran*uskoj4 @aetnik engleski kralj .enri) <. Tudor koji se suko&ljuje s papom Godina 1534. 0jelo 'kt o suprema&iji kojim je kralj ujedno i pogla!ar *rk!e 3ispod njega dolazi Kenter&erijski nad&iskup4 ?ristae 4ngli)anci

4ngli)anst!o
o o o o

3 &rancus)i 3 33 !jers)i 3 33 rato!i3W15B2.S15=<.X 3 !lada dinastija (alois i @ourbon suko&i $ugenota 3$ran*uski# kal!inista4 i )atoli)a @artolomejs)a no?

23.K24. )olo!oza 15/2. *arlo =. naredio u&ojst!a desetak tisu a #ugenota na nago!or maj)e majka mu je &ila katolkinja *atarina -edici ona nije odo&ra!ala s!ad&u katolkinje -argarete (alois i &udu eg *ara, #ugenota .enri)a 4. 6a!ars)og >enrik je iz&jegao smrt pra!e?i se da je katolik >enrik 4. 2a!arski smiruje suko&e donoenjem 6anets)og edi)ta 15=<. kojim se u!odi puno !e a tolerancija $ugenota

6jema)i3tridesetogodi0nji3rat3W1B1<.S1B4<X njemaki *ar &erdinand 2. poeo nasilno u!oditi katolianst!o i jaati proture;ormaciju suko&ljuju se *atoli)a liga i protestanti 3pred!o'eni 1!edskom4 po&ijeno pola srednje 6jema)e, a na kraju nitko nije po&ijedio 1B4<. (est;als)i3mir protestantima dopu0tena !jera, 2jemaka postaje ras*jepkana

Katoli.ka obnova
o&no!a unutar *rk!e potaknuta djelo!anjem pape 2a!la 3. ja!ljanje no!i$ redo!a, strogi$ za!jeta, pojaano misionarst!o, ja!na pobo1nost 154>. ?a!ao %. odo&ra!a Isuso!a)i red pod !odst!om Ignacija 5o'ole ?a!ao %. sazi!a Tridents)i sabor koji traje od 1545. do 15B3.

)ritiziraju Nut#era i <al!ina teolo0)a re;orma odre'eno / sa)ramenata, pot!r'uje se nicejs)o !jero!anje, za&ranjuje se simonija, pot!r'uje se celibat
Klasina Gimnazija @agre& 37

Roko Rumora

Povijest

no!i redo!i isuso!ci, ur0ulin)e, )apucini pose&na pa"nja o&ra a se na obrazo!anje s!e enika i misionarst!o

15<2. papa Grgur 13. izdaje &ulu !nter gravissimas u!odi se gregorijans)i )alendar kojeg danas s!i koriste

3 ,ru1ba 3 33 isuso!a 3 osno!ani 154>. Ignacije 5o'ola 4 za!jeta - isto a, siromat!o, poslunost, poslunost papi tri smjera djelatnosti

o&no!a *rk!e misionarst!o .razil, ;tiopija, :ndija 3&ranjo *sa!ers)i ak poo do Dapana4 o&razo!anje

*rk!a Il Gesu u Rimu poetak &arokne umjetnosti 1//3. papa *liment 14. u)ida red 1<14. ga papa 2io /. obna!lja

Isuso!ci3u3.r!ats)oj 1B>B. dolaze u Zagreb 3to smo miM4

7 )'*( 777osnivaju .7 7 77 gimnaziju 7 77 u 7 77 3agrebu 7 -

grade cr)!u s!. *atarine u @agre&u prekrasna &arokna unutranjost osni!aju gimnazije u 0u&ro!niku, Rije*i, ?o"ezi, /ara"dinu i 9sijeku 1BBB. osni!aju u @agre&u Teolo0)i ;a)ultet poznati isuso!*i

Ru+er @o0)o!i? 3znanst!enik4 @artol *a0i? 3pr!a #r!atska gramatika4 Auraj .abdeli? 3pr!i kajka!ski rjenik4

Razvoj7dru:tva i gospodarstva
promjene u drut!u

gra+ans)i sloj trgo!ina Sredozemlje i .altik me+usobna3razmjena $landrijski 3-ntTerpen4 i ju"nonjemaki grado!i 32[rn&erg, -ugs&urg4 porast potra1nje za europskom ro&om u no!onastalim )olonijama
o o

ja!lja se specijalizacija u proiz!odnji je$tinija proiz!odnja pr!e manu;a)ture 3proiz!odnja tkanine4

ameriko zlato donosi promjene


pada !rijednost zlatnog3no!ca rastu cijene3robe pr!otne3ban)e posudioni*e no!a*a uz !isoke kamate banca + klupa, ban)rot + &an*a rotta + trula klupa 3!rlo &itnoM4 rudnici proiz!odnja3t)anina 3pr!e manu$akture4

potre&a za )apitalom st!ara pr!e ban)e


naj!e i pro$it da!ali su


Klasina Gimnazija @agre&

38

Roko Rumora

Povijest

gra'anst!o tre&a radnu snagu i "eli ukidanje $eudalnog susta!a i ;eudalni$3po!lastica 3jer one koe proiz!odnju4 su)obi3s3 ;eudalcima

re;eudalizacija pono!no se u!odi tlaka i za&ranjuje odlazak kmeto!a sa zemlje Isto) jaa plemst!o i o&rada zemlje 3iz!oz #rane za zapad4 Zapad jaa gra'anst!o i grado!i

razliit drut!eni raz!oj europe


Apsolutne7monar0ije
15. i 1B.3stolje?e - nestaju male $eudalne dr"a!e, a jaaju !eli)e3centralisti)i3organizirane dr"a!e

jaa apsolutisti)a3!last3)ralje!a temeljno naelo su!erenitet3Wneza!isnostX3jedne3dr1a!e3predsta!lja3njen3)ralj o&ilje"ja moderne dr"a!e


o o o o

nastaju pr!e apsolutisti)e3monar$ije one su predu!jet za na*ionalne dr"a!e


centralizirana dr"a!na upra!a ino!ni)i3aparat koji "i!i od dr"a!ne pla e tradi*ija i dalje ostaju ;eudalna3pra!a no!o sla&i plemst!o i osje a se znatan porast gra+ans)e mo?i

/jema.ka7
poslije (est;als)og3mira je opustoena i osiromaena slabi *entralna mo <arst!a z&og !eliki# regionalni# razlika unutar njega 3pre!eli)o i prerascjep)ano jeM4

neke njemake )ne1e!ine 3od nji# 3>>4 ipak jaaju @randenburg, @a!ars)a, as)a tako'er jaa i 4ustrija, koja je pod !la u !etog3Rims)og3Carst!a

.absburgo!ci <are!i SR<, ali se !ie kon*entriraju na 4ustriju nego li na *ijelo <arst!o

6absburgov5i
dolaze na !last u 13.3stolje?u, podrijetlom su iz I!icars)e

Rudol;31.3W121<.S12=1.X osni!a dinastije 12/3. postaje *ar S!etog Rimskog <arst!a 12/<. &itka na -ora!s)om3polju do&i!a 4ustriju,3Itajers)u,3*oru0)u3i *ranjs)u kao nasljedne teritorije o&itelji >a&s&urg nakon njega gube krunu SR< do 15. st kad 4lbrec$t32.3143<. pono!no !ra a krunu SR< u $absbur0)e ru)e

-a)similijan31.3W14=3.S151=.X 15><. - ujedinjuje s!e #a&s&urke zemlje i iri i# 1enidbenim3!ezama rekao je *8ella (erant alii- tu- %elix 'ustria- nu$e>, 2eka drugi !ode rato!e, ti se sretna -ustrijo "eniM
o

aludiraju na to da >a&s&urg podruja do&i!a bra)o!ima, a ne tolko !o+enjem3rato!a

njego! sin &ilip35ijepi 31EO).-15IH.4 "eni se za 5udu3I!anu34ragons)u i time >a&s&urzima priskr&ljuje i posjede Ipanjols)e

,ilipa naslje'uje5

Klasina Gimnazija @agre&

39

Roko Rumora

Povijest

*arlo35.3W151=.S155B.X njema)i *ar i 0panjols)i kralj gradi i )olonijalno3carst!o zado&i!a posjede u -e)si)u, 2eruu, Tunisu= 152B. njego! &rat nad!oj!oda &erdinand31. do&i!a >r!atsko-ugarsku krunu Karlo ,erdinandu prepu0ta3cars)i3naslo! i nasljedne3zemlje

se&i daje no!o3ime 3*arlo31.4 i osta!lja si Ipanjols)u, 6izozems)u, Italiju i )olonije koje naslje'uje njego! sin3&ilip3 2.

6absburzi7kao7njema.ki75arevi7nakon79est4alskog7mira
&erdinand31.3 slaba *arska !last

car u -ustriji, 1tajerskoj, Korukoj, Kranjskoj, Vekoj i 8irolu )ralj u >r!atskoj i Pgarskoj

s!e su zemlje s)oro samostalne s!aka ima s!oj sabor, 1upanijs)e i plemi?)e s)up0tine u 1B.3stolje?u "ele pro!esti *entraliza*iju pa ukidaju plemi?)e3s)up0tine

5eopold31.3W1B5/.3Z31/>5.X jaa centralizacija su)ob3s3plemst!om 8rota Zrins)i$ i &ran)opana *ilj im je &io od*jepljenje .r!ats)e i -a+ars)e suko& s Turcima !ojni uspjesi, diplomatski neuspjesi

1BB3K4.3Z3-ir3u3(as!Uru Neopold 8ur*ima pla a !eliku ratnu3od0tetu

Kolonijalno75arstvo7Bpanjolske i Portugala
Ipanjols)a Geksiko, Granada, ?eru, Vile, ,ilipini, Ganila 2ortugal .razil, -ngola, :ndija 14=4. 8go!or3u3Tordesillasu njime je zakljueno da je @razil jedini ?ortugalo! ju"noam. posjed

Ipanjols)a uspon nakon 14/=. kada &erdinand34ragons)i 3ota* :!ane -rgonske4 dolazi na !last !elika zemljopisna oktri a, izgradnja kolonijalnog *arst!a 151B. na prijestolje 1panjolske dolazi dinastija .absburg 3tj. *arlo35.4

3 *arlo35. 33 ,3 3)asnije3samoproz!an3*arlo31.3W151B.S155B.X 3 za njego!o !rijeme 1panjolska postaje najmo nija europska dr"a!a prote"e se ak na % kontinenta Karlo! sin 155=. ratuje s ,ran*uskom 15<<. ratuje s ;ngleskom
o

&ilip32.3W155B.S15=<.X

u ratu s ;ngleskom je panjolska Anepobjedi!a34rmadaB pora1ena

15=>. preuzima ?ortugal st!ara i osna"uje !e ionako jako apsolutistiko kolonijalno *arst!o

1/.3stolje?e jaanje ;ngleske i 2izozemske

6izozems)a3istonoindijs)a3)ompanija 1B>2. naj!e a trgo!aka kompanija u ;uropi


Klasina Gimnazija @agre& 40

Roko Rumora

Povijest

7ngles)a3istonoindijs)a3)ompanija 1B>>. trguju pamukom, paprom, ajem i por*ulanom iz Kine

/izozemska
14. i 15.3stolje?e upra!a burgunds)i$ !oj!oda od 144/. !ladaju .absburgo!ci od 155B. u susta!u 0panjols)oS$absbur0)e krune &ilipa32. 2izozemska je dio tz!. 1/32o)rajina 3danas .eneluks4, pod ,ilipom 2. s!e pokrajine imaju samoupra!u pod !la u su Generalni$3 tale1a religija

sje!er protestants)e pokrajine jug )atoli)e pokrajine za namjesnika 2izozemske do!odi !oj!odu3od34lbe koji u!odi straan teror !e i porezi, nema samoupra!e, proture$orma*ija 15/1. (ilim3#rans)i3Iutlji!i uspjeno pred!odi ustana) proti! ,ilipa Generalni Stale"i s!rga!aju ,ilipa, st!araju #p?i36izozems)i3 a!ez i "ele st!oriti Republi)u36izozems)u
o o

razdo&lje &ilipa32. su)obi z&og njego!e !jerske netoleran*ije

/ sje!erni$ pro!in*ija st!araju 8tre$ts)u38niju 1>3ju1ni$ pro!in*ija se tako'er od!aja za se&e

15<1. 2izozemske pro!in*ije se ujedinjuju u Republi)u36izozems)u


;ederalna3reubli)a u kojoj !lada gra+anst!o -msterdam postaje ban)ars)o3sredi0te jaa pomorst!o3S3s !remenom 2izozemska postaje kolonijalno <arst!o 3-zija, -$rika, -ustralija=4 1B4<. se (est;als)im3mirom priznaje neza!isnost 2izozemske u 1<.3stolje?u z&og rato!a s ;ngleskom gubi3)olonije

Klasina Gimnazija @agre&

41