Sie sind auf Seite 1von 11

1.

UVOD
Kroz ovaj rad cilj mi je istražiti i bolje upoznati rad i djelo velikog
kraiškog pjesnika Skendera Kulenovića.U svojim djelima vješto je oslikao
djetinjstvo onakvo kakvog ga je sam doživio što nam pobuđuje želju za
otkrivanje novih stvari iz autorovog života.Tematiku je bazirao za kraiško
podneblje što me je još više privuklo njegovim djelima.Pošto je i sam bio žrtva ratnih
zbivanja to sam protumačila kao sličnost sa svojim doživljajima iz
djetinjstva.Emocije u njegovim djelima govore kojim je žarom pisao i
koliko je želio približiti teme svim čitaocima.

1
2. REALIZAM U KNJIŽEVNOSTI
Termin realizam ima dvojako značenje:
• označava metod oblikovanja književnog umjetničkog djela;
• književni pravac, epoha u historiji književnosti.
Realizam kao metod je postao dominantan u trećem desetljeću 19 st., jer
ga postepeno prihvaća većina pisaca i na snazi je zavisno od književne
sredine sve do kraja stoljeća.
Čim je metod realizma prihvaćen od većine pisaca koji pokazuju slična
tematska opredjeljenja,koriste slične stilsko izražajne postupke i iskazuju
slična shvatanja u društvenim i umjetničkim pitanjima nastao je književni
pravac realizam i posebno razdoblje u historiji evropskih književnosti.
Realizam se bazira na objektivan svijet, na pozitivne činjenice,prirodnost i
odmjerenost u pokazivanju osjećaja.1

3. REALISTIČKA PRIČA
Realistička priča je stvaralački refluks pisca na događaje u
stvarnosti.Pojam realistički se ne uzima u značenju pripadnosti ralizmu kao
književnom pravcu.Pojam realizma u dječijoj literaturi je opozicija
fantastičnoj literaturi a u djelima je prisutan i do danas.U dječijoj
književnosti realistička su djela ona koja predstavljaju dijete u određenom
vremenu i okruženju, te životnim putevima junaka koji su često
nezamislivi. Početkom 20 st., u dječijoj književnosti se pišu djela o
kreativnim pojedincima i družinama koje pokušavaju riješiti neke
probleme.Realističko prikazivanje djece u literaturi je prevladalo u prvoj
polovini 20 st., što su mnogi kritičari smatrali kao osvježenje u
literaturi.Dijete se nije posmatralo kao objekat priče nego je bilo akter koji uzima
sudbinu u svoje ruke.

3.1 REALISTIČKA PRIČA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE


Pisci iz Bosne i Hercegovine su ovim žanrom prikazivali društvo svog
doba putem jednostavnog jezika i stila.Razlike su se osjećale isključivo
zbog vremena kad su djela pisana kao i socijalnih prilika.U njihovim
1 www.scribd.com
2
pričama govorilo se o djeci i njihovoj sudbini.Mnogi su se pisci vraćali u
svoje djetinjstvo te oživljavali davne uspomene.Pisci koji su njegovali ovj
žanr na našem području su:Ivo Andrić,Hasan Kikić,Skender
Kulenović,Šukrija Pandžo,Rizo Džafić,Alija Dubočanin i dr.

4. SKENDER KULENOVIĆ
4.1 BIOGRAFIJA
Skender Kulenović je rođen 2. septembra 1910.godine u Bosanskom
Petrovcu.Tu je završio osnovnu školu,gimnaziju u Travniku a studij prava u
Zagrebu.U školskom almanahu gimnazije u Travniku 1927god. objavio je
pet soneta pod zajedničkim nazivom „OCVALE PRIMULE“.
Pored stihova pisao je lirsku prozu, pripovjetke,eseje,drame,pozorišne i književne
prikaze,polemike,reportaže i članke o jeziku.Mnogi radovi su mu ,sve do izlaska njegovih
IZABRANIH DJELA(„Veselin Masleša“,Sarajevo 1971.) bili izvan objavljenih knjiga.Rano
na studijima prišao je revolucionarnom pokretu(članSKOJ-a1943,članKPJ 1935).
Do izbijanja rata, bio je jedan od pokretača i urednika revije „Putokaz“ i
nedeljnog lista „Seljačka misao“ i tu objavljivao političke i razne druge
članke i napise.Poslije rata aktivno se bavio političkim radom, uređivao
nekoliko časopisa, radio u pozorištu i izdavačkoj djelatnosti.Bio je član
Srpske akademije nauka i umjetnosti i dopisni član Jugoslovenske
akademije znanosti i umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine. Dobitnik je nagrade AVNOJ-a.Umro je u Beogradu 25.01.1978godine.Iste
godine ustanovljena je književna nagrada „Skender Kulenović2. Dodjeljivala
se na književnim susretima „Kozara“ za najbolje književno djelo inspirisano
narodnooslobodilačkom borbom i socijalističkom revolucijom.

4.2. BIBLIOGRAFIJA
. 1. Stojanka majka Knezopoljka. str.1. 1942; - Sarajevo, 1945; 1950; 1952; - Uebers. Ina Jun-
Broda. Klagelied der Mutter Stojanka, In: Der schwarze Erde. Berlin, 1958; - Stojanka majka
Knezopoljka i druge pjesme. Beograd, 1962; - Stoianca mama snejpoliana. Pancevo, 1964; -
Stojanka majka Knezopoljka. Sarajevo, 1967; - Prosveta. Beograd, 1967; 1968; 1972; 1974; -
Stojanka mat'iz Knezopolje. Na marse. Moskva, 1969; - Ivan Goran Kovacic - Skender
Kulenovic: Jama. Stojanka majka Knezopoljka. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Jedinstvo.
Pristina, 1982; - Stojanka majka Knezopoljka. Tatran. Bratislava, 1974; - Stojanka majka
Knezopoljka i druge pjesme. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1975; 1987; - Gradska biblioteka.
3
Cacak, 1975; - Prijedor, 1976; - Makedonska knjiga. Skoplje, 1982; - Pesmi. (Skender
Kulenovic - Mak Dizdar - Dara Sekulic - Andjelko Vuletic). Mladinska knjiga. Ljubljana,
1980; - Stojanka majka Knezopoljka. Svjetlost. Sarajevo, 1980; 1981; 1982; 1989; - Glas.
Banja Luka, 1981; 1987; - Veselin Maslesa. Sarajevo, 1982; - Nacionalni park Prijedor.
Prijedor, 1981; 1989.
2. Srce vam u milostu nosimo. s. l. 1944.
3. Ja glasam. (Zajednicka zbirka), Beograd, 1946.
4. A sta sad? Aktovka. Zagreb, 1946; - A kaj zdaj? Prevedel F. Onic. Ljubljana, 1947; - A šta
sad? Beograd, 1950.
5. Komedije (Djelidba, Vecera, A sta sad?). Sarajevo, 1947; 1949; - Zagreb, 1963; - Svjetlost.
Sarajevo, 1984/85.
6. Vidjenje Jovana Culuma sa Cercilovim djetetom. Pripovijetka. Zagreb, 1948.
7. Zbor dervisa. Poema. Beograd, 1949.
8. Vecera. Komedija. Beograd, 1950; - Zagreb, 1963.
9. Seva. Poema. Kultura. Beograd, 1952.
10. Starac i dijete. Pripovijetke iz NOB-e. Beograd, 1953.
11. Svjetlo na drugom spratu. Prosveta. Beograd, 1954; 1959.
12. Poeme. Prosveta. Beograd, 1961; 1981; - Svjetlost. Sarajevo, 1988.
13. Soneti. Matica srpska. Novi Sad, 1968; - Prva knjizevna komuna. Mostar, 1973; Knjiga I-
II. Matica srpska. Novi Sad, 1974.
14. Izabrane pjesme. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1969.
15. Poezija: Eseji. Matica srpska. Novi Sad, 1969.
16. Pisma Jovana Stanivuka (1942-1945). Prosveta. Beograd, 1969; 1975.
17. Izabrana djela. Knj. I-V. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1971
18. Pripovijetke. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1971.
19. Divanhana. Nolit. Beograd, 1972. 20. Gromovo djule. Price za djecu. Vuk karadzic.
Beograd, 1975.
21. Sabrane pjesme. Srpska knjizevna zadruga. Beograd, 1977.
22. Ponornica. Nolit. Beograd, 1977; - Svjetlost. Sarajevo, 1983; 1984/85; - Veselin Maslesa.
Sarajevo, 1984.
23. Kozaro, milo moje ime. Prijedor: Beograd: Novi Sad, 1977.
24. Soneti i poeme. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1983; - Poeme i soneti. Fondacija Branka
Copica. Banja Luka, 1988.
25. Pjesme i pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1984/85. 2

2 www.scribd.com
4
5. ZBIRKA PRIČA „GROMOVO ĐULE“
Zbirka priča „Gromovo đule“ se po mnogo čemu razlikovala od
prethodnika i savremenika.U vremenu kad je period djetinjstva slikan
realističko-socijalnim slikama susrećemo neobičan tip ispovjesti-
lirskidoživljaj djetinjstva u kom je stvarnost data kao fikcija,a mašta u
prvom planu pripovijedanja.Gradeći fabulu nudi svijet prepoznatljiv po
zavičajnoj dimenziji,po kozmopoltizmu i pokušava naslikati mogućnost
uključivanja čovjeka u opšta društvena kretanja.Tematiku vezuje za
krajišku tradiciju za svijet vila i zmajeva,junaka sa konjima i zlatnim
čelenkama.
Gromovo đule je knjiga koja se odlikuje i odabirom tema i invetivnom
obradom i problemskim pristupom.Pruža mogućnost da se obrati djeci i
kaže životne istine, što misli, za što se zalaže a protiv čega se bori.Piše o
vremenu kada čovjek uplovljava u starost i kad pri pomišljanju na krej ,
doziva u sjećanje mladost kao oazu gdje se jedino osjeća sretnim.Piše o
dalekim i davnim vremenima kad se činilo da je sve ljepše i zanimljivije i
neobičnije kad se promatra iz dječije perspektive, kad dijete nije znalo za
pohlepu i nacionalne razmirice.Zbirka ima dvije ključne dimenzije:
romantičnu intonaciju i nostalgiju.U njoj je naslikano autohtono djetinjstvo
puno igre i šala, čuđenja i tajni i pokušaj autora da ih zajedno s dijetetom
otkrije.
Za svoje pripovijedanje uzima pripovijedač neku građu što je pruža
mnogostruki i raznolik život oko njega i u njemu.Život koji je protekao i sačuvan
je u uspomenama, dokumentima ili književnosti ili pak život što ga pisac
naslućuje na osnovu elemenata što mu ih daje njegovo vrijeme,pa
posebno pomoću određenih znanstvenih spoznaja iz današnjosti projecira
svoju viziju i daleku budućnost kao što se događa u znanstvenoj fantastici.
5
Ova zbirka je bogata emocijama najrazličitijih oblika.Pored slikovitosti
izraza prisutna je i duhovitost.Pričanje je snažno i u njemu se nalazi više
poezije nego proze.Knjigu je pisac napisao u kasnim godinama
života(1975) u vremenu kad uplovljava u starost i kad mu dozivanje
mladosti predstavlja oazu mira.Posebnu pažnju plijeni ambijent i atmosfera
pričanja.Atmosfera je snažna i upečatljiva.Ambijent je smješten u tipičnu
bošnjačku kasabu,piščevo rodno mjesto a likovi koje susrećemo su mahom
Bošnjaci.Unjegovim pričama osjeća se miris bašča i odaja u bošnjačkim
kućama.Predstavljena je slika enterijera stambenog prostora, počev od
basamaka, ponjava, sećija...Tu su džezve,sahani,ibrici itd...Pričanje je na
čistom bosanskom jeziku s starom i novom leksikom.

6. ANALIZA DJELA „Gromovo đule“


6.1. Fabula:
Za vrijeme jedne ljetne oluje mati i on su ostali sami u kući.Ona je zatvorila
prozore,privila ga uz sebe i sjela nadomak prozoru.Iako se smrklo voćke su zbog
oluje izgledale kao zlatne.Grmilo je i sijevalo a kiša je padala kao da neko
kantom polijeva.Pod vjetrom su se grane voćaka savijale pa mu bi žao nemaju
se gdje skloniti.Na njegova pitanja majka je izgovarala njemu nerazumljive riječi(to su
bile riječi iz Kur´ana).Jedan grom je udario usred bašče i izgledalo je kao
da je s njim pala sjajna tepsija.Kad je oluja otišla izišli su u voćnjak gdje je majka
nešto tražila.Kasnije je saznao da je to bilo gromovo đule.Vjerovalo se da će
čuvati kuću ako ga se zakopa ispred vrata.Da mu nisu dva brata poginula pomislio bih da
ga je majka našla.Vjerujući i ne vjerujući i danas traži gdje ga je mati zakopala.

6.2. Forma pričanja: Ja forma ili ih forma


6.3. Glavni likovi:Pisac (Skendrer Kulenović) i njegova majka
6.4. Sporedni likovi: Dva brata
6.5. Tok radnje: Retrospekcija
6.6. Mjesto radnje:Piščeva rodna kuća
6.7. Vrijeme radnje: Rano djetinjstvo
6
6.8. Žanr: Pripovijedačka proza za djecu-realistička priča
6.9. Tema djela:U ovom djelu pisac je opisao jednu ljetnu oluju i vjerovanje koje se vezivalo
za nju.
6.10. Ideja djela: Čovijek je spreman povjerovati u razne stvari samo da bi zaštito
svoju
porodicu.
6.11. Epiteti: kao od zlata i dragog kamenja; kao sjajna tepsija;
6.12. Metafora:gromovi kao krakati svijetli divovi; onda line kao da neko odgore zalijeva
kantama;igrali đavolsko kolo
6.13. Poređenje: kao da su od zlata i dragog kamenja, kao da me svega raznese, kao da
neko
odozgo zalijeva kantama,kao da na zemlju pade sjsna tepsija,kao vatrena
kiša-šropac.
6.14. Kontrast: smrklo se,ali sjevne
6.15. Narodno vjerovanje:“Gromovo đule nije,kažu veliko,sitno je kao golubije
jaje.Ko ga
nađe pa zakopa negdje pred kućna vrata,dokle ga tako
drži,kuća će mu biti
sigurna od vatre,od puške i noža, od krađe i vradžbine.

7 KNJIŽEVNO KRITIČKI ASPEKTI


7.1.TODE ČOLAK:
„U svom nastojanju,od početka svog stvaranja, da stvori dela
snažne umetničke konkretizacije čovekova života i čovekove
sudbine, Skender Kulenović nikada, kada se za to oseća potreba,ne
zapostavlja idejnu stranu i idejnu okosnicu svoje umjetnine.Ta idejna
okosnica kod njega je u znaku čovjekoljublja i odbrane čoveka koga
on uvek prikazuje u kataklizmičkim i traumatičnim situacijama iz
kojih,ma kako i ma koliko bio pred rubom propasti i nestanka,izlazi
kristalno čist s jasnim htijenjima i s humanističkim aktivitetom u
sebi.“3

7.2. MURIS IDRIZOVIĆ:

3 Rizo Džafić:“Književnost za djecu“.Sarajevo 2006


7
O samostalnoj književnosti za djecu u Bosni i Hercegovini ne može se
govoriti sve do rata.Pravo konstituisanje ova književnost doživjela je u godinama
poslije završetka rata,u povoljnoj klimi, u izmjenjenim društvenim i
kulturnim prilikama.U sveopštem entuzijazmu pisci su pohitali da
svoje doživljaje djetinjstva pretoče u poetski ili prozni govor i
odslikaju plejadu mladih ratnika,pionira i kurira sa sličnim
inspirativnim osnovama kao što je to umjetnički sažeto izveo
Skender Kulenović u poemi Stojanka majka knežpoljka.4

7.3.MUHIDIN DŽANKO:
Skender Kulenović je za djecu napisao knjigu
pripovjedaka“Gromovo đule“ u kojoj je evocirao uspomene na svoje
djetinjstvo.Njegove priče su pune resentimana i sjećanja na drage
likove iz djetinjstva, a posebno na likove iz njegove porodice.5

7.4.ANTUN BARAC:
Književnost jugoslavenskih naroda nije zamrla ni u toku
okupacije,ni u najtežim godinama fašističkog terora i borbe protiv
njega.Znatan dio jugoslavenskih kulturnih radnika bio je po
zatvorima i logorima,a veći broj ih je prebjegao na oslobođeno
područje i tamo vršio svoju kulturnu misiju.U toku rata kao pjesnik
istakao se Skender Kulenović(pjesma Stojanka majka Knežpoljka).6

7.5.RIZO DŽAFIĆ:
Osim Ćopićevih knjiga, u književnosti za djecu u Bosni i
Hercegovini nema neposrednijeg djela o autorovom životu od
Gromovog đuleta Skendera Kulenovića.
Vraćanje djetinjstvu poslije ratnih godina i dugog izbijanja iz zavičaja,
potaklo je pjesnika da napiše ovo duboko lirsko svjedočenje, o
sebi,poeziji,prolaznosti,žudnji.Pjesnik nije transponovao imaginarnu,
opštu sliku djetinjstva, već ga je učinio prepoznatljivim, ne samo
lirskom intonacijom cjelokupnog svog pjesničkog djela,već i zavičajnim
4 Muris Idrizović:“Književnost za djecu u Bosni i Hercegovini“.Sarajevo 1976
5 Muhidin Džanko:“Čitanka iz dječije književnosti“.Planjax 2001
6 Antun Barac:“Jugoslavenska književnost“Zagreb 1954
8
lokalitetima,porijeklom, imenima,svim onim što je još bilo ostalo u
sjećanju u srcu pjesnika na kraju ceste-metafore života.7

7.6.HR.WIKISOURCE.ORG/WIKI:
Naviknuti na djelima dječije književnosti u Bosni i Hercegovini
nailazimo na stereotipne teme,s gotovo identičnim događajima i
doživljajima,često predstavljenim više piščevim subjektivnim gledanjem
na tokove zbivanja, nego na životnu zbilju proisteklu iz realnih izvora,
gdje preovladavaju bajke i ratne teme.U pričama za djecu Skendera
Kulenovića nalazimo sasvim originalne sadržaje,i-što je još važnije-
drukčije bavljenje tim sadržajima. 8

8. ZAKLJUČAK:
Skender Kulenović je bio pjesnik kojim se dičila cijela krajina.U
svojim djelima oživio je sjećanje na neke lijepše dane koji su mu
predstavljali oazu mira u kasnim godinama.Vješto je vodio čitaoca kroz
svoja djela koja su bogata realnim slikama,mnoštvom emocija ta jasnim
jezičkim izrazima.Pisao je na čistom bosanskom jeziku i na taj način
nastojao sačuvati izvorne nazive.

7 “Dječija književnost naroda i narodnosti BiH-studija“Veselin Masleša Svjetlost, Sarajevo


8 Rizo Džafić:“Književnost za djecu“Sarajevo 2006
9
Kaako možemo oživjeti lik i djelo ovog velikog umjetnika nego čitajući
njegova djela koja nas nadahjuju i ispunjavaju.

9. LITERATURA:
-Skender Kulenović,“Gromovo đule“,Bosanska riječ 1994
-„Dječija književnost naroda i narodnosti BiH,Sarajevo 1990
-Antun Barac“Jugoslavenska književnost“Zagreb 1954
-dr.Muhidin Džanko“Čitanka iz dječije književnosti“Planjax 2001
-Muris Idrizović“Književnost za djecu u Bosni i Hercegovini“Sarajevo 1976

10
-Rizo Džafić“pregled pisaca i djela u književnosti za djecu“Bihać 2009
-Rizo Džafić“Književnost za djecu“Sarajevo 2006

11