I.

Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika

Polazina interpretacija u udbeniku
komunikacijski lanac:
pisac ----------- djelo ------------- itatelj

- posrednik u komunikaciji izmeu
pisca i itatelja
- prenosi pieve misli i osjeaje


Interpretacija pjesme u cijelosti

Moj prijatelju rijei su kojima se pjesnik obraa itatelju; doivljava ga kao prijatelja jer
e mu u svom djelu izraziti, odnosno prenijeti svoje najintimnije misli i osjeaje;
zato je knjiga koju itatelj dri u ruci samo dio pjesnika koji spava. Upoznavi pieve misli i
osjeaje, itatelj e ga oivjeti, odnosno pjesnik postaje itateljeva java.

Problemsko pitanje: Je li umjetniko djelo doista nain da se prevlada ljudska
smrtnost?

Druga strofa problematizira odnos pjesnikove sadanjosti i pjesnikove prolosti. Sadanjost
je smrt, a prolost je svijetli ivot pretoen u rime.

Problemsko pitanje: Kako je mogue pretoiti ivot u stihove ili u reenice?

U treoj strofi autor izriito spominje da je umjetniko djelo nain da se pobjegne od smrti.
U toj se strofi odgovara i na problemsko pitanje otvoreno nakon druge strofe: pisac je u aru
kovao stihove, znai bila mu je potrebna inspiracija, nadahnue, ar da bi mogao napisati
pjesmu. ar se moe povezati i s boli i sa sreom, ali injenica je da umjetniko djelo ne moe
nastati u svojevrsnoj ravnodunosti.
Ukoliko itatelj zatvorena srca ita pjesnitvo, sve je samo sjen i mrtvo slovo, tek kad on
otvori srce, moe osjetiti cijelu lepezu osjeaja koju mu je prenosio pjesnik.

Problemsko pitanje: itate li vi otvorena ili zatvorena srca? Zato?

Ljudska elja za ivotom, izraena preko pieve elje za posrednim ivotom (ivotom
preko itatelja).
etvrta strofa nudi odgovor na problemsko pitanje postavljeno u prethodnoj strofi: pisac e
itatelju (koji ita otvorena srca) prenijeti: Sve svoje ljepote| Sve misli, sve snove,| sve to
mi vrijeme nemilosno ote,| Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,| Sve uspomene

Problemsko pitanje: O emu najradije itate i zato?

Pisac se poistovjeuje s itateljem, osjea njegovu toplinu, njegov zanos, preuzima njegov
svjetonazor (obzor) i njegove ideale (zvijezde).

Problemsko pitanje: Koju korist itatelj ima od itanja?

Korist koju ima pisac od itatelja koji ita otvorena srca je mogunost da ivi preko samog
itatelja, da je mlad, da ljubi i da bude ljubljen.
Opet obraanje itatelju:moj neznani drue.

Problemsko pitanje: U kojem su smislu danas mogua prijateljstva s neznanim
drugovima?

Posljednji vapaj pjesnikov za ivotom, molba itatelju da ga probudi i ponovo oivi.

Problemsko pitanje: Ostaju li ovakvi vapaji pisaca uzaludni? Je li u dananjem dobu
interneta potisnuto itanje i zanimanje itatelja za knjigu?

Sestine, uglavnom jedanaesterac, rima (isprekidana); stilska izraajna sredstva: metafora (I
tko je ita u ivot me budi; Probudi me i bit u tvoja java). Na osnovi Pjesme mrtvog
pjesnika uenici upoznaju: litotu, eufemizam i oksimoron.

Novi pojmovi
Uenici preko Pjesme mrtvog pjesnika upoznaju:
Vrste strofa
Strofa je skup stihova organiziran da ini neku grafiki odvojenu cjelinu.
Za strofu rabimo i hrvatski naziv kitica. Strofe se najee nazivaju prema broju stihova:
distih (strofa od dva stiha)
tercet ( strofa od tri stiha)
katren (strofa od etiri stiha)
sestina (strofa od est stihova)
oktava (strofa od osam stihova).
Neke su strofe zbog ugleda i utjecaja glasovitih pjesnikih djela postale i bitnim osobinama
stalnih oblika, kao tercina (stalni oblik pjesme koja se sastoji od vie terceta povezanih tako
da se rimuju prvi i trei stih u svakoj strofi, drugi stih s prvim u sljedeoj strofi, a na kraju
pjesme ili pojedinog pjevanja posljednji je stih samostalan. Shema je tako aba bcbmnm n.,
stanca (ottava rima strofa od osam jedanaesteraca s ustaljenim rasporedom rima ababbcc).

Vrste stihova
Stih je jedinica pjesnikoga govora odreena posebnom ritmikom, zvunom i grafikom
organizacijom. Vrsta stiha odreuje se prema broju slogova u stihu pa razlikujemo npr.
osmerce (stih od osam slogova), deveterce, jedanaesterce, dvanaesterce koji su esti u lirskoj
poeziji, a u epskoj deseterci.

Stilska izraajna sredstva
Stilska izraajna sredstva koja emo upoznati su: oksimoron, eufemizam i litota.

Naziv Primjer Objanjenje Definicija
oksimoron o mrtvi ivote Pjesnik spaja
potpuno protuslovne
pojmove.
Oksimoron je
spajanje
protuslovnih
pojmova (npr. runa
ljepotica).
eufemizam Samo je dio mene
koji spava.
Uporaba rijei
spavati umjesto
umrijeti.
Uporaba blae rijei
zove se eufemizam.
litota mene vie Pjesnik kae mene Litota je upotreba
nema vie nema, umjesto
mrtav sam.
blaeg izraza.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi:
Pjesnik-pjesma-italac tvore jedinstvo, zatvoreni strujni krug. Pjesnik u pjesmu unosi sebe,
dio sebe, onu energiju koja je oteta smrti. Ta je energija sabita u stihovima. Pjesnik je mrtav,
nema ga, postao je zemlja, postao je trava, ali ne sav i ne samo zemlja i trava, jer dio njegova
ivota traje u stihovima. ()
Pjesma, prema tome, nije samo jezina struktura, sistem znakova, nego ivi organizam, dio
pjesnikova bia. Ista ivotna energija prela je u drugi oblik, u pjesmu.
Pjesma je kao i pjesnik: smrtna i ivotna. ivotna energija sadrana u pjesmi postaje aktivna
ako prostruji kroz ivot, ako se probudi. Spoj pjesme i ivota ini italac. italac nije samo
posrednik, provodnik energije, nego dio ivotnog kruga pjesnik-pjesma. Krug pjesnik-pjesma-
italac postao je zatvoren, jedinstven, a time otvoren ivotu. Uspostavljen je krug neprekidnih
mijena, nerazorivi ciklus ivota. Vlatko Pavleti


pjesnik u pjesmu unosi energiju koja je oteta smrti

pjesma sadri pjesnikovu ivotnu energiju

itatelj dio kruga pjesnik-pjesma, itatelj
je spoj pjesme i ivota

Zanimljivosti
Cesari ide u one nae pjesnike koji su najvie prevoeni. Osim na slavenske jezike (ruski,
poljski, eki, slovaki, ukrajinski, bugarski, slovenski, makedonski), pjesme su mu
prevoene na engleski, njemaki, francuski, talijanski, panjolski, hindu, maarski, rumunjski,
turski, albanski, gruzijski, a i na latinski i na esperanto.
Pored lirike, objavio je i niz napisa kritikog i memoarskog karaktera, izrekao niz prigodnih
govora na sveanostima posveenim naim kulturnim i povijesnim spomendanima, a preveo
je i niz novela s ruskog, njemakog, bugarskog i slovenskog jezika. Vlatko Pavleti

II. Himna: Antun Mihanovi, Horvatska domovina
Zadatak: analiza i interpretacija pjesme Antuna Mihanovia Horvatska domovina.
1. Definicija himne kao tradicionalnog ilirskog oblika: Domoljubna pjesma izraava ljubav prema
domovini, narodu, zemlji, kraju. U domoljubnoj pjesmi pjesnik se poistovjeuje s domovinom i
narodom i izraava svoje osobne osjeaje i misli te osjeaje i misli svoga naroda.
Razvoj himne: ???
2. Tema pjesme Horvatska domovina: Pjesnik opisuje svoju domovinu i obraa joj se.
Pjesnik govori o ljepoti svoje domovine, njezinu krajoliku i ljudima.
Prokomentiraj sljedee izdvojene motive:
Krajolik: uoi odnos izmeu motiva iz prirode i ovjeka. Prokomentiraj i navedi citat.
Citat: Vedro nebo, vedro elo, /Blaga prsa, blage noi /Toplo ljeto, toplo djelo, /Bistre vode, bistre
oi:
Ljudi ive u skladu s prirodom, pjesnik usporeuje vedro nebo s vedrim elom, blaga prsa s blagim
noima, toplo ljeto s toplim djelom i bistre vode s bistrim oima. Vidimo kako pisac izraava svoju
ljubav prema prirodi pa je usklauje s ljudima.
Narodni obiaji i ivot: citat: enju srpi, mau kose/ Djed se uri, snope broji, /kriplju vozi, brano
nose,/ Snaa predu malo doji:
Iz navedenog vidimo kako ljudi naporno rade da zarade za ivot i kako su ene pazile na svoju djecu.
Rat, suvremena problematika: citat: Rat je, brao rat junaci, /Puku hvataj, sablju pai /Sedlaj
konje, hajd pjeaci, /Slava budi gdi su nai!

U citatu vidimo sliku rata s pukama i sabljama, u ratu su stradavanja hrvatskog naroda bila velika
kao i razaranja hrvatskih kua i sela.
Prolost/povijest: citat: Dok mu njive sunce grije,/ Dok mu hrastje bura vije,/ Dok mu mrtve grob
sakrije, /Dok mu ivo srce bije!

Pjesnik se prema prolosti i domovini odnosi s potovanjem i ljubavlju, u njegovim rijeima to
moemo i uoiti.
3. Osjeaji: izdvoji stihove i imenuj osjeaje koje pjesnik izraava u pjesmi.
Mila si nam ti jedina = Ljubav prema domovini
Oj junaka zemljo mila = snaga
Lijepa naa domovino = divljenje domovini
il slobni, il su robni = nesloboda
Zdravo slobost duman lei = jakost i osloboenje
Ko junaci, ko Hrvati = hrabrost
Dok mu ivo srce bije = vjernost
Ko junaci, ko Hrvati,
ljae krvcu domovini = zajednitvo
4. Ritam: Ritam pjesme je polagan i svean, rima je a,b,a,b = ukrtena, himna ima 14 strofa po 4
stiha.
Ritminost postie rimom:

5. Istrai stilska sredstva u pjesmi.
navedi primjer za:
ANAFORA: Mila, kano si nam slavna,
Mila, si nam ti jedina,
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Dok mi njive sunce grije,
Dok mu hrastje bura vije,
Dok mu mrtve grob sakrije,
Dok mu ivo srce bije!
Retoriko pitanje: Magla, to li Unu skriva?
Personifikacija: Junaka zemljo mila, Vedro elo, toplo djelo, ivo kolo, puca zora...
Izradili: Marko Gavranovi, Ivona Disep, Ivona Dasovi, Veronika Poepan i Mirta Rajnovi


III. Oda: Petar Preradovi, Rodu o jeziku
Zadatak: Analiza i interpretacija pjesme Petra Preradovida: Rodu o jeziku (27 str.)
1. Oda je sveana i pohvalna lirska pjesma, nastala u staroj grkoj knjievnosti
Grki pjesnik Pindar (5. st. pr. Kr.) pisao je ode kojima uzvienim stilom slavi pobjednike
natjecanja, zaviaj i boanstvo. Bio je uzor pjesnicima u pisanju oda.
2. Tema pjesme Rodu o jeziku: ljubav prema materinskom jeziku
Pjesnikove misli i spoznaje o jeziku Ljub' si rode, jezik iznad svega, /U njem ivi,umiraj za
njega!/Po njemu si sve to jesi:
Svaki ovjek treba bit ponosan na svoj jezik,umrijet za njega ako je potrebno
Jezik u svakodnevnom ivotu je osnova komunikacije, ovjek bez jezika je kao bez identiteta.
Vanost jezika za bududnost svakog naroda ouvanje svoje kulturne batine
3. Ljubav: Ljubi si ga,rode,iznad svega
Tuga: Da ti suza lice kropi
Ponos: Tui potuj, a svojim se dii!
4.
Tu tuinu, tebi tvoje dolii/Tui potuj, a svojim se dii.
Ljub' si rode,jezik iznad svega/ u njem ivi, umiraj za njega.
Pjesnik poruuje da prihvadamo svoj jezik,te da ga ljubimo iznad svega,da za njega
ivimo i umremo.
5.
Preradovid se slui aforizmima:
Svaka zvijezda svojim svjetlom sijeva,
Svaka ptica svojim glasom spijeva.
Od Stambula grada do Kotara,
Od Crnoga do Jadranskoga mora.
Moto ove pjesme: Die Wahre Heimat ist eigentlich die Sprache Humboldt ( Prava je
domovina ustvari jezik)
Moto je tekst koji pisac citira na poetku, a slui mu kao polazite za djelo

IV. Elegija: Silvije Strahimir Kranjevi, Iseljenik

Istrai i predstavi definiciju i razvoj elegije kao tradicionalnog lirskog oblika.
Elegija je vrsta lirske pjesme u kojoj pjesnik izraava aljenje za prolou, za izgubljenom
ljubavi, sreom, ali za onim to je izgubljeno i nepovratno.
Elegija je nastala u antiko doba. (gr. elegion-distih)
U grkoj knjievnosti elegijom se nazivaju sve pjesme pisane elegijskim distihom. Pjesme su se
pjevale uz pratnju frule ili recitirale.
U rimskoj knjievnosti razvila se ljubavna elegija u kojoj pjesnik govori o osjeajnom
proivljavanju proetom boli, patnjom i aljenjem zbog neostvarene ljubavi.

Iseljenik
Tema: Koji je problem iz hrvatske prolosti Kranjevid uzeo kao temu ove pjesme?
-Kranjevi je za temu ove pjesme uzeo problem siromatva kao poticaj na masovno
iseljavanje iz Hrvatske krajem 19. stoljea
Kako je pjesnik poetski razvio i konkretizirao temu?
-Objanjavaju probleme tih ljudi, kako moraju ostaviti sve to imaju i krenuti na put. Uplaeni i
ne znajui kamo e i gdje.
Kakav je ton i raspoloenje u pjesmi?
-Raspoloenje je vrlo tuno jer govori o tome kako ljudi moraju napustiti svoje domove, djeja
pitanja bez odgovora, neki se vesele zbog odlaska, ali se nadaju povratku.
Kakvim je slikama doarana atmosfera na brodu?
-Atmosfera na brodu opisana je pjesnikim slikama kao npr. auditivnom slikom ( ''Tamo
robovati jadno, ptice gdje brbljave lijeu...'') i olfaktivnom slikom (''Kadulja gdjeno mirii...'')
3.) Tko je lirski subjekt pjesme? Kako ga pjesnik naziva? Citiraj stihove u kojima je opisan. U
kakvoj je situaciji prikazan? to doivljava? Koji motiv istie pjesnik u iseljenikovu
proivljavanju?
-Lirski subjekt je ovjek koji se iseljava u Brazil zbog ropstva u budunosti. Pjesnik ga naziva
primorcem, ovom, primorskim dobrijanom
citat, 5. Strofa:
''Primorski samo dobrijan ukoen uti i uti.''
Primorac se odvaja od svoje obitelji, te u tuzi doivljava privienje djevice Marije. Ali ga iz tog
privienja budi drugi parobrod.
Motiv koji pjesnik istie u iseljenikovu proivljavanju je ''dobrijan''
4.) Kakav dojam ostavlja slika ''Marine krune''?
U kojim je pojedinostima ocrtan kontrast zaviaja i tuine?
Kojom slikom zavrava pjesma? Kakvu asocijaciju izaziva u iseljeniku oznaka drugog
broda?
Zato je pjesma Iseljenik elegija? Dokai svoje tvrdnje!

-Pjesma zavrava sa dogaajem kako se drugi parobrod vraa u Europu. Oznaka
drugog broda asocirala je Iseljenika na maarskog vou revolucije Lajosa Kossutha.
-Pjesma Iseljenik elegija je zato to se u pjesmi govori o aljenju za prolou i za
onim to je izgubljeno i nepovratno.
5.) U pjesmi uoi obiljeja stiha i strofe.
Prikai obiljeja Kranjevieva jezika i stila (izbor rijei, oblika rijei, stilska sredstava-
navedi primjere)
-Pjesma je pisana vezanim stihom, ima rimu, ima jednak broj slogova u prva tri stiha u strofi, u
strofi prva tri stiha su esnaesterci, a etvrti stih je deseterac.
irnijem Atlanskim morem parobrod cjepove sijece /na njem su prosjaci hljeba sto ce na faram
brazila
Inverzija-glagol sijee na kraju stiha
metafora-lik zlokobnih krila-preneseno znaenje,
aliteracija-ponavljaju se suglasnici
gradacija-pilji i gledi i vidi-postupno jaanje poetnog dojma

V. DITIRAMB: Vladimir Nazor, Cvrak

DITIRAMB je lirska pjesma koja zanosno slavi ivotne radosti. Pjesma nastala u staroj Grkoj,
pjevala se u slavu boga Dioniza. Kasnije postaje pjesma u kojoj pjesnik s oduevljenjem slavi
ivot. Anakreontska pjesma nazvana je po grkom pjesniku Anakreontu, slavi vino i vinsko
raspoloenje.
TEMA: Odnos ovjeka i prirode
VIZUALNE:
Na kamu pu se suna, na travi grije crv!

AKUSTINE:
I cvri, cvri cvrak na voru crne smre

TAKTILNE:
PJESNIKE SLIKE Mnogo je ruku dira

OLFAKTIVNE:
I vonja sa doline,
I vjetra sa vrhunca!

GUSTATIVNE:
...Ja gutam ar sunani

Stihovi kojima se cvrak obraa ovjeku su npr. "A tebe Zemlja rodi da bude il i jak,da nosi
u njedrima radosti zlatni klju",to znai da smo roeni da budemo jaki i da u srcu nosimo
radost ivota. Odnos ovjeka i prirode je daleko od onoga to bi htio cvrak,ovjek se skriva
negdje unutra umjesto da izae van i pozabavi se prirodom.
Cvrak je simbol prirode.

Svijet je lijep, a ivot dar je s neba
U pjesmi cvrak govori o krajoliku, a ivot je dar koji smo dobili. Izraen je stav elje za
ivotom i da shvatimo koliko je ivot bitan. I meni se svia takvo razmiljanje o ivotu i
svijetu.


PJESNIKE FIGURE



ONOMATOPEJA:
KONTRAST:
zuji ko pela roj ASONANCA: METAFORA: ja sam
himna,
Dok uti gordi hram Pred oima jo se crni to bruji za oltarom
odurni zimski san dok uti gordi hram
ALITERACIJA:
I cvri, cvri cvrak na voru srne smre
HIPERBOLA:
Ja sam danas ispio sunce plamno

U stihovima pjesme Cvrak, uoavam rimu i izraene emocije.

VI. Epigram: Stanko Vraz, Nadriknjitvo
Istrai i predstavi definiciju i razvoj epigrama kao tradicionalnog lirskog oblika.
-epigram je kratka, satirina pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja
-pisan je u stihovima
-kratak
-esto je satirine prirode (ismijavanje, ruganje,kritiziranje: pojedinaca,drutvenih pojava,
povijesnih dogaaj. )
-teme epigrama: drutvene pojave i dogaaji, kulturni i knjievni ivot, ljudske mane i
karakteri, ljubav.
-najpoznatiji rimski pisac epigrama bio je Marcijal
napisao je 15 knjiga epigrama, posvedenih,nadgrobnih, podrugljivih i satirinih.

Nadriknjitvo.
Koga Vraz kritizira u svom epigramu?
Kakva je situacija, to se pisaca tie, u hrvatskoj knjievnosti?
ORBA: objasni preneseno znaenje te rijei.
to pjesnik misli o europskoj knjievnosti?

Stanko Vraz: (1810.-1851.) rodom je Slovenac, pravo mu je ime Jakob Frass. Gimnaziju je
zavrio u Mariboru, a u Grazu studij filozofije. Godine 1838. seli se u Zagreb i pie na
hrvatskom jeziku. U Hrvatskoj u to doba jaa ideja o potrebi ujedinjenja Junih Slavena, o
stvaranju zajednikog jezika i knjjievnosti. Vraz je smatrao da su Slovenci preslabi da bi
stvorili samostalnu nacionalnu knjievnost. Oekivao je da e tek ilirizam i tokavtina
omoguiti intenzivniji knjievni ivot i Slovencima i Hrvatima. Umro je od tuberkuloze.

-Vraz u djelu kritizira knjievnost.
-RIJE ORBA: Pjesnik je smatrao da hrvatska knjievnost treba nositi vlastite crte isto tako
kao to Slovenska knjievnost treba stvarati neto novo, vlastito.
-Vraz europsku knjievnost smatra naprednom, duhovnijom, oni su je izgradili na svoju
osobnost.
Izdvoji i obrazloi bitne Vrazove misli iz svake strofe.
Vraz u prvoj strofi govori kako knjievnost unitava slovenski duh. U drugoj strofi govori o
knjievnosti bez duha, a u treoj metaforom pisci kao hranitelji europskog duha govori o
razlici izmeu hrvatske i europske knjievnosti. U etvrtoj strofi govori o nemogunosti
utjecaja knjievnosti na duhovni razvoj naroda.

VII. Epitaf -Steci

1.) Istrai i predstavi definiciju i razvoj epitafa kao tradicionalnog lirskog oblika.
EPITAF - nadgrobni natpis u kojem se na pjesniki nain izraava odnos prema ivotu i smrti.
U antiko doba postajo je obiaj stavljanja epitafa na nadgrobne ploe. Namjera je da se sauva
uspomena na pokojnika.

2.) Proitaj tri ponuena epitafa na stecima i popuni tablicu.

SE LEI HRELJA
Tema: Naporan rad na zemlji
Motivi: Zemlje,danom,batina
Misli: Rad se isplatio i sad uiva u svojoj batini

SLOVO O VREMENU
Tema: Vrijeme brzo prolazi
Motivi: Boe,slovo,vrijeme
Misli: Vrijeme prebrzo prolazi,ali neki trenutci se ine dugi

SLOVO ZA IVANA
Tema: Ivan se oprata od bratije i druine
Motivi: Zemlja,bratija,druine
Misli: Vjeruje i da e netko uspjeti i poslije njega

3.) Proitaj pjesmu Maka Dizdara Zapis o Zemlji
Uoi specifinosti iznoenja misli u pjesmi.
Kojim epitetima pjesnik oslikava Bosnu odgovarajui pitanja njoj?
Protumai pjesnikovu tvrdnju da je Bosna '' prkosna od sna''.
Uoi obiljeja stiha i strofe. Kojim je postupcima ostvaren ritam?

Specifinosti misli u pjesmi su o Bosni te kakva je ta Bosna kako ju pisac doivljava i kakvo
miljenje ima o njoj.
I posna i bosa da prati
I hladna i gladna
prkosna
PRKOSNA OD SNA - ele da se to sve promjeni i da bude drugaije i bolje nego to je sad.
Bosna sanja o boljoj budunosti.
Obiljeja stiha i strofe : slobodan stih
Ritam je polagan

VIII. Josip Pupai: Zaljubljen u ljubav
- TEMA- ljubav (o voljenoj eni sjedinjuju
Se osjedaji koje pobuuje: priroda, ivotinje
Drugi ljudi, radosni trenuci,sve to pjesnik voli)
Ljubav je osjedaj koji oplemenjuje.
- Voljena ena: prsti, struk, kosa, vrat, hod, pjesn. Ideal .
- Imena: vidra, lasica, jegulja, janje....
- Strofina pjesma, slobodan stih, opkoraenje i
Prebacivanje usporuje ritam.
- Uporaba perifekata:ljubav propada prolosti, tuno,sjetno ras.
- Stilske figure:poredba, metafora, reducirane inter punkcije.
IX. Dobria Cesari, Vagonai

Polazina interpretacija u udbeniku
slika vanjskih obiljeja siromatva : unutarnja stanja koja prate siromatvo


nemo, tuga, oaj
rezignacija (mirenje s postojeim)


Interpretacija pjesme u cijelosti
Pjesma zapoinje zamjenicom mi, dakle pjesnik se identificira s vagonaima i njihovom
ivotnom situacijom. Drugi je stih ironian komentar na situaciju vagonaa: njihovi vagoni
nisu nikada na putu, u smislu da ne smetaju drugima, ali i u smislu da su stalno na istom
mjestu.
Skuenost ivotnog prostora (u jednom je kutu krevet, kuhinja u drugom kutu) ukazuje na
siromatvo, odnosno skuenost ivotnih prilika u kojima se vagonai nalaze.

Problemsko pitanje: Kako se u dananje vrijeme manifestira siromatvo?

U drugoj se strofi apostrofira dimnjak (eljezni, nahereni, runi) koji ukazuje na vagonae i
njihov izgled u drutvu u kojem se nalaze.
Istiu se stare i dim zbog ega i najljepi dani porune. Dakle, dok u prvoj strofi ulazimo u
vagone i ivotni prostor vagonaa, u drugoj se strofi ukazuje na ugoaj u kojem oni ive.

Problemsko pitanje: to utjee na to da i vama najljepi dan poruni?

U treoj strofi opet ironija: duga ulica s imenom Naputena pruga. Anadiploza ukazuje na
vanost injenice da je ulica jako duga.

Problemsko pitanje: Kako biste opisali dananje kvartove siromanih?

etvrta strofa ukazuje na kune brojeve te na veliinu eljeznikog kunog broja. Time se
ukazuje na obiljeenost siromanih u drutvu u kojem ive (to je veliki bijeli eljezniki broj).

Problemsko pitanje: U kojem su smislu siromani i danas obiljeeni u drutvu?

Peta strofa govori o vrtu pokraj kue, opet je uoljiva ironija: ukraj pruge dra naziva se
vrtom u kojem se igraju djeca.
O tekom ivotu i poloaju djece govore stihove da djeca trebaju u igri zaboraviti glad i pla.

esta strofa nedjelja kao dan za opijanje, pjesmu i nasilje u obitelji.

Problemsko pitanje: Je li nasilje u obitelji svojstveno samo siromanim obiteljima? Koje
je vae miljenje o tom problemu?

Svijest o injenici da alkohol razara ovjeka, no alkohol kao jedini nain da se doe do
utjehe.

Problemsko pitanje: Zato toliko alkoholiara u suvremenom drutvu? Zbog
siromatva?

Kontrast izmeu bogatih i siromanih: bogati koji ljetuju i siromani koji ostaju raditi.

Problemsko pitanje: Kako se danas manifestira razlika izmeu bogatih i siromanih?

Ironija vidljiva u stihovima da umjesto vagonaa svijetom putovahu njihovi stanovi.

Ponavljanje stihova o alkoholizmu i utjesi zatvaraju krug: nita se ne mijenja, stanje
siromanih vagonaa ostaje isto.

Problemsko pitanje: Je li drutvo danas dovoljno senzibilizirano za siromatvo?

Pjesma je strofina, strofe su katreni, postoji rima (abcb, isprekidana).


Novi pojmovi
Stilska izraajna sredstva
Naziv Primjer Objanjenje Definicija
Epiteti eljezni, nahereni,
tuni (dimnjak)
Rijei koje se dodaju imenici
kako bi se
omoguilo stvaranje ivlje,
potpunije, jasnije ili u neemu
osobito karakteristine
predodbe neke stvari, pojave,
ivog bia ili osobe.
Epitet je ukrasni
pridjev.
Poredba Ko na bijeli
eljezniki broj
Sam prilog kao ukazuje da se
neto s neim usporeuje.
Poredba je pjesnika
figura koja nastaje
kada se neto s neim
usporeuje.

Ironija






(Mi stanujemo u
vagonu)
to nije nikada na
putu
U primjeru uoavamo vanjsko
(naoko pozitivno gledite):
vagon nikad nije na putu, a
iznutra se nasluuje potpuno
negativno gledite (siromani
nisu nikome na putu, oni su na
samim marginama drutva).
Ironija je figura
odreena
izraavanjem preko
suprotnosti: misli se
zapravo obrnuto od
onoga to se izravno
kae.
Poli-
sindeton
(I vrt imade naa
kua)
Veznik i se ponavlja radi
naglaavanja, a ne zbog
gramatike potrebe.
Polisindeton je
gomilanje veznika
bez gramatike
potrebe.
Refren
Refren stih, dio stiha ili pak strofa koja se ponavlja.
Uglavnom slui da se estim ponavljanjem utvrdi odreeni ritam i naglasi vanost nekih rijei
ili sintagme, ali i tome da se ponavljanjem nakon novih motiva upozori na mogua nova,
proirena znaenja ponovljenih rijei ili njihovih sklopova.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi
Cesari je velikim dijelom svojih pjesama poznat kao lirik s mnogo socijalnog osjeaja. On
je i s prodornou pogleda i snagom izraza iznosio svoje susrete s bijedom i nepravdom. Ipak,
njegovi socijalni osjeaji nisu ga doveli do toga da bi postao programatski socijalni pjesnik,
nego je u svakom sluaju ostao lirik ovjek koji je pisao o onome to je osjeao. Antun Barac

Zanimljivosti
Mogue je u pjesmi potraiti stav pisca prema vagonaima i siromatvu. Uenici zakljuuju
da ve time to se identificira s njima (lirsko mi) pjesnik osjea njihovu patnju, osjea se
dijelom skupine socijalno ugroenih i suosjea s njima.
Prepoznatljiva je pieva ironija kao jedini nain otpora siromatvu, jer ponavljanjem strofe o
alkoholu ukazuje na to da je situacija bezizlazna, sve se ponavlja, nita se ne mijenja.

X. Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom

Polazina interpretacija u udbeniku
lirski subjekt ------------- domovina
- dio bia lirskoga subjekta

- bol, tuga, suosjeanje, briga
ponos
ljubav

Interpretacija pjesme u cijelosti
Ve se u prvoj strofi najavljuje odnos lirskog subjekta prema domovini srce kao mjesto
gdje se domovina nalazi, doivljaj domovine kao raja i gutanje vlastite boli ukazuje na to
da je domovina ugroena od onih koji je ele unititi i poraziti.
U drugoj strofi lirski subjekt doivljava poniavanje domovine kao vlastito ponienje i
vlastito nestajanje, domovina je dio njegovog vlastitog bia.
Ve je u prvim dvjema strofama uoljiva neizmjerna ljubav prema domovini koja prelazi u
bol zbog stanja u kojem se domovina nalazi.
U treoj strofi pjesnik naziva domovinu boanstvom, smrt domovine je i njegova smrt.
Domovina mu je jedina preostala, s domovinom lirski subjekt povezuje mladenake snove i
djetinjstvo.

Problemsko pitanje: Tko ili to danas ugroava vau domovinu?

Metaforom poara koji suklja da opri krila lirskom subjektu i domovini ponovo se ukazuje
na opasnost koja prijeti domovini, ali i na stanje u njoj (ona je gotovo poraena Na svojem
srcu grijem ve klonula joj bila), ali ljubav je i dalje neunitiva (I ljubim njenu sjen. Time
zavrava prva kompozicijska cjelina u kojoj se izraava odnos lirskog subjekta spram
domovine.
U drugom dijelu izraava se odnos lirskog subjekta prema slobodi. Najprije se istie vanost
povijesti domovine, njezine prirodne ljepote te injenica da lirski subjekt kao pojedinac treba
napustiti te ljepote jer ga ugroava netko neimenovani, ali mnogo jai, onaj koji gazi sve pred
sobom.
Zato je lirski subjekt preplaen i stalno provjerava je li domovina na svojemu mjestu.
To moemo shvatiti dvostruko: pitanje je li domovina jo na svojemu mjestu u njegovom srcu
i je li ona jo na svojem mjestu u stvarnom svijetu, odnosno egzistira li ona jo uvijek kao
zemlja u granicama u kojima je bila.
Slijedi aforistian stih o slobodi te o pojedincu koji je postaje svjestan i koji je poinje cijeniti
tek kad je ona ugroena.

Problemsko pitanje: to je za vas sloboda?

U treem dijelu ukazuje se da se ipak uje truba (znai da se u domovini opiru neprijatelju i
pokuavaju ouvati njezinu samostalnost), pjesnik vidi bojna jedra koja se suprotstavljaju
neprijatelju.
On samo izvana promatra stanje u domovini, zato se osjea kao zvijezda koja je osuena na
lutanje.
U posljednjoj strofi izraena je misao da e tek smrt donijeti osloboenje i pjesnika i njegove
ljubavi prema domovini.

Problemsko pitanje: Kako doivljavate stih Tek kad mi jednom s duom po svemiru se
krene?

U pjesmi se izmjenjuju etrnaesterci i esterci ime se usporava ritam. Mnotvo je stilskih
izraajnih sredstava: metonimija (Moj dom), metafore ( tek u srcu je nosim; gdje raj da ovaj
prostrem; I sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee; Mom otkinue biu sve, njojzi to
uzee), polisidetoni (ponavljanje veznika i bez gramatike potrebe), inverzije (tek u grud
sam je skrio), poredbe (Ko ia zadnji dah)


Novi pojmovi
Inverzija
- stilsko izraajno sredstvo: obrnut poredak rijei (npr. tek u srcu je nosim glagol u
pravilu ne dolazi na kraju reenice)
Arhaizam
- rije, izraz ili oblik koji pripada nekom starijem stupnju u razvitku jezika (npr. ie, botvo,
utoma)
Rima
- parna aa bb cc Rima je glasovno podudaranje na kraju stihova ili
- ukrtena abab na kraju nekih stalnih dijelova stihova. esto se
- obgrljene abba rabe i hrvatski nazivi srok i slik.
- nagomilane aaaa bbbb Rime dolaze u strofama u razliitim rasporedima.
- isprekidane abcdabcc Uobiajeno je njihovo ponavljanje oznaiti malim
slovima abecede: tako su parne rime one koje vezuju dva
uzastopna stiha, a oznaavaju se aa bb cc, ukrtene dolaze naizmjenice u stihovima
(abab), obgrljene prema shemi abba, nagomilane kada se jedna rima ponavlja u vie stihova
(aaaa, bbbbbb) te isprekidane kada nema vrste sheme, npr. abcdabcc

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi
Pogled, zalet u zvijezde samo je izraz pjesnikove tenje da se iz blata i skuenosti hrvatskih
prilika vine u prostore koji i emotivno i racionalno potpunije govore o smislu ovjekova
postojanja na ovoj mrvici svemira. Ivo Frange

emotivno osjeajno; racionalno razumno

Zanimljivosti
Prema pisanju Kranjevieve supruge Ele u lanku Moj Silvije, Kranjevi je duboko
proivljavao svaku svoju pjesmu.
Moe se rei da je svaka njegova pjesma komadi njegova ivota, njegove due. Najprije
niknu u njemu zamisao, ideja pjesme. Tu ideju on dugo nosi u glavi. Znade proi po nekoliko
mjesece, Onda istom sjedne da napie pjesmu. A i to doe iznenada Ali kad je pjesma
dovrena, onda je sasvim izmoren, izmuen, zaista kao da mu se otkinulo neto od ivota.
Vidi se, da ta to i fiziki troi Svaka njegova pjesma, kad izie ispod njegova pera, gotova
je umjetnina, no on nije jo zadovoljan. etiri-pet puta znade on preraditi, prepisivati svoju
pjesmu, zapinjui kadikad samo kod jedne rijei, koja mu se ne ini skladnom

XI. Nikola op, Kuda bih vodio Isusa

Polazina interpretacija u udbeniku
- stvarni, fiziki prostor ------------- duhovni, metafiziki prostor
u opovoj pjesmi
Isus ulazi u ljudsku stvarnost
supatnik i suputnik, Isus (sin Boji, moralna vertikala,
prijatelj, olienje simbol najviih vrijednosti)
blagosti, topline, suosjeanja


Interpretacija pjesme u cijelosti
U pjesmi moemo pratiti odnos lirskog subjekta prema Isusu, odnosno odnos dvaju prostora:
stvarnog, fizikog prostora kojem pripada lirski subjekt i duhovnog, metafizikog prostora
kojem pripada Isus.
U prvoj strofi lirski subjekt kradom nosi veeru (kruh) Isusu koji je nagnut nad novine i tuan.
Isus je uao u stvarnost lirskoga subjekta, lirski subjekt ga kriom posjeuje, a Isus ba ita
novine upoznaje svijet preko novina.

Lirski subjekt promatra Isusa sa strane, promatra mraenje njegova lica zbog vijesti koje ita.

Problemsko pitanje: Isus se rtvovao za ljude, je li njegova rtva bila uzaludna?

Lirski subjekt preispituje sebe i svoj odnos prema svijetu: osjea stid zbog ovjeka i njegovih
radnji i pita se ima li snage braniti svijet pred moralnim autoritetom kakav je Isus.
U posljednjoj strofi Isus pada pod teretom kria, odnosno svijeta i njegove bijede, a u oku
lirskoga subjekta sjaji radost ovjeka.
Zato?
Radost ovjeka koji u Isusu prepoznaje ovjeka i koji od Isusa ne oekuje intervenciju u svijet
koji je pun nepravde i zla, koji u Isusu vidu supatnika i uzor s kojim svakodnevno ivi,
blaguje, razgovara. Isus tako postaje olienje blagosti, suosjeanja i topline.

Problemsko pitanje: Kamo biste odveli Isusa i zato?

op dakle doivljava Isusa kao ovjeka, kao duhovnu vertikalu i oslonac od kojeg oekuje
suosjeanje i suputnitvo u ivotu. Od kojeg oekuje duhovne, unutarnje razgovore i susrete
kojima on moe objasniti sebe kao ovjeka.
Strofe su katreni, postoji rima.

Novi pojmovi
Simbol
Simbol je u najirem smislu znak koji oznauje neki pojam ili na njega podsjea,
najee kao lik koji upuuje na prikriveni smisao; smatra se stilskim izraajnim sredstvom
koji nastaje prenoenjem znaenja, npr. kri je simbol kranstva.
Anafora
Anafora je ponavljanje rijei na poetku stiha (npr. Dok
Dok ).
Retoriko pitanje
Retoriko pitanje je pitanje na koje se ne oekuje odgovor
(npr. ime u moi da te utjeim u tom asu,
stojei pred tobom sav stidom obuzet?).

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi

U zbirci Isus i moja sjena (1934.) op afirmira edni katolicizam (Frange), oovjeuje
Isusa, dovodi ga meu ljude i ivotinje, uvodi u krmu, promatra kako veera ili kako ita
novine. U dehumaniziranu svijetu boanski gost, pjesnikov sudrug, prolazi krini put ljudske
svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuenosti. Pjesme su najee realizirane u
katrenima s ukrtenom rimom; stihovi su djelomice pravilni, izraz jednostavan, bez ukrasa i
retorikih bravura. Kreimir Nemec

- zbirka pjesama Isus i moja sjena (1934.) afirmacija tzv. ednog katolicizma

- oovjeenje Isusa; dehumanizirani svijet
kao krini put, Isus kao svjedok patnje i
otuenosti

Zanimljivosti
Prve pjesme op je objavio kao etrnaestogodinjak.

XII. Antun Gustav Mato, Jesenje vee

Polazina interpretacija u udbeniku
tmuran jesenji pejsa ---------- ljudski nemiri

usprkos sveopem umiranju, jablan ape o ivotu

Interpretacija pjesme u cijelosti
1. strofa: pjesma poinje epitetima: olovne; teke; inverzija (snove snivaju), ali i etimoloka
figura: ponavljanje istog korijena u dvjema rijeima; epitet monotone, utom i golim.
Pjesma poinje epitetima ime se naglaava tmurnost i teina samoga pejsaa. Ali
personifikacija (oblaci snivaju), ukazuje da je negdje u pozadini cijeloga pejsaa ovjek koji
mu je i pridodao ljudske osobine.

Problemsko pitanje: Imenujte funkciju stilskih izraajnih sredstava u navedenoj pjesmi.

2. strofa: aliteracija (ponavljanje suglasnika r), pleonazam (crne vrane), metafora (sunce u
ranama).
Personifikacija (sunce u ranama mre i motri) ukazuje da je ovjek i dalje skriven, odnosno da
povezuje pejsa s ljudskim stanjima i raspoloenjima.
U drugoj strofi nadziru se kue, toranj, vrbe i crne vrane koje su, prema predaji, nagovjetaj
smrti i stradanja.

U treoj strofi imamo motiv ljudskih nemira ime se humanizira pejsa, odnosno pejsa se
izrijekom povezuje s ljudskim raspoloenjem (to se nagovjetavalo personifikacijama iz
prethodnih strofa).

U etvrtoj strofi imamo motiv gordog jablana koji u sveopem umiranju apue o ivotu;
moemo ga shvatiti kao izdvojenog pojedinca (umjetnika, pjesnika) koji govori o ivotu ono o
emu drugi ute.
U ovoj strofi opet imamo personifikaciju (gordi jablan, gordost kao ljudska osobina
pridodana ja jablanu) i poredbu (Kao da je samac usred svemira.)

Problemsko pitanje: Je li zavretak pjesme optimistian ili pesimistian? Zato?

Pjesma je sonet.

Novi pojmovi
Humanizirani pejsa
Humanizirani pejsa je povezivanje pejsaa s ljudskim raspoloenjem.



Asonanca i personifikacija
Stilsko izraajno
sredstvo
Primjer Definicija
Asonanca Jesenje vee Asonanca je ponavljanje
samoglasnika radi postizanja
nekog efekta.
Personifikacija Olovne i teke snove snivaju
Oblaci
Personifikacija neivom se daju
osobine ivog.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi
Sve je mrano, hladno sve. Pjesnikov se doivljaj prenosi na svu okolnu prirodu; i ne
samo na nju. Prenosi se na ivot, na vlastiti i na ivot uope: sve je mrano, hladno suton se
sputa, ceste se u tome mokrom krajoliku tek nasluuju, ali nestaju odmah, utapaju se u puste,
beutne daljine, iz kojih izviru svi nai nemiri. Time je ujedno, tim ljudskim nemirima, i
pejsa definitivno humaniziran Sad je odjednom taj ljudski nemir pokazao da je ovjek tu,
da je zapravo itav taj pejsa pjesnika uznemirio, odnosno dao mu priliku da konkretizira
doivljaj svojih nemira. Ivo Frange

humaniziran oovjeen,poput ljudskoga

- doivljaj pejsaa = doivljaj prirode, doivljaj ivota
- ukazivanje na izvore ljudskih nemira
|
humanizirani pejsa


Vladimir Vidri, Jutro

Polazina interpretacija u udbeniku
svitanje: prijelaz tame u svjetlost

- ugoaj na granici sna i stvarnosti

Interpretacija pjesme u cijelosti
Pjesma zapoinje imperfektom Svitae. Slijedi aorist bi (Jo bi tama u lugu.) Dakle,
prelaenje tame u svjetlost, noi u dan, sna u javu. Glagolski oblici koji su danas rijetki jo
vie doprinose ugoaju pjesme i daju joj neku patinu starine.
Potom Pan, mitoloko bie i njegov smijeh. Pojava mitolokog bia svjedoi da je cijeli
pejsa na granici sna i jave, odnosno da se radi o opisu duhovnog, a ne stvarnog pejsaa.
Pan i njegov smijeh u pejsau ukazuju na radost i ljepotu buenja te na injenicu da se ljepota
vanjskoga pejsaa moe obogatiti i duhovnim tvorevinama kako bi se iskazao
vlastiti doivljaj prirode.

Problemsko pitanje: Koja biste nestvarna bia vi umetnuli u pejsa i zato?

U drugoj se strofi javljaju boje: zelena (trava), plavojke (Nimfe), bijeli (vijenci) na glavi.
Ljepota Nimfi i prirode pojaana je ljepotom plesa, gibanjem i vizualnim skladom.
Sve je razigrano, sneno i lijepo u svom buenju i igri.

Problemsko pitanje: to vama predstavlja ljepotu u prirodi?

U treoj strofi mitoloka bia zamjenjuje rosa koja je pala i koja se blista u krupnim kapima.
Jedina dinamika je treptanje i drhtanje jasike irokog lista. Kao da pogled skree iz unutra
prema van, zamjeuju se detalji ljepote u prirodi i sklad koji u prirodi postoji.

etvrta strofa ponovo donosi motiv Pana te ljepotu prirode upotpunjene zvukom gajdi i
umom vjetra. Trotoje ukazuje da je slika nedovrena, odnosno da ljepota nije dokraja
izreena.
Stih je uglavnom jedanaesterac, strofa je katren, rima je abcb.
Od stilskih izraajnih sredstava uoljivi su epiteti i polisindeton (ponavljanje veznika bez
gramatike potrebe).

Novi pojmovi
Mitoloka bia
Mitoloka bia su ona koja pripadaju jednoj od mitologija. U Vidrievoj pjesmi Jutro
spominju se grka mitoloka bia, nimfe i Pan, to pokazuje da pjesnik u svoj doivljaj
prirode moe ukljuiti i ono to ne pripada vanjskoj, nego njegovoj unutarnjoj stvarnosti
Aliteracija
Aliteracija je stilsko izraajno sredstvo - ponavljanje suglasnika radi
postizanja nekog efekta, npr. Dre i trepti
Jasika irokog lista.
(ponavljaju se suglasnici koji ukazuju na drhtanje i treptanje u prirodi)
Citat koji se moe iskoristiti u nastavi
Vidrievi pejsai svjedoe o bitnoj povezanosti Vidrieve lirike i slikarstva. Naime, upravo
vizualna i likovna logika bitno odreuje cjelokupnu autorovu poetiku.
Vizualno naelo oituje se ponajprije kao koloristiko kontrastiranje svjetlosti i tame. Mnoge
su pjesme komponirane tako da svijetli stihovi ili strofe smjenjuju tamne.
Naelo gledanja podrazumijeva distancu izmeu lirskoga subjekta i prikazivanoga svijeta.
Odatle, po svemu sudei, pjesnikova tenja da lirsku temu odmakne bilo u mitologijsko-
povijesnome, bilo u prostornome, bilo u emocionalnome smislu. ()
Ipak, treba upozoriti i na osebujnu tehniku zumiranja kojom se Vidri slui da bi
neoekivano i trenutano preao s makroplana na mikroplan. Time se postiu izuzetni
slikarski i kompozicijsko-ritmiki uinci. Josip Uarevi

- povezanost Vidrievih pejsaa i slikarstva
|
vizualna i likovna logika (kontrastiranje svjetlosti i tame,
distanca izmeu lirskoga subjekta i prikazivanog
svijeta, tehnika zumiranja)


Zanimljivosti
Vladimir Vidri je jedan od sudionika spaljivanja maarske zastave u Zagrebu povodom
dolaska Khuena Hedervarija (1895.) g.