You are on page 1of 10

urevdanske aralice

Naa narodna mitoligija jedna je od najbogatijih na svijetu. Jurjev, Jurjevo, blagdan


sv. Jurja, urevdan, slava sv. ora, urevo, urovdan i kako ga ve sve ne zovu,
pada 06. maja (23. aprila po starom kalendaru), a obiljeavaju ga mnogi narodi, prije
svega Pravoslavci, Romi, Katolici i Muslimani, s tim da su Muslimani obiaj
obiljeavanja ovog dana u naim krajevima napustili 1960- tih godina, ali nisu
napustili vjerovanje u magine moi povodom ovog blagdana.
Katolici ovaj blagdan obiljeavaju 07. maja, a kod starih Slavena to je bila kalendarska
granica prve polovine godine (urevsko polugoe). Kod Slavena ovo je i stoni
praznik, ili dan prvog istjerivanja stoke
na pau. Po nekom loginom slijedu,
urevdan je i praznik pastira, kada oni
sviraju ili baju ivotnjima da bi ih
zatitili od zmija, vukova i slino.
Mnogo je obiaja vezanih za ovaj
praznik kod nas u Bosni i Hercegovini,
recimo, obiaj je uvijek bio da se na
urevdan usaje rano i ide u priodu gdje
bi se pekla jaja, meso i odmaralo sa porodicom i prijateljima. Tu su brojni rituali:
skupljanje omahe, umivanje njome, bajanje stoci... Ovo je kod Muslimana
promijenjeno za Prvi maj, jer njihova vjera i ne pominje ovaj praznik, ve su ga
obiljeavali vjerovatno njegujui tradiciju svojih korijena ili su se solidarisali sa
svojim susjedima, a urevdan je predstavljao i svojevrstan dolazak toplijih dana, pa
je ostalo predanje da se od urevdana smije spavati i vani. urevdan je vaan
element u narodnom kalendaru, gdje oni odreuju sjetvu ili okopavanje neega oko ili
poslije Jurjeva, zatim po njemu raunaju izvoenje stoke na ispau u planinu i
slino.Zabiljeeni su sluajevi enidbe na ovaj dan, tako da sudei po tome tako neto
nije zabranjeno. Negdje u muslimanskim selima ovaj praznik se zove i Omaha, jer su
tog jutra ispod vodenica skupljali omahu, kojom su se umivali ili kupali, to je i danas
est ritual na ovaj praznik. Danas se u svrhu obrane od aralica i bajalica, uoi i za
vrijeme urevdana ve nosi naopako, ili se nose amajlije i tome slino. ene koje se
bave vraanjem ili bajanjem, kod nas se nazivaju: vjetice, vraarice, bajalice,
sihirbazice, gatare, vare i inilice.
urevdan ima snano obiljeje u narodnoj
mitoligiji, to je ostalo do dananjih dana. Sve
babe vraarice, koje se jo uvijek bave starim
zanatom gatanja, skidanja uroka, bajanjem,
spravljanjem gatki, predskazivanjem
budunosti i slino, rei e vam da su
vradbine, gatke i magija najjae uoi urevdana. Osim njih, crnu magiju su
spravljali i sasvim obini ljudi u Bosni i Hercegovini, dok bi oni koji nisu vini tome
ono to ele najee preputali vraaricama da to urade za neku naknadu, najee
vraajui komijskoj stoci, ili cijeloj kui protiv koje imaju neto, spravljaui
vradbine na jaje, razne krpice, krv, perje, mrvice i slino... One, vjerujui u
djelotvornost svoje crne magije, moraju pravilno izgovoriti aralicu, zatim na odreen
nain pribaviti stvari i predmete za vraanje, a to je najvanije, moraju odreenu stvar
odnijeti predvee 05. maja i zakopati u dvorite ili ispred dvorita odreenog
domaina, kako bi vradbina bila djelotvorna, esto svoje bajanje moraju izvoditi i
potpuno nage kako bi magijsko dejstvo bilo uinkovitije. Osim crne magije, posbeno
je zanimljiva ljubavna magija. Napomenut u da religija ne odobrava ovakve stvari, ali
to je stvar za dugu i uzaludnu polemiku, ovo je ipak neto iz naeg naroda, neto to se
oduvijek radilo, i to se evo u nekoj mjeri jo uvijek radi i u najmodernijem dobu. Pa
da vidimo ta to kau neka naa narodna vjerovanja o urevdanu:
1.Ako neko nema djece, treba da ubere sedam vrhova sa bukovog drveta, vrhove treba
pojesti na tesrce, ujutru na urevdan.
2.Ako djevojka eli doznati kada e da se uda, treba uoi urevdana u svojoj bati
iskopati tri rupe, ujutru treba rano ustati i obii rupe, pa ako joj u prvoj rupi bude neto
ivo (buba, mrav, glista, pu...) onda e se udati te godine, ako bude u drugoj onda
naredne, a ako u treoj, shodno tome, tree godine.
3.Ako djevojka ima dva momka, pa ne zna koji je vie voli, treba uoi urevdana
posjei podjednako dva struka luka u bati (misli se odsjei vrhove), onda da namijeni
strukove na momke, a ujutru kada porani kod kojeg struka budu vee peruke, taj je
momak vie voli.
4.Ako djevojka eli znati na koju e se stranu udati, recimo u koje selo, neka uoi
urevdana otkine struk are (koprive) i neka ga zabode u batu i zalije. Kada ujutru
ustane i obie aru, na koju se stranu ara previla na tu stranu e se i udati (u selo iz
tog pravca).
5.Uoi urevdana kad cura pomete
ognjite uzme sito i izvrne ga, tako da dublja
strana doe dolje, a plia gore, i u njega
naspe luga (pepela), pa e taj lug iza svojih
lea na tom naopakom situ prosijati na
ognjite,a tom prilikom e namijeniti
kasabu. Kada ujutru ustane na tom lugu e biti trag od neke bube koja je preko njega
prola, pa na koju stranu je otila u tom pravcu e se cura udati.
6.Recimo, zanimljiv je obiaj zabiljeen kod Vlasenice, gdje se ene inilice
(varalice) prije sunca na urevdan poskidaju, pa se nage umotaju u neki araf, odu
na neku livadu i tu bace onaj araf, koji e se natopiti rosom, tad govore :Sve selo
paslo,samo meni maslo!. Nakon toga ocijede araf u posudu, u koju inae muzu
goveda, i odnose ga kui. Nije mi najjasnije ta sa tom rosom rade, ali vjerovatno je
daju govedima.A kada ena doe kui obue se, sjedne pored pei u kojoj se pee kruh
pa tri puta u njega pljune.
7.Da inilice ne bi oduzele mlijeko stoci narod primjenjuje slijedeu metodu uoi
urevdana uzimaju: a, med, mlado maslo, bijeli luk i kokoinjak, to pomijeaju, pa
kravama pomau po vimenu i izmeu rogova govorei: Meni med i maslo i sav smok
od mojih krava, izmeu nogu kravljih, a inilici eno izmeu rogova luk, a i
kokoinjak.
Osim toga postoje brojne gatke oko stoke na urevdan:
8.Na urevdan prije izlaska sunca odnese se na mai (metalne vilice ili maice) malo
ara pod upriju pa se naloi vatra, kada mal (stoka) krene na pau prevede se preko
uprije, u dva smjera, pa se vjeruje da tako nikakva inilica nee mlijeka oduzeti.
9.Uvee na urevdan svu stoku koju ima domain zatvori u jedan tor, ili u jednu
talu, onda se donese drljaa u kojoj postoji jedan glogov klin, onda se ta drljaa stavi
u jedan budak i iza nje se sakrije onaj ko e uvati stoku. U gluvo doba noi meu
stoku dou inilice, da bi gatale i mlijeko od stoke oduzele, a kada one dou meu
stoku, onaj koji pazi na stoku treba baciti onaj glogov klin meu njih i neka im
slobodno prie, tada e ih prepoznati i dat e im onaj glogov klin da ga svaka tri puta
poljubi i da se zakune da stoci nita nee uiniti.A nakon toga e ih pustiti.
10.Blizu Stoca u jednom selu zatekli su andari na urevdan uvee potpuno nagu
enu, koja mete mlijeko i govori : Gola ja, golo mi i maslo bilo. tj. da ga bude puno.
11.obani dan-dva prije urevdana naprave trubu od vrbove kore, i u sred
urevdana po zalasku sunca, i ujutru prije sunca na urevdan kod stoke trube. To je
kau znak inilicama i vraaricama da toj stoci ne mogu nauditi.
12.Ako tue kokoi dolaze u avliju pa prave zijan
(tetu), treba ostaviti boine mrve iza jela, pa ih na
urevdan prosuti na ono mjesto gdje one dolaze,
vjeruje se ako kokoka pojede ovu mrvu da e brzo
uginuti.
13.Uoi urevdana, uvee, donese se omahe sa
pune vodenice (vodenice koja melje), zatim se nabere cvijea miloduha, bratia i
planinske paprati, to se sve stavi u jednu posudu, koju e ujutru uzeti domain kue,
nakon ega e se poredati njegovi ukuani, on e im nazvati: Dobro jutro, dobro nam
doo urevdan, i donio svake dobre sree. I poprska ukuane onom vodom, zatim
odlazi do tora ili staje i stoci naziva dobro jutro onako kao i ukuanima i nju prska
onom vodom govorei: Da Bog otkloni od mog mala, kue i evlada, svako zlo i
dumanske ruke. Vjeruje se da e mu ukuani i stoka te godine biti zdravi, i da e
imati puno mlijeka.
Da se vratimo ljubavnom gatanju koje je vjerujem dosta zanimljivije.
14.Uoi urevdana, znale su djevojke staviti malo baruta na tepsiju, koju su stavljale
na glavu, dok bi druga djevojka palila barut.Prisutne djevojke motre na koju e se
stranu dim nagnuti i po tome sude da e se djevojka udati na tu stranu. Ako bi pak dim
otiao uspravno, djevojka se nee udati te godine, tj. do narednog urevdana.
15.Uoi urevdana sakupe se djevojke pa uzmu lana (kudjelje) od ega smotaju
krug, a svaka za sebe izvue malo lana na sredinu kruga i te krajeve odjednom zapale,
iji kraj najprije izgori, ta e se djevojka najbre udati.
16.Uoi urevdana nau djevojke dva pera luka, koja su zajendo rasla, za jedno
svee zlatan konac, a za drugi crveni konac, zatim ujutru prije izlaska sunca obiu
pera, pa vide koje je vie poraslo. Ako je vie poraslo ono sa zlatnim koncem, djevojka
e se udati za momka, a ako je ono sa crvenim koncem onda e se udati za udovca.
17.Uoi urevdana sastavi djevojka dvije travke ili dva pera luka, svee ih zlatnim
koncem ili zlatnom icom, odozgo ih odree ravno makazama, i jednu zabiljei da joj
je srea a drugu da je nesrea. Ako ujutru srea bude vea od nesree ona e se udati te
godine.
18.Sastaju se drugarice uoi urevdana,
iskopaju svaka svoju rupicu, pa je neim
pokriju, a ujutru idu gledati ta ima u
njima. Ako ima utih i crvenih mrava,
izbroji ih djevojka te se nada da e poi za
momka i u njegovoj kui nai toliko
eljadi. Ako budu crni mravi, istina,
djevojka e se udati te godine, ali za udovca i koliko bude mrava toliko e pastoradi
nai u kui. Ako u rupi ne bude mrava, djevojka se nee udati te godine, dok negdje
vjeruju da ako bilo ta ivo bude u rupi djevojka e se udati te godine.
19.Bilo je sluajeva da su se djevojke nerijetko i nage ljuljale na vratilu uoi
urevdana, govorei :Ove godine na vratilu, do godine na batinu. Ili pak Vearas
na vratilu, sutra na batinu.
20.Zanimljiv je sluaj gdje su se djevojke uoi urevdana skidale gole, pa uzimale
vr s vodom, u koji su stavljale cvijee: ruice, bosioka i nevena. Zatim bi djevojka
uzjahala na vratilo govorei : Danas na vratilu sutra na batinu, i tako ode na raske i
na sred raskra, oko sebe prosipa onu vodu tako da njome napravi krug, te jaui na
vratilu vikne to jae moe : O Stevane Petroviu (ime momkovog oca) daj mi svoga
sina uru za dragoga! Zatim ostavlja vr s vodom na raskru i odlazi kui ne
osvrui se. Narod vjeruje da ovako zaaran momak mora curu uzeti na bilo koji
nain.
21.Pored ovoga postoji gatka uoi urevdana da djevojka pored svoje kue na putu
zategne konac, pa pazi ko e prvi naii i prekinuti konac, vjeruje se da e se za toga
udati.U izvoru gdje sam ovo pronaao stoji da ovo ine preteito Muslimanke kojima
zakon dozvoljava da se udaju i za oenjena mukarca, a zabiljeeno je u epu, oko
1907. godine.
22. I groblja su imala veliku ulogu u gatkama, posebno ljubavnim, tako recimo
djevojka uoi urevdana uzima kope (kuku i sponu, koje predstavljaju muko i
ensko), sastavi ih da su zakopane i odnese u groblje gdje ih zakopa u neznan grob, tj,
grob za koji ne zna ko je tu ukopan, i ujutru na urevdan prije sunca ode i izvadi
kope, i ako je mogue istog dana razdvoji kuku i sponu te ih stavi na dvije strane
puta, kojim e njen momak proi, a kada on proe onda ih spoji ponovno i osigura da
se ne rastave, pa to odnese iste veeri ili naredne u groblje pa zakopa u drugi neznan
grob govorei : Kad ovaj mrtvac progovorio, onda i Bego (tj. ime njenog momka) za
drugu djevojku znao, dragi Allahu (Boe) primi moju dovu (molitvu) da bi kabul
(primljena) bila. Nakon toga udara lancima u ruku, u grob govorei: Crna zemljice,
po Bogu majice, niti se ova dova fatila mene, ni tebe, nego se fatila moga dragog
Bege, i njegova srca, i njegovih sedamdesetsedam damara, osamdesetosam zglavaka,
devedesetdevet kostiju, njegovog uma i pameti, i njegovog srca, i sranog damara, o
kojem mu srce visi, kud god hodio o meni mislio. Ja elsun (ili neka doe), ja
gebersun (ili neka krepa), ja betersum (ili neka propadne), ja divani deli olsun (ili neka
pobudali zamnom). Zatim uzima malo zemlje sa onoga groba pa je prvom prilikom
posipa momku po desnom ramenu. Narod kae da ovako zaaran momak mora onu
djevojku oeniti ili za njom poluditi. Ovo se isto moe uraditi i sa katancem koji se
otkljua ili zakljua po potrebi ove gatke.
23.Prije urevdana uhvati djevojka slijepog mia, zakolje ga srebrnim noviem,
ostavi ga da se sasui pa obnese oko momka na urevdan tri puta. A kau da je jo
bolje ako malo miija krila sastrue pa to stavi momku u kafu, ili mu stavi u neto da
to pojede, pa e on kao slijep za njom hoditi.
24. U okolini epa djevojke Muslimanke su se skupljale na sijelo uoi urevdana,
pa ogledale koja e se za kojeg momka udati. Jedna djevojka uzme tri lonca pa
kriomice pod jedan stavi malo kuine, pod drugi prsten a pod trei malo kruha. Onda
jedna djevojka digne lonac pa ako je pod loncem kuina udat e se za udovca, ako je
prsten udat e se te godine, a ako otkrije lonac ispod kojeg je kruh, onda se nee udati
te godine, jer se vjeruje da joj je jo sueno da oev kruh jede.
25.Ako djevojka eli da dozna kojim e se imenom njen sueni zvati treba na
urevdan prije sunca, u rano jutro, uhvatiti rukama za plot (ogradu), govorei: Ja
drmam s plotom, plot zemljom, zemlja morem. More ko je moj nek donjiha (doe) do
mene, nek ostane kod mene,nek mi kae svoje ime. Nakon toga paljivo slua koje e
prvo ime uti u blizini, vjeruje se da e to biti ime njenog suenog.
26. Na urevdan sastane se vie drugarica pa odu na vodu, odakle obino nose vodu
za pie svojim kuama, svaka uzme vode u usta, pa je tako donese do kue, i sa onom
vodom zamijesi jedan kolai, te kolaie stave ispred kue na jednu dasku, i dozovu
nekog psa lutalicu, pa iji kolai pas uzme ta e se djevojka prva udati.Oni koji su
ovo gledali kau da pas esto njui od kolaa do kolaa kao da bira.
27.U Vlasenici recimo postojao je obiaj da ujutru na urevdan djevojka broji
parmake, na plotu, krenuvi od prvog ka zadnjem govorei momak-udovac, pa tako
ako joj na zadnjem bude rije momak udat e se za momka, a ako udovac sigurno e
poi za udovca. Neke djevojke to isto rade govorei ta-tu, kod njih vai pravilo da ako
na zadnjem parmaku doe rije TA onda e se udati te godine, a ako bude TU onda se
nee udati te godine.
28.Djevojke Muslimanke esto su
ujutru na urevdan hvatale vodu ispod
mlina i badnja, tzv. omahu, te se tom
vodom umivale govorei :Kako god
ova voda na mlin navaljivala, onako
momci meni navaljivali.
29.Dolazile su djevojke i u mlin, uoi
urevdana, obino dvije, pa bi se potpuno svukle, jedna bi se popela na mlinsko
kolo, a druga bi ga okretala govorei :Kako god se ti na kolu okretala, tako se svijet
za tobom okretao.
30.Na urevdan prije sunca, okiti djevojka svoje prste cvijeem, i sastavi prste tako
da jagodice jedne ruke dodiruju jagodice druge ruke pa proz njih pogleda svog dragog
govorei: Ja te gledam kroz sve prste, a ti mene ko svoje srce.Ono cvijee kojim su
pristi bili okieni, sastavi u buketi,obnese oko momka tri puta, pa ako je mogue
poklanja momku.Ako momak sam zatrai cvijee na poklon to je sigurnije da e je
zavoljeti i uzeti za enu.
Osim djevojaka, gatali su i momci za urevdan.
31. Nou u gluvo doba na urevdan ( to je doba kada pijevac ne pjeva), momak ide
kui one djevojke koja ga nee pa makazama odree njeno cvijee, sabljicu ili
miloduh, i ponese .A kada ima priliku udari je tim cvijeem, ne ba jako, da ona ne
vidi, po leima ili krstima. Kada ree cvijee govori aralicu: Ana (ime djevojke) ja
odreza tvoju sreu, druge nai ne mogla, dok sam ja iv. A kada je udari onim
cvijeem izgovara aralicu : Ana ja udari tebe cvijeem, a ti mene sreom, ti moja
srea a ja tvoja. Cvijet zadijeva u kuu pod perdu.
32.Uoi urevdana, sipaju momci prohu u vatru i govore: Kako ova proha u vatri
pucala, onako pucalo srce te i te djevojke zamnom.
33. Takoer, uoi urevdana, po zalasku sunca ubere momak koprivu, pa je usadi u
bati.Pa ujutru gleda na koju se stranu struk savio, i vjeruje da e se s te strane i
oeniti.Ovo je zabiljeeno u Maglaju.
34.U novije vrijeme, pamtim, cure su na
urevdan bacale svoju papuu preko kue, i
to na nain to se odmaknu od kue nekih 5
metara, zatim se okrenu leima, skinu papuu
i bace je iza sebe u pravcu kue, ne
gledajui.Ukoliko prebaci papuu, udat e se
te godine.
35. Ako si bolestan kau, valja se na urevdan ujutru na izvoru umiti, ili ako je tea
bolest i okupati, pa ostaviti tu na izvoru svoju koulju sa jo neto novca za sirotinju.
36. Na urevdan ujutru prije sunce valja da svako eljade u kui okusi bar malo suhe
govedine. Barem po jedan zalogaj, jer je to vele dobro radi zdravlja.
37.Na urevdan prije sunca, ne valja se nikome odazivati, jer onaj ko te zove hoe da
te prevari ili da ti neku svoju muku preda.Ako se okrene oni e ti rei: Ja vidjeh
zelenu bukvu, predajem ti svu moju muku, sve muhe i buhe, drijeme i lijene.
38. Ako je Boi vedar, a urevdan oblaan, bit e dobra ljetina, ako je protivno
onda slaba.
39. Na urevdan valja ispred kue grudinu zapaliti da zmije bjee od kue.
40. Na urevdan prije sunca gleda se kuda se povlai magla, vjeruje se da e ta
mjesta tui grad , pa se tu nita ne sije i ne sadi.
41. Na urevdan, u svanue, mladii odlaze do prve vodenice i uzimaju letvu kojom
se zatvara cipun na badnju, prekida tok vode i zaustavlja rad vodenice. Nosei je
naizmjenino optre selo, pa je, prije izlaska sunca, opet vrate na isto mjesto. Vjeruje
se da je sve to se nalo u tom krugu te godine zatieno od grada. Ako se sluajno
dogodi da pone grad, tu letvu uzima vodeniar i njome mae u pravcu gradonosnih
oblaka.
42.Ako momka nee neka djevojka, on treba da uoi urevdana jedan novi razree
tako da od njega dobije etiri dijela. Zatim ode do njene kue i na sva etiri oka kue
iskopa rupu i u nju stavi po jedan komadi onog noia, kada stavlja te komadie onda
govori aralicu : ulo (ime djevojke), kako se ovaj dinar zakopao u temelje tvoje
kue, tako se i ja zakopao u tvoje srce.
43. Prilikom izleta povodom urevdana na svojoj parceli domain bi ostatke harne,
ljuske od jaja, kosti, zakopao u zemlju kako bi zatitio usjeve od grada i sue.
44. Ko na urevdan plae, plakat e cijele godine.
45. Djevojka koja ubere travu kopitnjak (asarum europaeu) na urevdan, i pri tome
misli na svoga dragog, on e vele kopniti za njom.
46. Prvi zalogaj hrane na urevdan, ne treba progutati nego ga ispljunuti.Puhnuti u
njega, ostaviti ga do veeri da se sasui, pa ga zajedno sa ogledalcetom staviti pod
jastuk. Tako e te noi u san doi sueni.

Ovu su samo neka od vjerovanja, ili praznovjerica kako god elite, vezane za
urevdan, a ima ih na hiljade. Mnoge nisu zabiljeene u literaturi. Ove gatke i
vjerovanja prenoena su usmenim putem, tako to se od nekoga u selu uje da je neto
dobro i korisno (odnosno valja se na urevdan to i to). U suvremenoj eri raunala i
tehnike, jo uvijek se na narod okree bajanjima i gatanjima, svome slavenskom
naslijeu, pa su uestale pojave nekih vidovnjaka, gatara, ljekara, bajalica i slino. Da
li u svemu tome ima istine ili ne, neka svako sam odlui. Jedno je sigurno, da ni strogi
socijalistiki reim, u kome su ovakve pojave gatanja otro osuivane, iste nije mogao
iskorijeniti, pa su one samim tim ostale i danas u nekoj mjeri. Nauka uporno dokazuje,
da od svega toga nema nita, ali ljudi ele vjerovati u takve stvari, to je u njihovoj
prirodi.

E. Nii