Nikica Gili (2007). Filmske vrste i rodovi. Zagreb: AGM.

Filmska genologija je znanstveno pro !avanje "il#ske klasi"ikacije. anr kao kategorija !vrsto te#eljena #jetni!koj ko# nikaciji. $rste (naslov) se o%nose na "il#ske tipove s&vaene pre%klasi"ikacijsko# s#isl ' a ro%ovi i#aj prvenstvo na% ostali# razina#a klasi"ikacije i to zato jer se ro% #o(e s&vatiti kao %obar te#elj za %e"iniranje "il#skog (anra i zato jer zi#a obzir kontekst s vre#ene svjetske "il#ologije. )il#ski s rodovi dokumentarni, igrani i eksperimentalni "il#. *grani "il# (!IT#!I2 +ripa%nost ro% igranog "il#a #o(e se o%re%iti kriterijem fikcionalnosti. +ri!a je naj!e,i i najva(niji tip FI(3I*-&1-*0TI izlaganja "ikcionalno# "il# . )ikcionalni prist p ne pretpostavlja istinitost' %ok ne"ikcionalni "il# i#a stvr- j i prist p. .ok #entarni "il# #o(e lagati ili govoriti istin o%nos na izvan"il#ski svijet' %ok za igrani "il# sa#o #o(e#o tvr%iti je li prikazani "eno#en nalik na "eno#en iz stvarnog svijeta. / ne%vojbeno "ikcionalni# bajka#a i trivijalni# (anrovski# %jeli#a in"or#iranje o psi&ologiji likova !esto je %okin to' ili se svo%i na nekoliko kli,eja. * ka% je naracija %o#inantna' #akar bila rije! o #o%ernisti!ki raz#rvljenoj naraciji' igrano# se "il# javljaj izrazito nenarativne sekvence. .ok #entarni ili znanstveni seg#enti nastoje pri! klopiti izvan"il#ski %r ,tveni kontekst. 0li!no' takvi seg#enti #og biti i retori!ki ozna!itelj stroja "ikcionalnog svijeta. .ok #entarni "il# 1ealisti!ka teorija "il#a 2azin' 3ra cer' poeti!ari talijanskog neorealiz#a. +re#%a se re"erira na stvarnost' %ok #entarni "il# joj ne pripa%a vi,e o% ostali& "il#ski& ro%ova' on sa#o spostavlja drukiji odnos sa stvarnou. Anketna #eto%a #o%ernisti!kog %ok #entarnog "il#a ("il# stine' %irektni "il#) spostavlja nor# koj %ok #entarni "il#ovi i %anas slije%e 4 ne sa#o %a se dogaaji "orkestriraju" za kameru ' nego je i sa#o snimanje dogaaj ,to ga bilje(i %ok #entarni "il#. Na sni#anj takvi& "il#ova nastaj %va #jetni!ka %jela 4 per"or#ans koji ob &vaa sni#anje ka#ero# i "il# koji svje%o!i o to# #jetni!ko# %jel . Me%ij prvog %jela je izve%beni' a %r gog "il#ski. .ok #entarni "il# ,iroko je pri&vaen naziv za sk pin "il#ova koji prikaz j prizore iz zbilje' koji se tr %e ostaviti dojam izravne referencije na stvarni svijet. 3ontekst je zbiljski' pre#a nje# se #jeri istinitost svi& tvr%nji. .ok #entarni "il# nagla,ava #i#eti!ke potencijale "il#ske slike. Izlagaki postupci koji s zna!ajka prototipskog %ok #entarnog "il#a: glas ko#entatora' ne re%na ko#pozicija "il#ske slike' crno5bijela "otogra"ija' %ok #entaristi!ka naracija koja klj ! je glas ko#entatora' neprikla%na rasvjeta. Termin dokumentarnog "il#a pripis je se 6o&n riersonu' o%nosno njegovoj kritici )la&ert7jeva "il#a Moana (892:)' a potje!e o% "ranc ske rije!i documentaire' neko obi!ajena naziva za p topisne "il#ove. +eterli isti!e %a se dokumentaristinost %ok #entaristi!kog "il#a ostvar je samo na razini dovrene cjeline (%jela). * %ok #entarni "il# je str kt ra i bes#isleno ga je vre%novati sa#o na osnovi te#e. 3lasi"ikacija e se vo%iti ti#e koji# je "il#ovi#a neki %ok #entarni "il# sli!an. ZATICAJNI I Turkovi razlik je zaticajni i prireivaki dokumentarizam. ;a se klasi"ikacija zasniva na !injenici %a "!I!#$I%&'(I )*(+,#-T&!I. neki %ok #entarni "il#ovi nastaj ka% se ka#ero# bilje(e %oga-aji koji se zbivaj i ka% je ka#era o%s tna' /&, %ok %r gi nastaj z veliki st panj prire-ivanja i rekonstr iranja gra-e. !aspravljaki %ok #entarni "il#ovi (Go%ar%' Marker' Moore) nis prototipski %ok #entarni "il#ovi. Zbog !&0"!&%12&'(I )*(+,#-T&!-I p ivanja na intenzivnij i%ejno5si#boli!k obra% izlo(eni& i s gerirani& teza re"erencija je #anje pa%ljiva' no i oni se te#eljno o%nose pre#a stvarnosti jer raspravljaj neke zbiljske te#e. "*#T0(I "oetski dokumentarizam "il#ova pribli(ava se ro% eksperi#entalnog "il#a #jeri kojoj je %oja# )*(+,#-T&!-I prikaza pojavne stvarnosti #anje izrazit' a #jetni!ka "or#a ja!e %olazi %o izra(aja. <ksperi#entalni "il# =% izravni& intervencija na "il#sk vrpc preko apstraktne ili iste "il#ske atrakcije (!i,enje "il#a o% literarne' kazali,ne' slikarske i %r gi& ne"il#ski& tra%icija) i provokacije %o # lti#e%ijskog konteksta
G*>*?: )*>M03< $10;< * 1=.=$*

"il#ske projekcije' eksperi#entalni "il# stalno %olazi %o isti& granica "il#skog #e%ija' sli!no i& prelazei' a poslje%nji& %esetljea prati razvoj te&nologije. 0klonost inovaciji tek je je%an njegov aspekt. <ksperi#entalni "il# ne ostavlja dojam cjelovitosti #og eg "il#skog svijeta ni %oja# prikaza pojavne stvarnosti' !iji ele#enti ka%riranje#' #onta(ni# veza#a i ponavljanje# isti& pokretni& slika g be konkretn pojavn priro% i postaj apstraktni "eno#eni. <ksperi#entalni "il# osnovi nastoji poni,titi #i#eti!ke konotacije prizora. 3a% s o!ljivi ele#enti "ikcionalnosti' jo, se #o(e govoriti o eksperi#entalno# "il# jer je #eta"il#ska i #eta #jetni!ka str kt ra %o#inantna' a ona one#og je nastanak cjelovitog "ikcionalnog svijeta. 0 %r ge strane postoje i eksperi#entalni "il#ovi s o!ljivi# re"erencijalni# ele#enti#a. Mnogi zapa%ni kriti!ari %anas avangardnim "il#o# nazivaj %jela razli!ita o% ko#ercijalne pon %e. ;er#in avangar%a najkorisniji je ako se s&vati poeti!ki# i vre#enski# koor%inata#a reprezentativni& pokreta (" t riza#' ekspresioniza#' %a%aiza#). %ideoumjetnost je obi!ajen naziv za #jetni!ko stvarala,tvo nastalo zasebno# #e%ij kontaktne zone eksperi#entalnog "il#a' slikarstva' koncept alne #jetnosti i novi& te&nologija. *z perspektive vi%eo #jetnosti' eksperi#entalni "il# je sastavni %io njezine tra%icije. *z perspektive eksperi#entalnog "il#a' vi%eo #jetnost se #o(e s&vatiti kao zaseban s#jer "il#skog eksperi#entaliz#a. <ksperi#entalni "il# je ne"ikcionalan "il# koji ne te(i re"erenciji na stvarni svijet. @ak i ka% je "ig ralan' izvla!i pre%#ete iz izvan"il#skog konteksta. !aspravljako.asocijativni "il#ovi znatnoj se #jeri re"eriraj na stvarnost i nato! in%ikatori#a eksperi#entalne #jetnosti nalaze se na granici eksperi#entalnog i %ok #entarnog "il#a. )il#ski (anrovi Aanr se !esto ne s&vaa kao sk p "il#ova' nego kao nad.filmska struktura (17all). ;eorija "il#skog (anra !esto se sre%oto! je na ikonografske aspekte 4anra' prelazei ti#e granic sa%r(ajne i "or#alne analize' pa postavlja' pri#jerice' pitanje o izgle% tipi!ni prizora. .r gi !esti pre%#et analize je prepoznatljiv fa5ularni 4anrovski model . 3lasi!na ikonogra"ska koncepcija (anra polazi o% va(nosti prepoznatljivi& viz alni& #otiva za konstr kcij (anra (; %or). =%re-enje "ab larni& #o%ela pri!o# ob &vaaj i "il#ski sa%r(aj i "or# . >inearni slije% %oga-anja' nji&ova pregle%nost i jasna zro!noposlje%i!na o%re-enost o% velike s va(nosti za #noge (anrove' %ok %etektivsko# "il# ili &oror "ab larni #o%el #ora ostaviti prostora za tajn ili ,ok. Na svjetotvornu teoriju 4anra znatnoj #jeri #og se svesti ikonografske st %ije "il#skog (anra i analize motiva tipi!ni& za poje%ini (anr i potraga za fa5ularnim formama. 6ord7ell s#atra ispravni# #i,ljenje ;o#a,evskog koji tvr%i %a nije #og e logi!ki i kr to %e"inirati (anrove jer je razgraniavanje uvijek povijesno' tj. istinito sa#o za o%re-eni povijesni tren tak. ;akve se kategorije ne stvaraj strogi# %e"iniranje#' nego stvaranje# sustava oekivanja koja se #og &ijerar&ijski raz%vojiti na klj !no va(na i na r bna za nastanak kategorije. Me%ve%evB2a&tin nagla,ava cjelok pnost ko# nikacije i %r ,tveni& interakcija nastank (anra. 3nji(evni (anrovi oboga j svijest novim postupcima razumijevanja stvarnosti ' %ok (anrovi likovni# #jetnosti#a oboga j vizualnu domenu svijesti. )il# za&vaa oba aspekta pro,irivanja svijesti. Alvin +lantinga isti!e %a mogui svijet #ora biti cjelovit' bez kr,enja logi!ki& pravila' pa se i,!itava pre#a n tra,nje# raspore% se#anti!ki& je%inica. >atentno je 4anrorodan onaj svijet koji je spoznajno.priopajno relevantan' tj. koji i#a za#jetne poslje%ice na na, svjetonazor (; rkovi). *z koncepcije (anra pu5lika nije isklj !ena. Gle%ateljsko isk stvo va(no je za nastanak' o%r(avanje i #ijene (anra' ili svijesti o (anr ' a to isk stvo nastaje kontakt p blike s "il#o# i tjecanje# novinski& in"or#acija. =%aziv p blike reg lira pona,anje in% strije' tje! i na te#atske i %r ge zna!ajke "il#ova koji e se proizvesti i izravno tje! i na #eto%e rekla#iranja "il#ova. Aanr nastaje trok t kine#atogra"ske instit cije' p blike i teksta. anrovska kritika (>ace7) bavi se tri#a aspekti#a: #jetnici' ra%ei instit cionalno# kontekst ' proizvo%e (anrovski #e%ijski tekst poznavaj i pravila i konvencije toga (anra p blika koristi (anr kako bi kategorizirala tekst instit cije se sl (e (anro# kako bi opre#ile tekst tako %a olak,aj njegovo plasiranje p blici.

G*>*?: )*>M03< $10;< * 1=.=$*

/nato! sni(avanj %obi prosje!ne kino5p blike' "il#ovi se i %alje je%nako plasiraj ' po%raz #ijevaj i %aljnje %istingviranje "il#ova i (anrova s#jereni& razni# zrasti#a' spol i %r gi# i%entiteti#a. Aanrovi se prostir preko granica poje%ini& #e%ija pa i ti "eno#eni #oraj %jelovati na (anrovske #ijene ili na pop larnost nekog (anra. / povijesno# razvoj "il#a (anrovske str kt re !esto se povez j s #o%ernisti!ki# stilo#' koji i# one#og je potp n realizacij pa znaj ostati na razini interteksta' ne organiziraj i te#eljno str kt r "il#a. Aanrovi igranog "il#a 0vijet djeji8 filmova te#eljno je obilje(en %je!ji# #entaliteto# i intelekt alni# %osezi#a' !esto s %jeco# )2#'2I sre%i,t ' a o%rasli#a na #argini. $a(no obilje(je s emocije obi!ajen djejem rasponu i pojednostavljena slika drutveni8 zakona. .je!ji "il# lako apsorbira ele#ente %r gi& (anrova' a #o(e i#ati i osobine #o%ernisti!kog stila pripovije%anja. %esternu pripa%a svaka pripovijest o civiliziranj koje obavljaj tek napola civilizirani # ,karci i civiliziranije (ene koje i& #otiviraj na %aljnje civiliziranje. <ti!ki proble# vezan z "or#iranje %r ,tvene %#0T#!zaje%nice pris tan je s kob zakona i bezakonja. +rototipski vesterni s Potanska koija ()or%)' Tono u podne (Zinne#an)' Rio Bravo (CaDks). /n tar vesterna postoji po%(anr kaubojski film obilje(en izrazito s8ematiziranim likovima ' o5iljem akcije i sretnim zavretkom. / lazbenom kaubojskom filmu ulickani j naci p caj i pjevaj . !upervestern psi8oloki razra- je likove i slo(ene drutvene odnose. Aanr predvesterna !ine "il#ovi prije naleta kolonizacije' %ok postvesterni govore o kraju kolonizacije i raz%oblj nakon nje. "aravanski vestern je po%(anr o p tovanji#a karavana. 0vijet povijesnog filma atraktivnost %obiva #in ciozno# razra%o# povijesne scenogra"ije' kosti#ogra"ije i %r ,tveni& obi!aja pa se #o(e s#atrati povijesnim spektaklom. 3a% povijesni "il# nije %o#inantno "*%I2#0-I spektak laran' #o(e se govoriti o povijesnoj drami (po%(anr %ra#e) ili povijesnoj komediji (po%(anr ko#e%ije). +rototip povijesnog "il#a s Quo Vadis (>e 1o7)' Ben-Hur (E7ler)' Julije e!ar (MankieDicz). 3a% povijesni spektakli i#aj va(n vjersku komponentu' #o(e se govoriti o po%(anr reli ijsko povijesno spektakla (Ben-Hur)' a ka% s j naci pre zeti iz #itologije' o pseudomitolo#kom spektaklu ("uko# titana' .avis). )il#ovi o Isusovu stradanju (Pasija' Gibson) pripa%aj zasebno# vjersko#' kristo rafskom (anr ' koje# je %o#inantno kr,ansko s&vaanje svijeta. !atni "il# pre%o!ava povijesno bli(e svjetove konstr irane oko ratni& zbivanja' kao prostor provjere i%eolo,ki& postavki te rje,avanja osobni& i eti!ki& %ile#a. 0vijet ratnog "il#a nasilan je' o#e-en vojni!ki# !&T-I instit cija#a i boji,nico#' ograni!en na # ,ka prijateljstva i # ,ka pravila pona,anja' sa spore%ni# likovi#a (ena za koji#a vojnici !ezn . Bitka na $eretvi (2 laji) s#atrala se prototipo# partizansko a "il#a kao zasebnog (anra' iako je zor bio ve %ivje&e ovaj narod (+opovi). &kcijski se "il# s#atra kao naziv za sk pin (anrova' no #o(e se s&vatiti i kao zaseban (anr' koje# je&(3I20(I svijet obilje(en %r ,tveni# zakono# razrje,avanja s koba akcijskim djelovanjem' a o%re-en je suvremenou zbivanja (/#ri # ,ki' Mc;iernan). "ustolovni "il# tako-er se #o(e s&vatiti kao na%(anrovska kategorija' kao sk pina akcijski& "il#ova o"+0T*1*%-I zani#ljivi# %oga-aji#a' no #o(e se s#atrati i zasebni# (anro# ( Pustolovine Ro#ina Hooda). 3ao (anr ob &vaa po%(anrove usarsko "il#a ili kolonijalno "il#a. Mog i #o%el svijeta komedija nalik je izvan"il#sko#' a je%an ili vi,e likova svojo# nespretno, ili(*,#)I2& pomaknutou taj svijet nose nered' na zgra(anje okoline. .r gi #o%el je onaj potpuno pomaknutog svijeta' !esto i preko granice aps r%a ( Moderna vremena' F&aplin). +o%(anrovi s scre$ball ko#e%ija o rat #e- spolovi#a' romantina ko#e%ija' satirina ko#e%ija' adolescentska ko#e%ija. )ramom se te(i ostvariti %ra#ati!an svijet' p n proble#a i sit acija k ,nje. /sre%oto!iv,i se na o%nose #e- likovi#a' %ra#a lako ostvar je sli!nost sa zbiljo#. /tjecajan #o%el %ra#e je psi8oloka %ra#a. Mo%el socijalne %ra#e prikaz je svijet koje# se lj %ske s %bine %e"iniraj %r ,tveni# proble#i#a. /)!&,& politikoj %ra#i svijet je politiziran' a j naci svoje s %bine ve( z politi!ke spletke. ,elodrama je obilje(ena ekstre#no# e#ocionalno, ' psi&olo,ka i socijalna #i#eti!nost nis o% te#eljne va(nosti' a snaga "il#ske "or#e vla!i gle%atelja e#ocionalno je%instvo s likovi#a. 0udska %ra#a nagla,ava karakterne osobine' psi&olo,ki razra- je likove i s kobe sna(ni& osobnosti. / 5iografskom "il# svijet se #o%elira oko poje%inca sre%i,t .
G*>*?: )*>M03< $10;< * 1=.=$* (!I0T* !&F.0(I

laz5eni "il# svijet str kt rira po#o glazbe i oko glazbe. Zbog tjecaja ne"ig ralnog #e%ija glazbe nji&ov svijet je stiliziran' arti"icijelan' na granici "antasti!ni& #o%ela (bajka). .ijeli se na po%(anrove 1&/6#-I mjuzikl (Viktor i Viktorija' 0c&Gnzel)' glaz5ena komedija' kojoj se va(nost pri%aje aspekt lj bavni& o%nosa' a svijet je iz#e- #elo%ra#e i ko#e%ije' 5aletni "il# ( rvene cipelice' +oDell' +ressb rger). (riminalistiki "il# stvara svijet obojen ciniz#o#' koje# s zlo!in i nepovjerenje klj !ni se#anti!ki (!I,I-&1I0TI'(I "eno#eni. +rototip je Malteki sokol (C ston). 1azlik j se detektivski "il# obli!en oko #otiva istrage' gangsterski "il# sre%oto!en na nasilje zlo!ina!koj sre%ini i mafijaki "il#. Triler "or#ira svijet oko te#eljne ugro4enosti junaka ("jever-sjevero!apad' Citc&cock). 3lj !no je izazivanje s osjeanja T!I1#! s j nako# po#o niza %ra#at r,ki& ikonogra"ski& i "okalizacijski& #e&aniza#a (gle%atelj #ora vi%jeti ono ,to j nak vi%i' osjetiti njegove go%e i nelago%e)' ko#binirano s post pni# o%avanje# in"or#acija koje j nak ne zna' a koje gle%atelj poja,njavaj opasnost sit acije. +oseban po%(anr je erotski triler. Filmovi fantastike %ijele se na &orore' "antazij ' bajk i znanstven "antastik . /nanstvena fantastika ne za%ovoljava te#eljn pre#is "antastike' #og nost %oga-aja koji kr,i pravila #og eg svijeta logiko# sro%no# izvan"ikcionalno#. Aanr 0) zasniva se na potivanju pravila stvarnoga svijeta pri stvaranj F&-T&0TI(& I inovativni8 sit acija na ru5ovima va4enja ti& zakona. ;a inovacija #o(e biti iz # koji izaziva %rasti!ne /-&-0T%#-& pro#jene organizaciji %r ,tva. 0) te#elj je racionalisti!ki (anr. )il# "antastike stvara svjetove koji#a F&-T&0TI(& vla%aj zakoni te#eljno razli!iti o% zakona izvan"il#skog svijeta. / po%(anr 5ajke svijet je sre%oto!en na speci"i!an tip j naka koji katarzi!ki rje,avaj svoje proble#e. )il#ska "antastika pojavlj je se i kao svijet fantazije' te#eljen na #itolo,koj svijesti' sa speci"i!ni# s&vaanje# vre#ena i zro!no5poslje%i!ni& veza. 9oror je %e"iniran (aso# kao te#eljno# osobino#. +o%(anrovi s otiki &oror' vampirski "il#' sotonistiki &oror' psi%olo#ki &oror' adolescentski ili koljaki (slas'er) &oror it%. #rotskom "il# sre%i,t je erotski aspekt svi& %r ,tveni& o%nosa' a pornografskom seks alni !in. Zasebni# (anro# s#atra se i "il# katastrofe. +ona,anje likova svo%i se na golo pre(ivljavanje. 3rnaki "il# (>ee) "or#ira se cikl so# akcijski& kri#inalisti!ki& "il#ova ( "'a(t' +arks). 0vijet feministikog "il#a polariziran je na # ,ka i (enska na!ela' a !iji je o%nos skla% s "e#inisti!ko# kritiko#. *z%vaja se i 8omoseksualni ili )ueer "il#. ;a tri (anra o%lik j se #oi apsorbiranja svi& (anrovski& #o%ela' a skla% s i%eologijo# koj pro#i! i politi!ki# opre%jeljenji#a te(e a tono#no# s stav kine#atogra"ije. ;i se (anrovi #og protezati kroz sve "il#ske ro%ove. =bilje(ja art.filmova s tjeskoba' sa#ljenost' seks alna ot -enost ili %evijacije' izrazita e#ocionalna &la%noa' ne#og nost ko# nikacije iz#e- na!elno intelekt alno natprosje!ni& j naka. +rototip je&!T.FI1, Posljednji tango u Pari!u (2ertol cci)' zbog viz alnog esteticiz#a' ,krte' ali s gestivno5al zivne karakterizacije te provokativne obra%e erotski& #otiva. +rovokativnost je te#eljno obilje(je art5"il#a. +ostoje sk pine "il#ova koje nis %ovoljno povezane ni prepoznatljive %a bi i& se nazvalo po%(anrovi#a' aFI1,0(I 3I(1+0 !esto se kre na raz#e-i nekoliko (anrova. ; rkovi i& naziva filmskim ciklusima' proto(anrovski# "il#ski# nizovi#a krae trajnosti i lokalnije pojave 4 boksa!ki "il#' po%#orni!ki "il#' "il# ceste it%. Aanrovi %ok #entarnog i eksperi#entalnog "il#a +o%jela %ok #entarnog "il#a po kriterij prikazani& seg#enata stvarnosti (anr "il#a o kulturi' "il#ovi o poje%ini# umjetnicima ili raz%oblj k lt reB #jetnosti' socijalni "il#' politiki "il#' "il# o ljudskim pravima' ratni %ok #entarni' s posebni# po%(anro# o prognanicima. +ostoje i etnografski "il#ovi' "il#ovi o prirodi' sportski %ok #entarni' %ok #entarni o glaz5i. "oetski dokumentarni "il#ovi svoji# se karakteristika#a pribli(avaj eksperi#entalno# "il# i spore- j s lirsko# poezijo# jer nato! re"erenciji na zbilj ' naglaavaju medijske i artificijelne aspekte str kt re' posebn pozornost posve j i go-aj . )il#ovi s#jereni na razvijanje i%eja' na asocijativne ko#plekse' !esto se nazivaj filmskim esejima i FI1,0(I #0#2 #og se s#atrati zasebni# (anro#. ;e#a i# je slo(eni o%nos !ovjeka' priro%e i k lt re. .ok #entarni filmovi o filmovima' o%nosno o "il#ski# a tori#a iz%vajaj se kao poseban (anr jer izravno %aj osjeaj isk stva te#atizirane #jetnosti. Zbog sre%oto!enosti na za! %nost i "or# ' eksperi#entalni "il# te(i veliko# raspon izra(ajni& sre%stava' zbog !ega se njegovi (anrovi "or#iraj pre#a kriteriju forme' nas prot %ok #entarno# "il# !iji se (anrovi "or#iraj pre#a kriterij sa%r(aja. 0trukturalni "il# %oslje%no provo%i #alobrojne "il#ske post pke. 0a%r(aj takvog "il#a #ini#alno se opa(a te je nebitan za str kt r ' ali str kt ralni "il#ovi nis n (no apstraktni. / veini str kt ralni& "il#ova 0T!+(T+!&1-I
G*>*?: )*>M03< $10;< * 1=.=$*

nalazi se 5ljeskanje kratki8 kadrova (o% sa#o je%ne sli!ice) #etn ti& #onokro#atske ili potp no ta#ne apstraktne prizore' statina toka promatranja i viestruko kopiranje isti8 kadrova. 'isti film (89205te' )ranc ska) pok ,aj je osloba-anja "il#a ne sa#o o% naracije' nego i o% sa%r(aja.'I0TI FI1, =%lik je se izrazito# ritminou (Me'aniki #alet' >eger). G bi se razlika %oj# "il#ske i ani#irano"il#ske slike. Nastavko# !istog "il#a s#atra se i &rvatski i j goslavenski antifilm 89:05ti&. &ro#ireni film obilje(en je posebni# vjeti#a pro% kcije koji !esto ob &vaaj vo-enje %r gi& #e%ija "!*:I!#-I FI1, !in projiciranja "il#a (Galeta' pre%avanja z "il#). Aanr umjetniki8 autoportreta nagla,ava i%eje koncept alne #jetnosti preko koji& "ig ra a tora postaje vezivno tkivo iz#e- i%eje kao #aterije #jetnosti i "izi!ke gra-e koj a tori rabe (Gotovac). $i%eote&nologija je povezana s %r k!iji# ko# nikacijski# konteksto# pa se videoumjetnost s#atra zasebni# (anro#. Aanr simfonija vele rada (Berlin* sim(onija velegrada' 1 tt#ann) s#je,ten je na granici %ok #entarnog' eksperi#entalnog i igranog "il#a pa iz#i!e ro%ovsko opre%jeljenje. )il#ske vrste Fjelove!ernji' kratko#etra(ni i kratki "il# te "il#ski serijal i "il#ska serija. +osebna vrsta i je%no#in tni "il#. . ljina trajanja o%re- je te#eljne zna!ajke str kt re. 1o% igranog "il#a i#a %vije glavne vrste' kratkometra4ni i dugometra4ni (granica :0 #in ta). Glavni kriterij zapravo je slo(enost iBili razra-enost prikaza svijeta kao i slo(enost iBili brojnost va(ni& likova' a trajanje je tek kronolo,ki okvir. *mni5usi s na raz#e-i kratko#etra(nog i % go#etra(nog "il#a. 1ije! je o % go#etra(ni# "il#ovi#a*,-I6+0 sastavljeni# o% %vaj ili vi,e kratko#etra(ni&' koji se katka% prikaz j zasebno' a katka% o#nib s . )il#ski (anrovi opis j se s obziro# na te#eljno svojstvo ro%a koje# nastaj . )il#ska vrsta ob &vaa %jela nastala razli!iti# (anrovi#a' a #jerila klasi"ikacije s joj % ljina i serijalnost.

G*>*?: )*>M03< $10;< * 1=.=$*