Slubene novine Federacije BiH, br.

33/03
ZAKON
O ZATITI OKOLIA
I - OPE ODREDBE
lanak 1.
Ciljevi Zakona
Ovim zakonom ureuje se:
ouvanje, zatita, obnova i poboljanje ekoloke kvalitete i kapacitete okolia, kao i kvalitete ivota;
mjere i uvjeti upravljanja, ouvanja i racionalnog koritenja prirodnih resursa;
pravne mjere i institucije ouvanja, zatite i poboljanja zatite okolia;
financiranje djelatnosti vezanih za okoli i dragovoljne mjere i
poslovi i zadaci organa uprave na razliitim razinama vlasti.
Sukladno naelima suradnje i podjele odgovornosti ovome zakonu je cilj:
smanjeno koritenje, sprjeavanje optereivanja i zagaivanja okolia, sprjeavanje naruavanja, kao i
poboljanje i obnova oteenog okolia;
zatita ljudskog zdravlja i poboljanje uvjeta okolia za kvalitetu ivota;
ouvanje i zatita prirodnih resursa, racionalno koritenje resursa i takav nain gospodarstva kojime se
osigurava obnova resursa;
usklaenost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za zatitom okolia;
meunarodnu suradnju u zatiti okolia;
poticanje javnosti i sudjelovanje javnosti u djelatnostima kojima je cilj zatita okolia;
koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvitka sukladno zahtjevima zatite
okolia i
uspostavu i razvitak institucija za zatitu i ouvanje okolia.
lanak 2.
Odredbe ovoga zakona se odnose na:
sve oblike okolia (zrak, vodu, tlo, biljni i ivotinjski svijet, krajolike, izgraeni okoli);
sve vidove djelatnosti kojima je svrha koritenje i optereivanje prirodnih resursa, odnosno, djelovanje
na okoli koje znai opasnost od njegova zagaivanja, zagauje okoli ili imaju izvjestan utjecaj na
okoli (poput buke, vibracija, radijacije - izuzimajui nuklearnu radijaciju i nuklearni otpad, itd.).
Ovim zakonom utvruju se prava i odgovornosti pravnih i fizikih osoba koja obavljaju djelatnosti utvrene
ovim zakonom.
Ovim zakonom utvruju se zadaci u podruju okolia koji proistjeu iz meunarodnih konvencija, ukoliko se
odredbama meunarodne konvencije ne nalae drugaije.
lanak 3.
Pravo na okoli
Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekoloki prihvatljiv okoli kao temeljno ustavno pravo.
Svako ljudsko bie ima pravo na ivot u okoliu podobnom za zdravlje i obilje, stoga je individualna i kolektivna
dunost zatititi i poboljati okoli za dobrobit sadanjih i buduih narataja.
II - DEFINICIJE
lanak 4.
U smislu ovoga zakona, sljedei izriaji znae:
"najbolje raspoloive tehnologije" - najuinkovitiji i najnapredniji stupanj razvitka djelatnosti i njihova naina
rada koji ukazuje na praktinu pogodnost primjena odreenih tehnologija (za osiguranje graninih vrijednosti
emisija) s ciljem sprijeavanja i gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoli;
"promjena u radu"- promjena u prirodi, funkcioniranje ili proirenje postrojenja koje bi moglo imati posljedica
po okoli;
"opasna supstanca" - podrazumijeva supstancu, mjeavinu supstanci ili preparat utvren provedbenim propisom,
a koja je prisutna kao tvorivo, proizvod, nusproizvod, talog ili meuproizvod, ukljuujui i one supstance za koje
je osnovano oekivati da bi mogle nastati u sluaju nesree.
"emisija" - izravan ili neizravan ispust supstanci, vibracija, topline, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vie
izvora u postrojenju i isputa u zrak, vodu, tlo;
"granine vrijednosti emisija" - masa izraena u vidu spe- cifinih parametara, koncentracije i/ili razina emisija,
koje nee biti prekoraene tijekom odreenog ili odreenih vremenskih razdoblja;
"okoli" - sastavnice okolia, odreene sustave, procese i ustroj okolia;
"sastavnice okolia"- tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgraeni (umjetni ) okoli, nastao kao posljedica djelovanja
ljudskog imbenika i sastavni je dio okolia;
" ujecaj na okoli"- promjene u okoliu nastale koritenjem i optereivanjem okolia;
"procjena utjecaja na okoli"- identificiranje, opis i odgovarajua procjena u odnosu na svaki pojedinaan sluaj,
sukladno odredbama ovoga zakona, izravan i neizravan utjecaj nekog projekta na sljedee elemente i imbenike:
ljude, biljni i ivotinjski svijet;
zemljite, vodu, zrak, klimu i krajolike;
materijalna dobra i kulturno naslijee;
meudjelovanje imbenika navedenih u podto. 1., 2. i 3..
"informacije o okoliu"- svaka informacija u pisanom, vizuelnom, audio, elektronskom ili bilo kojem drugom
materijalnom izrazu o stanju okolia, odnosno o sastavnicama okolia;
"optereivanje okolia"- emisija supstanci ili energije u okoli;
"zatita okolia": sve odgovarajue djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti tete ili zagaivanja
okolia, reduciranje ili odstranjivanje tete koja je nastala i povrat na stanje prije izazvane tete;
"standard kvalitete okolia" - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odreenome vremenskom razdoblju u
odreenoj sredini ili odreenome dijelu, kako je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, primjerice, koji
se odnose na kvalitetu zraka ili vode;
"opasnost" - unutarnje svojstvo opasnih supstanci ili fizika situacija koja moe izazvati tetu po ljudsko zdravlje
ili okoli;
"podruje utjecaja"- je podruje ili dio prostora na kojemu je izazvan izvjestan stupanj utjecaja na okoli ili koji
moe nastati kao posljedica koritenja okolia;
"postrojenje" - mjesto na kojemu se nalazi pogon, jedna ili vie tehnikih jedinica u kojima se vre djelatnosti
koje mogu imati negativne utjecaje na okoli ili su prisutne opasne supstance;
"zainteresirana strana/tijelo"- fizika ili pravna osoba ili organizacija koja ivi ili radi u podruju utjecaja, ili
podruju koje e vjerojatno biti pod utjecajem;
"nesrea veih srazmjera"- pojava emisije veih srazmjera, poara ili eksplozije uslijed nekontroliranih promjena
nastalih tijekom rada postrojenja koje znae neposrednu ili odloenu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoli,
unutar ili izvan postrojenja, a koja ukljuuje jednu ili vie opasnih supstanci.
"prirodni resurs"- komponenta prirodnog okolia, odnosno sastavni dio prirodnog okolia, koji se moe koristiti
da bi se zadovoljile potrebe drutva, izuzuzimajui umjetni okoli;
"nevladine organizacije koje promiu zatitu okolia"- su organizacije koje se bave zatitom okolia i koje su se
svojim statutima opredjelile za promicanje zatite okolia;
"operator"- svaka fizika ili pravna osoba koja upravlja radom ili nadzire postrojenje, odnosno u sluajevima
utvrenim zakonima, osoba na koju su prenesene javne ovlasti;
"doputenje" - pismena odluka potrebna za pribavu odobrenja graenja i rada pogona i postrojenja ili za
obavljanje djelatnosti;
"zagaenost" - podrazumijeva izravno ili neizravno uvoenje, kao posljedicu ljudske djelatnosti, supstanci,
vibracija, topline, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti tetne po zdravlje ovjeka ili imovinu ili
kvalitetu ivota u okoliu;
"javnost" - jedna ili vie fizikih osoba, njihove udruge, organizacije ili grupacije;
"rizik" - mogunost pojave odreenog uinka unutar odreenog razdoblja ili u odreenim okolnostima;
"skladitenje"- odlaganje radi uvanja na sigurnome mjestu ili dranja na skladitu;
"znaajna promjena"- promjena u radu postrojenja koja moe imati znaajan negativan utjecaj po ljude i okoli.
Znaajnom promjenom smatra se i bilo koja promjena ili proirenje postrojenja koje odgovara
kriterijima/pragovima navedenim u provedbenim propisima;
"koritenje okolia"- djelatnost koja izaziva promjene u okoliu, njegovim koritenjem u cijelosti ili nekom
njegovom sastavnicom kao prirodnim resursom ili isputajui supstance, odnosno energiju u okoli ili sastavnicu
okolia, a sukladno propisima koji reguliraju podruje zatite okolia.
"Nadlene institucije za okoli - institucije koje raspolau podacima bitnim za okoli.
III - NAELA ZATITE OKOLIA
lanak 5.
Naelo odrivog razvitka
Odrivost okolia podrazumijeva:
ouvanje prirodnog blaga na nain da stupanj utroka obnovljivih materijala, vodnih i energetskih
resursa ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sustavi mogu to nadomjestiti i stupanj utroka
neobnovljivih resursa ne prevazilazi okvir u kojemu se odrivi obnovljivi resursi zamjenjuju;
stupanj polutanata koji se emitiraju ne prevazilazi kapacitetu zraka, vode, tla u apsorpciji i izvrenju
prerade polutanata i
stalno ouvanje biolokog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvalitete zraka, vode i tla prema standardima
koji su uvijek dovoljni za ivot i obilje ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta.
lanak 6.
Naelo smotrenosti i prevencije
Pri postojanju prijetnje od nepopravljive tete, nedostatak pune znanstvene podloge ne moe biti razlogom za
odgaanje uvoenja mjera smotrenosti i prevencije za sprijeavanje daljnje degradacije okolia.
Koritenje okolia organizira se i obavlja na nain koji:
rezultira najniim moguim stupnjom optereenja i koritenja okolia;
sprijeava zagaivanje okolia i
sprijeava tetu po okoli.
Pri koritenju okolia mora se ispotovati naelo smotrenosti, tj. pozorno upravljati i ekonomino koristiti
sastavnice okolia, te svesti na najmanju moguu mjeru stvaranje otpada primjenom reciklae nastalog otpada,
odnosno ponovnog koritenja prirodnih i umjetnih materijala.
S ciljem prevencije u koritenju okolia primjenjuju se najbolje rapoloive tehnologije.
Korisnik okolia koji znai opasnost po okoli ili uzroi tetu po okoli duan je odmah obustaviti radnju koja
znai opasnost ili uzroi tetu.
Ukoliko je teta nastala kao posljedica dosadanjih djelatnosti korisnika, korisnik ju je duan otkloniti i popraviti
nastalu tetu u okoliu.
lanak 7.
Naelo zamjene
Svaku djelatnost koja bi mogla imati tetne posljedice po okoli potrebno je zamijeniti drugom djelatnou koja
znai znatno manji rizik. Zamjena djelatnosti obavlja se i u sluaju da su trokovi takve djelatnosti vei od
vrijednosti koju treba zatiti.
Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se pri koritenju proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene
proizvodnih procesa uz obvezatno ograniavanje zagaivanja okolia na izvoru.
lanak 8.
Naelo integralnog pristupa
Zahtjevi za visokom razinom zatite okolia i poboljanjem kvalitete okolia sastavni su dio svih politika kojima
je cilj razvitak okolia, a osiguravaju se sukladno naelu odrivog razvitka.
Svrha naela integralnog pristupa je sprijeavanje ili svoenje na najmanju moguu mjeru rizika od tete po
okoli u cijelosti.
Naelo integralnog pristupa obuhvaa:
uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda;
predvianje posljedica u svim sastavnicama okolia kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti
(novih i postojeih),
svoenje nastanka otpada i tetnog djelovanja otpada na najmanju moguu mjeru;
primjenjivanje opih metoda za procjenjivanje i usporedbu problema u okoliu i
komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zatite okolia i
mjera usmjerenih ka izvorima kada su u pitanju emisije.
lanak 9.
Naelo suradnje i podjele odgovornosti
Odrivi razvitak postie se suradnjom i zajednikim djelovanjem svih subjekata s ciljem zatite okolia, svatko u
okviru svoje nadlenosti i odgovornosti.
Provedba ciljeva vezanih za okoli potie se meuentitetskom suradnjom, bilateralnim ili multilateralnim
meunarodnim sporazumima o zatiti okolia i drugim sporazumima o suradnji, kao i pruanjem informacija i
potpore u svezi sa zatitom okolia, a posebice u odnosima sa susjednim zemljama.
U nedostatku meunarodnih sporazuma ciljevi zatite okolia drugih zemalja, koji se uzimaju u obzir, su
smanjenje prekograninog zagaivanja ili postojanje takve opasnosti po okoli, kao i sprijeavanje zagaivanja i
izazivanja tete po okoli.
lanak 10.
Sudjelovanje javnosti i pristup informacijama
Pitanja zatite okolia ostvaruju se putem sudjelovanja svih zainteresiranih graana. Svaki pojedinac i
organizacija moraju imati odgovarajui pristup informacijama koje se odnose na okoli, a kojim raspolau organi
uprave, ukljuujui i informacije o opasnim tvarima i djelatnostima u njihovim zajednicama kao i mogunost
sudjelovanja u donoenju odluka.
Organi koji donose propise i tijela nadlena za zatitu okolia su duni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i
poticati sudjelovanje u odluivanju, omoguujui dostupnost informacija iroj javnosti.
S ciljem postizanja obeteenja ili pravne zatite svaka zainteresirana osoba ima pravo na zatitu u upravnim i
sudskim postupcima.
lanak 11.
Naelo - zagaiva plaa
Zagaiva plaa trokove nadzora i prevencije od zagaenja bez obzira jesu li trokovi nastali uslijed nametanja
odgovornosti zbog emisija zagaenja, naknada utvrenih odgovarajuim financijskim instrumentima ili kao
obveza utvrena propisom o smanjivanju zagaenosti okolia.
Korisnik okolia je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju utjecaja na okoli sukladno ovom zakonu i drugim
propisima.
IV - ZATITA SASTAVNICA OKOLIA
lanak 12.
Integrirana zatita sastavnica okolia
Sastavnice okolia moraju biti zatiene pojedinano i u sklopu ostalih sastavnica okolia, uzevi u obzir njihove
meuovisne odnose. Sukladno tomu utvruje se i nain optereivanja i koritenja sastavnica okolia.
Zatita sastavnica okolia podrazumijeva zatitu kvalitete, kvantitete i njihovih zaliha kao i ouvanje prirodnih
procesa unutar sastavnica i njihove prirodne ravnotee.
Posebnim propisima ureuju se pojedina podruja zatite i ouvanja sastavnica okolia i zatite od utjecaja koji
znae opasnost po okoli.
lanak 13.
Ouvanje tla
Ouvanje tla obuhvaa povrinu i slojeve ispod povrine zemlje, tlo, formacije stijena i minerala kao i njihove
prirodne i prijelazne oblike i procese.
Ouvanje tla obuhvaa ouvanje proizvodnosti, ustroja, ravnotee vode i zraka, te biota tla.
Na povrini zemlje ili ispod njezine poobavljane mogu se obavljati takve vrste djelatnosti i odlagati tvari koje ne
zagauju ili oteuju kvantitetu, kvalitetu, materijalne procese tla i sastavnice okolia.
Tijekom provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda, itd.), mora se
osigurati odgovarajue razdvajanje i zatita povrinskog tla kao i zatita i koritenje poljoprivrednog zemljita.
Nakon zavretka djelatnosti, koje ukljuuju koritenje tla, korisnik e osigurati obnovu, odnosno razvitak toga
podruja prema utvrenome planu.
Korisnik e osigurati obnovu i ponovni razvitak podruja tijekom koritenja okolia, tamo gdje postoje uvjeti i
ukoliko je to utvreno posebnim propisima ili odlukom nadlenog organa.
lanak 14.
Zatita vode
Zatita voda obuhvaa ouvanje povrinskih i podzemnih voda, zaliha, reguliranje kvalitete i kvantitete vode,
zatitu rijenih korita, obalnih podruja kopnenih voda i akvafera.
Prirodno protoje, ustroj i uvjeti protoja, korito, obalna podruja mogu se mijenjati samo uz osiguravanje
ouvanja prirodne ravnotee akvatinih i semiakvatinih ekosustava i njihovog funkcioniranja.
Uvjeti za ekstrakciju i koritenje vode za svaku vrstu vodnih resursa, sukladno uvjetima toga podruja, utvruju
se posebnim propisima.
Vode se mogu koristiti i optereivati, a otpadne vode i kanalizacija isputati u vode, uz primjenu odgovarajueg
tretmana, na nain koji ne znai opasnost prirodnim procesima ili obnovi kvalitete i kvantitete vode.
Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode kao i prijenos voda obavlja se bez nepovoljnog utjecaja na priuve,
kvalitetu i biotu voda iz kojih se obavlja opskrba ili iji povrat ne znai opasnost njihovom samoproienju.
lanak 15.
Zatita zraka
Zatita zraka obuhvaa ouvanje atmosfere u cijelosti, sa svim njezinim procesima, ouvanje njezine strukture i
klimatskih obiljeja.
Zrak mora biti zatien od optereenja svih umjetnih utjecaja koji se vre na zrak ili na druge sastavnice okolia
putem transmisija radiokativnih, tenih, plinovitih ili vrstih tvari ukoliko postoji opasnost od tetnog utjecaja na
kvalitetu zraka ili tetnog odraavanja po ljudsko zdravlje.
Pri planiranju uvoenja djelatnosti i uspostavi postrojenja kao i proizvodnji i koritenju proizvoda potrebno je
poduzeti mjere kako bi razina polutanata bila svedena na najmanju moguu mjeru.
lanak 16.
Ouvanje biosfere
Ouvanje biosfere obuhvaa zatitu ivih organizama, njihovih zajednica i stanita, uzevi u obzir i ouvanje
prirodnih procesa unutar njihovih stanita i prirodne ravnotee uz osiguravanje odrivosti ekosustava.
Koritenje biosfere ne moe se obavljati na nain koji naruava prirodne procese i uvjete biodiverziteta i znai
opasnost po njegovu odrivost.
lanak 17.
Ouvanje izgraenog okolia
Razvojnim planom odreuju se zone izgradnje na odreenim lokacijama ovisno od stupnja optereenja okolia i
svrhe izgradnje unutar odreenih dijelova na odreenim lokacijama.
Obavljanje djelatnosti u pojedinim zonama, sa zatitnom udaljenou ili podrujem, doputeno je na nain
utvren posebnim propisima sukladnim prirodi optereivanja okolia i propisima o zatiti okolia.
Zelene povrine i pojas sklonita unutar opine ureuju se na nain utvren posebnim propisima.
lanak 18.
Opasne supstance i tehnologije
Zatita od tetnih utjecaja opasnih supstanci obuhvaa uporabu svih prirodnih i umjetnih supstanci koje koriste,
proizvode ili razdjeljuju korisnici okolia tijekom provedbe djelatnosti, a koje su po svojoj kvantiteti ili kvaliteti
eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksine, podlone koroziji, izazivaju infekcije, ekotoksine, mutagene,
karcinogene, iritirajue ili mogu izazvati takav utjecaj u kontaktu s drugim supstancama.
Tijekom upravljanja opasnim supstanacama ili tijekom uporabe, ukljuujui i eksploataciju, odnosno ekstrakciju,
skladitenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjuju opasne tehnologije moraju se
poduzeti sve potrebne zatitne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoli svodi na najnii stupanj
ili se eliminira mogunost takvih opasnosti sukladno posebnim propisima.
Pri primjeni tehnologija koje mogu znaiti opasnost po okoli mora se odrediti zatitno podruje ili razdaljina,
sukladno prirodi izvora opasnosti, kako bi se umanjio rizik od opasnosti po okoli.
lanak 19.
Otpad
Zatita od tetnog utjecaja otpada na okoli obuhvaa sve vrste supstanci, proizvoda, ukljuujui ambalau i
materijal za pakiranje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se odlau ili za koje se planira da e biti
odloeni.
Imatelj otpada duan je poduzeti odgovarajue mjere upravljanja otpadom i osigurati temeljne mjere s ciljem
sprijeavanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu uporabu, ekstrakciju tvoriva i mogue
energije, te sigurno odlaganje.
lanak 20.
Buka i vibracije
Zatita od buke i vibracija u okoliu obuhvaa sve vrste umjetno proizvedenih emisija energija koje izazivaju
optereenje nepoeljnom, neprijatnom bukom, odnosno vibracijama koje mogu ugroziti zdravlje ili na njega
tetno utjecati.
Radi zatite od buke potrebno je primjenjivati tehnike i organizacijske metode koje potiu:
smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnos- no izvora koji stvaraju buku ili vibracije;
smanjivanje optereenja, odnosno sprijeavanje pove- avanja optereenja bukom ili vibracijama;
naknadnu zatitu u onim sredinama koje su pod stalnim optereenjem iznad utvrenih standarda.
lanak 21.
Radijacija
Zatita okolia od tetnih radijacijskih utjecaja obuhvaa umjetno proizvedenu i prirodnu jonizaciju,
nejonizirajuu radijaciju i termalnu radijaciju.
V - INFORMIRANJE I IZOBRAZBA O OKOLIU
lanak 22.
Sustav informiranja o okoliu i prikupljanje informacija
Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia (u daljnjem u tekstu: Federalno ministarstvo) duno je
uspostaviti sustav informiranja o okoliu i omoguiti monitoring stanja okolia, djelatnosti mjerenja, prikupljanja,
obrade i evidentiranja podataka o koritenju i optereenju okolia.
Sustav informiranja uspostavlja se i organizira na temelju teritorijalne gustoe naseljenosti na nain:
utvrivanja kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okolia nastale kao posljedica koritenja i
uporabe na meunarodnoj razini, na nain zajednikog procjenjiva- nja sa socijalnim i ekonomskim
podacima i sa stajalita utjecaja na zdravlje stanovnitva;
utvrivanja uzroka utjecaja na okoli sa zadovoljava- juom tonou, ukljuujui i detaljne prikaze
potrebne za odreivanje uzrono-posljedine veze u odnosu na tetu;
predvianja u to kraem roku opasnosti po okoli;
mogunosti poduzimanja mjera predvienih propisima i drugih mjera od nadlenih organa;
koritenja u svrhu planiranja.
Kantonalno ministarstvo nadleno za okoli (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) duno je dostaviti
podatke neophodne za rad sustava informiranja o okoliu.
lanak 23.
Korisnici okolia duni su obavljati mjerenja optereenja i koritenja okolia koja su posljedica njihovih
djelatnosti na nain utvren posebnim propisima, potvrivati ih i evidentirati sukladno svojim tehnikim
mogunostima i omoguiti nadle- nim organima pristup tim podacima.
lanak 24.
Upis podataka o okoliu u druge upisnike
Utvreno injenino stanje, opseg i priroda stalne tete po okoli, utvreni odlukom nadlenog organa ili suda,
evidentiraju se u zemljinim knjigama kao privremeni upis i katastru nekretnina.
Federalno i kantonalno ministarstvo (u daljnjem tekstu: nad- leno ministarstvo) po slubenoj dunosti zahtijeva
upis podataka u sluaju kada je odgovornost utvrena od suda.
Izmjena injeninog stanja, stupnja prirodne zagaenosti okolia, temelj je upisu podataka koji se obavlja na
zahtjev vlasnika nekretnine, nadlenog ministarstva ili suda.
lanak 25.
Istraivanje okolia i tehniki razvitak
Odgovornost za zatitu okolia unaprjeuje se razvitkom znanosti i tehnologije, organizacijom znanstvenog
istraivanja i tehnikog razvitka, objavljivanjem nalaza kao i praktinom primjenom domaih i meunarodnih
istraivakih radova.
Studija usmjerena istraivanju stanja okolia i razvitka zatite okolia predmetom je prvenstvene potpore
nadlenih organa i institucija. Federalni ministar za zatitu okolia i kantonalni ministar za zatitu okolia (u
daljnjem tekstu: nadleni ministar) duan je u suradnji s ministrom nadlenim za znanost koordinirati potporu i
procjenu znanstvenih istraivanja u podruju okolia.
lanak 26.
Okolina izobrazba, obuka i kultura
Svaki graanin ima pravo stjecati i unaprjeivati spoznaje o okoliu.
irenje i unaprjeivanje spoznaja o okoliu su prvenstvene obveze Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacije), kantona i lokalnih vlasti.
Nadleni ministar duan je suraivati s drugim ministrima s ciljem osiguravanja strune izobrazbe o okoliu.
lanak 27.
Federalni, kantonalni organi uprave i opinske slube za upravu duni su obavljati obveze iz l. 25. i 26. ovoga
zakona putem institucija za instruiranje i poduavanje javnosti, u suradnji s udrugama za zatitu okolia i
strunim organizacijama koje angairaju javnost u zatiti okolia. Federacija, kantoni i opinske slube za upravu
duni su pruiti potporu institucijama naobrazbe, vjerskim zajednicama, znanstvenim institucijama, strunim
organizacijama i udrugama kako bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje djelatnosti naobrazbe i poduke.
lanak 28.
Upisnik o postrojenjima i zagaivanjima
Nadleno ministarstvo vodi upisnik o pogonima, postrojenjima i zagaivanjima.
Upisnik sadri podatke o djelatnostima, te pogonima i postrojenjima koja ugroavaju ili mogu ugroziti okoli a
osobito:
ime i adresu operatora i lokaciju pogona i postrojenja;
kratak opis djelatnosti i tehnolokog procesa;
bitne podatke koji se tiu emisija, opasnih supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju, proizvodnje
otpada i koritenja resursa i energije;
podatke koji se odnose na izdavanje doputenja, promjene i sl. i
podatke o nadzoru, bitnim ishodima i poduzetim mjera- ma.
Kantonalno ministarstvo priprema godinje izvjee o izdanim doputenjima za pogone i postrojenja i uz podatke
iz stavka 2. ovoga lanka dostavlja ga Federalnom ministarstvu.
Nadlene institucije za okoli dune su dostaviti nadlenom ministarstvu podatke kojima raspolau.
Federalni ministar propisat e nain dostavljanja podataka.
Upisnik o postrojenjima i zagaivanjima dostupan je javnosti.
Svaka osoba koja ima pravni interes moe traiti uvid u upisnik i izdavanje preslika podataka iz upisnika.
lanak 29.
Aktivno pruanje informacija o zatiti okolia
Federalno ministarstvo pruat e informacije o okoliu na transparentan i djelotvoran nain.
Federalno ministarstvo koristit e publikacije u tiskanom i elektronskom izrazu koje su dostupne javnosti kao i
instrumente javnog obavjetavanja.
U sluaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoli federalni ministar odmah e predstavnicima javnosti
dostaviti sve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi mogli omoguiti javnosti poduzimanje mjera za
sprijeavanje ili ublaivanje tete koja proizilazi iz odreene opasnosti.
VI - SUDJELOVANJE JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIU
lanak 30.
Informacija o okoliu, u smislu ovoga zakona, podrazumi- jeva bilo koju informaciju u pisanom, vizuelnom,
audio, elektronskom ili bilo kojem drugom materijalnom izrazu o:
stanju elemenata okolia, poput zraka i atmosfere, vode, tla, krajolika, prostora i prirodnih podruja,
biolokog diverziteta i njegove sastavnice, ukljuujui genetski modificirane organizme i
meudjelovanje ovih elemenata;
imbenicima, poput supstanci, energije, buke i radija- cije, djelatnostima i mjerama, ukljuujui adminis-
tracijske mjere, sporazume o zatiti okolia, planove i programe, koji utjeu ili postojanju vjerojatnoe
da e utjecati na elemente okolia u okviru odjeljka 1. ovoga stavka, analizi trokova i dobiti i drugim
ekonomskim analizama i pretpostavkama koje se koriste u odluivanju o okoliu;
stanju ljudskoga zdravlja i sigurnosti, ivotnim uvjetima, kulturnim dobrima i graevinama u mjeri u
kojoj su ili bi mogli biti pod utjecajem stanja elemenata okolia ili putem ovih elemenata pod utjecajem
imbenika, djelatnosti ili mjera navedenih u odjeljku 2. ovoga stavka;
organima i institucijama nadlenim za okoli.
Zainteresirana javnost, u smislu ovoga zakona, znai javnost koja ima interes u odluivanju o okoliu, bilo zbog
lokacije projekta ili prirode danog zahvata u okoliu, javnost koja je pod utjecajem ili e vjerojatno biti pod
utjecajem namjeravanoga zahvata u okoliu i nevladine organizacije koje promiu zatitu okolia.
lanak 31.
Sukladno odredbama ovoga zakona javnost ima pristup informacijama, mogunost sudjelovanja u odluivanju i
zatitu prava pred upravnim i sudbenim organima po pitanjima zatite okolia bez diskriminacije na temelju
dravljanstva, nacionalnosti ili mjesta stanovanja i u sluaju pravnih osoba bez diskriminacije na temelju
njihovog mjesta upisa ili sredita djelatnosti.
Organi uprave osigurat e da osobe koje ostvaruju svoja prava sukladno odredbama ovoga zakona nee biti
kanjene, proganjane ili uznemiravane na bilo koji nain zbog svojega sudjelovanja u postupku.
Zloporaba pravnih sredstava (pokretanjem parnice, plaanjem odtete ili pokretanjem graanskog kaznenog,
prekrajnog ili radno-pravnog postupka) radi kanjavanja, progona ili uznemiravanja osoba koje su ostvarivale
svoja prava na sudjelovanje javnosti smatrat e se nezakonitom.
lanak 32.
Izobrazba i kadrovsko jaanje
Federalno ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta u suradnji s Federalnim ministarstvom izradit e
godinje programe naobrazbe o zatiti okolia, s ciljem naobrazbe i podizanja svijesti javnosti u podruju okolia.
Programi naobrazbe o zatiti okolia bit e ukljueni u nastavne i izvannastavne programe. Pored bitnih pitanja
zatite okolia, ovi e programi sadravati podatke o tomu kako se osigurava pristup informacijama, kako se
sudjeluje u odluivanju i kako se ostvaruje zatita prava u podruju okolia.
Federalno ministarstvo organizirat e obuku nevladinih organizacija koje se bave pitanjima zatite okolia.
lanak 33.
Pristup informacijama o okoliu
Federalno ministarstvo e, na zahtjev zainteresirane osobe, osigurati da informacije iz podruja zatite okolia
budu dostupne javnosti.
Zainteresirana osoba je ona osoba koja ima opravdan interes za traenjem informacije.
Federalno ministarstvo, uz informaciju, prilae preslik dokumentacije na temelju koje je sainjena informacija.
Informacija moe biti dana i u drugom izrazu uz navoenje razloga za takvim izrazom ili u sluaju njene
dostupnosti javnosti u drugom izrazu.
Informacije o okoliu iz stavka 1. ovoga lanka bit e stavljene na raspolaganje to je prije moguno, a najkasnije
u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva osim u sluajevima kada sadraj i sloenost danih informacija
opravdava produljenje ovoga roka do jednog mjeseca. Podnositelj zahtjeva bit e obavijeten o svakom
produljenju danoga roka i razlozima toga produljenja.
lanak 34.
Zahtjev za davanje informacija o okoliu moe biti odbijen ukoliko:
niti jedan organ uprave ne posjeduje traene informacije o okoliu;
zahtjev je oito neutemeljen ili formuliran suvie uopeno;
zahtjev se tie materijala u fazi pripreme ili unutarnje komunikacije organa uprave gdje je takvo
izuzimanje od davanja informacije predvieno nekim drugim zakonom, uzimajui u obzir naruavanje
opeg interesa davanjem informacije, ili
informacija je ve dostavljena predstavnicima nevladi- nih organizacija, zainteresiranom stanovnitvu
odnos- nog podruja i tisku zbog kolektivnog javnog interesa. U tom e sluaju nadleni organ uprave
uputiti podnositelja zahtjeva gdje moe dobiti potrebne informacije.
Zahtjev za informacije o okoliu moe biti odbijen i ukoliko bi davanje informacija imalo tetan utjecaj na:
meunarodne odnose, obranu ili opu sigurnost;
tijek pravde, pravo osobe na pravedno suenje i mogunost organa uprave u sprovedbi kaznenog ili
disciplinskog postupka;
povjerljivost informacija koje se tiu trgovine i industrije i informacija o emisijama bitnim za zatitu
okolia, ukoliko je to utveno posebnim propisom s ciljem zatite ekonomskih interesa;
prava intelektualne svojine;
povjerljivost osobnih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizike osobe u sluaju da te osobe nisu
dale suglasnost za otkrivanje danih informacija javnosti, ukoliko je to utvreno posebnim propisom;
interese tree osobe koja je osigurala traene informacije, a za to nije bila obvezatna i ukoliko ta osoba
nije dala suglasnost za otkrivanje danog materijala, ili
okoli na koji se informacije odnose, poput mjesta uzgoja rijetkih vrsta.
Razlog odbijanja zahjeva za davanje informacija iz stavka 2. ovoga lanka mora biti obrazloen.
Ukoliko organ uprave ne posjeduje traene informacije duan je u najkraem moguem roku proslijediti zahtjev
organu uprave koji bi mogao imati dane informacije i o istome obavijestiti podnositelja zahtjeva.
Organ uprave uinit e dostupnim traene informacije o okoliu koje se mogu izdvojiti od informacija iz st. 1. i 2.
ovoga lanka.
Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanom izrazu ukoliko je i sam zahtjev za davanje informacija bio u
pisanom izrazu ili ukoliko podnositelj zahtjeva to trai.
lanak 35.
Naknada za pruanje informacija
Nadleno ministarstvo uvest e naknadu za davanje informacija. Naknada za davanje postojeih informacija ili
dokumenata nee prelaziti trokove umnoanja tih informacija i dokumenata. U sluajevima u kojima nadleno
ministarstvo mora sprovesti istraivanje ili neke druge djelatnosti na koje nije obvezan zakonom, podnositelj je
zahtjeva duan platiti naknadu sukladno trokovniku.
Nadleno ministarstvo donosi trokovnik o visini naknade za davanje informacija koji e biti predoen
podnositelju zahtjeva.
lanak 36.
Sudjelovanje javnosti u odlukama o
posebnim djelatnostima
Nadleno ministarstvo osigurat e sudjelovanje javnosti u:
postupcima procjene utjecaja projekata na okoli;
postupcima izdavanja okolinih doputenja za pogone i postrojenja iz svoje nadlenosti.
Odredbe stavka 1. ovoga lanka odnose se i na odluke o djelatnostima koje nisu navedene u stavku 1. ovoga
lanka, a mogu imati znaajan utjecaj na okoli.
Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se u sluaju donoenja odluka o djelatnostima za obranu zemlje.
Nakon pokretanja upravnog postupka javnost e biti informirana o sljedeem:
predloenim djelatnostima podnositelja zahtjeva i zahtjevu za izdavanjem okolinog doputenja;
organima uprave koji su odgovorni za donoenje odluke, odnosno okolinog doputenja;
tijeku postupka ukljuujui informacije o:
a) nainu sudjelovanja javnosti;
b) vremenu i mjestu predviene javne rasprave;
c) organima uprave za dobijanje odlune informacije i obavljanje uvida u dokumentaciju;
d) organu uprave ili nekom drugom organu kojemu se mogu podnijeti primjedbe i pitanja kao i rok za
podnoenje primjedaba ili pitanja,
f) okoliu, koje su odlune za predloene djelatnosti;
injenici podlijee li predloena djelatnost entitetskom ili prekograninom postupku procjene utjecaja na
okoli,
nacrtu odluke ili okolinog doputenja.
Zainteresirana javnost bit e obavijetena o vremenu postupka izvoenja dokaza, te o mogunosti podnoenja
dokaza i injenica od utjecaja na predloene djelatnosti u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka.
Nadleno ministarstvo zahtijevat e od podnositelja zahtjeva animiranje zainteresirane javnosti u sudjelovanju u
raspravama prije podnoenja zahtjeva za izdavanjem okolinog doputenja.
lanak 37.
Informacije koje se daju na traenje
Nadleno ministarstvo e na zahtjev zainteresirane javnosti, u najkraem moguem roku, omoguiti besplatan
uvid u sve informacije koje su odlune za donoenje odluka.
Uvid se odnosi na:
opis lokacije, fizikih i tehnikih znaajki predloene djelatnosti ukljuujui procjenu oekivanih
rezidija/ta- loga i emisija;
opis znaajnih utjecaja predloene djelatnosti na okoli;
opis mjera predvienih za sprjeavanje i/ili smanjenje tih utjecaja ukljuujui emisije;
kratak netehniki saetak navedenih podataka;
prikaz temeljnih alternativnih rjeenja izuenih od podnositelja zahtjeva;
temeljna izvjea i struna miljenja koja su pripremili organi uprave.
Zainteresirana javnost moe, u roku od 30 dana od dana uvida u informacije iz stavka 2. ovoga lanka, u pisanom
izrazu podnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili miljenja koje smatra odlunim za danu djelatnost.
U sluaju iznimno sloenih pitanja, organ uprave moe na zahtjev zainteresirane javnosti produljiti rok na 60
dana. Rezultati sudjelovanja javnosti uzet e se u obzir pri donoenju odluke.
Sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99)
nadleno ministarstvo obavijestit e javnost o donesenoj odluci.
lanak 38.
Pristup pravdi
Podnositelj zahtjeva iji zahtjev za dobijanje informacija nije razmatran ili je neopravdano odbijen, na njega je u
potpunosti ili djelomice neadekvatno odgovoreno, ima pravo pokrenuti postupak preispitivanja odluke pred
drugostupanjskim organom, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.
lanak 39.
Predstavnici zainteresirane javnosti koji su sudjelovali u prvostupanjskom postupku imaju pravo uloiti priziv
protivu odluke ili dijela odluke.
Predstavnici zainteresirane javnosti pored prava sudjelova- nja u postupcima izdavanja doputenja i procjene
utjecaja na okoli imaju pravo, ukoliko se netko ponaa opreno okolinim naelima iz okolinih zakona,
pokrenuti postupak zatite svojih prava pred nadlenim sudom.
Nakon sprovedbe postupka iz stavka 2. ovoga lanka sud moe:
naloiti pravnim i fizikim osobama poduzimanje svih neophodnih sanacijskih mjera, ukljuujui
obustavu odreenih djelatnosti i/ili plaanje teta;
obvezati pravne i fizike osobe da uplate naknade u Federalni fond za zatitu okolia,
naloiti privremene mjere.
VII - NADLE@NOST
lanak 40.
Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svatko u okviru svoje nadlenosti, nadleni su za:
zatitu okolia, sprijeavanje i otklanjanje opasnosti i teta po okoli, obnovu i postupno poboljanje
stanja okolia;
utvrivanje prvenstvenih zadaka zatite okolia;
uspostavu pravnih, ekonomskih i tehnikih mjera u interesu zatite okolia;
razvitak, ouvanje i djelovanje sustava koji je temelj za dobivanje i obradu podataka o mjerenjima,
monitoringu, nadzoru, procjeni stanja okolia, te davanju informacija o eventualnim utjecajima na
okoli;
donoenje financijskih propisa u podruju zatite okolia i
suradnja s drugim entitetom.
lanak 41.
Savjetodavno vijee za okoli
Savjetodavno vijee za okoli (u daljem tekstu: Savjeto- davno vijee) osniva se radi pruanja znanstvene i
strune potpore federalnom ministru i Vladi Federacije Bosne i Hecegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH) u
podruju okolia.
Savjetodavno vijee ima konzultativnu i savjetodavnu ulogu, a ini ga 13 predstavnika zainteresiranih strana iz
podruja zatite okolia.
Deset lanova Savjetodavnog vijea predlau nadlena kan- tonalna ministarstva za zatitu okolia iz organizacija
i ustanova koje zastupaju strune i ekonomske interese i znanstvenih krugova. Jednog predstavnika predlae
predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Jednog predstavnika Udruge za zatitu
okolia predlae Regionalni centar za zatitu okolia-Ured za Bosnu i Hercegovinu na temelju pismene
suglasnosti najmanje pet nevladinih organizacija registriranih na podruju FBiH.
lanove Savjetodavnog vijea imenuje Vlada FBiH za razdoblje od 4 godine.
Savjetodavno vijee sudjeluje u ocijenjivanju strategijskih procjena okolia i nacrta koji su osnova Strategijskoj
procjeni okolia.
Nadleni ministri dostavljaju Savjetodavnom vijeu planove iz podruja okolia radi zauzimanja stavova i
davanja miljenja.
Savjetodavno vijee bira predsjedatelja i supredsjedatelja iz reda lanova Savjetodavnog vijea.
Savjetodavno vijee donosi pravila o svojemu radu.
lanak 42.
Federalno ministarstvo:
analizira i ocjenjuje stanje okolia i djelatnosti zatite okolia kao i iskustva steena u podruju zatite,
koritenja i razvitka okolia,
uspostavlja i upravlja sustavom informiranja o okoliu u Federaciji BiH;
izdaje doputenja za koritenje okolia iz svoje nadlenosti, sukladno odredbama ovoga zakona i drugih
propisa;
odreuje okolini klasifikacijski sustav supstanci, proizvoda i tehnologija i daje miljenja za razdiobu i
koritenje istih;
organizira poslove kojima je cilj sprijeavanje ili smanjenje tetnih posljedica po okoli,
sudjeluje s drugim nadlenim organima u izradi programa i planova za koritenje prirodnih resursa,
izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacijskog sustava;
rjeava po prizivima na rjeenja kantonalnih ministarstava donesenih na temelju federalnog zakona i
drugih federalnih propisa i obavlja druge poslove i zadatke zatite okolia iz nadlenosti Federacije
BiH.
lanak 43.
Kantonalno ministarstvo:
analizira i ocjenjuje stanje okolia i djelatnosti zatite okolia kao i iskustva steena u podruju zatite,
koritenja i razvitka okolia;
obavlja poslove i zadatke utvrene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima;
uspostavlja i upravlja sustavom informiranja o okoliu u kantonu;
izdaje doputenja za koritenje okolia iz svoje nadlenosti,
organizira poslove kojima je cilj sprijeavanje ili smanjenje tetnih posljedica po okoli,
obavlja nadzor nad provedbom kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa iz podruja zatite
okolia.
lanak 44.
U sluaju izazvanosti tete ili postojanju opasnosti od tete po okoli, nadleni tuitelj ima pravo pri nadlenom
sudu uloiti tubu kojom se zahtijeva zabrana ili ogranienje djelatnosti i naknada za tetu nastalu kao posljedica
te djelatnosti.
VIII - PLANIRANJE ZATITE OKOLIA
lanak 45.
Sustav okolinog planiranja
Sustav okolinog planiranja obuhvaa donoenje sljedeih programskih dokumenata:
Meuentitetski plan zatite okolia;
Federalna strategija zatite okolia i Akcijski plan zatite okolia i
Kantonalni plan zatite okolia.
lanak 46.
Federalna strategija i Plan zatite okolia usklauje se s Meuentitetskim planom zatite okolia.
Kantonalni planovi zatite okolia usklauju se s Federalnom srategijom i Akcijskim planom zatite okolia.
Meuentitetsko tijelo za okoli priprema prijedlog Meuentitetskog plana zatite okolia.
Federalna strategija i planovi zatite okolia su obvezujui dijelovi sustava okolinog planiranja.
Planiranje zatite okolia usklauje se sa socijalnim i eko- nomskim razvojnim programima, meunarodnim
programima razvitka i dokumentima prostornog ureenja.
Plan zatite okolia donosi Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva. Plan zatite okolia donosi se za
razdoblje od najmanje pet godina.
Federalno ministarstvo podnosi Vladi FBiH izvjee o provedbi plana svake dvije godine radi razmatranja,
usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije.
lanak 47.
Elementi programskih dokumenata zatite okolia
Federalna strategija i planovi, pored ostaloga, sadre:
obrazloenje o sadanjem stanju okolia ustanovljeno na temelju znanstvenih iskustava i informacija;
ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranome razdoblju;
naela i smjernice zatite okolia;
zadatke i dunosti koje treba obaviti radi ostvarenja ciljeva, redoslijed planiranih djelatnosti i konani
rok za primjenu;
sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva s naznaenim planiranim izvorima financiranja,
naznaena podruja u kojima su potrebni posebni instrumenti zatite okolia kao i sadraje takvih
instrumenata.
lanak 48.
Federalna strategija zatite okolia
Federalno ministarstvo priprema prijedlog federalne strate- gije zatite okolia.
Sastavni dijelovi Federalne strategije zatite okolia su i:
Federalna strategija zatite voda,
Federalna strategija zatite prirode,
Federalna strategija zatite zraka,
Federalna strategija upravljanja otpadom.
Prijedlog federalne strategije zatite okolia dostavlja se kantonalnim ministarstvima i Savjetodavnom vijeu radi
davanja miljenja i mora biti dostupan javnosti, radi davanja naputaka i primjedaba.
Prijedlog federalne strategije zatite okolia dostavlja se Meuentitetskom tijelu za okoli i Vladi Republike
Srpske radi davanja miljenja.
Primjedbe i naputci na prijedlog federalne strategije zatite okolia dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana
prijama prijedloga.
Parlament Federacije donosi Federalnu strategiju zatite okolia za razdoblje od najmanje 10 godina.
lanak 49.
Kantonalni plan zatite okolia
Kantoni su duni donijeti kantonalni plan zatite okolia usklaen s Federalnom strategijom zatite okolia.
Kantonalno ministarstvo priprema prijedlog plana zatite okolia.
Prijedlog kantonalnog plana zatite okolia dostavlja se Federalnom ministarstvu, Savjetodavnom vijeu i
susjednim kantonalnim ministarstvima radi davanja naputaka i primjedaba.
Prijedlog kantonalnog plana zatite okolia mora biti dostupan javnosti radi davanja naputaka i primjedaba.
Naputci i primjedbe na prijedlog kantonalnog plana zatite okolia dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana
prijama prijedloga.
Skuptina kantona donosi kantonalni plan zatite okolia za razdoblje od najmanje pet godina.
Kantonalno ministarstvo podnosi izvjee o provedbi kantonalnog plana zatite okolia skuptini kantona svake
druge godine.
Skuptina kantona moe donijeti propis kojime e regulirati donoenje opinskih planova zatite okolia i njihov
sadraj.
lanak 50.
Planovi i programi gospodarskih drutava u podruju zatite okolia Gospodarska drutva mogu izraditi
programe zatite okolia na dragovoljnoj osnovi.
Gospodarska drutva su duna izraditi planove zatite okolia ukoliko je to propisano posebnim zakonom.
lanak 51.
Strategijska procjena okolia
Organ nadlean za poslove prostornog ureenja pri izradi dokumenata prostornog ureenja koji mogu imati
negativan utjecaj na okoli duan je izraditi strategijsku procjenu okolia (SEA).
Prilikom izrade strategijske procjene okolia uzimaju se u obzir sastavnice okolia, kvalitete okolia i utjecaj na
ljudsko zdravlje.
Strategijska procjena okolia izrauje se i pri donoenju ekonomskih propisa koji mogu imati utjecaj na okoli
(propisi o carini, porezima, obvezama, itd.).
lanak 52.
Strategijska procjena okolia obuhvaa naroito:
stupanj do kojega planirane mjere mogu utjecati ili mogu poboljati stanje okolia;
u sluaju neprovedbe planiranih mjera, koliinu tete nastale po okoli, odnosno stanovnitvo;
u kojoj mjeri postoje uvjeti za uvoenje planiranih mjera,
kolike su mogunosti nadlenih organa za provedbu planiranih mjera;
Nacrti dokumenata prostornog ureenja i strategijska proc- jena okolia dostavlja se Savjetodavnom vijeu na
razmatranje i davanje miljenja.
Strategijsku procjenu okolia donosi Vlada FBiH.
IX - PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI (EIA)
lanak 53.
Procjena utjecaja na okoli obuhvaa identificiranje, opis, procjenu, izravan i neizravan utjecaj projekta ili
djelatnosti na:
ljude, biljni i ivotinjski svijet;
tlo, vodu, zrak, klimu i krajolik;
materijalna dobra i kulturno naslijee,
meudjelovanje imbenika navedenih u odjeljcima 1., 2. i 3. ovoga stavka.
lanak 54.
Nadleni organ nee izdati urbanistiku suglasnost ili druge neophodne suglasnosti za projekte kojima je
neophodna procjena utjecaja na okoli, ukoliko uz zahtjev nije dostavljeno okolino doputenje.
lanak 55.
Nadlenost u procjeni utjecaja na okoli
Nadleno ministarstvo provodi postupak procjene utjecaja na okoli.
U postupku procjene utjecaja na okoli ukljuit e se zainteresirani organi na kantonalnoj i federalnoj razini.
lanak 56.
Projekti podloni procjeni utjecaja na okoli
Provedbenim propisom utvrdit e se pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postojeih pogona i postrojenja za
koje je obvezna procjena utjecaja na okoli, te pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postojeih pogona i
postrojenja za koje e nadleno ministarstvo odluiti je li potrebna procjena utjecaja na okoli.
Pod znatnom izmjenom pogona i postrojenja smatra se:
bilo kakva modifikacija pogona i postrojenja;
rast vei od 25% u poveanju proizvodnje, uporabe energije, koritenja vode, koritenja prostora,
emisija ili proizvodnje otpada,
rast vei od 25% u posljednjih 10 godina u poveanju proizvodnje, uporabe energije, koritenja vode,
koritenja prostora, emisija ili proizvodnje otpada.
Za prekid rada i ruenje pogona i postrojenja kojima je potrebno okolino doputenje obvezno se obavlja
procjena utjecaja na okoli.
lanak 57.
Procjena utjecaja na okoli moe se obavljati u dvije faze:
prethodna procjena utjecaja na okoli i
studija o utjecaju na okoli.
lanak 58.
Prethodna procjena utjecaja na okoli
Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoli podnosi se nadlenom ministarstvu.
Uz zahtjev se prilae:
opis projekta s informacijama o lokaciji, namjeni i veliini pogona i postrojenja;
opis mjera predvienih za sprijeavanje, smanjivanje ili ukoliko je mogue saniranje znaajnih
nepovoljnih posljedica;
podaci potrebni za identificiranje i procjenu temeljnih utjecaja na okoli;
opis alternativnih rjeenja i odabrane alternative;
izvod iz planskog akta odnosnog podruja,
netehniki saetak.
Nadleno ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka s pripadajuom dokumentacijom nadlenim
organima i zainteresiranim subjektima radi davanja naputaka i primjedaba.
Rok za dostavu naputaka i primjedaba je 30 dana od dana prijama zahtjeva.
O prethodnoj procjeni utjecaja na okoli obavijestit e se podnositelj zahtjeva i subjekti iz stavka 3. ovoga
lanka.
lanak 59.
Studija o utjecaju na okoli
Nadleno ministarstvo, na temelju prethodne procjene utjecaja na okoli, donosi Rjeenje o izradi Studije o
utjecaju na okoli u roku od 30 dana od dana istjecanja roka za dostavu naputaka i primjedaba.
U Rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka nadleno ministarstvo odreuje:
sadraj Studije o utjecaju na okoli uzimajui u obzir upute za procjenu utjecaja na okoli,
listu nositelja izrade Studije o utjecaju na okoli i
naknadu za ocjenu Studije o utjecaju na okoli.
Naknada za ocjenu Studije o utjecaju na okoli obuhvaa naknadu za rad pravnih i tehnikih strunjaka iz
nadlenog organa i sve ostale trokove koje mogu imati nadleni organi ili drugi sudionici u postupku procjene
utjecaja na okoli.
Naknadu i ostale trokove iz stavka 3.ovoga lanka snosi podnositelj zahtjeva.
Provedbenim propisom uredit e se uvjeti i kriteriji koje moraju ispunjavati nositelji izrade Studije o utjecaju na
okoli za obavljanje poslova izrade Studije kao i visina naknade i trokova iz stavka 3. ovoga lanka.
lanak 60.
Podnositelj zahtjeva dostavlja Studiju o utjecaju na okoli nadlenom ministarstvu u roku od 30 dana od dana
prijama Studije od nositelja izrade Studije.
lanak 61.
Javna rasprava
U postupku ocjene Studije o utjecaju na okoli nadleno ministarstvo obavjetava i poziva javnost na raspravu o
Studiji putem tiska dostupnog na podruju Federacije.
Naputci i primjedbe javnosti dostavljaju se nadlenom ministarstvu u roku od 30 dana od dana javnog
obavjetavanja.
lanak 62.
Nadleno ministarstvo organizira javnu raspravu o projektu u prostoru koji je najblii lokaciji danoga projekta o
emu se javnost obavjetava najmanje 15 dana prije rasprave.
Nadleno ministarstvo priprema zapisnik s javne rasprave u roku od tri dana od dana odravanja javne rasprave.
lanak 63.
Vjerojatnoa prekograninih utjecaja na okoli
Pravila koja se odnose na procjenu utjecaja na okoli u kontekstu prekograninih utjecaja primjenjuju se i kada:
postoji vjerojatnoa da e projekt imati znaajan utjecaj na okoli drugog entiteta;
postoji obveza po meunarodnim ugovorima, bilate- ralnim sporazumima ili iz drugih razloga.
Kada nositelj izrade Studije o utjecaju na okoli sazna da e projekt vjerojatno imati znaajan utjecaj na okoli
drugog entiteta, duan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o utjecaju na okoli s podacima o moguim
utjecajima na okoli drugoga entiteta.
Detalji o postupcima za projekte s moguim meuentitetskim utjecajem mogu biti odreeni sporazumom meu
entitetima koji se zakljuuje uz konzultiranje Meuentitetskog tijela za okoli.
Kada nositelj izrade Studije utjecaja na okoli sazna da e projekt vjerojatno imati znaajan utjecaj na okoli
druge drave duan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o utjecaju na okoli s podacima o moguim utjecajima
na okoli druge drave.
Federalno ministarstvo e drugom entitetu/dravi iz st. 2. i 3. ovoga lanka dostaviti obavijest koja, izmeu
ostaloga, sadri:
opis projekta s dostupnim podacima o moguem prekograninom utjecaju;
informacije o odluci koja moe biti donesena,
razdoblje u kojemu e se drava/entitet oitovati eli li sudjelovati u postupku procjene utjecaja na
okoli.
Ukoliko drava/entitet iskae svoju namjeru sudjelovanja u postupku procjene utjecaja na okoli Federalno
ministarstvo e dostaviti danoj dravi/entitetu posebno poglavlje Studije o utjecaju na okoli i odlune podatke
koji se tiu danoga postupka.
Federalno ministarstvo omoguuje sudjelovanje predstav- nika javnosti iz drave/entiteta na koju projekt moe
imati utjecaja.
Federalno ministarstvo obavit e konzultacije s predstav- nicima drave/entiteta na koju projekt moe imati
utjecaja.
Ukoliko se sazna za informaciju o projektu koji se odvija u drugoj dravi/entitetu, a koji moe imati znaajne
posljedice po okoli na teritoriju Federacije, Federalno ministarstvo poduzima djelatnosti s ciljem sudjelovanja
nadlenih organa i javnosti u procjeni prekograninih utjecaja na okoli.
Federalno ministarstvo dostavlja naputke i primjedbe organa uprave i javnosti nadlenim organima
drave/entiteta iz koje potjeu prekogranini utjecaji na okoli i obavlja konzultacije s predstavnicima
drave/entiteta iz koje potjeu utjecaji na okoli.
Trokove izrade posebnih poglavlja Studije o utjecaju na okoli iz st. 2. i 4. ovoga lanka snosi podnositelj
zahtjeva.
lanak 64.
Odobravanje Studije o utjecaju na okoli
Nadleno ministarstvo Rjeenjem odobrava Studiju o utjecaju na okoli u roku od 30 dana od zavretka postupka
ocjene Studije.
Studija o utjecaju na okoli nee biti odobrena ukoliko:
se utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zagaivanje okolia ili u znatnoj mjeri ugroziti okoli;
projekt nije sukladan Meuentitetskom programu zatite okolia i Federalnoj strategiji i Akcijskom
planu zatite okolia i
projekt nije sukladan meunarodnim obvezama drave po pitanju zatite okolia.
Rjeenje o odobravanju ili odbijanju Studije o utjecaju na okoli dostavlja se podnositelju zahtjeva i
zainteresiranim subjektima iz lanka 58. stavak 3. ovoga zakona.
Dostavljanje Rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka obavlja se sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.
U sluaju prekograninog utjecaja Federalno ministarstvo proslijedit e Rjeenje drugom entitetu/dravi na koju
projekt moe imati utjecaj.
lanak 65.
Sudjelovanje nadlenog ministarstva u postupcima izdavanja doputenja
Nadleno ministarstvo sudjeluje u postupcima izdavanja urbanistikih suglasnosti.
U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka nadleno ministarstvo provjerava jesu li se okolnosti pod kojima je
voen postupak procjene utjecaja na okoli promijenile i jesu li ispunjeni uvjeti utvreni u Studiji o utjecaju na
okoli, odnosno u okolinom doputenju.
Postupci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti zavreni u roku od tri godine od dana donoenja Studije o utjecaju
na okoli. Po istjeku navedenoga roka Studija o utjecaju na okoli ne moe biti temeljem izdavanja doputenja iz
stavka 1. ovoga lanka.
Ukoliko rok za izdavanje doputenja nije prekoraen krivnjom nositelja izrade Studije vaenje Studije o utjecaju
na okoli produljuje se za dvije godine, s tim to se, po potrebi, Studija aurira.
Ukoliko je rok za izdavanje doputenja prekoraen krivnjom nadlenog ministarstva trokove auriranja snosi
ministarstvo.
X - IZDAVANJE OKOLINIH DOPUTENJA I SPRIJEAVANJE NESREA VELIKIH SRAZMJERA
lanak 66.
Djelatnosti ili pogoni i postrojenja koja ugroavaju ili mogu ugroziti okoli ili koja imaju ili mogu imati
negativan utjecaj na okoli bit e podvrgnuta posebnom reimu nadzora.
Nadzor se sprovodi:
utvrivanjem jesu li ispunjene posebne obveze i uvjeti propisani za djelatnosti ili pogone i postrojenja;
utvrivanjem jesu li ispunjeni uvjeti utvreni u okolinom doputenju;
obavjetavanjem nadlenog ministarstva o stanju sigurnosti i planu sprijeavanja nesrea veih
srazmjera prije izgradnje ili poetka rada pogona i postrojenja;
voenjem upisnika o zagaenosti okolia;
redovitim inspekcijskim nadzorom i
nalaganjem sanacijskih mjera za sprijeavanje zaga- enosti.
lanak 67.
Temeljne obveze operatora
Pogoni i postrojenja moraju biti izgraeni i funkcionirati tako da se:
ne ugroava niti ometa zdravlje ljudi i ne oznaavaju nesnosnu/pretjeranu smetnju ljudima koji ive na
podruju utjecaja postrojenja ili okolici uslijed emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija, topline,
prometa ili od postrojenja;
poduzmu sve odgovarajue preventivne mjere za sprijeavanje zagaenja i ne uzroe znaajnije zagaenje;
izbjegava proizvodnja otpada, ukoliko dolazi do stvaranja otpada, koliina e se svesti na najmanju moguu
mjeru ili obavljati reciklaa ili, ukoliko to nije tehniki ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlae, a pritom se
izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan utjecaj na okoli;
energetski i prirodni resursi uinkovito koriste;
poduzmu neophodne mjere za sprijeavanje nesrea i ograniavanje njihovih posljedica i
poduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja za izbjegavanje bilo kakvog rizika od zagaenja i
za povrat u zadovoljavajue stanje lokacije na kojoj se nalazi postrojenje. Zadovoljavajue stanje znai
ispunjenost svih standarda kvalitete okolia koji su odluni za lokaciju postrojenja, osobito oni koji se tiu zatite
zemljita i vode.
Zahtjevi dani u stavku 1. ovoga lanka znaiju ope obveze operatora koje se trebaju ispuniti tijekom izgradnje,
rada i prestanka rada pogona i postrojenja. Ovi standardi se moraju primijeniti prilikom izdavanja okolinog
doputenja.
Za pogone i postrojenja kojima nije potrebno pribavljanje okolinog doputenja nadleni e organ pri izdavanju
urbanistike suglasnosti voditi rauna o ispunjenju zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 68.
Okolino doputenje
Okolinom doputenju cilj je visoka razina zatite okolia.
Provedbenim propisom utvrdit e se pogoni i postrojenja koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ukoliko
imaju okolino doputenje izdano sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o upravnom postupku.
Ukoliko je posebnim propisima utvreno izdavanje drugih doputenja za pogone i postrojenja doputenja e se
izdavati zajedno/usklaeno s okolinim doputenjem.
Organi nadleni za izdavanje drugih doputenja ukljuuju se u postupak izdavanja okolinog doputenja.
Okolino doputenje pribavlja se i u sluaju znaajne promjene u radu pogona i postrojenja.
Nadleno ministarstvo izdaje okolino doputenje na pet godina.
lanak 69.
Zahtjev
Zahtjev za izdavanjem okolinog doputenja sadri:
ime i adresu operatora/investitora;
lokaciju pogona i postrojenja kao i opis:
pogona i postrojenja i djelatnosti (plan, tehniki opis rada, itd);
osnovnih i pomonih tvoriva, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i
postrojenje;
izvora emisija iz pogona i postrojenja;
stanja lokacije pogona i postrojenja;
prirode i koliine predvienih emisija iz pogona i postrojenja u okoli (zrak, voda, tlo) kao i
identifikacija znaajnih utjecaja na okoli;
predloenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprjeavanje ili ukoliko to nije mogue, smanjenje
emisija iz postrojenja;
mjera za sprijeavanje proizvodnje i povrat korisnog materijala iz otpada koji proizvodi postrojenje;
ostalih mjera radi usklaivanja s temeljnim obvezama operatora, posebno mjera nakon zatvaranja
postrojenja;
mjera planiranih za monitoring emisija unutar podruja i/ili njihov utjecaj;
predvienih alternativnih rjeenja;
preslika zahtjeva za dobijanje drugih doputenja koja e biti izdana zajedno s okolinim doputenjem i
netehniki saetak.
Za pogone i postrojenja kojima je nadleno ministarstvo ustvrdilo porabu izrade Studije o utjecaju na okoli uz
zahtjev za izdavanje okolinog doputenja umjesto podataka iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se Studija o
utjecaju na okoli.
Ukoliko na temelju zahtjeva i priloenih dokaza za prethodnu procjenu utjecaja na okoli nadleno ministarstvo
ustvrdi da nije potrebna izrada Studije o utjecaju na okoli, zahtjev za prethodnu procjenu smatrat e se
zahtjevom za izdavanje okolinog doputenja.
lanak 70.
Prekogranini utjecaji
Ukoliko rad nekog pogona i postrojenja moe izazvati znaajne negativne posljedice na podruju druge drave ili
entiteta, ili ukoliko druga drava ili entitet tako zahtjeva, zahtjev za izdavanje okolinog doputenja bit e
dostavljen drugom entitetu ili putem nadlenog organa na dravnoj razini drugoj dravi.
Ukoliko u postupku izdavanja doputenja koji se vodi u drugoj dravi ili entitetu Federalno ministarstvo zaprimi
dokumentaciju koja ukazuje da pogon i postrojenje moe imati negativan utjecaj na okoli na podruju Federacije
informirat e stanovnitvo koje ivi na tom podruju i pruiti im mogunost davanja svojega komentara.
Graani koji ive na podruju drugog entiteta imaju jednako pravo sudjelovanja u ovome postupku u svojstvu
stranke kao i graani koji ive na podruju u kojemu pogon i postrojenje treba graditi.
Detaljne informacije u svezi prekograninih utjecaja rada pogona i postrojenja na drugu dravu bit e odreene u
bilateralnim sporazumima. Detalji o postupcima vezanim za projekte koji e imati meuentitetske prekogranine
utjecaje mogu biti odreeni sprazumima. Ovakvi sporazumi se donose uz konzultiranje Meuentitetskog tijela za
okoli.
lanak 71.
Izdavanje okolinog doputenja
Nadleno ministarstvo izdaje okolino doputenje u roku najdulje 120 dana od dana podnoenja zahtjeva.
U sluajevima potrebne procjene utjecaja na okoli okolino doputenje izdaje se u roku od 60 dana od dana
dostavljanja Studije o utjecaju na okoli.
Okolino doputenje sadri:
granine vrijednosti emisija za zagaujue tvari;
uvjete za zatitu zraka, tla, voda, biljnog i ivotinjskog svijeta;
mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje;
mjere za minimiziranje prekograninog zagaenja;
sustav samomonitoringa uz odreivanje metodologije i uestalosti mjerenja i
mjere vezane za uvjete rada u izvanrednim situacijama.
Granine vrijednosti emisija i jednakovrijedni parametri i tehnike mjere temelje se na najboljim raspoloivim
tehnologijama, uzimajui u obzir tehnike znaajke pogona i postrojenja, njihov zemljopisni poloaj i ostale
uvjete.
Ukoliko su standardima kvalitete predvieni uvjeti stroiji od onih postignutih primjenom najboljih raspoloivih
tehnologija utvrdit e se doknadne mjere neophodne za izdavanje okolinog doputenja (npr. ogranienje radnih
sati, manje zagaujuih goriva, itd).
lanak 72.
Postojei pogoni i postrojenja
Pogoni i postrojenja utvreni provedbenim propisom iz lanka 68. ovoga zakona za koja su izdana doputenja
prije stupanja na snagu ovoga zakona moraju pribaviti okolino doputenje najkasnije do 2008 godine.
Federalni i kantonalni ministar, svatko u okviru svoje nadlenosti, utvrdit e rokove za podnoenje zahtjeva za
izdavanje okolinog doputenja pogonima i postrojenjima iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 73.
Podaci koje dostavlja operator
Operator pogona i postrojenja za koje je izdano okolino doputenje i operator pogona i postrojenja za koje nije
potrebno okolino doputenje duan je redovito obavjetavati nadleno ministarstvo o rezultatima monitoringa
emisija, bez odlaganja prijaviti svaku izvanrednu situaciju koja znaajno utjee na okoli, dostaviti sve podatke i
infomacije potrebne za ispunjavanje zahtjeva propisanih za izvjeivanja na dravnoj i meudravnoj razini.
lanak 74.
Ponovno razmatranje i izmjene doputenja
Nadleno ministarstvo razmatra i obavlja izmjenu okolinog doputenja ili, ako ona nije potrebna, urbanistike
suglasnosti ukoliko:
je zagaenje koje stvara pogon i postrojenje znaajno u tolikoj mjeri da se moraju izmijeniti postojee
granine vrijednosti emisija;
je dolo do znaajnih promjena u najboljim raspoloi- vim tehnologijama koje omoguuju znaajno
smanjenje emisija bez veih trokova ili
sigurnost odvijanja rada i djelatnosti zahtijeva koritenje drugih tehnologija.
Nadleno ministarstvo moe na zahtjev zainteresiranih subjekata koji ive na podruju rada pogona i postrojenja,
koje moe imati negativan utjecaj i ugroavati ili znaiti opasnost po okoli i zdravlje, preispitati okolino
doputenje.
Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilagodbe zahtjevima u podruju zatite okolia prouzroile
korjenite promjene pogona i postrojenja, nadleno e ministarstvo naloiti operatoru sainjavanje plana
prilagodbe s mjerama i rokovima za prilagodbu pogona i postrojenja temeljnim obvezama utvrenim ovim
zakonom.
lanak 75.
Sprijeavanje i nadzor nesrea veih srazmjera
Operator pogona i postrojenja duan je poduzeti preventivne mjere neophodne za sprijeavanje nesrea veih
srazmjera i ograniiti njihov utjecaj na ljude i okoli.
Operator je duan u bilo koje vrijeme prezentirati nadlenom ministarstvu dokaz o poduzetim mjerama.
lanak 76.
Informiranje o nesreama veih srazmjera
Operator pogona i postrojenja duan je obavijestiti nadleno ministarstvo o nesrei veih srazmjera i im budu
dostupni dostaviti podatke o:
okolnostima nesree;
prisutnim opasnim supstancama;
procjeni utjecaja nesree na ljude i okoli,
poduzetim urnim mjerama.
Operator je duan obavijestiti nadleno ministarstvo o mjerama poduzetim za ublaivanje posljedica nesree i
sprijeavanje pojave novih nesrea.
Ukoliko daljnja istraga otkrije doknadne injenice operator ih je duan dostaviti nadlenom ministarstvu.
lanak 77.
Plan sprijeavanja nesrea veih srazmjera
Operator je duan sainiti Plan sprijeavanja nesrea veih srazmjera kojime se postie visoka razina zatite ljudi
i okolia putem odgovarajuih sredstava, ustroja i sustava upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacije i
procjene opasnosti, nadzora rada, planiranja interventnih mjera i sprovedbe monitoringa.
Operator je duan izobavljati procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku od najmanje tri
mjeseca prije poetka gradnje ili putanja u rad pogona i postrojenja.
lanak 78.
Izvjee o stanju sigurnosti
Za pogone i postrojenja u kojima su prisutne opasne supstance u koliinama navedenim u provedbenom propisu
operator je duan sainiti Izvjee o stanju sigurnosti iz kojega se vidi da su:
plan sprijeavanja nesrea veih srazmjera i sustav sigurnosnog upravljanja za njegovu provedbu
zapoeli se provoditi;
rizici pojave veih nesrea identificirani i poduzete neophodne mjere za identificiranje takvih nesrea i
ograniavanje njihovih posljedica;
odgovarajua sigurnost i pouzdanost ukljuene u projektiranje, gradnju, funkcioniranje i odravanje
pogona i postrojenja i
napravljeni unutarnji planovi intervencija koji pruaju informacije za donoenje vanjskog plana.
Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati dovoljno informacija kako bi nadleno ministarstvo moglo
odrediti lokacije za nove djelatnosti u blizini postojeih pogona i postrojenja i revidiranu listu opasnih supstanci
prisutnih u danom pogonu i postrojenju.
Operator obavlja reviziju Izvea o stanju sigurnosti najmanje svakih pet godina.
Na zahtjev nadlenog ministarstva ili samoinicijativno, operator obavlja izmjenu Izvjea o stanju sigurnosti s
obrazlaenjem za novonastalo injenino stanje i nove tehnologije, u svezi s pitanjem sigurnosti.
Izvjee o stanju sigurnosti za postojee pogone i postrojenja dostavlja se nadlenom ministarstvu u roku od dvije
godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Izvjee o stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora biti dostupno javnosti.
lanak 79.
Promjene u radu postrojenja
U sluaju promjena u radu pogona i postrojenja ili koliini opasnih supstanci koje mogu rezultirati pojavom
nesrea veih srazmjera operator je duan preispitati i, ukoliko je neophodno, promijeniti Plan sprjeavanja
nesrea veih srazmjera ili Izvjee o stanju sigurnosti.
lanak 80.
Informacija o sigurnosnim mjerama
Operator je duan dostaviti informacije o sigurnosnim mjerama Federalnom ministarstvu, pravnim i fizikim
osobama na koje moe utjecati nesrea veih srazmjera a prouzroi ju pogon i postrojenje kao i o odgovarajuem
ponaanju u sluaju nesree.
Informacija e biti ponovno razmotrena svake tree godine ili, ukoliko je neophodno, ponovljena i revidirana u
sluaju promjena u radu postrojenja najmanje svake pete godine.
Informacija mora biti dostupna javnosti.
lanak 81.
Na temelju podnesene informacije nadleno ministarstvo vodi evidenciju i revidira upisnik pogona i postrojenja i
upisnik prijavljenih nesrea veih srazmjera.
Nadleno ministarstvo zabranit e uporabu ili putanje u rad pogona i postrojenja ili dijelova pogona i postrojenja
ukoliko postoje ozbiljni nedostaci u mjerama koje operator poduzima za sprijeavanje ili ublaivanje nesrea ili
ukoliko operator nije dostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu traenu informaciju u navedenome
roku.
lanak 82.
Domino uinak
Na temelju informacije o stanju sigurnosti nadleno je ministarstvo duno identificirati pogone i postrojenja ili
skupine pogona i postrojenja u kojima vjerojatnoa ili mogunost pojave posljedica uzroenih nesreom veih
srazmjera moe biti poveana zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenja, te izobavljati identificiranje
supstanci (Domino uinak).
Nadleno je ministarstvo duno osigurati razmjenu informacija o identificiranju pogona i postrojenja to e
omoguiti operatorima ovih pogona i postrojenja uzimanje u obzir prirode i ukupnog rizika, nastalog zbog pojave
nesrea veih srazmjera, pri izradi Plana sprijeavanja veih nesrea, upravljanju sustavima sigurnosti, izradi
Izvjea o stanju sigurnosti i unutarnjih planova intervencija u izvanrednim situacijama.
Operatori pogona i postrojenja iz stavka 1. ovoga lanka duni su suraivati na informiranju javnosti i
dostavljanju informacija nadlenom ministarstvu radi pripreme vanjskih planova intervencije.
lanak 83.
Unutarnji i vanjski planovi intervencije
Operator je duan izraditi Unutarnji plan intervencije sa sadranim mjerama koje e se poduzeti u sluaju nesree
veih srazmjera i dostaviti ga organu nadlenom za upravljanje u izvanrednim situacijama radi izrade vanjskih
planova inter- vencije za mjere koje e se poduzeti izvan pogona i postrojenja.
Cilj izrade planova intervencije je:
nadziranje nesree na nain da se njihove posljedice svedu na najmanju moguu mjeru i ogranii se
njezin tetan utjecaj na ljude, okoli i imovinu;
primjenjivanje mjera neophodnih za zatitu ljudi i okolia od utjecaja nesrea veih srazmjera;
prijenos neophodnih informacija javnosti i nadlenim slubama i organima koje se nalaze u danom
podruju i
omoguivanje revitalizacije i ienja okolia nakon nesrea veih srazmjera.
Unutarnji i vanjski planovi intervencija moraju biti primije- njeni bez odlaganja u sluaju nesrea veih srazmjera
ili u sluaju pojave nekontroliranog incidenta, koji bi mogao dovesti do nesree veih srazmjera.
Planovi moraju biti razmotreni, provjereni i ukoliko je neophodno promijenjeni i revidirani od operatora ili
nadlenog ministarstva u vremenskim razmacima ne duljim od tri godine, uzimajui u obzir promjene do kojih je
dolo u radu pogona i postrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnolokin saznanjima.
lanak 84.
Ciljevi sprijeavanja nesrea veih srazmjera i ograniavanja njihovih posljedica uzimaju se u obzir pri izradi
dokumenata prostornog ureenja i donoenju odluka sukladno Zakonu o prostornom ureenju, posebice pri
odreivanju lokacija za nove pogone i postrojenja, izmjeni na postojeim pogonima i postrojenjima i novim
graevinama (poput prometnica, javnih mjesta i stambenih podruja) u blizini naseobina.
Pri izradi unutarnjih i vanjskih planova mora se voditi rauna o udaljenosti izmeu pogona i postrojenja i
stambenih podruja, javnih mjesta i podruja posebne prirodne osjetljivosti ili interesa.
U postojeim pogonima i postrojenjima vlasnik i nadleni organ moraju voditi rauna o potrebi primjene
doknadnih tehnikih mjera kako ne bi dolo do poveanja rizika po ljude ili okoli.
lanak 85.
Nadlena ministarstva
Za pogone i postrojenja kojima je potrebno okolino doputenje ili za pogone i postrojenja kod kojih postoji
opasnost od nesrea veih srazmjera nadleni su:
Federalno ministarstvo za velike i srednje pogone i postrojenja iznad pragova utvrenih u provedbenom
propisu i za pogone i postrojenja navedena u provedbenom propisu za koje postoji opasnost od nesrea
veih srazmjera;
Kantonalno ministarstvo za manje pogone i postrojenja ispod pragova utvrenih u provedbenom
propisu, odnosno koji nisu navedeni u provedbenom propisu i veoma malim pogonima i postrojenjima
ije emisije ne prelaze uobiajene emisije kuanstva i kojima nije potrebno okolino doputenje.
Federalno ministarstvo e provedbenim propisima definirati sadraj Izvjea o stanju sigurnosti, Informacije o
sigurnosnim mjerama i sadraj unutarnjih i vanjskih planova intervencije.
XI - USPOSTAVA STANDARDA KVALITETE OKOLIA
lanak 86.
Federalni ministar provedbenim propisima utvruje:
doknadne zahtjeve koji se tiu dokumenata, a koji se podnose tijekom postupka izdavanja okolinog
dopu- tenja;
specifikacije zahtjeva okolinih i drugih vrste dopu- tenja;
specifikaciju najboljih raspoloivih tehnologija za odreene vrste postrojenja, posebice putem
odreivanja graninih vrijednosti emisija i drugih tehnikih parametara i mjera;
ostale standarde i uvjete za postrojenja i djelatnosti;
mjerenja i podnoenje izvjea o emisijama, odlunih metoda, dokumentaciju i prenoenje podataka
nad- lenim organima;
kriterije za kvalifikacije strunjaka koji pripremaju dokumente i sprovode samomonitoring;
doknadne odredbe za sprijeavanje nesrea veih srazmjera i
standarde kvalitete okolia.
Propisi iz stavka 1. ovoga lanka donose se na temelju preporuka Meuentitetskog tijela za okoli ili standarda
koje donosi Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine.
lanak 87.
Standardi kvalitete okolia
Federalni ministar utvruje standarde kvalitete okolia za vrste pogona i postrojenja ili djelatnosti sukladno
najboljim raspoloivim tehnologijama i suvremenim znanstvenim dostignuima kako bi se negativni utjecaji
pogona i postrojenja ili djelatnosti na okoli sprijeili ili sveli na najmanju moguu mjeru, a posebice:
uspostavom graninih vrijednosti emisija za zagaujue tvare;
odreivanjem tehnolokih i operativnih zahtjeva za pogone i postrojenja i
odreivanjem zahtjeva za mjerenja, monitoring i podnoenje izvjea.
Standardi se primjenjuju i na postojee pogone i postrojenja.
Provedbenim propisima iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se rokovi za prilagodbu i opremu postojeih pogona i
postrojenja, uzimajui u obzir potencijal zagaivanja i tehnologije kojima raspolae postojei pogon i postrojenje,
te mogunost koritenja shema za smanjivanje zagaenja pogona i postrojenja.
lanak 88.
Federalni ministar pri izradi propisa iz lanka 87. stavak 1. ovoga zakona obavlja konzultacije s nadlenim
organima na federalnoj i kantonalnoj razini, znanstvenim djelatnicima, drugim interesnim grupacijama, uzimajui
u obzir meunarodne standarde i standarde i publikacije Europske unije, usporedne standarde drugih zemalja i
znanstvene publikacije.
Federalni ministar razmatra naputke i primjedbe subjekata iz stavka 1. ovoga lanka i uzima ih u obzir prilikom
izrade konane verzije propisa.
lanak 89.
Obveze operatora
Operator je duan sprovoditi samomonitoring emisija i utjecaja koje pogon i postrojenje izazivaju.
Operator je duan osigurati provjeru usklaenosti rada pogona i postrojenja sa zakonskim zahtjevima koja
sprovode strune institucije svake tri godine, ukoliko nije drugaije odreeno okolinim doputenjem ili
posebnim propisom.
Nedostaci utvreni prilikom provjere pogona i postrojenja moraju se odmah sanirati. Nadlenom ministarstvu
podnosi se izvjee o provjeri i sanacijskim mjerama koje se poduzimaju u sluaju utvrenih nedostataka.
Operator je duan osigurati odgovarajue odravanje pogona i redoviti nadzor nad radom tehnikih ureaja. U
sluaju nesrea koje vode prekoraenju graninih vrijednosti emisija operator je duan odmah poduzeti sanacijske
mjere s ciljem ponovne uspostave usklaenosti s propisima. Ukoliko nesrea moe uzroiti ozbiljnu prijetnju po
ljudsko zdravlje ili okoli operator je duan smanjiti ili privremeno obustaviti rad postrojenja.
XII - NADZOR
lanak 90.
Nadzor nad sprovedbom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Federalno
ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vre Federalno i Kantonalno ministar- stvo, svatko u okviru svojih nadlenosti, putem
inspektora zatite okolia.
Za inspektora zatite okolia moe se postaviti osoba sa visokom strunom spremom, poloenim strunim
ispitom i najmanje 5 godina iskustva na tim ili slinim poslovima.
Nadleno ministarstvo po slubenoj dunosti ili na zahtjev zainteresirane osobe obavlja nadzor postupa li
operator po zahtjevima iz okolinog doputenja, zakona ili provedbenog propisa.
Nadleno ministarstvo donosi godinji/polugodinji program inspekcije kojime se uspostavlja sustavni okvir za
inspekcije i monitoring, odreuje prvenstvo za odreene vrste pogona i postrojenja i podruja prema postojeim
problemima u podruju zatite okolia.
Inspektor zatite okolia ima pravo pristupa svim prostori- jama, radnim podrujima i postrojenjima radi
sprovedbe inspek- cije na licu mjesta i moe provjeravati sve dokumente, podatke, ureaje i tvarale koji se nalaze
u pogonu i postrojenju, uzimati uzorke i sprovesti mjerenja.
Operator i osoblje uposleni u postrojenju moraju omoguiti i pomoi inspektoru u radu tako to e osigurati sve
neophodne informacije, podatke i dokumente.
Inspektor zatite okolia sainjava zapisnik o izvrenoj inspekciji koji obuhvaa:
ime operatora i lokaciju;
nadnevak i trajanje inspekcije;
opis izvrene inspekcije i svih odlunih nalaza, posebice tehnikih podataka i uzoraka i
utvreno krenje propisa i razloge i obrazloenja operatora/osoblja.
Zapisnik se dostavlja operatoru i javnosti ukoliko je zahtijevano.
lanak 91.
Nadleno je ministarstvo duno uspostaviti inspekciju i sustav nadzora nad pogonima i postrojenjima koja koriste
opasne supstance, ukljuujui i skladitenje opasnih supstanci, radi nadzora nad upravljanjem sigurnosnim
sustavom i provedbom Plana sprijeavanja nesrea veih srazmjera.
Nadleno je ministarstvo duno izraditi program nadzora koji predvia bar jedan godinji nadzor na licu mjesta
nad postrojenjima iz provedbenih propisa. Ukoliko postrojenje mora proi postupak procjene utjecaja na okoli,
rad organa za procjenu utjecaja bit e usklaen s radom inspektora zatite okolia.
lanak 92.
Inspektor zatite okolia nakon izvrenog inspekcijskog pregleda donosi rjeenje kojim nalae:
rok za otklanjanje nepravilnosti;
sprovedbu neophodnih mjera, ukljuujui zatvaranje pogona i postrojenja ukoliko nepravilnosti nisu
otklo- njene u ostavljenome roku i
poduzimanje sanacijskih mjera.
U sluaju ponovljenog krenja propisa ili u sluaju ozbiljne opasnosti po ljudsko zdravlje i okoli koja se ne
moe rijeiti drugim mjerama inspektor e zatite okolia zatraiti od nadlenog ministarstva ponitenje izdanog
okolinog doputenja.
XIII - DRAGOVOLJNI PRISTUP
lanak 93.
Sustav eko-oznaavanja
Sustav dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promoviranja izrade, proizvodnje, marketinga, i uporabe proizvoda
sa smanjenim utjecajem na okoli u odnosu na ukupno razdoblje trajanja tog proizvoda, te radi bolje
informiranosti potroaa o utjecaju proizvoda na okoli. Eko-oznaka dodjeljuje se proizvodima i uslugama.
Eko-oznaka je amblem koji se utvruje provedbenim propisima.
Utjecaji na okoli se utvruju na temelju ispitivanja meusobnog djelovanja proizvoda s okoliem, ukljuujui
koritenje energije i prirodnih resursa u odnosu na ukupan ivotni ciklus proizvoda.
Sustav dodjele eko-oznaka mora biti sukladan postojeim i novonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i okolinim
zah- tjevima.
Sustav dodjele eko-oznaka obavlja se na nain koji omoguuje dragovoljno sudjelovanje pravnih i fizikih osoba
iji proizvodi i usluge udovoljuju zahtjevima ovoga sustava, suk- adno odredbama ovoga zakona i provedbenih
propisa.
lanak 94.
Eko-oznaka se moe dodijeliti proizvodima dostupnim u Federaciji, koji su sukladni temeljnim okolinim
zahtjevima i kriteriju eko-oznaka uspostavljenom prema skupini proizvoda.
Pod skupinom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa slinim namjenama te se kao
takve izjednauju u smislu uporabe i opaanja od potroaa.
Za uvrtenost u ovu vrstu oznaavanja skupina proizvoda mora ispunjavati sljedee uvjete:
biti zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tritu;
ukljuivati, tijekom jedne ili vie faza ukupnog ivotnog ciklusa proizvoda, vaan utjecaj na okoli na
globalnom ili regionalnom planu;
znaiti veliku mogunost utjecaja na okoli u smislu poboljanja okolia putem izbora potroaa i biti
poticaj proizvoaima, ili onima koji pruaju usluge za iznalaenje konkurentske prednosti, nudei
proizvode odgovarajue sustavu eko-oznaka, i
znatan se dio prodajne koliine proizvoda te skupine treba nalaziti u prodaji za konanu potronju i
uporabu.
Eko-oznake se ne mogu stavljati na supstance ili preparate koji su oznaeni kao veoma toksini i opasni po okoli
ili su karcinogeni, toksini za reprodukciju ili su mutageni, niti na proizvode koji se izrauju u procesima u
kojima postoji vjerojatnoa da su izrazito opasni po ljudsko zdravlje ili okoli ili njihova uobiajena primjena
moe biti opasna za potroaa.
Dodjela eko-oznaka za hranu, pie, ljekarnike ili medicin- ske ureaje uredit e se provedbenim propisom.
lanak 95.
Federalno ministarstvo, sukladno provedbenim propisima, upravlja sustavom eko-oznaka od izbora skupina
proizvoda i njihovog ekolokog kriterija do dodjele eko-oznake i zakljuenja ugovora koji se odnosi na uvjete
uporabe oznake.
Izbor skupina proizvoda i ekoloki kriterij tih skupina se uspostavlja nakon konzultacija s predstavnicima
interesnih skupina u podruju industrije, trgovine, potroakih organizacija i organizacija za pitanje okolia.
Interesne skupine same biraju svoje predstavnike ovisno od skupine proizvoda o kojima se radi.
Federalni ministar utvruje pravila postupka provedbenim propisom.
lanak 96.
Eko-oznaka se dodjeljuje na temelju dragovoljnih zahtjeva podnesenih od proizvoaa, uvoznika, snabdjevaa
uslugama, trgovaca, maloprodajnih trgovaca.
Odluku o dodjeli eko-oznake donosi Federalno ministarstvo nakon provjere jesu li ispotovani zahtjevi ekolokog
kriterija za te skupine proizvoda.
Eko-oznaka dodjeljuje se za razdoblje od tri godine.
Federalno ministarstvo zakljuuje ugovor s podnositeljem zahtjeva za eko-oznaku kojim se utvruju uvjeti
koritenja oznake i povlaenje ovlatenja za koritenje oznake.
Trokovi obrade zahtjeva i pristojbe za koritenje oznake ureuju se provedbenim propisom iz lanka 95. stavak
3. ovoga zakona.
Eko-oznaka se ne moe koristiti, niti se moe pozivati na eko-oznaku pri reklamiranju dok se ne izobavlja dodjela
oznake, a nakon dodjele moe se koristiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodijeljena.
lanak 97.
Sustav okolinog upravljanja
Sustav okolinog upravljanja je sastavni dio ukupnog sustava bilo koje organizacije (primjerice: poduzea,
instituta za istraivanje ili naobrazbu, administracijske organizacije, itd.) i obuhvaa organizacijski ustroj,
odgovornosti, prakse, postupke, procese i resurse za utvrivanje provedbe sustava zatite okolia.
Glavni ciljevi sustava iz stavka 1. ovoga lanka su izobavljati procjenu i unaprjeivanje operativnih djelatnosti u
okviru zatite okolia, pruanje odgovarajuih informacija javnosti i stalno unaprjeivanje operativnih djelatnosti
u okviru zatite okolia.
Temeljni elementi sustava okolinog upravljanja su:
uspostava i provedba politike zatite okolia, programa i sustava upravljanja od organizacija;
sustavne, objektivne i periodine procjene djelovanja elemenata iz alineje 1. ovoga stavka i
informiranje o stalnom unaprjeivanju u podruju zatite okolia.
lanak 98.
Sustav okolinog upravljanja i audit, upisnik koji obuhvaa uvjete sudjelovanja u tome sustavu i postupak za
evidentiranje u upisniku ureuju se posebnim propisom.
Organizacije koje ispunjavaju uvjete za ukljuivanje u sustav okolinog upravljanja moraju se registrirati.
Registriranje organizacije, na temelju propisane okoline izjave, obavlja nadleni organ.
Za registriranje organizacije, pouzee mora ispunjavati sljedee uvjete:
usvojiti mjere zatite okolia koje, osim to moraju biti suladne odreenim zakonskim uvjetima,koji se
odnose na pitanja okolia, moraju obuhvaati obveze kojima je cilj stalno unaprjeivanje u podruju
zatite okolia u smislu smanjivanja tetnog utjecaja na okoli do razine koja odgovara ekonomski
izvodljivoj primjeni odgovarajuih najboljih raspoloivih tehnologija;
obavljati okoline preglede;
uvesti program zatite okolia i sustav okolinog upravljanja primjenjiv za sve djelatnosti na tome
mjestu. Programu je zatite okolia cilj ostvarivanje obveza sadranih u mjerama zatite i poboljanja
okolia i unaprjeivanje rada;
provoditi audit i doprinositi auditu u pogledu zatite okolia;
uspostaviti ciljeve na najvioj razini odgovarajueg sustava upravljanja koji su usmjereni ka stalnom
unaprjeivanju rada u podruju zatite okolia, u smislu odreivanja audita i revidirati programe za
zatitu okolia kako bi se omoguilo ostvarivanje ciljeva;
pripremiti okolini iskaz koji se objavljuje javno;
imati sustavne mjere zatite okolia, program, sustav upravljanja, izobavljati pregled ili postupak
nadzora i okolinog iskaza ili provjeriti odgovara li okolini iskaz zahtjevima neovisnih ovjerovatelja;
dostaviti vaei okolini iskaz nadlenom organu.
lanak 99.
Dragovoljni sporazumi
Zakljuivanje dragovoljnih sporazuma izmeu organa koji zastupaju odreene interese, skupina potencijalnih
zagaivaa ili pojedinanih zagaivaa i nadlenih organa ureuje se posebnim propisima kako bi se zadovoljili
okolini zahtjevi na okolino prihvatljiv i ekonomski uinkovit nain.
lanak 100.
Za zakljuivanje dragovoljnih sporazuma potrebno je:
uspostaviti proces konzultacija u kojemu bi zainteresirane strane mogle dati svoje naputke o nacrtu
sporazuma;
zakljuiti ugovor koji je obvezujui i moe obuhvaati sankcije primjenjive u sluaju nepotovanja
ugovora;
konkretne ciljevi ugovora iskazati brojanim vrijednostima;
uspostaviti prijelazne ciljeve i definirati rok radi postizanja postupnog pristupa i
definirati monitoring.
Sporazum se objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH".
XIV - FINANCIRANJE ZATITE OKOLIA
lanak 101.
Fondovi za zatitu okolia
Federalni fond za zatitu okolia i kantonalni fondovi za zatitu okolia osnivat e se zakonom s ciljem
unaprjeivanja razvitka ekonomskog ustroja povoljnog po okoli; sprijeavanja tete po okoli; otklanjanja
nastale tete u okoliu; ouvanja zatienih prirodnih podruja; motiviranja i unaprjeivanja najbolje raspoloive
tehnologije i alternativa; unaprjeivanja ekoloke svijesti javnosti i istraivanja okolia.
lanak 102.
Sredstva Federalnog fonda za zatitu okolia ine:
sredstva iz prorauna Federacije;
darovnice, zajmovi i krediti,
naknade za obavljanje djelatnosti koritenjem resursa i
financijski instrumenti koji obuhvaaju naknade utvrene odredbama od l. 103. do 109. ovoga zakona.
Propisom iz lanka 101. ovoga zakona utvrdit e se visina i nain obrauna i raspodjele sredstava iz stavka 1.
ovoga lanka.
XV - ODGOVORNOST ZA TETU U OKOLIU
lanak 103.
Radi sprijeavanja nanoenja tete okoliu i osiguranja odgovarajue naknade, ovim zakonom ureuje se
odgovornost za djelatnosti opasne po okoli, sanaciju tete nanesene okoliu, teret dokazivanja, pristup
informacijama o odgovornim osobama, pravila za davanje prava nevladinim organizacijama i dunost odgovornih
osoba da nadoknade tetu.
lanak 104.
Odgovornost za djelatnosti opasne po okoli
Operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoli odgovoran je za tetu nanesenu tom aktivnou ljudima,
imovini i okoliu, bez obzira na krivnju.
Djelatnosti opasne po okoli su one koje znaiju znaajan rizik za ljude, imovinu ili okoli i to:
upravljanje lokacijama opasnim po okoli,
oslobaanje genetiki modificiranih organizama i
oslobaanje mikroorganizama.
Lokacije znaiju opasnost po okoli zbog naina na koji se njima upravlja ili zbog tvarala koji se na njima koriste,
kao to su rudnici, nalazita mineralnih ulja ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanje plinom i taljenje,
termolektrane, koksne pei, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala, kemijska postrojenja,
postrojenja za tretman, spaljivanje i skladitenje otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice,
bojaonice i koare, postrojenja za proizvodnju papira, brane, plinovodi ili naftovodi.
Organizmi su bilo koje bioloke jedinke sposobne za razmnaanje ili prenoenje genetikog tvarala.
Mikroorganizmi su bilo koje mikrobioloke jedinke, stanine ili bestanine, sposobne za replikaciju ili prijenos
genetikih tvari.
Ukoliko vie operatora zajedno obavlja opasnu djelatnost odgovornost snose zajedniki. Za lokacije na kojima je
rad prestao, odgovornost snosi posljednji operator.
lanak 105.
Izuzeci od odgovornosti
Operator nije odgovoran za tetu uzrokovanu:
ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom;
od strane tree osobe ija je namjera nanoenje tete ili
zbog posebnih naredaba i mjera nadlenih organa koje su izravno uzroile tetu.
Operator se oslobaa odgovornosti za tetu ukoliko dokae da je primijenio odgovarajue mjere zatite koje su
okolnosti zahtijevale kako bi sprijeio ili ublaio tetu.
lanak 106.
Pretpostavka uzronosti
Ukoliko djelatnost opasna po okoli moe uslijed specifinih okolnosti sluaja uzroiti tetu smatrat e se da je
teta nastala tom aktivnou.
Djelatnost koja uzroi tetu se procijenjuje na temelju naina rada, koritenih postrojenja, vrste i koncentracije
tvara koje se upotrebljavaju ili nastaju tom aktivnou, genetiki modifici- ranih organizama ili mikroorganizama,
meteorolokih uvjeta kao i vremena i mjesta nastanka tete.
Pretpostavka uzronosti se odbacuje ukoliko operator dokae da nije uzroio tetu ili ukoliko dokae kako je
vjerovatnije da je tetu uzroio drugi operator ili neka druga okolnost.
lanak 107.
Pravo na informiranje
Svatko tko tvrdi da je pretrpio tetu aktivnou opasnom po okoli moe u bilo koje vrijeme zahtijevati podatke
od operatora o okolnostima koje su od utjecaja za dokazivanje kako je dana djelatnost uzroila tetu.
Operator protiv kojega je podnesena tuba za naknadu tete ima pravo na informacije od drugoga operatora
sukladno stavku 1. ovoga lanka.
lanak 108.
Financijska jamstva
Operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoli duan je putem osiguranja ili na neki drugi nain osigurati
sredstva za naknadu eventualne tete.
lanak 109.
teta nanesena okoliu
Ukoliko opasna djelatnost nanosi tetu okoliu operator je duan nadoknaditi trokove procjene tete i trokove
mjera za povrat u prijanje stanje.
Zahtjev za naknadu tete obuhvaa i trokove mjera za sprijeavanje ili ublaivanje tete nanesene okoliu kao i
visinu tete nanesenu osobama i imovini koje su prouzroene tim mjerama.
Pravo na trokove iz st. 1. i 2. ovoga lanka snosi osoba koja poduzima ove mjere.
lanak 110.
Naknada za izazvanu tetu po okoli
Ukoliko se teta nanesena okoliu ne moe sanirati odgovarajuim mjerama, osoba koja je uzroila tetu
odgovorna je za naknadu u visini vrijednosti unitenog dobra.
Visina naknade treba biti priblina ekonomskoj i ekolokoj vrijednosti unitenog dobra. Ukoliko se ta vrijednost
ne moe utvrditi uobiajenim ekonomskim metodama, sud e ustvrditi visinu tete po principu jednakosti
uzimajui u obzir potrebne trokove sanacije, rizik koji djelatnost znai za okoli, stupanj individualne
odgovornosti i korist steenu nanoenjem tete okoliu.
Ukoliko odgovorna osoba nije uzroila tetu namjerno ili krajnjom nepanjom ili ukoliko je odgovorna osoba
slabog imovnog stanja te bi ga isplata dovela u oskudicu, sud moe smanjiti iznos naknade na razumnu razinu.
Federacija zadrava pravo na naknadu tete ukoliko nema drugih osoba koje imaju to pravo.
lanak 111.
Pitanja o odgovornosti za tetu nanesenu okoliu koja nisu posebno ureena ovim zakonom primjenjuju se opa
pravila Zakona o obligacijskim odnosima.
XVI - MEUENTITETSKA SURADNJA
lanak 112.
Meuentitetsko tijelo za okoli uspostavlja se odlukama Vlade FBiH i Vlade Republike Srpske.
Meuentitetsko tijelo za okoli sastoji se od osam lanova. etiri lana imenuje Vlada FBiH, a etiri lana
imenuje Vlada Republike Srpske.
Meuentitetsko tijelo za okoli se redovito sastaje najmanje est puta godinje i donosi odluke na temelju
konsenzusa.
Organizacija i nain rada Meuentitetskog tijela za okoli utvrdit e se odlukama entitetskih vlada.
Nadleni organi i druge slube organa uprave, upravne organizacije iz oba entiteta duni su pruati
administracijsku potporu Meuentitetskom tijelu za okoli, provoditi odluke Meuentitetskog tijela za okoli
sukladno ovlatenjima utvrenim entitetskim propisima.
lanak 113.
Meuentitetsko tijelo za okoli se bavi svim pitanjima u podruju okolia koja zahtijevaju usuglaen pristup
entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na Meuentitetsko tijelo za okoli od entiteta ovim zakonom i
drugim propisima, a osobito pitanja:
meunarodnih sporazuma i programa u podruju okolia;
suradnje s meunarodnim organizacijama i drugim zemljama;
koordiniranje primjene i donoenja zakona i drugih propisa;
koordiniranje monitoringa provedbe standarda i procedura za okoli;
davanje preporuka za uspostavu usuglaenih standarda kvalitete okolia na razini entiteta;
koordiniranje entitetskih akcijskih planova i drugih programa i planova u podruju okolia,
koordiniranje monitoringa i sustava informiranja i
prikupljanje i razmjena informacija.
Meuentitetsko tijelo za okoli prua strunu pomo nadlenim entitetskim ministarstvima.
Meuentitetsko tijelo za okoli duno je osigurati uobzirenje interesa oba entiteta pri planiranju projekata, osobito
kada su u pitanju razliite vrste koritenja okolia koje su u proturjeju, u podrujima koja presijecaju
meuentitetske crte razgranienja.
lanak 114.
Meuentitetski program zatite okolia
Meuentitetsko tijelo za okoli donosi Meuentitetski program zatite okolia.
Meuentitetski program zatite okolia obuhvaa pitanja koja zahtijevaju usuglaen pristup entiteta, naglaujui
pozornost na suradnju na meunarodnoj razini i meunarodnim obvezama.
Meuentitetski program zatite okolia izrauje zajednika radna skupina koju formiraju predstavnici entiteta, uz
ravnomjernu zastupljenost predstavnika entiteta, kantona, strunih i poslovnih organizacija i udruga za zatitu
okolia.
Vlada FBiH imenuje 15 predstavnika za radnu skupinu, od kojih je po pet predstavnika federalnih ministarstava,
kantona i strunih, poslovnih organizacija i udruga za zatitu okolia na prijedlog federalnog ministra.
Zajednika radna skupina formira se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Radna skupina
duna je pripremiti nacrt meuentitetskog programa zatite okolia u roku od 6 mjeseci od dana formiranja.
Nacrt meuentitetskog programa zatite okolia dostavlja se Savjetodavnom vijeu za okoli i vladama entiteta
radi davanja miljenja u roku od 30 dana od dana dostave.
Nakon obavljenih konzultacija zajednika radna skupina izrauje konaan nacrt meuentitetskog programa i
dostavlja ga Meuentitetskom tijelu za okoli.
Meuentitetski program zatite okolia se objavljuje u "Slubenom glasniku BiH".
lanak 115.
Meunarodna suradnja
Entiteti, pomou Meuentitetskog tijela za okoli, sudjeluju u meunarodnoj suradnji u podruj okolia putem
nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine.
XVII - KAZNENE ODREDBE
lanak 116.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit e se za prekraj svaka pravna osoba koja:
prekri zahtjeve iz lanka 67. ovoga zakona;
izgradi ili upravlja radom pogona i postrojenja ili obav- lja djelatnosti bez pribavljenog okolinog
doputenja ili opreno okolinom doputenju ili propisima;
ne ispunjava zahtjeve ili uvjete utvrene okolinim doputenjem ili propisima;
ne podnosi nadlenim organima informacije, podatke ili dokumente potrebne prema ovom zakonu ili
drugim propisima;
ne izradi Plan preventivnih mjera za sprijeavanje nesrea veih srazmjera i ne poduzme preventivne
mjere i
ne izradi unutarnji plan intervencije i ne dostavi ga organu iz lanka 83. ovog zakona.
Novanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.000 KM za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
XVIII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 117.
Parlament Federacije donijet e propis iz lanka 48. ovoga zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Parlament Federacije donijet e propis iz lanka 101. ovoga zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Vlada FBiH donijet e propis iz lanka 46. stavak 7. ovoga zakona u roku od tri godine od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Federalni ministar donijet e propise iz l. 28., 35., 72., stavak 2., 85., stavak 2., 86., 87., 90., stavak 5. , 93.,
stavak 2. i 95., stavak 3. ovoga zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Federalni ministar donijet e propise iz l. 56., 59. i 78. ovoga zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Meuentitetsko tijelo za okoli donijet e propis iz lanka 114., stavak 1. ovoga zakona u roku od est mjeseci od
dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Skptina kantona donijet e propis iz lanka 49. stavak 6. ovoga zakona u roku od tri godine od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
lanak 118.
Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se ureuju pitanja zatite okolia koji nisu u oprenosti
sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati.
lanak 119.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slubenim novinama Federacije BiH" a primjenjuje
se istjekom 90 dana od dana stupanja na snagu.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Mati, v. r.

Predsjedatelj
Zastupnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimovi, v. r.