1.

UVOD
Kroz ovaj rad cilj mi je istražiti i bolje upoznati rad i djelo velikog kraiškog pjesnika
Skendera Kulenovića.U svojim djelima vješto je oslikao djetinjstvo onakvo kakvog ga je
sam doživio što nam pobuđuje želju za otkrivanje novih stvari iz autorovog života.Tematiku
je bazirao za kraiško podneblje što me je još više privuklo njegovim djelima.Pošto je i sam
bio žrtva ratnih zbivanja to sam protumačila kao sličnost sa svojim doživljajima iz
djetinjstva.Emocije u njegovim djelima govore kojim je žarom pisao i koliko je želio
približiti teme svim čitaocima.

1
2. REALIZAM U KNJIŽEVNOSTI
Termin realizam ima dvojako značenje:
 označava metod oblikovanja književnog umjetničkog djela;
 književni pravac, epoha u historiji književnosti.
Realizam kao metod je postao dominantan u trećem desetljeću 19 st., jer ga postepeno
prihvaća većina pisaca i na snazi je zavisno od književne sredine sve do kraja stoljeća.
Čim je metod realizma prihvaćen od većine pisaca koji pokazuju slična tematska
opredjeljenja,koriste slične stilsko izražajne postupke i iskazuju slična shvatanja u društvenim
i umjetničkim pitanjima nastao je književni pravac realizam i posebno razdoblje u historiji
evropskih književnosti.
Realizam se bazira na objektivan svijet, na pozitivne činjenice,prirodnost i odmjerenost u
pokazivanju osjećaja.1

3. REALISTIČKA PRIČA
Realistička priča je stvaralački refluks pisca na događaje u stvarnosti.Pojam realistički
se ne uzima u značenju pripadnosti ralizmu kao književnom pravcu.Pojam realizma u dječijoj
literaturi je opozicija fantastičnoj literaturi a u djelima je prisutan i do danas.U dječijoj
književnosti realistička su djela ona koja predstavljaju dijete u određenom vremenu i
okruženju, te životnim putevima junaka koji su često nezamislivi. Početkom 20 st., u dječijoj
književnosti se pišu djela o kreativnim pojedincima i družinama koje pokušavaju riješiti neke
probleme.Realističko prikazivanje djece u literaturi je prevladalo u prvoj polovini 20 st., što
su mnogi kritičari smatrali kao osvježenje u literaturi.Dijete se nije posmatralo kao objekat
priče nego je bilo akter koji uzima sudbinu u svoje ruke.

3.1 REALISTIČKA PRIČA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE

Pisci iz Bosne i Hercegovine su ovim žanrom prikazivali društvo svog doba putem
jednostavnog jezika i stila.Razlike su se osjećale isključivo zbog vremena kad su djela pisana
kao i socijalnih prilika.U njihovim pričama govorilo se o djeci i njihovoj sudbini.Mnogi su se
pisci vraćali u svoje djetinjstvo te oživljavali davne uspomene.Pisci koji su njegovali ovj žanr
na našem području su:Ivo Andrić,Hasan Kikić,Skender Kulenović,Šukrija Pandžo,Rizo
Džafić,Alija Dubočanin i dr.

1
www.scribd.com
2
4. SKENDER KULENOVIĆ
4.1 BIOGRAFIJA
Skender Kulenović je rođen 2. septembra 1910.godine u Bosanskom Petrovcu.Tu je
završio osnovnu školu,gimnaziju u Travniku a studij prava u Zagrebu.U školskom almanahu
gimnazije u Travniku 1927god. objavio je pet soneta pod zajedničkim nazivom „OCVALE
PRIMULE“.
Pored stihova pisao je lirsku prozu, pripovjetke,eseje,drame,pozorišne i književne
prikaze,polemike,reportaže i članke o jeziku.Mnogi radovi su mu ,sve do izlaska njegovih
IZABRANIH DJELA(„Veselin Masleša“,Sarajevo 1971.) bili izvan objavljenih knjiga.Rano
na studijima prišao je revolucionarnom pokretu(članSKOJ-a1943,članKPJ 1935). Do izbijanja
rata, bio je jedan od pokretača i urednika revije „Putokaz“ i nedeljnog lista „Seljačka misao“ i
tu objavljivao političke i razne druge članke i napise.Poslije rata aktivno se bavio političkim
radom, uređivao nekoliko časopisa, radio u pozorištu i izdavačkoj djelatnosti.Bio je član
Srpske akademije nauka i umjetnosti i dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i
umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Dobitnik je nagrade AVNOJ-
a.Umro je u Beogradu 25.01.1978godine.Iste godine ustanovljena je književna nagrada
„Skender Kulenović2. Dodjeljivala se na književnim susretima „Kozara“ za najbolje
književno djelo inspirisano narodnooslobodilačkom borbom i socijalističkom revolucijom.

4.2. BIBLIOGRAFIJA
. 1. Stojanka majka Knezopoljka. str.1. 1942; - Sarajevo, 1945; 1950; 1952; - Uebers. Ina Jun-
Broda. Klagelied der Mutter Stojanka, In: Der schwarze Erde. Berlin, 1958; - Stojanka majka
Knezopoljka i druge pjesme. Beograd, 1962; - Stoianca mama snejpoliana. Pancevo, 1964; -
Stojanka majka Knezopoljka. Sarajevo, 1967; - Prosveta. Beograd, 1967; 1968; 1972; 1974; -
Stojanka mat'iz Knezopolje. Na marse. Moskva, 1969; - Ivan Goran Kovacic - Skender
Kulenovic: Jama. Stojanka majka Knezopoljka. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Jedinstvo.
Pristina, 1982; - Stojanka majka Knezopoljka. Tatran. Bratislava, 1974; - Stojanka majka
Knezopoljka i druge pjesme. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1975; 1987; - Gradska biblioteka.
Cacak, 1975; - Prijedor, 1976; - Makedonska knjiga. Skoplje, 1982; - Pesmi. (Skender
Kulenovic - Mak Dizdar - Dara Sekulic - Andjelko Vuletic). Mladinska knjiga. Ljubljana,
1980; - Stojanka majka Knezopoljka. Svjetlost. Sarajevo, 1980; 1981; 1982; 1989; - Glas.
Banja Luka, 1981; 1987; - Veselin Maslesa. Sarajevo, 1982; - Nacionalni park Prijedor.
Prijedor, 1981; 1989.
2. Srce vam u milostu nosimo. s. l. 1944.
3. Ja glasam. (Zajednicka zbirka), Beograd, 1946.
4. A sta sad? Aktovka. Zagreb, 1946; - A kaj zdaj? Prevedel F. Onic. Ljubljana, 1947; - A šta
sad? Beograd, 1950.

3
5. Komedije (Djelidba, Vecera, A sta sad?). Sarajevo, 1947; 1949; - Zagreb, 1963; - Svjetlost.
Sarajevo, 1984/85.
6. Vidjenje Jovana Culuma sa Cercilovim djetetom. Pripovijetka. Zagreb, 1948.
7. Zbor dervisa. Poema. Beograd, 1949.
8. Vecera. Komedija. Beograd, 1950; - Zagreb, 1963.
9. Seva. Poema. Kultura. Beograd, 1952.
10. Starac i dijete. Pripovijetke iz NOB-e. Beograd, 1953.
11. Svjetlo na drugom spratu. Prosveta. Beograd, 1954; 1959.
12. Poeme. Prosveta. Beograd, 1961; 1981; - Svjetlost. Sarajevo, 1988.
13. Soneti. Matica srpska. Novi Sad, 1968; - Prva knjizevna komuna. Mostar, 1973; Knjiga I-
II. Matica srpska. Novi Sad, 1974.
14. Izabrane pjesme. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1969.
15. Poezija: Eseji. Matica srpska. Novi Sad, 1969.
16. Pisma Jovana Stanivuka (1942-1945). Prosveta. Beograd, 1969; 1975.
17. Izabrana djela. Knj. I-V. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1971
18. Pripovijetke. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1971.
19. Divanhana. Nolit. Beograd, 1972. 20. Gromovo djule. Price za djecu. Vuk karadzic.
Beograd, 1975.
21. Sabrane pjesme. Srpska knjizevna zadruga. Beograd, 1977.
22. Ponornica. Nolit. Beograd, 1977; - Svjetlost. Sarajevo, 1983; 1984/85; - Veselin Maslesa.
Sarajevo, 1984.
23. Kozaro, milo moje ime. Prijedor: Beograd: Novi Sad, 1977.
24. Soneti i poeme. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1983; - Poeme i soneti. Fondacija Branka
Copica. Banja Luka, 1988.
25. Pjesme i pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1984/85. 2

2
www.scribd.com
4
5. ZBIRKA PRIČA „GROMOVO ĐULE“
Zbirka priča „Gromovo đule“ se po mnogo čemu razlikovala od prethodnika i
savremenika.U vremenu kad je period djetinjstva slikan realističko-socijalnim slikama
susrećemo neobičan tip ispovjesti-lirskidoživljaj djetinjstva u kom je stvarnost data kao
fikcija,a mašta u prvom planu pripovijedanja.Gradeći fabulu nudi svijet prepoznatljiv po
zavičajnoj dimenziji,po kozmopoltizmu i pokušava naslikati mogućnost uključivanja čovjeka
u opšta društvena kretanja.Tematiku vezuje za krajišku tradiciju za svijet vila i
zmajeva,junaka sa konjima i zlatnim čelenkama.
Gromovo đule je knjiga koja se odlikuje i odabirom tema i invetivnom obradom i
problemskim pristupom.Pruža mogućnost da se obrati djeci i kaže životne istine, što misli, za
što se zalaže a protiv čega se bori.Piše o vremenu kada čovjek uplovljava u starost i kad pri
pomišljanju na krej , doziva u sjećanje mladost kao oazu gdje se jedino osjeća sretnim.Piše o
dalekim i davnim vremenima kad se činilo da je sve ljepše i zanimljivije i neobičnije kad se
promatra iz dječije perspektive, kad dijete nije znalo za pohlepu i nacionalne razmirice.Zbirka
ima dvije ključne dimenzije: romantičnu intonaciju i nostalgiju.U njoj je naslikano autohtono
djetinjstvo puno igre i šala, čuđenja i tajni i pokušaj autora da ih zajedno s dijetetom otkrije.
Za svoje pripovijedanje uzima pripovijedač neku građu što je pruža mnogostruki i raznolik
život oko njega i u njemu.Život koji je protekao i sačuvan je u uspomenama, dokumentima ili
književnosti ili pak život što ga pisac naslućuje na osnovu elemenata što mu ih daje njegovo
vrijeme,pa posebno pomoću određenih znanstvenih spoznaja iz današnjosti projecira svoju
viziju i daleku budućnost kao što se događa u znanstvenoj fantastici.
Ova zbirka je bogata emocijama najrazličitijih oblika.Pored slikovitosti izraza prisutna je i
duhovitost.Pričanje je snažno i u njemu se nalazi više poezije nego proze.Knjigu je pisac
napisao u kasnim godinama života(1975) u vremenu kad uplovljava u starost i kad mu
dozivanje mladosti predstavlja oazu mira.Posebnu pažnju plijeni ambijent i atmosfera
pričanja.Atmosfera je snažna i upečatljiva.Ambijent je smješten u tipičnu bošnjačku
kasabu,piščevo rodno mjesto a likovi koje susrećemo su mahom Bošnjaci.Unjegovim pričama
osjeća se miris bašča i odaja u bošnjačkim kućama.Predstavljena je slika enterijera stambenog
prostora, počev od basamaka, ponjava, sećija...Tu su džezve,sahani,ibrici itd...Pričanje je na
čistom bosanskom jeziku s starom i novom leksikom.

5
6. ANALIZA DJELA „Gromovo đule“
6.1. Fabula:
Za vrijeme jedne ljetne oluje mati i on su ostali sami u kući.Ona je zatvorila
prozore,privila ga uz sebe i sjela nadomak prozoru.Iako se smrklo voćke su zbog oluje
izgledale kao zlatne.Grmilo je i sijevalo a kiša je padala kao da neko kantom polijeva.Pod
vjetrom su se grane voćaka savijale pa mu bi žao nemaju se gdje skloniti.Na njegova pitanja
majka je izgovarala njemu nerazumljive riječi(to su bile riječi iz Kur´ana).Jedan grom je
udario usred bašče i izgledalo je kao da je s njim pala sjajna tepsija.Kad je oluja otišla izišli su
u voćnjak gdje je majka nešto tražila.Kasnije je saznao da je to bilo gromovo đule.Vjerovalo
se da će čuvati kuću ako ga se zakopa ispred vrata.Da mu nisu dva brata poginula pomislio
bih da ga je majka našla.Vjerujući i ne vjerujući i danas traži gdje ga je mati zakopala.

6.2. Forma pričanja: Ja forma ili ih forma

6.3. Glavni likovi:Pisac (Skendrer Kulenović) i njegova majka
6.4. Sporedni likovi: Dva brata
6.5. Tok radnje: Retrospekcija
6.6. Mjesto radnje:Piščeva rodna kuća
6.7. Vrijeme radnje: Rano djetinjstvo
6.8. Žanr: Pripovijedačka proza za djecu-realistička priča
6.9. Tema djela:U ovom djelu pisac je opisao jednu ljetnu oluju i vjerovanje koje se vezivalo
za nju.
6.10. Ideja djela: Čovijek je spreman povjerovati u razne stvari samo da bi zaštito svoju
porodicu.
6.11. Epiteti: kao od zlata i dragog kamenja; kao sjajna tepsija;
6.12. Metafora:gromovi kao krakati svijetli divovi; onda line kao da neko odgore zalijeva
kantama;igrali đavolsko kolo
6.13. Poređenje: kao da su od zlata i dragog kamenja, kao da me svega raznese, kao da neko
odozgo zalijeva kantama,kao da na zemlju pade sjsna tepsija,kao vatrena
kiša-šropac.
6.14. Kontrast: smrklo se,ali sjevne
6.15. Narodno vjerovanje:“Gromovo đule nije,kažu veliko,sitno je kao golubije jaje.Ko ga
nađe pa zakopa negdje pred kućna vrata,dokle ga tako drži,kuća će mu biti
sigurna od vatre,od puške i noža, od krađe i vradžbine.

6
7 KNJIŽEVNO KRITIČKI ASPEKTI
7.1. TODE ČOLAK:
„U svom nastojanju,od početka svog stvaranja, da stvori dela snažne
umetničke konkretizacije čovekova života i čovekove sudbine, Skender Kulenović
nikada, kada se za to oseća potreba,ne zapostavlja idejnu stranu i idejnu okosnicu
svoje umjetnine.Ta idejna okosnica kod njega je u znaku čovjekoljublja i odbrane
čoveka koga on uvek prikazuje u kataklizmičkim i traumatičnim situacijama iz
kojih,ma kako i ma koliko bio pred rubom propasti i nestanka,izlazi kristalno čist s
jasnim htijenjima i s humanističkim aktivitetom u sebi.“3

7.2. MURIS IDRIZOVIĆ:

O samostalnoj književnosti za djecu u Bosni i Hercegovini ne može se govoriti
sve do rata.Pravo konstituisanje ova književnost doživjela je u godinama poslije
završetka rata,u povoljnoj klimi, u izmjenjenim društvenim i kulturnim prilikama.U
sveopštem entuzijazmu pisci su pohitali da svoje doživljaje djetinjstva pretoče u
poetski ili prozni govor i odslikaju plejadu mladih ratnika,pionira i kurira sa sličnim
inspirativnim osnovama kao što je to umjetnički sažeto izveo Skender Kulenović u
poemi Stojanka majka knežpoljka.4

7.3.MUHIDIN DŽANKO:
Skender Kulenović je za djecu napisao knjigu pripovjedaka“Gromovo đule“
u kojoj je evocirao uspomene na svoje djetinjstvo.Njegove priče su pune resentimana i
sjećanja na drage likove iz djetinjstva, a posebno na likove iz njegove porodice.5

7.4.ANTUN BARAC:
Književnost jugoslavenskih naroda nije zamrla ni u toku okupacije,ni u
najtežim godinama fašističkog terora i borbe protiv njega.Znatan dio jugoslavenskih
kulturnih radnika bio je po zatvorima i logorima,a veći broj ih je prebjegao na
oslobođeno područje i tamo vršio svoju kulturnu misiju.U toku rata kao pjesnik
istakao se Skender Kulenović(pjesma Stojanka majka Knežpoljka).6

3
Rizo Džafić:“Književnost za djecu“.Sarajevo 2006
4
Muris Idrizović:“Književnost za djecu u Bosni i Hercegovini“.Sarajevo 1976
5
Muhidin Džanko:“Čitanka iz dječije književnosti“.Planjax 2001
6
Antun Barac:“Jugoslavenska književnost“Zagreb 1954
7
 7.5.RIZO DŽAFIĆ:
Osim Ćopićevih knjiga, u književnosti za djecu u Bosni i Hercegovini nema
neposrednijeg djela o autorovom životu od Gromovog đuleta Skendera Kulenovića.
Vraćanje djetinjstvu poslije ratnih godina i dugog izbijanja iz zavičaja, potaklo je pjesnika
da napiše ovo duboko lirsko svjedočenje, o sebi,poeziji,prolaznosti,žudnji.Pjesnik nije
transponovao imaginarnu, opštu sliku djetinjstva, već ga je učinio prepoznatljivim, ne
samo lirskom intonacijom cjelokupnog svog pjesničkog djela,već i zavičajnim
lokalitetima,porijeklom, imenima,svim onim što je još bilo ostalo u sjećanju u srcu
pjesnika na kraju ceste-metafore života.7

7.6.HR.WIKISOURCE.ORG/WIKI:
Naviknuti na djelima dječije književnosti u Bosni i Hercegovini nailazimo na
stereotipne teme,s gotovo identičnim događajima i doživljajima,često predstavljenim više
piščevim subjektivnim gledanjem na tokove zbivanja, nego na životnu zbilju proisteklu iz
realnih izvora, gdje preovladavaju bajke i ratne teme.U pričama za djecu Skendera
Kulenovića nalazimo sasvim originalne sadržaje,i-što je još važnije-drukčije bavljenje tim
sadržajima. 8

8. ZAKLJUČAK:

7
“Dječija književnost naroda i narodnosti BiH-studija“Veselin Masleša Svjetlost, Sarajevo
8
Rizo Džafić:“Književnost za djecu“Sarajevo 2006
8
 Skender Kulenović je bio pjesnik kojim se dičila cijela krajina.U svojim djelima
oživio je sjećanje na neke lijepše dane koji su mu predstavljali oazu mira u kasnim
godinama.Vješto je vodio čitaoca kroz svoja djela koja su bogata realnim slikama,mnoštvom
emocija ta jasnim jezičkim izrazima.Pisao je na čistom bosanskom jeziku i na taj način
nastojao sačuvati izvorne nazive.
Kaako možemo oživjeti lik i djelo ovog velikog umjetnika nego čitajući njegova djela koja
nas nadahjuju i ispunjavaju.

9. LITERATURA:

9
-Skender Kulenović,“Gromovo đule“,Bosanska riječ 1994
-„Dječija književnost naroda i narodnosti BiH,Sarajevo 1990
-Antun Barac“Jugoslavenska književnost“Zagreb 1954
-dr.Muhidin Džanko“Čitanka iz dječije književnosti“Planjax 2001
-Muris Idrizović“Književnost za djecu u Bosni i Hercegovini“Sarajevo 1976
-Rizo Džafić“pregled pisaca i djela u književnosti za djecu“Bihać 2009
-Rizo Džafić“Književnost za djecu“Sarajevo 2006

10