Mahatma Gandhi

borba za neovisnost Indije

SADRAJ

1. UVOD ..... 3
2. KOLONIZACIJA INDIJE .............................................................................. 4
3. MAHATMA GANDHI ................................................................................... 4
4. OKRETANJE PROTIV BRITANACA .......................................................... 6
4.1. Mar soli ............................................................................................... 10
4.2. Pokret za neovisnost ................................................................................ 11
4.3. Podjela Indije ........................................................................................... 11
5. ZAKLJUAK ................................................................................................ 13
6. POPIS LITERATURE ................................................................................... 14

1. UVOD

Razdoblje izmeu dva svjetska rata u Indiji obiljeavaju s jedne strane pokuaji
Engleza da uvoenjem reformi smire vjerska, nacionalna i drutvena previranja i s druge
strane duboke promjene do kojih je dolo u svijesti svih slojeva indijskog stanovnitva. Radi
se zapravo o opem nacionalnom pokretu, tzv. odbijanju suradnje s Englezima, pa je
neodvojivo povezan s Gandhijevom osobom. Pasivna rezinstencija i neslaganje s britanskim
kolonijalnim vlastima imale su obiljeje masovnog pokreta koji je trajao dvadesetak godina.
To razdoblje i sve izrazitija polarizacija Hindusa i muslimana dovodi napokon do cijepanja
indijske nacije u dvije nezavisne drave, Pakistan i Indiju. Obje svjetske gospodarske krize
negativno djeluju i na gospodarski razvoj Indije. Naposljetku je i Drugi svjetski rat sa svim
svojim dalekosenim promjenama politikih struktura samo ubrzao proces koji je ve
zapoeo. Velika Britanija priznala je 1947. g. nezavisnost i stvaranje dviju drava Indije i
Pakistana.

2. KOLONIZACIJA INDIJE

Ve potkraj 15. i poetkom 16. stoljea politika i vjerska podijeljenost Indije

omoguila je europskim kolonijalnim silama podloiti neke indijske drave svojoj vlasti. Prvi
su u Indiju stigli Portugalci, zatim Nizozemci, Francuzi te Britanci koji su 1757. g. uspostavili
svoju vlast nad nekim indijskim pokrajinama, a daljnjim ratovanjima i nad ostalim indijskim
dravama. U 19. su se stoljeu poeli stvarati reformistiki pokreti i otpor Britancima.
Poetkom 20. st. u Indijskom nacionalnom kongresu oblikovala se politika radikalna struja
pod vodstvom Bale Gangadhara Tilaka koja je zahtijevala indijsku neovisnost. Kako bi
smanjile politiki utjecaj Indijskog nacionalnog kongresa meu stanovnicima Indije, britanske
su vlasti kao protuteu osnovale 1906. g. Sveindijsku muslimansku ligu i tako produbili
vjerski antagonizam izmeu muslimana i hinduista. Za vrijeme Prvog svjetskog rata
predstavnici i jedne i druge stranke dogovorili su 1916. g. zajedniku platformu zahtijevajui
samoupravu za Indiju. Da bi udovoljila tim zahtjevima, britanska je vlast 1919. uspostavila
izborna pokrajinska vijea. No nasilno zakonodavstvo potaknulo je antibritanske masovne
prosvjede. 1920. godine prvak Kongresne stranke postaje Mahatma Gandhi koji je pokrenuo
Pokret nesuradnje (1920. - 1922.) radi dobivanja indijske samouprave.1

3. MAHATMA GANDHI

Mohandas Karamchand Mahatma Gandhi roen je 2. listopada 1869. godine u

imunoj obitelji u gradiu Porbandaru na obali Indijskog oceana, u dananjoj dravi Guderat,
stotinjak godina nakon britanskog osvajanja Indije. U to je vrijeme u indijskom drutvu jo
uvijek postojalo kastinsko ustrojstvo. etiri hinduske kaste zvale su se: brahmani (sveenici),
katrije (vladari i ratnici), vajije (trgovci i ratari) te udre (radnici). Daleko ispod ovih
1

Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 2003., str. 79.

dolazile su parije, izopenici u hinduskom smislu. Gandhi je pripadao treoj kasti vajija.
Indija je tada bila rascjepkana u stotine feudalnih dravica koje nisu bile slone. Sukobe su
poveavali sporovi izmeu pripadnika razliitih vjera - ranije hinduizma i budizma, kasnije
hinduizma i islama.
Gandhi se u trinaestoj godini, po ondanjim hinduskim obiajima, oenio svojom
vrnjakinjom Kasturbai, keri trgovca. Ona je umrla 22. veljae 1944. Imali su etiri sina.
Gandhi je zavrio trogodinji studij prava 1891. g. u Londonu. Kao mladi odvjetnik radio je
jedno vrijeme u Indiji, a onda vie godina u Junoj Africi. Po svojoj obiteljskoj i kastinskoj
pripadnosti te profesionalnoj orijentaciji Gandhi je mogao udobno ivjeti, no on se opredijelio
za siromatvo i isposniki ivot. Bio je prijatelj najsiromanijih i izgubljenih. Smatrao je da
ponekad mora ivjeti kao siromasi kako bi im pomogao.
Kao odrastao ovjek, Gandhi je svoj ivot i djelovanje podredio ukinuu kasta te
davanju ljudskog dostojanstva parijama. Radio je i na dekolonizaciji Indije. Zbog toga je
proveo u indijskim zatvorima 2089 dana, a u junoafrikim zatvorima jo 249 dana. U
ostvarivanju zamiljenih ciljeva svoje je metode temeljio na nenasilju (ahimsu) i snazi istine
(satya-grahi). Propovijedao je nenasilje i bratstvo - borbu nenasilnim sredstvima. Zalagao se
za graansku neposlunost, nesuradnju, pasivni otpor, toleranciju i pacifizam. Prihvativi
njegovu filozofiju, Indijci su od britanske policije bili poniavani i udarani, ponekad na smrt,
ali nisu reagirali silom. Na snagu i brutalnost odgovarali su mirom.
Gandhi je u ouvanju nacionalne jedinstvenosti Indije nailazio na puno tekoa,
najvie zbog vjerskih razlika, to je onemoguavalo stvaranje cjelovite neovisne Indije. Na
potkontinentu su zato nakon odlaska Britanaca postojale dvije samostalne drave:
muslimanski Pakistan i Indija s veinskim hinduskim stanovnitvom.
Mahatma Gandhi zapoeo je svoj posljednji post 13. sijenja 1948. To je bio "opi
post", do smrti ako treba; usmjerio ga je prema "savjesti svih", hindusa i muslimana, u oba
dijela podijeljene Indije. Postio je za razumijevanje, toleranciju i mir meu Indijcima
razliitih vjera. Iako ponukan najplemenitijim nakanama te je uspjeno zavrio post, hinduski
ga je ekstremist Nathuram Vinayak Godse ustrijelio 30. sijenja 1948. te ga ubio.2

Neven Bogdani, Gandhijevo nenasilje i snaga istine, u: Hrvatska obzorja, asopis Matice hrvatske, Split,
prosinac 1999., godite VII., broj 4., str. 943. - 947.

4. OKRETANJE PROTIV BRITANACA

Intenziviranje opozicijske aktivnosti, prevladavanje pasivnosti i rezignacije, a
naposljetku i radikalizaciju politikog ivota potakli su zapravo sami Englezi izdavi u
proljee 1919. godine tzv. Rowlatt Bill. Iza toga slijedi niz nepopularnih i u prvom redu
taktiki promaenih mjera. Zakon koji je imao sluiti dravnoj sigurnosti zloupotrebljava se
esto kao sredstvo obrauna s politikim protivnicima. Znatno je smanjena pravna sigurnost
Indijaca. Gandhi se prvi put predstavio iroj javnosti kao zastupnik nacionalnog pokreta kad
je 26. veljae 1919. u otvorenom pismu pozvao narod na otpor protiv zakona. Kao parola
pokreta odabrana je sanskrtska rije satyagraha (drati se istine), a kao metoda pasivna
rezistencija. U to vrijeme Gandhiju jo ne pomae indijski Nacionalni kongres, niti on ima
utjecaja na lokalne politike organizacije, ali ipak uspijeva da nacionalizam iz klasnog
preoblikuje u masovni pokret.3
Gandhi nije postigao svoje neposredne ciljeve, ali indijski je nacionalizam ipak ojaao
zahvaljujui upravo njemu. On je takoer uspio svladati postojee razlike meu kastama.
Meutim, u politikim akcijama esto gubi kontrolu nad masama. Vjerska osnova njegove
politike dovodi naposljetku do poveanja jaza izmeu hindusa i muslimana. Osim toga,
Gandhi ne uoava ni znaenje socijalnih rascjepa i klasnih suprotnosti. To mijeanje politike i
vjere, tj. njegovu socijalnu etiku, prema kojoj se socijalni problemi ne rjeavaju klasnim
borbama, ve time da se bogatai odgoje da budu zatitnici siromaha, kritizira i njegov
prijatelj Jawaharlal Nehru, a Kongres odbija. Svojim osobnim potenjem, odricanjem od
svake diplomacije i taktike on se nije mogao prilagoditi uvjetima meunarodne politike.
Tragedija Punjaba znaila je nov poticaj nacionalnom pokretu. Guverner sir Michael
O'Dyer bezobzirnim je tlaenjem uzbunio itavu pokrajinu. Internirao je stotine domorodaca,
cenzurirao tisak i uvoz publikacija iz drugih dijelova Indije. Erupcija nezadovoljstva provalila
je 6. travnja 1918. Povod tome bile su mirne demonstracije u Lahoreu, u kojima je
sudjelovalo oko 20 000 ljudi, uglavnom studenata. Kad se ta masa u roku od deset minuta nije
razila, organi vlasti otvorili su vatru i naslijepo pucali u mnotvo. I u drugim gradovima
(Gujranwalla, Kasur, Amristar) dolo je do nemira to ih je izazvala uprava britanskih
inovnika i policije. Pobuna je uguena na nain dotada nepoznat u civiliziranom svijetu. U
3

Velika ilustrirana povijest svijeta, Kerovani, Rijeka 1977., str. 7513.

Jallianwallu Baghu osnovan je prijeki sud. Za vrijeme odravanja velike skuptine, Dyer je
naredio da se bez opomene otvori vatra na ljude. Tom je prigodom ubijeno do tisuu ljudi.
agljevi su nagrizali mrtve i ranjene po ulicama, a njihovi se roaci nisu usuivali izlaziti iz
kua da ih uklone. Dyer je zatim ukinuo opskrbu vodom i strujom, a stanovnike podvrgao
muenju. U znak prosvjeda protiv tih zlodjela Rabindranath Tagore odrekao se naslova
knight, a Pandit Madan Mohan Malaviya zakonodavnoj je skuptini uputio 92 pitanja. Veina
Britanaca slavila je Dyera kao spasitelja imperija. Sve je to stvorilo jaz izmeu Indijaca i
Engleza koji se vie nije mogao premostiti.
Gandhi, koji je najprije pozdravio reforme od 1919. godine (Goverment of India Act),
odluio je propagirati uzdravanje od suradnje sa sotonskom vladom. Istodobno je odluio
povezati hinduse i muslimane podupirui pokret kailafat. Taj je pokret rezultat engleske
politike prema Turskoj, a trebalo je iznova ojaati kalifovu mo. Poto su muslimani izjavili
da su spremni preuzeti metodu satyagraha, Kongres je s neznatnom veinom podupro
Gandhija. Geslo idueg borbenog pothvata koji je potrajao do veljae 1922. bilo je odvijanje
suradnje s vladom koja je na vlasti, to s jedne strane znai odricanje od naslova i poasnih
slubi, bojkot kola, engleskih sudova i inozemnih proizvoda, ali istovremeno takoer i
ponovno oivljavanje runog predenja i tkanja, nastojanje da se savladaju razlike kasta,
unapreivanje jedinstva izmeu Hindusa i muslimana te zabrana alkohola. Najvei uspjeh
ovog pothvata bio je bojkot parlamentarnih izbora i stvaranje izvanparlamentarne opozicije.
Pokret je u cjelini protekao spektakularno, ali uglavnom s premalo efekta. Gandhi nije
postigao svoj cilj: stjecanje samouprave u roku od godine dana, a ni bojkot nije posvuda
proveden beskompromisno. Dolo je i do osobnih sukoba, u prvom redu zbog spaljivanja
inozemnih tkanina u vrijednosti od vie milijuna funti. Dola je u pitanje i prognoza
mogunosti sklada izmeu hindusa i muslimana. Ve 1921. godine pobunili su se
muslimanski zakupnici na Malabaru protiv svojih bramanskih zemljoposjednika. Ustanak je
morala uguiti vojska. Indijsko vodstvo nije uvidjelo ni to da kalifat u islamskoj vjeri ve
odavno nema veliku ulogu i da islamski svijet izvan Indije vrlo ravnoduno promatra njegovu
propast.
Prigodom posjeta princa od Walesa ponovno je dolo do demonstracija i sukoba koje
Gandhi osuuje. Pokret zavrava u kaosu, borbom svih protiv sviju. Gandhi je prvi put
uhien, ali je nakon dvije godine osloboen prije nego mu je kazna istekla. Unato samo
relativnom uspjehu pokreta pokazalo se da je narod Indije spreman na velike rtve za
ostvarenje svojih ciljeva.4
4

Velika ilustrirana povijest svijeta, str. 7515. 7520.

Iduih osam godina do drugog velikog sukoba satyagraha od 1930. do 1934.

obiljeeno je zaotravanjem komunalnih problema, unutranjim razraunavanjima u
Kongresu, jaanjem socijalnih napetosti i britanskim pokuajima da se provedu reforme koje
ipak nimalo ne mijenjaju autokratski karakter engleske vladavine. Dvostruko poveanje
poreza na sol stvara nove nemire. U Kongresu je dolo do mimoilaenja u pitanju koju taktiku
valja primijeniti i treba li provesti opstrukciju ili ii putem institucija. Te su nesuglasice
dovele do toga da se otcijepila nova stranka Swaraj pod Chittaranjanom Dasom (1870 1925)
i Motilalom Nehruom (1861 1931), ocem Jawaharlala Nehrua. Ciljevi su te stranke
provoenje naela odgovornosti ministara prema legislativi, jedinstvene i autonomne vlade u
pokrajinama te stvaranje sredinje i pokrajinske legislative prema proirenom izbornom
pravu. Indijska vojska mora se nakon odreenog roka nacionalizirati. Round Table
Conference trebala bi stvoriti okvir unutar kojega bi se mogli ostvariti spomenuti ciljevi.
Vani projekti su nadalje Steel Protection Bill, pitanja uvoza stranog kapitala, snienje poreza
na sol, ukidanje poreza na potronju pamuka, osiguranje radnika, zatita indijske industrije i
sl.
U zakonodavnoj skuptini stranka Swaraj kadto se povezuje sa skupinom koja se
naziva nezavisna, a vodi je Jinnah. Tako nastala Joint-party nije se dugo odrala. Poto
pokret kailafat od 1924. godine gubi na znaenju, obnavlja se Sveindijska muslimanska liga s
Jinnahom kao predsjednikom. Ona zahtijeva za Indiju federativno ustrojstvo s punom
autonomijom pokrajina. Funkcije sredinje vlade moraju biti ograniene na poslove opeg
znaenja. Postupak reprezentacije u institucijama morao bi u svim pokrajinama zajamiti
jednaku i djelotvornu zastupljenost manjina. Ne bi se smio izdati ni jedan zakon ako ga odbije
tri etvrtine lanova jedne komune. Osim te dvije glavne stranke obnavlja se Hindu
Mahasabha (velika skuptina hindusa) s radikalnom strankom Rashtrya Svayamsevak Sangh
(RSS nacionalni savez dobrovoljaca). Iz Mahasabhe potekao je i Gandhijev ubojica.5
Od 1921. g. pod N. M. Royem, a zatim pod Englezom Philipom Sprattom sve je vee
znaenje Komunistike partije. U indijskom sindikalnom pokretu dolo je do rascjepa.
Stranku je u prvom redu ojaao veliki proces, tzv. Meerut Conspiracy Case, od 1929. do
1933. g. i osigurao joj mjesto u politikom ivotu Indije. Partija je u razdoblju od 1934. do
1942. g. bila proglaena ilegalnom, ali je ipak mogla suraivati u lijevom krilu Kongresa.
Taktiziranje britanske vlade krajem dvadesetih godina dovelo je do oivljavanja
indijske borbe za slobodu. Godine 1929. komisijski je trebalo ispitati djelovanje provedenih
reformi. S obzirom na predstojee izbore u Engleskoj komisija je uspostavljena ve 1927. g.,
5

Velika ilustrirana povijest svijeta, str. 7515. 7521.

a nazvana je po svom rukovodiocu sir Johnu Simonu. Od sudjelovanja u komisiji bili su

iskljueni indijski politiari pod izgovorom da su nedovoljno objektivni, to su u Indiji osjetili
kao nacionalnu uvredu. Zbog toga je rad komisije bojkotiran, a Kongres je istodobno sazvao
konferenciju da se predloi vlastiti nacrt ustava. No, ubrzo je dolo do razlika u miljenju.
Nacrt to ga je podnio Motilal Nehru, a koji predvia status dominiona, ne odobravaju
muslimani jer smatraju da on ne zatiuje dovoljno manjine. Radikalno krilo oko J. Nehrua i
Subhasa Chandra Bosea zahtijeva potpunu nezavisnost. Gandhijev utjecaj ponovno jaa te on
postie kompromis po kojem Britancima treba podnijeti ultimatum. Kongres bi se zadovoljio
statusom dominiona bude li zajamen do 31. prosinca 1929. Inae e zahtijevati potpunu
nezavisnost i pokrenuti novi rat bez primjene sile. Poto su Britanci izbjegavali izriit
odgovor, J. Nehru, koji prvi put postaje predsjednik Kongresa, u pono 31. prosinca 1929.
izjavljuje da se Indija proglaava nezavisnom. 26. sijenja 1930. (Dan nezavisnosti Indije)
Gandhi je dao da se u cijeloj zemlji proita manifest u kojem se u jedanaest toaka iznose sve
pritube. Poinje novi pokret satya-graha (1930. - 1934.).6

4.1. Mar soli

Indija se u prvom redu eli boriti protiv Zakona o soli. Gandhi s malom skupinom
odlazi na obalu Arapskog mora, propovijeda odricanje od nasilja i daje upute. On sam
simboliki kri zakon o soli skupljajui po obali nekoliko kristala soli. Njegov glavni cilj je
pomno uvano skladite soli u Dharasani. Nenaoruane skupine pribliile su se skladitu, a
straari su ih brutalno napali. Bilo je teko ranjenih i mrtvih. Britanska je vlada na taj pokret
uglavnom reagirala terorom. Na dnevnom su redu muenja, slijepo pucanje na skupine ljudi,
spaljivanje sela i masovna uhienja. Gandhi je takoer uhien.
Unato tome obje su strane spremne na kompromis i trae sporazum. Prva
konferencija okruglog stola pod predsjedanjem Ramsaya MacDonalda sastaje se u studenom
1930. Sloili su se da Indija mora biti federativno ustrojena i da sredinja vlada mora biti
odgovorna legislativi. Planira se proirenje izbornog prava, odvajanje Burme od Indije i Sinda
od Bombaya, uvrtavanje veih kontingenata Indijaca u armiju i ukidanje organizacije All
India Service. Indijski je Kongres odbio sudjelovati na toj konferenciji.7

6
7

Velika ilustrirana povijest svijeta, 7522. - 7523.

Velika ilustrirana povijest svijeta, str. 7523.

4.2. Pokret za neovisnost

Poetkom 1931. g. britanska je vlada pustila Gandhija na slobodu. On se ubrzo sastao
s potkraljem lordom Irwinom i sklopio s njime delhijski pakt. Iako su mnogobrojne skupine u
Indiji i Engleskoj nepovoljno ocijenile taj sporazum, potkralj je prvi put priznao Indijski
nacionalni kongres za najvanijeg predstavnika indijskog naroda. U kolovozu 1931. Gandhi je
kao jedini delegat Kongresa sudjelovao na Drugoj konferenciji okruglog stola u Londonu.
Konferencija se uglavnom bavila tehnikim pitanjima te se Gandhi vratio u Indiju praznih
ruku.
Treu konferenciju odranu pri kraju 1932. g. Kongres je ponovno bojkotirao. Kad je
Gandhi u sijenju 1932. opet proglasio graansku neposlunost, bio je uhien. U zatvoru se
posvetio drugom pitanju, pitanju harijana, problemu parija. 7. travnja 1934. formalno je
dokrajio pokret satyagraha koji nije donio nikakve uspjehe, ali je ojaao ugled Kongresa.
Nakon toga indijski se politiari bave pripremama za novi ustav. 1935. g. britanski je
parlament prihvatio Government of India Act. Taj se dokument sastoji od dijela koje u vezi s
federacijom i od dijela koji se odnosi na pokrajine britanske Indije. Englezi ele kneevine
okupiti u sveindijsku saveznu dravu kako bi ojaali konzervativne elemente naklonjene
Engleskoj. Tako bi se pojedine kneevine trebale dobrovoljno prikljuiti, a do federacije bi
dolo samo onda ako joj pristupi toliko vladara da njihovi podanici ine polovinu ukupnog
stanovnitva svih indijskih drava. Kongres je odbio te uvjete. Aden i Burma odvajaju se od
Indije. Istodobno se poboljava izborno pravo. Na izborima koji su odrani 1937. g. Kongres
je prvi put postao vladinom strankom.
U Indiji se izrauju programi narodnog prosvjeivanja i poboljanja zdravstvene
slube. Nasuprot tome komunalne se napetosti zaotravaju. Kongres pokazuje premalo
razumijevanja prema politikoj dinamici muslimana i provocira ih prejakim naglaavanjem
hinduskih elemenata. Jinnahov se utjecaj poveava i mogunost rascjepa Indije ocrtava se sve
jasnije uoi Drugog svjetskog rata.8
Na samom poetku rata Gandhi izraava britanskom potkralju lordu Linlithgowu svoje
simpatije za britanski narod, iako je ovaj ve 3. rujna 1939. proglasio da Indija stupa u rat, a
da indijske politiare uope nije konzultirao. Gandhi je dobio ovlatenje da pripremi novu
kampanju graanskog neposluha. Unato pojaanom pritisku u Europi potkralj je odbio
8

Isto, str. 7527. - 7529.

10

minimalne zahtjeve Kongresa te je bio spreman dati samo neznatne ustupke tako da je pokret
satyagraha ponovno zapoeo 17. listopada 1940. i potrajao do 6. sijenja 1942.
Pod ponovnim jakim utjecajima Gandhija Kongres je s neznatnom veinom prihvatio
Quit India Resolution koja je zahtijevala da se Indiji smjesta da sloboda. Ako Engleska to
odbije, Indijci su zaprijetili masovnim ustankom bez primjene sile. Britanci su brzo reagirali,
uhitili Gandhija te se ustanak slomio nakon dva mjeseca.9

4.3. Podjela Indije

Poto se Muslimanska liga reorganizirala 1934. g., kao voa nastupa Muhammad Ali
Jinnah. On trai autonomiju u podrujima s muslimanskom veinom. 1930. g. predloena je
unija graninih pokrajina, Britanskog Beludistana, Sinda i Kamira pod imenom Pakistan.
Pokuaji sjedinjavanja Lige i Kongresa nisu uspjeli. Rjeenje problema Jinnah vidi samo u
podjeli pa pri tom upozorava na velike vjerske, socijalne, kulturne i duhovne razlike.
Kabinetna je komisija 16. travnja 1946. iznijela plan osnivanja Pakistana. Kao Dan izravne
akcije odredio je 16. kolovoza, nakon ega je dolo do krvavih sukoba u Calcutti. Ti su sukobi
izazvali lananu reakciju. Atlee je izjavio da e se Velika Britanija do lipnja 1948. definitivno
povui iz Indije. Posljednji potkralj, lord Mountbatten, doao je do uvjerenja da samo podjela
Indije moe sprijeiti veliki graanski rat. Smatrao je da Indiji i Pakistanu mora dati status
dominiona unutar Commonwealtha. Jinnah i Kongres pristali su na diobu koju je odredio
posljednji indijski zakon, Indian Independence Bill. Prema njemu od 15. kolovoza 1947.
postoje dvije nezavisne drave Indija i Pakistan, svaka sa svojim punim pravima na
podruju zakonodavstva i pravosua. Time se zavrava britansko razdoblje Indije. Za
predsjednika vlade nezavisne Indije izabran je Nehru.10
Nasilje izmeu hindusa i muslimana se nastavilo sve vrijeme dok su milijuni
muslimanskih izbjeglica naputali Indiju na dugom putu do Pakistana, a milijuni hinduista
koji su se nali u Pakistanu prelazili u Indiju. Kako bi zaustavio rasprostranjeno nasilje,
Gandhi je ponovo odluio postiti. Objavio je da e ponovo jesti tek kada vidi jasne planove za
zaustavljanje nasilja. Post je zapoeo 13.01.1948. godine. Shvativi da Gandhi zbog slabog
zdravlja i starosti nee izdrati dugi post, obje su strane krenule zajedno raditi kako bi stvorile

Velika ilustrirana povijest svijeta, str. 7530.

Isto, str. 7532. 7533.

10

11

mir. 18. sijenja skupina vie od tisuu predstavnika pristupila je Gandhiju uz obeanje da e
raditi na miru te je time okonan Gandijev post.11

5. ZAKLJUAK

11

http://sadaovdje.com/Portal/Razno/mahatma-gandhi/

12

Gandhi je bio jedinstvena, neponovljiva i vizionarska pojava. Bio je nositelj

univerzalnih zamisli, poruka, ideja, motiviran ovjekoljubljem i eljom za dobrobit
potkontinenta i svih njegovih itelja.
Gandhi je na kraju svojim specifinim metodama, izvanrednom spiritualnom moi,
nenasiljem te snagom istine izbavio Indiju iz tradicionalne zaostalosti, oslobodio je
dvostoljetnog kolonijalizma. U kratkom je vremenu svladao najveu silu svog vremena.
S obzirom na neka Gandhijeva stajalita, mnogi su mislili da je on zastupao nazadak u
predindustrijsko drutvo. No on je elio napredak uz pomo zapadne tehnologije, ali ne uz
cijenu ovjeka kao ljudskog bia u tjelesnom i duhovnom smislu. Matao je o bogatoj Indiji,
ali ne kao o stroju kojemu je ovjek rob.
Uskoro nakon njegove smrti dolo je do vjerskog nasilja u Indiji i Pakistanu, ali su
Gandhijeva uenja ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima
svijeta.

6. POPIS LITERATURE

13

1. Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb

2003.
2. Neven Bogdani, Gandhijevo nenasilje i snaga istine, u: Hrvatska obzorja,
asopis Matice hrvatske, Split, prosinac 1999., godite VII., broj 4.
3. Velika ilustrirana povijest svijeta, Kerovani, Rijeka 1977.
4. http://sadaovdje.com/Portal/Razno/mahatma-gandhi/

14