Analiza Posjeta

1
Sveuilite u Rijeci
Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu

OCJENA TURISTIKE PONUDE
KVARNERA

Opatija, 2012.

I

II

Grupa autora:

OCJENA TURISTIKE PONUDE
KVARNERA

Redaktori

Prof. dr. sc. Branko Blaevi
Prof. dr. sc. Milena Peri

Recenzenti

Prof. dr. sc. Mato Bartoluci
Prof. dr. sc. Peter Jordan
Prof. se. sc. Vesna Vrtiprah

Opatija, 2012.

III

IV

Voditelj projekta:

Istraivai i autori:

Prof.dr.sc. Milena Peri
Prof. dr. sc. Dora Smoli-Jurdana
Prof. Dr. sc. Suzana Markovi
Prof.dr.sc. Christian Stipanovi
Doc.dr.sc. Adriana Jelui
Doc. dr. sc. Romina Alkier Radni
Doc.dr.sc.Marinela Krstini Nii
Dr.sc. Elena Rudan
Mr.sc. Daniela Soldi Frleta
Jelena Komi

V

Studenti / Students:
Fakulteta za turistiki i hotelski menadment u Opatiji
Sveuilita u Rijeci /
Faculty of tourism and hosp

itality management Opatija
University of Rijeka
Julijan Andrei Katarina Majlat
Antonio Badurina Marko Markovi
Patricija Bogovi Mauro Marani
Nikola Boi Ivana Matuan
Dino Brua Chiara Moras
Andrea Buljeta Lara Moras
Monika Buni Amela Muji
Snjeana Cunjak Sindi Nadii
Romina rnjar Abramovi Ana Pavkov
Ivana ikovi Tomislava Pavli
Maja ikovi Anja Perkovi
Jelena Fili Ivana Petak
Maja Franceti Tea Prodanovi
Nika Galovi Kristina Raffanelli
Maja Grgini Andreja Rudani-Lugari
Ivna Grguri Mateja Sabljak
Kristina Hublin Ramajana Smoljan
Sanja Horvat Emira Softi
Marina Ivani Sara Sokoli
Sara Jane Marija Spicijari
Irena Jurasi Zorica Stipanovi
Martina Jurei Damjana ebalj
Ana Kersuli Tamara Tonkovi
Nikolina Kovaevi Ena Turbi
Sandra Kozijevi Darija Tuar
Monika Krneti Ivana Vaarevi
Maira Licul Martina Vinji
Denis Lipovac Slavica Zagorac
Martina Lui Patricija Zovi
Andrea Ljevar Aleksandar ic

VI

VII
SADRAJ

OBILJEJA ISTRAIVANOG UZORKA TURISTIKE PONUDE
KVARNERA (1)

1. OBILJEJA PROVEDENOG ISTRAIVANJA (3)
1.1. Uvodna razmatranja (3)
1.2. Instrumenti i metode istraivanja (5)
1.3. Obiljeja statistikog uzorka (7)
1.3.1. Istraivanje stavova turista (8)
1.3.2. Istraivanje stavova stanovnitva (10)
1.3.3. Istraivanje stavova turisitkog menadmenta (11)
1.3.4. Rezultti istraivanja i njihova uporita (15)

STAVOVI TURISTA O TURISTIKOJ PONUDI KVARNERA I NJEGOVIH
DESTINACIJA (19)

2. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA STAVOVA TURISTA O
TURISTIKOJ PONUDI KVARNERA I NJEGOVIH DESTINACIJA (21)
2.1. Socio-demografski profil turista (21)
2.2. Motiv i nain dolaska u destinaciju (23)
2.3. Ocjena kvalitete ponude destinacije (30)
2.4. Zadovoljstvo turista turistikom ponudom Kvarnera (34)
2.4.1. Prostor, resursi, okili (36)
2.4.2. Stanovnitvo, zaposleni (36)
2.4.3. Prepoznatljivost, sigurnost, informiranost (36)
2.4.4. Organiziranost destinacije (37)
2.4.5. Sadraji (37)
2.4.6. Elementi turistike ponude kojima su turisti najvie i
najmanje zadovoljni (37)
2.5. Stavovi turista o elementima turistike ponude Opatijske rivijere
(38)
2.5.5. Sadraji (41)
2.6. Stavovi turista o elementima turistike ponude Rijeke i rjekog
prstena (42)

VIII
2.6.5. Sadraji (45)
2.7. Stavovi turista o elementima turistike ponude Crikveniko-
vinodolske rivijere CVR (47)
2.7.5. Sadraji (49)
2.8. Stavovi turista o elementima turistike ponude Gorski kotar (50)
2.8.5. Sadraji (53)
2.9. Stavovi turista o elementima turistike ponude Otok Krk (55)
2.9.5. Sadraji (57)
2.10. Stavovi turista o elementima turistike ponude Otoci Cres, Loinj i
Rab (58)
2.10.5. Sadraji (61)

STAVOVI STANOVNITVA O TURISTIKOJ PONUDI KVARNERA I
NJEGOVIH DESTINACIJA (65)
3. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA STAVOVA STANOVNITVA O
TURISTIKOJ PONUDI KVARNERA I NJEGOVIH DESTINACIJA (67)

IX
3.1. Socio-demografska obiljeja stanovnitva (69)
3.1.1. Starosna dob stanovnitva (69)
3.1.2. Zanimanje stanovitva (71)
3.1.3. Obrazovna struktura stanovnitva (72)
3.2. Stavovi stanovnitva prema razvoju turizma (72)
3.2.1. Stav prema razvoju turizma u destinaciji (73)
3.2.2. Ukljuenost autohtone ponude u turistiku ponudu
destinacije (75)
3.2.3. Informiranost lokalnog stanovitva i njegova ukljuenost u
donoenje odluka u turizmu (77)
3.2.4. Ukljuenost stanovnitva u javni rad u funkciji turizma
3.3. Odgovrnost stanovnitva prema odrivom razvoju (80)
3.3.1. Ugroenost turizma industrijskim razvojem (81)
3.3.2. Ugroenost destinacije nekontroliranom izgradnjom
apartmana i stanova za trite (83)
3.3.3. Ocjena prihvatnog potencijala destinacije (84)
3.4. Odgovornost menadmenta za razvoj turistike destinacije Kvarner
(86)
3.4.1. Odgovornost menadmenta u turisitkoj destinaciji (87)
3.4.2. Ocjena rada turistike zajednice u destinaciji (89)
3.5. Stavovi stanovnitva o zadovoljstvu turistikom ponudom Kvarnera
(91)
3.6. Zadovoljstvo stanovnitva turistikom ponudom Opatijske rivijere
(94)
3.6.5. Sadraji (97)
3.7. Stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude Rijeke i
rijekog prstena (98)
3.7.5. Sadraji (101)
3.8. Zadovoljstvo stanovnitva turistikom ponudom Crikveniko-
Vinodolske rivijere - CVR (103)

X
3.8.5. Sadraji (106)
3.9. Stavovi stanovnika o elementima turisitke ponude Gorskog kotara
(107)
3.9.1. Zadovoljstvo stanovnitva elementima turistike ponude
Gorskog kotara (108)
3.9.6. Sadraji (110)
3.10. Stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude Otoka Krka
(112)
3.10.5. Sadraji (114)
3.11. Stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude Otoka Cresa,
Otoka Loinja i Otoka Raba (116)
3.11.5. Sadraji (119)

STAVOVI TURISTIKOG MENADMENTA O TURISTIKOJ PONUDI
KVARNERA I NJEGOVIH DESTINACIJA (125)

4. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA STAVOVA TURISTIKOG
MENADMENTA O TURISTIKOJ PONUDI KVARNERA I NJEGOVIH
DESTINACIJA (127)
4.1. Upravljanje destinacijom (127)
4.1.1. Izbor modela upravljanja turistikom destinacijom (127)
4.1.2. Ocjena kvalitet ponude turistike destinacije Kvarner (134)

XI
4.1.3. Ocjena kvalitete ponude turisitke destinacije Opatijska
rivijera (137)
4.1.4. Ocjena kvalitete ponude turisitke destinacije Rijeka i
rijeki prsten (138)
4.1.5. Ocjena kvalitete ponude turisitke destinacije Crikveniko -
vinodolska rivijera CVR (139)
4.1.6. Ocjena kvalitete ponude turisitke destinacije Gorski kotar
(140)
4.1.7. Ocjena kvalitete ponude otokih turistikih destinacija
(142)
4.2. Mogunosti razvoja selektivnih oblika turizma (144)
4.3. Stavovi menadmenta o elementima turistike ponude Kvarnera
(157)
4.3.5. Sadraji (164)
4.3.6. Top + / - 10 najboljih i najloijih elemenata turistike
ponude turistike destinacije Kvarner (165)
4.4. Stavovi menadmenta o elementima turistike ponude Opatijske
rivijere (170)
4.5. Stavovi menadmenta o elementima turistike ponude Rijeke i
rijekog prstena (173)
4.6. Stavovi menadmenta o elementima turistike ponude Crikveniko-
vinodolske rivijere (177)
4.7. Stavovi menadmenta o elementima turistike ponude Gorskog
kotara (180)
4.8. Stavovi menadmenta o elementima turistike ponude otonih
destinacija (183)
4.8.1. Stavovi menadmenta o elementima turistike ponude
Otoka Cresa, Otoka Loinja i Otoka Raba (184)
Otoka Krka (189)

KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA TURISTIKE PONUDE
KVARNERA (195)

5. KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA TURISTIKE PONUDE KVARNERA
(197)
5.1. Pristup komparativnoj analizi (197)
5.2. Zadovoljstvo elementima turistike ponude turistikih destinacija
Kvarnera (198)
5.2.1. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Prostor,
resursi, okoli za turisitiku destinaciju Kvarner (201)
5.2.2. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Stanovnitvo,

XII
zaposleni za turistiku destinaciju Kvarner (202)
5.2.3. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Organiziranost
destinacije za turistiku destinaciju Kvarner (203)
5.2.4. Zadovoljstvo elementima turistike ponude
Prepoznatljivost, sigurnost, informiranost za turistiku
destinaciju Kvarner (204)
5.2.5. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Sadraji za
turistiku destinaciju Kvarner (205)
5.2.6. Rang najbolje i naloije ocijenjenih elemenata turisitke
ponude za turistiku destinaciju Kvarner (207)
5.3. Zadovoljstvo elementima turistike ponude na razini sub-regije
Kvarner (210)
5.3.1. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Opatijske
rivijere (211)
5.3.2. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Rijeke i rjekog
prstena (218)
5.3.3. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Crikveniko-
vinodolske rivijere - CVR (225)
5.3.4. Zadovoljstvo elementima turistike ponude Gorskog kotara
(232)
5.3.5. Zadovoljstvo elementima turistike ponude u otonim
turistikim sub-regijama Kvarnera (239)
5.3.6. Zadovoljstvo elementima turistike ponude sub-regije Otok
Cres (247)
Krk (253)
Loinj (260)
Rab (211)
6. ZAKLJUAK (275)
7. LITERATURA (283)

XIII
ZAHVALA

Zahvaljujemo se turistikom menadmentu, zaposlenicima,
iznajmljivaima, graanstvu i naim vjernim gostima, svima koji su nam
pomogli da ovo istraivanje uspjeno privedemo kraju. Poseban teret
podnijeli su studenti Fakulteta za menadment u turizmu i ugostiteljstvu
Opatija, pa im se od srca zahvaljujemo na velikom entuzijazmu i
ozbiljnosti s kojom su se ukljuili u terenski dio istraivanja. Iskreno se
zahvaljujemo menadmentu i lanovima turistikih vijea turistikih
zajednica uih turistikih destinacija u Primorsko-goranskoj upaniji koji
su prepoznali vanost ovog istraivanja i u njega se pravovremeno
ukljuili. Istovremeno se zahvaljujemo za pomo, podrku i logistiku
menadmentu i turistikom vijeu turistike zajednice Primorsko-goranske
upanije, koji su podrali ideju, ukljuili se u sve faze istraivanja i
izrazili spremnost za implementiranje rezultata, a temeljeno na osnovnoj
poruci, da se samo realnim i pravovremenim sagledavanjem relevantnih
initelja razvoja, moe dugorono uspjeno upravljati turistikom
destinacijom. Zahvaljujemo se svima, koji su koristili rezultate prethodnih
istraivanja, te nam uputili korisne sugestije, kritike i pohvale. Veliku
zahvalnost dugujemo recenzentima, koji su znaajno doprinijeli kvaliteti
konanog teksta. Pozivamo i sve budue korisnike ove publikacije da nam
se obrate, kako bi njihove prijedloge i iskustva, mogli koristiti u naim
daljnjim istraivanjima.
Istraivaki tim i redaktori

XIV

1
OBILJEJA
ISTRAIVANOG
UZORKA TURISTIKE
PONUDE KVARNERA

2

3
1. OBILJEJA PROVEDENOG ISTRAIVANJA

1.1. Uvodna razmatranja

U ovoj su publikaciji sadrani rezultati opsenog empirijskog istraivanja
provedenog 2011. godine na temu Ocjene turistike ponude Kvarnera, a
nastavno ne rezultate srodnih prethodnih istraivanja, provedenih na istu temu
2003. i 2006. godine, o publiciranih u asopisu Tourism and Hospitality
Management 2004. i 2007. godine. Cilj je i ovog istraivanja da se osiguraju
dugorone predpostvake za provoenje komparativne analize kvalitete
turistike ponude Kvarnera u prostoru (sve destinacije meusobno) i vremenu
(usporedba sa predhodim godinama). Istraivanjem su bile obuhaene tri
temeljene ciljne grupe (TURISTI, STANOVNITVO I TURISTIKI
MENADMENT) sa jasno definiranim ciljem i pojedinanim zadacima.

U pristupu istraivanju su postavljeni ambiciozni, ali i realno ostvarivi ciljevi,
ija se realizacija prepoznaje kroz zadatke vezane za traenje odgovora na
mnogobrojna pitanja usmjerena na stvaranje pretpostavki za uspjeno
upravljanje turistikim destinacijama u okviru Primorsko-goranske upanije,
koja je na turistikom tritu prepoznatljiva kao turistika destinacija
Kvarner, a koja na nacionalnom planu ostvaruje oko 20% turistikog prometa.
Zadatak je bio provesti empirijsko istraivanje

1) stavova turista o turistikoj ponude Kvarnera i njegovih destinacija
analizirajui slijedee elemente:

a) Socio-demografski profil turista
b) Motiv i nain dolaska u destinaciju
c) Kvalitetu ponude destinacije
d) Stavove turista o elementima turistike ponude Kvarnera

2) stavova stanovnitva o turistikoj ponudi Kvarnera i njegovih destinacija
analizirajui slijedee elemente:

a) Socio-demografska obiljeja stanovnitva
b) Stavove stanovnitva prema razvoju turizma
c) Odnos stanovnitva prema odrivom razvoju
d) Stavove o razvoju menadmenta turistikih destinacija Kvarenera
e) Zadovoljstvo stanovnitva turistikom ponudom Kvarnera

3) stavova turistikog menadmenta o turistikoj ponudi Kvarnera i njegovih
destinacija analizirajui slijedee elemente:

4

a) Kvalitetu upravljanja turistikom destinacijom
b) Mogunostima razvoja selektivnih oblika turizma
c) Stavove menadmenta o elementima turistike ponude Kvarnera

Ovo je istraivanje temeljeno na suvremenim teorijskim spoznajama uz
uvaavanje utjecaja globalizacije, kao temeljnog mega-trenda, posebno
prepoznatljivog u turistikim kretanjima i svjetskoj hotelskoj industriji. Globalni
trend svjetskog turistikog trita fokusiran je na potroake preferencije, koje
su sagledavane u kontekstu prilagoavanja brzim tehnolokim, kulturnim i
gospodarskim promjena, te potreba i elja gostiju sa ciljnih trita, kojima
treba prilagoditi turistiku ponudu Kvarnera i Republike Hrvatske kao
okruenja.

Istraivanjem su se eljeni sagledati prostorni, resursni i ekonomski preduvjeti
oblikovanja ciljnog turistikog proizvoda turistike destinacije Kvarner te
ocijeniti njegova struktura i kvaliteta. Pri tom su uvaavani zahtjevi globalnog
turistikog trita, te povijesno i kulturno nasljee destinacije. Naglasak je bio
na sagledavanju znaajki turistike destinacije Kvarner, njenih sub-regija i uih
turistikih destinacija do turistikih mjesta, a kao samostalnih razvojnih jedinica
koje ine jedinstvo razliitosti toliko prisutnih upravo na ovim prostorima.

Rezultati istraivanja usmjereni su na ocjenu destinacijskog identiteta, a radi
optimizacije veza i odnosa, te povezivanja elemenata u jedinstvenom
turistikom proizvodu. Optimizacija ide u pravcu da se mnogobrojne
komparativne prednosti ove destinacije (karakteristike priobalja, otoka i gorskih
predjela), a temeljene na prirodnim, kadrovskim i drutvenim resursima
sustavno pretvore u konkurentske prednosti, koje se trino mogu valorizirati.
Rezultate ovog istraivanja treba promatrati i u kontekstu odredbi Glavnog
plana razvoja turizma Primorsko-goranske upanije ali i rezultata prethodnih
istraivanja ove vrste.

Empirijsko istraivanje je provedeno u ljeto 2011. godine. U oblikovanju
anketnog upitnika su se uvaavali rezultati srodnih istraivanja i metodoloka
osnovica koja se uobiajeno primjenjuje u zemljama Europske Unije. Rezultati
ovog istraivanja imaju i veliku aplikativnu vrijednost, jer osiguravaju
provoenje monitoringa dostignute razine ostvarenih stratekih ciljeva
definiranih Glavnim planom razvoja turizma Primorsko goranske upanije, ali i
kao polazite za ocjenu kvalitete ukupne turistike ponude. Pored toga,
rezultati istraivanja mogu biti i polazite za izbor optimalnog modela
destinacijskog menadmenta, te definiranje pravaca njegova djelovanja na
pojedinim destinacijama.

Stoga se u ovom istraivanju moe prepoznati odreeni teorijski doprinos za
ukupan turistiki razvoj i upravljanje turistikom destinacijom, ali i velika
aplikativna vrijednost u primjeni rezultata na prostoru turistike destinaciju

5
Kvarner, njenih sub-regija i svakog turistikog mjesta. Posebno su znaajni ovi
rezultati jer predstavljaju temeljne pretpostavke i relevantnu dokumentacijsku
podlogu za poslovno odluivanje o asortimanu i kvaliteti ponude, o nunim
investicijskim, organizacijskim, kadrovskim i drugim zahvatima oblikovanja
lokalne ponude primjerene specifinostima svake destinacije.

Temeljna je spoznaja da se turistika destinacija Kvarner treba na tritu
pozicionirati kroz jedinstvo razliitosti u oblikovanju prepoznatljivog turistikog
proizvoda po naelima TQM-a, uz uvaavanje visokih ekolokih standarda,
primjenu novih metoda i tehnika, uz informatiku podrku i primjenu novih
tehnologija, inovacija i novih znanja. Rezultati istraivanja omoguiti e izbor
optimalnog oblika destinacijskog menadmenta (DMS, DMO...) uz podrku
jedinica lokalne samouprave i poslovnih partnera, a sve u cilju da se moe
sustavno preispitivati postojei sustav upravljanja turistikom destinacijom i
kvalitetom turistike ponude, sa svrhom njihova unapreenja.

1.2. Instrumenti i metode istraivanja

Empirijsko istraivanje provedeno je primjenom sofisticiranog anketnog
upitnika, prilagoenog svakoj ciljnoj skupini (turisti, stanovnitvo, turistiki
menadment). Pod vodstvom istraivakog tima, anketiranje su proveli studenti
Fakulteta za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji u proljee, ljeto i
jesen 2011. godine (od 15. svibnja do 15. listopada), to znai da se
ocjenjivala situacija u sezoni, pred- i posezoni. Primijenjene su iste temeljne
metodoloke osnove kao i u prethodna dva istraivanja (2003. i 2006. godine),
iji su rezultati publicirani u asopisu Tourism and Hospitality Management
(2004. i 2007. godine).

Ovo je istraivanje provedeno sa ciljem, da se osiguraju aktualne, pouzdane,
kvantitativne i kvalitativne informacije o stavovima turista, stanovnitva i
turistikog menadmenta o turistikoj ponudi Kvarnera, sub-regija i njegovih
najuih turistikih destinacija. Upitnici za svaku ciljnu skupinu koncipirani su
tako, da je prvi dio svakog anketnog upitnika sadravao pitanja specifina
samo za tu ciljnu skupinu ispitanika, dok je drugi dio anketnog upitnika
(ispitivanje zadovoljstva elementima turistike ponude) bio istovjetan za sve
ciljne skupine ispitanika.

U anketnim upitnicima su koritena zatvorena i otvorena pitanja, pri emu je
koritena Likertova ljestvica ocjenjivanja (od 1 najloije do 7 najbolje), a
istraivanjem je obuhvaen vei uzorak u odnosu na prethodna istraivanja
(anketiran je vei broj sudionika - turisti, stanovnitvo i turistiki menadment)
a u odnosu na prethodna istraivanja ove vrste, ukljuen je i znatno vei broj

6
uih turistikih destinacija na Kvarneru, ali se zadrao isti raspored po sub-
regijama.

Slika 1: Karakteristike anketnog istraivanja u turistikoj destinaciji
Kvarner
a) zajedniki i
b) posebni dio
U okviru zajednikog dijela
se ocjenjivalo 37 elemenata
turistike ponude, koji su
grupirani u 5 skupina
(tematskih cjelina), a ovisno
o ovisno o obiljejima koje je
bilo mogue svesti na
zajedniki nazivnik
Posebni dio Posebni dio je sadravao specifina pitanja, na koja je odgovarala
samo ona ciljna skupina, kojoj su pitanja bila namijenjena (turisti,
stanovnici ili menadment).
Cilj istraivanja je bio, stvoriti pretpostavke za usporedbu rezultata
istraivanja meu destinacijama ali i u odnosu na rezultate istraivanja
prethodnih razdoblja
Koritena je likertova ljestvica 1-7 (ocjena=1 najloije; ocjena 7 = najbolje)
Anketni upitnik, koji je proveden za tri ciljne skupine
ispitanika na razini turistike destinacije Kvarner,
sadravao je:

Anketni upitnici su sainjeni po uzoru na srodna istraivanja u EU, vodei
rauna o specifinostima turistike destinacije Kvarner. U sastavljanju pitanja
vodilo se rauna o moguostima sagledavanja dostignutog stupnja razvoja
turistike ponude i kvalitete turistikog proizvoda turistike destinacije Kvarner.
Anketirano 1989 turista (anketni upitnici na hrvatskom, engleskom, njemakom
i talijanskom jeziku), 1807 stanovnika i 257 turistikih menadera.

U prikupljanju podataka preteito je koritena metoda osobnog intervjuiranja, a
samo manjim dijelom i metoda samo-popunjavanja anketnog upitnika.
Terenski dio ispitivanja, anketiranje ispitanika, provelo je 60 za to posebno
instruiranih studenata Fakulteta za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u
Opatiji. Svaki je anketar dobio posebne upute u kojima su bile naznaene kvote
ispitanika po vrstama anketa, destinacijama, nacionalnostima i vrsti
smjetajnog kapaciteta, a naknadno je provjeravanja tehnika i sadrajna
ispravnost u popunjavanju svakog anketnog upitnika.

7
Slika 2: Ciljne skupine, karakteristike i sadraj anketnog istraivanja
Provedeno istraivanje u turistikoj destinaciji
Kvarner
(ukupno 4 053 ispravno popunjene ankete) (ukupno 4 053 ispravno popunjene ankete)
Anketirano
1807 stanovnika
Anketirano
257 menadera
Anketirano
1989 turista
TURISTI: struktura,
ciljna trita, motivi i
nain njihova dolaska,
uestalost vraanja
u destinaciju, razina
potronje i sl.
STANOVNITVO: stav
prema turizmu u destinaciji;
pojavama u okruenju od
znaaja za turizam; turizam
u razvojnim planovima;
utjecaju turizma na njihov
ivotni standard i sl.
TURISTIKI MENADMENT:
obrazovna i starosna struktura,
pozicija u turistikoj ponudi
destinacije, podruje neposrednog
utjecaja, eko-osvijetenost,
prihvatljivost suvremenih modela
upravljanja turistikom
destinacijom (DMO, DMC)i sl.

Prikupljeni anketni upitnici su ifrirani i svi podaci su uneseni u softverski
programski paket SPSS, temeljem kojeg je izvrena statistika obrada
podataka. Potom je uslijedila faza grupiranja dobivenih podataka i njihova
analiza. Rezultati istraivanja su predani na koritenje sustavu turistikih
zajednica i prezentirani pred predsjednitvom i turistikim vijeem Turistike
zajednice Kvarnera. Kako navedeni rezultati istraivanja uz aplikativnu imaju i
posebnu teorijsku vrijednost, publiciraju se i u okviru posebnog tematskog
broja ovog asopisa, kako bi se mogli usporeivati sa rezultatima srodnih
istraivanja u zemlji i u svijetu.

1.3. Obiljeja statistikog uzoraka

Istraivanje je provedeno na razini Kvarnera, a temelji se na obradi 4053
ispravno popunjenih anketnih upitnika, od ega je anketirano 1989 turista,

8
1807 stanovnika i 257 turistikih menadera iz 36 turistikih destinacija,
razvrstanih u 8 sub-regija, na nain kako to prikazuje slijedea slika

Slika 3: Prostorne karakteristike istraivanog uzorka
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (5)
Crikvenica
Novi
Vinodolski
Selce;
Dramalj
Jadranovo
OPATIJSKA
RIVIJERA (6)
.Opatija
Lovran
Iii
Medveja
Moenika
Draga
Matulji
OTOCI (11)
OTOK Krk
Baka; Dobrinj;
Malinska;Punat
Omialj, Vrbnik
OTOK CRES
OTOK LOINJ
OTOK RAB
Rab, Lopar
RIJEKA
I RIJEKI
PRSTEN (8)
Rijeka; Bakar;
avle; Jelenje
Kastav;
Kraljevica
Kostrena;
Vikovo
Turistika destinacija
KVARNER
(Sub-regije i ue turistike destinacije)
GORSKI KOTAR (9)
Delnice; abar; Vrbovsko;
Brod. Moravice;Fuine; Lokve;
Mrkopalj; Ravna Gora; Skrad

U prezentiranju rezultata istraivanja svake pojedine ue turistike destinacije,
sub-regije i turistike destinacije Kvarner kao cjeline, uvaavati e se obiljeja
svake ciljne skupine (turisti, stanovnitvo, turistiki menadment) i druga
karakteristina obiljeja utvrena na razini istraivanog statistikog uzorka.

1.3.1. Istraivanje stavova turista

U istraivanju stavova turista koristio se stratificirani sluajni uzorak, na isti
nain kako je to bili i u prethodno provoenim istraivanjima. Okvir za izbor
uzorka predstavljali su fiziki pokazatelji turistikog prometa. Primarno je to bio
broj dolazaka turista u pojedine ue destinacije Kvarnera (Izvor: Statistiki
podaci Dravnog zavoda za statistiku RH). Stratifikacija je provedena prema
destinacijama, vrstama smjetajnih objekata i zemljama porijekla turista.
Tijekom anketiranja prikupljeno je 1989 ispravno popunjenih anketnih upitnika.

9
Tablica 1: Anketirani turisti apsolutne i relativne frekvencije
Broj anketiranih turista Sub-regije i ue turistike
destinacije unutar
KVARNERA
Apsolutne frekvencije
Sub- regija

Iii 24
Lovran 60
Matulji 15
Mo. Draga 34
Opatija 380

OPATIJSKA
RIVIJERA
Ukupno: 513

25,8%
Bakar 19
avle 10
Jelenje 10
Kastav 25
Kostrena 21
Kraljevica 20
Rijeka 47
Vikovo 10

RIJEKA I
PRSTEN
Ukupno: 162

8,1%
Crikvenica 275
Novi Vinodolski 70
Vinodol. opina 17
Ukupno: 362

CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)

18,1%
Brod Moravice 8
abar 7
Delnice 9
Fuine 12
Lokve 10
Mrkopalj 7
Ravna Gora 7
Skrad 8
Vrbovsko 5

GORSKI
KOTAR
Ukupno: 73

3,6%
Cres 79 OTOK CRES
Ukupno: 79
4,0%
Baka 73
Dobrinj 15
Grad Krk 50
Malinska-Dubanica 100
Omialj 112
Punat 50
Vrbnik 20
Ukupno: 420

OTOK KRK

21,0%
Mali Loinj 195 OTOK LOINJ
Ukupno: 195
9,7%
Grad Rab 134
Opina Lopar 61
OTOK RAB
Ukupno: 195

9,7%

KVARNER UKUPNO

1989

100%

10
Sukladno kretanju broja dolazaka turista u pojedinim uim destinacijama
unutar sub-regija i turistike destinacije Kvarner kao cjeline, definirana je
veliina uzorka za svaku destinaciju na nain da se osigura reprezentativnost
rezultata na razini destinacije. Kriterij za definiranje uzorka bio je 0.1% od
ukupnog broja dolazaka turista u turistiku destinaciju tokom prethodne
turistike godine (kako je istraivanje provoeno u 2011. godini, kao prethodna
uzeta je 2010. turistika godina). Unutar destinacija uzorak je bio
proporcionalno rasporeen prema vrstama smjetajnih objekata i zemljama
porijekla turista, uz osiguravanje minimalnog broja ispitanika po pojedinom
stratumu.

1.3.2. Istraivanje stavova stanovnitva

U istraivanju se koristio stratificirani sluajni uzorak. Okvir za izbor uzorka
bili su podaci o ukupnom broju stanovnika, koji prema zadnjem popisu ive
u destinacijama Kvarnera (Izvor: Statistiki podaci Dravnog zavoda za
statistiku). Relevantna veliina uzorka za svaku destinaciju definirana je
prema kriteriju da je uzorak reprezentativan ako se obuhvati 1,5% od
ukupnog broja stanovnika (izuzetak je bila samo destinacije Rijeka, gdje se
koristio uzorak od 0,1% od ukupnog broja stanovnika). Ukupno je
anketirano 1807 stanovnika.

Tablica 2 : Anketirano stanovnitvo apsolutne i relativne frekvencije
Broj anketiranih stanovnika Sub-regije i ue turistike
destinacije unutar
KVARNERA
Sub- regija

Iii 14
Lovran 47
Matulji 12
Mo. Draga 15
Opatija 140

OPATIJSKA
RIVIJERA
Ukupno: 228

13,4 %
Bakar 107
avle 31
Jelenje 10
Kastav 89
Klana 30
Kostrena 39
Kraljevica 55
Rijeka 160
Vikovo 83

RIJEKA I
PRSTEN
Ukupno: 604

35,7 %
Crikvenica 92
Dramalj 8
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
Jadranovo 16

11
Novi Vinodolski 93
Selce 6
Vinodol. opina 7
RIVIJERA (CVR)

Ukupno: 222

13,1 %
Brod Moravice 13
abar 10
Delnice 11
Fuine 15
Lokve 13
Mrkopalj 15
Ravna Gora 47
Skrad 50
Vrbovsko 43

GORSKI
KOTAR
Ukupno: 217

12,9 %
Cres 49
Ukupno: 49
2,9%
Baka 30
Dobrinj 30
Grad Krk 55
Malinska-Dubanica
67
Njivice 19
Omialj 17
Punat 34
Vrbnik 30
Ukupno: 282
OTOK CRES

16,5 %
Ukupno: 107

6,3%
Grad Rab 68
Opina Lopar 30
OTOK RAB
Ukupno: 98

5,8%

KVARNER UKUPNO

1807

100%

Anketiranjem se eljelo istraiti stavove stanovnitva Kvarnera o turistikoj
ponudi, pri emu se vodilo rauna o reprezentativnosti uzorka po razliitim
obiljejima. Navedeno se temeljilo na spoznaji o tome, kako je za uspjean
razvoj turizma neophodna to ira ukljuenost stanovnitva, stoga je
naglasak stavljen na ravnomjernost njihova ukljuivanja na razini svake ue
turistike destinacije, unutar sub-regija i za Kvarner kao cjelinu.

1.3.3. Istraivanje stavova turistikog menadmenta

Empirijsko istraivanje je provedeno s ciljem da se ocijene osobni stavovi
turistikog menadmenta ali i percepcije turista o dostignutom stupnju razvoja
turistike ponude turistike destinacije Kvarner, njeniih sub-regija i svih
istraivanih uih turistikih destinacija. Naglasak je u istraivanju upravo

12
stavljen na ocjenu percepcije turistikog menadmenta o resursnoj osnovici i
mogunosti njenog koritenja u oblikovanju konkurentnog i ekonomski
isplativog turistikog proizvoda.

Istraivanje je provoeno u drugoj polovici 2011. godine, primjenom
jedinstvenog anketnog upitnika, koji je distribuiran po jedinstvenim kriterijima
posredstvom turistikih zajednica gradova, opina i turistikih mjesta. Anketi
upitnik je u konanici ispunilo 257 menadera, na nain da je istraivanjem
obuhvaen poslovni menadment, menadment turistikih zajednica,
menadment lokalne samouprave, te menadment ostalih sudionika koji su
direktno ili indirektno ukljueni u oblikovanje turistikog prozivoda ove
turistike destinacije. U pristupu istraivanju se koristila ista metodoloka
osnovica kao i u okviru provedenih prethodnih istraivanja, a s ciljem da se
osiguraju pretpostavke za usporedbu, iako je ovim istraivanjem obuhvaen
vei uzorak od prethodnih (prethodnim istraivanjem je bilo obuhvaeno 167
menadera u okviru 16 uih turistikih destinacija).

Tablica 3: Prostorna i strukturna distribucija izabranog uzorka turistikog
menadmenta, turistike destinacije Kvarner
Poloaj u strukturi turistikog menadmenta turistike
destinacije
Sub-regije i ue turistike
destinacije unutar
KVARNERA
Poslovni
M
M -
TZ
M -
LS
Ostali u
M

Sub-
regija

Iii 0 0 0 2 2
Lovran 3 1 0 0 4
Matulji 0 2 0 0 2
Mo. Draga 4 1 1 3 9
Opatija 4 2 0 0 6

OPATIJSKA
RIVIJERA
Ukupno: 23

9,2%
Bakar 4 1 0 4 9
Jelenje 1 3 3 5 12
Kastav 2 1 0 3 6
Kostrena 3 2 1 7 13
Rijeka 3 5 2 7 17
Vikovo 1 7 0 0 8

RIJEKA I
PRSTEN
Ukupno: 65

25,9%
Crikvenica 6 2 1 2 11
Novi Vinodolski 3 3 0 6 12
Selce 0 0 0 1 1
Vinodol. opina 1 9 0 0 10

CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)

Ukupno: 34

13,5%
Brod Moravice 0 0 0 5 5
abar 0 1 0 0 1
Delnice 2 5 0 4 11
Fuine 0 3 0 3 6
Lokve 0 1 1 5 7
Mrkopalj 3 2 2 4 11
Ravna Gora 0 1 0 0 1
Skrad 2 2 0 1 5

GORSKI
KOTAR
Ukupno: 47

18,7%

13
Cres 1 0 0 0 1 OTOK CRES
Ukupno: 1
0,4%
Baka 9 1 2 2 14
Dobrinj 0 0 0 1 1
Grad Krk 4 2 0 3 9
Malinska 4 1 2 5 12
Njivice 1 1 0 1 3
Omialj 3 1 0 0 4
Punat 2 0 0 0 2
ilo 0 3 0 1 4
Vrbnik 1 4 1 0 6
OTOK KRK
Ukupno: 55

21,9%
Mali Loinj 3 4 3 0 10 OTOK LOINJ
Ukupno: 10
4,0%
Grad Rab 3 3 0 1 7
Opina Lopar 1 3 2 3 9
OTOK RAB
Ukupno: 16

6,4%

KVARNER UKUPNO
74
29,5%
77
30,7%
21
8,3%
79
31,5%
257

100%

Rezultati istraivanja ukazuju na profil anketiranih 257 menadera koji su
neposredno ukljueni u oblikovanje turistikog proizvoda svih 36 uih turistikih
destinacija na razini Kvarnera. Karakteristike istraivanog uzorka (spol, ivotna
dob i kolska sprema) su slijedee:

Tablica 4: Spol, dob i razina obrazovanja turistikog menadmenta turistike
destinacije Kvarner
Spol Starosna dob Razina obrazovanja Sub-regije i ue turistike
destinacije unutar
KVARNERA
M do
25
do
35
do
45
do
55
od
55
SS i
nie
V FAX MR DR
Iii 0 2 0 0 1 0 1 1 1 0 0 0
Lovran 3 1 0 0 3 0 1 1 2 0 1 0
Matulji 0 2 0 1 1 0 0 1 1 0 0 0
Mo.
Draga
5 4 1 0 2 4 2 3 1 4 1 0

OPATIJSKA
RIVIJERA
Opatija 4 2 0 2 1 1 2 1 0 5 0 0
Bakar 3 6 0 2 3 3 1 5 0 4 0 0
Jelenje 4 8 3 6 2 1 0 1 2 9 0 0
Kastav 3 3 0 1 1 4 0 2 0 4 0 0
Kostrena 6 7 1 3 3 2 4 3 4 4 1 1
Rijeka 8 8 0 2 5 5 6 3 4 10 1 0

RIJEKA I
PRSTEN
Vikovo 3 5 0 4 3 1 0 1 0 7 0 0
Crikvenica 4 7 0 1 6 4 0 3 1 7 0 0
Novi
Vinodolski
5 7 0 5 2 2 3 2 3 7 0 0
Selce 0 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0
CVR-
CRIKVENI-
KO-VINO-
DOLSKA
RIVIJERA
Vinod.op. 3 6 0 2 2 3 3 5 1 2 2 0
Brod
Morav.
2 3 1 1 2 1 0 2 0 3 0 0
abar 1 0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0
Delnice 1 10 1 4 2 4 0 1 0 9 1 0

Fuine 4 2 0 1 2 2 1 3 2 0 0 1

14
Lokve 4 3 0 3 2 2 0 3 1 3 0 0
Mrkopalj 6 5 1 0 2 5 3 9 1 1 0 0
Ravna
Gora
0 1 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0
GORSKI
KOTAR
Skrad 2 3 0 4 0 0 1 2 0 3 0 0
OTOK
CRES
Cres 1 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0
Baka 8 6 0 3 4 6 1 3 2 7 2 0
Dobrinj 1 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0
Grad Krk 4 5 0 0 7 1 1 3 3 3 0 0
Malinska 6 7 0 6 3 3 1 4 5 4 0 0
Njivice 1 2 0 1 0 1 1 2 0 1 0 0
Omialj 2 2 0 1 1 1 1 1 2 1 0 0
Punat 1 1 0 0 1 0 1 1 0 0 1 0
ilo 2 2 0 0 2 1 1 3 1 0 0 0

OTOK KRK
Vrbnik 1 6 0 3 2 2 0 2 1 4 0 0
OTOK
LOINJ
Mali Loinj 6 4 0 3 3 3 1 2 1 7 0 0
Grad Rab 5 2 0 2 1 3 1 1 1 5 0 0 OTOK
RAB Lopar 5 4 0 4 3 2 1 3 4 3 0 0
114

137

8

65

73

69

40

79

46

118

10

2
KVARNER UKUPNO
45% 55% 3% 25% 29% 27% 16% 31% 18% 46% 4% 1%

Uzorak je reprezentativan, jer je bio ukljuen menadment iz svih 36 turistikih
destinacija. Uzorak je takoer dobro uravnoteen, jer su se odazvali
predstavnici svih menaderskih struktura na razini turistike destinacije (oko
30% poslovnog menadmenta i menadmenta turistikih zajednica odn.
srodnih funkcija, dok je neto manje bio zastupljen menadment lokalne
samouprave), a neovisno da li su direktno ili indirektno involvirani u oblikovanje
turistikog proizvoda turistike destinacije Kvarner.

Ispunjavanju upitnika su se vie odazvale osobe enskog spola (55%), a
preteita dob ispitanika je izmeu 26 - 55 godina (81%). Obrazovna struktura
menadmenta se moe ocijeniti zadovoljavajuom, poto 64% ispitanika ima
vie ili visoko obrazovanje, a u strukturi je prisutno i 5% menadmenta koji su
stekli znanstveni stupanj magistra ili doktorata znanosti. Ova saznanja su
znaajna, jer ukazuju da se kreiranjem i razvojem turistikog proizvoda bave ili
se potencijalno mogu obrazovani kadrovi odgovarajue ivotne dobi, ije se
miljenje moe smatrati kompetentnim.

Karakteristike ispitanika (turistikog menadmenta) prezentirane u prethodnoj
tablici znaajne su u daljnjim fazama sagledavanja njihovih stavova o
dostignutoj razini turistike ponude Kvarnera. To je znaajno i za sve faze
sueljavanja sa stavovima turista i lokalnog stanovnitva, koji su procjenivani
na istim polazitima i kroz iste elemente turistike ponude. Stoga e se i u
analizi podataka primjenjivati isti metodoloki postupak kao i u prethodnim
istraivanjima iste vrste, da bi se rezultati mogli kvalitetno usporeivati i

15
usmjeravati ka ocijeni dostignute razine razvoja ove turistike destinacije u
globalnim procesima.

Kako se od turistikog menadmenta trailo da to realnije procijeni resursnu
osnovicu i druge relevantne initelje koji predstavljaju komparativne prednosti
ponude turistike destinacije, ali i da to realnije procjene potrebe i elje
turista, komparacija stavova turistikog menadmenta sa stavovima turista i
stanovnitva je od posebnog znaaj. Sve navedeno treba biti putokaz, kako
uoene komparativne prednosti sustavno pretvoriti u konkurentskih prednosti,
ali i kako za to osigurati sve relevantne uvjete. Navedeno treba promatrati i u
kontekstu suvremenih spoznaja o tome kako se oblikovanjem relevantne
informacijske osnovice, temeljene na suvremenom instrumentariju, moe
destinacijskom menadmentu osigurati temelje za upravljanje turistikom
destinacijom Kvarner.

1.3.4. Razultati istraivanja i njihova uporita

U interpretiranju rezultata istraivanja, uvaavani su i drugi relevantni izvori
informacija (teorijska polazita, standardi, primjeri dobre prakse) a dobiveni
rezultati komparirani su sa rezultatima srodnih vlastitih i tuih istraivanja u
Republici Hrvatskoj i u zemljama Europske Unije. Takoer su rezultati
istraivanja pvovedeni 2011. godine, sagledavani u komparaciji sa rezultatim
srodnih istraivanja, koja su na istu temu i s istim Rezultati istraivanja
provoeni na razini priobalnih, ruralnih i gradskih turistikih destinacija u EU i
to: ciljem provedena 2003. i 2006. godine. Uz brojne naslove relevantne
literature, posebno treba izdvojiti slijedee izvore, koji se smatraju kljunim
uporinim tokama na kojima su temeljeni svi prezentirani zakljuci.
Towards quality coastal tourism, IQM Integrated Quality Management of
coastal tourism destinations
Towards quality rural tourism, IQM Integrated Quality Management of
rural tourism destinations
Towards quality urban tourism, IQM Integrated Quality Management of
urban tourism destinations (Enterprise Directorate General Tourism Unit,
EU, Brussels, 1999 - 2003)
Rezultati I faze istraivanja na projektu Turistika regionalizacija u
globalnim procesima ocjena zadovoljstva turista, iznajmljivaa, turistikog
menadmenta i stanovnitva, objavljeno u asopisu Tourism and
Hospitality Management (2004)
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije (2005)

16
Rezultati II faze istraivanja na projektu Turistika regionalizacija u
globalnim procesima ocjena zadovoljstva turista, turistikog menadmenta
i stanovnitva, objavljeno u asopisu Tourism and Hospitality
Management(2007)
Rezultati istraivanja dostignute razine zatite i unapreenja okolia u
hotelijerstvu i turizmu Hrvatske (2010)
Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske
upanije (2011)

Dakle, ovo je istraivanje znaajan segment u kontinuitetu istraivanja
turistike ponude Kvarnera, a sve s ciljem da bi se ocijenilo zadovoljstvi turista,
turistikog menadmenta i stanovnitva, turistikom menadmentu pruilo
informacije o dostignutom stupnju razvoja, jakim i slabim stranama ove
ponude, te podrujima na kojima treba temeljiti djelovanje i bazirati strateke
planove razvoja.

17

18

19
STAVOVI TURISTA O
TURISTIKOJ PONUDI
KVARNERA I NJEGOVIH
DESTINACIJA

20

21
2. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
STAVOVA TURISTA O TURISTIKOJ PONUDI
KVARNERA I NJEGOVIH DESTINACIJA

Predmet ovog rada su rezultati empirijskog istraivanja stavova turista o
turistikoj ponudi Kvarnera, odnosno sub-regija u okviru kojih se javlja
odreeni broj uih turistikih destinacija odn. turistikih mjesta. Turistika
destinacija Kvarner prostire se na teritoriju Primorsko-goranske upanije. U
nastavku e se prikazati rezultati istraivanja na cijelom skupu ispitanika (za
razinu Kvarnera), te po pojedinim destinacijama u kojima je izvreno ispitivanje
turista. Rezultati e se prikazati tabelarno ili grafiki, dok se u popratnom
tekstu istiu samo glavni rezultati istraivanja, dobiveni ispitivanjem turista u
destinacijama Kvarnera definiranih statistikim uzorkom (poglavlje 1.3.).

2.1. Socio-demografski profil turista

Socio-demografski profil turista sagledava se kroz relevantne varijable kojima
se definira profil turista a tu spada zemlja porijekla i spol ispitanika (turista),
njihova starosna struktura, zanimanje, te razina obrazovanja. Navedeni profil
turista biti e osnovom za sagledavanje ostalih odgovora, na nain da e se
rezultati prezentirati u tablicama i na slikama. U popratnom tekstu e se
obrazloiti samo glavni rezultati istraivanja, ali i eventualna odstupanja u
odnosu na prethodna istraivanja ili odgovore drugih ciljnih skupina.

U promatranom razdoblju, u destinaciji je boravilo vie stranih, nego domaih
turista, stoga je vie anketnih upitnika (79,5%) bilo namijenjeno stranim u
odnosu na domae turiste (20,5%). Sukladno strukturi ostvarenih turistikih
dolazaka i ostvarenih noenja stranih turista, anketirano je 18 % turista iz
Italije, 16% turista iz Njemake i 10% iz Austrije, a u manjem postotku su
anketirani turisti iz ostalih emitivnih trita, koja su znaajna i obiljeavaju
turistiki promet u turistikoj destinaciji Kvarner.

Od ostalih obiljeja, istraivanjem je utvreno da je najvei broj turista koji
posjeuje ovu turistiku destinaciju u dobnoj skupini od 16 do 45 godina (65 %
ispitanika), a znatno je manji udio turista u dobi od 46 do 55 godina starosti
(35 %).

22
Slika 4: Zemlja porijekla turista

Navedeno navodi na zakljuak da su u promatranom vremenskom razdoblju i
na promatranim destinacijama preteito boravili turisti mlae ivotne dobi i da
njima treba prilagoavati turistiku ponudu u glavnoj, pred- i posezoni. Kako je
udio turista starijih od 56 godina u tom razdoblju relativno manji, bilo bi
potrebno ovoj dobnoj skupini usmjeravati ponudu u razdobljima izvan glavne
sezone, a temeljeno na detaljnijim istraivanjima te vrste.

Slika 5: Starosna dob turista

23
Struktura ispitanika prema spolu bila je u ovom istraivanju ujednaena.
Najvei broj ispitivanih turista bili su studenti ili uenici (17,17%), zatim radnici
(13,79%), administracija (13,48%), te privatni poduzetnici (12,02%), a
neznatan je broj nezaposlenih osoba (2,5%).

Tablica 5: Spol, zanimanje i obrazovna struktura turista obuhvaenih
uzorkom
Spol (%) Ukupno
Muki 49,69
enski 50,31 100 %
Zanimanje
Privatni poduzetnik 12,02
Menader 10,04
Administracija 13,48
Tehniki poslovi 10,04
Radnik 13,79
Student/uenik 17,17
Umirovljenik 10,77
Nezaposlen 2,50
Ostalo 10,20 100%
Obrazovanje
Osnovna kola 2,5
Srednja kola 45,89
Via ili fakultet 44,64
Magisterij ili doktorat 6,97 100 %

Gotovo 90% ispitanika ima srednjokolsko obrazovanje, viu kolu ili fakultet, a
njih 6,97% ima zavren magisterij ili doktorat znanosti. U nastavku se u tablici
pojedinano prezentiraju rezultati istraivanja vezanih za ova obiljeja
turistikog uzorka.

2.2. Motiv i nain dolaska u destinaciju

U ovoj cjelini objedinjeni su pokazatelji, koji govore o motivima i nainu
dolaska turista na Kvarner i pojedine destinacije i to: motivi dolaska turista,
motivi za dolazak izvan glavne sezone, mjesec posjete destinaciji, ponovni
dolazak u destinaciju, odabir destinacije, oblik prijevoza, te organizacija
turistikog putovanja.

Odmor i relaksacija (47,71%) predstavlja glavni motiv dolaska turista u
destinaciju. Na rang ljestvici slijedi grupa motiva slijedi zabava i novi doivljaji

24
(18,05%), te ljepota prirode i krajolika (11,34%). Potrebno je uoiti da je u
odnosu na zadnje istraivanje istog tipa provedeno 2005/2006. godine smanjen
udio gostiju koji posjeuju Kvarner zbog odmora i relaksacije (tada je 67,7%).

Tablica 6: Motiv dolaska turista u destinaciju
Motiv dolaska %
Odmor i relaksacija 47,71
Zabava i novi doivljaji 18,05
Ljepota prirode i krajolika 11,34
Kulturni sadraj 3,02
Sportski sadraj 2,50
Zdravstveni/wellness sadraj 1,61
Posao i/ili kongresi 4,27
Hobi 1,61
Posjet rodbini ili prijateljima 6,76
Dobra hrana i pie 3,12
TOTAL 100,0

Istraivanjem je ispitano koliki je udio turista koji se nakon prve posjete
ponovno odluuju za posjet nekoj od destinacija Kvarnera.

Tablica 7: Broj posjeta destinaciji (%)
Broj posjeta Prvi put 2-5 puta Vie od 5 puta Total
Bakar 68,4 26,3 5,3 100
Baka 65,8 27,4 6,8 100
Brod Moravice 0 0 100,0 100
Cres 59,6 30,8 9,6 100
Cres Nerezine 0 0 100,0 100
Cres Osor 40,0 24,0 36,0 100
Cres Ustrine 0 0 100,0 100
Crikvenica 65,1 18,2 16,7 100
abar 28,6 57,1 14,3 100
avle 20,0 10,0 70,0 100
Delnice 55,6 22,2 22,2 100
Dobrinj 55,2 17,9 26,9 100
Fuine 50,0 41,7 8,3 100
Iii 50,0 50,0 0 100
Jelenje 10,0 20,0 70,0 100
Kastav 64,0 20,0 16,0 100
Kostrena 45,4 21,5 33,1 100
Kraljevica 65,0 30,0 5,0 100

25
Lokve 10,0 70,0 20,0 100
Lopar 62,3 29,5 8,2 100
Lovran 55,0 38,3 6,7 100
Mali Loinj 46,2 35,4 18,4 100
Malinska 58,0 27,0 15,0 100
Matulji 53,2 25,3 21,5 100
Moenika Draga 38,3 14,7 47,0 100
Mrkopalj 42,9 28,6 28,5 100
Novi Vinodolski 70,0 18,3 11,7 100
Omialj 57,1 31,3 11,6 100
Opatija 59,0 30,0 11,0 100
Opina Vinodolska 51,3 22,7 26,0 100
Punat 72,0 18,0 10,0 100
Rab 54,5 27,6 17,9 100
Ravna Gora 28,6 14,3 57,1 100
Rijeka 46,8 29,8 23,4 100
Skrad 20,0 0 80,0 100
Vikovo 40,0 30,0 30,0 100
Vrbnik 35,0 45,0 20,0 100
Vrbovsko 40,0 20,0 40,0 100
Kvarner- prosjek 43,5 26,0 5,3 100

Veina ispitanih turista (43,5%) je turistiku destinaciju Kvarner posjetila
prvi puta, slijede oni turisti koji su ovu destinaciju posjetili 2 puta ili vie
(26,0%), dok je samo 5,3% ispitanih turista posjetilo destinaciju vie od 5
puta. Navedeno ukazuje na potrebu znaajnijih ulaganja u osiguranje
lojalnosti gostiju, to je ekonomski isplativije od pridobivanja novih gostiju,
kako kroz pravce djelovanja definirane stratekim dokumentima, tako i
pojedinanim mjerama u poslovnim subjektima i u svim aktivnostima na
razini turistike destinacije.

Tablica 8: Ponovni dolazak u destinaciju (%)
Ponovni dolazak Da Ne Ne znam Total
Bakar 31,9 10,5 57,6 100
Baka 64,4 4,1 31,5 100
Brod Moravice 100,0 0 0 100
Cres 51,9 7,7 40,4 100
Cres Nerezine 100,0 0 0 100
Cres Osor 80,0 16,0 4,0 100
Cres Ustrine 100,0 0 0 100
Crikvenica 57,4 5,5 37,1 100
abar 42,8 14,3 42,9 100
avle 90,0 0 10,0 100

26
Delnice 66,7 22,2 11,1 100
Dobrinj 61,5 12,2 26,3 100
Fuine 66,7 0 33,3 100
Iii 41,7 12,5 45,8 100
Jelenje 100,0 0 0 100
Kastav 64,0 4,0 32,0 100
Kostrena 62,1 9,2 28,7 100
Kraljevica 35,0 10,0 55,0 100
Lokve 80,0 0 20,0 100
Lopar 77,1 3,3 19,6 100
Lovran 70,0 0 30,0 100
Mali Loinj 69,3 5,6 25,1 100
Malinska 56,0 8,0 36,0 100
Matulji 65,3 7,8 26,9 100
Moenika Draga 67,6 5,9 26,5 100
Mrkopalj 71,4 0 28,6 100
Novi Vinodolski 71,7 4,3 24,0 100
Omialj 58,0 7,1 34,9 100
Opatija 56,3 7,4 36,3 100
Opina Vinodolska 68,5 5,5 26,0 100
Punat 66,0 6,0 28,0 100
Rab 69,4 3,7 26,9 100
Ravna Gora 85,7 0 14,3 100
Rijeka 59,6 8,5 31,9 100
Skrad 75,0 12,5 12,5 100
Vikovo 60,0 40,0 0 100
Vrbnik 60,0 15,0 25,0 100
Vrbovsko 60,0 0 40,0 100
Kvarner - prosjek 67,8 6,9 25,3 100

Najvei broj turista (67,8%) ima namjeru ponovno posjetiti destinaciju Kvarner,
to svjedoi o vjernosti odreenog segmenta turista. Gotovo jedna etvrtina
(25,3%) turista neodluna je u svezi eventualnog ponovnog posjeta istoj
destinaciji. Samo 6,9% turista izriito nema namjeru ponovno posjetiti
destinaciju.
Tablica 9: Odabir destinacije (%)

Odabir
destinacije
P
r
e
p
o
r
u
k
a

p
r
i
j
a
t
e
l
j
a
,

r
o
a
k
a

T
u
r
i
s
t
i
k
i

s
a
j
a
m

I
n
t
e
r
n
e
t

T
u
r
i
s
t
i
k
e

a
g
e
n
c
i
j
e

O
s
t
a
l
o

T
o
t
a
l

Bakar 31,6 0 26,3 0 42,1 100
Baka 46,6 6,8 27,5 6,8 12,3 100

27
Brod Moravice 0 0 0 0 100,0 100
Cres 25,0 0 13,5 17,3 44,2 100
Cres Nerezine 0 0 0 0 100,0 100
Cres Osor 48,0 0 16,0 0 36,0 100
Cres Ustrine 0 0 0 0 100,0 100
Crikvenica 29,8 6,9 24,4 24,0 14,9 100
abar 85,7 00 0 0 14,3 100
avle 50,0 0 20,0 0 30,0 100
Delnice 44,4 22,2 0 0 33,4 100
Dobrinj 36,2 5,5 21,6 8,3 28,5 100
Fuine 41,6 0 16,7 16,7 25,0 100
Iii 20,8 12,5 37,5 0 29,2 100
Jelenje 50,0 0 0 0 50,0 100
Kastav 60,0 4,0 12,0 4,0 20,0 100
Kostrena 34,2 6,7 19,2 10,3 29,6 100
Kraljevica 35,0 0 25,0 0 40,0 100
Lokve 40,0 0 10,0 0 50,0 100
Lopar 37,7 0 19,7 13,1 29,5 100
Lovran 45,0 5,1 28,3 3,3 18,3 100
Mali Loinj 49,7 5,1 23,1 6,2 15,9 100
Malinska 29,0 3,0 39,0 8,0 21,0 100
Matulji 37,1 4,2 23,5 6,8 28,4 100
Moenika Draga 47,1 0 23,5 8,8 20,6 100
Mrkopalj 28,6 0 0 0 71,4 100
Novi Vinodolski 26,7 6,7 28,3 21,7 16,6 100
Omialj 40,2 3,6 29,2 12,7 14,3 100
Opatija 38,4 4,5 27,4 12,4 17,3 100
Opina Vinodolska 38,5 7,2 26,5 12,3 15,5 100
Punat 38,0 0 44,0 18,0 0 100
Rab 44,8 1,5 20,9 11,2 21,6 100
Ravna Gora 42,9 0 28,6 0 28,5 100
Rijeka 21,3 12,8 23,4 4,3 38,2 100
Skrad 25,0 12,5 12,5 0 50,0 100
Vikovo 40,0 0 30,0 0 30,0 100
Vrbnik 15,0 0 55,0 5,0 25,0 100
Vrbovsko 40,0 0 0 0 60,0 100
Kvarner - prosjek 35,8 3,2 19,5 5,7 35,9 100

Preporuke i iskustva prijatelja ili roaka (35,8%) su najee koriteni izvor
informacija pri odluci o odlasku u turistiku destinaciju Kvarner, tim prije to je
za mnoge posjetitelje destinacija potpuno nepoznata, pa je i vlastito iskustvo
skromno. U potrazi za informacijama manje su konzultirane turistike agencije
(5,7%). Za budue marketinke aktivnosti posebno je znaajno to znaajno

28
raste udio turista koji dolaze na nain da su odabrali destinaciju temeljem
pregleda Interneta (19,5%), to je suprotno visini uloenih sredstava u
sajmove, jer udio turista koji odabiru Kvarner temeljem turistikih sajmova u
padu (sada samo 3,2%).
Tablica 10: Oblik prijevoza (%)

Prijevozno
sredstvo
O
s
o
b
n
i

a
u
t
o
-
m
o
b
i
l
i

A
u
t
o
-
b
u
s

V
l
a
k

B
r
o
d

P
l
o
v
i
l
o

A
v
i
o
n

M
o
t
o
-
c
i
k
l
,

T
o
t
a
l

Bakar 84,2 10,5 0 0 0 5,3 0 100
Baka 65,8 30,1 0 0 0 2,7 1,4 100
Brod Moravice 100,0 0 0 0 0 0 0 100
Cres 59,6 30,8 1,9 0 7,7 0 0 100
Cres Nerezine 100,0 0 0 0 0 0 0 100
Cres Osor 96,0 0 0 0 0 0 4,0 100
Cres Ustrine 0 100,0 0 0 0 0 0 100
Crikvenica 56,7 25,5 0,7 0 5,0 5,8 6,2 100
abar 85,7 14,3 0 0 0 0 0 100
avle 100,0 0 0 0 0 0 100
Delnice 77,8 11,1 11,1 0 0 0 0 100
Dobrinj 85,5 6,5 0 0 1,2 4,3 2,5 100
Fuine 58,4 33,3 8,3 0 0 0 0 100
Iii 83,4 0 0 0 8,3 8,3 0 100
Jelenje 100,0 0 0 0 0 0 0 100
Kastav 84,0 12,0 0 0 0 4,0 0 100
Kostrena 82,3 13,5 0 0 2,1 2,1 0 100
Kraljevica 80,0 15,0 0 0 0 5,0 0 100
Lokve 60,0 10,0 30,0 0 0 0 0 100
Lopar 52,5 26,5 0 9,8 0 6,6 4,6 100
Lovran 58,3 21,7 5,0 0 0 0 15,0 100
Mali Loinj 66,7 17,4 0 6,7 3,1 5,1 1,0 100
Malinska 88,0 1,0 3,0 0 2,0 4,0 2,0 100
Matulji 80,6 12,5 4,3 0 0 0 2,6 100
Moenika Draga 85,3 5,9 0 0 0 8,8 0 100
Mrkopalj 85,7 14,3 0 0 0 0 0 100
Novi Vinodolski 56,7 22,3 0 1,7 5,3 3,3 11,7 100
Omialj 73,2 14,2 2,7 1,8 3,6 3,6 ,9 100
Opatija 52,1 24,5 6,3 2,6 2,1 9,5 2,9 100
Opina Vinodolska 87,5 5,6 0 0 0 4,0 2,9 100
Punat 72,0 12,0 0 0 6,0 10,0 0 100
Rab 70,1 22,6 0 ,7 ,7 2,2 3,7 100
Ravna Gora 71,4 14,3 14,3 0 0 0 0 100

29
Rijeka 53,2 23,4 10,6 0 4,3 6,4 2,1 100
Skrad 85,5 14,5 0 0 0 0 0 100
Vikovo 90,0 0 0 0 0 10,0 0 100
Vrbnik 80,0 0 0 0 0 10,0 10,0 100
Vrbovsko 80,0 20,0 0 0 0 0 0 100
Kvarner - prosjek 74,0 16,1 2,8 ,7 1,4 3,3 1,9 100

Analiziraju se turisti prema kriteriju prijevoznog sredstva kojima putuju u ovu
destinaciju, moe se uoiti da je dominantan oblik prijevoza automobil
(74,0%), slijedi autobus (16,1%), dok je udio ostalih prijevozni sredstava
zanemariv. Ogromna veina turista, njih gotovo 86,6%, dolaze u turistiku
destinaciju Kvarner u vlastitoj reiji, to znai da samostalno biraju, bukiraju i
definiraju sadraj boravka (smjetaj i sadraji) na ovim prostorima. Samo
13,4% turista u destinaciju dolazi organizirano, tj. posredstvom agencije.

Tablica 11: Organizacija turistikog putovanja (%)
Organizacija putovanja Individualno Organizirano Total
Bakar 89,5 10,5 100
Baka 90,4 9,6 100
Brod Moravice 100,0 0 100
Cres 80,8 19,2 100
Cres Nerezine 100,0 0 100
Cres Osor 88,0 12,0 100
Cres Ustrine 100,0 0 100
Crikvenica 73,1 26,9 100
abar 100,0 0 100
avle 90,0 10,0 100
Delnice 88,9 11,1 100
Dobrinj 96,0 4,0 100
Fuine 58,3 41,7 100
Iii 79,2 20,8 100
Jelenje 100,0 0 100
Kastav 92,0 8,0 100
Kostrena 85,0 15,0 100
Kraljevica 90,0 10,0 100
Lokve 80,0 20,0 100
Lopar 67,2 32,8 100
Lovran 91,7 8,3 100
Mali Loinj 84,1 15,9 100
Malinska 88,0 12,0 100
Matulji 90,0 10,0 100
Moenika Draga 85,3 14,7 100
Mrkopalj 85,7 14,3 100

30
Novi Vinodolski 75,3 24,7 100
Omialj 83,9 16,1 100
Opatija 71,8 28,2 100
Opina Vinodolska 100,0 0,0 100
Punat 80,0 20,0 100
Rab 78,1 21,9 100
Ravna Gora 100,0 0 100
Rijeka 72,3 27,7 100
Skrad 100,0 0 100
Vikovo 100,0 0 100
Vrbnik 100,0 0 100
Vrbovsko 80,0 20,0 100
Kvarner - prosjek 86,6 13,4 100

Povee li se to s podacima u prethodnoj tablici, tada se dolazi do zakljuka
kako turisti koji dolaze individualno, uglavnom kao prijevozno sredstvo koriste
osobni automobil, dok oni koji dolaze organizirano, najee koriste autobus.
Napori da ova turistika destinacija saivi kao avio-destinacija jo nisu urodili
plodom, a nedovoljno se koriste i ostala prijevozna sredstava (eljeznica kao
eko-prijevoz, te prijevoz morem).

2.3. Ocjena kvalitete ponude destinacije

Uz ocjenu ukupne kvalitete ponude destinacije u ovoj cjelini obraeni su podaci
o vrsti smjetaja i broju ostvarenih noenja u destinaciji, kao i o dnevnoj
potronji po osobi (turistu).

Tablica 12: Smjetaj u destinaciji (%)

Vrsta smjetaja

H
o
t
e
l

4

i
l
i

5

*

H
o
t
e
l

3
*

i
l
i

m
a
n
j
e

P
r
i
v
a
t
n
i

s
m
j
e
t
a
j

O
d
m
a
r
a
l
i
t
e
,

t
.

n
a
s
e
l
j
e

K
a
m
p

P
r
i
v
a
t
n
o

T
o
t
a
l

Bakar 68,4 0 0 0 0 31,6 100
Baka 19,2 21,9 24,7 2,7 16,4 15,1 100
Brod Moravice 0 0 12,5 12,5 0 75,0 100
Cres 25,0 9,6 19,2 15,4 5,8 25,0 100
Cres Nerezine 0 0 0 0 0 100,0 100

31
Cres Osor 0 0 0 0 92,0 8,0 100
Cres Ustrine 0 0 100,0 0 0 0 100
Crikvenica 10,7 27,6 27,6 14,1 7,3 12,7 100
abar 0 0 14,3 20,3 22,5 42,9 100
avle 0 0 80,0 10,0 0 10,0 100
Delnice 0 33,3 0 11,1 0 55,6 100
Dobrinj 0 0 80,0 0 0 20,0 100
Fuine 30,5 8,3 16,7 8,3 19,5 16,7 100
Iii 20,8 0 20,9 12,5 25,0 20,8 100
Jelenje 40,0 0 50,0 0 0 10,0 100
Kastav 20,0 4,0 52,0 4,0 4,0 16,0 100
Kostrena 0 0 70,5 0 0 29,5 100
Kraljevica 0 65,0 0 0 0 35,0 100
Lokve 10,0 0 40,0 20,0 0 30,0 100
Lopar 16,4 16,4 26,2 3,3 27,9 9,8 100
Lovran 1,7 20,0 36,6 1,7 38,3 1,7 100
Mali Loinj 18,5 24,6 24,6 7,2 15,9 9,2 100
Malinska 8,0 39,0 25,0 14,0 9,0 5,0 100
Matulji 0 0 60,0 0 0 40,0 100
Moenika Draga 14,7 26,5 26,5 2,9 11,8 17,6 100
Mrkopalj 0 14,3 57,1 0 0 28,6 100
Novi Vinodolski 8,3 25,0 36,7 3,3 16,7 10,0 100
Omialj 9,8 17,9 35,7 4,5 20,5 11,6 100
Opatija 26,6 35 18,4 3,9 6,6 9,5 100
Opina Vinodolska 0 0 71,4 0 0 28,6 100
Punat 2,0 34,0 48,0 0 2,0 14,0 100
Rab 20,9 30,6 18,7 5,2 3,7 20,9 100
Ravna Gora 0 28,6 28,6 0 0 42,8 100
Rijeka 8,5 32,7 32,7 4,7 14,6 6,8 100
Skrad 0 25,0 25,0 0 0 50,0 100
Vikovo 100,0 0 0 0 0 0 100
Vrbnik 5,0 60,0 35,0 0 0 0 100
Vrbovsko 0 0 40,0 0 0 60,0 100

Kvarner - prosjek
14,3 17,6 28,6 5,3 10,6 23,6 100

U promatranom razdoblju, veina turista boravila je u privatnom smjetaju ili
kod rodbine i prijatelja. U hotelima s tri (3***) ili manje zvjezdica boravilo je
17,6% turista, a u hotelima s 4 (4****) ili 5 zvjezdica (5*****) boravilo je na
razini turistike destinacije Kvarner samo 14,3% ispitanih turista. Navedeno se
moe povezati sa strukturom raspoloivih kapaciteta ali i sa dnevnom
potronjom, poto veina gostiju koristi jeftinije oblike smjetajnih kapaciteta.

32
Tablica 13: Broj noenja turista (%)
Broj noenja Bez
noenja
1-3
noenja
4-7
noenja
Vie od 7
noenja
Total
Bakar 10,5 57,9 21,1 10,5 100
Baka 20,5 35,6 32,9 11,0 100
Brod Moravice 12,5 37,5 12,5 37,5 100
Cres 3,8 34,7 44,2 17,3 100
Cres Nerezine 0 0 0 100,0 100
Cres Osor 4,0 4,0 24,0 68,0 100
Cres Ustrine 0 0 0 100,0 100
Crikvenica 10,2 21,5 44,7 23,6 100
abar 71,4 28,6 0 0 100
avle 0 50,0 40,0 10,0 100
Delnice 0 33,3 55,6 11,1 100
Dobrinj 0 34,4 36,3 29,3 100
Fuine 75,1 8,3 8,3 8,3 100
Iii 0 20,8 41,7 37,5 100
Jelenje 0 20,0 20,0 60,0 100
Kastav 12,0 32,0 36,0 20,0 100
Kostrena 5,7 75,6 13,2 5,5 100
Kraljevica 10,0 55,0 25,0 10,0 100
Lokve 70,0 10,0 10,0 10,0 100
Lopar 8,4 19,7 50,6 21,3 100
Lovran 3,3 46,7 40,0 10,0 100
Mali Loinj 8,2 9,3 33,8 48,7 100
Malinska 1,0 18,0 41,0 40,0 100
Matulji 12,5 80,0 7,5 0 100
Moenika
Draga
8,8 14,8 38,2 38,2 100
Mrkopalj 0 28,6 57,1 14,3 100
Novi Vinodolski 16,7 25,7 41,0 16,6 100
Omialj 1,8 25,9 50,9 21,4 100
Opatija 2,6 17,6 48,7 31,1 100
Opina Vinod. 0 35,5 32,3 32,2 100
Punat 0 18,0 50,0 32,0 100
Rab ,7 9,0 46,3 44,0 100
Ravna Gora 14,3 57,1 14,3 14,3 100
Rijeka 14,9 46,8 29,8 8,5 100
Skrad 37,5 25,0 25,0 12,5 100
Vikovo 0 50,0 30,0 20,0 100
Vrbnik 0 30,0 55,0 15,0 100
Vrbovsko 0 100,0 0 0 100
Kvarner/prosjek 12,3 28,2 31,4 27,1 100

33
Najvei broj turista koji dolaze u destinaciju ostvaruju prosjeno 4 noenja
(58,5%). Neto manje od treine ispitanih turista ostvaruje 7 noenja ili vie, to
je povezano i sa prevladavajuim motivom dolaska na Kvarner (odmor i
relaksacija), a 28,2% gostiju boravi 1-3 noenja, to se moe povezati sa
karakteristikama poslovnog turizma.

Tablica 14: Dnevna potronja turista po osobi (%)
Iznos u EUR-ima Manje od
30 EUR-a
30-50
EUR-a
50-100
EUR-a
Vie od
100 EUR
Total
Bakar 47,4 42,2 5,3 5,3 100
Baka 21,9 61,6 15,1 1,4 100
Brod Moravice 75,0 25,0 0 0 100
Cres 34,6 53,9 9,6 1,9 100
Cres Nerezine 0 100,0 0 0 100
Cres Osor 32,0 36,0 20,0 12,0 100
Cres Ustrine 0 100,0 0 0 100
Crikvenica 16,7 52,0 14,2 18,1 100
abar 85,7 14,3 0 0 100
avle 30,0 60,0 10,0 0 100
Delnice 55,6 22,2 22,2 0 100
Dobrinj 33,5 47,1 18,1 1,3 100
Fuine 33,3 25,1 33,3 8,3 100
Iii 29,1 66,7 4,2 0 100
Jelenje 50,0 40,0 10,0 0 100
Kastav 12,0 44,0 40,0 4,0 100
Kostrena 30,5 48,2 17,3 4,0 100
Kraljevica 50,0 40,0 5,0 5,0 100
Lokve 60,0 40,0 0 0 100
Lopar 18,0 52,5 24,6 4,9 100
Lovran 50,0 45,0 5,0 0 100
Mali Loinj 35,9 42,1 16,9 5,1 100
Malinska 9,0 53,0 33,0 5,0 100
Matulji 32,5 46,3 16,5 4,7 100
Moenika Draga 26,5 23,5 41,2 8,8 100
Mrkopalj 42,8 28,6 28,6 0 100
Novi Vinodolski 26,6 36,7 28,6 8,1 100
Omialj 17,0 52,7 25,9 4,4 100
Opatija 18,9 41,3 33,5 6,3 100
Opina Vinodolska 29,1 49,5 17,2 4,2 100
Punat 14,0 64,0 20,0 2,0 100
Rab 26,9 48,5 23,1 1,5 100
Ravna Gora 57,1 14,3 28,6 0 100
Rijeka 40,4 31,9 25,5 2,2 100

34
Skrad 62,5 17,5 20,0 0 100
Vikovo 10,0 40,0 50,0 0 100
Vrbnik 0 30,0 50,0 20,0 100
Vrbovsko 40,0 60,0 0 0 100
Kvarner - prosjek 33,2 44,3 18,9 3,7 100

Najvei broj turista (44,3%) u destinaciji Kvarner dnevno troi od 30 do 50 , a
samo je njih 3,7%, koji troe vie od 100 EUR-a dnevno. Navedeno se moe
povezati sa strukturom kapaciteta turistike ponude (privatni smjetaj, smjetaj
kod prijatelja), ali i sa strukturom i kvalitetom elemenata turistike ponude.

2.4. Zadovoljstvo turista turistikom ponudom Kvarnera

Turisti su kao i ostale ciljne skupine ispitanika ocjenjivali vlastiti stupanj
zadovoljstva elemenata turistike ponude Kvarnera, od razine svake pojedine
turistike destinacije, preko sub-regija do razine Kvarnera kao cjeline. U
anketnom istraivanju je koritena Likertova ljestvica prioriteta (1 do 7) za svih
37 elemenata turistike ponude, u kojoj ocjena 1 znai da su tim elementom
izrazito nezadovoljni, a 7 da su tim elementom izrazito zadovoljni, na nain
kako je to prikazano u slijedeoj tablici.,
Tablica 15: Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude
Kvarnera

ELEMENTI TURISTIKE PONUDE
Prosjek
KVARNER-a

PROSTOR- RESURSI OKOLI

5,79
Klima 5,92
Ljepota krajolika 5,97
Ouvanost okolia 5,59
istoa mora 5,43

STANOVNITVO, ZAPOSLENI 5,55
Ljubaznost stanovnitva 5,57
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,70
Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu
5,37

PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST 5,14
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,60
Turistike informacije prije dolaska u destinaciju 5,06
Turistika signalizacija u destinaciji 4,98

35
Suveniri
4,91
ORGANIZIRANOST DESTINACIJE
5,19
Prometna dostupnost 5,22
Lokalni promet 4,80
Parkiralita 4,56
Ureenost mjesta 5,49
Urbana skladnost 5,23
etnice 5,54
Parkovi i zelene povrine 5,57
Ureenost i istoa plae 5,35
Guve na plaama 4,97
Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine) 5,04
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,34
Trgovine
5,06

SADRAJI 4,96
Dogaaji 4,83
Povijesno-kulturna batina 5,21
Sadraji za djecu 4,80
Objekti za smjetaj 5,26
Ugostiteljski objekti 5,34
Kulturni sadraji 4,85
Zabavni sadraji 5,21
Sportski sadraji 4,55
Skupovi i kongresi 3,96
Sadraji za zdravstveni turizam 4,30
Nautika ponuda 4,77
Ponuda izleta 5,06
Lokalna gastronomija 5,47
Odnos cijene i kvalitete
5,28
Prosjek svih turistikih destinacija KVARNERA
5,32

Gornja tablica prezentira stavove turista o elementima turistike ponude
Kvarnera kao cjelovite destinacije, no potrebno je navedeno promatrati za
svaku pojedinanu destinaciju kao i na razini sub-regija kojima one pripadaju.

Stav turista o elementima turistike ponude Kvarnera analiziran je temeljeno na
rezultatima uredno ispunjenih 1989 anketnih upitnika, na nain da su se
anketirali turisti po svim promatranim uim turistikim destinacijama, a zatim
sumirani na razini sub-regija. Turisti su ispitivani o zadovoljstvu odabranim
elementima turistike ponude.

36
2.4.1. Prostor, resursi, okoli

Turisti su najvie zadovoljni prirodnim resursima kojima turistika destinacija
Kvarner raspolae i ove ocjene su znatno vie od onih koje dobivaju ostali
elementi turistike ponude Kvarnera. Navedeno predstavlja relevantnu
osnovicu za planiranje odrivog razvoja turizma. Najviu ocjenu dobila je
ljepota krajolika (5.97), slijedi zdrava klima (5.22) i ouvanost okolia (5.59).
Ovi podatci zasigurno predstavljaju bitnu snagu za budue trino
pozicioniranje Kvarnera. Istodobnim koritenjem ovih resursa, ali i njihovom
adekvatnom zatitom potrebno je osigurati dugoronu konkurentnost
turistikog proizvoda Kvarnera. Pri tome treba imati u vidu da se napori u tom
smjeru ne oekuju iskljuivo do turistikog menadmenta, ve i od svih ostalih
ukljuenih u oblikovanje i plasman turistikog proizvoda, to ukljuuje lokalnu
zajednicu i ostale gospodarske subjekte na podruju Kvarnera.

2.4.2. Stanovnitvo i zaposleni

Po ocjeni turista, druga znaajna snaga turistike ponude Kvarnera su kadrovi,
jer su turisti jako zadovoljni ljubaznou domicilnog stanovnitva (5.57),
ljubaznou zaposlenih u turizmu (5.70) te znanjem stranih jezika zaposlenih u
turizmu (5.37). Kako ova turistika destinacija raspolae svim oblicima
obrazovanja za turizam, za oekivati je da e se ovaj trend na taj nain i
nastaviti.

2.4.3. Prepoznatljivost, sigurnost i informiranost

Ova grupa ukljuuje etiri elemenata turistike ponude: turistike informacije
prije dolaska u destinaciju, turistiku signalizaciju, suvenire, te osjeaj
sigurnosti i zatite turista. Navedeni elementi dobili su relativno visoke
prosjene ocjene, u rasponu od 5.60 do 4.91. Najvia ocjena iz ove grupe dana
je osjeaju sigurnosti i zatite, to je iznimno vaan (esto kljuni) element,
tonije preduvjet za konani odabir destinacije kamo se putuje. U pogledu
raznovrsnosti, dostupnosti i originalnosti suvenira zasigurno se moe uiniti
napredak, to moe biti i relevantan izvor osiguranja prihoda onih sudionika
turistike ponude, koji su indirektno ukljueni na razini turistike destinacije.

37
2.4.4. Organiziranost destinacije

Grupa elemenata turistike ponude koja se odnosi na organiziranost destinacije
ocjenjena je u rasponu od najmanje ocjene za parkiralita (4.80), do najvie
ocjene za parkove i zelene povrine (5.57). Bolja organizacija destinacijskog
menadmenta na podruju Kvarnera zasigurno bi poticajno utjecala na
kvalitetu organiziranosti destinacije kao bitnog preduvjeta uspjenog turistikog
razvoja. Ocjene organiziranosti na razini turistike destinacije znatno zaostaju
za ocjenama prirodnih resursa, to ukazuje na potrebu da se organiziranost
destinacije sustavno unapreuje.

2.4.5. Sadraji

Sadraji su kao grupa prosjeno najloije ocijenjeni. Turisti su ocijenili sadraje
turistike ponude Kvarnera u rasponu od 5.47 (najvia ocjena) do 3.96 (najnia
ocjena). Prosjeno visoku ocjenu dobila je lokalna gastronomije (5.47) i
ugostiteljski objekti (5.34) te objekti za smjetaj (5.26). Najnie je na razini
Kvarnera ocjenjena ponuda vezana uz skupove i kongrese (3.96), no pri tome
treba naglasiti da postoje bitna odstupanja kod pojedinih uih destinacija i
turistikih mjesta.

najmanje zadovoljni

Razvoj svake turistike destinacije, pa tako i razvoj Kvarnera treba temeljiti na
kvaliteti turistike ponude i raznovrsnosti sadraja, na nain da se turistika
ponuda uskladi sa trendovima i zahtjevima svake ciljne skupine turista. U tom
smislu je veoma znaajno izdvojiti 10 elemenata turistike ponude s kojima su
turisti najvie zadovoljni i njima sueliti 10 elemenata turistike ponude, sa
koima su turisti namjenje zadovoljni.

U tablici su prezentirani elementi turistike ponude Kvarnera, koji se prema
stavovima turista razvrstavaju u kategoriju TOP 10 + i TOP 10 -. Ovakav
pristup je znaajan jer se u prvima prepoznaju jake strane i mogunosti
razvoja, a u drugom slabe strane, koje treba iskoristiti kao ansu za
unapreenje, odn. za podizanje kvalitete definiranog turistikog proizvoda na
novim polazitima.

38
Kvarnera
10 elemenata turistike ponude s
kojima su turisti najvie zadovoljni
(TOP 10+)
kojima su turisti najmanje zadovoljni
(TOP 10-)
1. Ljepota krajolika 5,97 1. Skupovi i kongresi 3,96
2. Klima 5,92 2.
Sadraji za zdravstveni
turizam
4,30
3.
Ljubaznost zaposlenih u
turizmu
5,70 3. Sportski sadraji 4,55
4.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,60 4. Parkiralita 4,56
5. Ouvanost okolia 5,59 5. Nautika ponuda 4,77
6. Ljubaznost stanovnitva 5,57 6. Lokalni promet 4,80
7.
Parkovi i zelene
povrine
5,57 7. Sadraji za djecu 4,80
8. etnice 5,54 8. Dogaaji 4,83
9. Ureenost mjesta 5,49 9. Kulturni sadraji 4,85
10. Lokalna gastronomija 5,47 10. Suveniri 4,91

Turisti su najvie zadovoljni ljepotom krajolika, klimom, te ljubaznou
zaposlenih u turizmu. Visoko vrednuju osjeaj sigurnosti i zatite i ouvanost
okolia. Nanie rangirani elementi ponude na razini Kvarnera su skupovi i
kongresi, zatim sadraji za zdravstveni turizam, sportski sadraji, parkiralita i
nautika ponuda.

Zbog razliite prirodne i drutvene resursne osnovice po pojedinim uim
turistikim destinacijama i sub-regijama javiti e se manja ili vea odstupanja u
nabolje i najloije rangiranim elementima turistike ponude u odnosu na
prezentirani prosjek Kvarnera. Rezultati analize po pojedinim uim turistikim
destinacijama i sub-regijama, prikazuju se u nastavku.

2.5. Stavovi turista o elementima turistike ponude
Opatijske rivijere

U nastavku e se prezentirati odgovori na pitanja postavljena turistima u
turistikim destinacijama Opatijske rivijere. o njihovu zadovoljstvu elementima
turistike ponude. Prosjene ocjene, odstupanja i rangovi, po pojedinim
elementima, prikazani su u tablicama i tekstu koji slijedi. Istraivanje je
provedeno na podruju Iia, Lovrana, Matulja, Moenike Drage i Opatije, a
dobiveni odgovori se prezentiraju u slijedeoj tablici. U ocjenjivanju je

39
koritenja Likertova ljestvica na nain da ocjena 1 znai da je turist izrazito
nezadovoljan, a ocjena 7 da je izrazito zadovoljan.

Opatijske rivijere

Elementi turistike ponude na
razini sub-regije
OPATIJSKA RIVIJERA
I
i

L
o
v
r
a
n

M
o
e
n
i
k
a

D
r
a
g
a

M
a
t
u
l
j
i

O
p
a
t
i
j
a

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima 5,67 5,82 5,94 5,73 5,69 5,78
Ljepota krajolika 4,63 5,6 6,15 5,41 5,73 5,53
Ouvanost okolia 4,57 5,17 5,39 5,14 5,46 5,15
istoa mora 4,92 5,22 6,3 5,45 5,53 5,49
4,95 5,45 5,95 5,43 5,60 5,49

STANOVNITVO, ZAPOSLENI
Ljubaznost stanovnitva 5,71 5,45 5,76 5,57 5,41 5,58
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,63 5,82 5,78 5,64 5,5 5,68
Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,39 5,4 5,88 5,49 5,38 5,51
5,58 5,56 5,81 5,57 5,43 5,59

PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST
Osjeaj sigurnosti i zatite 4,83 5,13 5,36 5,25 5,48 5,20
Turistike informacije prije dolaska u destinaciju 5,13 4,62 5,09 4,98 5,1 4,99
Turistika signalizacija u destinaciji 4,83 4,68 4,94 4,78 5,09 4,89
Suveniri 4,17 5,3 4,24 4,65 5,29 4,75
4,74 4,93 4,91 4,92 5,24 4,96

Prometna dostupnost 5,25 5,1 4,91 5,10 4,85 5,03
Lokalni promet 4,92 4,95 4,47 4,72 4,38 4,68
Parkiralita 4,75 3,87 4,18 4,24 3,93 4,18
Ureenost mjesta 4,79 5,43 5,68 5,25 5,63 5,38
Urbana skladnost 4,67 4,85 5,39 5,10 5,31 5,06
etnice 4,88 5,62 5,45 5,75 5,88 5,46
Parkovi i zelene povrine 4,92 5,58 5 5,34 5,82 5,33
Ureenost i istoa plae 4,71 5,32 5,62 5,22 5,3 5,24
Guve na plaama 4,04 5,2 4,82 4,96 5,38 4,86
Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine) 4,58 5,6 4,91 5,15 5,35 5,11
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 4,29 5,55 5,24 5,23 5,47 5,14
Trgovine 4,29 4,87 4,71 4,95 5,49 4,84
4,67 5,16 5,03 5,08 5,23 5,03

40
SADRAJI
Dogaaji 4,5 4,98 4,03 4,68 5,11 4,66
Povijesno-kulturna batina 4,13 5,17 5 4,95 5,3 4,90
Sadraji za djecu 4,42 4,98 4,71 4,84 5,08 4,80
Objekti za smjetaj 4,38 5,33 5,32 5,25 5,56 5,15
Ugostiteljski objekti 4,38 5,33 5,38 5,17 5,53 5,16
Kulturni sadraji 4,25 4,73 4,48 4,71 5,22 4,67
Zabavni sadraji 5,25 5,25 5,06 5,32 5,35 5,25
Sportski sadraji 4,38 4,92 3,9 4,85 4,95 4,54
Skupovi i kongresi 3,79 4,47 3,46 4,13 4,88 4,15
Sadraji za zdravstveni turizam 4,17 4,7 3,7 4,65 5,31 4,47
Nautika ponuda 4,58 4,97 4,65 4,95 5,17 4,84
Ponuda izleta 4,71 5,2 4,76 5,25 5,34 5,00
Lokalna gastronomija 4,79 5,12 5,39 5,35 5,68 5,25
Odnos cijene i kvalitete 4,63 4,68 5,15 5,12 5,19 4,91
4,72 5,15 5,07 5,32 5,31 5,06
PROSJEK SUB-REGIJE 4,93 5,25 5,35 5,26 5,36 5,22

2.5.1. Prostor, resursi i okoli

Turisti iskazuju visoko zadovoljstvo prirodnim resursima ponude, pa su ih na
razini sub-regije visoko ocijenili i to najvie klimu (5.78) i ljepotu krajolika
(5.53), zatim istou mora (5.49) i ouvanost okolia (5.15). No treba
napomenuti da su ocjene neto nie od prosjenih ocjena na razini Kvarnera,
na to najvie utjeu ocjene prikupljene u turistikoj destinaciji Iii.


Ljubaznost domicilnog stanovnitva i zaposlenih u turizmu, te njihovo znanje
stranih jezika, turisti su ocijenili visokom prosjenom ocjenom. Najvia ocjena
je postignuta u segmentu znanja stranih jezika (5.80), a ona je via od
prosjeka Kvarnera. Neto niom ocjenom od prosjeka za razinu Kvarnera
ocijenjena je ljubaznost zaposlenih u turizmu (5.68) i ljubaznost stanovnitva
(5.58). No, niti u jednom segmentu ove grupe nema negativnih odstupanja, te
su svu sve ue destinacije ove sub-regije dobili podjednake visoke ocjene.


Kao i u veini promatranih destinacija, i na podruju Opatijske rivijere, turisti
imaju visok osjeaj sigurnosti i zatite (5.20). Zadovoljni su takoer

41
dostupnou turistikim informacijama, turistikom signalizacijom. Ponuda
suvenira ocjenjena je nie od prosjeka Kvarnera (4.75 za razinu cijele Opatijske
rivijere) iako ocjene variraju od 5.29 za ponudu suvenira u Opatiji, 5.3 u
Lovranu, 4.65 u Matuljima, 4.24 u Moenikoj Dragi i najnia od 4.17 za
ponudu suvenira u Iiima.


U okviru elemenata vezanih za organiziranost destinacije, najbolje su ocjene
dobile etnice (5.46) i ureenost mjesta (5.38), a njima nasuprot su sukladno
oekivanjima loe ocijenjena parkiralita i lokalni promet. Posebno loe su
ocijenjena parkiralita u Lovranu (3.87) i Opatiji (3.93). Dalje se na podruju
Iia loe ocjene vezuju uz problematiku guvi na plaama, te uz nie
zadovoljstvo turista radnim vremenom ugostiteljskih objekata i ponudom
trgovina.

2.5.5. Sadraji

Zadovoljstvo turista sadrajima koje nudi Opatijska rivijera nije na razini
oekivanja turista. Naime, prosjene ocjene po svim stavkama iz segmenta
sadraja su neto nie od prosjeka na razini Kvarnera. Navedeno ukazuje da se
od strane turista vie ne percipira status Opatijske rivijere, kao mondene
rivijere vrhunske razine ponude. Iznimno, u segmentu ponude za skupove i
kongrese, Opatijska rivijera dobila je viu ocjenu od prosjene ocjene na razini
Kvarnera. Sadraji za zdravstveni turizam takoer nisu dobili dobre ocjene, a
izuzetak je sama turistika destinacija Grad Opatija, gdje je zdravstveno-
turistika ponuda dobila viu ocjenu (5.31) od prosjeka Kvarnera.

3.2.3 Elementi turistike ponude kojima su turisti najvie i
najmanje zadovoljni

Tablica koja slijedi pokazuje rang elemenata turistike ponude, sa kojima su
turisti u Opatiji najvie (TOP 10+) ili najmanje zadovoljni (TOP 10-).

42
Opatijske rivijere
(TOP 10+)
(TOP 10-)
1. Klima 5,78 1. Skupovi i kongresi 4,15
2.
turizmu
3. Ljubaznost stanovnitva 5,58 3.
turizam
4,47
4. Ljepota krajolika 5,53 4. Sportski sadraji 4,54
5.
Znanje stranih jezika
zaposlenih u turizmu
5,51 5. Dogaaji 4,66
6. istoa mora 5,49 6. Kulturni sadraji 4,67
7. etnice 5,46 7. Lokalni promet 4,68
8. Ureenost mjesta 5,38 8. Suveniri 4,75
9.
Parkovi i zelene
povrine
10. Zabavni sadraji 5,25 10. Trgovine 4,84

Kao to je ve prethodno istaknuto, najbolje ocijenjeni elementi turistike
ponude u Opatiji su: klima, ljubaznost zaposlenih i ljubaznost stanovnitva, te
znanje stranih jezika zaposlenika u turizmu. Uz istou mora, turisti su visoko
ocijenili etnice, ureenost mjesta, parkove i zelene povrine, te zabavne
sadraje koje nudi Opatijska rivijera. Tome nasuprot, nisko je ocijenjena razina
zadovoljstva kvalitetom sadraja za skupove i kongrese, dostatnou i
kvalitetom parkiralita, sadrajima za zdravstveni turizam kao i sportskim
sadrajima.

2.6 Stavovi turista o elementima turistike ponude Rijeke i
rijekog prstena

Na podruju destinacije Rijeka i rijeki prsten anketirani su turisti u Bakru,
avlima, Jelenju, Kastvu, Kostreni, Kraljevici, Rijeci i Vikovu. Kako se radi o
razliitim turistikim destinacijama, od kojih neke imaju dugu turistiku
tradiciju, a neke se tek pozicioniraju na turistikom tritu, ostvarene su i
razliite ocjene za iste elemente turistike ponude.

43
Tablica 19: Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude Rijeke
i rijekog prstena

razini sub-regije
RIJEKA I RIJEKI PRSTEN
B
a
k
a
r

J
e
l
e
n
j
e

K
a
s
t
a
v

R
i
j
e
k
a

V
i
k
o
v
o

K
o
s
t
r
e
n
a

K
r
a
l
j
e
v
i
c
a

a
v
l
e

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima
5,89 6,6 6,24 5,28 4,2 5,35 5,85 5,9 5,71
Ljepota krajolika
5,26 7 6,28 5,53 5 5,61 5,3 6,1 5,78
Ouvanost okolia
4,47 5,89 5,6 6,57 4,2 5,33 4,55 5,5 5,25
istoa mora
4,11 5,48 5,19 4,99 4,2 4,75
4,93 6,50 5,9 5,64 4,47 5,32 4,98 5,83 5,46
Ljubaznost stanovnitva
5,63 7 6,12 5,4 4,4 5,65 5,6 6,3 5,78
turizmu
5,37 6,67 5,76 5,53 4,3 5,24 5,3 5,7 5,52
4,68 6,1 5,4 5,28 3,8 4,98 4,65 6 5,13
5,23 6,59 5,76 5,40 4,17 5,29 5,18 6 5,48
Osjeaj sigurnosti i zatite
5,53 6,22 5,52 5,32 4,5 5,24 5,5 4,6 5,31
Turistike informacije
prije dolaska u destinaciju
4,47 5,75 5,32 5,64 4 4,98 4,45 4,5 4,88
Turistika signalizacija
u destinaciji
4,05 5,75 5,28 5,3 4 4,55 4,1 4,6 4,73
Suveniri
3 5,88 5,4 5,34 3,3 4,12 3 4,4 4,33
4,26 5,9 5,38 5,4 3,95 4,72 4,26 4,53 4,81
Prometna dostupnost
4,95 6,11 5,28 5,64 4,5 5,45 4,95 5,6 5,29
Lokalni promet
4,58 6,13 4,88 5,47 3,8 5,23 4,6 5,5 4,99
Parkiralita
3,68 6,13 4,84 5,28 4,1 5,21 3,75 4,5 4,61
Ureenost mjesta
4,53 6,5 5,8 5,36 3,8 4,95 4,5 5,4 5,13
Urbana skladnost
4,58 5,75 5,64 6,55 3,7 4,75 4,55 5,2 5,14
etnice
4,74 6,63 5,84 5,38 3,6 5,9 4,75 5,1 5,15
Parkovi i zelene povrine
4,05 6,75 5,36 5,11 3,8 5,2 4,1 5,3 4,92
Ureenost i istoa plae
4,28 5,32 5,49 5,04 4,32 4,85
Guve na plaama
4,47 4,68 5,66 5,20 4,5 4,83
Radno vrijeme ostalih
uslunih djelatnosti
4,78 6,63 5,44 5,51 4,2 5,43 4,84 5 5,2
Radno vrijeme
ugostiteljskih objekata
5,37 6,75 5,36 5,66 4,5 5,65 5,4 5,3 5,48
Trgovine
4,79 6,63 4,96 5,51 4,4 5,34 4,85 5,1 5,18

4,57 6,40 5,28 5,55 4,04 5,28 4,59 5,2 5,06

SADRAJI
Dogaaji
4 6 5,68 5,6 3,4 4,56 4,05 4,7 4,78
Povijesno-kulturna batina
5,37 6,63 6,36 5,26 3,9 4,95 5,3 4,5 5,33
Sadraji za djecu
3,74 5,5 4,58 5,26 3,8 3,9 3,7 4,7 4,47

44
Objekti za smjetaj
4,58 6,5 5,72 5,79 4 4,96 4,6 5,3 5,21
Ugostiteljski objekti
4,74 6,63 5,72 5,55 4,2 5,12 4,75 5,3 5,27
Kulturni sadraji
4,37 6,63 6,36 5,21 3,4 4,91 4,35 4,9 5,03
Zabavni sadraji
4,63 6,00 5,36 5,85 5,40 5,75 4,60 5,00 5,32
Sportski sadraji
3,68 6,71 4,88 5,04 3,1 4,55 3,75 5 4,59
Skupovi i kongresi
2,89 6,57 4,04 5,21 2,5 2,1 2,9 4,1 4,03
Sadraji za zdravstveni turizam
2,95 6,43 4,72 5,38 2,3 2,2 2,95 4,5 4,18
Nautika ponuda
3,05 5,08 5,47 3,7 3,05 4,16
Ponuda izleta
3,88 6,13 5,6 5,51 2,9 3,99 3,83 4,8 4,66
Lokalna gastronomija
4,76 6,56 6,28 5,45 4,4 4,85 4,78 5,3 5,36
5 6,78 5,48 5,21 4,6 5,22 5 5,9 5,42

4,32 6,41 5,35 5,47 3,78 4,23 4,34 5,05 4,96
PROSJEK SUB-REGIJE
4,66 6,36 5,53 5,49 4,08 4,97 4,67 5,32 5,15

2.6.1 Prostor, resursi i okoli

Promatramo li prosjene rezultate za podruje sub-regije Rijeka i rijeki prsten
najvie je ocijenjena ljepota krajolika (5.78), zatim klima (5.71), ouvanost
okolia (5.25) i istoa mora (4.75). Po pojedinanim destinacijama, iz ove
grupe najviu prosjenu ocjenu po ocjeni turista zasluuje prostor, resursi i
okoliu na podruju opine Jelenje (6.50). Visoke ocjene dobio je i Kastav
(5.9), slijede avle (5.83), Rijeka (5.64) i Kostrena (5.32), dok su Kraljevica
(4.98) i Bakar (4.93) nie pozicionirani.

2.6.2 Stanovnitvo i zaposleni

stranih jezika, turisti su ocijenili visokom prosjenom ocjenom i to ljubaznost
stanovnitva sa 5.78, ljubaznost zaposlenih u turizmu sa 5.52, dok je znanje
stranih jezika ocijenjeno neto nie (5.13). No, navedeno su prosjene ocjene
za sub-regiju kao cjelinu a pojedine ue destinacije odstupaju u pozitivnom i
negativnom smislu. Vrlo su visoko ocijenjeni ovi elementi turistike ponude na
podruju destinacija Jelenje i avle, te Kastav, Rijeka, Kostrena, Bakar i
Kraljevici. Nie ocjene turiste dobila je turistika ponuda na podruju Vikova, a
posebno je nisko ocjenjeno znanje stranih zaposlenih u turizmu (3.8).

45
2.6.3 Prepoznatljivost, sigurnost i informiranost

Ocjena sigurnosti i zatite na podruju Rijeke i rijekog prstena dobila je
prosjenu ocjenu 5.3. Raspoloivost informacija prije dolaska u destinaciju
biljei raspon ocjene od 5.75 za Jelenje do 5,64 za Rijeku, a najniu su ocjenu
turisti dali za ponudu na podruju Vikova. Ocjena turistike signalizacije
takoer varira od najvie ocjene 5.75 za Jelenje, preko Rijeke (5.28) do
ponovno najnie ocjene za turistiku signalizaciju na podruju Vikova (4).
Bitno je razliito zadovoljstvo turista ponudom suvenira, koja je dobra na
podruju Jelenja, Kastva i Rijeke, dok je u drugim uim destinacijama ove sub-
regije po ocjeni turista nedostatna.

2.6.4 Organiziranost destinacije

Vezano uz elemente organiziranosti destinacije prosjena ocjena za cijelu
destinaciju Rijeka i rijeki prsten neto je nia od prosjene ocjene za Kvarner.
Ipak, treba rei da postoje znaajna odstupanja promatramo li pojedine ue
turistike destinacije. Najviu ocjenu elemenata organiziranosti destinacije
dobila je opina Jelenje. Viu ocjenu od prosjeka Kvarnera u ovom segmentu
dobila je Rijeka, gdje je prepoznata urbana skladnost grada (6.55). Turisti su
niskim ocjenama izrazili (ne)zadovoljstvo elementima organiziranosti na
podruju Vikova.

2.6.5 Sadraji

Turisti su bitno razliito vrednovali elemente turistikih sadraja koje nude ue
turistike destinacije unutar sub-regije Rijeka i rijeki prsten. Stoga je i
prosjene ocjene dobivene za ovu sub-regiju potrebno promatrati iskljuivo uz
analizu ocjena ue turistike destinacije. Tako su u Rijeci najviu ocjenu dobili
zabavni sadraji (5.85) to je vie od prosjeka Kvarnera (5.21) i objekti za
smjetaj (5.79), ali i ostali elementi koji su na razini ili vie od prosjeka
Kvarnera. U Kastvu je najviu ocjenu dobila je kulturna-povijesna batina
(6.36), kulturni sadraji (6.36) i sl. , loiju ocjenu dobila je ponuda za skupove i
kongrese (4.04), te sadraji za djecu (4.58). Dok turisti u Jelenju i avlima
iskazuju veoma visoko zadovoljstvo svim elementima turistike ponude, u
Vikovu su te ocjene relativno niske osim za zabavne sadraje (5.40). U
Kostreni je disperzija ocjena vrlo velika, jer su najbolje vrednovani zabavni
sadraji (5.75) a loe su ocijenjeni sadraji za skupove i kongrese, kao i
sadraji zdravstvenog turizma. U Kraljevica je najviu ocjenu dobila kulturno-

46
povijesna batina (5.3), a najniu ponuda skupova i kongresa (2.1), kao i u
Bakru gdje su turisti najvie zadovoljni kulturno-povijesnom batinom (5.37).

2.6.6 Elementi turistike ponude kojima su turisti najvie i najmanje
zadovoljni

turisti u Rijeci i rijekom prstenu najvie (TOP 10+) ili najmanje zadovoljni
(TOP 10-).

Tablica 20: Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude Rijeke
i rijekog prstena
(TOP 10+)
(TOP 10-)
2. Ljubaznost stanovnitva 5,78 2. Nautika ponuda 4,16
3. Klima 5,71 3.
turizam
4,18
4.
turizmu
5,52 4. Suveniri 4,33
5.
Radno vrijeme
6. Odnos cijene i kvalitete 5,42 6. Sportski sadraji 4,59
7. Lokalna gastronomija 5,36 7. Parkiralita 4,61
8.
Povijesno-kulturna
batina
5,33 8. Ponuda izleta 4,66
9. Zabavni sadraji 5,32 9.
u destinaciji
4,73
10.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,31 10. istoa mora 4,75

Prosjeno za prostor Rijeke i rijekog prstena turisti su s najveom ocjenom
vrednovali: ljepotu krajolika, ljubaznost stanovnitva, klimu, ljubaznost
zaposlenih u turizmu, te radno vrijeme ugostiteljstkih objekata.

Tome nasuprot je za prostor Rijeke i rijekog prsteno najloija prosjena
ocjena turista dodijeljenja kvaliteti ponude skupova i kongresa, nautikoj
ponudi, sadrajima za zdravstveni turizam, kvaliteti autohtonih suvenira, te
sadrajima za djecu. Iako nisko ocijenjeni, neto su povoljnije pozcionirani
sportski sadraji i dostupnost parkiralita, ponuda izleta, te turistika
signalizacija u destinaciji.

47
2.7 Stavovi turista o elementima turistike ponude Crikveniko-
vinodolske rivijere

U nastavku se analiziraju stavovi turista o elementima turistike ponude
Crikveniko vinodolske rivijera, temeljem provedenog anketiranja na podruju
Crikvenice, Novog Vinodolskog, Opine Vinodolske.

Crikveniko-vinodolske rivijere (CVR)
razini sub-regije CRIKVENIKO-
VINODOLSKA RIVIJERA
C
r
i
k
v
e
n
i
c
a

N
o
v
i

V
i
n
o
d
o
l
s
k
i

V
i
n
o
d
o
l
s
k
a

o
p
i
n
a

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima
5,84 6,22 6,10 6,05
Ljepota krajolika
5,81 6,12 6,15 6,03
Ouvanost okolia
5,41 5,93 5,75 5,70
istoa mora
5,87 6,24 6,10 6,07
5,73 6,13 6,02 5,96
5,84 5,98 5,95 5,92
Ljubaznost zaposlenih u turizmu
5,71 6,05 6,01 5,92
Znanje stranih jezika zaposlenih u
turizmu
5,69 5,87 5,85 5,80
5,75 5,97 5,94 5,89
5,83 6,36 6,15 6,11
Turistike informacije prije dolaska u
destinaciju
5,45 6 5,56 5,67
Turistika signalizacija u destinaciji
5,06 5,43 5,27 5,25
Suveniri
5,38 5,86 5,75 5,66
5,43 5,91 5,68 5,67
Prometna dostupnost
5,44 5,47 5,45 5,45
Lokalni promet
4,5 4,32 4,34 4,39
Parkiralita
4,44 4,45 4,44 4,44
Ureenost mjesta
5,57 5,8 5.68 5,71
Urbana skladnost
5,22 4,93 5,10 5,08
etnice
5,43 5,63 5,54 5,53
5,34 5,68 5,52 5,51
5,8 5,72 5,75 5,76
Guve na plaama
4,74 4,64 4,68 4,69
Radno vrijeme uslunih djelatnosti
(banke, trgovine)
4,99 4,49 4,75 4,74
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata
5,48 5,17 5,30 5,32
Trgovine
5,27 4,48 4,78 4,84

48

5,19 5,07 5,13

SADRAJI
Dogaaji
5,2 5,31 5,28 5,26
5,02 5,32 5,55 5,30
Sadraji za djecu
5,36 5,42 5,38 5,39
Objekti za smjetaj
5,18 5,34 5,25 5,26
5,49 5,55 5,65 5,56
Kulturni sadraji
4,76 5,05 4,90 4,90
Zabavni sadraji
5,51 5,88 5,65 5,68
Sportski sadraji
4,68 4,56 4,76 4,67
Skupovi i kongresi
4,21 4,78 4,43 4,47
4,66 5,16 4,95 4,92
Nautika ponuda
4,48 5,12 4,6 4,73
Ponuda izleta
5,32 5,72 5,87 5,64
5,58 6,47 6,10 6,05
5,45 6,08 5,90 5,81

5,03 5,38 5,31 5,24
PROSJEK SUB-REGIJE 5,43 5,69 5,61 5,58


Turisti iskazuju iznimno visoko zadovoljstvo ovom kategorijom elemenata
turistike ponude. Na razini sub-regije je ova razina ponude veoma visoko
ocijenjena a posebno istoa mora (6.07), klima (6.05), ljepota krajolika
(6.03), te ouvanost okolia (5.70). Visokim ocjenama se mogu podiiti sve ue
turistike destinacije u okviru sub-regije i nema zabiljeenih znaajnih
negativnosti.


stranih jezika, turisti su ocijenili visokom prosjenom ocjenom i to veom od
prosjeka Kvarnera. Tako je jednako visokom ocjenom u ovoj kategoriji
ocjenjena ljubaznost zaposlenih u turizmu (5.92) i ljubaznost stanovnitva
(5.92) a neto nie znanje stranih jezika (5.80). Niti u ovom segmentu nema
negativnih odstupanja, poto su sve ue turistike destinacije (Crikvenica, Novi
Vinodolski, Opina Vinodolska) dobili visoke ocjene.

49

Kao i u veini promatranih destinacija, i na kvarnerskim otocima, turisti imaju
visok osjeaj sigurnosti i zatite (6.11). Zadovoljni su takoer dostupnou
turistikim informacijama, turistikom signalizacijom, kao i ponudom suvenira.


Vezano uz elemente organiziranosti destinacije nema zabiljeenih izrazito loe
ocjenjenih elemenata. Posebno su dobre ocjene dobile ureenost i istoa
plaa, etnice, parkovi i zelene povrine, ureenost mjesta, te prometna
dostupnost. Sukladno oekivanjima su relativno nisko ocjenjena parkiralita i
lokalni promet. Takoer, s obzirom da Crikvenica i Novi Vinodolski vezuju svoju
turistiku ponudu uz ponudu sadraja uz more i najvei dio turistikog prometa
ostvaruju tijekom ljetnih mjeseci, guve na plaama (prosjena ocjena 4.69)
predstavlja odreeno ogranienje za daljnji uspjean razvoj turizma ove sub-
regije.

2.7.5 Sadraji

Zadovoljstvo turista sadrajima koje nudi Crikveniko-vinodolska rivijera moe
se ocijeniti dobrim. Najviu ocjenu dobila je lokalna gastronomija (6.05), te
odnos cijene i kvalitete (5.81), a slijede ugostiteljski objekti (5.56). Takoer je
visoko ocijenjena ponuda izleta (5.64). S obzirom na tradiciju ove destinacije,
pomalo je razoaravajua ocjena sadraja zdravstvenog turizma (4.92).

zadovoljni

turisti u Crikveniko-vinodolskoj rivijeri najvie (TOP 10+) ili najmanje
zadovoljni (TOP 10-). Za podruje Crikveniko-vinodolske rivijere mogu se
izdvojiti s jedne strane izrazito visoke ocjene dobivene od strane turista, koje
se odnose na ocjeaj sigurnosti i zatite, to je od izuzetne vanosti za
pozicioniranje na ciljnom tritu. Slijedi njihovo izuzetno zadovoljstvo istoom
mora i klimom, te ljepotom krajolika. Ne manje su zadovoljni odnosom lokalnog

50
stanovnitva prema turistima, ali i kvalitetom kadrovskim rezursa (ljubaznost
zaposlenih i znanje stranih jezika). Vrijedi istaknuti da je lokalna gastronomija
dobila vrlo visoku ocjenu od 6.05.

Crikveniko-vinodolske rivijere
(TOP 10+)
(TOP 10-)
1.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
6,11 1. Lokalni promet 4,39
2. istoa mora 6,07 2. Parkiralita 4,44
4. Lokalna gastronomija 6,05 4. Sportski sadraji 4,67
5. Ljepota krajolika 6,03 5. Guve na plaama 4,69
6.
Ljubaznost
stanovnitva
5,92 6. Nautika ponuda 4,73
7.
Ljubaznost zaposlenih
u turizmu
5,92 7.
Radno vrijeme uslunih
djelatnosti (banke,
trgovine)
4,74
8. Odnos cijene i kvalitete 5,81 8. Trgovine 4,84
9.
5,80 9. Kulturni sadraji 4,90
10.
Ureenost i istoa
plae
5,76 10.
turizam
4,92

Najznaajniji problemi Crikveniko-vinodolske rivijere kao sub-regije su prema
ocjeni turista vezani uz promet (lokalni promet i parkiralita). Iako su
zadovoljni istoom mora, ipak su nezadovoljni sa velikim guvama na
plaama. Menadmentu ove turistike destinacije turisti ukazuju na potrebu da
unaprijede razliite sadraje turistike ponude za koje ova sub-regija ima
uvjete, te da bolje prilagodi radno vrijeme trgovina.

2.8 Stavovi turista o elementima turistike ponude Gorskog
kotara

Stavovi turista o elementima turistike ponude Gorskog kotara, analizirati e se
u nastavku. S obzirom na lokaciju i mogunosti ponude turisti s podruja
Gorskog kotara nisu ocjenjivali sljedee elemente: istou mora, ureenost i
istou plaa, guve na plaama, nautiku ponudu, pa e se u analizi vei

51
naglasak staviti na one elemente turistike ponude koji su primjereniji lokaciji i
resursima ove sub-regije.

U istraivanju je uvaavana spoznaja da se radi o turistikoj destinaciji koja se
tek pozicionira na turistikom tritu, iako odreena turistika mjesta imaju
odreenu turistiku tradiciju. Najvei problem ove turistike destinacije je
relativno niska naseljenost, te konstantna depopulacija. No, posljednjih se
godina atraktivnim turistikim sadrajima nastoje prikupiti oni posjetitelji, koji
trae i drugu vrstu sadraja, osim tradicionalne ponude sunce i more.
Gorskog kotara
Elementi
turistike
ponude na
razini sub-regije
GORSKI KOTAR
B
r
o
d

M
o
r
a
v
i
c
e

a
b
a
r

D
e
l
n
i
c
e

F
u
i
n
e

L
o
k
v
e

M
r
k
o
p
a
l
j

R
a
v
n
a

G
o
r
a

S
k
r
a
d

V
r
b
o
v
s
k
o

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

Klima 4,38 5,71 5,33 5,55 5,9 5,29 6,43 5,88 5,2 5,52
Ljepota krajolika 6,5 5,71 6,00 6,36 6,6 6,14 6,57 6,43 6,6 6,32
Ouvanost
okolia
6,88 5,29 5,56 5,73 6,1 5,57 6,14 5,5 6,4 5,91
5,92 5,57 5,63 5,88 6,20 5,67 6,38 5,94 6,07 5,92
Ljubaznost
stanovnitva
4,50 5,43 5,33 5,73 5,30 3,57 5,86 5,25 5,20 5,13
Ljubaznost
zaposlenih u
turizmu
3,63 5,86 5,22 5,64 5,60 4,43 6,00 5,13 5,40 5,21
Znanje stranih
jezika zaposlenih
u turizmu
2,63 4,29 5,13 5,18 3,90 3,43 5,33 4,75 4,00 4,29
3,59 5,19 5,23 5,52 4,93 3,81 5,73 5,04 4,87 4,88
Osjeaj
sigurnosti i
zatite
5,13 4,86 4,89 5,73 5,20 5,00 5,86 5,50 5,40 5,29
Turistike
informacije prije
dolaska u
destinaciju
3,38 3,86 5,00 4,45 4,90 2,00 5,71 4,13 4,00 4,16
Turistika
signalizaciju u
destinaciji
3,43 3,86 5,00 4,91 4,50 2,86 5,00 4,88 4,40 4,32
Suveniri 1,75 3,86 4,11 4,82 3,70 2,86 4,14 5,00 3,80 3,78
3,42 4,11 4,75 4,98 4,58 3,18 5,18 4,88 4,40 4,39

Prometna
dostupnost
4,25 4,43 5,11 5,09 4,90 3,43 6,14 5,00 4,60 4,77
Lokalni promet 3,88 4,43 4,78 5,00 4,60 3,86 6,00 4,13 4,40 4,56
Parkiralita 3,50 4,43 4,89 4,36 5,20 3,14 6,43 4,50 4,60 4,56
Ureenost
mjesta
4,88 4,71 5,67 6,00 5,50 4,00 5,71 5,38 4,80 5,18
Urbana skladnost 4,50 4,86 5,11 5,55 5,50 4,14 5,57 5,50 4,40 5,01

52
etnice 5,50 5,57 5,33 6,09 5,60 4,71 5,57 5,63 5,00 5,44
Parkovi i zelene
povrine
5,75 6,43 5,78 6,18 6,30 5,71 6,71 5,75 5,60 6,02
Radno vrijeme
uslunih
djelatnosti
(banke, trgovine)
2,50 3,86 4,22 5,09 5,00 4,14 4,57 3,50 4,20 4,12
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata
2,75 4,29 4,78 5,18 4,90 5,00 5,14 4,13 5,20 4,60
Trgovine 3,13 3,57 4,22 4,73 5,40 4,86 4,71 3,63 4,40 4,29
4,06 4,66 4,99 5,33 5,29 4,30 5,66 4,72 4,72 4,86
SADRAJI
Dogaaji 3,75 3,86 4,00 4,64 3,90 2,00 4,14 5,13 3,40 3,87
Povijesno-
kulturna batina
4,50 3,57 4,50 5,73 4,00 3,57 5,71 4,63 3,80 4,45
Sadraji za djecu 1,50 3,86 3,67 5,18 4,40 2,14 4,14 3,71 4,40 3,67
Objekti za
smjetaj
2,13 4,14 4,67 5,50 4,30 4,00 5,71 4,63 5,00 4,45
Ugostiteljski
objekti
2,50 4,29 4,33 5,64 5,00 4,86 5,83 4,38 4,80 4,63
Kulturni sadraji 3,63 3,71 4,00 5,27 3,80 2,57 4,17 3,63 3,80 3,84
Zabavni sadraji 3,88 3,86 4,22 5,17 4,90 4,00 4,71 3,88 3,40 4,22
Sportski sadraji 3,38 4,00 3,67 5,09 4,60 2,14 4,50 3,25 3,20 3,76
Skupovi i
kongresi
1,38 2,14 2,89 4,18 2,80 1,29 3,00 2,75 2,20 2,55
Sadraji za
zdravstveni
turizam
1,50 3,57 2,67 4,91 2,60 2,14 2,40 3,57 3,40 2,97
Ponuda izleta 2,25 4,43 4,00 5,20 4,80 2,00 5,17 4,63 4,40 4,10
Lokalna
gastronomija
1,63 5,29 5,22 5,91 5,00 3,86 5,50 5,00 4,80 4,69
Odnos cijene i
kvalitete
2,63 4,29 5,33 5,00 5,40 4,71 5,33 4,25 5,40 4,70
2,67 3,92 4,09 5,19 4,27 3,02 4,64 4,11 4,00 3,99
PROSJEK SUB-
REGIJE GORSKI
KOTAR
3,93 4,69 4,94 5,38 5,05 4,00 5,52 4,94 4,81 4,81


Turisti su prepoznali i visoko ocijenili prirodne resurse koje Gorski kotar kao
sub-regija nudi. Gosti su najvie zadovoljni ljepotom krajolika (6.32) i
ouvanou okolia (5.91). Navedena je ocjena rezultirala prilino
ujednaenom strukturom ocjena, koje su po ovom kriteriju dodjeljivali turisti po
pojedinim uim turistikim destinacijama.

53

stranih jezika, turisti su ocijenili ocjenom veom od 5. Neto je loija ocjena za
znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu, koja prosjeno na razini Gorskog
kotara iznosi 4.29. Pri tome postoje bitna odstupanja promatramo li pojedine
ue turistike destinacije tako je via u Ravnoj Gori (5.33), od Fuina (5.18) i
Delnica (5.13), odnosno drugih destinacija. Izrazito nezadovoljstvo znanjem
stranih jezika zaposlenih u turizmu zabiljeeno je na podruju Brod Moravica
(2.63).


U veini promatranih destinacija Gorskog kotara, turisti imaju visoku razinu
osjeaja sigurnosti i zatite (5.29). Potrebna su znaajna poboljanja u
podruju raspoloivosti turistikih informacija prije dolaska turista u destinaciju,
a i turistiku signalizaciju bi bilo nuno znaajno poboljati, jer su ovi segmenti
ponude relativno loe ocijenjeni. Posebno iznenauje niska ocjena ponudi
suvenira, koja varira od 1.75 za podruje Broda Moravice, do 2.86 za Mrkopalj,
odn. ocjene 5 u turistikoj destinaciji Skrad.


Od elemenata vezanih za organiziranost Gorskog kotara kao sub-regije turisti
su visoko ocijenili parkove i zelene povrine, etnice, ureenosti i skladnosti
mjesta (ocjene vie od 5) dok bi ostale elemente organiziranosti svakako
trebalo unaprijediti u veini uih turistikih destinacija Gorskog kotara.

2.8.5 Sadraji

Turisti nisu zadovoljni sadrajima koje nude gradovi i opine Gorskog kotara,
to je vrlo razvidno promatraju li ocjene turista koje su znaajno nie od
prosjeka za Kvarner. Kako su upravo sadraji posebno vani i odluuju u
konanici o odabiru destinacije, nuno je znaajno unapreenje sadraja
turistike ponude, koje treba prilagoditi specifinostima ove gorske destinacije.
Takoer se moe uoiti da se odreena postojea resursna osnova (primjerice

54
sadraji za djecu) ne koristi dovoljno u svrhu njene bolje ekonomske
valorizacije.

zadovoljni

turisti u Gorskom kotaru najvie (TOP 10+) ili najmanje zadovoljni (TOP 10-).
Elementi turistike ponude kojima su turisti u Gorskom Kotaru najvie
zadovoljni odnose se na prostor, prirodne resurse i okoli, to svakako treba
koristiti u definiranju konkurentskih prednosti ove sub-regije.

Gorskog kotara
2.
Parkovi i zelene
povrine
6,02 2.
turizam
2,97
3. Ouvanost okolia 5,91 3. Sadraji za djecu 3,67
4. Klima 5,52 4. Sportski sadraji 3,76
5. etnice 5,44 5. Suveniri 3,78
6.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
7.
turizmu
5,21 7. Dogaaji 3,87
8. Ureenost mjesta 5,18 8. Ponuda izleta 4,10
9. Ljubaznost stanovnitva 5,13 9.
djelatnosti (banke,
trgovine)
4,12
10. Urbana skladnost 5,01 10.
prije dolaska u
destinaciju
4,16

S druge strane su turisti najmanje zadovoljni sadrajima koji ine bitne
elemente oblikovanja turistike ponude i koji moraju biti prilagoeni
specifinostima destinacije. Dakle nuna su unapreenja u dostupnosti
informacija gostima prije dolaska u destinaciju jer ne trai velika ulaganja, dok
je u kvalitetniju ponudu skupova i kongresa, zdravstvenog i kulturnog turizma,
a posebno u osmiljavanju dogaaja nuno osigurati partnerstvo, kako bi se

55
navedeni sadraji prilagodili specifinim mogunostima ove destinacije, a
temeljeno na pozitivnim iskustvima koja su prisutna u pojedinim uim
turistikim destinacijama (npr. Fuine).

2.9 Stavovi turista o elementima turistike ponude sub regije
Otok Krk

U tablici koja slijedi iznosi se zadovoljstvo turista elementima turistike ponude
sub-regije Otok Krk, s pregledom zadovoljstva turista elementima turistike
ponude uih turistikih destinacija na ovoj podruju.

Tablica 25 : Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude otoka
Krka

OTOK KRK
B
a
k
a

D
o
b
r
i
n
j

K
r
k

M
a
l
i
n
s
k
a

O
m
i
a
l
j

P
u
n
a
t

V
r
b
n
i
k

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima 6,48 5,98 5,8 5,67 5,6 5,98 6,4 5,99
Ljepota krajolika 6,25 5,85 6,12 5,81 5,64 5,6 6,3 5,95
Ouvanost okolia 6,16 5,85 6 5,62 5,3 5,6 6,15 5,81
istoa mora 6,64 6,02 6,06 5,66 5,52 5,6 6,55 6,01
6,38 5,93 6,00 5,69 5,52 5,70 6,35 5,94
Ljubaznost stanovnitva 5,63 5,63 5,52 5,56 5,45 5,68 5,85 5,62
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 6,04 5,75 5,65 5,71 5,38 5,67 6,3 5,79
Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 6,03 5,71 5,44 5,34 5,21 5,9 6,15 5,68
5,90 5,70 5,54 5,54 5,35 5,75 6,1 5,70
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,43 5,65 5,92 5,63 5,24 5,51 6,1 5,64
Tur.. inform prije dolaska u destinaciju 5,85 5,32 5,62 5,06 4,84 5,08 5,55 5,33
Turistika signalizacija u destinaciji 5,84 5,36 5,38 5,04 5,15 5,04 5,6 5,34
Suveniri 6,14 6,01 5,46 4,96 4,89 5,86 6,2 5,59
5,82 5,59 5,60 5,17 5,03 5,37 5,86 5,47
Prometna dostupnost 5,7 5,45 5,56 5,29 5,38 5,4 5,6 5,49
Lokalni promet 5,15 5,21 5,35 4,91 4,91 5,14 6,05 5,25
Parkiralita 4,55 5,10 5,18 4,87 4,71 4,74 6,2 5,04
Ureenost mjesta 6,16 5,65 5,78 5,42 5,33 5,58 5,95 5,70
Urbana skladnost 5,93 5,34 5,78 5,31 5,1 5,46 5,75 5,56
etnice 5,74 5,65 5,86 5,61 5,64 5,8 5,85 5,75
Parkovi i zelene povrine 5,49 5,62 6,12 5,55 5,52 5,88 5,75 5,72
Ureenost i istoa plae 6,18 5,70 6,04 5,72 5,44 5,56 5,8 5,79

56
Guve na plaama 5,74 5,34 5,56 5,26 4,92 5,02 5,05 5,26
Radno vrijeme uslunih djelatnosti
(banke, trgovine)
6,23 5,56 5,84 5,45 4,41 5,36 5,8 5,52
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 6,36 5,75 5,9 5,38 5,33 5,58 5,95 5,75
Trgovine 6,34 5,60 5,8 5,33 5,1 5,46 5,75 5,63
5,80 5,50 5,73 5,34 5,15 5,42 5,79 5,54

SADRAJI
Dogaaji 5,63 5,19 5,29 4,51 4,5 5,36 6,05 5,22
Povijesno-kulturna batina 5,58 5,61 6,16 4,99 4,68 5,69 6,25 5,56
Sadraji za djecu 4,28 5,24 5,68 5,63 4,38 5,34 5,3 5,10
Objekti za smjetaj 6,15 5,34 5,98 5,58 5,03 5,36 5,9 5,67
Ugostiteljski objekti 6,31 5,72 5,8 5,47 4,85 5,4 6 5,64
Kulturni sadraji 5,46 5,25 5,78 4,6 4,38 4,98 6,2 5,23
Zabavni sadraji 6,10 4,90 5,44 4,61 4,26 5,90 5,85 5,29
Sportski sadraji 5,69 4,95 5,42 3,94 3,83 4,64 5,3 4,80
Skupovi i kongresi 4,75 4,11 5,15 3,57 3,55 4,66 3,55 4,21
Sadraji za zdravstveni turizam 5,24 4,76 5,06 3,54 3,58 4,71 4,55 4,45
Nautika ponuda 5,52 5,10 5,41 3,96 3,94 5,52 4,85 4,87
Ponuda izleta 5,91 5,23 5,48 4,69 4,21 5,74 5,5 5,26
Lokalna gastronomija 6,48 5,85 5,66 5,3 4,65 6 6,2 5,72
Odnos cijene i kvalitete 5,93 5,45 5,58 5,22 4,41 5,36 5,8 5,38
5,61 5,19 5,57 4,69 4,31 5,29 5,50 5,16
PROSJEK SUB-REGIJE OTOK KRK 5,90 5,58 5,58 5,27 5,07 5,51 5,92 5,56


Turisti su iznimno visoko vrednovali elemente prostora i okolia u svim uim
turistikim destinacijama sub-regije Otok Krk. U ocjenama nema bitnih
odstupanja, te je upravo ouvani okoli i krajolik, uz isto more oigledno
znaajna konkurentska prednost otoka Krka.


stranih jezika, turisti su ocijenili visokom prosjenom ocjenom: ljubaznost
zaposlenih u turizmu (5.79), znanje stranih jezika (5.68), te ljubaznost
stanovnitva (5.62).

57

Kao i u veini promatranih destinacija i na kvarnerskim otocima, tako i na
Otoku Krku turisti imaju visok osjeaj sigurnosti i zatite (5.64). Zadovoljni su
takoer dostupnou turistikim informacijama, turistikom signalizacijom, kao
i ponudom suvenira. Neto je loije ocjenjena ponuda suvenira samo u
Malinskoj (4.89).


Vezano uz elemente organiziranosti destinacije, otok Krk dobio je u pravilu vrlo
visoke ocjene turista, od 5.0 do 6.36. Najviu pojedinanu ocjenu dobila je
ureenost i istoa plaa (prosjena ocjena za sub-regiju otok Krk je 5.79).
Neto nie ocjene dobila su parkiralita na podruju Bake, Omilja i Malinske,
kao i radno vrijeme uslunih djelatnosti u turistikoj destinaciji Malinska.

2.9.5 Sadraji

Turisti su zadovoljni sadrajima koji se nude na razini sub-regije Otok Krk.
Najvie ocjene dobila je ponuda lokalne gastronomije (5.72) te kvaliteta
ponude u objektima za smjetaj (5.67). Promatraju li se pojedine ue turistike
destinacije unutar sub-regije, najviu ocjenu sadraja turistike ponude od
strane turista dobila je Baka (5.61) a najniu Omialj (4.31).

zadovoljni

turisti Otoka Krka najvie (TOP 10+) ili najmanje zadovoljni (TOP 10-).

Turisti su elemente turistike ponude sub-regije Otok Krk generalno veoma
visoko ocijenili, te je stoga i one elemente koji su u gornjoj tablici navedeni kao
oni s kojima su najmanje zadovoljni potrebno promatrati u tom kontekstu.
Najboljim elementima turistike ponude turisti su ocijenili istou mora, klimu,
ljepotu krajolika i ouvanost okolia. Visoko zadovoljstvo iskazali su spram
ljubaznosti zaposlenih u turizmu, te ureenosti i istoi plaa i etnicama, te

58
parkovima i zelenim povrinama. Lokalna gastronomija je takoer element koji
je turistima veoma privlaan.

Tablica 26: Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude Otoka
Krka
1. istoa mora 6,01 1. Skupovi i kongresi 4,21
2. Klima 5,99 2.
turizam
4,45
5.
u turizmu
5,79 5. Parikralita 5,04
6.
Ureenost i istoa
plaa
7. etnice 5,75 7. Dogaaji 5,22
8.
Radno vrijeme
ugostiteljstkih objekata
9.
Parkovi i zelene
povrine
10. Lokalna gastronomija 5,72 10. Gube na plaama 5,26

Najnie zadovoljstvo turisti su iskazali kvalitetom ponude za skupove i
kongrese, nisu dovoljno zadovoljni sadrajima za zdravstveni, sportski i nautiki
turizam. Za ostale elemente u kategoriji TOP 10-treba naglasiti da imaju ocjene
vee od 5, pa se ne bi mogli smatrali loima, iako su pozicionirani no ljestvici
elemenata koji spadaju u rang 10 najloije ocijenjenih.

2.10 Stavovi turista o elementima turistike ponude sub regija
Otoci Cres, Loinj i Rab

Turisti, koji su u promatranom razdoblju posjetili kvarnerske otoke, koji ine
otone sub-regije Otok Rab, Otok Cres i Otok Loinj, vrlo su zadovoljni
turistikom ponudom, to dokazuje i prosjena ocjena (5.65) zadovoljstva
turista svim elementima turistike ponude.

59
Tablica 27: Zadovoljstvo turista elementima turistike ponude sub-
regija Otok Cres, Otok Loinj i Otok Rab
OTOK
CRES
OTOK
LOINJ
OTOK
RAB
razini sub-regija
OTOK CRES
OTOK LOINJ
I OTOK RAB
C
r
e
s

M
a
l
i

L
o
i
n
j

R
a
b

L
o
p
a
r

U
k
u
p
n
o

Klima
6,35 6,45 6,5 6,54 6,46
Ljepota krajolika
6,01 6,33 6,26 6,3 6,23
Ouvanost okolia
4,47 6,04 6,23 6,18 5,73
istoa mora
5,7 6,23 6,3 6,33 6,14
5,63 6,26 6,32 6,34 6,14

3,03 6,1 6,17 6,31 5,40
5,96 5,97 6,07 6,21 6,05
turizmu
5,86 5,82 5,45 6,15 5,82
4,95 5,96 5,90 6,22 5,76
5,47 5,89 5,76 7,1 6,06
Turistike informacije prije dolaska u
destinaciju
4,59 5,34 5,55 5,9 5,35
4,42 5,46 5,55 5,92 5,34
Suveniri
4,46 5,13 5,93 5,9 5,36
4,74 5,46 5,70 6,21 5,52
Prometna dostupnost
4,48 5,33 5,39 5,98 5,30
Lokalni promet
4,1 5,04 4,78 5,69 4,90
Parkiralita
3,88 4,69 4,02 5,42 4,50
Ureenost mjesta
5,19 5,84 6,14 6,21 5,85
Urbana skladnost
5,32 5,63 6,14 5,03 5,53
etnice
5,22 5,99 6,27 6,12 5,90
5,22 5,78 6,41 6,15 5,89
5,32 5,87 6,19 6,26 5,91
Guve na plaama
4,82 5,27 5,41 6,07 5,39
djelatnosti (banke, trgovine)
5,08 5,6 5,47 5,95 5,53
Radno vrijeme ugostiteljskih
Objekata
5,62 5,65 5,53 6,15 5,74
Trgovine
5,32 5,69 5,2 6,02 5,56

4,96 5,53 5,58 5,92 5,50
SADRAJI
Dogaaji
4,6 5,13 5,36 5,7 5,20
4,98 5,54 6,23 6,21 5,74
Sadraji za djecu
5,41 5,3 4,88 5,93 5,38
Objekti za smjetaj
5,63 5,71 5,62 6,23 5,80

60
5,79 5,57 5,72 5,98 5,77
Kulturni sadraji
5,14 5,16 5,51 5,77 5,40
Zabavni sadraji
5,19 5,23 5,78 5,70 5,48
Sportski sadraji
4,98 4,93 4,46 5,34 4,93
Skupovi i kongresi
3,69 4,21 3,93 5,48 4,33
3,88 5,08 4,76 5,41 4,78
Nautika ponuda
4,92 5,04 5,04 5,72 5,18
Ponuda izleta
5,51 5,63 5,64 5,92 5,68
5,62 5,31 5,99 6,16 5,77
5,26 5,45 5,37 5,75 5,46
5,03 5,24 5,27 5,82 5,34
Prosjeno na razini sub-regije 5,06 5,69 5,74 6,1 5,65


Turisti su na ovim otocima najvie zadovoljni klimom (6.46) ljepotom krajolika
(6.23). istoa mora i ouvanost okolia su takoer vrlo visoko ocjenjene.
Promatraju li se ocijene turista za elemente iz ove e za svaki OTOK kao sub-
regiju, vidljivo je da su svi elementi prosjeno ocijenjeni vrlo visokim ocjenama
(iznad 6). Izuzetak je neto nia ocjena za OTOK CRES u pogledu ouvanosti
okolia (4.47), to nije povoljno, ako se zna da bi brendiranje ove destinacije
trebalo slijediti polazita temeljena na tezi da se radi o ponudi vjeno zelenog
otoka.


Ljubaznost domicilnog stanovnitva (5.40) i ljubaznost zaposlenih u turizmu
(6.05) kao i njihovo znanje stranih jezika (5.82) su turisti ocijenili prosjeno
veoma visokim prosjenim ocjenama. Negativno odstupanje prisutno je samo
na destinaciji Otok Cres (3.03), gdje je loe ocjenjena ljubaznost stanovnitva.


Kao i u veini promatranih destinacija, i na ovim kvarnerskim otocima (Cres,
Loinj, Rab), turisti imaju visok osjeaj sigurnosti i zatite (6.06). Zadovoljni su
takoer dostupnou turistikim informacijama, turistikom signalizacijom, kao
i ponudom suvenira.

61


Vezano uz elemente organiziranosti destinacije nema zabiljeenih izrazito loe
ocjenjenih elemenata. Posebno su dobre ocjene dobile ureenost i istoa
plaa, etnice, parkovi i zelene povrine, te ureenost mjesta. Sukladno
oekivanjima relativno najniu ocjenjeni elementi iz ove grupe su parkiralita
(Cres 3.88, Loinj 4.69, grad Rab 4.02, opina Lopar 5.42). Ipak i ove se
ocjene mogu smatrati zadovoljavajuima, posebno usporedimo li rezultate
ispitivanja za isti elementima drugih destinacija i sa prosjekom Kvarnera.

2.10.5 Sadraji

Turisti su zadovoljni sadrajima koje nude turistike destinacije na kvarnerskim
otocima Cres, Loinj i Rab. Najvie ocjenjeni elementi turistike ponude iz ove
grupe su objekti za smjetaj, ugostiteljski objekti i lokalna gastronomija. Visoko
je takoer ocjenjena kulturno-povijesna batina i ponuda izleta. Elementi iz ove
grupe u pravilu su dobili znaajno vie ocjene od prosjenih ocjena na razini
Kvarnera, s izuzetkom ocjene za skupove i kongrese koja je za ove otoke neto
nia nego na razini Kvarnera, emu je prvenstveno razlog ipak ograniena
prometna dostupnost.

2.10.6 Elementi turistike ponude kojima su turisti najvie i
najmanje zadovoljni

Tablice koje slijede pokazuju rang elemenata turistike ponude posebno za
Otok Cres, Otok Loinj i Otok Rab, sa kojima su turisti najvie (TOP 10+) ili
najmanje zadovoljni (TOP 10-).

Najvie zadovoljstvo turisti su na otoku Cresu imali vezano uz klimu i ljepotu
krajolika, te ljubaznost zaposlenih u turizmu. Uz to su pokazali visoku razinu
zadovoljstva ugostitetljkim objektima i njihovim radnim vremenom ali i
lokalnom gastronomijom. Naalost, najniu ocjenu i razinu zadovoljstva turisti
su iskazali prema ljubaznosti stanovnitva, to bi svakako trebalo dodatno
istraiti, poto je ovaj element visoko prosjeno rangiran na razini cijele
turistike destinacije Kvarner. Oekivano se niska ocjena vezuje uz mogunost
organiziranja i sadraja ponude za skupove i konrese, raspoloivost parkiralita
i organiziranost lokalnog prometa, a i sadraji za zdravstveni turizam nisu
dobro ocijenjeni

62
regije Otok Cres
1. Klima 6,35 1. Ljubaznost stanovnitva 3,03
3.
turizmu
4.
5,86 4.
turizam
3,88
5. Ugostiteljski objekti 5,79 5. Lokalni promet 4,10
6. istoa mora 5,70 6.
Turistika signalizacija u
destinaciji
4,42
7. Objekti za smjetaj 5,63 7. Suveniri 4,46
8.
Radno vrijeme
5,62 8. Ouvanost okolia 4,47
9. Lokalna gastronomija 5,62 9. Prometna dostupnost 4,48
10. Ponuda izleta 5,51 10.
prije dolaska u
destinaciju
4,59

regije Otok Loinj
2. Ljepota krajolika 6,33 2. Parkiralita 4,69
3. istoa mora 6,23 3. Sportski sadraji 4,93
4. Ljubaznost stanovnitva 6,10 4. Lokalni promet 5,04
6. etnice 5,99 6.
turizam
5,08
7.
turizmu
5,97 7. Suveniri 5,13
8.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,89 8. Dogaaji 5,13
9.
Ureenost i istoa
plae
10. Ureenost mjesta 5,84 10. Zabavni sadraji 5,23

63
Prije svega treba naglasiti da su turisti koji su boravili u sub-regiji Otoka Loinja
visoko ocijenili sve elemente turistike ponude. Najvie su turisti zadovoljni
klimom, ljepotom krajolika, istoom mora, ljubaznou stanovnitva i
ouvanosti okolia. Najniu ocjenu dobili su sadraji za skupove i kongrese, te
parkiralita, iako se one elementi koji su vrednovani ocjenom viom od 5, u biti
se mogu smatrati dobro rangiranima i prihvatljivim po ocjeni turista.

regije Otok Rab
2.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
4.
Parkovi i zelene
povrine
6,28 4.
turizam
5,09
5. Ljepota krajolika 6,28 5. Lokalni promet 5,24
7.
Ureenost i istoa
plae
8.
Povijesno-kulturna
batina
6,22 8. Dogaaji 5,53
9. Ouvanost okolia 6,21 9. Odnos cijene i kvalitete 5,56
10. etnice 6,20 10. Urbana skladnost 5,59

Turistika ponuda otoka Raba dobila je izrazito visoke ocjene. Najvie su turisti
zadovoljni klimom, osjeajem sigurnosti i zatite, istoom mora, parkovima i
zelenim povrinama, te ljepotom krajolika. Najnie su ocjenjeni elementi
ponude vezani uz skupove i kongrese, parkiralita i sportske sadraje.

64

65
STAVOVI STANOVNITVA O
TURISTIKOJ PONUDI
KVARNERA I NJEGOVIH
DESTINACIJA

66

67
STAVOVA STANOVNITVA O TURISTIKOJ
PONUDI KVARNERA I NJEGOVIH DESTINACIJA

Empirijsko istraivanje je provedeno s ciljem da se ocijene stavovi stanovnitva
o stanju elemenata turistike ponude i o mogunostima unapreenja na razini
turistike destinacije Kvarner, koja se poklapa sa teritorijem Primorsko-
goranske upanije, pri emu se vodilo rauna o strukturi uih turistikih
destinacija kao sub-regija (podsustavi) u koje spada Opatijska rivijera, Rijeka i
rijeki prsten, Crikveniko-Vinodolska rivijera (CVR), Gorski kotar te otoci Krk,
Cres. Loinj i Rab.

Slika 6: Anketirano stanovnitvo po sub-regijama Kvarnera
228
604
222
217
98
282
49
107
Opatijska rivijera
Rijeka i Rijeki prsten
Crikveniko-vinodolska rivijera
Gorski kotar
Otok Rab
Otok Krk
Otok Cres
Otok Loinj

Podaci su obraeni i prezentirani tako, kako bi se osigurale pretpostavke za
njihovu usporedbu sa prethodnim istraivanjima iste vrste (rezultati objavljeni u
asopisu Tourism and Hospitality management 2004. i 2007. godine). Rezultati
istraivanja e se prikazati tabelarno ili grafiki, dok se u popratnom tekstu
istiu samo glavni rezultati istraivanja, dobiveni ispitivanjem stanovnitva u
destinacijama Kvarnera definiranih statistikim uzorkom (poglavlje 1.3.).

Rezultati empirijskog istraivanja stavova stanovnitva o turistikoj ponudi
Kvarnera temelje se na anketnom upitniku, koji je proveden na uzorku od 1693
stanovnika, u veini turistikih destinacija, razvrstanih u sub-regije. Istraivanje
je provoeno u drugoj polovici 2011. godine. Izabrani uzorak je relativno dobro

68
uravnoteen, jer je obuhvaeno stanovnitvo, neovisno o njihovoj direktnoj ili
indirektnoj involviranosti u turistiku ponudu Kvarnera.

Tablica 31: Struktura anketiranog stanovnitva u turistikoj
destinaciji Kvarner
Broj anketiranih stanovnika Sub-regije i ue turistike
destinacije unutar
KVARNERA
Sub-
regija

Iii 14
Lovran 47
Matulji 12
Mo. Draga 15
Opatija 140

OPATIJSKA
RIVIJERA
Ukupno: 228

13,4 %
Bakar 107
avle 31
Jelenje 10
Kastav 89
Klana 30
Kostrena 39
Kraljevica 55
Rijeka 160
Vikovo 83

RIJEKA I
PRSTEN
Ukupno: 604

35,7 %
Crikvenica 92
Dramalj 8
Jadranovo 16
Novi
Vinodolski
93
Selce 6
Vinodol.
opina
7

CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)

Ukupno: 222

13,1 %
Brod
Moravice
13
abar 10
Delnice 11
Fuine 15
Lokve 13
Mrkopalj 15
Ravna Gora 47
Skrad 50
Vrbovsko 43

GORSKI
KOTAR
Ukupno: 217

12,9 %
OTOK CRES Cres 49 2,9%

69
Ukupno: 49
Baka 30
Dobrinj 30
Grad Krk 55
Malinska-
Dubanica

67
Njivice 19
Omialj 17
Punat 34
Vrbnik 30
Ukupno: 282

16,5 %
Ukupno: 107

6,3%
Grad Rab 68
Opina Lopar 30
OTOK RAB
Ukupno: 98

5,8%
KVARNER UKUPNO 1807 100%

U analizi podataka primijenjen je isti metodoloki postupak kao i u prethodna
dva istraivanja, kako bi se mogli na realnim polazitima pratiti i ocjenjivati
odnos prema turizmu i / ili promjene u stavovima. Rezultati e se prezentirati
na razini sub-regija i njima pripadajuih turistikih destinacija.

3.1. Sociodemografska obiljeja stanovnitva

U promatranim destinacijama analizirana su socio-demografska
obiljeja stanovnitva i to.

a) starosna dob stanovnitva,
b) zanimanje stanovnitva i
c) obrazovna struktura stanovnitva

3.1.1 Starosna dob stanovnitva

Istraivanje starosne dobi stanovnitva je znaajno iz razloga, to je
vano sagledati kako razliite dobne skupine reagiraju na promjene u
turistikoj ponudi ili u odnosu na razliite turistike pojave. Analizom je
utvreno da je anketnim istraivanjem bilo obuhvaeno stanovnitvo
svih dobnih skupina i to:

70

od 26 do 35 godina 25,3%
od 16 do 25 godina 22,6%,
od 56 do 70 godina 10,5% i
preko 70 godina 3,8%.
Slika 7: Starosna dob stanovnitva
22,6%
25,3%
18,1%
19,3%
10,5%
3,8%
16-25
26-35
36-45
46-55
56-65
66 i vie
Navedeno ukazuje da prevladava mlae stanovnitvo (ispitano je
57,8% stanovnika mlae od 35 godina) iako su i druge dobne skupine
relativno dobro zastupljene. Kod planiranja turistikog razvoja, treba
voditi rauna da mlae stanovnitvo preferira razliite oblike zabave,
dok je starije stanovnitvo okrenuto prema mirnijem nainu suivota s
turistima i preferira drugaije sadraje kao to su oni vezani uz
kulturni, zdravstveni, poslovni ili srodne oblike turizam.
Slika 8: Spol stanovnitva
44,3%
55,6% Muki
enski

Istraivanjem je bilo obuhvaeno neto vei broj enske populacije ( 55,6%).

71
3.1.2 Zanimanje stanovnitva

Rezultati analize zanimanja i radno mjesto anketiranih stanovnika su
bitni, jer ljudi u razliitim djelatnostima na razliiti nain shvaaju
turistike pojave. Naime, onaj dio anketiranog stanovnitva za koji je
turistika djelatnost neposredni izvor prihoda imati e u naelu
drugaiji odnos prema turizmu od dijela stanovnitvo drugih profesija,
koje se moe s antagonizmom odnositi prema turistima i programima
vezanim za turizam.

Slika 9: Zanimanje anketiranog stanovnitva
14,4%
46,9%
10,8%
11,4%
16%
Direktno zaposlen u
turizmu
Zaposlen u drugim
djelatnostima
Nezaposlen
Umirovljenik/domaica
Student, uenik

Analiza je pokazala da je 14,4% stanovnitva direktno zaposleno u
turizmu a vei dio (46,9%) ima izvor prihoda u drugim djelatnostima,
16% anketiranog stanovnitva su studenti i uenici, 10,8% anketiranih
je bilo nezaposleno (ispod prosjeka nezaposlenosti u Hrvatskoj) a
11,4% umirovljenika i domaica.

Iz podataka je vidljivo da samo 61,8% predstavlja radno aktivno
stanovnitvo, koje turizam mogu sagledati multiplikativne efekte na
ostale gospodarske djelatnosti, 38,2% studenata, nezaposlenih i
umirovljenika moe sagledati mogunost vlastitog zapoljavanja u
turistikim destinacijama u kojima je turizam dobro razvijen.

72
3.1.3 Obrazovna struktura stanovnitva

Znaenje podataka o obrazovnoj strukturi stanovnitva prepoznaje se u
njihovom odnosu prema turizmu, obzirom da ona definira profili
stanovnitva preteiti stav prema turizmu.

Slika 10: Obrazovanje anketiranog stanovnitva
3,4%
56,4%
36,6%
2,6%
Osnovna kola ili ni e
Srednja kola, strukovna
kola
Visoka kola ili fakultet
Magisterij znanosti ili
doktorat znanosti
Najvei broj ispitanog stanovnitva ima srednju strunu spremu (56,4%), a
odmah zatim slijedi via i visoka struna sprema (36,6%), dok je su prisutni i
kadrovi s magisterijem i doktoratom (2,6%). Stanovnitvo s osnovnom kolom
sudjeluje sa samo 3,4%.

Obrazovna struktura turistike destinacije Kvarner se moe ocijeniti
povoljnom u odnosu na oekivanja pozitivnog odnosa prema turizmu.
Treba naglasiti da je struktura anketiranog stanovnitva usklaena sa
prosjenom obrazovnom strukturom stanovnitva Hrvatske jer
prevladavaju stanovnici sa srednjim, viim i visokim obrazovanjem.

3.2. Stavovi stanovnitva prema razvoju turizma

Temeljeno na rezultatima prethodnih istraivanja, eljelo se ocijeniti
kakav odnos gaji stanovnitva prema razvoju turizma. Pri tom su
koritenja uobiajena metodoloka polazita, prema kojima se
pristupilo procjenjivanju:

a) percepcije stanovnitva prema razvoju turizma u turistikoj
destinaciji i

73
b) uloge domicilnog stanovnitvu u osiguranju ciljeva ostvarenja
turistikog prosperiteta.

U nastavku e se pojedinano prezentirati rezultati o tome, kakvu
percepciju ima stanovnitvo u odnosu na strateke prioritete, ciljeve i
zadatke vezane za razvoj turizam, kako ocjenjuje zadovoljstvo ukupne
turistike ponude u odnosu na potrebe i elje stanovnitva, ali i razinu
ukljuenosti autohtonih elemenata u strukturu turistike ponude, ime
se osigurava prepoznatljivost destinacije i razina zadovoljstva turista.

Suvremena koncepcija turistikog razvoja i uspjenost plasmana
turistikog proizvoda na ciljno trite, nalae visoku razinu ukljuenosti
stanovnitva u sve faze turistikog razvoja. Da bi se to postiglo, nuno
je osigurati optimalnu razinu informiranosti stanovnitva i njihovu to
iru ukljuenost u donoenje odluka u turizmu. Stoga se ocjenjivala
dostignuta razina ukljuenosti stanovnitva u javni rad, s posebnim
osvrtom na njihov izravni ili neizravni utjecaj na razvoj turizma u
turistikoj destinaciji.

3.2.1 Stav prema razvoju turizma u destinaciji

Prikazati e se u nastavku rezultati istraivanja vezani za stav
stanovnitva prema razvoju turizma na razini svake pojedine ue
turistike destinacije, za pojedine sub-regije i za Kvarner kao cjelovitu
turistiku destinaciju.

Tablica 32: Stav stanovnitva prema razvoju turizma u destinaciji
destinacije Kvarnera Pozitivan Negativan Neutralan
Iii 11 1 2
Lovran 25 4 17
Matulji 8 2 2
Mo. Draga 9 1 5
Opatija 70 22 48
OPATIJSKA
RIVIJERA
54 % 123 30 74
Bakar 53 16 38
avle 17 7 7
Jelenje 5 1 4
RIJEKA I
PRSTEN
Kastav 69 7 6

74
Klana 12 7 11
Kostrena 30 3 6
Kraljevica 20 17 18
Rijeka 118 2 40
Vikovo 74 3 12

65 % 398 63 142
Crikvenica 48 20 24
Dramalj 3 2 2
Jadranovo 4 1 2
Novi Vinodolski 53 6 34
Selce 1 3 2
Vinodol. opina 10 3 3
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA
(CVR)
54 % 119 35 67
Brod Moravice 6 2 5
abar 7 0 3
Delnice 9 0 2
Fuine 12 0 3
Lokve 4 4 7
Mrkopalj 8 5 2
Ravna Gora 40 0 7
Skrad 28 11 11
Vrbovsko 36 4 4
GORSKI KOTAR
68 % 144 24 44
OTOK CRES Cres
61 %
30 4 15
Baka 22 2 6
Dobrinj 24 2 4
Grad Krk 44 1 10
Malinska-
Dubanica
54 2 11
Njivice 16 1 2
Omialj 13 2 2
Punat 22 5 7
Vrbnik 23 0 7
OTOK KRK
75 % 248 19 64
OTOK LOINJ Mali Loinj
65 %
69 19 18
Grad Rab 45 8 15
Opina Lopar 22 3 5
OTOK RAB
68 % 67 11 20
Apsolutno 1174 203 430 KVARNER -
UKUPNO Relativno 65 % 11 % 24 %

75
Vei dio domicilnog stanovnitva ima openito pozitivan stav prema
razvoju turizma u destinaciji (65 %), iako se taj postotak razlikuje od
destinacije do destinacije. Iznad prosjeka Kvarner izraavaju pozitivan
stav prema razvoju turizma stanovnici u destinacijama Otoka Krka
(75%) i Otoka Raba (68 %), ali i Gorskog kotara (68%) kao sub-regije
ije turistike destinacije sve vie trae profil u turistikom razvoju.
Zabrinjava to razvijene turistike destinacije poput Opatije i Crikvenice
imaju polovian stav prema razvoju turizma (54%), to bi se
eventualno moglo povezati sa tendencijom da se sve dio stanova u
ovim destinacijama prodaje korisnicima za vikend-boravak, a njihovi
vlasnici sada vie ele mir i odmor umjesto turistike vreve i guvi
povezanih sa turizmom. No, da bi se stvarno moglo donositi sud, nuna
su detaljnija socioloka istraivanja i njihovo uvaavanje u razvoju
turizma, koji u konanici treba doprinijeti blagostanju domicilnog
stanovnitva.

3.2.2 Ukljuenost autohtone ponude u turistiku ponudu
destinacije

U svim stratekim dokumentima se naglaava potreba ukljuivanja
autohtone ponude u definiranju turistikog proizvoda turistike
destinacije, kako bi se ostvarile konkurentske prednosti i osigurala
prepoznatljivost u odnosu na globalno prisutne standardizirane
sadraje.
Tablica 33: Ukljuenost autohtone ponude u oblikovanju turistikog
proizvoda turistike destinacije Kvarner
Iii 5 7 2
Lovran 12 28 7
Matulji 8 2 2
Mo. Draga 3 9 3
Opatija 22 70 47
OPATIJSKA
RIVIJERA
22 % 50 116 61
Bakar 14 67 26
avle 15 10 6
Jelenje 3 4 3
Kastav 25 49 7
Klana 6 8 16
Kostrena 4 27 8
RIJEKA I
PRSTEN
Kraljevica 7 25 23

76
Rijeka 42 84 34
Vikovo 8 55 26
25 % 124 329 149
Crikvenica 15 50 27
Dramalj 2 1 4
Jadranovo 0 2 5
Selce 0 4 2
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)
19 % 42 111 68
Brod Moravice 2 5 6
abar 5 2 3
Delnice 1 6 4
Fuine 7 5 3
Lokve 5 7 3
Mrkopalj 1 8 6
Ravna Gora 8 30 9
Skrad 10 29 11
Vrbovsko 16 21 7
GORSKI KOTAR
25 % 53 108 52
OTOK CRES Cres
51 %
25 20 4
Baka 21 5 4
Dobrinj 5 15 10
Grad Krk 17 27 11
Malinska-
Dubanica
9 47 11
Njivice 3 9 7
Omialj 0 11 6
Punat 25 5 4
Vrbnik 18 11 1
OTOK KRK
37 % 123 150 58
32 %
34 64 9
Grad Rab 20 42 6
Opina Lopar 6 16 8
OTOK RAB
27 % 26 58 14
UKUPNO
Relativno 25% 52% 23%

Stanovnitvo smatra da je ukljuenost autohtone ponude nedovoljna
jer je taj segment pozitivno ocijenilo samo 25 % anketiranog
stanovnitva. Iako ne i dovoljno, ali znatno iznad prosjeka Kvarnera, je

77
po ocjeni stanovnitva autohtona ponuda ukljuena na otocima i to
najvie na Cresu (51%), slijedi Krk (37%) i Mali Loinj (32%) i
najmanje na Otoku Rabu (27%). Posebno je niska ukljuenost
autohtone ponude na razini sub-regije Crikveniki-vinodolska rivijera,
gdje se ista po miljenju anketiranog stanovnitva prisutna s samo
19%.

3.2.3 Informiranost lokalnog stanovnitva i njegova ukljuenost u
donoenje odluka u turizmu

Za razvoj turizma u suvremenim uvjetima je neophodna to ira ukljuenost
domicilnog stanovnitva u donoenje odluka na razini turistike destinacije.
Navedeno nalae da se stanovnitvo sustavno informira o stratekim pravcima
razvoja turizma, te da se njegovo djelovanje osigura kroz razne klubove,
odbore, udruge i druga tijela. U tom kontekstu se u anketnom istraivanju
eljelo saznati kakvi su stavovi stanovnitva na razini pojedinih turisitkih
destinacija i sub-regija na razini turisitke destinacije Kvarner.
Tablica 34: Informiranost lokalnog stanovnitva i ukljuenost u
donoenju odluka u turizmu
Iii 10 3 1
Lovran 31 8 8
Matulji 7 3 2
Mo. Draga 8 6 1
Opatija 92 42 6
OPATIJSKA
RIVIJERA
65 % 148 62 18
Bakar 80 18 9
avle 14 7 10
Jelenje 6 4 0
Kastav 60 22 0
Klana 13 16 1
Kostrena 34 5 0
Kraljevica 40 13 2
Rijeka 106 46 8
Vikovo 75 14 0
RIJEKA I
PRSTEN
72 % 334 118 11
Crikvenica 52 30 9
Dramalj 6 0 1
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)
Jadranovo 5 2 0

78
Selce 1 3 2

67 % 77 27 11
Brod Moravice 11 2 0
abar 5 4 1
Delnice 10 1 0
Fuine 14 1 0
Lokve 11 3 1
Mrkopalj 11 2 2
Ravna Gora 37 10 0
Skrad 40 7 3
Vrbovsko 23 13 7
GORSKI KOTAR
74 % 136 36 13
OTOK CRES Cres
75 %
37 10 2
Baka 21 7 2
Dobrinj 29 1 0
Grad Krk 48 7 0
Malinska-
Dubanica
50 17 0
Njivice 15 4 0
Omialj 16 1 0
Punat 22 8 4
Vrbnik 28 2 0
OTOK KRK
84 % 208 39 4
79 %
85 18 4
Grad Rab 64 3 1
Opina Lopar 24 5 1
OTOK RAB
90 % 88 8 2
UKUPNO Relativno 73% 22% 5%

Rezultati istraivanja potvruju pretpostavke na kojima se anketni upitnik
temeljio a to je da stanovnici turistike destinacije trebaju biti adekvatno
informirani o aktivnostima na razini turistike destinacije i ukljueni u
donoenje odluka u turizmu (73%). Najviu razinu ukljuenosti stanovnitva u
razvoj turizma imaju otoke turistike destinacije i to najvie na Otoku Rabu
(90%), slijede Otok Krk (84%) i Loinj (79%), dok su Otok Cres (75%) i Gorski
Kotar (74%) samo neto iznad prosjeka. Zabrinjava to tradicionalno
najrazvijenije turistike destinacije znatno slabije informiraju i ukljuuju
domicilno stanovnitvo u razvoj turistike destinacije (Opatijska rivijera 65%;
Crikveniko - Vinodolska rivijera 67%).

79
3.2.4 Ukljuenost stanovnitva u javni rad u funkciji turizma

Turizam je djelatnost koja nalae iroko ukljuivanje javnosti u sve segmente
turistikog razvoja. Kako se ureenost turisitke destinacije temelji i na
aktivnostima javnog rada, koji je uvijek indirektno i u funkciji turizma.
Istraivanjem se eljelo utvrditi, do koje je to razine prisutno u turistikim
destinacijama Kvarnera.
Tablica 35: Ukljuenost stanovnitva u javni rad u funkciji turizma
Sub-regije i ue turistike destinacije
Kvarnera DA Djelomino NE
Iii 5 4 5
Lovran 8 11 28
Matulji 6 4 2
Mo. Draga 6 0 9
Opatija 20 29 91
OPATIJSKA
RIVIJERA
20 % 45 48 135
Bakar 10 22 75
avle 14 8 9
Jelenje 2 3 5
Kastav 5 19 65
Klana 0 13 13
Kostrena 2 6 31
Kraljevica 8 10 36
Rijeka 18 27 115
Vikovo 11 8 70
RIJEKA I PRSTEN
11 % 70 116 419
Crikvenica 15 29 47
Dramalj 0 2 5
Jadranovo 2 3 2
Selce 1 3 2
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)
17 % 37 75 107
Brod Moravice 2 2 9
abar 1 1 8
Delnice 0 4 7
Fuine 7 3 5
Lokve 2 2 11
Mrkopalj 4 4 7
Ravna Gora 3 8 36
Skrad 6 7 37
GORSKI KOTAR
Vrbovsko 9 11 24

80
15 % 32 40 144
OTOK CRES Cres
33 %
16 18 15
Baka 19 5 6
Dobrinj 5 6 19
Grad Krk 12 7 36
Malinska-Dubanica 16 27 24
Njivice 3 3 13
Omialj 3 1 13
Punat 23 6 5
Vrbnik 5 16 9
OTOK KRK
31 % 102 89 140
27 %
29 28 49
Grad Rab 22 25 20
Opina Lopar 10 7 13
OTOK RAB
33 % 32 32 33

Rezultati istraivanja ukazuju da je samo manji dio stanovnitva direktno
ukljuen u javni rad u funkciji turizma (19%), a neto vie njih neizravno
(24%). Najnia je direkna ukljuenost stanovnitva u javni rad u funkciji
turizma u sub-regii Rijeka i rijeki prsten (11%) kao i Gorski kotar (15%), dok
je navjea na otonim destinacijama, prvenstveno na otocima Rab i Cres
(33%), a neto nie na Krku (31%) i Loinju (27%).

3.3. Odnos stanovnitva prema odrivom razvoju

Strateke odrednice razvoja turistike destinacije Kvarner temelje se na
naelima odrivog razvoja, odnosno na uravnoteenom odnosu
ekonomskih, ekolokih i drutvenih initelja razvoja. Navedenu
ukljuuje ouvanje povijesno-kulturne batine i urbane i openito
prostorne usklaenosti razvoja. Kako su turisti istaknuli znaenje
prirodnih resursa kao znaajne odrednice turistikog razvoja, anketnim
su se istraivanjem eljeli ocijeniti i stavovi stanovnitva o ovoj
problematici, to je ukljuivalo pitanja vezano za:

ugroenost turizma industrijskim razvojem
ugroenost destinacije nekontroliranom izgradnjom apartmana
ugroenost zbog premaaja prihvatnog potencijala destinacije

81

Naime, eljelo se utvrditi da li se i u kojoj mjeri vodi rauna o
unapreenju i zatiti okolia, to ukljuuje i prostornu ouvanost koja
utjee na ljepotu krajolika. Ocjenjivani su stavovi stanovnitva o
evidentno prisutnim negativnim pojavama zagaivanja okolia, te razini
utjecaja na okoli odreenih razvojnih projekata drugih grana
djelatnosti, ali i u samom turizmu (npr. nekontrolirana apartmanizacija
i betonizacije obale). Analizirana je i tenja stanovnitva za aktivnim
ukljuenjem u zatitu prirodnog bogatstva, na naelima odrivog
razvoja.

3.3.1 Ugroenost turizma industrijskim razvojem

Anketnim upitnikom se eljeno utvrditi koliko su stanovnici pojedinih
uih turistikih destinacija, sub-regija pa i cijele turistike destinacije
Kvarner svjesni ugroenosti turizma industrijskim razvojem odn. da li
smatraju korisnim da se u stratekom razvoju potencira simbioza
turizma i drugih grana djelatnosti.
Tablica 36: Ugroenost turizma industrijskim razvojem
Iii 4 8 2
Lovran 7 21 19
Matulji 8 2 2
Mo. Draga 5 5 5
Opatija 31 75 34
OPATIJSKA
RIVIJERA
24 % 55 111 62
Bakar 81 20 6
avle 20 6 4
Jelenje 2 3 5
Kastav 19 37 33
Klana 0 6 22
Kostrena 24 11 3
Kraljevica 35 14 6
Rijeka 65 62 33
Vikovo 4 38 47
RIJEKA I PRSTEN
41 % 250 197 159
Crikvenica 26 33 32
Dramalj 1 3 3
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)
Jadranovo 0 4 3

82
Selce 0 2 3

35 % 58 103 58
Brod Moravice 2 5 6
abar 0 2 8
Delnice 0 5 6
Fuine 4 6 5
Lokve 1 9 5
Mrkopalj 1 4 9
Ravna Gora 2 14 31
Skrad 3 9 38
Vrbovsko 6 15 23
GORSKI KOTAR
8 % 17 64 131
OTOK CRES Cres 12 % 6 19 24
Baka 26 2 2
Dobrinj 4 8 18
Grad Krk 15 19 20
Njivice 4 10 5
Omialj 3 8 6
Punat 25 5 4
Vrbnik 0 10 20
OTOK KRK
39 % 99 113 118
15 %
16 35 55
Grad Rab 8 24 36
Opina Lopar 5 14 11
OTOK RAB
13 % 13 38 47
UKUPNO Relativno 28 % 37 % 35 %

Rezultati istraivanja ukazuju a 28% anketiranog stanovnitva smatra
da je razvoj turizma ugroen industrijskim razvojem, no postoje velike
oscilacije izmeu sub-regija i uih turistikih destinacija, ovisno o
stvarnim lokacijama i vrstama potencijalnih opasnosti. Tako najveu
opasnost te vrste vidi stanovnitvo Rijeke i rijekog prstena (41%),
Otoka Krk (39%) te stanovnitvo Crikveniko-Vinodolske rivijere
(35%). Nasuprot njima, najmanju opasnost ugroenosti turizma
industrijskim razvojem vidi stanovnitvo Gorskog Kotara (8%) i dijela
otonih destinacija ( Otok Cres 12%, Otok Rab 13% i Otok Loinj
15%).

83
3.3.2 Ugroenost destinacije nekontroliranom izgradnjom
apartmana i stanova za trite

Jedan od kljunih problema odrivog razvoja turizma je u saturaciji
prostora, koji se u dosadanjem razvoju prepoznavao kroz izgradnju
apartmana i stanova za trite. Istraivanjem se eljelo ocijeniti da li se
donoenjem prostornih planova utjecalo na smanjenje nekontrolirane
izgradnje ili je ugroenost te vrste jo znaajno prisutna u turistikoj
destinaciji Kvarner, njenim sub-regijama i uim turistikim
destinacijama.

Tablica 37: Ugroenost destinacije nekontroliranom izgradnjom
apartmana i stanova za trite
Iii 5 7 2
Lovran 4 11 32
Matulji 9 2 1
Mo. Draga 4 3 8
Opatija 47 69 24
OPATIJSKA
RIVIJERA
30 % 69 92 67
Bakar 4 13 90
avle 6 17 1
Jelenje 0 0 10
Kastav 13 21 55
Klana 0 1 26
Kostrena 3 16 20
Kraljevica 0 5 50
Rijeka 19 52 89
Vikovo 2 8 79
RIJEKA I PRSTEN
8 % 47 135 420
Crikvenica 46 27 19
Dramalj 5 1 1
Jadranovo 4 1 2
Selce 1 3 2
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)
42 % 94 77 50
abar 0 1 9
Delnice 0 2 9
GORSKI KOTAR
Fuine 4 4 6

84
Lokve 0 1 14
Mrkopalj 1 2 12
Ravna Gora 2 4 41
Skrad 0 5 45
Vrbovsko 3 3 38

4 % 10 22 187
OTOK CRES Cres
18 %
9 16 24
Baka 17 10 3
Dobrinj 15 11 4
Grad Krk 22 17 16
Njivice 10 6 3
Omialj 3 3 11
Punat 16 16 2
Vrbnik 3 16 11
OTOK KRK
39 % 131 116 84
17 %
18 29 60
Grad Rab 46 16 6
Opina Lopar 17 10 3
OTOK RAB
64 % 63 26 9

Po miljenju anketiranog stanovnitva na razini turistike destinacije
Kvarner kao cjeline, prosjena ugroena izgradnjom apartmana i
stanova nije velika (23%), no postoje znaajne razlike na razini
pojedinih sub-regija i uih turistikih destinacija. Tako se najvea
ugroenost ove vrste osjea kod stanovnika Otoka Raba (64%), na
Crikveniko-Vinodolskoj rivijeri (42%), te na Otoku Krku (39%).
Najmanju ugroenost od apartmanizacije i stanova za odmor osjeaju
stanovnici Gorskog Kotara (4%), te Rijeke i rijekog prstena (8%).

3.3.3 Ocjena prihvatnog potencijala destinacije

Jedan od pokazatelja kvalitete pojedine turistike destinacije je i njen
prihvatni potencijal (carrying capacity) a to je po definiciji UNWTO-a
maksimalan broj turista koji moe istovremeno boraviti u odreenoj
turistikoj destinaciji a da ne utjee negativno na destinaciju u
fizikom, ekonomskom i socio-kulturnom pogledu, niti da bitno dovodi

85
do smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja. Na ovim polazitima je
provedeno anketno istraivanje sa slijedeim rezultatima.
Tablica 38: Ocjena stanovnitva o tome da li je u ljetnim mjesecima
premaen prihvatni potencijal na razini turistike destinacije
Kvarnera
DA Djelomino NE
Iii 3 8 3
Lovran 1 11 35
Matulji 3 2 7
Mo. Draga 3 3 9
Opatija 51 63 26
OPATIJSKA
RIVIJERA
27 % 61 87 80
Bakar 3 22 82
avle 4 5 22
Jelenje 0 3 7
Kastav 7 21 60
Klana 1 1 25
Kostrena 7 7 25
Kraljevica 0 9 46
Rijeka 23 40 94
Vikovo 0 4 85
RIJEKA I PRSTEN
7 % 45 112 446
Crikvenica 32 33 26
Dramalj 2 2 3
Jadranovo 1 3 3
Selce 1 4 1
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA (CVR)
27 % 59 94 67
abar 0 1 9
Delnice 0 1 10
Fuine 3 9 3
Lokve 1 2 12
Mrkopalj 0 1 14
Ravna Gora 0 8 39
Skrad 0 4 46
Vrbovsko 7 3 34
GORSKI KOTAR
5 % 11 29 178
OTOK CRES Cres
12 %
6 16 27
OTOK KRK Baka 16 12 2

86
Dobrinj 6 13 11
Grad Krk 20 21 14
Njivice 6 8 5
Omialj 1 4 12
Punat 12 13 9
Vrbnik 2 6 22

27 % 91 130 110
21 %
22 41 43
Grad Rab 18 26 24
Opina Lopar 10 13 7
OTOK RAB
28 % 28 39 31

Manji broj ispitanika (17%) smatra da je ugroen turistiki razvoj, iz razloga to
je premaen prihvatni potencijal turistike destinacije Kvarner kao cjeline, iako
ih neto vei postotak (30%) ispitanika smatra da postoji potencijalna
opasnost, ako se destinacija nastavi nekontrolirano razvijati, a suprotno
naelima odrivog razvoja. Najveu zabrinutost ove vrste pokazali su stanovnici
Otoka Raba (28%) i Otoka Krka (27%), te Crikveniko-Vinodolske i Opatijske
rivijere (27%). Prihvatni potencijal je po miljenju ispitanika najmanje ugroen
u Gorskom kotaru (5%), te u Rijeci i rijekom prstenu (7%).

3.4. Odgovornost menadmenta za razvoj turistike
destinacije Kvarner

Od turistikog menadmenta se oekuje da upravlja turistikom
destinacijom, to je jedna od pretpostavki za osiguranje koordinirane i
usklaene ponude. Od turistikog se menadmenta oekuje da slijedi
svjetske trendove i promovira sinergijske uinke u djelovanju svih
nositelja turistike ponude, na putu ostvarenja razvojne strategije od
razine pojedinog turistikog mjesta, sub-regija do nacionalne razine. U
tom se kontekstu pristupilo ocjenjivanju:

a) razina odgovornosti menadmenta za razvoj turistike destinacije,
b) kvalitete rada turistike zajednice u destinaciji.

87
3.4.1. Odgovornost menadmenta u turistikoj destinaciji

Pod turistikim menadmentom se podrazumijeva menadment turistikih
zajednica i turistikih organizacija (turistika zajednica), menadment jedinica
lokalne samouprave (lokalna samouprava) i menadment nositelja turistike
ponude (komercijalni menadment). Istraivanjem se eljelo detaktirati, koji je
segment menadmenta u turistikoj destinaciji po miljenju stanovnitva
najodgovorniji za turistiki razvoj destinacije, a s ciljem da se u tom pravcu
usmjeri razmiljenje pri formiranju modela destinacijskog menadmenta bez
kojeg je u suvremenim uvjetima nemogue osigurati dobro pozicioniranje i
ostvarenje konkurentskih prednosti odreene turisitke destinacije na ciljnom
tritu.
Tablica 39: Odgovornost turistikog menadmenta za upravljanje
destinacijom

destinacije Kvarnera
L
o
k
a
l
n
a

s
a
m
o
u
p
r
a
v
a

K
o
m
e
r
c
i
j
a
l
n
i

m
e
n
a
d
m
e
n
t

T
u
r
i
s
t
i
k
a

z
a
j
e
d
n
i
c
a

Iii 3 1 8
Lovran 13 4 32
Matulji 6 1 5
Mo. Draga 4 2 9
Opatija 35 37 64
OPATIJSKA
RIVIJERA
61
(27%) 45 (20%) 118 (53%)
Bakar 19 16 69
avle 5 7 19
Jelenje 1 0 9
Kastav 8 14 64
Klana 11 8 8
Kostrena 9 9 19
Kraljevica 2 3 47
Rijeka 30 31 91
Vikovo 1 2 83
RIJEKA I
PRSTEN
86
(15%) 90 (15%) 409 (70%)
Crikvenica 18 9 62
Dramalj 1 0 6
Jadranovo 0 2 5
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA
(CVR)

88
Selce 1 1 4
43
(20%) 27 (13%) 145 (67%)
Brod Moravice 0 2 9
abar 3 1 6
Delnice 0 1 10
Fuine 2 2 9
Lokve 7 0 7
Mrkopalj 2 2 6
Ravna Gora 5 4 34
Skrad 4 3 39
Vrbovsko 10 8 20
GORSKI
KOTAR
33
(17%) 21 (11%) 140 (72%)
OTOK CRES Cres 6 (13%) 8 (17%) 32 (70%)
Baka 14 4 12
Dobrinj 3 2 23
Grad Krk 5 10 39
Malinska-
Dubanica
11 10 44
Njivice 2 8 8
Omialj 1 3 13
Punat 8 11 15
Vrbnik 1 5 24
OTOK KRK
51
(16%) 61 (19%) 210 (65%)
OTOK LOINJ Mali Loinj 4 (4 %) 20 (19%) 81 (77%)
Grad Rab 7 11 46
Opina Lopar 1 5 24
OTOK RAB
8 (9%) 16 (17%) 70 (74%)
UKUPNO Relativno (16%) (16%) (67%)

Prema stavovima anketiranog stanovnitva, upravljanje turistikom
destinacijom bi trebao preuzeti turisitki menadment na elu sa turisitikom
zajednicom (67%), dok komercijalni menadment i lokalna samouprava trebaju
tek biti ukljueni (16%). Jedino na podruju sub-regije Opatijska rivijera daje
se neto manje relativno znaenje menadmentu turistike zajednice (53%), a
vee relativno znaenje lokalnoj samoupravi (27%) i komercijalnom
menadmentu (20%).

89
3.4.2. Ocjena rada turistike zajednice u destinaciji

Temeljeno na rezultatima istraivanja prethodno postavljenog pitanja,
nametnula se potreba ocjene kvalitete rada turistike zajednice na razini svake
pojedine ue turistike destinacije, sub-regija i za turistiku destinaciju Kvarner
u cjelini. U tom kontekstu se eljelo saznati da li se taj rad ocjenjuje pozitivnim,
nedostatnim ili nezadovoljavajuim.
Tablica 40: Ocjena rada turistike zajednice u destinaciji
destinacije Kvarnera
Pozitivno

Nedostatno

Nezado-
voljavajue

Iii 6 6 2
Lovran 14 26 9
Matulji 9 2 1
Mo. Draga 7 6 2
Opatija 16 83 41
OPATIJSKA
RIVIJERA
52 (23%) 123 (53%) 55 (24%)
Bakar 20 54 33
avle 13 14 4
Jelenje 4 4 2
Kastav 54 32 3
Klana 3 0 17
Kostrena 9 21 9
Kraljevica 10 25 20
Rijeka 72 71 17
Vikovo 19 40 30
RIJEKA I
PRSTEN
204
(33%) 261 (45%) 135 (22%)
Crikvenica 22 38 32
Dramalj 0 5 2
Jadranovo 1 2 4
Novi
Vinodolski
48 30 15
Selce 1 3 2
Vinodol.
opina
7 5 4
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA
(CVR)
79 (36%) 83 (38%) 59 (26%)
Brod
Moravice
2 10 1
abar 4 5 1
Delnice 8 2 1
GORSKI
KOTAR
Fuine 12 2 1

90
Lokve 2 6 7
Mrkopalj 2 4 9
Ravna Gora 26 16 5
Skrad 12 20 18
Vrbovsko 21 19 4

87 (42%) 74 (35%) 47 (23%)
OTOK CRES Cres 33 (67%) 10 (21%) 6 (12%)
Baka 21 6 3
Dobrinj 15 12 3
Grad Krk 38 16 1
Malinska-
Dubanica
51 15 1
Njivice 8 8 3
Omialj 5 11 1
Punat 23 7 4
Vrbnik 10 9 11
OTOK KRK
204
(62%) 94 (28%) 33 (10%)
OTOK LOINJ Mali Loinj 56 (53%) 37 (35%) 13 (12%)
Grad Rab 23 28 17
Opina Lopar 15 14 1
OTOK RAB
38 (39%) 42 (43%) 18 (19%)

Prema ocjeni stanovnitva, na razini turistike destinacije Kvarner se djelovanje
turistikih zajednica, openito smatra pozitivnim (40%) ili nedostatnim (40%),
dok je manji broj ispitanika potpuno nezadovoljan djelovanjem turistikih
zajednica. Nezadovoljstvo je neznatno na otokim turistikim destinacijama (10
- 19%), to ukazuje da je stanovnitvo svjesno pozitivnog uinka koje ima
djelovanje turistikih zajednica na ukupan razvoj turizma u destinacijama u
kojima je to temeljna grana djelatnosti.

Navedeno potvruje i rezultate prethodnih istraivanja, kod kojih stanovnitvo
ukazuje na mogunost da turistika zajednica preuzme vodeu ulogu u
oblikovanju destinacijskog menadmenta. No, ak 40% odgovora da je takvo
djelovanje nedostatno, ukazuje na potrebu preustroja sustava turistikih
zajednica, na nain da se njihovo preteito djelovanje u podruju promocije,
preusmjeri i na podruje razvoja. Da bi to bilo mogue, nuna je adekvatna
izmjena propisa, kojim bi se proirile ovlasti i odgovornost turistike zajednice,
proirila platforma u izboru upravljakih tijela turistike zajednice, to
podrazumijeva i veu ukljuenost lokalnog stanovnitva u turistiki razvoj
destinacije.

91
3.5. Stavovi stanovnitva o zadovoljstvu turistikom
ponudom Kvarnera

Turistika ponuda temeljena na naelima odrivog razvoja, treba uz
zadovoljenje preferencija sve zahtjevnijih turista doprinijeti i zadovoljenju
potreba domicilnog stanovnitva. Stoga se i od stanovnitva trailo da
ocijeni sve elemente turistike ponude, na isti nain kako su to ocjenjivali
turisti i turistiki menadment, a radi mogunosti komparacije njihovih
stavova.

Analizom ovih odgovora, mogue je sagledati odnos stanovnitva prema
pojedinim elementima turistike ponude, obzirom da je stanovnitvo
ponekad vie svjesno pojedinih opasnosti i mogunosti u odnosu na
percepciju turista i turistikog menadmenta, koji je tu turistiku ponudu
oblikovao. Ocjenjivane su slijedee grupe elemenata turistike ponude
Kvarnera, a prosjeno ostvarena ocjena ukazuje na rang, koji pojedini
elementi po njihovoj ocjeni zasluuju.:

- Prostor, resursi, okoli (5,31): klima, ljepota krajolika,
ouvanost okolia, istoa mora;
- Stanovnitvo, zaposleni (4,64): ljubaznost stanovnitva,
ljubaznost zaposlenih u turizmu, znanje stranih jezika zaposlenih u
turizmu.
- Organiziranost destinacije (4,48): prometna dostupnost, lokalni
promet, parkiralite, ureenost mjesta, urbana skladnost, etnice,
parkovi i zelene povrine, ureenost i istoa plae, guve na
plaama, radno vrijeme uslunih djelatnosti, radno vrijeme
ugostiteljskih djelatnosti, trgovine;
- Prepoznatljivost, sigurnost, informiranost (4,39): turistike
informacije prije dolaska u destinaciju, turistika signalizacija u
destinaciji, suveniri, osjeaj sigurnosti i zatite;
- Sadraji (4,07): dogaaji, kulturno-povijesna batina, sadraji za
djecu, objekti za smjetaj, ugostiteljski objekti, kulturni sadraji,
zabavni sadraji, sportski sadraji, skupovi i kongresi, sadraji za
zdravstveni turizam, nautika ponuda, ponuda izleta, lokalna
gastronomija, odnos cijene i kvalitete;
Moe se openito zakljuiti da stanovnitvo u prvi plan stavlja kvalitetu
prirodnih resursa, prostora i okolia (5,31), dok ostale elemente turistike
ponude neto nie vrednuje. Posebno su kritini prema kvaliteti sadraja
(4,07), na kojima bi se u osnovi trebala temeljiti konkurentnost ove
turistike destinacije. No, kako su i unutar svake grupe, pojedini elementi

92
razliito vrednovani, interesantno je sagledati kojim se elementima
turistike ponude daje prioritet, a koje bi trebalo znaajno poboljati.

Tablica 41: Zadovoljstvo stanovnitva elementima turistike ponude
Kvarnera
R.
br.
Elementi turistike
ponude
Ocjena R.
br
.
Elementi turistike
ponude
Ocjena

1. Ljepota krajolika 5,74 2. Klima 5,45
3. Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,17 4. istoa mora 5,13
5. Ouvanost okolia 4,90 6. Kulturno-povijesna
batina
4,88
7. Parkovi i zelene
povrine
4,88 8. etnice 4,79
9. Ljubaznost zaposlenih
u turizmu
4,78 10. Ljubaznost
stanovnitva
4,77
11. Radno vrijeme
4,75 12. Ureenost mjesta 4,68
13. Prometna dostupnost 4,66 14. Ugostiteljski objekti 4,64
15. Trgovine 4,57 16. Radno vrijeme uslunih
djelatnosti (banke,
trgovine...)
4,56
17. Objekti za smjetaj 4,50 18. Lokalna gastronomija 4,48
19. Ureenost i istoa
plaa
4,47 20. Znanje stranih jezika
4,38
21. Urbana skladnost 4,26 22. Turistike informacije
prije dolaska u
destinaciju
4,21
23. Odnos cijene i
kvalitete
25. Turistika signalizacija 4,11 26. Parkiralita 4,09
27. Dogaaji 4,07 28. Suveniri 4,07
29. Guve na plaama 4,06 30. Ponuda izleta 4,00
31. Lokalni promet 3,99 32. Sadraji za djecu 3,94
33. Nautika ponuda 3,92 34. Sportski sadraji 3,88
35. Zabavni sadraji 3,84 36. Skupovi i kongresi 3,34
37. Sadraji za zdravstveni turizam 3,30

Namee se openiti zakljuak da su svi prirodni initelji daleko najbolje
vrednovani (5,74 - 4,90), no ukazuje se i na mogunosti valorizacije
koritenja kulturno-povijesne batine, parkova i zelenih povrina, etnica.
Poput turista i stanovnitvo smatra da je konkurentna prednost turistike
destinacije Kvarner i u visokoj razini ljubaznosti stanovnitva i zaposlenih u

93
turizmu, to danas u globaliziranom svijetu predstavlja znaajnu
komponentu u oblikovanju turistike ponude.

Zadovoljstvo je iskazano i sve viom kvalitetom ugostiteljskih objekata i
objekata za smjetaj, ukljuivanjem lokalne gastronomije i specijalizirane
ponude u trgovinama koje turistima prilagoavaju radno vrijeme, to sve
zajedno daje potpunu sliku kroz brigu o ureenosti mjesta i informiranjem
gostiju o ovim atributima ponude. Nije zanemariv ni geo-prometni poloaj
turistike destinacije Kvarner, tim vie to su joj u okruenju od 500 km,
dostupna interesantna cilja trita.

Tome nasuprot, stanovnitvo je svjesno svih negativnosti postojee
turistike ponude, te u tom segmentu mnogo kritinije od turista. Naime,
sustavno ukazuju kako treba podignuti razinu sadraja kojima e se moi
podii razina ponude zdravstvenog turizma, jer su to upravo temelji na
kojima je i zapoeo razvoj turizma na Kvarneru. Kako Kvarner raspolae
svim relevantnim resursima na kojima zdravstveno-turistika ponuda moe i
treba temeljiti, veoma zabrinjava najnia ocjena (3,30), to nalae hitnu
akciju. Pored toga su negativno ocijenjeni skupovi i kongresi, sportski i
zabavni sadraji, nautika ponuda i sadraji za djecu, kao i organizacija
lokalnog prometa (3,34 - 3,99).

Tablica 42: Stavovi stanovnika o zadovoljstvu elementima turistike
ponude Kvarnera
kojima je stanovnitvo najvie
zadovoljno (Top 10+)
kojima je stanovnitvo najmanje
zadovoljno (Top 10-)
1. Ljepota krajolika 5,74 1. Sadraj za zdravstveni
turizam
3,30
3. Osjeaj sigurnosti 5,17 3. Zabavni sadraji 3,80
6. Kulturno povijesna
batina
7. Parkovi i zelene povrine 4,88 7. Lokalni promet 3,99
8. etnice 4,79 8. Ponuda izleta 4,00
9. Ljubaznost zaposlenih u
turizmu
4,78 9. Suveniri 4,07
10. Ljubaznost stanovnitva 4,77 10 Parkiralita 4,09

Gornja tablica ukazuje na one elemente turistike ponude, koje se sukladno
prethodnim obrazloenjima moglo izdvojiti kao 10 najboljih (Top 10+) i 10
najloije ocijenjenih (Top 10-) a samo kao prosjek Kvarnera. No, kako

94
postoje razlike meu pojedinim sub-regijama i uim turistikim
destinacijama, potrebno je navedene veze i odnose prikazati i na toj razini.

3.6. Zadovoljstvo stanovnitva turistikom ponudom
Opatijske rivijera

U nastavku e se dati sumarna ocjena elemenata turistike ponude sub-regije
Opatijska rivijera, koja ukljuuje ue turistike destinacije: Iii, Lovran, Matulji,
Moenika Draga i Opatija. Pored toga e se ukazati na pozitivne i negativne
trendove, kao i na specifinosti elemenata turistike ponude na razini pojedine
ue turistike destinacije ove sub-regije.

Tablica 43: Zadovoljstvo stanovnitva postojeom turistikom
ponudom Opatijske rivijere

Elementi turistike ponude sub-regije
Opatijska rivijera
I
i

L
o
v
r
a
n

M
a
t
u
l
j
i

M
o
e
n
i
-
k
a

D
r
a
g
a

O
p
a
t
i
j
a

S
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima 5,64 4,83 5,24 5,00 5,93 5,33
Ljepota krajolika 6 4,58 5,35 4,69 6,06 5,34
Ouvanost okolia 5,43 4,35 5,10 4,69 5,14 4,94
istoa mora 5,79 3,87 4,44 3,75 4,73 4,52
5,72 4,41 5,03 4,53 5,47 5,03
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 6 4,87 5,10 4,81 4,46 5,05
5,36 4,83 4,97 4,73 4,52 4,88
Suveniri 3,14 4,21 3,88 4,38 3,62 3,85
4,63 4,11 4,25 4,16 4,16 4,26
Lokalni promet 4,29 4,33 3,78 3,69 3,35 3,89
Parkiralita 3,57 3,52 3,23 3,31 1,81 3,09
Ureenost mjesta 5 4,17 4,77 4,38 5,1 4,68
Urbana skladnost 4,5 4,08 4,20 4 4,6 4,28
etnice 5,93 4,88 5,65 5,19 5,76 5,48

95
Parkovi i zelene povrine 5,14 4,92 5,23 5,19 5,85 5,27
Guve na plaama 5 3,65 3,87 3,44 3,86 3,96
Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine) 5,07 3,65 4,31 4 4,36 4,28
Trgovine 4,43 3,73 4,38 4,69 4,6 4,37
4,93 4,07 4,42 4,18 4,42 4,40
SADRAJI
Dogaaji 4,5 3,71 4,05 4,19 3,88 4,07
Povijesno-kulturna batina 3,93 4,67 4,52 4,44 5,56 4,62
Sadraji za djecu 5,43 2,83 3,90 2,88 3,78 3,76
Ugostiteljski objekti 5 4,15 4,66 4,81 3,78 4,48
Zabavni sadraji 4,21 3,06 3,54 3,47 3,25 3,51
Sportski sadraji 4 2,84 3,65 3,47 3,34 3,46
Nautika ponuda 4,93 2,61 3,76 3,13 4,94 3,87
Ponuda izleta 4,57 2,52 3,95 3,2 4,89 3,83
4,38 3,38 4,10 3,93 4,45 4,05
Prosjek sub-regije Opatijska rivijera 5,00 4,16 4,16 4,31 4,60 4,52

3.6.1. Prostor, resursi i okoli

Stanovnitvo sub-regije Opatijska rivijera iskazuju visoko zadovoljstvo
prirodnim resursima ponude (5,03), iako je to nie od prosjeka Kvarnera
(5,31). U strukturi elemenata je najvia ocjena dodijeljena ljepoti krajolika
(prosjeno 5.43), s time da je u ovoj kategoriji najveu ocjenu dobila Opatija
(6,06) a najniu Lovran (4,58). Po rangu slijedi klima (5.33) i ouvanost
okolia (4,94). Treba napomenuti da su iste elemente turisti ocijenili puno vie
od stanovnitva, a to se posebno odnosi na kvalitetu mora u Moenikoj Dragi
i u Lovranu, koja je po ocjenama stanovnitva niska ( 3,75 - 3,87).


stranih jezika kao i na razini Kvarnera valorizirano na visoko drugo mjesto
(4,88), to je vie od prosjeka Kvarnera (4,64). Najvia ocjena je postignuta u
segmentu ljubaznosti zaposlenih u turizmu (5.05) i to posebno u turistikoj

96
destinaciji Iii (6,0). Slijedi ocjena ljubaznosti zaposlenih u turizmu (4.94) i u
poznavanju stranih jezika (4.66), uz napomenu da je u tom segmentu
stanovnitvo znatno kritinije od turista, koji su svim ovim segmentima dali
znatno vie ocjene.


Po ocjeni stanovnitva ovo je po rangu etvrta grupa elemenata turistike
ponude (4,26) kao i na razini Kvarnera (4,39). No, stanovnici Opatijske rivijere
su visoko rangirali osjeaj sigurnosti i zatite za turiste (4,93), iako je ta ocjena
ispod one koju su za istu kategoriju dali turisti. Po ocjeni stanovnika se
najsigurnije turisti osjeaju u Opatiji (5,58) a neto manje u Lovranu (4,27).

Smatraju da je turistika signalizacija zadovoljavajua (4,25) iako su prisutne
velike razlike izmeu Iia (5.07) i Opatije (3,71). Neto su manje zadovoljni
dostupnou informacijama koje turisti dobivaju prije dolaska u ovu sub-regiju
(4,02). Ponuda suvenira (3,85) je po ocjeni stanovnika znatno nia od one koje
su ovoj kategoriji dali turisti, ali znaajno varira po uim destinacijama i to od
4.38 za Moeniku Dragu do 3,14 za Iie. Po svim elementima su najviu
ocjenu stanovnika dobili Iii (4,63), a najniu Lovran (4,11)


Organiziranost destinacije (4,40) se po ocjeni stanovnitva razvrstava na tree
mjesto, to je neto nie od prosjeka Kvarnera (4,48). U okviru ovih
elemenata, po miljenju stanovnitva, najviu ocjenu zasluuju etnice (5.48),
te parkovi i zelene povrine (5.27) a ove ocjene su na razini onih koje su za
iste elemente dali i turisti. Navedeno dokazuje visoku razinu svijesti
stanovnitva o znaenju eko-elemenata za odrivi razvoj destinacije.

Nasuprot tome su veoma loe ocijenjena parkiralita (3,09) lokalni promet
(3,89) i guve na plaama (3,96), iako je ureenost i istoa plae u Iiima
dobila veoma visoku ocjenu (5,71). Izrazito nisku ocjenu dobila su parkiralita
u Opatiji (1,81), jer je to zajedniki problem koji stanovnitvo dijeli sa turistima
i turistikim menadmentom i nalae hitan pristup rjeavanju. Najviu
prosjenu odjenu za sve elemente turistike ponude na razini sub-regije u
kategoriji organiziranosti destinacije dobila je po ocjeni stanovnika ua
turistika destinacija Iii (4,93) a najniu Lovran (4.07), vjerojatno zbog
velikog broja zatvorenih objekata i nedostatka investicija u turizam.

97
3.6.5. Sadraji

Na Opatijskoj rivijeri sadraji zasluuju po ocjeni stanovnitva posljednje
mjesto (4,05) to je neto loije i od prosjeka Kvarnera (4,07), a nedvojbeno je
to daleko ispod percepcije koja se vezuje za ovu sub-regiju. No unutar ove
grupe elemenata se mogu izdvojiti i odreene visoke ocjene i to prvenstveno
za kvalitetu objekata za smjetaj (4,75) kao i ugostiteljskih objekata (4,48), to
je povezano i sa ponudom lokalne gastronomije (4,45).

Stanovnitvo naglaava potrebu bolje valorizacije kulturno-povijesne batine
(4,62), to je posebno prepoznato kod stanovnika Opatije (5,56), ali ne i kod
stanovnika Iia (3,93), to ukazuje da se elementi sagledavaju usko-lokalno a
ne sagledavanjem mogunosti destinacije kao cjeline. Neki elementi koji su na
razini Kvarnera izrazito nisko ocijenjeni, kao npr. resursi za skupove i kongrese
(3,34) a posebno sadraji za zdravstveni turizam (3,30) su u uoj turistikoj
destinaciji Opatija od strane stanovnitva sasvim drugaije vrednovani (skupovi
i kongresi - 5,19; sadraji za zdravstveni turizam - 5,04), to se moe proitati i
kao svojevrsna poruka stanovnitva da bi se Opatija trebala vratiti svojim
izvornim korijenima i cjelogodinjem poslovanju, to uz raspoloive kvalitetne
kadrove moe osigurati visoki stupanj iskoritenja kapaciteta i prosperitet
destinacije.

3.6.6. Elementi turistike ponude kojima su stanovnici Opatijske
rivijere najvie i najmanje zadovoljni

Tablica koja slijedi pokazuje rang elemenata turistike ponude, sa kojima je
stanovnitvo u sub-regiji Opatijska rivijera najvie (TOP 10+) ili najmanje
zadovoljni (TOP 10-).

Po ocjeni stanovnitva, najviu ocjenu zasluuju etnice (Lungomare, etnica
Karmen-Silva, poune staze na Uki) te parkovi i zelene povrine. Ne manje
znaajna je ljepota krajolika, dobra klima i ouvanost okolia a svakako i duga
turistika tradicija koja je uvijek traila kvalitetan odnos kadrovskih resursa u
ophoenju s gostom (ljubaznost zaposlenih u turizmu i ljubaznost
stanovnitva). Visoko je rangiran i osjeaj sigurnosti i zatite, koji se u
turizmu uzima kao pretpostavka svih ostalih elemenata ponude. Po ocjeni
stanovnitva, na Opatijskoj se rivijeri radno vrijeme ugostiteljskih objekata
sustavno prilagoava potrebama i eljama turista, a ova rivijera raspolae i
kvalitetnim objektima za smjetaj svih kategorija.

98
ponude Opatijske rivijere
10 elemenata turistike ponude s kojima su
stanovnici najvie zadovoljni (TOP 10+)
10 elemenata turistike ponude s kojima su
stanovnici najmanje zadovoljni (TOP 10-)
1. etnice 5,48 1. Parkiralita 3,09
3. Klima 5,33 3. Zabavni sadraji 3,51
4. Parkovi i zelene povrine 5,27 4. Sadraji za djecu 3,76
5.
turizmu
5,05
5.
6. Ouvanost okolia 4,94 6. Ponuda izleta 3,83
7. Ljubaznost stanovnitva 4,94 7. Sadraji za zdravstveni turizam 3,85
8. Osjeaj sigurnosti i zatite 4,93 8. Suveniri 3,85
9.
objekata
4,77
9.
Nautika ponuda 3,87
10. Objekti za smjetaj 4,75 10. Lokalni promet 3,89

Po ocjeni stanovnitva, najvea boljka ove sub-regije su parkiralita, a
nedostaju svi oni sadraji koje suvremeni turist trai (sportski, zabavni, kulturni
i sadraji za djecu). Iako su u samoj Opatiji sadraji za zdravstveni turizam
visoko rangirani, na razini ostalih turistikih destinacija su oni loe rangirani i
relativno nisko ocijenjeni. Usprkos niza nastojanja na uvoenju autohtonog
suvenira, ta ponuda po ocjeni stanovnitva jo uvijek nije dostigla eljenu
razinu, niti su iskoritene potencijali za razvoj nautikog turizam. Iako je
lokalni promet u kategoriji Top 10-, neto je bolje rangiran u odnosu na glavni
problema destinacije, a to su parkiralita. Navedeno je posebno znaajno jer se
radi o destinaciji koja je najblia granici i u koju najvei broj turista dolazi
automobilima i turistikim autobusima.

3.7 Stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude Rijeke
i rijekog prstena

Na podruju sub-regije Rijeka i rijeki prsten anketirano je stanovnitvo u
turistikim destinacijama Bakar, avli, Jelenje, Kastav, Kostrena, Kraljevica,
Rijeka i Vikovo. Radi se o raznolikim turistikim destinacijama, od kojih neke
imaju dugu turistiku tradiciju a neke se tek pozicioniraju na turistikom tritu,
pa e se u tom kontekstu i sagledavati stavovi stanovnitva o istraivanim
elementima turistike ponude

99
Tablica 45: Zadovoljstvo stanovnitva Rijeke i rijekog prstena,
postojeom turistikom ponudom

Elementi turistike ponude
za sub-regiju RIJEKA I
RIJEKI PRSTEN
B
a
k
a
r

a
v
l
e

J
e
l
e
n
j
e

K
a
s
t
a
v

R
i
j
e
k
a

K
o
s
t
r
e
n
a

V
i
k
o
v
o

K
l
a
n
a

K
r
a
l
j
e
v
i
c
a

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima 4,75 4,89 4,5 5,26 5,33 5,21 5,47 4,4 4,98 4,98
Ouvanost okolia 3,6 4,35 5,1 5,19 4,78 4,36 3,08 5,07 3,56 4,34
istoa mora 3,34 4,48 - - 4,93 5,1 - - 4,44 4,46
4,16 4,75 5,23 5,48 5,23 5,01 4,24 4,87 4,37 4,82
Ljubaznost stanovnitva 4,17 4,72 5,3 4,93 4,79 5,1 4,84 4,6 3,73 4,69
turizmu
4,23 4,65 5,7 4,76 4,82 5,05 4,72 4,07 3,95 4,66
4,07 4,25 5,2 4,45 4,14 4,36 4,39 3,77 3,49 4,24
4,16 4,54 5,40 4,71 4,58 4,84 4,65 4,15 3,72 4,53
Osjeaj sigurnosti i zatite 4,4 4,76 3,9 4,79 4,83 4,95 5,13 4,93 4,64 4,68
Tur, infor, prije dolaska u destinaciju 3,63 3,68 4,9 4,19 4,22 3,72 2,36 2,93 3,36 3,67
u destinaciji
3,53 3,89 5,2 4,12 4,03 3,85 3,62 3,1 3,33 3,85
Suveniri 3,63 3,76 3,9 4,63 3,88 2,9 3,96 2,57 2,24 3,50
3,80 4,02 4,48 4,43 4,24 3,86 3,77 3,38 3,39 3,93
Prometna dostupnost 4,31 4,39 5,3 4,61 4,66 4,44 3,51 3,6 4,76 4,40
Lokalni promet 3,93 3,88 5,1 4,11 3,94 4,38 2,25 3,7 3,78 3,90
Parkiralita 3,38 3,63 4,8 3,11 3,21 4,13 2,92 3,8 3,75 3,64
Ureenost mjesta 4,03 4,11 4,4 5,17 4,74 4,49 3,9 3,43 2,91 4,13
Urbana skladnost 3,8 3,89 4 4,85 4,27 4,18 2,93 3,7 3,29 3,88
etnice 3,63 4,54 4,4 5,52 3,99 5,21 4,11 4,3 3,45 4,35
Parkovi i zelene povrine 3,55 4,67 4,6 5,19 4,32 4,54 4,75 5 3,22 4,43
Ureenost i istoa plae 2,93 - - - 4,04 5,03 - - 3,09 4,00
Guve na plaama 3,14 - - - 3,32 3,64 - - 4,29 3,37
Radno vrijeme ost,
uslunih djelatnosti
3,66 4,67 5,3 4,79 4,41 4,85 6,07 3,43 3,91 4,57
Radno vrijeme
4,15 4,78 5 5,12 4,59 4,85 5,97 3,3 4,56 4,70
Trgovine 3,82 5,33 5 4,58 4,84 4,59 4,6 3,3 4,05 4,46
3,69 4,39 4,79 4,71 4,19 4,53 4,10 3,76 3,40 4,34
SADRAJI
Dogaaji 4,22 3,89 3,7 4,76 4,77 3,49 3,57 2,7 2,76 3,76
Povijesno-kulturna
batina
4,67 4,65 4,9 5,71 5,22 4,08 4,01 4,37 4,35 4,66
Sadraji za djecu 3,28 3,57 3,2 4,12 3,86 3,72 4,46 3,2 2,6 3,56
Objekti za smjetaj 3,46 3,75 4,6 4,52 4,38 3,69 2,58 2,53 3,4 3,66
Ugostiteljski objekti 3,92 4,37 4,4 5,11 4,76 4,44 5,2 2,9 3,98 4,34
Zabavni sadraji 3,55 3,41 2,8 4,78 4,53 3,15 3,45 2,8 2,49 3,44
Sportski sadraji 3,5 3,73 3,2 4,28 4,59 4,05 4,1 3 2,91 3,71
Skupovi i kongresi 2,74 2,51 2,1 3,17 4,04 2,82 1,83 1,8 2,11 2,57

100
turizam
2,7 2,5 2,9 2,85 3,57 2,46 1,51 1,8 1,95 2,47
Nautika ponuda 3,02 - - - 3,94 2,95 - - 2,2 3,30
Ponuda izleta 2,99 3,1 3,5 4,07 4,48 3 2,19 2,2 1,95 3,05
Lokalna gastronomija 3,12 3,97 4,3 5 4,97 3,85 4,57 2,43 2,49 3,86
Odnos cijene i kvalitete 3,36 3,89 4 4,4 3,92 3,74 4,65 3,43 3 3,82
3,45 3,61 3,60 4,46 4,40 3,50 3,50 2,78 2,80 3,57
Prosjek sub-regije
Rijeka i rijeki prsten
3,85 3,85 4,56 4,76 4,53 4,35 4,05 3,67 3,54 4,37


Najviu prosjenu ocjenu (4,82) je stanovnitvo sub-regije Rijeka i rijeki
prsten dalo upravo prirodnim resursima, iako je ta ocjena znatno nie od
prosjeka Kvarnera (5,31). Najbolje je ocijenjena ljepota krajolika (5.26) i to
posebno u Jelenju (6,1), nasuprot Vikovu (4,17) gdje je ta ocjena relativno
niska. istou mora su uglavnom ocjenjivale priobalne turistike destinacije
(4,46), dok se u onima udaljenijima od mora, to ne percipira kao bitan element
turistike ponude. Prosjeno najviu ocjenu prirodnim resursima je dodijelilo
stanovnitvo Kastva (5,48) a najniu stanovnitvo Bakra (4,16), vjerojatno jo
uvijek optereeno povijesnim nasljeem orijentacije na druge grane djelatnosti.


Ljubaznost domicilnog stanovnitva (4,69) i zaposlenih u turizmu (4,66), se
percipiraju bolje od znanja stranih jezika (4,24), ali ta percepcija je znatno nia
od one koju imaju o istim kategorijama turisti a neto je nia (4,53) od
prosjeka Kvarnera (4,649. Prosjeno najviu razinu ocjena za sve elemente
ponude iz ove kategorije dobila je Rijeka (5,40) koja posljednjih godina biljei
pozitivne pomake u turistikom razvoju orijentaciji stanovnitva na turizam.
Openito je ova grupa elemenata turistike ponude najnie ocijenjena u
Kraljevici (3,72) iako se radi o destinaciji sa duom turistikom tradicijom.


Ova grupa elemenata je rangirana na posljednje mjesto (3,93) i to znatno
loije od prosjeka Kvarnera (4,39), gdje je ista rangirana na etvrto mjesto. U
strukturi elemenata je osjeaj sigurnosti i zatite najbolje ocijenjeni element

101
u ovoj kategoriji (4,69), iako je ta ocjena znatno nia od percepcije turista
(5.3), to se moe ocijeniti veoma pozitivnim i poticajnim, pogotovo to se radi
o sub-regiji u turistikom usponu. Treba naglasiti da su ostali elementi znatno
loije ocijenjeni, pri emu je posebno nepovoljna ponuda suvenira na razini
cijele sub-regije (3,50), osim u Kastvu (4,63), gdje se moe ocijeniti
prihvatljivom.


Organiziranost destinacije je rangirana na etvrto mjesto (4,34), to je loije od
prosjeka Kvarnera (4,48) gdje ova grupa elemenata turistike ponude zauzima
tree mjesto. Stanovnitvo je najbolje pozicioniralo radno vrijeme ugostiteljskih
objekata (4,70) i ostalih uslunih djelatnosti (4,57), slijede parkovi i zelene
povrine (4,43) te etnice (4,35), a treba izdvojiti i kvalitetu ponude u
trgovinama (4,40). S druge strane su loe rangirana parkiralita (3,64), jer se
ista percipiraju kao usko grlo turistikog razvoja ove sub-regije. Prosjeno
najviu ocjenu organiziranosti destinacije dali su stanovnici Jelenja (4,79) i
Kastva (4,71), dok je ova kategorije najloije ocijenjena od stanovnika
Kraljevice (3,40), Bakra (3,69) i Klane (3,76).

3.7.5 Sadraji

Sa prosjenom ocjenom 4,37, stanovnici sub-regije Rijeka i rijeki prsten su
sadraje pozicionirali na visoko tree mjesto, to je znatno bolje od prosjeka
Kvarnera (4.07) gdje su pozicionirani na posljednjem mjestu. Na razini sub-
regije je najvia ocjena stanovnitva dodijeljena kulturno-povijesnoj batini
(4,66), koja je posebno visoko ocijenjena u Kastvu (5,71) i Rijeci (5,22), to je
posebno znaajno za ovu turistiku destinaciju koja svoju ponudu ne temelji
prvenstveno na suncu i moru. Slijedi kvaliteta ugostiteljskih objekata (4,34),
gdje se posebno moe izdvojiti ponuda u Vikovu (5,2) i Kastvu (5,11).

U ovoj su sub-regiji najloije ocijenjeni sadraji za zdravstveni turizam (2,47),
te ponuda skupova i kongresa (2,57), to ukazuje na neiskoritene mogunosti,
kada se zna da upravo ova sub-regija raspolae resursima i pretpostavkama za
razvoj upravo ovih oblika selektivne turistike ponude. Najviu pojedinanu
ocjenu su stanovnici dodijelili sadrajima turistike ponude u Kastvu (4,76), dok
su najloije ocijenjeni sadraji turistike ponude u Kraljevici (3,57).

102
3.7.6 Elementi turistike ponude kojima su stanovnici Rijeke i
rijekog prstena najvie i najmanje zadovoljni

stanovnici u Rijeci i rijekom prstenu najvie zadovoljni (TOP 10+) a
suprotstavljeni su elementima kojima su oni najmanje zadovoljni (TOP 10-).

ponude Rijeke i rijekog prstena
(TOP 10+)
(TOP 10-)
1.
1.
turizam
2,47
2.
Klima 4,98
2.
3.
Radno vrijeme
4,70
3.
Ponuda izleta 3,05
5.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
4,68
5.
Guve na plaama 3,37
6.
u turizmu
4,66
6.
7.
Povijesno-kulturna
batina
4,66
7.
Suveniri 3,50
8.
Radno vrijeme
ost,uslunih djelatnosti
4,57
8.
10. Trgovine 4,46 10. Objekti za smjetaj 3,66

Prosjeno za prostor Rijeke i rijekog prstena stanovnici su s najveom
ocjenom vrednovali ljepotu krajolika i klimu kao prirodne resurse. Visoko je
rangirano radno vrijeme ugostiteljstkih objekata te ljubaznost lokalnog
stanovnitva i zaposlenih u turizmu. Za daljnji razvoj turizma, od posebnog je
znaaja visoki rang koji zauzima osjeaj sigurnosti i zatite turista i to to
domiciljno stanovnitvo prepoznaje.

Za turistiku destinaciju koja nije orijentirana samo na sunce i more, mogue
je ponudu temeljiti na raspoloivoj kulturno-povijesnoj batini, koju bi svakako
trebal obolje valorizirati. Da se ova turistika destinacija sustavno prilagoava
potrebama i eljama turist, potvruju stavovi stanovnitva koje visoko rangira
radno vrijeme uslunih djelatnosti i ponudu u trgovinama. Iako veina uih
turistikih destinacija ove sub-regije nije na moru, od onih koji su taj element
ocjenivali, smatraju da je istoa mora u ovoj sub-regiji prihvatljiva.

103

Tome nasuprot je za prostor Rijeke i rijekog prstena po ocjeni stanovitva
neprihvaljiva kvaliteta sadraja za zdravstveni i poslovni turizam, jer upravo ovi
sadraji omoguavaju produenje sezone i porast stupnja iskoritenja
kapaciteta. Nije zadovoljavajua ponuda izleta kao i nautika ponuda, te
zabavni sadraji i sadraji za djecu. Nuno je podignuti ponudu kvalitetnog
autohtonog suvenira, iako se u nekim destinacijama uinjeni znaajni koraci.
Po stavovima stanovnitva bi svakako trebalo osmanjiti guve na plaama te
osigurati dostatan broj parkirnih mjesta. Za razliku od ostalih destinacija, u
ovoj su sub regiji objekti za smjetaj prepoznati kao podruje, koje treba
znatno unaprijediti.

3.8 Stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude

U nastavku se analiziraju stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude
Crikveniko-vinodolske rivijere, a temeljeno na provedenom anketnom
istraivanju u destinacijama Crikvenica, Dramalj, Jadranovo, Novi Vinodolski,
Opina Vinodolska i Selce. U nastavku e se prikazati podaci pojedinano za
svaku uu turistiku destinaciju, te za sub-regiju kao cjelinu.


za sub-regiju CRIKVENIKO-
VINODOLSKA RIVIJERA

C
r
i
k
v
e
n
i
c
a

D
r
a
m
a
l
j

J
a
d
r
a
n
o
v
o

N
o
v
i

V
i
n
o
d
o
l
s
k
i

O
p
i
n
a

V
i
n
o
d
o
l
s
k
a

S
e
l
c
e

S
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima 5,92 6,43 5,88 5,96 6,12 6,67 6,16
Ljepota krajolika 5,67 5 5,63 5,68 5,58 5,83 5,57
Ouvanost okolia 5,12 5,14 4,38 5,28 5,14 5,67 5,12
istoa mora 5,48 5,43 4,88 5,54 5,49 6,33 5,53
5,55 5,50 5,19 5,62 5,58 6,13 5,59
Ljubaznost stanovnitva 4,83 5,43 5,63 5,37 5,56 5,5 5,39
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 4,97 5,29 4,75 5,55 5,46 6,17 5,37
Znanje stranih jezika zaposlenih
u turizmu
4,95 5,29 5 5,28 5,18 5,5 5,20
4,92 5,34 5,13 5,40 5,40 5,72 5,32
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,08 5,43 4,75 5,44 5,19 5,17 5,18
Turistike informacije prije
dolaska u destinaciju
4,09 4,29 4,63 5 4,63 4,83 4,58

104
Turistika signalizacija u destinaciji 4,21 4,14 4,75 4,82 4,54 5 4,58
Suveniri 4,47 4 4,75 5,34 4,62 4,5 4,61
4,46 4,47 4,72 5,15 4,75 4,88 4,74
Prometna dostupnost 5,13 5,14 5,25 5,34 5,41 6 5,38
Lokalni promet 4,28 4 4,63 4,42 4,5 5,33 4,53
Parkiralita 3,82 3,57 3 4,23 3,91 4,67 3,87
Ureenost mjesta 4,91 4,86 4 5,14 4,88 5 4,80
Urbana skladnost 4,3 4,86 4,13 4,67 4,61 5,5 4,68
etnice 5,27 5,14 5,75 5,19 5,88 5,17 5,40
Parkovi i zelene povrine 5,33 4,43 4,63 4,97 5,2 5,67 5,04
Ureenost i istoa plae 4,96 4,71 3,88 4,84 4,99 5,67 4,84
Guve na plaama 3,85 4 5,38 5,17 4,92 5,83 4,86
4,43 5,57 4,75 4,65 4,76 4,67 4,81
Objekata
4,65 5,86 5,38 5,14 5,34 5,17 5,26
Trgovine 4,76 5,43 5,5 4,77 5,2 5,33 5,17
4,64 4,80 4,69 4,88 4,97 5,33 4,88
SADRAJI
Dogaaji 3,79 3,43 2,75 4,49 3,82 4,5 3,80
Povijesno-kulturna batina 5,33 4,43 4,63 4,97 5,1 5,67 5,02
Sadraji za djecu 4,35 5,29 4,25 4,26 4,95 6 4,85
Objekti za smjetaj 4,66 5 5,63 5,01 5,34 5,83 5,25
Ugostiteljski objekti 4,58 5 5,13 5,18 5,21 5,67 5,13
Kulturni sadraji 3,63 4 3,13 4,49 4,13 4,83 4,04
Zabavni sadraji 3,8 4,14 2,63 4,45 3,87 5 3,98
Sportski sadraji 4,07 4,57 4,5 4,33 4,99 5,33 4,63
Skupovi i kongresi 3,27 3,57 2,5 3,95 3,25 4,33 3,48
Sadraji za zdravstveni turizam 4 3,57 3,25 4,3 3,97 4,67 3,96
Nautika ponuda 3,84 3 3,25 4,32 3,67 4 3,68
Ponuda izleta 4,36 4,57 4,25 4,99 4,56 4,83 4,59
Lokalna gastronomija 4,37 4,29 4,75 5,15 4,72 4,83 4,69
Odnos cijene i kvalitete 3,87 4,71 4 4,99 4,45 4,17 4,37
4,14 4,26 3,90 4,63 4,43 4,98 4,39
Prosjek sub-regije 4,74 4,87 4,73 5,14 5,14 5,41 4,98


Stanovnici su ovu grupu elemenata turistike ponude ocijenili najviom
ocjenom (5,59) iako je ta ocjena znatno nia od ocjene turista, te znatno je
iznad prosjene ocjene Kvarnera (5,31). Najvia je ocjena dodijeljena klimi
(6.16) koju stanovnici percipiraju ak bolje od turista, pogotovo ispitanici u
Selcima (6,67). Najloije je ocjenjena ouvanost okolia (5,12) i to posebno u
Jadranovu (4,38) vjerojatno zbog velikog broja vikend-naselja, ime se
percipira naruena prirodna ravnotea. U okviru ove sub-regije su prirodni
resursi dobili najviu prosjenu ocjenu u Selcima (6,13), dok je najloije
ocijenjena ua turistika destinacija Jadranovo (5,19).

105

Svi elementi iz kategorije stanovnitvo i zaposleni su ocijenjeni dobrom
prosjenom ocjenom (5,32),koja je ovu grupu pokazatelja svrstala na drugo
mjesto u rangu, to je znatno vie od prosjeka Kvarnera (4,64), gdje je ova
grupa elemenata takoer na drugom mjestu. Ljubaznost stanovnitva (5.39) i
ljubaznost zaposlenih u turizmu (5.37) je ocijenjena neto vie znanje stranih
jezika zaposlenih u turizmu (5.20) ali uz naglasak da iste kategorije turisti jo
bolje valoriziraju. Prosjeno su najvie ocjene ovim kategorijama dodijeljene od
strane stanovnika Selca (5,72) a najloije od stanovnika Crikvenice (4,92).


Po ocjeni stanovnitva je ova grupa pokazatelja svrstana na posljednje mjesto
(4,74), iako je to znatno bolja ocjena od prosjeka Kvarnera (4,39) gdje je ova
skupna elemenata pozicionirana na vie, etvrto mjesto. Osjeaj sigurnosti i
zatite je najbolje pozicionirani element (5,18), to je velika vrijednost svake,
pa i ove sub-regije na Kvarneru. Ostali elementi su znatno nie vrednovani
(5,58 - 5,61), to znai da bi po preporuci stanovnitva trebalo poraditi na
veoj dostupnou turistikim informacijama prije dolaska turista u destinaciju,
poboljati turistiku signalizaciju, kao i ponudu suvenira. Openito su stanovnici
u ovom segmentu znatno kritiniji od turista.


Elementi organiziranosti destinacije su prema ocjeni stanovnitva rangirani na
etvrto mjesto (4,88), to je znatno vie od prosjeka Kvarnera (4,48) neovisno
to su ovi elementi turistike ponude pozicionirani na tree mjesto. U strukturi
elemenata treba izdvojiti etnice (5,40), prometnu dostupnost (5,38) i radno
vrijeme ugostiteljskih objekata (5,26), koji su po ocjeni stanovnitva veoma
visoko rangirani. Najloije ocijenjeni elementi turistike ponude ove sub-regije
su parkiralita (3,87), kao i u veini ostalih turistikih destinacija Kvarnera, gdje
predstavljaju usko grlo turistikog razvoja. Prosjeno najviu ocjenu je po
miljenju stanovnitva dobila organiziranost ponude u Selcima (5,33), dok je
ona najloije ocijenjena u Crikvenici (4,64).

106
3.8.5 Sadraji

Stanovnici su sadraje u sub-regiji Crikveniko-vinodolska rivijera razvrstali na
visoko tree mjesto (4,98), to je znatno vie od prosjeka Kvarnera (4,07),
gdje su sadraji pozicionirani na posljednje, peto mjesto u grupi istraivanih
elemenata turistike ponude. Po ocjeni stanovnitva, najviu ocjenu zasluuju
objekti za smjetaj (5,25) neovisno o tome to je znatan dio smjetajnih
kapaciteta izvan funkcije i negativno utjee na kvalitetu ukupne ponude. Visoko
su ocijenjeni i ugostiteljski objekti (5.13), kao i ponuda lokalne gastronomije
(4,69, ali uz naznaku da su istim kategorijama turisti dali znatno vie ocjene.
Povijesno kulturna batina (5,02) je po ocjeni stanovnitva takoer potencijal
ostvarivanja konkurentnih prednosti ove sub-regije. Najviu prosjenu ocjenu
svim elementima ponude u ovoj grupi su dali stanovnici Selca (4,98), dok su
najloije ocijenjeni sadraji u Jadranovu (4,73).

3.8.6 Elementi turistike ponude kojima su stanovnici Crikveniko -
vinodolske rivijere najvie i najmanje zadovoljni

Tablica koja slijedi pokazuje rang elemenata turistike ponude, koje su
stanovnici Crikveniko-vinodolske rivijere ocijenili najviom ocjenom (TOP
10+), suprotstavljeno elementima turistike ponude sa kojima su po njihovom
miljenju turisti najmanje zadovoljni (TOP 10-).

Stanovnici Crikveniko-vinodolske rivijere stavljaju naglasak prvenstveno na
prirodne (klima, ljepota krajolika, istoa mora, etnice) i kadrovske resurse
(ljubaznost stanovnitva, ljubaznost zaposlenih u turizmu, znanje stranih jezika
zaposlenih u turizmu), te na neke organizacijske i sadrajne elemente ponude.
Percepcija stanovnitva se neto razlikuje od percepcije turista, koji uz prirodne
resurse posebno izdvajaju ocjeaj sigurnosti i zatite ali i lokalnu gastronomiju.

Neovisno to su sadraji na Crikveniko-vinodolskoj rivijeri visoko ocijenjeni,
prema ocjeni stanovnitva bi iste trebalo jo unaprijediti i to posebno u
segmentu ponude skupova i kongresa, nautikoj i zdravstveno-turistikoj
ponudi te dogaajima, ali i na planu unapreeja kulturnih dogaanja, na nain
da te informacije budu turistima pravovremeno dostupne i prije dolaka u
destinaciju.

Kao i u veini destinacija na Kvarneru, prisutan je problem parkiralita i
lokalnog prometa, a stavlja se na vagu i odnos cijene i kvalitete. Stanovnitvo
ne percipira, poput turistia, guve na plaama kao problem.

107
ponude Crikveniko-vinodolske rivijere
kojima su stanovnici najvie
zadovoljni (TOP 10+)
kojima su stanovnici najmanje
zadovoljni (TOP 10-)
1.
Klima 6,16
1.
2. Ljepota krajolika 5,57 2. Nautika ponuda 3,68
3. istoa mora 5,53 3. Dogaaji 3,80
4.
etnice 5,40
4.
Parkiralita 3,87
5.
Ljubaznost
stanovnitva
5,39
5.
turizam
3,96
6.
6.
7.
u turizmu
5,37
7.
8.
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata
5,26
8.
Odnos cijene i kvalitete 4,37
9.
9.
Lokalni promet 4,53
10.
zaposlenih
u turizmu
5,20
10.
prije
4,58

3.9 Stavovi stanovnika o elementima turistike ponude Gorskog
kotara

Stavovi stanovnika o elementima turistike ponude Gorskog kotara analizirati
e se s obzirom na lokaciju i mogunosti ponude, to znai da se u prvi plan
nee stavljati elementi ponude znaajni za priobalne destinacije, a to je istoa
mora, ureenost i istoa plaa, guve na plaama, nautika ponuda i sl. U
analiziranju odgovora e se sagledati oni elementi turistike ponude koji su
primjereniji lokaciji ove sub-regije.

108
3.9.1 Zadovoljstvo stanovnitva elementima turistike ponude
Gorskog kotara

U istraivanju stavova stanovnitva turistike sub-regije Gorski obuhvaene su
sljedee ue turistike destinacije: Brod Moravice, abar, Delnice, Fuine,
Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko.

Gorskog kotara

za sub-regiju GORSKI KOTAR
B
r
o
d

M
o
r
a
v
i
c
e

a
b
a
r

D
e
l
n
i
c
e

F
u
i
n
e

L
o
k
v
e

M
r
k
o
p
a
l
j

R
.
G
o
r
a

V
r
b
o
v
s
k
o

S
k
r
a
d

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Klima 4,46 4,8 5,64 4,67 5,53 5,07 4,85 4,86 4,9 4,98
Ouvanost okolia 5,77 5,6 5,55 5,87 5,53 5,27 5,55 5,51 5,19 5,54
istoa mora 4,5 6 5,18 3 (4,67)
5,29 5,63 5,91 5,78 5,89 5,60 5,56 5,41 4,86 5,55
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 4,85 5 4,55 6 4,73 4,87 4,85 4,43 4,56 4,87
u turizmu
3,85 3,9 3,64 4,77 3,8 3,6 3,95 3,61 3,84 3,88
4,64 4,80 4,28 5,30 4,11 4,38 4,53 4,98 4,35 4,60
3,31 3,4 4 4,93 3,8 3,6 3,98 4,27 4 3,92
u destinaciji
3,62 3,7 4,18 4,93 4,6 4,4 4,13 4,37 4,66 4,29
Suveniri 2,46 3,6 4 5,27 3,53 3 3,3 3,93 3,64 3,64
3,68 4,05 4,36 5,27 4,22 4,10 4,14 4,56 4,35 4,30
Prometna dostupnost 4,77 4,1 5,09 6 5,4 4,4 5,57 5,44 3,74 4,95
Lokalni promet 4,46 4,4 4,36 4,13 4,33 3,33 4,89 4,5 3,3 4,19
Parkiralita 3,23 4,6 5,09 3,7 4,93 4 4,49 4,23 4,42 4,30
Ureenost mjesta 4,62 4,7 5,55 5,53 4,27 4,07 4,62 4,59 4,4 4,71
etnice 4,5 5,2 5,82 5,87 5,27 3,87 4,15 4,48 4,8 4,88
Parkovi i zelene povrine 5,46 5,9 6,27 5,87 5,6 4,8 4,11 4,82 4,56 5,27
Ureenost i istoa plae 5,5 - - - - - - 4,24 - (4,87)
Guve na plaama 3 - - - - - - 4,36 - (3,68)
Djelatnosti
4,38 4 3,82 4,73 5,4 4,07 4,6 3,91 4,8 4,41
Radno vrijeme ugostiteljskih 4,62 4,5 4,36 4,67 5,2 5,27 4,98 4,2 4,14 4,66

109
Objekata
Trgovine 4,77 4,4 4,18 5,13 5,13 5,93 5,09 4,27 5,16 4,90
4,51 4,67 4,93 5,03 4,99 4,38 4,71 4,45 4,34 4,67
SADRAJI
Dogaaji 3,85 3,7 3,64 4,93 3,13 3,4 3,72 4,11 3,36 3,76
Povijesno-kulturna batina 5,15 5 5,27 5,13 4,07 3,2 4,02 4,51 3,9 4,47
Sadraji za djecu 3,17 3,7 4,64 4,2 3,67 3,07 2,94 4,16 3,71 3,70
Ugostiteljski objekti 2,92 5,2 5 5,6 4,67 4,93 5,36 4,11 2,92 4,52
Kulturni sadraji 3,69 3,9 4,55 4,4 3,53 3,2 3,79 4 3,48 3,84
Zabavni sadraji 3,23 3,7 3,82 3,93 3 2,87 3,36 3,89 3,3 3,46
Turizam
1,92 2,9 2,64 3,47 2,43 2,77 2,23 3,5 2,98 2,76
Nautika ponuda 4 3,33 5 4,04 4,09
Ponuda izleta 2,77 3,7 4,2 4,2 4,07 3,53 3,09 4,4 3,52 3,72
Lokalna gastronomija 2,67 5,9 4,45 5,93 4 3,2 4,72 4,95 3,3 4,35
Odnos cijene i kvalitete 3 4,2 4,73 5 4,53 4,4 4,19 4,32 3,58 4,22
3,21 4,11 4,16 4,58 3,69 3,46 3,81 4,10 3,37 3,83
Prosjek za sub-regiju
Gorski kotar
4,27 4,65 4,73 5,19 4,57 4,38 4,55 4,70 4,25 4,58


Po ocjeni stanovnitva, gorski kotar raspolae znaajnim prirodnim resursima
(5,55), koji su pozicionirani na prvo mjesto, kao i na razini Kvarnera (5,31),
iako sa znatno viom prosjenom ocjenom. Na visoku prosjenu ocjenu
znaajno utjee percepcija stanovnika vezana za ljepotu krajolika (6,44), koja
je ak i via od one koju percipiraju turisti (6.32). Klima znatno loije ocijenjena
(4,98) iako ona moe biti odreena prednost u vrijeme ljetnih vruina. Najbolje
su ocijenjeni ovi elementi u turistikoj destinaciji Lokve (5,89), dok je najnia
ocjena dodijeljena od stanovnika turistikoj destinaciji Skrad (4,86).


stranih jezika stanovnici su ocijenili prosjenom ocjenom 4,60, to je ove
elemente turistike ponude rangira na tree mjesto, a to je neto ispod
prosjeka Kvarnera (4,64) gdje je ova grupa elemenata pozicionirana na drugo
mjesto. No, treba naglasiti da su ovoj grupi elemenata turisti dali puno viu
ocjenu (5,0). Najviu ocjenu zasluuje ljubaznost stanovnitva (4,80) a najniu

110
znanje stranih jezika (3,88). Pojedinano su u ovoj kategoriji najviu ocjenu
dobile Fuine (5,30) a najniu Lokve (4,11).


U veini promatranih destinacija Gorskog kotara, za turiste se osigurava po
miljenju ispitanih stanovnika visoka razina osjeaja sigurnosti i zatite (5.36),
iako je ova grupa elemenata u ukupnosti najloije rangirana, jer sa ocjenom
4,30 zauzima posljednje mjesto, za razliku od destinacije Kvarnera, gdje sa
ocjenom 4,39 zauzima neto vie etvrto mjesto. Posebno je niska prosjena
ocjena stanovnika za kategoriju ponude suvenira (3,64), no treba naglasiti da
ona znaajno varira od 2,46 u Brod Moravicama do ak 5,27 u Fuinama.
Najvia ocjena ovoj grupi elemenata je dodijeljena destinaciji Fuine (5,27) a
najnia Brod Moravice (3,68).


Stanovnici su organiziranost destinacije Gorski kotar (4,67) rangirali na visoko
drugo mjesto to je neto vie od prosjeka Kvarnera (4,48), gdje je ova grupa
elemenata turistike ponude rangirana na treem mjestu. Od elemenata
vezanih za organiziranost Gorskog kotara kao sub-regije stanovnitvo je
najbolje ocijenilo parkove i zelene povrine (5,27), prometnu dostupnost
(4,95), trgovine (4,90) i etnice (4,88), dok bi ostale elemente organiziranosti
svakako trebalo unaprijediti. Organiziranost destinacije je nabolje ocijenjena u
Fuinama (5,03) i Delnicama (4,93), a najloije u Skradu (4,34) i Vrbovskom
(4,45).

3.9.6 Sadraji

Sadraji su najloije ocijenjena grupa elemenata turistike ponude Gorskog
kotara (3,83), kao i na razini turistike destinacije Kvarner kao cjeline (4,07) no
ta ocjena je ovdje znatno nia. Od elemenata turistike ponude stanovnici su
najniu ocjenu dali skupovima i kongresima (2,64) te sadrajima za zdravstveni
turizam (2,76), dok su najbolje ocijenili kulturno-povijesnu batinu i objekte za
smjetaj (4,47). Po ocjeni stanovnitva se najbolji sadraji nude turistima u
Fuinama (4,58) a najloiji u Brod Moravicama (3,21).

111
3.9.7 Elementi turistike ponude kojima su stanovnici Gorskog
kotara najvie i najmanje zadovoljni

stanovnici u Gorskom kotaru najvie (TOP 10+) ili najmanje zadovoljni (TOP
10-).
Gorskog kotara
(TOP 10-)
2.
2.
turizam
2,76
3.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,36
3.
4.
Parkovi i zelene
povrine
5,27
4.
Suveniri 3,64
5. Klima 4,98 5. Sadraji za djecu 3,70
6. Prometna dostupnost 4,95 6. Ponuda izleta 3,72
7. Trgovine 4,90 7. Dogaaji 3,76
8. etnice 4,88 8. Sportski sadraji 3,81
9.
turizmu
4,87
9.
10.
10.
zaposlenih
u turizmu
3,88

Elementi turistike ponude kojima su stanovnici u Gorskom Kotaru najvie
zadovoljni su prvenstveno prirodni resursi (ljepota krajolika, ouvanost okolia,
parkovi, etnice i zelene povrine, te klima), posebno se istie osjeaj
sigurnosti i zatite te prometna dostupnost. Kao prioritet se istiu i kadrovski
resursi odn. ljubaznost zaposlenih u turizmu i ljubaznost stanovnitva. S druge
strane stanovnici su svjesni nedostatka sadraja znaajnih za turistiku ponudu
i to najvie infrastrukture za odravanje skupova i kongresa i za zdravstveni
turizam ali i drugih relevantnih sadraja (zabavni, sportski, kulturni), nedostaju
kvalitetni autohtoni suveniri, a i prepoznatljivi dogaaji. Po ocjeni stanovnitva
bi i znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu trebalo biti bolje.

112
3.10 Stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude Otoka
Krka

Anketnim istaivanjem se ocjenjivalo zadovoljstvo stanovnitva elementima
turistike ponude turistikih destinacija u okviru sub-regije Otok Krk, gdje
spada Baka, Dobrinj, Grad Krk, Malinska, Njivice, Omialj i Punat.

sub-regije Otok Krk

za sub-regiju OTOK KRK

B
a
k
a

D
o
b
r
i
n
j

G
r
a
d

K
r
k

M
a
l
i
n
s
k
a

N
j
i
v
i
c
e

O
m
i
a
l
j

P
u
n
a
t

V
r
b
n
i
k

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

PROSTOR-RESURSI OKOLI
Klima 5,56 6 5,8 5,85 5,47 6,12 3 5,47 5,41
Ljepota krajolika 5,96 6,3 5,82 6,19 5,79 5,65 5,47 6,07 5,91
Ouvanost okolia 5,15 5,4 5,53 5,39 5,05 4,47 4,47 5,2 5,08
istoa mora 5,65 5,73 5,65 6,15 5,53 4,71 4,82 6,17 5,55
5,58 5,86 5,70 5,90 5,46 5,24 4,44 5,73 5,49
Ljubaznost stanovnitva 4,72 4,8 5,62 5,39 4,58 5,29 1,53 5,13 4,63
u turizmu
4,81 4,83 5,71 5,25 5 5,47 2,32 4,73 4,77
4,56 4,37 5,15 4,87 4,63 4,76 2,24 4,57 4,39
4,70 4,67 5,49 5,17 4,74 5,17 2,03 4,81 4,60
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,64 6,07 5,6 5,46 5,47 4,65 5,76 6,3 5,62
Turistike inform prije
4,43 3,8 4,78 4,9 4,53 4,18 5,35 3,53 4,44
u destinaciji
4,87 3,97 4,76 4,82 4,42 4,59 5,12 4,9 4,68
Suveniri 4,34 3,57 4,82 4,48 4,16 3,94 4,29 4,86 4,31
4,82 4,35 4,99 4,92 4,65 4,34 5,13 4,90 4,76
Prometna dostupnost 4,88 4,7 4,89 5,54 5,05 5,29 5,85 3,5 4,96
Lokalni promet 4,38 4,13 4,44 4,7 4,37 4,71 5,06 2,93 4,34
Parkiralita 4,1 3,7 4,25 4,03 3,79 3,82 5,24 4,37 4,16
Ureenost mjesta 4,91 5,43 5,33 5,24 4,37 4,82 4,44 4,57 4,89
Urbana skladnost 4,67 4,17 4,89 4,36 4,21 4,53 4,41 3,97 4,40
etnice 4,67 4,2 4,96 5,61 5 5,06 4,06 3 4,57
Parkovi i zelene povrine 4,91 4,97 5,09 5,21 4,74 4,94 4,59 4,63 4,89
Ureenost i istoa plae 4,99 5,3 5,31 5,46 4,74 3,82 4,82 5,1 4,94
Guve na plaama 4,72 4,17 4,55 4,64 4,37 4,41 5,47 4,41 4,59
Radno vrijeme uslunih 4,68 5,47 4,53 5,03 3,84 3,76 5,44 4,43 4,65

113
Objekata
5,15 5,6 4,67 5,19 4,11 4,53 5,76 5,93 5,12
Trgovine 4,75 5,33 4,73 5,04 4,16 4,94 4,24 4,7 4,74
4,73 4,76 4,80 5,00 4,40 4,55 4,95 4,30 4,69
SADRAJI
Dogaaji 4,71 4,6 5,05 4,85 4,47 4,76 4,18 4,87 4,69
Povijesno-kulturna batina 5,56 5,33 5,56 4,93 4,58 5,12 5,35 6,13 5,32
Sadraji za djecu 3,99 4,2 4,76 4,96 3,84 3,06 3,76 3,4 4,00
Objekti za smjetaj 5,1 5,17 5,13 5,19 4,63 4,76 5,06 5,23 5,03
Ugostiteljski objekti 5,13 5,33 5,2 5,24 4,58 4,94 4,09 5,9 5,05
Kulturni sadraji 4,65 4,6 4,8 4,66 4,05 4,53 4,35 4,8 4,56
Zabavni sadraji 4,27 4,73 4,45 4,42 3,79 3,94 4,74 4,53 4,36
Sportski sadraji 3,87 3,5 3,98 4,27 3,58 3,47 4,97 2,6 3,78
Skupovi i kongresi 3,23 2,47 3,47 3,73 2,89 3,06 4,65 2,03 3,19
Turizam
3,13 2,63 3,4 3,09 3,28 2,35 3,91 1,77 2,95
Nautika ponuda 3,92 3,17 4,67 4,13 3,63 3,88 3,88 2,73 3,75
Ponuda izleta 4,1 3,6 5,31 5,06 4,11 4,12 3,35 2,77 4,05
Lokalna gastronomija 4,51 5,13 5,44 5,03 4,32 3,65 2,32 5,5 4,49
Odnos cijene i kvalitete 4,1 4,83 4,73 4,55 3,74 3,53 2,24 4,9 4,08
4,31 4,24 4,71 4,58 3,96 3,94 4,06 4,08 4,23
Prosjeno na razini
sub-regije OTOK KRK 4,78

4,78

5,14

5,11

4,64

4,65

4,12

4,76 4,75


Stanovnitvo je na prvo mjesto pozicioniralo elemente prirodnih resursa,
prostora i okolia u svim turistikim destinacijama sub-regije Otok Krk (5,49),
to je i neto vie od prosjeka Kvarnera. Izdvojiti treba ljepotu krajolika (5,91)
kao najvie ocijenjeni element turistike ponude, te ouvanost okolia (5,08)
kao najloiji, a zbog sve prisutnije apartmanizacije i betonizacije prostora. Svi
elementi turistike ponude su nabolje ocijenjeni u Malinskoj (5,90), a najloije
u Puntu (4,44)


stranih jezika(4,60) stanovnitvo Otoka Krka je ocijenilo neto niom ocjenom
od prosjeka Kvarnera (4,64), gdje se ova grupa elemenata pozicionirala na
drugo mjesto, dok je na Otoku Krku tek na etvrtom mjestu. Ocjene koje je
dalo stanovnitvo vlastitoj ljubaznosti u ophoenju sa turistima (4,63) je

114
znatno nie od ocjene koju su toj kategoriji dodijelili turisti (5.62), isto je i u
drugim kategorijama, gdje su stanovnici ljubaznost zaposlenih u turizmu
ocijenili ocjenom 4,77, a turisti sa 5.79, odnosno za znanje stranih jezika u
turizmu su stanovnici dali ocjenu 4,39 a turisti 5,68. Navedeno potvruje da je
kritinost stanovnitva vea i da to motivira na pozitivne pomake. Kadrovski
resursi su od lokalnog stanovnitva prosjeno najbolje ocijenjeni u turistikoj
destinaciji Grad Krk (5,49) a najloije u turistikoj destinaciji Punat (3.03).


Sa ocjenom 4,76, sub-regija Otok Krk je po ocjeni stanovnitva pozicionirana
na drugo mjesto po prepoznatljivosti, sigurnosti i informiranosti gostiju, to je
bolje od prosjeka Kvarnera (4,39) gdje je ova grupa elemenata pozicionirana
tek na etvrtom mjestu. Kao i u veini promatranih destinacija i na Otoku Krku
je najvie ocijenjen element osjeaja sigurnosti i zatite (5.62) to je samo
neznatno nie, no to su taj element ocijenili turisti. Stanovnici znatno niim
ocjenama kategoriziraju dostupnost turistikim informacijama, turistiku
signalizaciju (4,68 - 4,44), dok je i ovdje ponuda suvenira najloije ocijenjena
(4,31). U ovoj kategoriji je po svim elementima najvie ocijenjen Punat (5,13)
a najloije Dobrinj (4,35).


Elementi turistike ponude koji spadaju u organiziranost destinacije Otok Krk
su s ocjenom 4,69 pozicionirani na tree mjesto u rangu, to je ista pozicija
kao i za prosjek Kvarnera (4,48) iako sa viom prosjenom ocjenom. Najviu
prosjenu ocjenu zasluuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5,12) ali i
prometna dostupnost (4,96), to je izuzetno znaajno jer se radi o otonoj
turistikoj destinaciji. Najloije su ocijenjena parkiralita (4,16) kao i lokani
promet (4,34). Najviu prosjenu ocjenu u organiziranosti destinacija Otoka
Krka zasluuje po ocjeni stanovnitva Malinska (5,00), a najniu Vrbnik (4,30).

3.10.5 Sadraji

Sa prosjenom ocjenom 4,23 su na otoku Krku sadraji najloije ocijenjeni,
iako je to neto iznad prosjeka Kvarnera (4,07), iako su i ovdje rangirani na
petom mjestu. Od sadraja je nabolje rangirana kulturno-povijesna batina

115
(5,32), te kvaliteta ponude u ugostiteljskim objektima (5.05) i u objektima za
smjetaj (5,03). Najloije su ocijenjeni sadraji za zdravstveni turizam (2.95)
kao i ponuda skupova i kongresa (3,19). Najkvalitetnije sadraje po ocjeni
stanovnitva Otoka Krka nude Grad Krk (5,14) i Malinska (5,11), nasuprot
Puntu (4,12), gdje su sadraji ponude najloije ocijenjeni.

3.10.6 Elementi turistike ponude kojima su stanovnici Otoka Krka
najvie i najmanje zadovoljni

stanovnici Otoka Krka najvie (TOP 10+) ili najmanje zadovoljni (TOP 10-).
Otoka Krka
1.

1.
turizam
2,95
2.
Osjeaj sigurnosti i
zatite 5,62
2.
Skupovi i kongresi
3,19
3. istoa mora 5,55 3. Nautika ponuda 3,75
5.
Povijesno-kulturna
batina 5,32
5.
Sadraji za djecu
4,00
6.
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata
5,12
6.
Ponuda izleta
4,05
7. Ouvanost okolia 5,08 7. Odnos cijene i kvalitete 4,08
8. Ugostiteljski objekti 5,05 8. Parkiralita 4,16
9. Objekti za smjetaj 5,03 9. Suveniri 4,31
10. Prometna dostupnost 4,96 10. Lokalni promet 4,34

Stanovnici prvenstveno zadovoljni ljepotom krajolika Otoka Krka, te osjeajem
sigurnosti i zatite koju pruaju svojim gostima / turistima. Nude im visoku
razinu istoe mora, dobru klimu i raznovrsnu povijesno-kulturnu batinu.
Turistima se nudi raznovrsna punuda u kvalitetnim ugostiteljskim objektima i u
ovjektima za smjetaj, na nain da je radno vrijeme ugostiteljskih objekata
prilagoeno potrebama turista. Stanovici ocjenjuju da je prometna dostupnost
svih destinacija na Otoku Krku prihvatljiva.

116
S druge strane ocjenjuju neprihvatljivom nisku razinu ponude za zdravstveni
turizam, te neiskoritene mogunosti organiziranja skupova i kongresa. Kao
otonoj destinaciji zamjeraju neadekvatnu nautiku ponudu, neovisno o
postojanu marine Punat i drugih potencijalnih mogunosti. Nedostaju kvalitetni
sadraji za djecu, te ponuda prepoznatljivih izleta u blie i dalje destinacije.
Openito smatraju da odnos cijene i kvalitete nije uravnoteen u svim
segmentima. Poput ostalih turistikih destinacija Kvarnera, problem vide u
nedostatku parkiralita, neadekvatnom lokalnom prometu, te nedostatku
adekvatne ponude autohtonog suvenira.

3.11 Stavovi stanovnitva o elementima turistike ponude
Otoka Cresa, Otoka Loinja i Otoka Raba

Anketnim istaivanjem se ocjenjivalo zadovoljstvo stanovnitva elementima
turistike ponude sub-regija Otok Cres (Cres), Otok Loinj (Mali Loinj) i Otok
Rab (Lopar i Rab). Stanovnici ovih otoka su kritiniji od turista, jer su ukupnu
ponudu ocijenili prosjenom ocjenom 4,82 to je znatno nie od prosjene
ocjene koju su dali turisti (5.65).


za sub-regije OTOK CRES,
OTOK LOINJ I
OTOK RAB

OTOK
CRES

OTOK
LOINJ

OTOK
RAB
s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

Cres Mali Loinj Lopar Rab
Klima 5,55 6,47 5,7 6,28 6
Ljepota krajolika 6 6,42 6 6,35 6,19
Ouvanost okolia 5,78 5,65 4,63 4,99 5,26
istoa mora 6,08 6,29 5,27 5,29 5,73
5,85 6,21 5,40 5,73 5,80
Ljubaznost stanovnitva 5,22 4,75 4,4 4,41 4,70
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,04 4,92 4,77 4,66 4,85
Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 4,76 4,77 4,3 4,57 4,60
5,01 4,81 4,49 4,55 4,71
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,1 5,58 5,23 5,31 5,31
Turistike informacije prije dolaska u destinaciju 4,28 5,03 4,13 4,12 4,39
Turistika signalizacija u destinaciji 4,47 4,8 4,2 4,31 4,45

117
Suveniri 4,82 4,76 4,07 4,5 4,54
4,67 5,04 4,41 4,56 4,67
Prometna dostupnost 4,8 4,28 4,27 4,04 4,35
Lokalni promet 4,31 4,18 3,87 3,45 3,95
Parkiralita 3,76 3,95 3,43 3,15 3,57
Ureenost mjesta 5,04 5,02 4,6 5,06 4,93
Urbana skladnost 4,92 4,57 3,8 3,85 4,29
etnice 5,22 5,78 4,4 4,88 5,07
Parkovi i zelene povrine 5,02 5,36 4,93 5,68 5,25
Ureenost i istoa plae 4,73 5,05 4,2 4,71 4,67
Guve na plaama 4,16 4,86 4,17 4,57 4,44
Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine) 4,41 4,52 4,77 4,72 4,61
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 4,57 4,6 5,03 5,13 4,83
Trgovine 4,35 4,69 5 5,12 4,79
4,61 4,74 4,37 4,53 4,56
SADRAJI
Dogaaji 4,59 3,85 4,13 4,16 4,18
Povijesno-kulturna batina 5,45 4,96 4,67 5,28 5,09
Sadraji za djecu 4,43 4,84 4,31 3,51 4,27
Objekti za smjetaj 4,59 5,49 5,3 5,4 5,20
Ugostiteljski objekti 4,76 5,01 5,13 5,19 5,02
Kulturni sadraji 4,92 4,35 4,23 4,26 4,44
Zabavni sadraji 4,35 3,65 4,07 3,97 4,01
Sportski sadraji 4,18 4,36 3,9 3,21 3,91
Skupovi i kongresi 3,83 4 2,9 3,04 3,44
Sadraji za zdravstveni turizam 4,44 4,66 2,53 2,54 3,54
Nautika ponuda 4,63 4,87 3,7 3,9 4,28
Ponuda izleta 4,61 5,26 4,32 4,66 4,71
Lokalna gastronomija 5,04 4,83 4 5,03 4,73
Odnos cijene i kvalitete 4,88 4,39 3,83 4,33 4,36
4,60 4,63 4,07 4,18 4,37
Prosjek za sub-regije
OTOK CRES, OTOK LOINJ
I OTOK RAB

4,95

5,08

4,55

4,71

4,82


Stanovnici ovih triju otonih sub-regija su visoko ocijenili prirodne resurse
kojima ove turistike destinacije obiluju (5,80), to ih svrstava na prvo mjesto
kao i u ostali turistikim destinacijama Kvarnera (5,31), iako su te ocjene
znatno vie. Prvenstveno smatraju kvalitetnom ljepotu krajolika (6,19) i klimu
(6,00). istoa mora (5,73) je takoer visoko pozicionirana, dok su najvie
kritini prema ouvanosti okolia (5,26), jer su svjesni negativnih utjecaja
apartmanizacije i betonizacije na razini pojedinih turistikih destinacija. Prema

118
ocjeni stanovnitva su prirodni initelji najkvalitetniji u Malom Loinju (6,21) a
najmanje kvalitetni u Loparu na Otoku Rabu.


Kadrovski resursi ovih otonih destinacija su pozicionirani na visoko drugo
mjesto (4,71) kao i za turistiku destinaciju Kvarner (4,64), iako su i ove ocjene
neto vie od prosjeka Kvarnera. Posebno je naglaena ljubaznost zaposlenih u
turizmu (4,85), koja je po ocjeni turista jo i via (6.05). Slijedi ljubaznost
domicilnog stanovnitva (4,70) koja je i ovdje nia od ocjene turista (5.40), a
slijedom toga i znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu (4,60) koje je po
ocjeni turista znatno vie (5.82). Jedino se za turistiku destinaciju Otoka Cres
te ocjene bitno razlikuju, jer je stanovnitvo svoju ljubaznost ocijenilo ocjenom
5,01 a turisti to nisu na taj nain percipirali (3.03).


Kao i u veini promatranih destinacija, i na ovim kvarnerskim otocima (Cres,
Loinj, Rab), stanovnici smatraju da su turistima osigurali visok osjeaj
sigurnosti i zatite (5,31), iako se turisti osjeaju i vie od toga (6.06). Prema
prosjenoj ocjeni 4,67 ova je grupa elemenata turistike ponude razvrstana na
tree mjesto, to je znatno povoljnije od prosjeka Kvarnera (4,39) gdje se ista
nalazi na etvrtom mjestu u rangu. Ostali elementi su neto nie (4,54 - 4,39)
iako ne i loe valorizirani. Najbolje je u ovoj grupi ocijenjena turistika
destinacija Mali Loinj (5,04) a najloije Lopar (4,41).


Organiziranost destinacije je sa prosjenom ocjenom 4,56 razvrstana na
etvrto mjesto, to je via ocjena od prosjeka Kvarnera (4,48) iako su elementi
organiziranosti destinacije na Kvarneru razvrstani na vie tree mjesto.
Posebno su dobre ocjeni parkovi i zelene povrine (5,25) i etnice (5,07), kao i
ureenost mjesta (4,93). Iako su loe ocijenjena parkiralita (3,57) i lokalni
promet (3,95) ove su ocjene neto bolje od mnogih turistikih destinacija na
Kvarneru. Tako stanovnitvo Cresa smatra da je njihova turistika destinacija
najbolje organizirana, a stanovnitvo Lopara je ovim elementima turistike
ponude najmanje zadovoljna.

119
3.11.5 Sadraji

Sadraji su razvrstani na posljednje mjesto (4,37) sa ocjenom koja je neto
via od prosjeka Kvarnera (4,07), to znai da su stanovnici ovih otonih
destinacija prosjeno vie zadovoljni sadrajima od ostalih turistikih destinacija
Kvarnera. Najbolje su ocijenili objekte za smjetaj (5,20), kulturno-povijesnu
batinu (5,09), kao i ponudu u ugostiteljskim objektima (5,02), koja ukljuuje i
lokalnu gastronomiju (4,73). Sve navedene sadraje na najvioj razini nudi po
ocjeni stanovnitva Mali Loinj (4,63), a na najnioj Lopar (4.07).

3.11.6 Elementi turistike ponude kojima su stanovnici Otoka Cresa,
Otoka Loinja i Otoka Raba najvie i najmanje zadovoljni

Tablice koje slijede pokazuju rang elemenata turistike ponude najprije skupno
za sve tri otone sub-regije, a zatim posebno za Otok Cres, Otok Loinj i Otok
Rab, a na nain da su izdvojeni elementi sa kojima su stanovnici ovih
destinacija najvie (TOP 10+) ili najmanje zadovoljni (TOP 10-).

Tablica 54: Ukupnost zadovoljstvo stanovnika Otoka Cresa, Otoka
Loinja i Otoka Raba elementima turistike ponude ovih otonih
destinacija
2.
Klima 6,00
2.
turizam
3,54
4.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,31
4.
5. Ouvanost okolia 5,26 5. Lokalni promet 3,95
6.
Parkovi i zelene
povrine
5,25
6.
7. Objekti za smjetaj 5,20 7. Dogaaji 4,18
8.
Povijesno-kulturna
batina
5,09
8.
9. etnice 5,07 9. Nautika ponuda 4,28
10. Ugostiteljski objekti 5,02 10. Urbana skladnost 4,29

120
Stanovnici ovih otonih destinacija na prvo mjesto stavljaju ljepotu krajolika
kao najveu konkurentsku prednost ovog podneblja. Slijedi visoko mjesto koje
zauzimaju povoljna klima i istoa mora, pogotovo za jo uvijek dominantni
segment ponude sunca i mora. Najjai adut globalnih turistikih kretanja je
osjeaj sigurnosti i zatite za turiste, koji su stanovnici ovih otonih
destinacija visoko percipirali. Stanovnici smatraju da je boravak u ovim otonim
turistikim destinacijama ugodan, jer mogu ponuditi turistima ouvani okili,
brojne parkove, zelene povrine i etnice, te bogatu kulturno povijesnu batinu,
te ureene smjetajne i ugostiteljske objekte svih kategorija, sa visokom
kvalitetom ponude.

S druge strane, zamjera se turistikom menadmentu na izrazito niskoj razini u
ponudi sadraja za skupove i kongrese te za zdravstveni turizam. Kronino
nedostaju parkiralini prostori, a lokalni promet nije adekvatno organiziran.
Pored toga bi trebalo unaprijediti sportske i zabavne sadraje te sadraje za
djecu. Po ocjeni stanovnitva bi bilo mogue podignuti i razinu dogaaja koji se
nude turistima, kao i nautiku ponudu, koja se prirodno povezuje sa ovom
lokacijom. Takoer procjenjuju da bi trebalo podignuti urbanu skladnost, kako
bi ukupni dojam turista bio cjelovitiji. Kako se kvaliteta pojedinih elemenata
razlikuje izmeu ovih otonik sub-regija, u nastavku e se prikazati podaci za
svaku otonu sub-regiju kao cjelinu.

Tablica 55: Zadovoljstvo stanovnika Otoka Cresa elementima turistike
ponude
3. Ouvanost okolia 5,78 3. Guve na plaama 4,16
5.
Povijesno-kulturna
batina
5,45
5.
prije dolaska u
destinaciju
4,28
6. etnice 5,22 6. Lokalni promet 4,31
7. Ljubaznost stanovnitva 5,22 7. Trgovine 4,35
8.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,10
8.
9.
9.
djelatnosti (banke,
trgovine)
4,41
10.
turizmu
5,04
10.

121
Struktura najbolje i najloije rangiranih elemenata turistike ponude se
razlikuje na Cresu u odnosu na prsjek otonih destinacija. Najviu ocjenu su
stanovnici otoka Cresa dali istoi mora i ljepoti krajolika, a slijedi ouvanost
okolia, klima, etnice i ureenost mjesta. Visoko je rangirana povijesno-
kulturna batina, kao i kadroski resursi (ljubaznost stanovnitva i ljubaznost
zaposlenih u turizmu). Stanovnici su meu elementima u kategoriji top 10+
istaknulu i osjeaj sigurnosti i zatite turista, a smatraju i da imaju ureena
mjesta na razini turistike destinacije.

Najniom ocjenom su ocijenjena parkiralita, iako je ta ocjena znatno via od
ocjena za ovaj element turistike ponude na mnogim priobalnim destinacijama
Kvarnera. Stanovnici Cresa smatraju da bi trebalu unaprijedii ponudu za
skupove i kongrese, sportske sadraje i sadraje za djecu. Takoer predlau da
se dodatno urede prostori, kako bi se smanjile guve na plaama. Potrebno bi
bilo bolje informirati goste o mogunostima ponude Otoka Krka i prije no to
gosti dou u destinaciju, trebalo bi unaprijediti ponudu u trgovinama, te
prilagoditi radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine) stvarnim
potebama gostiju. Kako je veina ocjena u kategoriji TOP 10- iznad 4,
navedeno se ne bi trebalo tretirati kao problem, ve kao poticaj da se bolje
iskoriste mogunosti koje ova turistika destinacija prua.

Tablica 56: Zadovoljstvo stanovnika elementima turistike ponude
Otoka Loinja
2. Ljepota krajolika 6,42 2. Dogaaji 3,85
4. etnice 5,78 4. Skupovi i kongresi 4,00
5.
5.
Lokalni promet 4,18
6.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,58
6.
7. Objekti za smjetaj 5,49 7. Kulturni sadraji 4,35
8.
Parkovi i zelene
povrine
5,36
8.
9. Ponuda izleta 5,26 9. Odnos cijene i kvalitete 4,39
10.
Ureenost i istoa
plae
5,05
10.
djelatnosti (banke,
trgovine)
4,52

razlikuje na Otoku Loinju se neto razlikuje u odnosu na prikazani prsjek triju
otonih destinacija. Najviu ocjenu su stanovnici Otoka Loinja dali dobroj

122
klimi, koja je i u prolosti bila motiv dolaska na otok i temelj razvoja
zdravstvenog turizma. Slijedi ljepota krajolika i istoa mora, kao tri najvie
rangirana elementa turistike ponude, kojima treba dodati etnice, parkove i
zelene povrine, ouvanost okolia i ureenost i istou plaa. Po ocjeni
stanovnitva turisti imaju osjeaj da su u ovoj turistikoj destinaciji sigurni i
zatieni. Visoko je ocijenjena i kvaliteta objekata za smjtaj, ali istovremeno
ne i ugostiteljskih objekata odn. lokalne gastronomije. Ovo je jedna od rijetkih
destinacija gdje je ponuda izleta smjetana u TOP 10+, pa ju treba posebno
izdvojiti.

Najniom ocjenom su ocijenjeni zabavni sadraji i dogaaji, na to se
nadovezjuju ve tradicionalno niske ocjene za parkiralita, skupove i kongrese i
neorganiziranost lokalnog prometa. Evidentno je da ova zanimljiva otona
destinacija ima problema sa prometnom dostupnou, to su stanovnici dobro
percipirali. Iako u ovoj kategoriji, neto su bolje pozicionirani kulturni i sportski
sadraji, kao i radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine.). Openito
stanovnivo misli da odnos cijene i kvalitete nije dobro izbalansiran i da bi
trebalo istraiti i uskladiti ove relacije. Moe se primijetiti da ova destinacija nije
istakla problem sadraja za zdravstveni turizam, to je u skladu sa njenom
povijesnom tradicijom i resursima koje posjeduje, a koji bi trebali biti jo bolje
iskoriteni za razvoj ovog oblika selektivne turistike ponude, koja nedvojbeno
uz kulturnu ponudu (Apoksiomen i sl.) moe doprinijeti produenju turistike
sezone i veem stupnju iskoritenja kapaciteta.
Tablica 57: Zadovoljstvo stanovnikaa elementima turistike ponude
Otoka Raba (turistike destinacije Rab i Lopar)
kojima su stanovnikai najvie
zadovoljni

1.
Ljepota krajolika
6,18

1.
turizam 2,54
3. Objekti za smjetaj 5,35 3. Parkiralita 3,29
4.
Parkovi i zelene
povrine 5,31
4.
Sportski sadraji
3,56
5. istoa mora 5,28 5. Lokalni promet 3,66
6.
Osjeaj sigurnosti i
zatite 5,27
6.
Nautika ponuda
3,80
7. Ugostiteljski objekti 5,16 7. Urbana skladnost 3,83
8.
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata 5,08
8.
Sadraji za djecu
3,91
9. Trgovine
5,06 9. Zabavni sadraji
4,02
10.
Povijesno-kulturna
batina 4,98
10.
4,08

123
razlikuje na Otoku Rabu i njegovim uim turistikim destinacijama u odnosu na
prikazani prsjek triju otonih destinacija. Najviu ocjenu su stanovnici Otoka
Raba dali dobroj ljepoti krajolika i klimi, ali su na visoko tree mjesto rangirali
kvalitetu objekata za smjetaj. Uz parkove i zelene povrine, te istou mora,
visoko su izdvojili sigurnost destinacije, kao znaajan initelj u odabiru
destinacije. Visoko su rangirani ugostiteljski objekti i njihovo radno vrijeme,
kvaliteta ponude u trgovinskoj mrei, ali i povijesno-kulturnu batinu.

Najniom ocjenom su ocijenjeni sadraji iza zdravstveni turizam, skupovi i
kongresi, te parkiralita i lokalni promet, ime se samo pridruuju mnogim
destinacijama Kvarnera u kojima su ti problemi takoer prepoznati kao problem
koji treba rjeavati. Ukazali su i na nedostatak sportskih i zabavnih sadraja,
kao i sadraja za djecu, te nedovoljno razvijenu nautiku ponudu, to ne bi
trebalo biti svojestveno otokim destinacijama. Uoeno je da je
apartmanizacijom i betonizacijom naruena urbana skladnost, ali i da je esto
naruen odnos cijene i kvalitete.

124

125

STAVOVI TURISTIKOG
MENADMENTA O
TURISTIKOJ PONUDI
KVARNERA I NJEGOVIH
DESTINACIJA

126

127
STAVOVA TURISTIKOG MENADMENTA O
TURISTIKOJ PONUDI KVARNERA I NJEGOVIH
DESTINACIJA

4.1. Upravljanje turistikom destinacijom

Upravljanje turistikom destinacijom je nuan zadatak suvremenog
destinacijskog menadmenta. Stoga se pokrenulo istraivanje vezano za izbor
modela oblikovanja destinacijskog menadmenta u turistikoj destinaciji
Kvarner. U ustrojavanu anketnog upitnika su koritene informacije o teorijskim
modelima i poslovnoj praksi ustrojavanja destinacijskog menadmenta u
svijetu
1
, tim vie to su istraivanja temeljena na iskustvima iz razvijenih
turistikih zemalja u EU, uz uvaavanje specifinosti obalnog, ruralnog ili
gradskog turizma
2
. Usporedbom rezultata navedenih istraivanja, a uz
uvaavanje specifinosti turistike destinacije Kvarner, ukazati e se na mogui
put izbora modela upravljanja turistikom destinacijom.

4.1.1. Izbor modela upravljanja turistikom destinacijom

Izbor modela ustrojavanja destinacijskog menadmenta treba temeljiti na
sustavnom sagledavanju i ocjenjivanju u teoriji poznatih i u praksi prihvatljivih
opcija. U praksi turistike destinacije Kvarner jo uvijek nije ustrojen
prepoznatljiv model upravljanja turistikom destinacijom, niti postoje jasna
pravila ustrojavanja i djelovanja destinacijskog menadmenta. Upravljanje
turistikom destinacijom se uglavnom temelji na vie ili manje uspjenom
usklaivanju interesa heterogenih struktura - nositelja turistike ponude, koji
su ujedno i temeljni nositelji odluivanja o turistikom razvoju. U upravljanju
turistikom destinacijom jo uvijek nedostaje "vodei autoritet" ali i

1
Usporediti sa: Luft,H.: Destination Management in Theorie und Praxis - Organisation und
Vermaktung von tourismusorten und Tourismusregionen, te EU - "A Manual for Evaluating the
Quality Performance of Tuurist Destinations and Services, Enterprise DG Publication,
European Communities, 2003.
2
Towards quality coastal tourism, IQM - Integrated Quality Management of coastal tourism
destinations; Towards quality rural tourism, IQM - Integrated Quality Management of rural
tourism destinations i Towards quality urban tourism, IQM - Integrated Quality Management of
urban tourism destinations, Enterprise Directorate-General Tourism Unit, Brussels, 1999.

128
organizacijski oblik u kojem e isti djelovati u pravcu ostvarenja ciljeva odrivog
turistike destinacije. Teorijska polazita i primjeri dobre prakse nude mogue
modele upravljanja turistikom destinacijom koji nisu jednoznano odreeni,
jer u praksi moe dominirati javni ili privatni sektor, sektor turistikih
asocijacija, profitnih ili neprofitnih kompanija odn. organizacija ili se uspjeno
ustrojavaju savezi javno-privatnog partnerstva. Dakle, u istraivanju su jasno
ponuene slijedee opcije:

o turistikom destinacijom upravlja javni sektor (destinacijski
menadment ine neprofitne udruge, fondovi ili razvojne slube,
financirane od strane jedinica lokalne ili regionalne samouprave)

o turistikom destinacijom upravlja privatni sektor (destinacijski
menadment ine udrueni predstavnici privatnog sektora)

o turistikom destinacijom upravlja sektor turistikih asocijacija
(destinacijski menadment ine turistike zajednice uz potporu
komercijalnih i ostalih turistikih organizacija)

o turistikom destinacijom se upravlja kroz izabrani oblik javno-privatnog
partnerstva (destinacijski menadment se formira podjelom funkcija
izmeu razliitih sudionika turistike ponude, turistikih asocijacija i
organa vlasti)

o turistikom destinacijom upravlja za to posebno ustrojena neprofitna
organizacija / udruga ili tu ulogu preuzima neka druga asocijacija (u
teoriji poznata kao DMO - Destination Management Organisation)

o turistikom organizacijom upravlja za to posebno ustrojena profitna
organizacija (u teoriji poznata kao DMC - Destination Management
Company), kao profesionalna usluna kompanija, specijalizirana za
osmiljavanje i organiziranje ponude atraktivnih sadraja, dogaaja,
aktivnosti, turistikih tura, prijevoza, logistike i sl.

Navedena polazita su bila temelj provedenog istraivanja, a s ciljem da se
ocijene stavovi menadmenta turistike destinacije Kvarner o tome koji bi
model trebalo prihvatiti. Rezultati istraivanja sagledati e su u kontekstu
stratekih opredjeljenja i ciljeva odrivog razvoja turistike destinacije Kvarner.
Naime, u suvremenim uvjetima heterogene turistike ponude, nije mogue
osigurati konkurentan turistiki proizvod na razini turistike destinacije, ako za
to nije osiguran najbolji model upravljanja, koji e turistiku destinaciju voditi
ka traenom cilju.

Stavovi turistikog menadmenta turistike destinacije Kvarner ukazuju na put
kojim treba ii u izboru modela, na kojem e se temeljiti uspjeno upravljanje
turistikom destinacijom Kvarner. U istraivanju je koritena likertova ljestvica

129
u kojoj 1 znai izrazito nisko, a 7 izrazito visoko odgovoran. Kakvi su
pojedinani stavovi menadmenta po pojedinim sub-regijama i uim turistikim
destinacijama unutar Kvarnera, prikazuje slijedea tabilica.
Tablica 58 : Izbor modela upravljanja turistikom destinacijom
Kvarner
Sub-regije i ue turistike destinacije unutar
KVARNERA
Javni
sektor
Privatni
sektor
Turistike
asocijacije
JPP DMC
Iii 2,00 4,00 3,50 6,00 2,00
Lovran 4,00 4,67 5,00 3,67 5,67
Matulji 3,50 6,00 7,00 6,50 6,50
Mo. Draga 5,89 5,44 5,56 5,56 5,56

OPATIJSKA
RIVIJERA
Opatija 3,83 3,83 4,50 6,00 5,50
Bakar 3,63 4,25 5,22 4,88 5,00
Jelenje 4,92 4,17 4,33 4,42 3,33
Kastav 4,00 4,00 4,50 4,33 4,00
Kostrena 3,17 3,69 4,54 4,92 4,15
Rijeka 4,59 4,35 5,65 5,31 4,75

RIJEKA I PRSTEN
Vikovo 4,13 3,88 5,00 4,75 4,00
Crikvenica 3,00 3,55 4,91 5,09 3,55
Novi Vinodolski 3,50 3,90 5,20 5,13 4,57
Selce 4,00 6,00 5,00 5,00

CVR- CRIKVENIKO-
VINODOLSKA RIVIJERA
Vinod.op. 4,70 3,30 6,50 5,80 5,00
Brod Morav. 3,40 3,00 3,00 1,60 2,60
abar 6,00
Delnice 4,09 4,27 4,82 5,18 5,00
Fuine 4,83 4,17 5,67 5,40 4,50
Lokve 5,83 7,00 7,00 6,83 6,17
Mrkopalj 2,67 5,00 4,00 4,25 4,33
Ravna Gora 6,00 4,00 7,00 1,00 1,00

GORSKI
KOTAR
Skrad 5,20 5,00 4,40 4,60 4,60
OTOK CRES Cres 4,00 7,00 5,00 6,00 5,00
Baka 3,79 4,79 5,14 4,71 5,36
Dobrinj 5,00 6,00 6,00 6,00 7,00
Grad Krk 4,29 3,43 6,00 4,86 4,29
Malinska -
Dubanica
3,93 4,50 5,64 5,07 5,50
Njivice 2,67 5,00 4,67 6,00 6,00
Omialj 2,67 5,00 5,00 5,67 4,75
Punat 6,00 4,00 5,00 4,50 5,50
ilo 5,00 4,67 5,67 5,50 6,50

OTOK KRK
Vrbnik 3,60 4,80 4,33 4,80 4,80
OTOK LOINJ Mali Loinj 3,44 5,11 5,78 5,40 4,44
Grad Rab 3,80 3,00 4,40 5,67 6,00
OTOK RAB Lopar 4,00 3,78 4,44 4,89 3,67

KVARNER - UKUPNO

4,04

4,32

5,09

5,02

4,66

Rezultati provedenog istraivanja na razini turistike destinacije Kvarner
ukazuju da sadanji turistiki menadment daje prednost sektoru turistikih

130
asocijacija (ocjena 5,09). Kako je sektor turistikih asocijacija u svijetu slian
ustroju sustava turistikih zajednica u RH, naglasak treba staviti na
prilagoavanje postojeeg sustava turistike zajednice, novim zahtjevima za
upravljanje turistikim destinacijama. Neto manju ocjenu (5,02) dobio je
model javno-privatnog partnerstva, koji se moe realizirati i u okviru sektora
turistikih asocijacija ali i kao zaseban model, a ovisno o opredjeljenju koje se
prihvati na regionalnom ali i nacionalnom planu (propisi koji reguliraju prava,
obveze i nain djelovanja svih elemenata u sustavu turistikih zajednica).

Tablica 59: Opredjeljenje menadmenta turistike destinacije za
model upravljanja turistikom destinacijom Kvarner
Model upravljanja
Sektor turistikih asocijacija 5,09
Javno-privatno partnerstvo 5,02
Profitna organizacija DMC 4,66
Privatni sektor 4,32
Javni sektor 4,04

Prisutna je i svijest o tome, kako bi za upravljanje pojedinim programima bilo
korisno ustrojiti profesionalne uslune kompanije, specijaliziranih za
osmiljavanje i organiziranje ponude atraktivnih sadraja, dogaaja, aktivnosti,
turistikih tura, prijevoza, logistike i sl. a poznate su pod nazivom DMC kao
kratice za Destination Management Company. Ideja, da turistikom
destinacijom upravlja privatni (ocjena 4,32) ili javni sektor (ocjena 4,04) nije
po miljenju destinacijskog menadmenta prioritetan pristup koji treba slijediti
u izboru modela za turistiku destinaciju Kvarner. Izabere li se odgovarajui
model upravljanja, nuno je osigurati zakonske, organizacijske, tehnoloke i
ostale pretpostavke, za ostvarenje strategije razvoja turistike destinacije. Od
destinacijskog se menadmenta oekuje da:

o ima jasnu misiju i viziju razvoja, temeljenu na naelima odrivosti
o koordinira sve sudionike turistike ponude u jasnom definiranju opih i
posebnih ciljeva odrivog razvoja
o osigurava pretpostavke za pripremu relevantnih informacija, na kojima
e se temeljiti ocjena donesene strategije i uinkovitost njene primjene
o osigura instrumente za kontinuirano poboljanje kvalitete i odnosa
prema okoliu, ije se mjerenje treba temeljiti na primjeni relevantnih
standarda (ISO 9001, ISO 14001, EMAS.)

Misija i vizija razvoja uih turistikih destinacija unutar sub-regija i turistike
destinacije Kvarner kao cjeline, mora se temeljiti na odrednicama Glavnog

131
plana razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, kao i na ostalim stratekim
dokumentima. U ostvarivanju vizije nuno je slijediti naela odrivog razvoja,
to podrazumijeva ostvarivanje ekonomskih, socio-kulturnih i ekolokih ciljeva,
na nain kako su definirani u Glavnom planu, a to su:
3

a) Ekonomski ciljevi (Turizam u funkciji razvoja gospodarstva; Kontinuirano
poboljanje kvalitete; Aktivnosti u funkciji produenja sezone; Inovacije i
razvoj novih turistikih proizvoda; Osvajanje novih trita; Poveanje
turistike potronje; Bolja struktura i via kvaliteta smjetajnih kapaciteta;
Smanjenje uvozne komponente; Vee zapoljavanje i mogunost razvoja
karijere; Proizvodnja autohtonih proizvoda; Poduzetnitvo i obrtnitvo kao
potpora)

b) Socio-kulturni ciljevi (Rast kvalitete ivota i blagostanje lokalnog
stanovnitva; Sigurnost i zatita turista i lokalnog stanovnitva; Ouvanje
kulturno-povijesne batine; Ouvanje lokalnog identiteta u uvjetima
globalizacije; Proimanje kultura)

c) Ekoloki ciljevi // zatita okolia (Primjena standarda i propisa o zatiti
okolia; Zatita prirodnih resursa; Racionalno koritenje energije -
alternativni izvori; Unapreenje infrastrukture; Monitoring zagaenja -
eko-bilance; Sprjeavanje vizualnog zagaenja prostora (prostorno
planiranje)

Od menadmenta turistike destinacije se oekuje da bude sposoban boriti se
sa sve otrijom konkurencijom, ali i da osigura polazita za kontrolu zahtjeva
investitora, kako bi realizacija projekata bila u skladu sa zatitom prirodnih i
kulturnih dobara, kao temeljnih razvojnih resursa turizma. Uz ope prihvaenu
ponudu sunca i mora, nuno je osigurati bogatstvo dogaaja i doivljaja,
pogotovo za razdoblja izvan ljetne sezone a u cilju stvaranja uvjeta za porast
iskoritenja kapaciteta.

U kreiranju turistikog proizvoda turistike destinacije, destinacijski
menadment treba uvaavati teorijska polazita i rezultate istraivanja
turistikog trita, potrebe ire javnosti ali i realne mogunosti nositelja
turistike ponude. Treba preuzeti lidersku funkciju u koordinaciji svih oblika
ponude a slijedom naela odrivog razvoja turizma. Da bi se neto moglo
poboljati, nuno je to i mjeriti. to znai da destinacijski menadment mora
osigurati instrumentarij za ocjenu kvalitete doneseni strategija, kao i njihove
uinkovitosti. Da bi se to postiglo, nuno je turistiku destinaciju tretirati kao
korporaciju, a destinacijski menadment kao ,menadment korporacije. Tako
oblikovanom destinacijskom menadmentu, nuno je osigurati informacijsku
osnovicu upravljanja, sukladno njegovim informacijskim zahtjevima, te

3
Prema: Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, Sveuilite u Rijeci,
Rijeka,2005., str. 35/36

132
tehnolokim, organizacijskim i kadrovskim mogunostima informatiki
podranog informacijskog sustava.

Destinacijski menadment treba postati prepoznatljivo, kvalitativnom razvoju
orijentirano vodstvo. Ono mora imati znanje, jasnu viziju i autoritet. Mora biti
podrano od strane lokalnih i regionalnih organa vlasti, turistikih strunjaka i
nositelja turistike ponude. Treba uspostaviti dobar odnos sa raznim interesnim
grupama i lokalnim stanovnitvom, posebno u segmentu unapreenja i zatite
okolia. Samo onaj destinacijski menadment ije se djelovanje temelji na ovim
polazitima, postati e kohezijska sila koja e po naelu integralnosti
objedinjavati u usmjeravati heterogene interese razliitih struktura u
definiranju turistikog proizvoda a sukladno potrebama i eljama kupaca.

Na elu destinacijskog menadmenta mora biti "lider", osoba prepoznatljivog
potencijala, koja mora uivati povjerenje svih sudionika turistike ponude
destinacije. U suvremenim uvjetima se od destinacijskog menadmenta trai
visoka svijest o potrebi unapreenja i zatite okolia, te potreba za
kontinuiranim poboljanjem kvalitete, temeljeno na meunarodno prihvaenim
standardima. U sustav upravljakih informacija treba ukljuiti i informacije o
trokovima okolia i trokovima kvalitete, kako bi se mogli sagledati financijski
uinci donesenih poslovnih odluka. Cijeli destinacijski menadment predvoen
liderom, treba biti nositelj kreiranja i plasmana turistikog proizvoda
destinacije, koji se temelji na naelima odrivog razvoja, a u realizaciji treba
uvaavati i sustav javno-privatnog partnerstva.

Temeljeno na ovim polazitima je u Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-
goranske upanije, definiran model razvoja turistike destinacije Kvarner, koji
slijedi ope ciljeve, scenarij i koncepciju koja proizlazi iz naela odrivog
razvoja. Prema istraivanjima Svjetske komisije za okoli i razvoj (WCED) se
koncepcija odrivog razvoja turizma mora temeljiti na opim i posebnim
ciljevima, a u izboru scenarija razvoja treba uvaavati slijedea polazita:
4

Politiki sustav, koji osigurava efikasno sudjelovanje lokalne zajednice
u procesu donoenja odluka i planiranju
Ekonomski sustav, koji je sposoban generirati nove vrijednosti i
tehnika i ostala znanja na odrivoj osnovi
Drutveni sustav, koji nudi rjeenja za prevladavanje napetosti koje
proizlaze iz disharmoninog razvoja
Proizvodni sustav, koji potuje obvezu ouvanja ekoloke osnove za
budui razvoj
Tehnoloki sustav, koji kontinuirano iznalazi nova, napredna rjeenja

4
Our Common Future, publikacija WCED-a - World Commission on Environment and
Development - Brundtland Commission (ISBN O-19-282080-X), Oxford, Oxford University
Press, str. 20.

133
Meunarodni sustav, koji podupire odrive modele u trgovini,
financiranju i ostalim projektima i
Administrativni sustav, koji je fleksibilan i ma sposobnost samo-
korekcije.

Da bi se moglo ocijeniti kvaliteta donesene strategije, te uspjenost provoenja
misija, vizije i stratekih ciljeva, nuno je osigurati sustav naturalnih i
vrijednosnih informacija, kojima e se moi ocjenjivati uspjenost
implementacije donesene strategije na svim razinama. Zadovoljenje
informacijskih zahtjeva destinacijskog menadmenta moe osigurati primjena
instrumenta "Balanced Scorecard" (BSC)
5
metode, kojom se mjere naturalno i
vrijednosno izraeni rezultati, a promatrano kroz perspektivu kupca (to gost
eli?), perspektivu procesa i aktivnosti (kako organizirati turistiku destinaciju
da se osigura ostvarenje potreba i elja gostiju?), perspektiva uenja i razvoja
(koja su znanja potrebna da bi se osiguralo kontinuirano poboljanje kvalitete i
eko-uravnoteenosti turistike destinacije?), te financijsku perspektivu (kako
koordiniranim aktivnostima ostvariti planirani rezultat?).

Ovakav pristup osigurati e da se turistiki proizvod turistike destinacije
paralelno sagledava kroz sve relevantne opipljive (hard) i neopipljive (soft)
utjecajne initelje, te da se osigura ovlatenim korisnicima transparentan
pristup informacijama. Da bi se mogle ocijeniti mogunosti primjene
informacija temeljenih na primjeni BSC instrumentarija, u anketnom su se
istraivanju ocjenjivale potrebe i elje kupaca ( turisti /trite), lokalnog
stanovnitva (okruenje) i turistikog menadmenta (pokretaka snaga). BSC je
metodoloka pretpostavka da se na jednom mjestu objedine svi eksterni i
interni izvori informacija, te da se osiguraju informacijske pretpostavke za
postavljanje i ocjenu strategija, koje su od vitalnog znaenja za upravljanje
turistikom destinacijom po naelima odrivog razvoja.

Od posebnog su znaenja informacije o kupcima (gostima), jer su one ishodite
i odredite u koncipiranju informacijske baze podataka za menadment
turistike destinacije (npr. informacije o ciljnim tritima, o turistikim
trendovima, o strukturi gostiju, o zadovoljstvu gostiju ponuenim asortimanom
i kvalitetom ponude i sl. Financijska perspektiva predstavlja vrijednosni izraz
uloenih napora na putu ostvarenja zacrtanih ciljeva (rtve), te vrijednosni izraz
oekivanih i/ili ostvarenih koristi, uz uvaavanje naela uzronosti,
zaraunjivosti i kontrolabilnosti. Izmeu navedene dvije perspektive stoji
perspektiva procesa i aktivnosti, koje menadment turistike destinacije treba
poduzeti, da bi se turistiki proizvod to vie pribliio zahtjevima ciljnog trita i
ostvarenju optimalnog profita.

5
Kaplan,R.S., Norton,D.P.: The Balanced Scorecard: Translating Strategy into Action, Boston,
Harvard Business School Press, 1996., str. 9 i dalje, te Peri,M., Jankovi,S.: Menadersko
raunovodstvo hotela, FTHM Opatija i HZRFD Zagreb, 2006. str. 556 - 560) koristi se i prijevod
uravnoteeni sustav mjerenja rezultata odn. "bilanca postignua".

134

Kako su kadrovi kljuni initelj turistikog razvoja, kohezijsku snagu gornjim
nastojanjima daje upravo je perspektiva uenja i razvoja ta, koja se najee
neopravdano zapostavlja. Tu je poseban naglasak na ulogu menadmenta
turistike destinacije da sustavno organizira strune radionice, provodi
anketiranje turista i stanovnitva, usko surauje s kljunim nositeljima
turistike ponude i organima vlasti (lokalna uprava i samouprava) s
predstavnicima lokalnih turistikih organizacija te s lokalnim profitnim i
neprofitnim udrugama. Primjenom BSC-a osigurava svim sudionicima na razini
turistike destinacije transparentan pristup svim informacijama, znaajnim za
dugoroan rast i razvoj turistike destinacije.

4.1.2. Ocjena kvalitete ponude turistike destinacije Kvarner

Jedan od temeljnih zadataka destinacijskog menadmenta je osigurati
kvalitetan i konkurentan turistiki proizvod. U tu svrhu se pristupilo ocjeni
kvalitete ponude turistike destinacije Kvarner, na nain da je koritena
metodologija razvijenih turistikih zemalja EU, gdje de primjenom specifinih
indikatora mjeri kvaliteta turistikog proizvoda turistike destinacije kroz
ocjenu:
6

o zadovoljstva turista kvantitativnim i kvalitativnim initeljima ponude
o zadovoljstvo sudionika lokalne turistike ponude postignuima u
domeni asortimana i kvalitete ponude te njihova odnosa prema
korisnicima
o zadovoljstvo lokalnog stanovnitva kvalitetom ivota u turistikoj
destinaciji i uincima turizma na lokalnoj razini i na
o zadovoljstvo svih sudionika kvalitetom okolia kao i utjecajima
turizma na okoli (prirodno okruenje, kulturna batina, resursi
ljudskog djelovanja, ureenost i organiziranost destinacije.)

Temeljeno na ovim spoznajama, pristupilo se ocjeni stavova menadmenta o
dostignutom stupnju kvalitete svake faze (karike u lancu vrijednosti) ponude
ukupnog turistikog proizvoda turistike destinacije na nain da su anketnim
upitnikom obuhvaena pitanja o tome, to turistikim menadment misli o
dostignutoj kvaliteti turistikog proizvoda turistike destinacije Kvarner i njenih
sub-regija u svakoj pojedinoj fazi i to prije, za vrijeme i nakon njegova
neposrednog koritenja. Polazei od pretpostavke da je lanac onoliko vrst,
koliko je vrsta njegova najslabija karika, pristupilo se ocjenjivanju stavova
turistikog menadmenta o do sada dostignutom stupnju kvalitete u ponudi

6
Towards quality coastal tourism, IQM - Integrated Quality Management of coastal tourism
destinations, Enterprise Directorate-General Tourism Unit, Brussels.1999. str. 19.

135
globalnog turistikog proizvoda turistike destinacije Kvarner i njenih sub-regija
i to kroz sve faze u procesu pripreme i pruanja usluga u slijedeim fazama:

a) Faza prije dolaska gosta u turistiku destinaciju (Imid turistike
destinacije na turistikom tritu; Informacije dostupne gostu prije
njegova dolaska; Mogunost bookinga; Putovanje do destinacije)

b) Faza koja obuhvaa boravak turista u turistikoj destinaciji (Nain
prijema gostiju u turistikoj destinaciji; Informiranje gosta tijekom
njegova boravka; Organiziranost destinacije; Smjetajni kapaciteti;
Gastronomska ponuda; Dostupnost atrakcija i znamenitosti;
Infrastruktura; Eko-okoli)

c) Faza nakon odlaska gosta iz turistike destinacije (Dojmovi gosta pri
povratku; Baze podataka o gostima; Komunikacija s gostom poslije;
Stupanj inovativnosti; Ostalo)

Ovom se istraivanju polo s pozicija da je zadovoljstvo turista boravkom u
odreenoj turistikoj destinaciji interakcija opipljive (hard) i neopipljive (soft)
utjecajnih initelja, te da je nije dovoljno osigurati kvalitetu samo temeljnih
turistikih usluga, ve da naglasak treba staviti i na nematerijalne initelje
poput gostoljubivosti stanovnitva i zaposlenosti, stvaranje osjeaja sigurnosti i
zatite, osiguranje eko-pristupa i sl..

eljelo se ispitati kakva je percepcija sada vodeih ljudi u turizmu turistike
destinacije Kvarner, pa se nastojalo to vie saznati o tome, kako menadment
ocjenjuje dostignuti stupanj kvalitete ponude svog turistikog mjesta, da bi se
mogla utvrditi kvaliteta ponude sub-regije i turistike destinacije u cjelini, da li
gost dobije pravu informaciju o turistikom proizvodu, prije, za vrijeme i nakon
njegova koritenja, a s ciljem da bi se sustav mogao sustavno unapreivati.
Stoga e se u nastavku prikazati rezultati provedenog istraivanja za turistiku
destinaciju Kvarner kao cjelinu, a zatim pojedinano za svaku sub-regiju
posebno.

Turistiki menadment Kvarnera je prilino zadovoljan dostignutom razinom
kvalitete odnosa s gostom, jer pojedine karike u lancu tog odnosa ocjenjuju od
4,19 (stupanj inovativnosti) do 5,26 (dojmovi gosta pri povratku) a unutar
mogue maksimalne ocjene 7,00. Naravno da postoji prostor za mogua
poboljanja ukupna kvaliteta ponude, a potrebno one karike u lancu, koje su
najnie ocijenjene. Pojedini elementi turistike ponude razvrstati e se, ovisno
o tome da li su povezani sa razdobljem prije dolaska gosta, za vrijeme njegova
boravka u turistikog destinaciji, odnosno nakon to je gost napustio turistiku
destinaciju, kako slijedi:

a) Razdoblje prije dolaska gosta u turistiku destinaciju (4,76):

136
- Imid turistike destinacije na turistikom tritu (4,37)
- Informacije dostupne gostu prije njegova dolaska (4,81)
- Mogunost bookinga (4,88)
- Putovanje do destinacije (5,01)

b) Razdoblje boravak gosta u turistikoj destinaciji (4,80)

- Nain prijema gostiju u turistikoj destinaciji (5,09)
- Informiranje gosta tijekom njegova boravka (5,24)
- Organiziranost destinacije (4,65)
- Smjetajni kapaciteti (4,53)
- Gastronomska ponuda (4,80)
- Dostupnost atrakcija i znamenitosti (4,61)
- Infrastruktura (4,57)
- Eko-okoli (4,97)

c) Razdoblje nakon odlaska gosta iz turistike destinacije (4,54)

- Dojmovi gosta pri povratku (5,26)
- Baze podataka o gostima (4,67)
- Komunikacija s gostom poslije (4,32)
- Stupanj inovativnosti (4,19)
- Ostalo (4,28)

Prosjena ocjena ukazuje da se vei naglasak stavlja na boravak gosta u
turistikoj destinaciji (4,80), slijede aktivnosti vezane odnose s gostima prije
njegova dolaska u turistiku destinaciju (4,76), dok se neto manja briga vodi o
gostu nakon njegova odlaska iz turistike destinacije (4,54). Navedeno namee
potrebu da se vea pozornost posveti upravo odnosima sa gostima, koji se
potencijalno mogu vratiti u turistiku destinaciju. Naime, poznato je da su
ulaganja u postizanje zadovoljstva postojeih gostiju daleko profitabilnija od
ulaganja u stjecanje novih gostiju.

Openito se moe zakljuiti kako menadment smatra da je zadovoljstvo turista
povezano s kvalitetom ponude neopipljivih (soft) initelja, te kvalitetom odnosa
prema gostima za vrijeme njihova boravka u turistikoj destinaciji. Ocjenjuju da
je kvaliteta brige o gostima za vrijeme njegova boravka u destinaciji, utjee i
na njihove stavove o destinaciji i nakon povratka kuama. Temeljne elemente
ponude (smjetaj, prehrana, atrakcije) ocjenjuju prosjeno jednako
znaajnim kao i uvjete u kojima se te usluge pruaju (eko-okoli, organiziranost
destinacije), to namee potrebu uravnoteenja tih odnosa. No, uz prosjek
turistike destinacije Kvarner, nuno je sagledati i stavove menadmenta na
razini svake sub-regije i turistikih destinacija koje im pripadaju, a u
komparaciji sa prosjekom Kvarnera.

137
4.1.3. Ocjena kvalitete ponude turistike destinacije Opatijska
rivijera

Tablica 60: Ocjena kvalitete svake karike u lancu ponude turistikog
proizvoda turistike sub-regije OPATIJSKA RIVIJERA

Sub-regija - OPATIJSKA RIVIJERA
I
i

L
o
v
r
a
n

M
a
t
u
l
j
i

M
o
.
D
r
a
g
a

O
p
a
t
i
j
a

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

K
V
A
R
N
E
R

PRIJE:
Imid turistike destinacije na
turistikom tritu
3,00 3,75 3,00 5,11 4,17 3,81 4,37
Informacije dostupne gostu
prije njegova dolaska
3,50 4,75
6,00
4,78 4,17 4,64 4,81
Mogunost bookinga 5,00 5,50 5,00 4,78 4,67 4,99 4,88
Putovanje do destinacije 3,50 5,25 5,00 5,11 5,17 4,81 5,01
prosjeno 3,75 4,81 4,75 4,95 4,55 4,56 4,76

ZA VRIJEME:
Nain prijema gostiju u
turistikoj destinaciji
5,00 4,25 6,00 5,22 4,83 5,06 5,09
Informiranje gosta tijekom
njegova boravka
5,00 4,50 5,50 5,44 5,00 5,09 5,24
Organiziranost destinacije 4,00 3,75 5,00 5,00 3,83 4,32 4,65
Smjetajni kapaciteti 3,50 5,00 3,00 5,33 5,00 4,37 4,53
Gastronomska ponuda 3,00 5,75 6,00 5,22 6,17 5,23 4,80
Dostupnost atrakcija i
znamenitosti
4,50 4,50 4,00 5,56 5,00 4,71 4,61
Infrastruktura 2,00 3,75 4,50 4,44 4,83 3,90 4,57
Eko-okoli 4,00 4,25 5,00 5,78 5,17 4,84 4,97
prosjeno 3,88 4,47 4,88 5,25 4,98 4,69 4,80

NAKON:
Dojmovi gosta pri povratku 3,50 4,67 5,50 6,11 5,50 5,06 5,26
Baze podataka o gostima 4,50 3,67 6,50 4,44 4,33 4,69 4,67
Komunikacija s gostom poslije 4,00 2,50 5,50 4,89 2,83 3,94 4,32
Stupanj inovativnosti 4,00 2,67 5,50 4,78 3,33 4,06 4,19
Ostalo 3,00 3,50 5,00 3,50 4,00 3,80 4,28
prosjeno 3,80 3,40 5,60 4,74 4,00 4,31 4,54

Analizom stavova menadmenta turistike sub-regije Opatijska rivijera, dolazi
se do spoznaje da je menadment manje zadovoljan kvalitetom ponude
turistikog proizvoda u odnosu na prosjek Kvarnera. Sagledano kroz pojedine
segmente lanca vrijednosti, moe se uoiti da je nia kvaliteta odnosa s gostom
prije njegova dolaska u turistiku destinaciju (4,56 u odnosu 4,76), za vrijeme

138
njegova boravka (4,69 u odnosu na 4,80), pa ak i nakon njegova odlaska iz
turistike destinacije (4,31 u odnosu na 4,54).

Prosjeno najvia ocjena se odnosi na Moeniku Dragu (4,95 / 5,25 / 4,74),
koju gosti prepoznaju i rado joj se vraaju zbog prekrasne plae i gostoljubivih
domaina za razliku od Iia (3,75 / 3,88 / 3,80) koji jo uvijek trae svoj pravi
turistiki identitet. Ocjene vezane za Opatiju ( 4,55 / 4,98 / 4,00) su znatno
ispod prosjeka sub-regije i Kvarnera, to ukazuje na potebu da se uini nuan
zaokret u oblikovanju turistikog proizvoda destinacije, te u nainu njenog
plasmana na ciljno trite.

4.1.4. Ocjena kvalitete ponude turistike destinacije Rijeka i
rijeki prsten

proizvoda turistike sub-regije Rijeka i rijeki prsten

Sub-regija RIJEKA I RIJEKI PRSTEN
B
a
k
a
r

J
e
l
e
n
j
e

K
a
s
t
a
v

K
o
s
t
r
e
n
a

R
i
j
e
k
a

V
i
k
o
v
o

S
U
B

R
E
G
I
J
A

K
V
A
R
N
E
R

PRIJE:
turistikom tritu
3,33 4,58 5,17 3,69 4,72 4,63 4,35 4,37
Informacije dostupne gostu prije
njegova dolaska
4,00 5,50 4,50 4,54

5,72 5,25 4,92 4,81
Mogunost bookinga 2,89 4,17 4,83 4,46 5,17 4,38 4,32 4,88
Putovanje do destinacije 5,33 5,17 4,67 4,85 5,28 5,63 5,16 5,01
prosjeno 3,89 4,86 4,79 4,39 5,22 4,97 4,69 4,76

ZA VRIJEME:
4,11 5,55 5,17 5,08 5,50 6,00 5,24 5,09
njegova boravka
4,78 5,83 5,67 5,54 5,72 5,88 5,57 5,24
Organiziranost destinacije 4,67 4,92 5,00 4,23 5,28 4,75 4,81 4,65
Smjetajni kapaciteti 3,11 5,08 4,83 3,00 5,11 3,13 4,04 4,53
Gastronomska ponuda 3,33 4,25 5,33 4,38 5,50 6,00 4,80 4,80
znamenitosti
3,11 4,83 5,17 3,62 5,00 4,38 4,35 4,61
Infrastruktura 4,89 4,58 4,67 3,83 5,00 4,63 4,60 4,57
Eko-okoli 4,00 5,33 6,00 3,69 4,72 4,63 4,73 4,97
prosjeno 4,00 5,05 5,23 4,17 5,23 4,93 4,77 4,80

139
NAKON:
Dojmovi gosta pri povratku 4,00 5,58 6,17 4,62 5,33 5,13 5,14 5,26
Baze podataka o gostima 3,89 4,50 4,83 4,69 5,00 5,38 4,72 4,67
Komunikacija s gostom poslije 3,67 5,17 5,00 4,38 4,00 4,75 4,50 4,32
Stupanj inovativnosti 3,89 3,75 5,00 3,85 4,61 4,63 4,29 4,19
Ostalo 3,50 4,20 4,80 4,00 4,35 4,63 4,25 4,28
prosjeno 3,79 4,64 5,16 4,31 4,66 4,90 4,58 4,54

Analizom stavova menadmenta turistike sub-regije Rijeka i rijeki prsten,
dolazi se do spoznaje da je menadment neto manje zadovoljan kvalitetom
ponude turistikog proizvoda u odnosu na prosjek Kvarnera. Sagledano kroz
pojedine segmente lankca vrijednosti, moe se uoiti da je neto nia kvaliteta
odnosa s gostom prije njegova dolaska u turistiku destinaciju (4,69 u odnosu
4,76), za vrijeme njegova boravka (4,77 u odnosu na 4,80).

Ocjena je neto bolja za odnose s gostom nakon njegova odlaska iz turistike
destinacije (4,58 u odnosu na 4,54). Prosjeno najviu ocjenu nosi Grad Rijeka
(5,22 / 5,23 / 4,66), koji svoju turistiku ponudu sustavno transformira u cilju
stvaranja uvjeta za pozicioniranje turistike destinacije, a posebno vezano za
mega-dogaaje, od kojih su neki postali i meunarodno prepoznatljivi
(karneval). Grad Bakar nosi najnie ocjene (3,89 / 4,00 / 3,79), vjerojatno iz
razloga to ni nakon eliminiranja velikih zagaivaa, nije pronaen optimalan
oblik turistike ponude, koja bi bila prepoznatliva i na ciljnom turistikom
tritu.

4.1.5. Ocjena kvalitete ponude turistike destinacije Crikveniko-
vinodolska rivijera (CVR)

proizvoda turistike sub-regije CVR

Sub-regija CVR -
CRIKVENIKO-VINODOLSKA RIVIJERA
C
r
i
k
v
e
n
i
c
a

N
o
v
i

V
i
n
o
d
o
l
s
k
i

S
e
l
c
e

V
i
n
o
d
.

o
p
i
n
a

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

K
V
A
R
N
E
R

PRIJE:
turistikom tritu
2,82 4,58 4,00 6,40 4,45 4,37
3,00 4,83
5,00
6,30 4,78 4,81
Mogunost bookinga 4,18 5,25 6,00 5,80 5,31 4,88

140
Putovanje do destinacije 4,91 5,17 4,00 6,20 5,07 5,01
prosjeno 3,73 4,96 4,75 6,18 4,90 4,76

ZA VRIJEME:
4,27 5,33 4,00 6,70 5,08 5,09
njegova boravka
3,82 5,33 5,00 6,50 5,16 5,24
Organiziranost destinacije 3,27 4,67 5,00 5,90 4,71 4,65
Smjetajni kapaciteti 2,91 4,58 6,00 6,60 5,02 4,53
Gastronomska ponuda 4,55 4,83 5,00 5,60 5,00 4,80
znamenitosti
3,91 4,83 4,00 6,20 4,74 4,61
Infrastruktura 4,18 4,67 5,00 5,40 4,81 4,57
Eko-okoli 4,55 4,83 7,00 6,00 5,60 4,97
prosjeno 3,93 4,88 5,13 6,11 5,01 4,80

NAKON:
Dojmovi gosta pri povratku 4,09 5,25 6,00 6,60 5,49 5,26
Baze podataka o gostima 3,91 5,08 4,00 6,40 4,85 4,67
Komunikacija s gostom poslije 3,60 4,67 4,00 6,00 4,57 4,32
Stupanj inovativnosti 2,90 4,50 4,00 5,50 4,23 4,19
Ostalo 3,22 4,50 4,00 6,00 4,43 4,28
prosjeno 3,54 4,80 4,40 6,10 4,71 4,54

Analizom stavova menadmenta turistike sub-regije CVR - Crikveniko-
Vinodolska rivijera, dolazi se do spoznaje da je menadment openito puno
zadovoljniji kvalitetom ponude turistikog proizvoda i to u sveim segmentima
lankca vrijednosti, prije dolaska gosta u turistiku destinaciju (4,90 u odnosu
4,76), za vrijeme njegova boravka (5,01 u odnosu na 4,80), pa i nakon
njegova odlaska iz turistike destinacije (4,71 u odnosu na 4,54).

Prosjeno najvia ocjena se odnosi na Vinodolsku opinu (6,18 / 6,11 / 6,10) a
vjerojatno povezano sa kreativnim i inovativnim pristupom oblikovanju
turistikog proizvoda. Njoj nasuprot, najloije ocjene se odnose na Crivenicu
(3,73 / 3,93 / 3,54), koja nedvojbeno ima problema u oblikovanju turistikog
proizvoda zbog uvjeta u kojima se isti formira, a posljedicama su pogreaka u
procesu privatizacije.

4.1.6. Ocjena kvalitete ponude turistike destinacije Gorski kotar

Analizom stavova menadmenta turistike sub-regije GORSKI KOTAR, dolazi se
do spoznaje da je menadment neto manje zadovoljan kvalitetom ponude
turistikog proizvoda u odnosu na prosjek Kvarnera. Sagledano kroz pojedine
segmente lanca vrijednosti, moe se uoiti da je neto nia kvaliteta odnosa s

141
gostom prije njegova dolaska u turistiku destinaciju (4,26 u odnosu 4,76), za
vrijeme njegova boravka u destinaciji (4,70 u odnosu na 4,80).
proizvoda turistike sub-regije GORSKI KOTAR

Sub-regija -
GORSKI KOTAR
B
r
o
d
M
o
r
a
v

a
b
a
r

D
e
l
n
i
c
e

F
u
i
n
e

L
o
k
v
e

M
r
k
o
p
a
l
j

R
a
v
n
a
G
o
r
a

S
k
r
a
d

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

K
V
A
R
N
E
R

PRIJE:
turistikom tritu
3,20 4,00 3,91 5,33 5,14 3,45 3,00 3,20 3,90 4,37
4,00 4,00
4,73
5,17 5,71 3,58 5,00 3,60 4,47 4,81
Mogunost bookinga 2,20 4,00 4,45 4,50 4,83 4,00 5,00 3,40 4,05 4,88
Putovanje do destinacije 4,60 3,00 5,00 5,00 6,43 4,08 5,00 3,80 4,61 5,01
prosjeno 3,50 3,75 4,52 5,00 5,53 3,78 4,50 3,50 4,26 4,76

ZA VRIJEME:
3,80 7,00 4,55 5,33 6,43 3,83 7.00 3,80 4,34 5,09
njegova boravka
4,80 4,00 4,64 5,67 6,57 4,27 7,00 3,80 5,09 5,24
Organiziranost destinacije 3,60 4,00 3,73 4,67 5,57 3,75 5,00 4,00 4,29 4,65
Smjetajni kapaciteti 1,40 4,00 4,45 4,67 6,00 4,92 5,00 3,00 4,18 4,53
Gastronomska ponuda 1,00 5,00 4,55 5,17 6,14 4,45 7,00 3,40 4,59 4,80
znamenitosti
4,80 5,00 4,36 5,33 6,43 3,58 5,00 3,40 4,74 4,61
Infrastruktura 5,20 5,00 4,00 4,17 6,00 4,00 5,00 4,00 4,67 4,57
Eko-okoli 6,40 7,00 4,73 4,67 6,86 4,25 7,00 4,20 5,64 4,97
prosjeno 3,88 5,13 4,38 4,96 6,25 4,13 5,13 3,70 4,70 4,80

NAKON:
Dojmovi gosta pri povratku 4,60 7,00 5,27 5,33 6,71 4,50 6,00 4,60 5,50 5,26
Baze podataka o gostima 3,00 6,00 4,27 4,83 6,50 4,33 6,00 4,40 4,92 4,67
Komunikacija s gostom poslije 5,00 4,00 3,82 4,00 6,20 3,75 5,00 2,80 4,32 4,32
Stupanj inovativnosti 4,40 4,00 3,64 4,00 5,17 3,58 5,00 2,80 4,07 4,19
Ostalo 4,20 4,00 4,22 4,80 5,33 3,63 5,00 3,25 4,30 4,28
prosjeno 4,24 5,00 4,24 4,59 5,98 3,96 5,40 3,57 4,62 4,54

Taj je odnos neto povoljniji od prosjeka Kvarnera za kvalitetu odnosa nakon
odlaska gosta iz turistike destinacije (4,62 u odnosu na 4,54). Prosjeno je
najvie ocijenjena ponuda turistike destinacije Lokve (5,53 / 6,25 / 5,98), a
najloije ponuda turistike destinacije Skrad (3,50 / 3,70 / 3,57), to otvara
prostor za poboljanja.

142
4.1.7. Ocjena kvalitete ponude otokih turistikih destinacija

U okviru otokih turistikih destinacija analizirana je kvaliteta turistike
ponude za sub-regije Otok Cres, Otok Krk, Otok Loinj i Otok Rab.

proizvoda turistike sub-regije OTOK CRES, OTOK LOINJ I OTOK
RAB

Sug-regije:
OTOK CRES
OTOK LOINJ
OTOK RAD

C
r
e
s

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

O
T
O
K

C
R
E
S

K
V
A
R
N
E
R

M
a
l
i
L
o
i
n
j

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

O
T
O
K

L
O
I
N
J

K
V
A
R
N
E
R

G
r
a
d

R
a
b

L
o
p
a
r

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

O
T
O
K

R
A
B

K
V
A
R
N
E
R

PRJE
Imid TD na tur.
tritu
4,00 4,00 4,37 5,50 5,50 4,37 4,14 5,40
4,77
4,37
Inf. dos. gostu prije
dolaska
2,00 2,00 4,81 5,30 5,30 4,81 4,43 5,40
4,92
4,81
Mogunost bookinga 5,00 5,00 4,88 5,40 5,40 4,88 5,43 5,90
5,67
4,88
Putovanje do
destinacije
1,00 1,00 5,01 3,80 3,80 5,01 3,29 4,30
3,80
5,01

prosjeno

3,00

3,00

4,76

5,00

5,00

4,76

4,32

5,25 4,79

4,76
ZA VRIJEME:
Nain prijema gostiju
u TD
6,00 6,00 5,09 5,20 5,20 5,09 4,71 5,00
4,86
5,09
Inform. gosta tijek.
boravka
6,00 6,00 5,24 5,10 5,10 5,24 5,00 5,10
5,05
5,24
Organiziranost
destinacije
5,00 5,00 4,65 5,10 5,10 4,65 4,43 5,20
4,82
4,65
Smjetajni kapaciteti 5,00 5,00 4,53 5,60 5,60 4,53 4,43 5,20
4,82
4,53
Gastronomska
ponuda
5,00 5,00 4,80 4,10 4,10 4,80 5,00 5,80
5,40
4,80
Dost. atrakcija i
znamenitosti
4,00 4,00 4,61 4,10 4,10 4,61 5,14 4,90
5,02
4,61
Infrastruktura 3,00 3,00 4,57 4,20 4,20 4,57 4,29 4,70
4,50
4,57
Eko-okoli 5,00 5,00 4,97 4,60 4,60 4,97 4,00 5,00
4,50
4,97
prosjeno 4,88
4,88

4,80
4,75
4,75

4,80
4,63 5,11
4,87

4,80
NAKON:
Dojmovi gosta pri
povratku
5,00 5,00 5,26 5,60 5,60 5,26 4,86 5,70
5,28
5,26
Baze pod. o gostima 5,00 5,00 4,67 4,60 4,60 4,67 3,71 5,40
4,56
4,67
Komunik. s gostom
poslije
5,00 5,00 4,32 4,80 4,80 4,32 3,29 4,80
4,05
4,32
Stupanj inovativnosti 4,00 4,00 4,19 5,40 5,40 4,19 4,14 4,80
4,47
4,19
Ostalo 4,28 5,17 5,17 4,28 4,20 5,33
4,77
4,28
prosjeno 3,80
3,80

4,54

5,11
5,11

4,54

4,04 5,21
4,63

4,54

143
Analiza stavova menadmenta ove tri otone turistike sub-regije ukazuje da su
gosti po miljenju menadmenta OTOKA CRESA znatno manje zadovoljni
kvalitetom ponude od prosjeka Kvarnera, za razliku od OTOKA LOINJA I RABA
gdje je ta razina via od prosjeka Kvarenra. Stav je da su gosti OTOKA CRESA
zatno loije informirani prije dolaska u destinaciju od prosjeka Kvarnera (3,00 u
odnosu 4,76) i nakon to napuste turistiku destinaciju (3,00 u odnosu na
4,54), dok su zadovoljniji kvalitetom informacija tijekom njegova boravka u
destinaciji (4,88 u odnosu na 4,80).

Po miljenju menadmenta su gosti OTOKA LOINJA bolje informirani prije
dolaska u destinaciju (5,00 u odnosu 4,76) i nakon to je napuste (5,11 u
odnosu na 4,54), dok su neto manje zadovoljniji kvalitetom informacija
tijekom njegova boravka u destinaciji (4,75 u odnosu na 4,80). Prema
stavovima menadmenta OTOKA RADA, gosti su znatno zadovoljniji od prosjeka
Kvarnera i to kvalitetom informacija koje dobivaju prije (4,79 prema 4,76), za
vrijeme (4,87 prema 4,80) i nakon boravka (4,63 prema 4,54) u ovoj sub-regiji.

proizvoda turistike sub-regije OTOK KRK

Sug-regija
OTOK KRK

B
a
k
a

D
o
b
r
i
n
j

G
r
a
d

K
r
k

M
a
l
i
n
s
k
a

N
j
i
v
i
c
e

O
m
i
a
l
j

P
u
n
a
t

i
l
o

V
r
b
n
i
k

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

K
V
A
R
N
E
R

PRIJE:
Imid TD na tur. tritu 5,29 3,00 5,00 4,00 4,33 3,00 4,00 3,25 3,86 3,97 4,37
Inf. dos. gostu prije
dolaska
5,43 3,00

5,33 4,79 5,67 5,25 5,00 3,75 4,00 4,69

4,81
Mogunost bookinga 5,79 4,00 6,00 5,21 5,67 5,00 5,50 4,75 5,33 0,00 4,88
Putovanje do
destinacije
5,00 4,00 6,00 5,79 5,67 5,50 6,00 5,25 5,00 5,25

5,01
prosjeno 5,38 3,50 5,58 4,95 5,34 4,69 5,13 4,25 4,55
5,36
4,76

ZA VRIJEME:
Nain prijema gostiju
u TD
5,21 4,00 5,44 5,21 5,00 4,75 5,50 5,00 5,00 5,01

5,09
Inform. gosta tijek.
boravka
5,21 3,00 5,44 5,14 5,67 4,50 5,50 6,00 5,29 5,08

5,24
Organiziranost
destinacije
5,07 3,00 5,67 4,50 5,00 4,50 4,50 4,75 4,57 4,62

4,65
Smjetajni kapaciteti 5,29 4,00 5,22 4,21 5,33 4,50 4,50 4,50 4,57 4,68 4,53
Gastronomska
ponuda
4,86 5,00 4,89 4,64 5,67 4,75 5,00 3,75 4,14 4,74

4,80
Dost. atrakcija i
znamenitosti
4,93 3,00 5,11 4,64 5,33 5,50 4,50 4,50 3,71 4,58

4,61
Infrastruktura 4,64 3,00 5,67 4,00 5,00 4,00 5,50 5,25 3,71 4,53 4,57
Eko-okoli 5,14 4,00 6,22 4,57 5,00 3,25 5,00 5,50 4,57 4,81 4,97

144
prosjeno 5,04 3,63 5,46 4,61 5,25 4,47 5,00 4,91 4,45
4,76
4,80

NAKON:
Dojmovi gosta pri
povratku
5,64 4,00 5,56 4,93 5,67 4,25 6,00 5,75 5,14 5,22

5,26
Baze pod. o gostima 5,14 4,00 4,89 3,64 5,33 4,75 5,00 4,50 4,17 4,60 4,67
Komunik. s gostom
poslije
4,36 4,00 4,89 3,50 4,67 4,75 4,50 3,67 3,67 4,22

4,32
Stupanj inovativnosti 4,36 3,00 4,89 3,29 4,33 4,25 4,50 4,00 3,45 4,01 4,19
Ostalo 4,38 4,75 4,11 4,00 4,50 4,50 5,00 3,60 3,87 4,28
prosjeno 4,78 3,00 5,00 3,89 4,80 4,50 4,90 4,58 4,01
4,38
4,54

Po miljenju menadmenta su gosti OTOKA KRKA zatno bolje informirani od
prosjeka Kvarnera prije no to dou u ovu sub-regiju kao destinaciju (5,36 u
odnosu 4,76), ali neto loije za vrijeme boraka (4,45 u odnosu na 4,80) i
nakon to je napuste (4,01 u odnosu na 4,54). Prosjeno najvia ocjena se
odnosi na kvalitetu ponude Grada Krka (5,58 / 5,46 / 5,00), koja se
nedvojbeno povezuje sa inovativnim oblicima prezentiranja kvalitetne kulturene
ponude, nasuprot Dobrinju (3,50 / 3,63 / 3,00), koji tek trebaju pronai
odgovarajui turistiki proizvod, kao i oblik njegova plasmana na trite.

Usporednom analizom rezultata anketiranja turistikog menadmenta po sub-
regijama, moe se uoiti da su realno sagledane pretpostavke, na kojima se
temelji kvalitetno informiranje gosta prije, za vrijeme i nakon njegova boravka
u turistikoj destinaciji, a za oekivati je da e se ove spoznaje koristiti i kao
osnovica unapreenja u segmentima, gdje postoje znaajna odstupanja od
prosjeka Kvarnera.

4.2. Mogunosti razvoja selektivnih oblika turizma

Mogunosti ustrojavanja razliitih selektivnih oblika turistike ponude usko su
povezane sa karakterom turistike destinacije Kvarner, koja se mora temeljiti
na jedinstvu razliitosti. Navedeno ima polazite i u odrednicama SWOT analize
turistike ponude u RH i u turistikoj destinaciji Kvarner.

Potreba istraivanja selektivne turistike ponude Kvarnera proizlazi iz temeljnih
odrednica razvoja turizma u RH, gdje se selektivni oblici turizma percipiraju kao
razvojna ansa u turizmu, to znai da je izborom i ustrojavanjem
odgovarajuih selektivnih oblika turizma, mogue osigurati uvjete za
cjelogodinje poslovanje, a sukladno odrednicama definiranim u slijedeoj
tablici.

145
Tablica 66: SWOT analiza turistike ponude RH i Kvarnera

REPUBLIKA HRVATSKA

KVARNER

SLABOSTI / NEDOSTACI

- Neodgovarajua struktura smjetajnih
kapaciteta, poglavito nedostatak kvalitetnih
hotelskih soba
- Nedovoljna diverzifikacija ponude, koja
ograniava rast prometa i prihoda izvan
glavne turistike sezone

- Prevladava tradicionalni proizvod sunce i
more
- Izraena sezonalnost
- Nedovoljno diferencirana ponuda
- Nepovoljna struktura smjetajnih kapaciteta i
njihova nedostatna kvaliteta
- Nedovoljna turistika opremljenost
- Infrastruktura nedovoljno razvijena
- Menadment destinacije
- Privatizacija i dokapitalizacija velikih turistikih
gospodarskih subjekata
- Partnerstvo u turizmu
- Prometni problemi zrana luka, povezanost
otoka s kopnom, lokalni promet, parkiralita
Nedovoljna turistika signalizacija
- Izostanak poznatih brand-ova
- Nepostojanje sinergije djelovanja

PRIJETNJE

- Nepromiljeno koritenje prostora (mimo
planskih dokumenata) koje bi moglo
devastirati taj na najvredniji turistiki resurs
- Pasivnost u stvaranju prostorno-planskih i
drugih preduvjeta za poeljan investicijski
razvoj tradicionalnih i novih turistikih
proizvoda
- Nekontrolirani rast koji bi mogao ugroziti
odrivi razvoj
- Nekontrolirani porast cijena, nedovoljno
praen poveanjem kvalitete

- Konfliktnost razvojnih opcija o odrivom
razvoju
- Konkurencija ostalih hrvatskih priobalnih
destinacija (Istra, Dalmacija)
- Sve vei broj novih destinacija na
svjetskom turistikom tritu
- Potencijalno zagaenje
- Vizualno zagaenje prostora
- Prekomjerna izgradnja (apartmani)
- Preoptereenost prostora premaen
prihvatni potencijal pojedinih podruja
- Broj stanovnika u budunosti u odnosu na
razvojne potrebe
- Turbulentno i nepredvidivo okruenje

PREDNOSTI

- Odlian imid i pozicija Hrvatske na
meunarodnom tritu
- Strateka zemljopisna pozicija i dobra
prometna povezanost s Europom

- Geoprometni poloaj
- Dostupnost morem, kopnom, zrakom
- Klima
- Prirodna i kulturno-povijesna batina
- Turistika tradicija

146
- Ekoloki ouvan prostor

- Bogatstvo kulturnog i povijesnog nasljea
- Realan trini potencijal za bri rast od
prognoziranog prosjeka Mediterana
- Prepoznatljivost na tritima

- Pozitivan stav lokalnog stanovnitva prema
razvoju turizma
- Veim dijelom dobro ouvan okoli
- Strateka dokumentacija i planovi
- Obrazovne institucije za kadrove u turizmu
- Struna i znanstvena podrka (R&D)
- Visoka razina sigurnosti
- Jedinstvo razliitosti

ANSE / MOGUNOSTI

- Poveanje kvalitete postojeih smjetajnih
kapaciteta i izgradnja novih, to dugorono
osigurava odriv rast prometa i prihoda
- Razvojem selektivnih oblika turizma (golf,
wellness, ruralni, kongresni turizam itd.)
mogue je transformirati Hrvatsku u
cjelogodinju turistiku destinaciju

- Novi turistiki proizvodi
- Selektivni oblici turizma
- Diverzifikacija podruja i proizvoda
- Valorizacija zalea i Gorskog kotara
- Stalno unapreenje integralne kvalitete
- Mogunost cjelogodinjeg poslovanja
- Bolja pozicioniranost na tritima
- Odrivi razvoj
- Promocija lokalnog kulturnog identiteta
- Poveanje i proirenje zatienih podruja
prirode
- Partnerstvo
Izvor: Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, Sveuilite u Rijeci, Rijeka,2005., str. 160 i
Buli,N: Trendovi turistike potranje, imbenik razvoja turistike destinacije, "Tourism & Hospitality
Industry 2006." (okrugli stol).

Temeljeno na ovim polazitima, pristupilo se istraivanju stavova turistikog
menadmenta o tome, kakove su realne mogunosti razvoja grupe ili svakog
pojedinog selektivnog oblika turistike ponude. U nastavku se prezentiraju
stavovi menadera turistike destinacije Kvarner, pojedinih sub-regija i uih
destinacija o tome, kako oni percipiraju prioritetne mogunosti razvoja
selektivnih oblika turizma.
Tablica 67: Ocjena mogunosti turistike destinacije Kvarner za
razvoj pojedinih vrsta unutar grupa selektivnih oblika turistike
ponude
Pjeaenje, treking 5,94 Rekreacija u prirodi 5,77
Biciklizam, brdski biciklizam 5,42 Turizam tree dobi 5,35
Aktivni odmor 5,30 (Znaajni) dani... 5,28
Pasivni odmor 5,26 Gradski turizam 5,24
Ljubitelji flore i faune 5,24 Priredbe 5,23
Izlobe 5,20 Planinarenje 5,20
Gastronomija 5,17 Kulturni turizam 5,05
Karneval 5,04 Eko-turizam 5,02
Koncerti 5,01 Penjanje 4,85
Ribolovni turizam 4,76 Etno-turizam 4,75
Pustolovni turizam 4,72 Festivali 4,71

147
Prie 4,67 Lovni turizam 4,56
Djeji turizam 4,56 Medicinski programirani odmor 4,55
Wellness 4,49 Sajmovi 4,47
Klimatsko ljeilite 4.39 Sportovi na vodi 4,27
Vjerski turizam 4,26 Tenis 4,19
Poslovni skupovi 4,14 Padobranstvo 4,10
Alternativni turizam 4,07 Robinzonski turizam 4,01
Motociklizam, automobilizam 3,96 Zmajarenje 3,96
Jahanje 3,87 Masovni turizam 3,77
Dvoranski sportovi 3,69 Incentive turizam 3,69
Nautiki turizam 3,64 Naturizam 3,59
Sportske mega priredbe 3,53 Mega-spektakli 3,30
Mega-kongresi 2,90 Golf 2,81

Postavlja se stoga pitanje, da li navedeni stavovi na adekvatan nain
odraavaju stvarne potrebe budunosti orijentirane turistike ponude, koja
mora biti usmjerena na "novi profil turista". Naime, suvremeni turist prihvaa i
sve vie tai (ali i nagrauje) primjenu suvremenih tehnolokih mogunosti
(npr. internet, baze podataka, e-signalizacija), a posebno napore uloene u
eko komponente turistikog proizvoda i eko koncepciju razvoja turistike
destinacije (eko-turizam - 5,02).

Koncepcija "sunce i more" suvremenom gostu vie nije dostatna (pasivni
odmor 5,26), ve se trae i druge mogunosti aktivnog ukljuivanja u ivot
turistike destinacije. Suvremeni turist eli istraivati, trai promjenu, oekuje
nove sadraje, eli neto uiniti za svoje zdravlje, a esto povezuje elemente
rada i zadovoljstva, stoga iznenauje relativno nisko pozicioniranje
zdravstveno-turistike ponude (4,91).

U izboru ciljnih trita (preispitivanje postojeih i otvaranje novih) treba voditi
rauna da starenjem stanovnitva u Europi i svijetu u strukturi turista sve vie
dominira struktura "seniora" tj. osoba tree dobi, koja se kao potencijalni oblik
turistike ponude relativno visoko pozicionira (5,35). Klasian obiteljski odmor
(zbog sve veeg postotka razvoda brakova, kasnijeg zasnivanja obitelji, sve
eeg opredjeljenja za single domainstva ili samohrano roditeljstvo) ustupa
mjesto sadrajima koje trae nove ciljne grupe (programi romantinih
putovanja, ponuda za samce, programi za djecu.), pri emu ne treba
zanemariti ulogu ene u donoenju odluke o izboru turistike destinacije.

Posljednjih godina se biljei trend porasta potranje za luksuznim shopping
putovanjima, malim luksuznim hotelima i posebnim ponudama iz domene
specijalnog interesa, u koje spadaju paketi wellness ponude (4,49), povezani
sa medicinski programiranim odmorom (4,55). Da bi se ove mogunosti mogle
realnije procijeniti, sagledati e se percepcije menadmenta vezane za pojedine
grupe selektivnih oblika turizma, kao i preferencije unutar navedenih grupa, na
nain kako to prikazuje slijedea tablica.

148
razvoj pojedinih grupa selektivnih oblika turistike ponude

Ostali selektivni oblici turizma
5,42
1. Ljubitelji flore i faune 5,24
2. Gastronomija 5,17
3. Kulturni turizam 5,05
4. Eko-turizam 5,02
5. Etno-turizam 4,75
6. Prie 4,67
7. Vjerski turizam 4,26
8. Alternativni turizam 4,07

Odmorini turizam
5,24
9. Turizam tree dobi 5,35
10. Aktivni odmor 5,30
11. Pasivni odmor 5,26
12. Djeji turizam 4,56
13. Masovni turizam 3,77
14. Naturizam 3,59

Sportsko-rekreacijski turizam
5,07
15. Pjeaenje, treking 5,94
16. Rekreacija u prirodi 5,77
17. Biciklizam, brdski biciklizam 5,42
18. Planinarenje 5,20
19. Penjanje 4,85
20. Ribolovni turizam 4,76
21. Pustolovni turizam 4,72
22. Lovni turizam 4,56
23. Sportovi na vodi 4,27
24. Tenis 4,19
25. Padobranstvo 4,10
26. Robinzonski turizam 4,01
27. Motociklizam, automobilizam 3,96
28. Zmajarenje 3,96
29. Jahanje 3,87
30. Dvoranski sportovi 3,69
31. Nautiki turizam 3,64
32. Sportske mega priredbe 3,53
33. Golf 2,81

Dogaajni turizam
5,05
34. (Znaajni) dani... 5,28

149
35. Priredbe 5,23
36. Izlobe 5,20
37. Karneval 5,04
38. Koncerti 5,01
39. Festivali 4,71
40. Sajmovi 4,47
41. Mega-spektakli 3,30

Zdravstveni turizam
4,91
42. Medicinski programirani odmor 4,55
43. Wellness 4,49
44. Klimatsko ljeilite 4.39

Poslovni turizam
4,32
45. Gradski turizam 5,24
46. Poslovni skupovi 4,14
47. Incentive turizam 3,69
48. Mega-kongresi 2,90

Menadment turistike destinacije Kvarner je poseban naglasak stavlja na
mogunosti razvoja razliitih selektivnih oblika turizma (5,42), ak ispred
tradicionalno najrazvijenijeg oblika odmorinog turizma (5,24). Slijedi sportsko-
rekreacijski (5,07) i dogaajni turizam (5,05), dok su zdravstveni (4,91) i
poslovni turizam (4,32) znatno nie valorizirani.

Kako ocjena ciljnih skupina ne odgovara prosjeku ocjena za svaku vrstu
turistike ponude koja se nalazi unutar grupe, nuno je da se rangiraju pojedini
oblici, neovisno o pripadnosti pojedinoj grupi. Moe se uoiti da se poseban
naglasak stavlja na one oblike turizma, koji ne trae velika materijalna
ulaganja, kao to je npr. pjeaenje/ traking (5,94), rekreaciju u prirodi (5,77),
ljubitelji flore i faune (5,24) i sl.

Nasuprot tome, se relativno nisko ocjenjuju oni oblici turistike ponude, koji
trae znaajna ulaganja u infrastrukturu, kao to su sportske mega priredbe
(3,53), mega spektakli (3,30), mega kongresi (2,90) i golf (2,81), pa je
potrebno detaljnije sagledati elemente koji se javljaju unutar svake skupine, na
nain da se slijedi definirani rang po prioritetima.

Menadment turistike destinacije Kvarner je visoki rang dodijelio ljubiteljima
flore i faune (5,24), to je vjerojatno posljedica napora koji ulae
menadmenta nacionalnog parka Risnjak i Parka prirode Uka, kao i drugih
mnogobrojnih zatienih podruja, ime se osigurava njihova bolja turistika
valorizacija. Visok rang se opravdano vezuju i uz gastronomsku ponudu (5,17),
obzirom na znaajna ulaganja i postignutu kvalitetu u ovog segmentu ponude.

150
Slika 11: Atraktivnost pojedinih oblika ostale selektivne turistike
ponude
4,07
4,26
4,67
4,75
5,02
5,05
5,17
5,24
0 1 2 3 4 5 6 7
alternativni turizam
vjerski turizam
prie
etno-turizam
eko-turizam
kulturni turizam
gastronomija
ljubitelji flore i faune
Ocjena

Kulturni, eko i etno turizam (4,75 - 5,05) su jo nedovoljno iskoritena ansa za
turistiku destinaciju Kvarner, iako su nie rangirani, za razvoj ove destinacije
trebale bi imati prie o slavnoj prolosti, vjerski turizam koji se vezuje uz
prepoznatljiva svetita ovog kraja, ali i alternativni turizam, koji dobiva visoko
mjesto u trendovima razvoja turizma u svijetu.

Slika 12: Atraktivnost pojedinih oblika odmorinog turizma

3,59
3,77
4,56
5,26
5,3
5,35
0 1 2 3 4 5 6 7
naturizam
masovni turizam
djeji turizam
pasivni odmor
aktivni odmor
turizam tree dobi
Ocjena

Relativno turizam tree dobi (5,35) je nedvojbeno jo uvijek nedovoljno
iskoritena ansa za produenje turistike sezone, koja se uspjeno moe
povezivati sa ostalim oblicima turizma. Time se ujedno slijed trend u svijetu u
kojem seniori postaju znaajan dio turistike populacije, jer imaju novaca i

151
slobodnog vremena, a klimatske i druge pogodnosti Kvarnera im mogu postati
privlane, ako im se ponude na odgovarajui nain. I za druge dobne skupine
se ova destinacija i dalje treba nuditi kroz razliite oblike aktivnost i pasivnog
odmora (5,26 - 5,3), ali bi trebalo otvoriti i nove mogunosti za razvoj djejeg
turizma (4,56), kojem na alost ponuda jo uvijek nije na adekvatan nain
prilagoena.

Slika 13: Atraktivnost pojedinih oblika sportsko rekreativnog
turizma
2,81
3,53
3,64
3,69
3,87
3,96
3,96
4,01
4,19
4,19
4,27
4,56
4,72
4,76
4,85
5,29
5,42
5,77
5,94
0 1 2 3 4 5 6 7
golf
sportske mega priredbe
nautiki turizam
dvoranski sportovi
jahanje
zmajarenje
motociklizam, automobilizam
robinzonski turizam
tenis
padobranstvo
sportovi na vodi
lovni turizam
pustolovni turizam
ribolovni turizam
penjanje
paninarenje
biciklizam, brdski biciklizam
rekreacija u prirodi
pjeaenje, trakking
Ocjena

Da su klasini oblici masovnog turizma na zalasku, percipira i menadment
Kvarnera i da ga treba zamijeniti drugim, kreativnijim oblicima turistike
ponude, ukazuju i rezultati ovog istraivanja (3,77). Iako pojedine sub-regije

152
imaju uvjeta za razvoj naturizma, isti nije prepoznat kao znaajnija razvojna
ansa (3,59), to bi svakako trebalo izmijeniti. Ve je naglaeno da
menadment dobro percipira potrebu koritenja prirodnih resursa u oblikovanju
turistike ponude, pa je i u ovoj grupi najvii rang dobilo pjeaenje /trakking
(5,94), kao i rekreacija u prirodi (5,77), a zatim slijedi biciklizam odn. brdski
biciklizam (5,42), planinarenje (5,29) i penjanje (4,85).

Openito su sportovi u prirodi vie rangirani od dvoranskih sportova (3,69).
Openito je nie rangirana ona vrsta ponude, za koju nedostaju nune
infrastrukturne pretpostavke za kvalitetnu turistiku valorizaciju. Tako se
nedovoljno prepoznaju mogunosti velikih sportskih priredbi (3,53) kao to su
npr. one u podruju motociklizma i automobilizma (3,96) a povezane su sa
boljom turistikom valorizacijom ponude automotodroma Grobnik

Relativno nisko su pozicionirane mogunosti nautikog turizma (3,64) iako za
to postoje odreene infrastrukturne pretpostavke (marine), ova regija ima
dobru geoprometnu pozicija, te kulturu i tradiciju orijentacije na ovu vrstu
ponude. Iako se u strategiji razvoja hrvatskog turizma golf smatra razvojnom
ansom, po miljenju menadmenta ove turistike destinacije ni na ovoj regiji
(2,81). Nasuprot golfu, tenis zauzima na odreeni nain sredinju poziciju ove
ljestvice (4,19), znai da su se sagledale mogunosti odravanja ove vrste
sportskih priredbi, koje se u pravilu dogaaju izvan glavne sezone i okupljaju
(poput golfa) klijentelu vie platene moi svih dobnih skupina.

Poznato je da dobro organizirane sportske mega - priredbe mogu doprinijeti
veoj turistikoj potronji ali imaju i veliko promotivno znaenje za destinaciju,
ali im moraju prethoditi infrastrukturni preduvjeti i opredjeljenje cijele regije,
zajedno sa odgovarajuim meunarodnim udrugama i tijelima. Isto znaenje
moe imati i dobro organizirana ponuda nautikog turizma, koju je mogue
povezivati sa mogunostima zalea (Gorski kotar), koja dobro osmiljena moe
biti osnovom realizacije davno osmiljenog koncepta planimor. Briga koja se
posveuje zatiti prirode, paralelno otvara mogunost za bavljenje
padobranstvom (4,19), planinarenjem (5,29), zmajarenjem (3,96), jahanjem
(3,87) te nekim oblicima robinzonskog (4,01) i pustolovnog turizma (4,72).

Dogaaji i doivljaji trebaju biti osnovica privlaenja turista, ali i ono to im
najdulje ostaje u sjeanju. To se odnosi na one sadraje, koji mogu postati
razlogom uestalog dolaenja u odreenu turistiku destinaciju, ali razlogom da
se gost zadrava u destinaciji kada nema klimatskih pogodnosti ili izvan glavne
turistike sezone. Rezultati istraivanja ukazuju na mogunost okupljanja veeg
broja posjetitelja povodom obiljeavanja znaajnih dana (5,28) to se odnosi
na obiljeavanje zatitnika mjesta ili specifine ponude (dani maruna, dani
paroga).

153
Slika 14: Atraktivnost pojedinih oblika dogaajnog turizma
3,3
4,47
4,71
5,01
5,04
5,2
5,23
5,28
0 1 2 3 4 5 6 7
mega-spektakli
sajmovi
f estivali
koncerti
Karneval
izlobe
priredbe
(znaajni) dani
Ocjena
Uz priredbe i izlobe (5,2 - 5,23), karnevali (5,04) nedvojbeno obiljeavaju
kvalitetu ponude turistike destinacije Kvarner. Koncerti (5.01) poznatih
izvoaa nedvojbeno privlae posjetitelje iz ire regije, no jo nije pronaena
alternativa za festivale (4,71) koji su svojim glamurom nekada privlaili veliki
broj posjetitelja. U eri interneta, sajmovi malo gube na znaenju (4,47), no ne i
mega - spektakli (3,3) za koje ova regija nije osigurana kvalitetne
infrastrukturne uvjete, da bi ih uspjeno mogla valorizirati.

Slika 15: Atraktivnost pojedinih oblika zdravstvenog turizma
4,39
4,49
4,55
0 1 2 3 4 5 6 7
klimatsko ljeilite
wellness
medicinski
programirani odmor
Ocjena
S druge strane, iako postoji tradicija kao i infrastrukturne pretpostavke za
razvoj zdravstvenog turizma u ovoj turistikoj destinaciji, a njegov razvoj bilji
uzlazni trend u svijetu, prema miljenju menadmenta ove turistike destinacije
ovaj oblik turistike ponude razvrstan je na predzadnje mjesto (4,91). To
namee potrebu iznalaenja mogunost povratka u budunost tj, u slavnu
prolost kada je Opatija na prijelazu stoljea bila kategorizirana kao drugo

154
najznaajnije ljeilite u Europi
7
, a koritenjem mogunosti koje ova destinacija
prua (klima, vrhunski lijenici, hoteli koji nude sadraje, prirodni resursi),
nedvojbeno bi se otvorio prostor za produenje turistike sezone.

Svi oblici turistike ponude su relativno ujednaeno valorizirani (4,39 - 4,55),
to nije niska ocjena, ali ni naznaka da e se na tom podruju neto znaajno
poduzeti. Otvaranjem prema novim tritima, nedvojbeno bi se mogao poveati
stupanj iskoritenja, sada nedovoljno iskoritenog kapaciteta, ako bi se kroz
vii stupanj organiziranosti, tritu mogli ponuditi svi potencijalni oblici
zdravstvenog turizma.

U tu svrhu je potrebno poraditi i na nacionalnom planu, kroz jasno definiranje i
kategorizaciju svih usluga koje se u ovom podruju nude. Nuna je
kategorizacija svih oblika wellness ponude, ali i ustrojavanje eko-wellness
turistikih destinacija, za koje ova regija ima potencijale, a radi se o sadrajima
koji su na svjetskom tritu veoma traeni.

Slika 16: Atraktivnost pojedinih oblika u ponudi sadraja poslovnog
turizma
2,9
3,69
4,14
5,24
0 1 2 3 4 5 6 7
mega-kongresi
incentive turizam
poslovni skupovi
gradski turizam
Ocjena

Pozicioniranje poslovnog turizma (4,32) na posljednje mjesto u strukturi grupa
selektivnog oblika turizma prema stavovima turistikog menadmenta Kvarnera
nema realno uporite, ako se zna da ova turistika destinacija ima dobar
geoprometni poloaj i klimatske uvjete, iskustvo, tradiciji u kadrovske
potencijale, te dovoljno smjetajnih kapaciteta, koji bi se mogli koristiti izvan
glavne turistike sezone. Kao osnovi se nedostatak moe istaknuti nedostatak
odgovarajueg regionalnog kongresnog centra, u kojem bi se sustavno mogli
organizirati veliki poslovni skupovi za 2000 ili vie sudionika.

"Incentive turizam" nema na ovim prostorima neku tradiciju (3,69), a njegov
uspon se moe temeljiti na uspjenosti velikih poslovnih sustava, koji su voljni i

7
Prema : Jordan,P., Peri,K.: sterreich und der Tourismus von Opatija (Abbazia) vor dem
ersten Weltkrieg und zur mitte der 1990er Jahre, Wiener Osteuropa Studien, sterreichischen
Ost- und Sdosteuropa Institut, PETER LANG Europischer Verlag der Wissenschaften,
Frankfurt am Main Berlin Bern New York Paris Wien, 1998. str. 178

155
u mogunosti izdvajati poticajna sredstva za svoje zaposlenike. Prepoznate su
mogunosti gradskog turizma (5,24), koji je visoko pozicioniran a vjerojatno se
temelji na postignuima Grada Rijeka koji po svojim dogaajima postaje sve
vie prepoznatljiva destinacija.

Pristup koji je koriten u sagledavanju mogunosti razvoja odreenih
selektivnih oblika turizma na razini turistike destinacije Kvarner, treba dalje
promatrati na niim razinama, a u cilju trenja odgovora da li su i u kojoj mjeri
ovi razmjeri prisutni na razini svake sub-regije (Opatijska rivijera, Rijeka i rijeki
prsten, Crikveniko-Vinodolska rivijera-CVR, Gorski Kotar, te otoci Cres, Krk,
Loinj i Rab) i uih destinacija koje spadaju u ovu sub-regiju, ili postoje
znaajna odstupanja od prosjeka. Nastala odstupanja treba sagledati u
kontekstu prirodnih i drugih resursa kojima odreena sub-regija raspolae, uz
uvaavanje infrastrukturnih pretpostavki i drugih uvjeta koje mogu pozitivno ili
negativno utjecati.

Pored toga je nuno da se u tumaenju odreenih odstupanja uvae stvarne
mogunosti svakog pojedinog lokaliteta, te mogunosti koje dozvoljavaju ili
ograniavaju razvojni i prostorni dokumenti. Za oekivati je da e menadment
u izboru mogunosti dovesti u vezu raspoloivost resursa i njihovo
usmjeravanje u oplemenjivanje ukupne turistike ponude, a nain kako je to
percipirao menadment svake pojedine sub-regije i destinacija unutar njih,
prikazuje slijedea tablica.
razvoj pojedinih grupa selektivnih oblika turistike ponude
Kvarnera
Z
D
R
A
V
-
S
T
V
E
N
I

T
U
R
I
Z
A
M

P
O
S
L
O
-
V
N
I

T
U
R
I
Z
A
M

O
D
M
O
-
R
I
N
I

T
U
R
I
Z
A
M

S
P
O
R
T
-
R
E
K
R
E
A
C

T
U
R
I
Z
A
M

D
O
G
A
-
A
J
N
I

T
U
R
I
Z
A
M

O
S
T
A
L
I

S
E
L
E
K
T

P
O
N
U
D
A

Iii 2,00 - - - 2,00 - 2,00
Lovran 4,00 5,00 4,50 1,00 6,00 7,00 4,58
Matulji 6,00 2,00 5,00 6,00 6,00 5,00
Mo.
Draga
4,00 4,00 4,00 7,00 6,00 6,00 5,17
Opatija 5,75 6,00 5,50 4,50 5,67 4,00 5,24

OPATIJSKA RIVIJERA
4,35 4,25 4,75 4,63 4,92 5,75 4,77
Bakar 2,50 4,00 3,00 2,00 4,00 - 3,10
Jelenje 4,25 1,00 3,00 3,00 4,50 5,00 3,46
Kastav 4,00 4,25 4,80 4,80 5,25 6,00 4,85
Kostrena 3,54 3,33 4,60 5,00 3,75 4,00 4,04
Rijeka 5,06 5,50 4,50 5,00 5,70 5,75 5,25
Vikovo 3,75 4,20 4,80 5,00 5,60 5,00 4,73

RIJEKA I
RIJEKaI PRSTEN
3,85 3,71 4,12 4,13 4,80 5,15 4,29
Crikvenica 5,40 3,60 5,50 5,50 4,83 5,50 5,06
Novi
Vinodolski
5,00 4,60 5,50 4,75 4,80 4,93
CVR-CRIKVENI-KO-
VINO-DOLSKA
RIVIJERA
Selce 6,00 5,00 5,00 - - 5,33

156
Vinod.op. 5,89 4,71 6,86 6,71 7,00 7,00 6,36
5,57 4,30 5,72 5,49 5,54 6,25 5,48
Brod Morav. 2,00 - 3,00 2,00 3,00 - 2,50
abar 5,00 2,00 5,00 5,00 5,00 6,00 4,67
Delnice 5,13 3,75 6,00 6,00 4,40 5,06
Fuine 4,40 4,33 5,00 4,75 4,60 5,00 4,68
Lokve 7,00 6,50 7,00 700 7,00 7,00 6,92
Mrkopalj 3,89 4,00 5,50 4,67 4.00 - 3,61
Ravna Gora - - - - - - 0,00
Skrad 4,00 3,00 3,00 - 5,00 - 3,75

GORSKI KOTAR
4,49 3,93 4,93 4,90 4,14 6,00 4,73
OTOK CRES Cres 5,00 - - - - - 5,00
OTOK LOINJ Mali Loinj 6,29 5,00 5,33 5,00 4,00 4,50 5,02
Grad Rab 4,80 3,75 5,67 5,00 6,00 - 5,04
Lopar 4,43 4,00 5,67 6,00 7,00 - 5,42
OTOK RAB

4,62 3,88 5,67 5,50 6,50 0,00 5,23
Baka 5,38 5,00 6,29 5,14 3,23 5,00 5,01
Dobrinj 5,00 1,00 4,00 5,00 5,00 - 3,33
Grad Krk 4,33 3,50 5,00 4,50 4,00 - 4,27
Malinska 4,92 5,50 6,40 5,33 5,25 4,50 5,32
Njivice 3,00 5,50 7,00 6,00 7,00 - 5,70
Omialj 5,33 4,50 5,50 5,00 5,33 5,00 5,11
Punat 5,00 4,00 6,50 - - - 5,17
ilo 4,50 - - - - - 4,50

OTOK KRK
Vrbnik 3,40 3,50 5,50 3,50 6,00 6,00 4,65

4,54 4,06 5,77 4,92 5,12 5,13 4,78

KVARNER - UKUPNO

4,61

4,32

5,24

5,07

5,05

5,42

4,95

Opatijska rivijera, koja je kao kultna Austrijska rivijera nekad prednjaila
kvalitetnom turistikom ponudom, po ocjeni menadmenta zaostaje u svim
segmentima, osim u segmentu ostale turistike ponude (5,75 u odnosu na
prosjek od 5,43), vjerojatno temeljeno na pretpostavci nunog zaokreta koji je
na ovim prostorima nuno poduzeti.

Iznenauje loija ocjena u odnosu na prosjek Kvarnera u segmentu
zdravstvenog (4,35 prema 4,61) i poslovnog turizma (4,25 prema 4,32), kada
se zna da se njen razvoj temeljio na zdravstveno-turistikoj ponudi, te da ima
odreene infrastrukturne pretpostavke i iskustvo u razvoju poslovnog turizma.

U svim segmentima su loije procijenjene menadmenta o mogunostima
razvoja selektivnih oblika turizma u sub-regiji Rijeka i rijeki prsten, iako su
upravo u ovom podruju zabiljeeni pozitivni pomaci. Njima nasuprot, po ocjeni
menadmenta

Crikveniko-vinodolske rivijere, u ovoj su regiji mogunosti razvoja svih
selektivnih oblika turizma znatno iznad prosjeka, (CVR 5,48 prosjeno u odnosu
na prosjek Kvarnera 4,95), osim kod poslovnog turizma, gdje je prosjek neto
nii (4,30 prema 4,32).

157
Gorski kotar prema percepciji turistikog menadmenta ima neto nie
mogunosti za razvoj selektivnih oblika turizma u odnosu na prosjek Kvarnera
(4,73 prema 4,95), osim u segmentu ostalih selektivnih oblika turizma, za koji
se vidi posebna ansa (6,00 prema 5,42), posebno u segmentu eko- i etno
turizma.

Prema stavovima menadmenta otoka Cresa (5,00), Loinja (5.02) i Raba
(5,23), postoje realne anse za razvoj svih selektivnih oblika turizma, na neto
vioj razini od prosjeka Kvarnera (4,95), za razliku od stavova menadmenta
otoka Krka, gdje su te mogunosti procijenjene znatno niima u svim
segmentima osim u segmentu odmorinog (5,77 prema 5,24) i dogaajnog
turizma (5,12 prema 5,05).

Iako na razini sub-regije kao cjeline ne postoji uvijek globalno prepoznatljiva
orijentiranost na odreene oblike turistike ponude, ali se ona dobro uoava na
razini pojedinog turistikog mjesta (npr. zdravstveni turizam u Malom Loinju je
6,19, a u Opatiji 5,75 iako je prosjek Kvarnera 4,61). Treba izdvojiti stavove
menadmenta odreenih destinacija Gorskog kotara, koji visoko ocjenjuje
mogunosti ustrojavanja ostalih selektivnih oblika ponude, koji sada jo uvijek
nisu dovoljno iskoriteni.

Kod dogaajnog turizma se jasno prepoznaju destinacije, koje na polazitima
ove vrste turistike ponude (Grad Rab, Lovran, Lokve, Vinodolska opina)
grade svoj imid, jer se radi o kreativnim projektima, usklaenim sa kulturno-
povijesnim nasljeem i resursima kojima raspolau, ali i kroz interaktivni rad i
zalaganje svih sudionika turistike ponude, zajedno sa lokalnom samoupravom
i domicilnim stanovnitvom.

4.3. Stavovi menadmenta o elementima turistike
ponude Kvarnera

Nastavak istraivanja se odnosio procjenu percepcije turistikog menadmenta
Kvarnera o tome, kako se ocjenjuje da li su ispunjena oekivanja turista o
pojedinim elementima turistike ponude u destinaciji. Ocjenjivalo se 37
elemenata vezanih za strukturu ponude turistike destinacije Kvarner (njenih
sub-regija i turistikih mjesta), a s ciljem da se stavovi menadmenta mogu
komparirati sa stavovima turista i stanovnitva, kako bi se isti mogli rangirati,
te usporeivati sa rezultatima prethodnih istraivanja. Koritena je likertova
ljestvica ocjena od 1 do 7 (1 izrazito nezadovoljan, 7 izrazito zadovoljan).Za
razinu turistike destinacije Kvarner, kao cjeline, dobivene su prosjene ocjene,
temeljem kojih su rangirane grupe elemenata a ovisno o kategoriji kojoj
pripadaju, kako slijedi:

158
a) PROSTOR, RESURSI, OKOLI (5,61)
o Klima (5,90)
o Ljepota krajolika (5.90)
o Ouvanost okolia (5,56)
o istoa mora (5,08)

b) STANOVNITVO, ZAPOSLENI (5,50)
o Ljubaznost zaposlenih u turizmu (5,68)
o Ljubaznost stanovnitva (5,48)
o Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu (5,33)

c) PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST (5,04)
o Osjeaj sigurnosti i zatite (5,75)
o Turistike informacije prije dolaska u destinaciju (5,06)
o Turistika signalizacija (4,99)
o Suveniri (4,34)

d) ORGANIZIRANOST DESTINACIJE (4,85)
o Radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5,43)
o etnice (5,31)
o Trgovine (5,26)
o Parkovi i zelene povrine (5,11)
o Prometna dostupnost (5,30)
o Ureenost mjesta (5,02)
o Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine i sl.) (4,98)
o Lokalni promet (4,61)
o Parkiralita (4,47)
o Urbana skladnost (4,52)
o Ureenost i istoa plaa (4,32)
o Guve na plaama (3,85)

e) SADRAJI (4,39)
o Kulturno-povijesna batina (5,20)
o Ugostiteljski objekti (5,09)
o Objekti za smjetaj (5,05)
o Lokalna gastronomija (4,96)
o Dogaaji (4,84)
o Odnos cijene i kvalitete (4,83)
o Kulturni sadraji (4,80)
o Ponuda izleta (4,32)
o Zabavni sadraji (4,25)
o Sportski sadraji (4,22)
o Sadraji za djecu (4,17)
o Sadraji za zdravstveni turizam (3,37)
o Skupovi i kongresi (3,32)
o Nautika ponuda (2,97)

159
Prema miljenju turistikog menadmenta Kvarner, prirodni resursi nedvojbeno
predstavljaju znaajnu komparativnu prednost ove destinacije (rang 1 - ocjena
5,61), a po znaenju neposredno slijede kadrovski resursi odn. kvaliteta
komunikacije s gostom od strane zaposlenih i stanovnitva (rang 2 - ocjena
5,50). Tree mjesto zauzela je kategorija koja obuhvaa kriterije
prepoznatljivosti, osjeaja sigurnosti i informiranosti gostiju (rang 3 - ocjena
5,04), veoma znaajna u suvremenim uvjetima nesigurnosti i rizika.

Organiziranost destinacije zauzima pred-posljednje (4,85) a sadraji (4,39)
posljednje mjesto u rangu. Navedeno ukazuje da je menadment svjestan
nedostataka postojee turistike ponude na razini turistike destinacije
(organiziranost) kao i pretpostavki da bi se mogli uspjeno razviti odreeni
selektivni oblici turistike ponude (sadraji).

4.3.1. Prostor, resursi, okoli

Prioritet kriterijima prostor, resursi okoli je veoma znaajan u suvremenim
uvjetima, kada ljudi bjee iz urbanih sredina i trae za svoj odmor dobru klimu,
ouvani okoli i druge relevantne resurse, koje im destinacija Kvarner
nedvojbeno moe pruiti. Vie od jednog stoljea se ova destinacija preporua
kao klimatsko ljeilite, posebno u lijeenju alergija (Mali Loinj) bolesti dinih
putova (Crikvenica), sranih bolesti (Opatija), konih bolesti (Krk) i drugo.
Klimu uvjetuje povoljan geografski poloaj, zeleno zalee, razvedenost obale,
te povoljno djelovanje morskih struja. Karakteriziraju je male amplitude
prosjenih dnevnih i godinjih temperatura i relativna vlaga koja je blizu
optimuma.
Slika 17: Prostor, resursi i okoli u turistikoj ponudi Kvarnera
(usporedba rezultata istraivanja iz 2006. i 2011. godine)
2011
2011
2011
2011
2006.
2006.
2006.
2006.
0 1 2 3 4 5 6 7
Klima
Ouv anost okolia
istoa mora
Ljepota krajolika
% uea

Za razliku od drugih mediteranskih destinacija, treba naglasiti da je ova
destinacija veoma ugodna, jer ljeti pue osvjeavajui lahor, maestral i

160
tramontana, a Gorski Kotar prua nesluene mogunosti za osvjeenje od
ljetnih sparina. U priobalju vlada umjerenija verzija mediteranske klime, koja
pogoduje razvoju mediteranske vegetacije, a sve to skupa s blizinom mora ima
dokazani povoljan utjecaj na zdravlje. Morski aerosoli (siune kapljice morske
vode) mijeaju se s biljnim aerosolima (lovora i drugog suptropskog bilja)
prisutni su na etalitima i ljekovito djeluju na respiratorne organe kao prirodni
inhalatori.

Uz klimu se vee i vegetacija, koja daje arm okoliu (najljepim parkom u
Hrvatskoj se ve godinama proglaava centralni opatijski Park sa raznovrsnim
biljkama i udesnom kamelijom), no nisu manje znaajni ni parkovi i sauvani
zeleni rezervati u ostalim dijelovima destinacije Kvarner. istoa mora je veoma
znaajna za ovu turistiku destinaciju, koja je jo uvijek preteito orijentirana
na ponudu sunca i mora. U nastavku e se rezultati ovih istraivanja usporediti
sa rezultatima prethodnog istraivanja
8
, kako bi se moglo ocijeniti, da li je i do
kojih promjena dolo u okviru ove grupe kriterija.

Klima i ouvanost okolia su prema miljenju menadmenta turistike destinacije
Kvarner neto bolje pozicionirani u ovom u odnosu na prethodno istraivanje, dok
se smatra da istoa mora neto manja, iako se sustavno ulae u zbrinjavanje
otpadnih voda i druge oblike zatite, u dobivanju plavih zastava i sl. Izraen je i
stav da je dolo do naruavanja ljepote krajolika, vjerojatno zbog apartmanizacije i
drugih pogreaka u prostornom ureenju turistikih destinacija. Bolja ouvanost
okolia se vjerojatno vezuju i uz napore koji se ulau na unapreenje stanja u
prostoru parkova prirode, zatitu parkovne arhitekture, zatitu ostalih ambijentalnih
vrijednosti i nacionalne graditeljske batine (gradii i naselja) i autentinosti
arhitekture, to suvremeni gost nedvojbeno cijeni i moe se kvalitetno valorizirati.


Stav je turistikog menadmenta Kvarnera, da grupa elemenata stanovnitvo i
zaposleni predstavlja jednu nedvojbenu komparativnu prednost ove turistike
destinacije, te je kao i u prethodnom istraivanju rangirana na drugo mjesto.
Najvea vrijednost uravnoteene ponude je u znanju sposobnih i strunih
kadrova i to u svim fazama ivotnog vijeka turistikog proizvoda. U ocjeni
rezultata istraivanja se pristupilo s polazita znanja koja su potrebna za
komunikaciju s drugim narodima i kulturama (strani jezici), ali i s polazita

8
Blaevi,B. Peri,M. (red.) : Ocjena turistike ponude Kvarnera, rezultati druge faze
istraivanja na projektu 011603 "Turistika regionalizacija u glabalnim procrsima, asopis
Tourism and Hospotality Management ISSN 1330-7533, Faculty of Tourism and Hospitality
Management Opatija, WIFI Wien, T.E.I.Thessaloniki, Vol. 13; Br. 1/2007.

161
njihova osobnog odnosa prema gostima, pri emu su sagledavani rezultati
istraivanja iz 2011. u usporedbi s rezultatima prethodnog istraivanja iz 2006.
godine.

Slika 18: Stanovnitvo i zaposleni u turistikoj ponudi Kvarnera
(usporedba istraivanja iz 2006. i 2011. godine)
2011
2011
2011
2007.
2007.
2007.
0 1 2 3 4 5 6 7
Ljubaznost zaposleni u turizmu
Ljubaznost stanov nitv a
% uea

Sve kategorije vezane uz kadrovske resurse su bolje ocijenjene u istraivanju
2011. u odnosu na prethodno istraivanje provedeno 2006. godine. To
potvruje da je menadment svjestan znaenja teze da je ovjek, klju
uspjeha u turizmu. Ljubaznost stanovnitva je veoma znaajna, jer osigurava
gostima, da se u ovoj destinaciji osjeaju dobro i da joj se ponovno vraaju,
to je veoma znaajno u suvremenom svijetu otuenosti.

Ljubaznost zaposlenih i razina znanja stranih jezika, je kvaliteta na kojoj se
mogu procjenjivati "ljudski potencijali" u njihovoj komunikaciji s gostom. Po
ocjeni turistikog menadmenta ova je karika znaajan initelj u strukturi
ukupne turistike ponude turistike destinacije Kvarner i integralni dio
prihvatljivog i prepoznatljivog turistikog proizvoda ove turistike destinacije.
To je posljedica sustavnog ulaganja u sve oblike obrazovanja zaposlenih, ali i
posljedica mentaliteta i ukupnog kulturno-povijesnog nasljea stanovnika ove
turistike destinacije.

4.3.3. Prepoznatljivost, sigurnost, informairanost

U nastavku se prezentiraju stavovi menadmenta o tome, kakva je stvarna
prepoznatljivost ove turistike destinacije na turistikom tritu, da li se turisti u
ovoj destinaciji osjeaju sigurnima i da li je sustav osigurao dovoljan broj i
kvalitetu informacija prije i tijekom boravka turista na ovim prostorima,
odnosno da li se turistima nudi prepoznatljivi suvenir, kojeg e ponijeti pri
povratku kui i koji e ga podsjeati na vrijeme odmora.

162
Slika 19: Prepoznatljivost, sigurnost, informiranost u turistikoj
ponudi Kvarnera (usporedba istraivanja iz 2006. i 2011. godine)
2011.
2011.
2011.
2011.
2006
2006
2006
2006
0 1 2 3 4 5 6 7
Turistike informacije prije dolaska u destinaciju
Suv eniri
% uea

Ova je grupa elemenata turistike ponude zauzela rang 3, ali su rezultati
istraivanja u svim istraivanim elementima u 2011. godine bili povoljniji u
odnosu na rezultate do kojih se dolo istraivanjem 2006. godine. Turistiki
menadment percipira turistiku destinaciju Kvarner kao destinaciju s visokim
stupnjem sigurnosti (ocjena 5,75 u odnosu na ranijih 4,99), to je veoma
znaajno za turizam, koji posljednjih godina pokazuje veoma visoku elastinost
upravo u ovom segmentu.

Odluku o tome, da li posjetiti odreenu turistiku destinaciju, gost donosi
temeljem pravovremene i vjerodostojne informacije koju odgovarajuim
kanalima dobije u vlastitoj zemlji prije dolaska na ciljnu turistiku destinaciju.
Turistiki menadment smatra da sustav informiranja gostiju prije njihova
dolaska na Kvarner relativno zadovoljava (5,06) i da je bolje u odnosu na
prethodno istraivanje. Stavovi menadmenta ukazuju da se kvaliteta
turistike signalizacije u turistikoj destinaciji Kvarner poboljala kao i u ponudi
autentinog suvenira, no isto tako i da bi u ovoj segmentu bila potrebna
odreena poboljanja.


Organiziranost destinacije ovisna je o mnogim initeljima, a odraz je kvalitete
upravljanja turistikom destinacijom, sve s ciljem da se gostu osigura ugodan i
sadrajan boravak. Ona je ogledalo upravljakih sposobnosti destinacijskog
menadmenta. U okviru ovog istraivanja se eljelo utvrditi kakav je stav
postojeeg turistikog menadmenta o dostignutom stupnju organiziranosti
ponude na razini turistike destinacije Kvarner.

163
Slika 20: Organiziranosti destinacije u turistikoj ponudi Kvarnera
(usporedba istraivanja iz 2006. i 2011. godine)
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
0 1 2 3 4 5 6 7
Radno v rijeme ugost.objekata
etnice
Prometna dostupnost
Trgov ine
Parkov i i zelene pov rine
Ureenost mjesta
Radno v rijeme uslunih djelatnosti
Lokalni promet
Urbana skladnost
Parkiralita
Ureenost i istoa plaa
Guv e na plaama
% uea

Rezultati istraivanja ukazuju da su po miljenju menadmenta, ostvareni
pomaci u svim segmentima organiziranosti destinacije, a posebno u osiguranju
parkiralinog prostora. Istraivanjem je utvreno da se po ocjeni menadmenta
turistike destinacije Kvarner kao posebno kvalitetno u 2011. godini moe
izdvojiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5,43), koje je i u prethodnom
istraivanju zauzelo elnu poziciju (4,93). No visoko su pozicionirane i etnice,
prometna dostupnost, trgovine, parkovi i zelene povrine i drugo.

Naime, izgradnjom novih prometnica je po ocjeni menadmenta osiguralo
turistikoj destinaciji Kvarner bolju prometnu dostupnost. I dalje je na zaelju
plae (ureenost i istoa plaa, guve na plaama), to namee potrebu da se
ovoj problematici posveti vie razina pozornosti, moda i slijedom rezultata
istraivanja prezentiranih u okviru projekta 1000 hrvatskih plaa. Uz
destinacijski menadment se u unapreenje organiziranosti destinacije moraju
ukljuiti svi sudionici turistike ponude, pa i cjelokupna javnost, pri emu je
potrebno uvaavati ekonomske, drutvene i ekoloke zahtjeve suvremenog
gosta.

164
4.3.5. Sadraji

Slika 21: Sadraji u turistikoj ponudi Kvarnera (usporedba
istraivanja iz 2006. i 2011. godine)
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
0 1 2 3 4 5 6 7
Kulturno-pov ijesna batina
Objekti za smjetaj
Dogaaji
Odnos cijene i kv alitete
Kulturni sadraji
Ponuda izleta
Zabav ni sadraji
Sportski sadraji
Sadraji za djecu
Sadraji za zdrav stv eni turizam
Skupov i i kongresi
Nautika ponuda
% uea

Potreba da se istrai uloga sadraja u turistikoj ponudi Kvarnera proizlazi iz
spoznaje da su prirodni resursi komparativna prednost destinacije Kvarner, ali i da
nisu dostatni u ostvarivanju njenih konkurentskih prednosti u suvremenim
uvjetima. Privlanost pojedini destinacije takoer ovisi o pretpostavkama da se na
kvalitetan nain ponudi to iri asortimana ponude razliitih atraktivnih sadraja,
koji su rangu turistike ponude Kvarnera na alost zauzeli peto, posljednje mjesto
u rangu (ocjena 4,39). Moe se uoiti da menadment u okviru ove grupe najviu
ocjenu dodjeljuje kulturno povijesnoj batini (5,20) i potrebi njene to bolje
valorizacije.

Slijede ugostiteljski objekti i objekti za smjetaj, koji predstavljaju resursnu
osnovicu uspjene turistike ponude, to bi svakako bilo i bolje, kada bi se uspjele

165
eliminirati mnoge negativne posljedice nedovoljno uspjenog provedenog
privatizacijskog procesa. Moe se uoiti da svi sadraji biljee pozitivan pomak,
osim nautike ponude, koja i dalje ostaje na zaelju ove turistike destinacije.
Rang, koji pojedini elementi ove ponude zauzimaju na ljestvici ovisan je i
prvenstveno o raspoloivim resursima, to namee potrebu da se znatno vie ulae
u poboljanje kongresne ponude (veliki kongresi za 2000 i vie posjetitelja), ali je
znaajno prisutan i nedostatak odgovarajue infrastrukture za zabavne i sportske
sadraje, ali i za sadraje za djecu. Odnos cijene i kvalitete sa sada percipira na
znatno vioj razini (4,83) od onog u prethodnom istraivanju (4,15).

Obzirom na iskustva, tradiciju i kadrovske resurse, kao i zbog dobre lokacije
turistike destinacije Kvarner otvara se i mogunost razvoja edukacijskog turizma,
jer se kroz povezivanje turizma i obrazovanja mogu ostvariti znaajne izravne i
neizravne koristi, koje mogu imati znaajnu promotivnu vrijednost. Hrvatska kao
razvijena turistika zemlja, moe pruiti potencijalnim korisnicima iz manje
razvijenih turistikih zemalja ona znanja, vjetine i kompetencije, koje e im
osigurati bolji turistiki razvoj. Za ove korisnike je mogue ponuditi niz
specijaliziranih obrazovnih programa (specijalizacije, treninzi, ljetne kole.) na
nain da se isti povezuju sa ostalim relevantnim sadrajima (gastronomska
ponuda, kulturno-povijesna batina, etno-sadraji, flora i fauna, dogaaji i sl.) a u
okviru promotivnih paketa i drugih odgovarajuih pristupa.

4.3.6. Top +/- 10 - najboljih i najloijih elemenata turistike
ponude turistike destinacije Kvarner

Nastavno na prethodna razmatranja u nastavku e se ukazati na one elemente
turistike ponude, koji se ocjenjuju posebno znaajnima i koji posebno
obiljeavaju turistiku ponudu Kvarnera ( top + 10 ) ili s druge strane
predstavljaju ograniavajui initelj njenog razvoja ( top 10 ). Ocjenom
stavova menadmenta, prezentirati e se onih deset elemenata turistike
ponude, koje po miljenju menadmenta turisti pozicioniraju na sam vrh
ljestvice a to znai da ih razvrstavaju u temeljne pretpostavke razvoja ove
turistike destinacije.

Ocijeniti e se koliko su navedeni elementi prepoznatljivi i postojani, odnosno
da li ih je i turistiko trite na isti nain percipiralo. Njima nasuprot,
prezentirati e se oni elementi turistike ponude, koji predstavljaju svojevrsni
ograniavajui initelj razvoja, pa bi trebalo uloiti napore, da se njihov
negativni utjecaj eliminira ili barem ublai. Najprije e se prezentirati elementi
top + 10 i elementi top - 10 temeljeni na istraivanjima provedenim 2011.
godine, kako bi se nakon toga provela usporedna analiza sa podacima
temeljenim na istraivanju iz 2007. godine, a s ciljem da se utvrde i ocijene
eventualni pomaci u unapreenju kvalitete turistike ponude.

166
Tablica 70: Stavovi menadmenta o rangu elemenata turistike
ponude Kvarnera (za 2011. godinu)

Top (10 +)

Top (10 - )


Ocjena

Elementi turistike
ponude

Ocjena

Klima 5,90 Nautika ponuda 2,97
Ljepota krajolika 5,90 Skupovi i kongresi 3,32
turizam 3,37
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,68 Guve na plaama 3,85
Ouvanost okolia 5,56 Sadraji za djecu 4,17
Ljubaznost stanovnitva 5,48 Sportski sadraji 4,22
objekata 5,43 Zabavni sadraji 4,25
u turizmu 5,33 Ponuda izleta 4,32
etnice 5,31
Ureenost i istoa
plaa 4,32
Prometna dostupnost 5,30 Suveniri 4,34

Najvii rang u strukturi elemenata turistike ponude su zauzeli prirodni resursi
(klima i ljepota krajolika - 5,90), a neto nie je pozicionirana ouvanost okolia
(5,56). Veoma visoku treu poziciju je zauzeo element turistike ponude
osjeaj sigurnosti i zatite, to upuuje na zakljuak da menadment
Kvarnera smatra ovu destinaciju sigurnom i kao takvu veoma privlanom. Iza
toga slijede elementi vezani za kadrovsku komponentu, na nain da je na
etvrtoj poziciji ljubaznost zaposlenih u turizmu (5,68), slijedi ljubaznost
stanovnitva (5,48), a neto je nie rangirano znanje stranih jezika
zaposlenih u turizmu (5,33).

Radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5,43) se smatra veoma znaajnim
elementom turistike ponude, a rangirano je na viu poziciju od etnica
(5,31) i prometne dostupnosti (5,30) ove destinacije. S druge strane, najnii
rang u strukturi elemenata turistike ponude je zauzela nautika ponuda
(2,97), a veoma su loe pozicionirane mogunosti za odravanje skupova i
kongresa (3,32) kao i sadraji za zdravstveni turizam (3,37). Za destinaciju
koja je preteito orijentirana na ponudu mora i sunca nije prihvatljiva spoznaja
da su velike guve na plaama (3,85), kao i injenica da ureenost i istoa
plaa (4,32) nije na zavidnoj razini. Ponuda sadraja za djecu (4,17),
sportskih (4,22) i zabavnih (4,25) sadraja, kao i ponuda izleta (4,32) nisu na
traenoj razini, niti je ponuda suvenira (4,34) onakva, kakva bi trebala biti u
odnosu na znaaj ove turistike destinacije.

167
Sada e se rezultati istraivanja provedenog 2011. godine usporediti sa
rezultatima istraivanja provedenim 2007. godine, kako bi se vidjelo da li
odreeni elementi turistike ponude konstantno dre elne pozicije ili je u tom
segmentu dolo do promjena. Ocijeniti e se i da li je neto uinjeno na
unapreenju u strukturi onih elemenata turistike ponude, koji su u prolom
istraivanju bili najloije pozicionirani (pomaci na dnu ljestvice). Tablica koja
slijedi, dakle prezentira usporedni analizu podataka unutar top + 10 i top
10 elemenata turistike ponude Kvarnera.
ponude Kvarnera (komparacija sa 2006. godinom)
Top (10 +)
( 2006. - 2011.)
Top (10 - )
( 2006. - 2011.)
Elementi
turistike ponude

2011.

2006.
Elementi
turistike ponude

2011.

2006.
Ljepota krajolika 5,90 6,40 Nautika ponuda 2,97 3,35
Klima 5,90 5,44 Parkiralita 3,10
Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,75 4,99 Skupovi i kongresi 3,32 2,87
Ljubaznost
zaposlenih u
turizmu
5,68 4,95

Sadraji za
zdravstveni turizam
3,37 3,07

Ouvanost okolia 5,5 4,94 Guve na plaama 3,85 3,74
Ljubaznost
stanovnitva
5,48 5,01 Sadraji za djecu 4,17 3,63
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata
5,43 4,93 Lokalni promet 3,78
istoa mora 5,34 Sportski sadraji 4,22
Znanje stranih
jezika zaposlenih u
turizmu
5,33 Zabavni sadraji 4,25 3,54

etnice 5,31 Ponuda izleta 4,32
Prometna
dostupnost
5,30 Ureenost i istoa
plaa
4,32
Trgovine 4,82 Suveniri 4,34 3,42
Objekti za smjetaj 4,75 Dogaaji 3,78

Prosjeno

5,56

5,16

Prosjeno

3,91

3,43

Openito se moe zakljuiti da prema ocjeni menadmenta turistike
destinacije, elne pozicije i dalje dre elementi turistike ponude u koje spada
ljepota krajolika, klima, osjeaj sigurnosti i zatite, ljubaznost zaposlenih i
stanovnitva, ouvanost okolia i radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Neki
elementi turistike ponude (istoa mora, ponuda u trgovinama i objekti za

168
smjetaj) su nakon ovog istraivanja napustili elne pozicije u korist novih
elemenata turistike ponude, a to je znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu,
etnice i prometna dostupnost. Da bi se moli to bolje uoiti nastali pozitivni ili
negativni pomaci u strukturi pojedinih elemenata u kategoriji top 10+ i
kategoriji top 10-, u nastavku e se te relacije prikazati i grafiki.

Slika 22: Top 10+ prema stavovima turistikog menadmenta
Kvarnera (usporedba istraivanja iz 2006. i 2011. godine)
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
0 1 2 3 4 5 6 7
Ljepota krajolika
Klima
Ouv anost okolia
Ljubaznost stanov nitv a
Radno v rijeme ugostiteljskih objekata
istoa mora
etnice
Prometna dostupnost
Trgov ine
Objekti za smjetaj
% uea

Moe se uoiti da nije dolo do pozitivnih pomaka u nautikoj ponudi (2,97),
koja je nakon ovog istraivanja jo loije pozicionirana u odnosu na prethodno
(3,35). Nema znaajnijih pomaka sa zaelja u unapreenju ponude skupova i
kongresa, sadraja za zdravstveni turizam i za djecu, u ponudi zabavnih
sadraja i suvenira, niti u smanjenju guva na plaama. Poboljala se situacija
u ponudi parkiralita i organizaciji lokalnog prometa, kao i u organizaciji
prigodnih dogaanja, koji vie ne spadaju u kategoriju top 10-. S druge
strane uoljivo je da je loija ponuda sportskih sadraja, izleta, ali i ureenosti i
istoa plaa. No moe se uoiti da je poveanja prosjena ocjena najbolje
ocijenjenih elemenata (5,56 u odnosu na 5,16) kao i onih iz kategorije najloije
ocijenjenih (sa 3,43 na 3,91), to upuuje odreene pozitivne pomake.

169
Usporednom analizom rezultata istraivanja provedenog 2006. i 2011. godine
moe se uoiti da je sedam elemenata turistike ponude (ljepota krajolika,
klima, osjeaj sigurnosti i zatite, ljubaznost zaposlenih u turizmu, ouvanost
okolia, ljubaznost stanovnitva i radno vrijeme ugostiteljskih objekata)
zadralo vodeu poziciju u oba istraivanja, s tom razlikom to je ljepota
krajolika u ovom istraivanju ocijenjena znatno loije u odnosu na prethodno
istraivanje, dok je preostalih est elemenata turistike ponude dobilo neto
bolju ocjenu. Detaljnijom bi analizom trebalo utvrditi, zato su odreeni
elementi turistike ponude izgubili elnu poziciju, te koji su razlozi da su drugi
elementi zauzeli njihovo mjesto.

Slika 23: Top 10 - prema stavovima turistikog menadmenta
Kvarnera (usporedba istraivanja iz 2006. i 2011. godine)
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2011.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
2007.
0 1 2 3 4 5 6 7
Nautika ponuda
Skupovi i kongresi
Guve na plaama
Sadraji za djecu
Zabavn sadraji
Suveniri
Sportski sadraji
Ponuda izleta
Parkiralita
Dogaaji
Lokalni promet
% uea

Sedam elemenata turistike ponude je razvrstano u kategoriju top 10- u
ovom, kao i u prethodnom istraivanju (nautika ponuda, skupovi i kongres,
sadraji za zdravstveni turizam, guve na plaama, sadraji za djecu, zabavni
sadraji i suveniri). Situacija se po ocjeni turistikog menadmenta poboljala u
segmentu parkiralita, dogaaja i lokalnog prometa, no znatno je loija u
ponudi sportskih sadraja, izleta, te u urednosti i istoi plaa.

170

U prethodnim je poglavljima sa razliitih stajalita sagledana turistika ponuda
turistike destinacije Kvarner, a prezentirani su kao suma stavova
menadmenta pojedinih turistikih mjesta po sub-regijama. No, kako je
turistika destinacija Kvarner po svojim karakteristikama heterogena, potrebno
je sagledati situaciju u svakoj pojedinoj turistikoj destinaciji, te pojedinano
ocjenjivati svaku grupu elemenata turistike ponude, s pozicija resursne
osnovice i drugih pretpostavki koje nudi pojedina sub-regija i njoj pripadajue
ue turistike destinacije. Temeljeno na rezultatima anketnog istraivanja, u
nastavku e se prezentirati stavovi menadmenta na razini pojedinih sub-regija
i uih turistikih destinacija Kvarnera.


Stavovi menadmenta o zadovoljstvu turista ponudom turistikih destinacija
unutar sub-regije Opatijska rivijera prikupljeni su anketnim upitnikom.
Prezentirati e se rezultati istraivanja provedeni u turistikim destinacijama
ove sub-regije: Iii, Lovran, Matulji, Moenika Draga i Opatija. Prosjena
ocjena svih elemenata turistike ponude sub-regije Opatija je neto nia (4,89)
u odnosu na ukupan prosjek Kvarnera (5.07), no razliito za pojedine ue
destinacije i grupe elemenata. Najviom se ocjenom ocjenjuje ponuda u
Moenikoj Dragi (5,33), slijedi Opatija (5,31), a najloija je ponuda svih
elemenata u Iiima (4,15).

Tablica 72: Stavovi menadmenta o turistikoj ponudi Opatijske
rivijere
Destinacije Opatijske rivijere

SUB REGIJA
OPATIJSKA RIVIJERA

I
i

L
o
v
r
a
n

M
a
t
u
l
j
i

M
o
e
n
i
k
a

D
r
a
g
a

O
p
a
t
i
j
a

S
u
b
-
r
e
g
i
j
a

K
V
A
R
N
E
R


Klima 5,50 4,75 6,50 6,33 6,00 5,82 5,90
Ljepota krajolika 5,50 5,75 7,00 6,56 6,00 6,16 5,90
Ouvanost okolia 4,50 5,00 7,00 6,33 6,17 5,80 5,56
istoa mora 6,00 5,25 1,00 6,11 5,33 4,74 5,08
5,38 5,19 5,38 6,33 5,88 5,63 5,61

171


Ljubaznost stanovnitva 5,00 5,50 5,50 6,00 5,00 5,40 5,48
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,50 5,25 6,00 5,89 5,67 5,66 5,68
Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,00 5,25 6,50 5,56 6,00 5,66 5,33
5,17 5,33 6,00 5,81 5,56 5,57 5,50


Osjeaj sigurnosti i zatite 4,00 4,75 7,00 5,75 6,33 5,57 5,75
Turistike informacije prije dolaska u destinaciju 4,50 4,25 6,00 5,00 4,67 4,88 5,06
Turistika signalizacija u destinaciji 2,50 5,00 6,00 5,44 5,00 4,79 4,99
Suveniri 2,50 3,00 3,00 2,67 4,33 3,10 4,34
3,38 4,25 5,50 4,72 5,08 4,58 5,03


Prometna dostupnost 4,00 4,50 6,00 5,22 5,67 5,08 5,30
Lokalni promet 3,00 3,33 3,50 4,56 3,50 3,58 4,61
Parkiralita 3,50 1,75 2,00 5,22 2,67 3,03 4,47
Ureenost mjesta 3,50 3,75 5,00 5,44 6,17 4,77 5,02
Urbana skladnost 4,00 3,33 5,00 5,56 6,00 4,78 4,52
etnice 5,00 4,75 6,00 5,56 6,50 5,56 5,31
Parkovi i zelene povrine 5,50 4,25 5,50 4,89 6,50 5,33 5,11
Ureenost i istoa plae 5,00 3,75 1,00 5,67 4,17 3,92 4,32
Guve na plaama 2,50 3,33 1,00 5,56 3,50 3,18 3,85
Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke,
trgovine)
1,50 3,75 6,00 5,00 4,83 4,22 4,98
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 2,00 5,50 6,00 5,00 5,17 4,73 5,43
Trgovine 2,50 3,75 6,00 4,56 5,00 4,36 5,26
3,50 3,81 4,42 5,19 4,97 4,38 4,85

SADRAJI

Dogaaji 4,00 3,75 6,00 5,22 5,00 4,79 4,84
Povijesno-kulturna batina 4,50 4,50 6,50 6,11 6,00 5,52 5,20
Sadraji za djecu 4,50 3,00 3,50 4,67 3,17 3,77 4,17
Objekti za smjetaj 4,00 5,25 4,50 5,00 5,83 4,92 5,05
Ugostiteljski objekti 3,50 5,00 5,00 5,00 5,33 4,77 5,09
Kulturni sadraji 3,50 3,50 4,50 5,44 4,50 4,29 4,80
Zabavni sadraji 3,00 2,75 4,50 5,33 3,50 3,82 4,25
Sportski sadraji 3,50 2,50 4,50 4,78 3,50 3,76 4,22
Skupovi i kongresi 1,00 3,00 1,00 3,38 5,83 2,84 3,32
Sadraji za zdravstveni turizam 1,00 3,67 5,50 3,13 5,17 3,69 3,37
Nautika ponuda 4,00 3,33 1,00 2,57 4,67 3,11 2,97
Ponuda izleta 4,50 5,00 2,50 4,75 5,83 4,52 4,32
Lokalna gastronomija 3,50 5,50 7,00 5,13 6,33 5,49 4,96
Odnos cijene i kvalitete 2,00 4,75 6,00 4,25 6,00 4,60 4,83
3,32 3,96 4,43 4,63 5,05 4,28 4,39
Prosjek sub-regije Opatijska rivijera 4,15 4,51 5,14 5,33 5,31 4,89 5,07

172
Menadment Opatijske rivijere ocjenjuje grupu prostor-resursi-okoli neto
bolje (5,63) od prosjeka Kvarnera (5.61). Na razini sub-regije je najbolje
ocijenjena ljepota krajolika (6,16) a najloije istoa mora (4,74), a nabolje
prirodne resurse nudi turistika destinacija Moenika Draga (6,33), a najloije
Lovran (5,19).

Grupu elemenata turistike ponude stanovnitvo, zaposleni menadment ove
rivijere ocjenjuje takoer neto bolje (5,57) od prosjeka Kvarnera (5,50).
Zaposlenici (5,66) su su bolje ocijenjeni od stanovnitva (5,40), pri emu su
najvie ocjene u Matuljima (6,00) a najloije u Iiima (5,17).

Grupa elemenata turistike ponude prepoznatljivost, sigurnost, informiranost
je loije (4,53) pozicionirana u odnosu na prosjek Kvarnera (5,03). Pozitivno je
to je na vrhu ljestvice osjeaj sigurnosti i zatite (5,57), koji je neto loije
ocijenjen u odnosu na prosjek Kvarnera (5,75), a slijede turistike informacije
koje gost dobiva prije dolaska u destinaciju (4,88), koje su opet neto nie
ocijenjene u odnosu na prosjek Kvarnera (5,06). U odnosu na prosjek
Kvarnera, ovi su elementi znatno bolje pozicionirani u Matuljima (5,50) i u
Opatiji (5.08), dok su najloije pozicionirani Iii (3,38).

Opatijska rivijera kao sub-regija ima po ocjeni menadmenta prosjeno loiju
organiziranost destinacije (4,38) u odnosu na prosjek Kvarnera (4,85), no ne
za sve elemente, jer su nadaleko poznate etnice (5,56) te parkovi i zelene
povrine (5,33) ocijenjeni bolje od prosjeka Kvarnera. Ovi su elementi najboje
ocijenjeni u Moenikoj Dragi (5,19), slijedi Opatija (4,97), a najloija je
ocjenja dodijeljena turisitkoj destinaciji Iii (3,50).

I sadraji koje ova sub-regija nudi u prosjeku su neto loije ocijenjeni
(4,28) od prosjeka Kvarnera (4,39), iako su neki elementi turistike ponude
ocijenjeni bolje od prosjeka, a tu spada povijesno-kulturna batina (5,52),
lokalna gastronomija (5,49) i ponuda izleta (4,52). U Opatiji je ponuda sadraja
najbolja (5,05), a u Iiima je najloija (3,32).

Rezultati anketnog istraivanja su ukazali na deset najvie rangiranih
elemenata turistike ponude sub-regije Opatijska rivijera (top 10+), kojima se
sueljava deset najloije rangiranih elemenata turistike ponude (top 10-).

Openito su nabolje ocijenjeni prirodni resursi (ljepota krajolika, klima,
ouvanost okolia..), a najloije neki elementi iz grupe sadraja i
organiziranosti destinacije (skupovi i kongresi, parkiralita, suveniri, nautika
ponuda), to bi svakako trebalo unaprijediti, prvenstveno ako se ovoj sub-
regiji eli osigurati cjelogodinje poslovanje.

173

Top (10 +)

Top (10 - )
Red
.
br.
Elementi turistike
ponude
Ocjena Red.
br.
Elementi turistike
ponude
Ocjena
2. Klima 5,82 2. Parkiralita 3,03
3. Ouvanost okolia 5,80 3. Suveniri 3,10
4. Ljubaznost zaposlenih
u turizmu
5. Znanje stranih jezika
5,66 5. Guve na plaama 3,18
zatite
7. etnice 5,56 7. Sadraji za
zdravstveni turizam
3,69
8. Povijesno-kulturna
batina
9. Lokalna gastronomija 5,49 9. Sadraji za djecu 3,77
10. Ljubaznost
stanovnitva
5,40 10.
Zabavni sadraji
3,82


Stavovi menadmenta o zadovoljstvu turista ponudom turistikih destinacija,
prikupljeni su anketnim upitnikom unutar sub-regije Rijeka i rijeki prsten, gdje
spada: Bakar, Jelenje, Kastav, Kostrena, Rijeka i Vikovo. Prosjena ocjena svih
elemenata turistike ponude sub-regije Opatija je neto nia (5,01) u odnosu
na ukupan prosjek Kvarnera (5.07), no razliito za pojedine ue destinacije i
grupe elemenata. Najviom se ocjenom ocjenjuje ponuda u Gradu Rijeci
(5,39), slijedi Kastav (5,36), a najloija je ponuda svih elemenata u Bakru
(4,08).

174
Tablica 74: Stavovi menadmenta o turistikoj ponudi Rijeke i
rijekog prstena
Turistike destinacije u sub-regiji
SUB REGIJA -

B
a
k
a
r

J
e
l
e
n
j
e

K
a
s
t
a
v

K
o
s
t
r
e
n
a

R
i
j
e
k
a

V
i
k
o
v
o

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

U
K
U
P
N
O

Klima 4,44 6,42 6,17 5,85 6,17 6,00 5,84 5,90
Ouvanost okolia 3,67 6,25 5,50 4,85 5,61 6,00 5,31 5,56
istoa mora 2,67 2,14 5,75 5,69 5,83 2,00 4,01 5,08
3,75 5,22 5,70 5,44 5,86 4,81 5,13 5,61

Ljubaznost zaposlenih u turizmu 4,67 6,75 6,17 5,62 5,72 6,50 5,90 5,68
Znanje stranih jezika zap. u
turizmu
4,33 5,73 6,00 5,23 5,72 6,38 5,56 5,33
4,26 6,33 6,00 5,13 5,78 6,33 5,64 5,50

Tur. infor. prije dolaska u
destinaciju
4,56 6,00 4,67 5,15 5,47 5,88 5,29 5,06
destinaciji
4,44 5,50 5,17 4,92 4,89 5,75 5,11 4,99
Suveniri 4,38 4,75 5,17 4,08 5,28 4,38 4,67 4,34
4,47 5,49 5,08 4,83 5,46 5,44 5,13 5,03

Lokalni promet 4,89 5,92 5,00 4,62 4,78 4,50 4,95 4,61
Parkiralita 4,67 5,50 4,33 4,92 4,44 4,57 4,74 4,47
Ureenost mjesta 4,33 5,58 5,83 4,69 5,33 5,00 5,13 5,02
etnice 3,78 5,58 6,00 5,62 4,39 6,00 5,23 5,31
Guve na plaama 3,11 1,17 4,33 4,15 5,28 1,38 3,24 3,85
Radno vrijeme ost uslunih
djelatnosti
3,78 5,67 5,50 4,77 5,22 6,00 5,16 4,98
objekata
4,11 5,67 5,33 5,31 5,50 6,00 5,32 5,43
Trgovine 5,00 5,67 5,00 5,15 5,67 6,00 5,41 5,26
4,15 4,86 5,29 4,90 5,13 4,67 4,83 4,85

SADRAJI
Dogaaji 4,56 5,83 5,40 4,00 5,33 5,25 5,06 4,84

175
Sadraji za djecu 3,22 3,55 4,25 3,85 4,61 4,25 3,95 4,17
Ugostiteljski objekti 4,00 5,33 5,50 4,92 5,39 5,25 5,07 5,09
Zabavni sadraji 4,22 4,92 4,67 3,31 4,50 5,13 4,46 4,25
Sadraji za zdravstveni turizam 2,33 4,17 4,40 2,46 4,35 3,50 3,54 3,37
Nautika ponuda 3,67 1,56 3,75 2,92 3,59 1,00 2,75 2,97
Ponuda izleta 2,89 4,75 4,00 2,23 4,24 3,88 3,66 4,32
Lokalna gastronomija 3,67 4,67 4,83 4,23 5,06 6,13 4,76 4,96
3,75 4,55 4,75 3,58 4,71 4,67 4,34 4,39
Prosjek sub-regije 4,08 5,29 5,36 4,78 5,39 5,19 5,01 5,07

Menadment sub-regije Rijeka i rijeki prsten ocjenjuje grupu prostor-resursi-
okoli loije (5,13) od prosjeka Kvarnera (5.61). Na razini sub-regije je
najbolje ocijenjena klima (5,84) a najloije istoa mora (4,01). Nabolje
prirodne resurse po ocjeni menadmenta nudi turistika destinacija Grad Rijeka
(5,86), a najloije Bakar (3,75). Grupu elemenata turistike ponude
stanovnitvo, zaposleni menadment ove rivijere ocjenjuje neto bolje (5,64)
od prosjeka Kvarnera (5,50). Zaposlenici su prema ljubaznosti (5,90) i znanju
jezika (5,56) neto bolje ocijenjeni od ljubaznosti stanovnitva (5,44), pri emu
su najvie ocjene u Jelenju i Vikovu (6,33) a najloije u Bakru (4,26).

je bolje (5,13) pozicionirana u odnosu na prosjek Kvarnera (5,03). Pozitivno je
to je na vrhu ljestvice osjeaj sigurnosti i zatite (5,45), koji je neto loije
ocijenjen u odnosu na prosjek Kvarnera (5,75), a slijede turistike informacije
koje gost dobiva prije dolaska u destinaciju (5,29), koje su ocijenjene vie u
odnosu na prosjek Kvarnera (5,06). U odnosu na prosjek Kvarnera, ovi su
elementi znatno bolje pozicionirani u Jelenju (5,49), Rijeci (5.46), Vikovu
(5,44) i Kastvu (5,08) dok je najloije pozicioniran Bakar (4,47).

Rijeka i rijeki prsten kao sub-regija ima po ocjeni menadmenta prosjeno
neto loiju organiziranost destinacije (4,83) u odnosu na prosjek Kvarnera
(4,85) no ne i za sve ocjenjivane elemente. Tako se bolje od prosjeka Kvarnera
ocjenjuje prometna dostupnost (5,67), organiziranost lokalnog prometa (4,95),
parkiralita (4,74), ureenost mjesta (5,13), urbana skladnost (4,58), radno
vrijeme uslunih djelatnosti (5,16), te kvaliteta trgovina (5,41), a najloije su
ocijenjene guve na plaama (3,24). Najbolje organiziranom destinacijom je
ocijenjen je Kastav (5,29), a najloijom Bakar (4,15).

I sadraji koje ova sub-regija nudi u prosjeku su neto loije ocijenjeni
(4,34) od prosjeka Kvarnera (4,39), iako su neki elementi turistike ponude
ocijenjeni bolje od prosjeka, a tu spada povijesno-kulturna batina (5,27),
dogaaji (5,06), kulturni sadraji (4,94), zabavni sadraji (4,46), sportski

176
sadraji (4,39), kao i sadraji za zdravstveni turizam (3,54) a zbog velikog
broja kvalitetnih zdravstvenih ustanova u Gradu Rijeka. Ponuda sadraja
najbolja je u Gradu Rijeka (5,39), slijedi Kastav (5,36), a najloija je u Bakru
(4,08).


Top (10 +)

Top (10 - )
R.br
.
Elementi turistike
ponude
Ocjena R.br. Elementi turistike
ponude
Ocjena
1. Ljubaznost
zaposlenih u
turizmu
2. Klima 5,84 2. Guve na plaama 3,24
3. Prometna
dostupnost
5,67 3. Skupovi i kongresi 3,30
4. Znanje stranih
jezika zap. u
turizmu
5,56 4. Ureenost i istoa
plae
3,52
5. Osjeaj sigurnosti
i zatite
5,45 5. Sadraji za zdrav.
turizam
3,54
6. Ljubaznost
stanovnitva
7. Trgovine 5,41 7. Sadraji za djecu 3,95
8. Ljepota krajolika 5,36 8. istoa mora 4,01
9. Radno vrijeme
ugostitelj.
objekata
10. Ouvanost okolia 5,31 10.
Zabavni sadraji
4,46

elemenata turistike ponude sub-regije Rijeka i rijeki prsten (top 10+), kojima
se sueljava deset najloije rangiranih elemenata turistike ponude (top 10-).

Najbolje ocijenjeni elementi turistike ponude vezuju se za kadrovske resurse,
klimu, prometnu dostupnost i sigurnost, dok je najloije ocijenjena nautika
ponuda, nedostatak prostora i neureenost plaa, kao i kvaliteta pojedinih
sadraja u strukturi turistikog proizvoda.

177
ponude Crikveniko-vinodolske rivijere (CVR)

unutar sub-regije Crikveniko-vinodolska rivijera (CVR) prikupljeni su anketnim
upitnikom. Prezentirati e se rezultati istraivanja provedeni u turistikim
destinacijama ove sub-regije: Crikvenica, Novi Vinodolski, Selce i Vinodolska
opina. Prosjena ocjena svih elemenata turistike ponude sub-regije CVR je
neto nia (5,02) u odnosu na ukupan prosjek Kvarnera (5.07), no razliito za
pojedine ue destinacije i grupe elemenata. Najviom se ocjenom ocjenjuje
ponuda u Vinodolskoj opini (5,51) a najloije ona u Crikvenici (4,66).
Tablica 76: Stavovi menadmenta o turistikoj ponudi Crikveniko-
vinodolske rivijere (CVR)
Turistike destinacije u sub-regiji
SUB REGIJA CVR
CRIKVENIKO-VINODOLSKA RIVIJERA

C
r
i
k
v
e
n
i
c
a

S
e
l
c
e

N
o
v
i

V
i
n
o
d
.

V
i
n
o
d
o
l
s
k
a

o
p
i
n
a

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

U
K
U
P
N
O

Klima 6,45 7,00 5,58 6,30 6,33 5,90
Ouvanost okolia 4,82 5,00 5,25 6,38 5,36 5,56
istoa mora 5,82 6,00 5,83 1,75 4,85 5,08
5,66 6,25 5,58 5,08 5,64 5,61

4,85 5,67 5,25 6,17 5,48 5,50

Suveniri 3,45 3,00 4,08 5,60 4,03 4,34
4,00 3,75 4,96 6,08 4,70 5,03

Lokalni promet 4,27 4,00 4,58 5,00 4,46 4,61
Parkiralita 3,91 2,00 4,50 5,30 3,93 4,47
Ureenost mjesta 4,18 4,00 5,25 5,30 4,68 5,02
etnice 4,45 4,00 5,00 6,70 5,04 5,31

178
Guve na plaama 4,45 2,00 5,08 1,00 3,13 3,85
Radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine) 4,82 5,00 5,17 5,90 5,22 4,98
Trgovine 5,00 5,00 5,67 6,30 5,49 5,26
4,52 4,25 5,10 5,05 4,73 4,85

SADRAJI
Dogaaji 4,18 3,00 4,83 6,70 4,68 4,84
Sadraji za djecu 4,73 4,00 4,33 4,40 4,37 4,17
Zabavni sadraji 4,55 4,00 4,83 5,50 4,72 4,25
Nautika ponuda 3,00 3,00 3,17 1,00 2,54 2,97
Ponuda izleta 4,36 6,00 4,58 4,80 4,94 4,32
4,27 4,21 4,58 5,17 4,56 4,39
Prosjek sub-regije 4,66 4,83 5,09 5,51

5,02 5,07

Menadment Crikveniko-vinodolske rivijere ocjenjuje grupu prostor-resursi-
okoli neto bolje (5,64) od prosjeka Kvarnera (5.61). Na razini sub-regije je
najbolje ocijenjena klima (6,33) a najloije istoa mora (4,85). Menadment
ocjenjuje da nabolje prirodne resurse nudi turistika destinacija Selce (6,25)
gdje se klima i ljepota krajolija ocjenjuje najviom ocjenom (7,00), dok se oni
najloije ocjenjuju u Vinodolskoj opini (5,08).

rivijere ocjenjuje neto loije (5,48) od prosjeka Kvarnera (5,50). Ljubaznost
stanovnitva i zaposlenih u turizmu (5,52 / 5,53) neto je bolje ocijenjena od
znanja stranih jezika zaposlenih u turizmu (5,40), pri emu se najvie ocjene
vezuju uz turistiku destinaciju Vinodolska opina (6,17) a najloije za
Crikvenicu (4,85).

je loije (4,70) pozicionirana u odnosu na prosjek Kvarnera (5,03). Pozitivno je
to je na vrhu ljestvice osjeaj sigurnosti i zatite (5,93), to je znatno vie u
odnosu na prosjek Kvarnera (5,75), a slijede turistike informacije koje gost
dobiva prije dolaska u destinaciju (4,73), koje su neto nie ocijenjene u
odnosu na prosjek Kvarnera (5,06). U odnosu na prosjek Kvarnera, ovi su
elementi znatno bolje pozicionirani u Vinodolskoj opini (6,08), a najloije je
pozicionirana Crikvenica (4,00).

179
Crikveniko-vinodolska rivijera kao sub-regija ima po ocjeni menadmenta
prosjeno neto loiju organiziranost destinacije (4,73) u odnosu na prosjek
Kvarnera (4,85), no ne za sve elemente, jer su parkovi i zelene povrine (5,20),
ureenost i istoa plaa (4,63), radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke,
trgovine) (5,22), radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5,56) i trgovine
(5,49) ocijenjeni bolje od prosjeka Kvarnera. Ovi su elementi najboje ocijenjeni
u Novom Vinodolskom (5,10), a slijedi Opina Vinodolska (5,05). Najloija je
ocjenja dodijeljena turisitkoj destinaciji Selce (4,25).

I sadraji koje ova sub-regija nudi u prosjeku su bolje ocijenjeni (4,56) od
prosjeka Kvarnera (4,39), a neki su elementi turistike ponude ocijenjeni
znatno bolje od prosjeka, a tu spada povijesno-kulturna batina (5,48), sadraji
za djecu (4,37), objekti za smjetaj (5,10), ugostiteljski objekti (5,38), kulturni
(5,04), zabavni (4,72) i sportski sadraji (4,62), te sadraji za zdravstveni
turizam (4,28) i ponuda izleta (4,94). Odnos cijene i kvalitete (5.08) je znatno
vii od prosjeka Kvarnera (4,83). Ponuda sadraja je po ocjeni menadmenta
najbolja u Vinodolskoj opini (5,17), a najloija u Selcu (4,21).
ponude CVR

Top (10 +)

Top (10 - )
Red.
br.
Elementi
turistike ponude
Ocjena Red.
br.
Elementi turistike
ponude
Ocjena
1. Klima 6,33 1. Nautika ponuda 2,54
3. Osjeaj sigurnosti
i zatite
4. Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata
5. Ljubaznost
zaposlenih u
turizmu
5,53 5. Suveniri 4,03
6. Ljubaznost
stanovnitva
5,52 6. Tur. signalizacija u
destinaciji
4,10
7. Trgovine 5,49 7. Sadraji za zdravst.
turizam
4,28
8. Povijesno-
kulturna batina
5,48 8. Urbana skladnost 4,34
9. Znanje stranih
jezika zaposlenih
u turizmu
10. Ugostiteljski
objekti
5,38 10.
Lokalni promet
4,46

Gornja tablica pokazuje deset najvie (top 10+) i deset najnie rangiranih
elemenata turistike ponude (top 10-). Nabolje su ocijenjeni prirodni resursi
(klima i ljepota krajolika) ali i sigurnost destinacije, a najloije neki elementi iz

180
grupe sadraja (nautika ponuda, skupovi i kongresi, parkiralita) i
organiziranosti destinacije (guve na plaama, turistika signalizacija), to bi
svakako trebalo unaprijediti ako se eli osigurati prepoznatljivost turistikog
proizvoda na ciljnom tritu.

ponude Gorskog kotara

unutar sub-regije Gorski kotar prikupljeni su anketnim upitnikom. Prezentirati
e se rezultati istraivanja provedeni u turistikim destinacijama ove sub-regije:
Brod Moravice, abar, Delnice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad.
Prosjena ocjena svih elemenata turistike ponude sub-regije CVR je neto nia
(4,96) u odnosu na ukupan prosjek Kvarnera (5.07), ali su ocjene razliite za
pojedine ue destinacije i grupe elemenata. Najviom se ocjenom ocjenjuje
ponuda u turistikoj destinaciji Lokve (5,88), a najloija ona u turistikoj
destinaciji abar (4,49).

Tablica 78: Ocjena elemenata turistike ponude Gorskog kotara

Turistike destinaciju unutar sub-regije
SUB REGIJA
GORSKI KOTAR

B
r
o
d

M

a
b
a
r

D
e
l
n
i
c
e

F
u
i
n
e

L
o
k
v
e

M
r
k
o
p
a
l
j

R
.
G
o
r
a

S
k
r
a
d

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

U
K
U
P
N
O


Klima 4,60 5,00 4,82 4,83 6,71 5,50 5,00 5,20 5,21 5,90
Ouvanost okolia 6,00 5,00 6,09 5,50 6,71 5,42 7,00 5,60 5,92 5,56
istoa mora 2,33 2,86 4,33 4,33 4,25 1,00 2,25 3,05 5,08
4,68 5,67 5,03 5,25 6,15 5,29 5,00 4,81 5,24 5,61


u turizmu
5,60 4,00 5,36 5,67 6,86 5,42 7,00 5,80 5,71 5,68
5,25 4,00 4,64 4,83 7,00 3,75 3,00 5,40 4,73 5,33
5,42 4,33 4,94 5,39 6,52 4,89 5,67 5,53 5,34 5,50

181

Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,20 6,00 5,09 5,50 6,43 5,83

5,40 5,64 5,75
prije dolaska u dest.
4,80 4,00 4,64 5,17 6,71 3,75 6,00 5,60 5,08 5,06
u destinaciji
5,40 5,00 5,00 5,33 6,43 3,83 7,00 5,80 5,47 4,99
Suveniri 3,60 4,00 4,36 5,00 5,86 4,50 5,00 5,60 4,74 4,34
4,75 4,75 4,77 5,25 6,36 4,48 4,50 5,60 5,23 5,03


Lokalni promet 5,40 3,00 4,36 5,33 6,29 3,58 3,00 5,00 4,50 4,61
Parkiralita 4,40 5,00 4,45 3,67 5,71 4,83 7,00 5,80 5,11 4,47
Ureenost mjesta 5,60 5,00 4,09 5,33 5,14 4,25 6,00 5,40 5,10 5,02
etnice 5,60 5,00 4,73 5,67 5,71 4,50 6,00 5,20 5,30 5,31
Guve na plaama 1,75 3,67 1,60 4,75 3,33 1,00 2,40 2,64 3,85
Radno vrijeme usl. djel.
(banke, trgovine)
4,40 3,00 4,00 4,67 6,00 5,33

5,00 4,63 4,98
Radno vrijeme
3,80 4,00 5,36 4,83 6,00 6,00

5,40 5,06 5,43
Trgovine 4,00 3,00 4,55 4,83 6,00 5,92 5,20 4,79 5,26
4,35 4,00 4,40 4,63 5,65 4,49 4,33 4,80 4,57 4,85

SADRAJI

Dogaaji 4,80 4,00 3,55 4,83 5,43 3,67 7,00 5,60 4,86 4,84
Povijesno-kulturna
batina
6,60 5,00 4,55 5,50 6,14 4,08 4,00 4,00 4,98 5,20
Sadraji za djecu 4,20 4,00 3,82 3,50 4,20 3,75 4,00 4,50 4,00 4,17
Zabavni sadraji 4,60 4,00 3,82 3,67 5,43 3,33 4,20 4,15 4,25
turizam
3,00 3,00 3,73 2,33 1,75 2,50

4,40 2,96 3,37
Nautika ponuda 2,00 2,40 1,00 1,00 3,33 2,00 1,96 2,97
Ponuda izleta 4,80 4,00 4,82 4,17 4,25 3,25 4,80 4,30 4,32
3,94 3,71 4,31 4,00 4,73 3,81 5,00 4,16 4,81 4,39
Prosjek sub-regije 4,63 4,49 4,69 4,90 5,88 4,59 4,90 4,98
4,96
5,07

182
Menadment sub-regije Gorski kotar ocjenjuje grupu prostor-resursi-okoli
znatno loije (5,24) od prosjeka Kvarnera (5.61). Na razini sub-regije je
najbolje ocijenjena ljepota krajolika (6,44) a najloije istoa mora (3,05).
Menadment ocjenjuje da nabolje prirodne resurse nudi turistika destinacija
Lokve (6,15), dok je najloije ocjenjena destinacija Brod Moravice (4,68).

rivijere ocjenjuje neto loije (5,34) od prosjeka Kvarnera (5,50). Ljubaznost
stanovnitva i zaposlenih u turizmu (5,56 / 5,71) su ocijenjeni znatno vie od
znanja stranih jezika zaposlenih u turizmu (4,73), pri emu se najvie ocjene
vezuju uz turistiku destinaciju Lokve (6,52) a najloije uz turisitku destinaciju
abar (4,33).

je po ocjeni menadmenta bolje (5,23) pozicionirana u odnosu na prosjek
Kvarnera (5,03). Pozitivno je to je na vrhu ljestvice osjeaj sigurnosti i
zatite (5,64) iako je to neto nie u odnosu na prosjek Kvarnera (5,75), a
slijedi turistika signalizacija u destinaciji (5,47), koja je ocijenjena znatno vie
u odnosu na prosjek Kvarnera (4,99). U odnosu na prosjek Kvarnera, ovi su
elementi znatno bolje pozicionirani u turistikoj destinaciji Lokve (6,36), a
najloije je pozicionirana turistika destinacija Ravna Gora (4,50).

Gorski kotar kao sub-regija ima po ocjeni menadmenta prosjeno neto loiju
organiziranost destinacije (4,57) u odnosu na prosjek Kvarnera (4,85), no ne
za sve elemente, jer su parkiralita (5,11), ureenost mjesta (5,10) i urbana
skladnost (4,66) ocijenjeni bolje od prosjeka Kvarnera. Ovi su elementi najboje
ocijenjeni u turistikoj destinaciji Lokve (5,65) a najloije u turisitkoj destinaciji
abar (4,00).

Sadraji koje ova sub-regija nudi, su u prosjeku su loije ocijenjeni (4,13) od
prosjeka Kvarnera (4,39), no dogaaji (4,86) i sportski sadraji (4,33) su
ocijenjeni bolje od prosjeka. Ponuda sadraja je po ocjeni menadmenta
najbolja je u turistikoj destinaciji Lokve (4,73), poto su u Ravnoj Gori
ocjenjivani samo odreeni elementi. Najloije ocjenjena ponuda elemenata iz
strukture sadraja je u abru (3,71).

elemenata turistike ponude sub-regije Gorski kotar (top 10+), kojima se
sueljava deset najloije rangiranih elemenata turistike ponude (top 10-).

Nabolje su ocijenjeni prirodni i kadrovski resursi (ljepota krajolika, ouvanost
okolia, ljubaznost zaposlenih u turizmu) ali i sigurnost destinacije, Loe su
ocijenjeni elementi vezani za priobalje (nautika ponuda, plae), prvenstveno
zato to veina destinacija u Gorskom kotaru nema takvu vrstu ponude.

183
ponude Gorskog kotara

Top (10 +)

Top (10 - )
Red.
br.
Elementi turistike
ponude
Ocjena Red.
br.
Elementi turistike
ponude
Ocjena
2. Ouvanost okolia 5,92 2. Guve na plaama 2,64
3. Ljubaznost
5,71 3. Ureenost i istoa
plae
2,82
zatite
5,64 4. Sadraji za zdravst.
turizam
2,96
5. Ljubaznost
stanovnitva
5,56 5. Skupovi i kongresi 3,05
6. Turistika
signalizacija u
destinaciji
5,47 6. istoa mora 3.05
7. etnice 5,30 7. Sadraji za djecu 4,00
9. Prometna
dostupnost
10. Parkiralita 5,11 10. Sportski sadraji 4,33

Niske ocjene za neke elemente iz grupe sadraja (zdravstveni turizam, skupovi
i kongresi, zabavni, sportski i sadraji za djecu ) ukazuju na jo nedovoljnu
razvijenost nekih oblika ponude, koja se tek treba profilirati.

ponude otokih destinacija

U nastavku e se sagledati rezultati istraivanja stavova menadmenta otonih
destinacija, na nain da e se najprije prikazati rezultati za Otok Cres, Otok
Loinj i Otok Rab, a zatim za Otok Krk, s obzirom na vei broj uih turistikih
destinacija na kojima je turistiki menadment anketiran.

184

unutar sub-regije Cres, Loinj i Rab prikupljeni su anketnim upitnikom.
Prezentirati e se rezultati istraivanja provedeni u uim turistikim
destinacijama Grad Cres (sub-regija Cres), Mali Loinj (sub-regija Loinj) te
Grad Rab i Lopar (sub-regija Rab). Prosjena ocjena svih elemenata turistike
ponude sub-regije Cres je nia (4,52) u odnosu na ukupan prosjek Kvarnera
(5.07), za razliku od sub regije Loinj (5,11) kao i sub regije Rab (5,26), koje
su ocijenjene bolje od prosjeka Kvarnera. Najviom se ocjenom ocjenjuje
ponuda turistike destinacije Lopar (5,30) a najloije ponuda Cresa (4,51).

Tablica 80: Ocjena elemenata turistike ponude Otoka Cresa, Otoka
Loinja i Otoka Raba
Sub-regija
OTOK CRES
Sub-regija
OTOK LOINJ
Sub-regija
OTOK RAB
SUB-REGIJE
OTOK CRES
OTOK LOINJ
OTOK RAB

C
r
e
s

U
k
u
p
n
o

M
.
L
o
i
n
j

U
k
u
p
n
o

R
a
b

L
o
p
a
r

S
U
B
-
R
E
G
I
J
A

U
k
u
p
n
o

Klima 6,00 5,90 6,50 5,90 6,00 6,40 6,20 5,90
Ouvanost okolia 6,00 5,56 5,80 5,56 5,43 5,50 5,46 5,56
istoa mora 7,00 5,08 6,50 5,08 6,14 5,90 6,02 5,08
6,50 5,61 6,28 5,61 6,04 6,08 6,06 5,61
turizmu
5,00 5,68 5,10 5,68 5,57 5,80 5,69 5,68
6,00 5,33 5,00 5,33 5,43 5,30 5,36 5,33
5,67 5,50 5,07 5,50 5,57 5,70 5,64 5,50
3,00 5,06 5,00 5,06 4,71 5,50 5,11 5,06
destinaciji
3,00 4,99 5,00 4,99 5,57 5,20 5,39 4,99
Suveniri 3,00 4,34 4,50 4,34 4,14 4,90 4,52 4,34
3,75 5,03 5,13 5,03 5,07 5,43 5,25 5,03
Lokalni promet 3,00 4,61 4,00 4,61 3,43 4,50 3,96 4,61

185
Parkiralita 3,00 4,47 4,30 4,47 3,71 4,30 4,01 4,47
Ureenost mjesta 3,00 5,02 5,22 5,02 5,86 4,80 5,33 5,02
etnice 4,00 5,31 5,90 5,31 5,43 5,10 5,26 5,31
Guve na plaama 3,00 3,85 4,70 3,85 4,57 5,10 4,84 3,85
2,00 4,98 4,00 4,98 5,43 5,60 5,51 4,98
objekata
5,00 5,43 5,00 5,43 5,71 5,90 5,81 5,43
Trgovine 3,00 5,26 4,10 5,26 5,57 5,20 5,39 5,26
3,33 4,85 4,64 4,85 4,89 4,78 4,84 4,85

SADRAJI
Dogaaji 3,00 4,84 5,10 4,84 4,86 5,00 4,93 4,84
Sadraji za djecu 3,00 4,17 4,60 4,17 4,14 5,60 4,87 4,17
Zabavni sadraji 3,00 4,25 3,50 4,25 4,29 4,60 4,44 4,25
turizam
3,00 3,37 3,56 3,37 3,00 2,30 2,65 3,37
Nautika ponuda 3,00 2,97 4,22 2,97 4,14 2,50 3,32 2,97
Ponuda izleta 3,00 4,32 4,33 4,32 4,86 4,70 4,78 4,32
3,29 4,39 4,43 4,39 4,57 4,51 4,54 4,39
Prosjeno na razini sub-regije 4,51 5,07 5,11 5,07 5,23 5,30 5,26 5,07

Menadment sub-regija Otok Cres (6,50), Otok Loinj (6.28) i Otok Rab (6,06)
ocjenjuje grupu prostor-resursi-okoli znatno bolje od prosjeka Kvarnera
(5.61). Na razini sub-regije Otok Cres je najbolje ocijenjena ljepota krajolika i
istoa mora (7,00), na razini sub-regije Otok Loin klima i istoa mora (6,50),
dok je u sub-regiji Rab najbolje ocijenjena ljepota krajolika (6,54) i klima
(6,20). Menadment ocjenjuje da nabolje prirodne resurse nudi turistika
destinacija Cres (6,50) a najniu ocjenu (iako ne lou) nosi Grad Rab (6,08).

Grupu elemenata turistike ponude stanovnitvo, zaposleni menadment
sub-regija Otok Cres (5,67) i Otok Rab (5,64) ocjenjuje ocjenama viim od
prosjeka Kvarnera (5,50), dok je ta ocjena za Otok Loin znatno nia (5.07).
Ljubaznost stanovnitva i zaposlenih u turizmu (5,48 / 5,86) neto je bolje
ocijenjena od znanja stranih jezika zaposlenih u turizmu (5,33 / 5,36), pri emu
se najvie ocjene vezuju uz turistiku destinaciju Lopar (5,70) a najnie (iako
ne i loe) za Mali Loinj (5,07).

186
je u sub-regiji Otok Cres ocijenjena znatno loije (3,75) u odnosu na prosjek
Kvarnera (5,03), za razliku od sub-regije Otok Loinj (5,13) i Otok Rab (5,25),
koje su ovu vrstu ponude ocijenile znatno bolje od prosjeka. Pozitivno je to je
na vrhu ljestvice osjeaj sigurnosti i zatite (6,00 / 5,98), to je znatno vie
u odnosu na prosjek Kvarnera (5,75). U odnosu na prosjek Kvarnera, ovi su
elementi znatno bolje pozicionirani u turistikoj destinaciji Lopar (5,43), a
najloije je pozicionirana turistika destinacija Otok Cres (3,75).

Otoke sub-regije po ocjeni menadmenta imaju prosjeno neto loiju
organiziranost destinacije i to najniu ocjenu ima Otok Cres (3,33), neto bolju
Otok Loinj (4.64), a blizu prosjeka je Otok Rab (4,84), mjereno u odnosu na
prosjek Kvarnera (4,85). No u nekim su elementima pojedine sub-regije bolje
od prosjeka Kvarnera. Tako je ocjena urbane skladnosti (5,00) u sub regiji
Otok Cres bolja od prosjeka. U sub-regiji Otok Loinj je bolje ocijenjena
ureenost mjesta (5,22), urbana skladnost (5,10), etnice (5,90), ureenost i
istoa plaa (4,80) uz naznaku da su manje guve na plaama (4,70). Sub-
regija Otok Rab ima bolje ocjene u odnosu na prosjek Kvarnera za ureenost
mjesta (5,33), ureenost i istou plaa (5,00), manje guve na plaama
(4,84), radno vrijeme uslunih djelatnosti (banke, trgovine..) (5,51), radno
vrijeme ugostieljskih objekata (5,81) i rad trgovina (5,39). Ovi su elementi
najboje ocijenjeni u turistikoj destinaciji Lopar (4,78), a najloije u turistikoj
destinaciji Grad Cres (3,33).

U strukturi elemenata sadraji, sub-regija Otok Cres ima sve elemente loije
ocijenjene (3,29) od prosjeka Kvarnera (4,39), dok su elementi sub-regije Otok
Loinj (4,43) i Otok Rab (4,54) ocijenjeni bolje od prosjeka Kvarnera. Ponuda
sadraja je po ocjeni menadmenta najbolja u Gradu Rabu (4,57), a najloija u
Gradu Cresu (3,29).

Rezultati anketnog istraivanja su ukazali da Otok Cres, Otok Loinj i Otok Rab
imaju slijedeih deset najvie (top 10+) i deset najloije rangiranih elemenata
turistike ponude (top 10-).

Nabolje su u sub-regiji Otok Cres ocijenjeni prirodni resursi (ljepota
krajolika, istoa mora, klima, ouvanost okolia) ali i sigurnost destinacije, te
kadrovski resursi. Jako veliki broj elementa nosi istu (pozitivnu i negativnu)
ocjenu.

Najloije je ocijenjena prometna dostupnost, nedostatak sadraja za skupove i
kongrese, te veliki broj elemenata iz kategorije sadraja ili organiziranosti
destinacije.

187
ponude Otoka Cresa

Top (10 +)

Top (10 - )
Red.
br.
Elementi turistike ponude Ocjena Red.
br.
Elementi turistike ponude Ocjena
1. Ljepota krajolika 7,00 1.
Prometna dostupnost
1,00
2. istoa mora 7,00 2. Radno vrijeme uslunih
2,00
3. Klima 6,00 3.
Skupovi i kongresi
2,00
Dogaaji
3,00
5. Osjeaj sigurnosti i zatite 6,00 5.
Trgovine
3,00
6.
6,00 6. Lokalni promet; Parkiralita;
Ureenost mjesta
3,00
7.
6,00 7. Sadraji za zdravstveni
turizam; Nautika ponuda;
Ponuda izleta
3,00
8.
turizmu
5,00 8. Kulturni sadraji; Zabavni
sadraji; Sportski sadraji;
Sadraji za djecu
3,00
9.
Urbana skladnost
5,00 9.
Guve na plaama
3,00
10. Radno vrijeme

5,00 10. Turistike informacije prije
dolaska u destinaciju;
Suveniri; Turistika
signalizacija u destinaciji
3,00
ponude Otoka Loinja

Top (10 +)

Top (10 - )
Red.
br.
br.
1. Klima 6,50 1. Prometna dostupnost 3,40
2. istoa mora 6,50 2. Zabavni sadraji 3,50
3. Ljepota krajolika 6,30 3. Sadraji za zdravstveni
turizam
3,56
4. Osjeaj sigurnosti i zatite 6,00 4. Lokalni promet 4,00
5. etnice 5,90 5. Radno vrijeme uslunih
4,00
6. Ouvanost okolia 5,80 6. Trgovine 4,10
7. Ureenost mjesta 5.22 7.
Kulturni sadraji
4,20
8. Urbana skladnost;
5.10 8.
Nautika ponuda
4,22
9. Dogaaji 5,10 9.
Parkiralita
4,30
10. Ljubaznost stanovnitva;
turizmu
5,10 10. Skupovi i kongresi;
Ponuda izleta; Lokalna
gastronomija
4,33

188
Nabolje su u sub-regiji Otok Loinj ocijenjeni prirodni resursi (klima, istoa
mora, ljepota krajolika, ouvanost okolia), visoko je rangirana sigurnost
destinacije, kao i etnice, koje puno znae u turistikoj ponudi. Najloije je
ocijenjena prometna dostupnost, nedostatak zabavnih sadraja i sadraja za
zdravstveni turizam, kao i odreeni broj elemenata vezanih za organiziranost
destinacije ali i sadraje koji ine konkurentan turistiki proizvod.

ponude Otoka Raba

Top (10 +)

Top (10 - )
Red.
br.
br.
1. Ljepota krajolika 6,54 1. Sadraji za zdravstv.
turizam
2,65
3. istoa mora 6,02 3. Nautika ponuda 3,32
4. Osjeaj sigurnosti i zatite 5,98 4. Lokalni promet 3,96
5. Ljubaznost stanovnitva 5,86 5. Prometna dostupnost 3,98
6. Radno vrijeme ugost.
objekata
5,81 6.
Parkiralita
4,01
7. Ljubaznost zaposl. u
turizmu
5.69 7.
Urbana skladnost
4,24
8. Radno vrijeme uslunih
5.51 8.
Sportski sadraji
4,33
9. Lokalna gastronomija 5,47 9.
Zabavni sadraji
4,44
Suveniri
4,52

Nabolje su u sub-regiji Otok Rab ocijenjeni prirodni resursi (ljepota krajolika,
klima, istoa mora), a visoko je rangirana i sigurnost destinacije. Najloije su
ocijenjeni sadraji za zdravstveni turizam, kao i za odravanje poslovnih
skupova i kongresa, na kojima se moe temeljiti ponuda izvan glavne turistike
sezone. Negativno ocijenjena nautika ponuda je u suprotnosti sa
mogunostima ove otoke destinacije. Ostale negativne ocjene se odnose na
potrebu unapreenja organiziranosti destinacije i uvoenje onih sadraja, koji
nedostaju turistikom proizvodu ove turistike destinacije.

189
Otoka Krka

Stavovi menadmenta o zadovoljstvu turista ponudom turistike sub-regije
Otok Krk prikupljeni su anketnim upitnikom. Prezentirati e se rezultati
istraivanja provedeni u uim turistikim destinacijama: Baka, Dobrinj, ilo,
Krk, Malinska, Njivice, Omialj, Punat i Vrbnik.

Tablica 84: Ocjena elemenata turistike ponude Otoka Krka

Turistike destinaciju unutar sub-regije
SUB REGIJA
OTOK KRK
B
a
k
a

D
o
b
r
i
n
j

i
l
o

K
r
k

M
a
l
i
n
s
k
a

N
j
i
v
i
c
e

O
m
i
a
l
j

P
u
n
a
t

V
r
b
n
i
k

s
u
b
-
r
e
g
i
j
a

U
k
u
p
n
o

Klima 5,93 7,00 6,75 6,00 6,00 7,00 6,00 6,50 5,71 6,32 5,90
Ljepota krajolika 5,79 6,00 6,25 6,33 5,57 6,33 4,75 6,50 5,14 5,85 5,90
Ouvanost okolia 5,21 4,00 6,50 6,22 5,43 6,33 3,75 6,00 5,29 5,41 5,56
istoa mora 6,07 4,00 6,75 6,67 5,93 6,67 5,25 7,00 5,43 5,97 5,08
5,75 5,25 6,56 6,31 5,73 6,58 4,94 6,50 5,39 5,89 5,61

Ljubaznost
stanovnitva
5,57 6,00 6,00 5,89 5,43 6,33 5,50 6,00 4,57
5,70
5,48
Ljubaznost
zaposlenih u
turizmu
5,50 6,00 5,50 6,00 5,43 6,33 5,50 6,00 5,00
5,70
5,68
Znanje stranih
jezika zaposlenih u
turizmu
5,64 6,00 5,50 5,78 5,07 6,00 5,50 5,50 4,86
5,54
5,33
5,57 6,00 5,67 5,89 5,31 6,22 5,50 5,83 4,81 5,64 5,50

Osjeaj sigurnosti i
zatite
5,71 7,00 6,50 6,11 5,71 5,67 4,25 6,00 5,43
5,82
5,75
Tur.. inform prije
dolaska u
destinaciju
5,14 5,00 4,75 5,44 5,14 5,67 4,25 4,50 4,71
4,96
5,06
Turistika
signalizacija u
destinaciji
5,00 5,00 5,25 5,44 4,93 5,33 4,75 4,50 4,86
5,01
4,99
Suveniri 4,00 3,00 2,75 4,11 3,79 5,00 4,25 4,00 4,43 3,93 4,34
4,96 5,00 4,81 5,28 4,89 5,42 4,38 4,75 4,86 4,93 5,03

Prometna
dostupnost
5,00 5,00 5,75 6,33 5,57 6,67 6,25 6,00 5,00
5,73
5,30

190
Lokalni promet 3,93 6,00 5,50 6,11 4,71 5,67 3,50 5,00 4,29 4,97 4,61
Parkiralita 3,77 5,00 5,75 5,11 4,21 5,00 3,75 4,50 4,14 4,58 4,47
Ureenost mjesta 4,43 4,00 6,00 6,22 5,14 5,67 4,75 6,00 4,00 5,13 5,02
Urbana skladnost 4,29 3,00 4,75 5,67 4,38 4,67 4,75 4,50 4,29 4,48 4,52
etnice 5,93 3,00 6,00 5,56 5,50 6,00 4,75 6,50 4,71 5,33 5,31
Parkovi i zelene
povrine
4,79 3,00 5,50 5,67 5,29 5,33 5,25 7,00 4,43
5,14
5,11
Ureenost i istoa
plae
4,57 3,00 6,00 5,89 5,21 5,00 3,50 5,50 3,86
4,73
4,32
Guve na plaama 2,50 3,00 5,00 4,67 4,00 4,33 4,25 6,00 5,00 4,31 3,85
Radno vrijeme
uslunih djelatnosti
(banke, trgovine)
5,36 2,00 5,75 5,67 4,71 4,00 5,25 4,50 4,43
4,63

4,98
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata
5,93 7,00 6,00 5,78 5,21 5,67 5,00 5,50 5,14
5,69
5,43
Trgovine 5,79 3,00 5,75 5,78 5,50 5,00 5,50 6,50 4,57 5,26 5,26
4,69 3,92 5,65 5,70 4,95 5,25 4,71 5,63 4,49 5,00 4,85

SADRAJI
Dogaaji 4,43 3,00 5,00 5,22 4,36 5,67 5,25 5,00 4,57 4,72 4,84
Povijesno-kulturna
batina
5,43 3,00 6,00 6,00 4,71 6,00 6,00 6,00 4,71
5,32
5,20
Sadraji za djecu 4,43 3,00 4,50 4,33 4,14 5,33 3,75 5,50 3,00 4,22 4,17
Objekti za smjetaj 5,71 4,00 4,75 5,33 5,43 5,33 4,75 5,50 4,43 5,03 5,05
Ugostiteljski objekti 5,36 6,00 4,75 5,22 5,14 6,00 5,00 5,50 4,86 5,31 5,09
Kulturni sadraji 5,07 4,00 5,00 5,11 4,43 5,67 6,00 5,50 4,29 5,01 4,80
Zabavni sadraji 3,93 3,00 4,75 3,78 3,93 5,00 3,50 4,50 3,86 4,03 4,25
Sportski sadraji 3,50 3,00 4,25 3,78 3,86 5,67 4,00 4,50 2,00 3,84 4,22
Skupovi i kongresi 4,14 1,00 2,75 3,67 3,50 4,00 4,25 3,00 2,33 3,18 3,32
Sadraji za
zdravstveni turizam
3,14 1,00 3,50 3,11 3,07 3,33 4,00 2,50 2,33
2,89
3,37
Nautika ponuda 2,14 1,00 4,00 4,44 3,64 4,67 4,50 5,00 3,00 3,60 2,97
Ponuda izleta 4,36 1,00 4,25 5,11 5,07 4,67 5,50 6,00 3,29 4,36 4,32
Lokalna
gastronomija
4,57 6,00 4,25 4,78 5,21 5,00 5,00 6,00 4,43
5,03
4,96
Odnos cijene i
kvalitete
4,79 6,00 5,50 5,11 4,86 4,33 5,25 5,00 4,29
5,01
4,83
4,36 3,21 4,52 4,64 4,38 5,05 4,77 4,96 3,67 4,40 4,39
Prosjeno na razini
sub-regije 5,07 4,68 5,44 5,56 5,05 5,70 4,86 5,53 4,64 5,17 5,07

Prosjena ocjena svih elemenata turistike ponude sub-regije Otok Krk je neto
via (5,17) u odnosu na ukupan prosjek Kvarnera (5.07). Najviom se ocjenom
ocjenjuje ponuda turistike destinacije Njivice (5,30) a najloije je ocijenjena
ponuda Vrbnika (4,64).

Menadment sub-regije Krk (5,89) ocjenjuje grupu prostor-resursi-okoli
znatno bolje od prosjeka Kvarnera (5.61). Na razini sub-regije Otok Krk je
najbolje ocijenjena Klima (6,32), a najniu ocjenu (iako ne lou) nosi ouvanost

191
okolia (5,41), prvenstveo zbog nekontrolirane apartmanizacije. Kvaliteta
prirodnih resursa i prostora je najbolje ocijenjena u turistikoj destinaciji ilo
(6,56), dok su ovi elementi najloije ocijenjeni u turistikoj destinaciji Omialj
(4,94).

Grupu elemenata turistike ponude stanovnitvo, zaposleni menadment
sub-regije Krk (5,64) ocjenjuje neto viom ocjenom od prosjeka Kvarnera
(5,50). Ljubaznost stanovnitva i zaposlenih u turizmu (5,70) neto je bolje
ocijenjena od znanja stranih jezika zaposlenih u turizmu (5,54), pri emu se
najvie ocjene vezuju uz turistiku destinaciju Njivice (6,22) a najnie (iako ne i
posebno loe) za turistiku destinaciju Vrbnik (4,81).

je u sub-regiji Otok Krk (4,93) neto loije ocijenjena u odnosu na prosjek
Kvarnera (5,03), pri emu je osjeaj sigurnosti i zatite (5,82) kao i turistika
signalizacija u destinaciji (5.01) po ocijenama via od prosjeka Kvarnera, to je
znaajan promotivni initelj ove destinacije. Ocjenom iznad prosjeka Kvarnera
ocijenjene su turistike destinacije Njivice (5,43) i Krk (5,28), dok je najloije
ocijenjena turistika destinacija Omialj (4,75).

Sub-regija Otok Krk je po ocjeni menadmenta imala prosjeno neto bolju
ocjenu za organiziranost destinacije (5,00) u odnosu na prosjek Kvarnera
(4,85). Pored toga su u nekim elementima pojedine sub-regije znatno bolje od
prosjeka Kvarnera i to za prometnu dostupnost (5,73) i radno vrijeme
ugostiteljskih objekata (5,59). Ovi su elementi najboje ocijenjeni u turistiim
destinacijama Krk (5,70) i Punat (5,63), dok je najloije ocijenjena turistika
destinacija Dobrinj (3,92).

U strukturi elemenata sadraji, sub-regija Otok Krk ima sve elemente
ocijenjene neto malo vie (4,40) od prosjeka Kvarnera (4,39), no neki
elementi su ocijenjeni bolje od prosjeka Kvarnera i to za povijesno-kulturnu
batinu (5,32), sadraji za djecu (4,22), ugostiteljske objekte (5,31), kulturne
sadraje (5.01), nautiku ponudu (3,60), ponudu izeleta (4,36), lokalnu
gastronomiju (5,03), kao i za odnos cijene i kvalitete (5.01). Najbolje
ocijenjena turistika destinacija je po ocjeni menadmenta ove sub-regije su
Njivice (5.05), a najloija je Dobrinj (3,21).

U nastavku e se prezentirati deset najvie (top 10+) i deset najloije
rangiranih elemenata turistike ponude (top 10-) za otok Krk. Nabolje su
ocijenjeni prirodni resursi (klima, istoa mora, ljepota krajolika), a visoko je
rangirana i sigurnost destinacije.

192
Tablica 85: Stavovi menadmenta o elemenata turistike ponude
Otoka Krka

Top (10 +)

Top (10 - )

Red.
br.
br.
1. Klima 6,32 1. Sadraji za zdravstveni
turizam
2,89
2. istoa mora 5,97 2. Skupovi i kongresi 3,18
4. Osjeaj sigurnosti i zatite 5,82 4. Sportski sadraji 3,84
5. Prometna dostupnost 5,73 5. Suveniri 3,93
6.
5,70 6. Zabavni sadraji 4.03
7. Ljubaznost zaposlenih u
turizmu
8. Radno vrijeme
9. Znanje stranih jezika
10. Ouvanost okolia 5,41 10. Urbana skladnost 4,48

Najloije su ocijenjeni sadraji za zdravstveni turizam, oni za odravanje
poslovnih skupova i kongresa. Negativno je ocijenjena nautika ponuda kao i
sportski sadraji. Ostale negativne ocjene se odnose na potrebu unapreenja
sadraja, ali i upozoravaju na potrebu prestanka devastacije urbane skladnosti,
koja je znaajan segment ponude u turizmu.

193

194

195

KOMPARATIVNA ANALIZA
ELEMENATA TURISTIKE
PONUDE KVARNERA

196

197
5. KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA TURISTIKE
PONUDE KVARNERA

5.1 Pristup komparativnoj analizi

Nakon to su utvreni i pojedinano ocijenjeni svi elementi turistike ponude
turistike destinacije Kvarner i uih destinacija kao sub-regija, pristupilo se
njihovom meusobnom usporeivanju s ciljem osiguranja informacijske
osnovice za operativno i strateko odluivanje na razini turistike destinacije
Kvarner. U nastavku e se prezentirati usporedni pregled rezultata istraivanja
provedenog 2006. godine sa rezultatima istraivanja provedenih 2011. godine,
te obraenih po istim metodolokim polazitima, kako bi bili usporedivi sa
publiciranim rezultatima usporedne analize provedene za razdoblje 2003 -
2006. godina (publicirano 2007. godine)
9
. U nastavku e se prezentirati
usporedni pregled rezultata istraivanja provedenog 2011. godine za ciljne
skupine ispitanika (turisti, stanovnici, turistiki menadment) i to na razini
svake sub-regije i za turistiku destinaciju Kvarner u cjelini, a temeljeno na
slijedeem uzorku:

Opatijska rivijera (Iii, Lovran, Matulji, Moenika Draga i
Opatija)
Rijeka i rijeki prsten (Bakar, avle, Jelenje, Kastav, Klana,
Kostrena, Kraljevica, Rijeka i Vikovo)
Crikveniko-vinodolska rivijera (Crikvenica, Dramalj,
Jadranovo, Novi Vinodolski, Selce i Vinodolska opina)
Gorski kotar ( Brod Moravice, abar, Delnice, Fuine, Lokve,
Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko)
Otone destinacije: Otok Cres (Cres), Otok Loinj (Mali
Loinj), Otok Rab (Lopar, Rab) i Otok Krk (Baka, Dobrinj,
Grad Krk, Malinska-Dubanica, Njivice, Omialj, Vrbnik i Punat,)

Usporednom analizom e se ukazati na (ne)usklaenost stavova ispitivanih
ciljnih skupina o istraivanim elementima turistike ponude u usporedti sa
rezultatima prethodnog istraivanja (2006. godine). Usporeivati e se dobiveni
odgovori o kvaliteti 37 ocjenivanih elementa turistike ponude, prikpljeni
temeljem zajednikog dijela anketnog upitnika, na koje su sve ciljne skupine
davale odgovor. Zbog velikog broja prikupljenih podataka, predmetom

9
Rezultati su publicirani u asopisu Tourism and Hospitality Management, Faculty of
Tourism and Hospitality Management, WIFI sterreich and Technological Educational
Institiution (T.E.I.) of Thassaloniki, Greece, Department of Tourism Management THI
Thessaloniki, Greece,ISSN 1330-7533, Volume 13, No 1, March 2007, str. 251 - 394

198
usporedbe biti e prosjene ocjene na razini sub-regija i za Kvarner u cjelini,
na nain da e elementi turisitke ponude biti razvrstani u slijedee grupe:

1. PROSTOR, RESURSI, OKOLI (klima, ljepota krajolika, ouvanost
okolia i istoa mora)
2. STANOVNITVO, ZAPOSLENI (ljubaznost zaposlenih u turizmu,
ljubaznost stanovnitva i znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu)
3. PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST (osjeaj
sigurnosti i zatite, turistike informacije prije dolaska u destinaciju,
turistika signalizacija i suveniri)
4. ORGANIZIRANOST DESTINACIJE (radno vrijeme ugostiteljskih
objekata, etnice, trgovine, parkovi i zelene povrine, prometna
dostupnost, ureenost mjesta, radno vrijeme uslunih djelatnosti -
banke, trgovine i sl., lokalni promet, parkiralita, urbana skladnost,
ureenost i istoa plaa i guve na plaama)
5. SADRAJI (kulturno-povijesna batina, ugostiteljski objekti, objekti
za smjetaj, lokalna gastronomija, dogaaji, odnos cijene i kvalitete,
kulturni sadraji, ponuda izleta, zabavni sadraji, sportski sadraji,
sadraji za djecu, sadraji za zdravstveni turizam, skupovi i kongresi,
te nautika ponuda)

5.2 Zadovoljstvo elementima turistike ponude turistike
destinacije Kvarner

Razina zadovoljstva elementima turistike ponude svih ciljnih skupina turistike
destinacije Kvarner prezentira se kao aritmetika sredina pojedinanih ocjena
utvrenih anketnim istraivnajem, na nain da je primjenjena lkertova ljestvica
ranga 1 do 7 (na nain da 1 znai najloije a 7 najbolje ocijenjeni element).
Tablica 86: Sumarna ocjena elementa turistike ponude turistike
destinacije Kvarner
KVARNER UKUPNO

t
u
r
i
s
t
i

s
t
a
n
o
v
n
i
t
v
o

m
e
n
a
d
m
e
n
t

p
r
o
s
j
e
k

Prosjek 5,79 5,31 5,61 5,56
Ljepota krajolika 5,97 5,74 5,9 5,87
Klima 5,92 5,45 5,9 5,76

199
Ouvanost okolia 5,59 4,9 5,56 5,35
istoa mora 5,43 5,13 5,08 5,21
Prosjek 5,55 4,64 5,5 5,17
Ljubaznost stanovnitva 5,57 4,77 5,68 5,34
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,70 4,78 5,48 5,32
Znanje stranih jezika zap. u turizmu 5,37 4,38 5,33 5,03
Prosjek 5,19 4,47 4,85 4,86
etnice 5,54 4,79 5,31 5,21
Parkovi i zelene povrine 5,57 4,88 5,11 5,19
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,34 4,75 5,43 5,17
Prometna dostupnost 5,22 4,66 5,3 5,06
Ureenost mjesta 5,49 4,68 5,02 5,06
Trgovine 5,06 4,57 5,26 4,96
Radno vrijeme ost.uslunih djelatnosti 5,04 4,56 4,98 4,86
Ureenost i istoa plae 5,35 4,47 4,32 4,71
Urbana skladnost 5,23 4,26 4,52 4,67
Lokalni promet 4,80 3,99 4,61 4,47
Parkiralita 4,56 4,09 4,47 4,37
Guve na plaama 4,97 4,06 3,85 4,29
Prosjek 5,14 4,39 5,04 4,86
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,60 4,21 5,75 5,19
Suveniri 4,91 5,17 4,34 4,81
Tur. infor. prije dolaska u destinaciju 5,06 4,11 5,06 4,74
Turistika signalizacija u destinaciji 4,98 4,07 4,99 4,68
SADRAJI
Prosjek 4,96 4,07 4,38 4,46
Povijesno-kulturna batina 5,21 4,88 5,2 5,10
Ugostiteljski objekti 5,34 4,64 5,09 5,02
Lokalna gastronomija 5,47 4,48 4,96 4,97
Objekti za smjetaj 5,26 4,5 5,05 4,94
Odnos cijene i kvalitete 5,28 4,14 4,83 4,75
Kulturni sadraji 4,85 4,12 4,8 4,59
Dogaaji 4,83 4,07 4,84 4,58
Ponuda izleta 5,06 4 4,32 4,46
Zabavni sadraji 5,21 3,84 4,25 4,43
Sadraji za djecu 4,80 3,94 4,17 4,30
Sportski sadraji 4,55 3,88 4,22 4,22
Nautika ponuda 4,77 3,92 2,97 3,89
Sadraji za zdravstveni turizam 4,30 3,3 3,37 3,66
Skupovi i kongresi 3,96 3,34 3,32 3,54
PROSJENA OCJENA SVIH SADRAJA NA RAZINI
TURISTIKE DESTINACIJE KVARNER 5,32 4,58 5,08 4,99

Sumiranjem stavova turista, stanovnitva i turistikog menadmenta za sve
elemente turisitke ponude, moe se zakljuiti da je prosjena ocjena relativno

200
visoka, jer iznosi 4,99 (u odnosu na moguih 7). Indikativno je da turisti (5,32)
u prosjeku elemente turistike ponude ocjenuju znatno viom ocjenom od
stanovnitva (4,58), dok su stavovi turistikog menadmenta negdje u sredini
(5,08). Navedeno upuuje da je kod stanovnitva prisutan vii stupanj
kritinosti ali i svijest o potrebi unapreenja u svim elementima turistike
ponude. Prioritet se daje prirodnim (5,56) i kadrovskim (5,17) initeljima
turistike ponude, to ukazuje na jake strane turistike ponude ove destinacije
ali i anse koje tek treba iskoristiti, pogotovo za razvoj selektivnih oblika
turizma koji su na svjetskom tritu u trendu.

Sredinu ljesvice dri prepoznatljivost i organiziranost turistike destinacije
Kvarner (4,86), uz naglasak da se znatno iznad prosjeka izdvaja osjeaj
sigurosti i zatite (5,19), kao znaajan promotivni adut pozicioniranja ove
destinacije na novim tritima. Znatno iznad prosjeka u okviru ovih grupa se
dalje izdvajaju etnice, te parkovi i zelene povrine (5,21 - 5,19), ali isto tako
radno vrijeme ugostiteljskih objekata i uslunih djelatnosti, prometna
dostupnost i ureenost mjesta, kao i ponuda u trgovinama (5,17 - 4,96).
Najloije ocijenjeni elementi u okviru ovih dvaju grupa su guve na plaama,
parkiralita i organizacija lokalnog prometa (4,29 - 4,47), to nedvojbeno
predstavlja usko grlo daljnjeg razvoja turizma.

Sadraji su pozicionirani na posljednje mjesto (4,46), iako su neki elementi
ponude valorizirani na zadovoljavajuoj razini, a tu prvenstveno spada
povijesno-kulturna batina, ugostiteljski objekti, lokalna gastronomija i objekti
za smjetaj (5,10 - 4,97), to upuuje na relativno dobar odnos cijene i
kvalitete (4,75). Najloije su rangirani sadraji za skupove i kongrese, za
zdravstveno turistiku i nautiku ponudu (3,54 - 3,89). Kako bi se mogle ove
relacije i pojedinano procjenjivati, u nastavku e se znaenje pojedinih
elemenata u tablicama istaknuti koritenjem posebnih oznaka, na nain kako
to prikazuje slijedea tablica.
Slika 24: Oznake za dostignuti rang pojedinih elemenata turistike
ponude
Prosjek Prosjek na razini skupine
Najbolje prosjeno Najbolje prosjeno rangirani element
unutar pojedine skupine
Element, koji po miljenju TURISTA TURISTA
zasluuje najviu ocjenu najviu ocjenu
Element, koji je pojedinano
najloije rangiran najloije rangiran
Relacije 2011. u odnosu na 2006. godinu
loije u odnosu na prethodno istraivanje
bolje u odnosu na prethodno istraivanje

201
Usporede li se sumarni rezultati Kvarnera do kojih se dolo u ovom istraivanju
(2011.) sa rezultatima prethodnog istraivanja (2006), moe se uoiti da je u
svim segmentima dolo do pozitivnih pomaka, to prikazuje slijedea tablica.

Tablica 87: Usporedni prikaz sveukupnih rezultata istraivanja ocjene
turistike ponude Kvarnera (turista, stanovnitva i turisitkog menadmenta)
4,86 4,53
(5 / 4) (5 / 4) PREPOZNATLJIVOST
SIGURNOST,
INFORMIRANOST
4,86 4,40
(3 / 3) (3 / 3)ORGANIZIRANOST
DESTINACIJE
4,46 4,21
(4 / 5) (4 / 5) SADRAJI
4,99 4,51
UKUPNA TURISTIKA
PONUDA KVARNERA
5,17 4,96
(2) (2)STANOVNITVO,
ZAPOSLENI
5,56 5,32
(1) (1) PROSTOR, RESURSI,
OKOLI
KVARNER
ocjena za
2011. godinu
KVARNER
ocjena za
2006. godinu
RANG ELEMENATA
TURISTIKE PONUDE
KVARNERA

Prema globalnom stavu anketiranih ciljnih skupina, se prioritet i dalje stavlja na
prirodne i kadrovske resurse, koji se ocjenjuju kao komparativna prednost
destinacije. Najvei pomak je po ocjeni ispitanika uinjen u organiziranosti
destinacije, iako se ova grupa elemenata turistike ponude i dalje pozicionirana
na treem mjestu. U odnosu na prethodno istraivanje, dolo je do promjena
u rangu etvrte i pete grupe, jer je kvaliteta sadraja relativno pala a
prepoznatljivost, sigurnost i informiranost relativno porasla.

No, da bi se mogli sagledati razlozi usljed kojih je dolo do pomaka u okviru
ovako prezentiranih globalnih rezultata, nuno je sagledati i promjene unutar
svake grupe elemenata, ali na razini razliitih sub-regija, tim vie to se ova
turistika destinacija promovira upravo kroz jedinstvo-razliitosti, kao prednost
njena pozicioniranja na ciljnom tritu.

5.2.1 Zadovoljstvo elementima turistike ponude Prostor, resursi,
okoli za turistiku destinaciju Kvarner

Prosjek ocjene itave grupe elemenata ponude vezanih uz prirodne resurse, a
koja se prikazuje pod zajednikim nazivnikom Prostor, resursi, okoli je 5,56,
od ega je najviu ocjenu dobio element ljepota krajolika (5,87) kojoj su i

202
turisti dali najviu ocjenu (5,97). Najnie je rangiran element ouvanost
okolia s ocjenom 4,90, no i taj je element bolje ocijenjen u usporedbi sa
rezultatima prethodnog istraivanja (4,68). Prosjena ocjena koju su turisti
dodijelili ovim elementima je bila neto via od prosjeka 2006. ali i 2011.
godine.
Tablica 88: Rezultati istraivanja elemenata turistike ponude
Kvarnera za grupu prostor, resursi, okoli
5,21 5,28 5,08 5,34 5,13 4,84 5,43 5,61 isto isto a mora a mora 21 21
5,56 5,32 5,61 5,53 5,31 4,96 5,79 5,47 PROSJEK PRVE
SKUPINE
5,35 4,98 4,98 5,56 4,94 4,90 4,68 5,59 5,28 O O uvanost okolia uvanost okolia 20 20
5,87 5,61 5,90 6,40 5,74 5,27 5,97 5,78 Ljepota krajolika Ljepota krajolika 19 19
5,76 5,25 5,90 5,44 5,45 5,05 5,92 5,22 Klima Klima 1 1
2011 2011 2006 2006
2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 TURISTIKA
DESTINACIJA
KVARNER
Prosjek Menadment. Stanovnitvo Turisti Elementi tur.
ponude
R.
br

5.2.2 Zadovoljstvo elementima turistike ponude Stanovnitvo,
zaposleni za turistiku destinaciju Kvarner

Prosjek ocjena itave grupe elemenata ponude koja se vezuje uz
kadrovske resurse a prikazuje pod zajednikim nazivnikom
Stanovnitvo, zaposleni je 5,17. Najviu prosjenu ocjenu dobio
element ljubaznost zaposlenih u turizmu (5,39), to je i najvia
ocjena turista (5,70). Najnie je rangiran element znanje stranih
jezika zaposlenih u turizmu (4,38), koji je jedini element koji biljei
niu ocjenu u odnosu na prethodno istraivanje, iako ovaj stav
stanovnitva ne dijele turisti (5,37) niti turistiki menadment (5,33),
to ukazuje na vea oekivanja stanovnitva u ovom segmentu ponude.

203
Kvarnera za grupu stanovnitvo, zaposleni
5,17 4,96 5,50 4,90 4,64 4,66 5,55 5,33 PROSJEK DRUGE
SKUPINE
5,03 4,88 5,33 4,75 4,38 4,51 5,37 5,22 Znanje stranih Znanje stranih
jezika zaposlenih u jezika zaposlenih u
turizmu turizmu
4 4
5,09 5,07 5,48 5,01 4,77 4,72 5,57 5,39 Ljubaznost Ljubaznost
stanovnitva stanovnitva
2 2
5,39 5,05 5,68 4,95 4,78 4,74 5,70 5,37 Ljubaznost Ljubaznost
zaposlenih u zaposlenih u
turizmu turizmu
3 3
2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 TURISTIKA
DESTINACIJA
KVARNER
ponude
R.
br

Prosjeno najviu ocjenu svim elementima su dali turisti, to znai da oni
doivaljavaju ljubaznost zaposlenih i stanovnitva, kao i njihovo znanje stranih
jezika na vioj razini od stanovnitva i menadmenta.

5.2.3 Zadovoljstvo elementima turistike ponude Organiziranost
destinacije za turistiku destinaciju Kvarner

Elementi turistike ponude iz kategorije Organiziranost destinacije i dalje su
rangirani na treem mjestu ali sada ovu poziciju dijele sa grupom elemenata
turistike ponude razvrstanih u kategoriju Prepoznatljivost, sigurnost,
informiranost (ije e se karakteristike prikazati u nastavku).

Prosjek ocjena itave grupe elemenata ponude koja se vezuje uz
organiziranost destinacije je 4,86. Najviu prosjenu ocjenu dobio
element etnice (5,21). No, turisti su daleko najviu ocjenu dodijelili
elementu parkovi i zelene povrine (5,57), koji su oito znaajan
initelj privlaenja turista. Najnie rangirani element su guve na
plaama (3,85) prema ocjeni stanovnitva, iako se biljei lagani
pozitivni pomak u njihovim stavovima. Kako ni prosjek (4,29) ovog
elementa ponude nije visok, navedeno treba prihvatiti kao znaajno
upozorenje za strateko djelovanje, obzirom da je preteiti dio
turistike destinacije Kvarner lociran u priobalju i na otocima.

204
Kvarnera za grupu stanovnitvo, zaposleni

5,17 4,96 4,96 5,43 4,93 4,75 4,52 5,34 5,25 RV ugost. objek. 25 25
4,86 4,77 4,77 4,98 4,46 4,56
4,44
5,04
5,07
RV uslu. djelat.
(trgov. banke)
24 24
4,71 4,65 4,32 3,99 4,47 4,32 5,35 5,23 Ure. i is. plaa 17 17
5,19 4,95 5,11 4,48 4,88
4,87
5,57
5,38
Parkovi i zelene
povrine
15 15
5,21 5,09 5,31 4,72 4,79 4,77 5,54 5,37 etnice 14 14
5,06 4,67 5,02 4,19 4,68 4,60 5,49 5,23 Ureenost mjesta 12 12
4,37 3,65 4,47 3,10 4,09 3,49 4,56 4,07 Parkiralita
7 7
4,47 4,10 4,61 3,78 3,99 3,84 4,80 4,40 Lokalni promet 6 6
5,06 4,60 5,30 4,54 4,66 4,28 5,22 4,82 Prometna dostup. 5 5
4,86
4,53 4,85 4,21 4,48 4,40 5,19 4,97
PROSJEK TREE
SKUPINE
4,96 4,87 4,87 5,26 4,82 4,57 4,58 5,06 5,04 Trgovine
26 26
4,29 4,18 3,85 3,74 4,06 3,86 4,97 4,74 Guve na plaama 18 18
4,67 4,42 4,52 3,82 4,26 5,26 5,23 5,01 Urbana skladnost 13 13
2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006
TURISTIKA DESTINACIJA
KVARNER
Prosjek Menadment. Stanovnitvo Turisti Elem. tur. pon. R.br

5.2.4 Zadovoljstvo elementima turistike ponude
Prepoznatljivost, sigurnost, informiranost za turistiku
destinaciju Kvarner

etvrto mjesto na rang listi ispitanika pripalo je grupi elemenata
prepoznatljivost, sigurnost, informiranost, s prosjenom ocjenom od 4,86,
to znai da ova grupa elemenata dijeli tree mjesto sa prethodnom grupom
organiziranost destinacije. Najviu prosjenu ocjenu dobio element osjeaj
sigurnosti i zatite (5,51), to znatno premauje prosjek grupe, a kao takav se
moe uspjeno koristiti u definiranju konkurentskih prednosti turistike
destinacije Kvarner. Navedeno potvruje i ukupno najviu ocjenu koju su ovoj
grupi dodijelili turisti (5,60). Najnie je rangiran element su po ocjeni
stanovnitva suveniri (4,07) iako se i u ovom segmentu biljei pomak (kako
kod stavova stanovnitva, tako i kod stavova ostalih ispitanika, jer je prosjek

205
4,44.). Kao i u drugim kategorijama i u ovoj grupi su turisti dali prosjeno vie
ocjene od ostalih ciljnih skupina ispitanika.

Kvarnera za grupu prepoznatljivost, sigurnost, informiranost

5,51 4,86 5,75 4,99 5,17 4,58 5,60 5,09 Osjeaj
sigurnosti i
zatite
4,86
4,40 5,04 4,16
4,39
4,18 5,14 4,86
PROSJEK ETVRTE
SKUPINE
4,44 4,02 4,02 4,34 3,42 4,07 3,92 4,91 4,75 Suveniri
4,69 4,44 4,99 4,24 4,11 4,11 4,98 4,79
Turistika
signalizacija u
destinaciji
4,78 4,36 5,06 3,97 4,21 4,12 5,06 4,82
Tur. informacije
prije dolaska u
destinaciju
2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 TURISTIKA
DESTINACIJA
KVARNER
ponude

5.2.5 Zadovoljstvo elementima turistike ponude Sadraji za
turistiku destinaciju Kvarner

Posljednje mjesto u okviru ocjenjivanih elemenata turistike ponude
pripalo je grupi sadraji. Navedeno upuuje na podruja budueg
djelovanja, obzirom da upravo sadraji ina strukturu ukupnog
proizvoda turistike destinacije. Kako je ukupna ocjena sadraja
(4,46) je via od one koju su dobili u prethodnom istraivanju (4,21),
ali kako su u ostalim elementima turistike ponude uinjeni znaajniji
pomaci, sadraji su u ukupnom poretku izgubili rang etvrtog mjesta.

Prosjena ocjena 4,46 je najnia prosjena ocjena ranga u odnosu na
ostale ocjenjivane grupe elemenata. Najviu prosjenu ocjenu dobio
element Povijesno-kulturna batina (5,10), koji premauje prosjek

206
grupe. No, turisti su znatno viu ocjenu dodijelili lokalnoj gastronomiji
(5,47), koja je rezultat zajednikih napora ugostitelja, kola, lokalnog
stanovnitva i turistikih organizacija i udruga. Najnie je od strane
menadmenta rangirana nautika ponuda (2,97), jer se uoavaju
neiskoritene mogunosti dobrog geoprometnog poloaja i prirodnih
resursa. No, po stavovima svih ciljnih skupina tj. u sveukupnom
pristupu su najloije ocijenjeni skupovi i kongresi te sadraji za
zdravstveni turizam (3,54 - 3,66), a upravo su ovo elementi turistike
ponude koji mogu doprinijeti produenju turistike sezone i veem
stupnju iskoritenja kapaciteta.

Kvarnera za grupu sadraji

4,46 4,52 4,52 4,32 4,14 4,00 4,24 5,06 5,00
Ponuda izleta
35 35
3,89 4,11 4,11 2,97 3,35 3,93 3,92 4,77 4,54
Nautika ponuda
34 34
4,97 4,74 4,74 4,96 4,34 4,48 4.34 5,47 5,28
36 36
3,66 3,59 3,59 3,37 3,07 3,30 3,65 4,30 4,17
Sadr. za zdravst. tur. 33 33
4,21 3,95 4,22 3,83 3,88 3,59 4,55 4,40
Sportski sadraji
31 31
4,43 4,04 4,25 3,54 3,84 3,84 5,21 4,62
Zabavni sadraji
30 30
4,59 4,32 4,80 3,97 4,12 4,19 4,85 4,69
Kulturni sadraji
29 29
4,94 4,93 5,05 4,75 4,50 4,66 5,26 5,20
Objekti za smjetaj
27 27
4,30 4,03 4,17 3,63 3,94 3,74 4,80 4,50
Sadraji za djecu
22 22
5,10 4,80 5,20 4,49 4,88 4,67 5,21 5,07
Povijesno-kulturna
batina
16 16
4,58 4,16 4,84 3,78 4,07 3,96 4,83 4,59
Dogaaji
10 10
4,46
4,21 4,39 3,90 4,12 4,05 4,96 4,68 PROSJEK PETE
SKUPINE
4,75 4,42 4,42 4,83 4,15 4,14 4,05 5,28 4,84
Cijena / kvaliteta
37 37
3,54 3,10 3,32 2,87 3,34 3,22 3,96 3,53
Skupovi i kongresi
32 32
5,02 4,86 5,09 4,68 4,64 4,56 5,34 5,14
28 28
2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006 2011 2011 2006 2006
TURISTIKA DESTINACIJA TURISTIKA DESTINACIJA
KVARNER KVARNER
Prosjek Menadment. Stanovnitvo Turisti Elem. tur. pon. R.br

207
5.2.6 Rang najbolje i najloije ocijenjenih elemenata turistike
ponude za turistiku destinaciju Kvarner

Temeljeno na sagledavanju stavova turista, stanovnitva i turistikog
menadmenta, mogue je prikazati rang najbolje i najloije pozicioniranig
elemenata turistike ponude, a kao podloge za djelovanje. Tako je najbolje
rangirane elemenate turisitke ponude mogue marketinke bolje koristiti u
pozicioniranju turistike destinacije Kvarner na ciljnom tritu, a najloije
elemente turisitke ponude prepoznati kao uska grla, ijim se otklanjanjem
moe doprinijeti unapreenju ukupne turstike ponude Kvarnera.

Tablica 93: Rang 10 najprivlanijih (TOP 10+) elemenata turistike
ponude Kvarnera

5,17 4,96
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata
8, 10.
5,19 4,86
13. 9.
5,19 4,95
9. 8.
5,21 5,09
etnice
4, 7.
5,21 5,28
istoa mora
2, 6.
5,32 5,05
6. 5.
5,34 5,07
5. 4.
5,35 4,98
Ouvanost okolia
7, 3.
5,76 5,25
Klima
3. 2.
5,87 5,61
Ljepota krajolika
1. 1.
Prosjeno
2011.
Prosjeno
2006.
TOP 10 + najprivlanijih elemenata
turistike ponude Kvarnera
Rang
2009/11.

Moe se zakljuiti da osnovnih 10 elemenata turistike ponude Kvarnera vrsto
dre elne pozicije, a to su prvenstveno prirodni initelji, osjeaj sigurnosti i
zatite, te radno vrijeme ugostiteljskih ovjekata. Dolo je do odreenog
preustroja u rangu, to moe biti posljedica odgovornijeg odnosa prema
odreenom prirodnom initelju ili promjena u precepciji ispitanika. Izuzetno je
znaajno naglasiti da svi elementi (osim jednoga istoa mora), pokazuju rast
u odnosu na rezultate prethodnih istraivanja.

208
Element koji dri elnu poziciju je ljepota krajolika i to sa znatno viom
ocjenom u ovom istraivanju (5,87). Sada je drugo mjesto preuzela klima
(5,76), dok je ovu poziciju ranije zauzimala istoi mora (5,28), uz naglasak
da je to jedini element kod kojeg se biljei pad kvalitete (5,21) u odnosu na
prethodno istraivanje. Ouvanost okolia (5,35) se sada percipira znatno
bolje u odnosu na prethodno istraivanje (4,98), jer je sa 7. mjesta podignuto
na 3. mjesto, a za rzliku od etnica koje su sa etvrtog (5,09) pale na 7.
mjesto, iako je ukupna ocjena porasla (5,21), to znai da su i u ovom
segmentu uinjeni pozitivni pomaci. Kod ostalih elemenata su zabiljeeni
neznatni pomaci, osim za osjeaj sigurnosti i zatite, koji sa 13. mjesta (4,86)
uzdignut na 9. Mjesto (5,19) i kao takav predstavlja znaajan atribut
privlanosti turistike destinacije Kvarner. Nasuprot najvie privlanim
elementima stoje oni najmanje privlani, prikazani na slijedeoj tablici.

Tablica 94: Rang 10 najmanje privlanijih (TOP 10-) elemenata

4,47 4,10
Lokalni promet
8, 10.
4,46 4,52
Ponuda izleta
17. 9.
4,43 4,04
Zabavni sadraji
7. 8.
4,37 3,65
Parkiralita
3, 7.
4,30 4,03
Sadraji za djecu
6, 6.
4,29 4,18
Guve na plaama
10. 5.
4,22 3,95
Sportski sadraji
4. 4.
3,89 4,11
Nautika ponude
9, 3.
3,66 3,59
2. 2.
3,54 3,10
Skupovi i kongresi
1. 1.
Prosjeno
2011.
Prosjeno
2006.
TOP 10 najmanje privlanih elemenata
Rang
2009/11.

Moe se zakljuiti da i kod 10. najmanje privlanih elemenata turisitke ponude
Kvarnera nije dolo do bitnih promjena, osom kod ponude izleta, koji su sa 17.
mjesta (4,52) pali na 9. mjesto (4,46) i to je jedan od dva elementa koji biljee
loiju ocjenu u istraivanju 2011. u odnosu na prethodnu godinu. Kako u
prethodnom, tako su i u ovom istraivanju najloije pozicionirani skupovi i

209
kongresi (3,54) i sadraji za zdravstveni turizam (3,66), a lou treu
poziciju sada je zauzela nautika ponuda (3,89), koja je pala sa 9. mjesta
(4,11) i u odnosu na prethodno istraivanje biljei (uz ponudu izleta) niu
ocjenu u odnosu na prethodno istraivanje. Sportski sadraji i sadraji za djecu
su zadrali istu poziciju, a po ocjeni ispitanika, guve na plaama su porasle
(sa 10. na 5. mjesto), ali se poboljala situacija sa parkiralitima (porasle su
sa 3. na 7. mjesto) i lokalnim prometom (sa 8. na 10. mjesto).

Da bi se mogli pristupiti akcijama vezanim za unapreenje najmanje privlanih
elemenata ponude, ali i da bi se najprivlaniji elementi to bolje valorizirali, nije
dovoljno poznavati samo globalno iskazane rezultate, ve i njihovu strukturu na
razini svake turistike destinacije. Kako sub-regije nose zajednika obiljeja
turistikih destinacija u njihovu sastavu, u nastavku e se prezentirati globalni
rezultati za svaku sub-regiju, do kojih se dolo istraivanjem svih utjecajnih
veliina, na nain kako to prikazuje slijedea tablica.

Tablica 95: Ocjene grupa elemenata turisitke ponude po sub-
regijama turistike ponude Kvarnera
2011.
2006.
2011.
2006.
2011.
2006.
2011.
2006.
2011.
2006.
2011.
2006.
2011.
2006.
2011.
2006.
2011.
2006.
GODINA
ISTRAI-
VANJA
4,36 4,44 4,82 5,09 6,03 4,75
OTOK CRES
3,79 4,43 4,97 5,16 5,57 4,78
4,09 4,47 4,18 4,72 4,94 4,48 GORSKI KOTAR
4,77 4,63 4,95 5,52 5,66 5,22
4,06 4,15 4,37 4,68 5,27 4,51
CRIKVENIKO-
VINODOLSKA
RIVIJERA
4,29 4,62 4,74 5,22 5,14 4,80
3,82 4,44 4,73 5,20 4,72 4,45 RIJEKA I
PRSTEN
4,46 4,60 4,60 5,35 5,38 4,88
4,22 4,21 4,42 4,90 5,23 4,45
OPATIJSKA
RIVIJERA
4,99
4,67
5,28
5,34
5,29
4,75
5,16
4,62
4,84
PROSJEK
SUB-
REGIJE
4,86
4,50
5,23
5,12
5,21
4,58
5,35
4,57
4,39
PREPOZ.,
SIGURN.,
INFORMI
RANOST
4,46 4,86 5,17 5,56
PROSJEK
KVARNERA
4,28 4,62 4,99 5,34
4,74 5,01 5,41 5,99
5,03 5,04 5,69 5,80
OTOK RAB
4,76 4,97 5,28 6,25
4,40 4,76 5,37 5,61 OTOK LOINJ
4,70 5,32 5,33 5,92
4,25 4,61 4,50 5,15 OTOK KRK
4,31 4,30 5,21 5,99
SADRAJI
ORGANI-
ZIRANOST
DESTINA-
CIJE
STANOV-
NITVO,
ZAPO-
SLENI
PROSTOR
RESURSI
OKOLI
SUB-REGIJE
KVARNERA

210
Rezultati istraivanja pokazuju da je prosjena ocjena svih elemenata turitike
ponude Kvarnera 4,99, to je porast u odnosu na prosjenu ocjenu iz 2006.
godine (4,28). Kada se promatraju prosjeci za svaku sub-regiju i svaku grupu
elemenata turistike ponude, dolazi se do zakljuak da je u svim segmentima
zabiljeen porast, osim za sub-regiju Otok Rab, gdje je 2006. ostvarena neto
via prosjena ocjena (5,34) u odnosu na prosjenu ocjenu iz 2011. godine
(5,28), no pojava se ne moe ocijeniti negativno, poto se radi o apsolutno
najvioj prosjeno ostvarenoj ocjeni unutar svih usporeivanih sub-regija.

U ukupnom poretku svih sub-regija prosjeno je najvie ocijenjena grupa
elemenata turistike ponude prostor, resursi okoli (5,56). No, ako se
promatraju najvie ostvarene pojedinane ocjene istraivanja, moe se uoiti
da je apsolutno najveu ocjenu iz ove grupe u 2011 godini dobila u sub-regiji
Otok Loinj (6,25), to je znatno vie i u odnosu na rezultate prethodnog
istraivanja (5,61), to upuuje da su u ovoj sub-regiji uinjeni najvei pozitivni
pomaci. U istraivanjima provedenim 2006. godine je ova grupa elemenata
takoer ostvarila najviu ocjenu ali u sub-regiji Otok Cres (6,03), a kako je
dolo do pada (5,99) prema rezultatima istraivanja u 2011. godine, bilo bi
nuno provesti detaljnija istraivanja da se utvrde razlozi.

Najvei pozitivni pomak biljei sub-regiji Rijeka i rijeki prsten u ocjeni
elemenata turistike ponude u grupi sadraji, jer je u odnosu na prethodno
istraivanje u kojem su bili apsolutno najloije ocijenjeni (3,82), sada
pribliavaju daleko razvijenijim turistikim sub-regijama (4,29). Openito se
moe zakljuiti da se biljee pozitivni pomaci na razini turistike destinacije
Kvarner, to je rezultat uloenih napora na unapreenju ukupne turistike
ponude. No i uoene slabosti treba promatrati kao polazite za djelovanje, u
cilju da se otklanjanjem uskih grla i koritenjem ansi, osigura bolja pozicija na
ciljenom tritu.

5.3 Zadovoljstvo elementima turistike ponude na razini sub-
regija Kvarnera

Poto turistiku destinaciju Kvarner karakterizita jedinstvo-razliitosti koja se
prepoznaje kroz sadraje priobalne, otone i gorske ponude, nuno je sagledati
specifinosti te ponude na razini svake sub-regije, kao i njihov pojedinani
utjecaj na sveukupnost turistike ponude turistike destinacije Kvarner

211
5.3.1 Zadovoljstvo elementima turistike ponude Opatijske
rivijere

Da bi se dobila ocjena zadovoljstva ispitanika elementima turistike ponude na
razini Opatijske rivijere sumirani su stavovi turista, stanovnitva i turistikog
menadmenta, a prikupljeni putem anketnog upitnika u uim turistikim
destinacijama ove sub-regije (Iii, Lovran, Matulji, Moenika Draga i
Opatija). U nastavku se prikazuju rezultati za cijelu sub-regiju i one ue
turistike destinacije, koje su izabrane kao reprezentativni uzorak.
Tablica 96: Ocjene grupa elemenata turistike ponude sub-regije
Opatijska rivijera

OPATIJSKA RIVIJERA-UKUPNO Iii Lovran

Matulji M. Draga Opatija Prosjek
5,35 5,02 5,28 5,60 5,65 5,38
Klima 5,60 5,13 5,82 5,76 5,87 5,64
Ouvanost okolia 4,83 4,84 5,75 5,47 5,59 5,30
istoa mora 5,57 4,78 3,63 5,39 5,20 4,92
5,37 5,24 5,51 5,45 5,17 5,35
Turizmu 5,05 5,14 5,62 5,40 5,16 5,28
4,25 4,43 4,89 4,60 4,83 4,60
Turistike informacije prije dolaska
u destinaciju 4,83 4,24 4,99 4,59 4,50 4,63
Suveniri 3,27 4,17 3,84 3,76 4,41 3,90
4,37 4,35 4,64 4,80 4,87 4,60
Lokalni promet 4,07 4,20 4,00 4,24 3,74 4,05
Parkiralita 3,94 3,05 3,16 4,24 2,80 3,43
Ureenost mjesta 4,43 4,45 5,01 5,17 5,63 4,94
etnice 5,27 5,08 5,80 5,40 6,05 5,50
Guve na plaama 3,85 4,06 3,28 4,61 4,25 4,00
djelatnosti (banke, trgovine) 3,72 4,33 5,15 4,64 4,85 4,54

212
Trgovine 3,74 4,12 5,11 4,65 5,03 4,52
SADRAJI
4,14 4,16 4,62 4,54 4,94 4,46
Dogaaji 4,33 4,15 4,91 4,48 4,66 4,51
Sadraji za djecu 4,78 3,60 4,08 4,09 4,01 4,11
Zabavni sadraji 4,15 3,69 4,45 4,62 4,03 4,19
Nautika ponuda 4,50 3,64 3,24 3,45 4,93 3,94
Ponuda izleta 4,59 4,24 3,90 4,24 5,35 4,45
PROSJENA OCJENA 4,69 4,64 4,85 5,00 5,09 4,88

Zadovoljstvo elementima turistike ponude na razini sub-regije Opatijska
rivijera utvreno je kao aritmetika sredina pojedinanih ocjena (rang 1 - 7) a
temeljeno na usporedbi rezultata istraivanja provedenih 2006. i 2011. godine.
Svi ispitanici Opatijske rivijere su jedinstveni u ocjeni da su prirodni resursi
najjai adut ove destinacije, a to je i opi trend turistike destinacije Kvarner
kao cjeline. Naime, elementi razvrstani u grupu prostor, resursi, okoli
(ljepota krajolika, zdrava klima, kvaliteta mora i ouvanost okolia) zauzeli su
ponovno (kao i 2006. godine) prvo mjesto s prosjenom ocjenom 5,38. U
nastavku e se prezentirati rang elemenata turistike ponude Sub-regije
Opatijska rivijera u komparaciji sa rezultatima istraivanja u 2006. godinom i sa
prosjekom Kvarnera.

Tablica 97: Rang grupa elemenata turistike ponude Opatijska
rivijera
Sub-regija Opatijska rivijera Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
PROSTOR, RESURSI, OKOLI 5,38 5,23 5,56
STANOVNITVO, ZAPOSLENI 5,35 4,90 5,17
ORGANIZIRANOST
DESTINACIJE
4,60 4,42 4,86
PREPOZNATLJIVOST,
SIGURNOST, INFORMIRANOST
4,60 4,21 4,86
SADRAJI 4,46 4,22 4,46

213
U odnosu na istraivanja provedena 2006. godine, turistika sub-regija
Opatijska rivijera biljei pozitivne pomake u svim grupama elemenata turistike
ponude a najvei relativni pomak je u kategoriji stanovnitvo, zaposleni te u
kategoriji prepoznatljivost, sigurnost, informiranost. No, u odnosu na prosjek
Kvarnera, Opatijska rivijera je bolja jedino u kategoriji stanovnitvo, zaposleni
(5,32), dok je u svim ostalim elementima loija od prosjeka Kvarnera, osim u
sadrajima gdje su izjednaeni.

Navedeno namee potrebu da se sagleda svaka grupa elemenata turistike
ponude i ocijeni pozicija svakog pojedinog elementa prema ocjeni istraivanja
2011. godine u odnosu na rezultate istraivanja provedenog 2006. godine.

Opatijska rivijera u grupi "prostor, resursi, okoli"
Opatijska rivijera Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude: ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Ljepota krajolika 5,68 5,66 > 5,76
Klima 5,64 5,29 > 5,87
Ouvanost okolia 5,30 4,96 > 5,35
istoa mora 4,92 5,00 < 5,21
Prosjeno 5,38 5,23 > 5,57

Grupa elemenata turistike "prostor, resursi, okoli" pozicionirana je na prvo
mjesto, a najvia je prosjena ocjena dodijeljena ljepoti krajolika (5,68) a
najnia istoi mora (4,92). Usporednom analizom rezultata istraivanja u ovoj
grupi, moe se uoiti da su pozitivni pomaci u odnosu na 2006. godinu
zabiljeeni kod svih elemenata turistike ponude, samo je pala kvaliteta istoe
mora. Iako su svi elementi turistike ponude visoko vrednovani, prosjena
ocjena svih elemenata je neto nia u odnosu na prosjek Kvarnera.

Opatijske rivijere u grupi "stanovnitvo, zaposleni"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Ljubaznost stanovnitva 5,31 4,91 > 5,39
turizmu
5,46 4,99 > 5,09
5,28 4,79 > 5,03
Prosjeno 5,35 4,90 > 5,17

214
Svi elementi turistike ponude Opatijske rivijere u kategoriji stanovnitvo,
zaposleni rangirani su na drugo mjesto, a znatno vii u odnosu na prethodno
istraivanje. Najvia je ocjena dodijeljena ljubaznosti zaposlenih u turizmu
(5,46) a najnia znanju stranih jezika u turizmu (5,28), iako su sve ocjene
izrazito visoke. Ocjene ljubaznosti zaposlenih u turizmu (5,46) i znanje stranih
jezika zaposlenih u turizmu (5,28) su vie od prosjeka Kvarnera (5,03 5,09),
dok po ljubaznosti stanovnitva ova regije neto nia od prosjeka Kvarnera.

Opatijske rivijere u grupi "organiziranost destinacije"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
objekata
4,88 4,52 > 4,86
Trgovine
4,52 4,47 > 4,96
etnice
5,50 5,06 > 5,21
Prometna dostupnost
4,90 4,65 > 5,06
5,19 5,10 > 5,19
Radno vrijeme usl. djelat.
(banke, trgovine i sl.)
4,54 4,64 < 4,86
Ureenost mjesta
4,94 4,35 > 5.06
4,45 4,37 > 4,71
Urbana skladnost
4,71 4,47 > 4,67
Lokalni promet
4,05 3,95 > 4,47
Guve na plaama
4,00 4,12 < 4,29
Parkiralita
3,43 3,39 > 4,37
Prosjeno
4,60 4,42 > 4,86

Elementi turistike ponude u grupi "organiziranost destinacije" pozicionirani su
na tree mjesto sa prosjenom ocjenom 4,60. Najvie su u Opatijskoj rivijeri
ocijenjene etnice (5,50) a najnie parkiralita (3,43). U odnosu na rezultate
istraivanja u 2006. godini, zabiljeeni su pozitivni pomaci u svim elementima,
osim kod guvi na plaama i radnom vremenu uslunih djelatnosti (banke,
trgovine...), gdje je zabiljeen manji pad.

U usporedbi sa prosjekom Kvarnera, ovi su elementi prosjeno loije
ocijenjeni, iako su neki od njih pojedinano pozicionirani bolje (radno vrijeme
ugostiteljskih objekata, etnice), a neki jednako (parkovi i zelene povrine) u
odnosu na prosjek Kvarnera.

"Prepoznatljivost, sigurnost i informiranost" su elementi turistike ponude
rangirani na etvrto mjesto, no znaajno je naglasiti da je dolo je do pozitivnih
pomaka u svim elementima ponude unutar ove grupe.

215
Opatijske rivijere u grupi "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost"

2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,23 4,66 > 5,51
destinaciji
4,64 4,12 > 4,69
4,63 4,28 > 4,78
Suveniri 3,90 3,78 > 4,44
Prosjeno 4,60 4,21 > 4,86

Najvia je ocjena dodijeljena osjeaju sigurnosti i zatite (5,23), dok je
najloije ocijenjena ponuda suvenira (3,90), a takav je bio i rezultat istraivanja
u 2006. godini, no prosjena ocjena je bila neto nia. Iako je dolo do
pozitivnih pomaka, Opatijska rivijera je po svim elementima turistike ponude u
ovoj grupi loija od prosjeka Kvarnera.

Opatijske rivijere

2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Objekti za smjetaj 4,94 4,79 > 4,94
Ugostiteljski objekti 4,80 4,62 > 5,02
Kulturno-povijesna batina 5,01 4,49 > 5,10
Lokalna gastronomija 5,06 4,87 > 4,97
Odnos cijene i kvalitete 4,56 4,41 > 4.75
Ponuda izleta 4,45 4,57 < 4,46
Kulturni sadraji 4,25 4,03 > 4,59
Sportski sadraji 3,92 3,77 > 4,21
Dogaaji 4,51 3,91 > 4,58
Sadraji za djecu 4,11 3,94 > 4,30
Zabavni sadraji 4,19 3,77 < 4,43
Nautika ponuda 3,94 4,26 < 3,89
Turizam
4,00 4,01 < 3,66
Skupovi i kongresi 3,68 3,63 > 3,54
Prosjeno 4,46 4,22 > 4,46

216
Grupa elemenata sadraji je pozicionirana na peto mjesto, no neki elementi
turistike ponude su pozicionirani znatno vie od prosjeka. Moe se uoiti da
daleko iznad prosjeka grupe pozicionirana lokalna gastronomija (5,06),
kulturno povijesna batina (5,01), objekti za smjetaj (4,94), ugostiteljski
objekti (4,80), odnos cijene i kvalitete (4,56) i dogaaji (4,51). S druge strane,
ispod prosjeka grupe nalaze se skupovi i kongresi (3,54), sadraji za
zdravstveni turizam (3,66), nautika ponuda (3,89), sadraji za djecu (4,30),
sportski, zabavni i kulturni sadraji (4,21-4,43-4,59), te ponuda izleta (4,46).

U odnosu na prosjek Kvarnera Opatijska rivijera je bolja u ponudi lokalne
gastronomije (5,06), sadrajima za zdravstveni turizam (4,00) te skupovima i
kongresima (3,68), dok je u kvaliteti objekata za smjetaj kvaliteta ponude
izjednaena (4,94). Veina elemenata turistike ponude turistike sub-regije
Opatijska rivijera biljei viu kvalitetu ponude, osim ponude izleta, nautike
ponude i sadraja za zdravstveni turizam, iako je u nekim od ovih elemenata
bolja od prosjeka Kvarnera.

U nastavku e se prezentirati oni elementi turistike ponude, koji se u
turistikoj sub-regiji Opatijska Rivijera istiu po privlanosti (top 10+) i sueliti
sa onim elementima koji su ispitanicima najmanje privlani (top 10 -).

Tablica 103: Rang najprivlanijih elemenata turistike ponude
Opatijske rivijere
Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.
Elementi turistike ponude (ocjene)

2011. 2006.
1 Ljepota krajolika 5,68 5,66
2 Klima 5,64 5,29
3 etnice 5,50 5,06
4 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,46 4,99
5 Ljubaznost stanovnitva 5,31 4,91
6 Parkovi i zelene povrine 5,31 5,10
7 Ouvanost okolia 5,30 4,96
8 Znanje stranih jezika 5,28 4,79
9 Osjeaj sigurnosti i zatite 523 4,66
10 Lokalna gastronomija 5,06 4,87

Kao i na razini prosjeka Kvarnera tako se i u sub-regiji Opatijska Rivijera kao
najprivlanija istiu prirodni elementi (ljepota krajolika i klima), a visoko su
rangirane i etnice, parkovi i zelene povrine i ouvanost okolia. Ne manje su
znaajni kadrovski resursi (ljubaznost zaposlenih u turizmu, ljubaznost
stanovnitva, znanje stranih jezika). Osjeaj sigurnosti i suradnje je takoer

217
pozicioniran u top 10+, kao i lokalna gastronomija. Svi najprivlaniji elementi
turisitke ponude biljee porast u odnosu na ocjenu iz 2006. godine.

Treba istaknuti da istoa mora vie nije rangirana u ovu kategoriju, to
ukazuje na potrebu da se poduznu mjere za otklanjanje ovog nedostatka. No,
daleku veu pozornost treba posvetiti onim elementima turistike ponude, koji
su u istraivanju izdvojeni kao najmanje privlani. Analizom tih elemenata koji
su najloije rangirani na razini turistike sub-regije Opatijska rivijera, moe se
uoiti da je u veini elemenata postignuto poboljanje u odnosu na rezultate
istraivanja 2006. godine, osim kod nautike ponude, sadraja za zdravstveni
turizam i guvi na plaama, kod kojih je u ovom istraivanju prosjena ocjena
nia u odnosu na prethodno. Parkiralita su konstrantno veliki problem, koji
bitno umanjuje kvalitetu ukupne ponude, te namee potrebu donoenja
stratekih odluka kojima e se isti ublaiti ili eliminirati.

Tablica 104: Rang najmanje privlanijih elemenata turistike ponude
Opatijske rivijere

Top (10 -) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
1 Parkiralita 3,43 3,39
2 Skupovi i kongresi 3,68 3,63
3 Suveniri 3,90 3,78
4 Sportski sadraji 3,92 3,77
5 Nautika ponuda 3,94 4,26
6 Sadraji za zdravstveni turizam 4,00 4,01
7 Guve na plaama 4,00 4,12
8 Lokalni promet 4,05 3,95
9 Sadraji za djecu 4,11 3,94
10 Zabavni sadraji 4,19 3,77

Pozicija skupova i kongresa na drugom (pretposljednjem) mjestu posebno
zabrinjava, poto se zna da je Opatijska rivijera prepoznatljiva turistika
destinacija, koja u ovom segmentu turistike ponude ima odreenu tradiciju,
dobar geoprometni poloaj i mogunosti razvoja, koje svakako treba iskoristiti.
Jo uvijek nije osigurana kvalitetna ponuda autohtonog suvenira, niti je
podignuta razina ponude sportskih, zdravstvenih, zabavnih sadraja i sadraja
za djecu. Guve na plaama ukazuju da jo nije dovoljno uloeno u proirenje
kupalinog prostora, a trebalo bi poboljati i kvalitetu lokalnog prometa.

Posebno treba izdvojiti injenicu da dolazi do pada kvalitete u ponudi
zdravstvenog turizma to zabrinjava, ako se zna da je Opatijska rivijera na
prijelazu iz 19. u 20. stoljee bila po popularnosti druga najznaajnija

218
destinacija zdravstvenog turizma, a zdravstveni turizam je danas jedan od
najbre rastuih oblika selektivne turistike ponude. Stoga u planovima razvoja
treba pozicionirati zdravstveni turizam, kao jedan od prioritetnih initelja
razvoja turistike sub-regije Opatijska rivijera.

5.3.2 Zadovoljstvo elementima turistike ponude Rijeke i rijekog
prstena

razini turistike sub-regije Rijeka i rijeki prsten sumirani su stavovi turista,
stanovnitva i turistikog menadmenta, a prikupljeni putem anketnog upitnika
u slijedeim turistikim destinacijama: Bakar, avle, Jelenje, Kastav, Kostrena,
Kraljevica, Rijeka i Vikovo. U nastavku se prikazati rezultati za turistike
destinacije unutar ove cijelu sub-regije .

Tablica 105: Ocjena elementa turistike ponude turistike sub-regije
SUB REGIJA - RIJEKA
I RIJEKI PRSTEN

B
a
k
a
r

a
v
l
e

J
e
l
e
n
j
e

K
a
s
t
a
v

K
o
s
t
r
e
n
a

K
r
a
l
j
e
v
i
c
a

R
i
j
e
k
a

V
i
k
o
v
o

P
r
o
s
j
e
k

4,28 5,29 5,65 5,69 5,26 4,68 5,58 4,51 5,14
Klima 5,03 5,40 5,84 5,89 5,47 5,42 5,59 5,22 5,51
Ljepota krajolika 4,81 5,69 6,39 5,89 5,46 4,91 5,75 4,81 5,47
Ouvanost okolia 3,91 4,93 5,75 5,43 4,85 4,06 5,65 4,43 4,97
istoa mora 3,37 2,24 0,71 3,74 5,26 4,32 5,32 0,67 4,41

4,55 5,27 6,11 5,49 5,09 4,45 5,25 5,05 5,22
Ljubaznost stanovnitva 4,53 5,51 6,27 5,63 5,10 4,67 5,36 5,12 5,30
Turizmu 4,76 5,18 6,37 5,56 5,30 4,63 5,36 5,17 5,36
zap. u turizmu 4,36 5,13 5,68 5,28 4,86 4,07 5,05 4,86 4,98

4,18 4,28 5,29 4,96 4,47 3,83 5,03 4,39 4,62
Osjeaj sigurnosti i zatite 4,81 4,68 5,28 5,21 5,11 5,07 5,46 5,13 5,15
Tur. infor. prije dolaska u
Destinaciju 4,22 4,09 5,55 4,73 4,62 3,91 5,11 4,08 4,61
Destinaciji 4,01 4,25 5,48 4,86 4,44 3,72 4,74 4,46 4,56
Suveniri 3,67 4,08 4,84 5,07 3,70 2,62 4,83 3,88 4,17

219

4,14 4,80 5,35 5,09 4,90 4,00 4,96 4,27 4,74
Prometna dostupnost 4,90 5,00 5,78 5,07 5,09 4,86 5,37 4,71 5,12
Lokalni promet 4,47 4,69 5,72 4,66 4,74 4,19 4,73 3,52 4,61
Parkiralita 3,91 4,07 5,48 4,09 4,75 3,75 4,31 3,86 4,33
Ureenost mjesta 4,30 4,76 5,49 5,60 4,71 3,71 5,14 4,23 4,80
Urbana skladnost 4,05 4,55 4,89 5,39 4,36 3,92 5,25 3,54 4,53
etnice 4,05 4,82 5,54 5,79 5,58 4,10 4,59 4,57 4,91
Parkovi i zelene povrine 3,87 4,99 5,64 5,57 4,91 3,66 4,62 4,56 4,80
Guve na plaama 3,57 0,00 0,39 3,00 4,33 4,40 4,75 0,46 3,81
uslunih djelatnosti 4,07 4,84 5,87 5,24 5,02 4,38 5,05 5,42 4,98
Radno vrijeme
ugostiteljskih objekata 4,54 5,04 5,81 5,27 5,27 4,98 5,25 5,49 5,17
Trgovine 4,54 5,22 5,77 4,85 5,03 4,45 5,34 5,00 5,02

SADRAJI
3,84 4,33 4,85 4,85 3,77 3,57 4,86 3,98 4,29
Dogaaji 4,26 4,30 5,18 5,28 4,02 3,41 5,23 4,07 4,53
Povijesno-kulturna
Batina 5,27 4,58 5,62 5,91 4,37 4,83 5,33 4,39 5,09
Sadraji za djecu 3,41 4,14 4,08 4,32 3,82 3,15 4,58 4,17 3,99
Zabavni sadraji 4,13 4,21 4,57 4,94 4,07 3,55 4,96 4,66 4,41
Turizam 2,66 3,50 4,50 3,99 2,37 2,45 4,43 2,44 3,40
Nautika ponuda 3,25 0,00 0,52 2,94 3,19 2,63 4,33 0,33 3,40
Ponuda izleta 3,25 3,95 4,79 4,56 3,07 2,89 4,74 2,99 3,79

Prosjena ocjena 4,20 4,59 5,40 5,22 4,70 4,11 5,14 4,44 4,84

Zadovoljstvo elementima turistike ponude na razini sub-regije Rijeka i prsten
utvreno je kao aritmetika sredina pojedinanih ocjena (rang 1 - 7) a
temeljeno na usporedbi rezultata istraivanja provedenih 2006. i 2011. godine.
Sumirajui elemente iz prethodne tablice, usporediti e se prosjene ocjene za
grupe elemenata turistike ponude utvrene istraivanjem 2011. godine sa
ocjenama srodnog istraivanja provedenog 2006. godine, ali i sa prosjekom
Kvarnera.

220
Tablica 105: Rang grupa elemenata turistike ponude subregije

Sub regija
Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
ORGANIZIRANOST DESTINACIJE 4,74 4,73 4,84
PREPOZNATLJIVOST,

4,62

4,43

4,86
SADRAJI 4,29 3,82 4,47

U odnosu na istraivanja provedena 2006. godine, turistika sub-regija Rijeka i
rijeki prsten biljei pozitivne pomake u svim grupama elemenata turistike
ponude a najvei relativni pomak je zabiljeen u kategoriji sadraji kao i u
kategoriji prostor, resursi, okoli. No, u odnosu na prosjek Kvarnera, Rijeka i
prsten ima relativno nie ocjene po svim grupama elemenata turistike ponude.
Kako svaka grupa elemenata ima heterogenu strukturu, u nastavku e se
ocjenjivati pozicija svakog pojedinog elementa unutar grupe, te u odnosu na
rezultate istraivanja provedene 2006. godine, te u odnosu na ranije utvren
prosjek Kvarnera.
Rijeka i rijeki prsten u grupi "prostor, resursi, okoli"
Rijeka i rijeki prsten Kvarner Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Klima 5,51 4,66 > 5,87
istoa mora 4,41 4,79 < 5,21
Prosjeno 4,84 4,72 > 5,56

Grupa elemenata prostor, resursi, okoli je pozicionirana na drugom mjestu,
dok u veini turistikih destinacija ova grupa zauzima elnu poziciju, kao i na
razini prosjeka Kvarnera. Usporednom analizom rezultata istraivanja u ovoj
grupi, moe se uoiti da su pozitivni pomaci u odnosu na 2006. godinu
zabiljeeni kod svih elemenata osim u istoi mora, koje je loije kvalitete u
odnosu na prethodno istraivanje. No, u odnosu na prosjek Kvarnera, ocjena je
znatno nia, ali uinjeni pozitivni pomaci upuuju na preorijentaciju ova sub-
regija ka sustavnom turistikom razvoju.

221
subregije Rijeka i rijeki prsten u grupi "stanovnitvo, zaposleni"

2011.
ocjena
2006.
< = > ocjena
2011.
u turizmu
5,36 5,18
>
5,39
4,98 5,02
<
5,03
Prosjeno 5,22 5,20 > 5,17

Grupa elemenata turistike ponude stanovnitvo, zaposleni je sa prosjenom
ocjenom 5,22 pozicionirana na prvo mjesto i kao takva pozitivno odstupa od
prosjeka Kvarnera. Pozitivni pomaci su u odnosu na 2006. godinu zabiljeeni
kod ljubaznosti stanovnitva i zaposlenih u turizmu, ali je neto palo znanje
stranih jezika zaposlenih u turizmu. Tako je kvaliteta kadrovskih resursa u
segmentu ljubaznosti stanovnitva ocijenjena vie od prosjeka Kvarnera, dok je
u segmentu ljubaznosti zaposlenih i znanja stranih jezika zaposlenih u turizmu
ta ocjena neto nia.
Tablica 108: Rezultati istraivanja elemenata turistike ponude subregije
Rijeka i rijeki prsten u grupi "organiziranost destinacije
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Radno vrijeme ug.. obj.
5,17 5,12 > 5,17
Trgovine
5,02 4,97 > 4,96
etnice
4,91 4,83 > 5,21
Prometna dostupnost
5,12 5,47 < 5,06
Parkovi i zelene
povrine
4,80 4,26 > 5,19
Radno vrij. uslu.
djelatnosti (banke,
trgovine i sl.)
4,98 4,97 > 4,86
Ureenost mjesta
4,80 4,58 > 5,06
Ureenost i istoa
Plaa
4,12 4,51 < 4,71
Urbana skladnost
4,53 4,55 < 4,67
Lokalni promet
4,61 4,73 < 4,47
Guve na plaama
3,81 3,93 < 4,29
Parkiralita
4,33 4,82 < 4,37
Prosjeno
4,74 4,73 > 4,86

222
Globalno promatrano, prosjena ocjena svih elemenata turistike ponude iz
grupe organiziranost destinacije je neznatno via od one utvrene 2006.
godine, ali nia od prosjene ocjene Kvarnera. Organiziranost turistike
destinacije Rijka i rjeki prsten je pozicinirana na tree mjesto. Najvia ocjenu
je dodijeljena radnom vremenu ugostiteljskih objekata (5,17), to je ista ocjena
kao i za prosjek Kvarnera i neto je via u odnosu na 2006. godinu. Slijedi
prometna dostupnost (5,12), koja je percipirana znatno loije od prethodnog
istraivanja (5,47), ali vie od prosjeka Kvarnera (5,06). Pozitivan pomak se jo
biljei kod trgovina, etnica, parkova i zelenih povrina, radnog vremena
uslunih djelatnosti i ureenosti mjesta, dok su ostali elementi turistike
ponude ocijenjeni neto loije u odnosu na prethodno istraivanje.

Na etvrtom mjestu su pozicionirani elementi turistike ponude iz grupe
"prepoznatljivost, sigurnost i informiranost" i to sa prosjenom ocjenom 4,62
koja je neto nia od prosjeka Kvarnera (4,86). Na razini turistike sub-regije
se prosjena ocjena ove grupe elemenata turistike ponude neto porasla, na
to je prvenstveno utjecala visoka ocjena za element osjeaj sigurnosti i
zatite (5,15), a ta je ocjena znatno via od prosjeka Kvarnera.

subregije Rijeka i rijeki prsten u grupi "prepoznatljivost, sigurnost,
informiranost"

2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
u destinaciji
4,56 4,92 < 4,69
prije
4,61 4,76 < 4,44
Suveniri 4,17 3,29 > 5,51
Prosjeno 4,62 4,43 > 4,86

U odnosu na 2006. godinu je znatno bolje je ocijenjena i ponuda suvenira
(4,17), iako je ona puno nia od prosjeka Kvarnera (5,51). Ostala dva elementa
turistike ponude biljee pad u odnosu na 2006. godinu, iako su turistike
informacija prije dolaska u destinaciju (4,61) ocijenjene znatno vie od
prosjeka Kvarnera.

223
Rijeka i rijeki prsten u grupi "sadraji"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena 2011.
Kulturno-povijesna
batina
5,09 4,55 > 5,10
Odnos cijene i kvalitete 4,64 4,62 > 4,75
Ponuda izleta 3,79 3,36 > 4,46
Dogaaji 4,53 4,40 > 4,58
Zabavni sadraji 4,41 4,28 > 4,43
Turizam
3,40 2,32 > 3,66
Prosjeno 4,29 3,82 > 4,46

Grupa sadraji je pozicionirana na peto, posljednje mjesto, sa prosjenom
ocjenom 4,29 koja je nia od prosjeka Kvarnera (4,46). U svim elementima
bolje ocijenjena u odnosu na 2006. godinu, osim u nautikoj ponudi koja je
zabiljeila pad kvalitete i to sa 3,90 u 2006. na 3,40 u 2011. godini. Najbolje je
ocijenjena kulturno-povijesna batina (5,09), koja je skoro na razini prosjeka
Kvarnera (5,10).

Visoko je takoer ocijenjena ugostiteljska ponuda (4,89), lokalna gastronomija
(4,66) i ugostiteljski objekti (4,58) te odnos cijene i kvalitete (4,64). S druge
strane je najloije ocijenjena ponuda skupova i kongresa (3,30), to je nie od
prosjeka Kvarnera. Ocjenom niom od 4 je takoer ocijenjena nautika ponuda
sadraji za zdravstveni turizam (3,40), kao i sadraji za djecu (3,99).
Temeljeno na prethodno prezentiranim pojedinanim elementima turistike
ponude u nastavku e se prezentirati deset najprivlanijih elemenata turistike
ponude kao i deset onih koje bi trebalo poboljati.

Najvolje rangirani elementi turistike ponude su prirodni (klima, ljepota
krajaolika) i kadrovski resursi (ljubaznost zaposlenih u turizmu, ljubaznost
stanovnitva i znanje stranij jezika zaposlenih u turizmu). Dobro su
pozicionirani i oni elementi organiziranoosti destinacije, koji odraavaju
organiziranost i brigu o destinaciji (ouvan okili, etnice, kvaliteta
ugostiteljskih objektata i radno vrijeme ugostiteljskih objekata), a povrh svega

224
osjeaj sigurnosti i zatite, koji je veoma znaajan za daljnji razvoj ove
turistike sub-regije.

subregije Rijeka i rijeki prsten
Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
1 Klima 5,51 5,99
5 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,17 5,12
6 Osjeaj sigurnosti i zatite 5,15 4,85
7 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 4,98 5,02
8 Ouvan okoli 4,97 5,16
9 etnice 4,91 5,06
10 Ugostiteljski objekti 4,89 4,84

U odnosu na rezultate istraivanja provedene 2006. godine, zabiljeeni su
pozitivni pomaci u kvaliteti samo u tri elementa, a to je radno vrijeme
ugostiteljskih objekata, osjeaj sigurnosti i zatite, te kvaliteta ponude u
ugostiteljskim objektima, dok se kod ostalih elemenata biljei odreeni pad, to
bi svakako trebalo etaljnije analizirati.
Tablica 112: Rang najmanje privlanih elemenata turistike ponude
subregije Rijeka i rijeki prsten
Top (10 -) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
4 Ponuda izleta 3,79 3,36
7 Ureenost i istoa plaa 4,12 4,51

225
Najloije rangirani element turistike ponude sub-regije Rijeka i rijeki prsten je
nedostatak sadraja za skupove i kongrese (3,30), slijedi nautika ponuda,
sadraji za zdravstveni turizam i ponuda izleta, sadraji za djecu i sportski
sadraji, iako su svi ovi elementi zabiljeili pozitivan pomak u odnosu na 2006.
godinu. Nasuprot tome guve na plaama, urednost i istoa plaa i parkiralita
imaju loiju ocjenu od prethodnog istraivanja, to znai da na tom polju nema
pozitivnih pomaka, te da su to uska grla koja sustavno treba otklanjati.

5.3.3 Zadovoljstvo elementima turistike ponude - Crikveniko-
vinodolske rivijere (CVR)

razini Crikveniko-vinodolske rivijere (CVR) sumirani su stavovi turista,
stanovnitva i turistikog menadmenta, prikupljeni putem anketnog upitnika u
turistikim destinacijama ove sub-regije i to u Crikvenici, Dramlju, Jadranovu,
Novom Vinodolskom, Selcima i Vinodolskoj opini. U nastavku se prikazuju
rezultati za cijelu sub-regiju na izabranom reprezentativnom uzorku.

Ispitanici sub-regije CVR su jedinstveni u ocjeni da su prirodni resursi najjai
adut ove destinacije, kao i za veinu sub-regija unutar turistike destinacije
Kvarner. Naime, elementi razvrstani u grupu prostor, resursi, okoli zauzeli
su ponovno (kao i 2006. godine) visoko prvo mjesto s prosjenom ocjenom
5,66. Ova prosjena ocjena obuhvaa elemente prirodne resursne osnove
(ljepota krajolika, zdrava klima, kvaliteta mora i ouvanost okolia), s time da
je najviu ocjenu dobila klima (6,05) a naniu istoa mora (5,35).

Crikveniko-Vinodolska rivijera (CVR)

CRIKVENIKO-VINODOLSKA
RIVIJERA-UKUPNO

C
r
i
k
v
e
n
i
c
a

N
o
v
i

V
i
n
o
d
o
l
s
k
i

V
i
n
o
d
o
l
s
k
a

o
p
i
n
a

P
r
o
s
j
e
k

5,65 5,78 5,56 5,66
Klima 6,07 5,92 6,17 6,05
Ljepota krajolika 5,68 5,82 5,88 5,79
Ouvanost okolia 5,12 5,49 5,76 5,45
istoa mora 5,72 5,87 4,45 5,35
5,17 5,54 5,84 5,52

226
Ljubaznost stanovnitva 5,16 5,51 5,87 5,51
Turizmu
5,23 5,70 6,02 5,65
5,12 5,41 5,61 5,38
4,63 5,34 5,50 5,16
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,67 5,91 6,01 5,86
4,45 5,36 5,40 5,07
Turistika signalizacija u destinaciji 3,97 5,00 5,27 4,75
Suveniri 4,43 5,09 5,32 4,95
4,78 5,02 5,04 4,95
Prometna dostupnost 5,28 5,33 5,55 5,39
Lokalni promet 4,35 4,44 4,61 4,47
Parkiralita 4,06 4,39 4,55 4,33
Ureenost mjesta 4,89 5,40 5,29 5,19
Urbana skladnost 4,23 4,76 4,74 4,58
etnice 5,05 5,27 6,04 5,45
Parkovi i zelene povrine 4,95 5,33 5,67 5,32
Ureenost i istoa plae 5,28 5,24 4,33 4,95
Guve na plaama 4,35 4,96 3,53 4,28
4,75 4,77 5,14 4,88
Objekata
5,19 5,30 5,61 5,37
Trgovine 5,01 4,97 5,43 5,14
SADRAJI
4,48 4,86 4,97 4,77
Dogaaji 4,39 4,88 5,27 4,84
Povijesno-kulturna batina 4,87 5,18 5,68 5,25
Sadraji za djecu 4,81 4,67 4,91 4,80
Objekti za smjetaj 4,52 5,15 5,73 5,13
Ugostiteljski objekti 4,99 5,41 5,65 5,35
Kulturni sadraji 4,28 4,85 5,24 4,79
Zabavni sadraji 4,62 5,05 5,01 4,89
Sportski sadraji 4,43 4,44 5,08 4,65
Skupovi i kongresi 3,37 4,16 3,56 3,70
Sadraji za zdravstveni turizam 4,43 4,32 4,31 4,35
Nautika ponuda 3,77 4,20 3,09 3,69
Ponuda izleta 4,68 5,10 5,08 4,95
Lokalna gastronomija 5,07 5,43 5,61 5,37
Odnos cijene i kvalitete 4,59 5,41 5,35 5,12
PROSJENA OCJENA 4,94 5,31 5,42 5,22

227
Elementi u grupi "prostor, resursi i okoli" su stalno na prvom mjestu, na
drugom su mjestu elementi iz grupe "stanovnitvo, zaposleni", na treem je
prepoznatljivost, sigurnost, informiranost, na etvrtom "organiziranost
destinacije, a na posljednjem mjestu su sadraji.

Tablica 114: Rang grupa elemenata turistike ponude CVR
Sub regija CVR Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
PREPOZNATLJIVOST,
5,16 4,15 4,86
ORGANIZIRANOST
DESTINACIJE
4,95 4,37 4,84
SADRAJI 4,77 4,06 4,47

Po svim elementima turistike ponude je ostvaren pozitivan pomak u odnosu
na istraivanja 2006. godine, a ocjene su bolje i od prosjeka Kvarnera. U
nastavku e se sagledati elementi unutar svake grupe elemenata turistike
ponude, kako bi se moglo ocijeniti, koji su elementi najvie utjecali na prosjek
grupe, a prikazati e se redoslijedom ranga, kojim se utvruje znaenje
pojedine grupe elemenata u CVR a u odnosu na rezultate ostvarene 2006.
godine i u usporedbi sa prosjekom Kvarnera.

Tablica 115: Rezultati istraivanja elemenata turistike ponude CVR u
grupi "prostr, resursi, okoli"
CVR Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude: ocjena 2011. ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Klima 6,05 5,08 > 5,87
istoa mora 5,35 5,56 < 5,21
Prosjek grupe 5,66 5,27 > 5,56

Moe se uoiti da je u okviru grupe "prostor, resursi, okoli" po ocjeni svih
ispitanika najviom prosjenom ocjenom ocijenjena je klima (6,05), a najnie,
(iako jo uvijek visokom ocjenom) ocijenjena je istoa mora (5,35), iako je
ta ocjena 2006.godine bila neto via (5,56). No, obje ove ocjene su vie od
prosjeka Kvarnera (5,87 5,21).

228
grupi "stanovnitvo, zaposleni"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
turizmu
5,65 4,77 > 5,39
5,38 4,42 > 5,03
Prosjeno 5,52 4,68

> 5,17

Slijedi grupa elemenata turistike ponude stanovnitvo, zaposleni, koja je u
CVR bolje ocijenjena (5,52) od prosjene ocjene Kvarnera (5,17). Takoer se
primjeuje znatan porast svih ocjena u odnosu na rezultate istraivanja
provedenog 2006. godine. Najbolje ocijenjeni element je ljubaznost zaposlnih u
turizmu (5,65) a najnie je ocijenjeno znanje stranih jezika u turizmu (5,38), a
oba elementa su ocijenjena iznad prosjeka Kvarnera.

U okviru druge po rangu grupe "stanovnitvo, zaposleni", najviu ocjenu
zasluuje ljubaznost stanovnitva (5,51) i ljubaznost zaposlenih u turizmu
(5,65) a neto niu znanje stranih jezika u turizmu (5,38). Sva tri promatrana
elementa dobila su izuzetno visoke ocjene, koje su takoer puno bolje od onih
koje su isti elementi ponude ostvarili 2006. godine.

grupi "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost"

2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
destinaciji
4,75 4,02 > 4,69
5,07 4,04

> 4,44
Suveniri 4,95 3,88 > 5,51
prosjeno/ukupno 5,16
4,42
> 4,86

"Prepoznatljivost, sigurnost i informiranost" je grupa elemenata turistike
ponude koja u CVR (5,16) kao i na Kvarneru (4,86) zauzima tree mjesto.

229
Daleko najviu ocjenu nosi osjeaj koji ova destinacija prua u podruju
sigurnosti i zatite (5,86), a najloije je ocijenjena turistika signalizacija u
destinaciji (4,75). Ispod prosjeka ove grupe nalaze se jo suveniri, turistike
informacije prije dolaska u destinaciju i turistika signalizacija.

grupi "organiziranost destinacije"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
5,37 4,89 > 5,17
Trgovine
5,14 4,81 > 4,96
etnice
5,45 4,73 > 5,21
Prometna dostupnost
5,39 4,33 > 5,06
5,32 4,64 > 5,19
Radno vrij. uslu.
djelatnosti (banke,
trgovine i sl.)
4,88 4,45 > 4,86
Ureenost mjesta
5,19 4,31 > 5,06
4,95 4,49 > 4,71
Urbana skladnost
4,58 4,11 > 4,67
Lokalni promet
4,47 3,95 > 4,47
Guve na plaama
4,35 4,40 < 4,29
Parkiralita
4,33 3,30 > 4,37
Prosjeno
4,95 4,37 > 4,86

Grupa elemenata turistike ponude pod nazivom organiziranost destinacije je
pozicionirana u CVR kao i na Kvarneru na etvrto mjesto (4,95), sa prosjenom
ocjenom neto boljom od prosjeka Kvarnera (4,86). U CVR su kao najbolje
rangirani element izdvojene etnice (5,45) a slijedi prometna dostupnost
(5,39), to je sve znatno vie od prosjeka Kvarnera (5,21 - 5,06).

Najloije su ocijenjena parkiralita (4,33), iako se biljei znatan pozitivan
pomak u odnosu na rezultate istraivanja iz 2006. godine (3,30), iako je
postignuta ocjena neto ispod prosjeka Kvarnera (4,37). Jedini element koji
biljei pad u odnosu na istraivanja iz 2006. godine su guve na plaama
(4,40 4,35) uz naglasak da je neovisno o padu, ocjena CVR neto iznad
prosjeka Kvarnera (4,29).

U CVR su sadraji rangirani na posljednjem, petom, mjestu kao i na razini
Kvarnera, sa neto viom ocjenom (4,62) od one ostvarene 2006. godine
(4,06), kao i u odnosu na prosjek Kvarnera (4,46). Moe se uoiti da je dolo
do pozitivnih pomaka u svim elementima turistike ponude iz ove grupe u
odnosu na prethodno istraivanje, a sve su pojedinane ocjene bolje od
prosjeka Kvarnera.

230
grupi "sadraji"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Kulturno-povijesna
batina
5,25 4,45 > 5,10
Dogaaji 4,84 3,95 > 4,58
Nautika ponuda 3,69 3,51 > 3,66
turizam
4,35 3,69

> 3,89
Prosjeno 4,62 4,06 > 4,46

Najbolje rangirani element turistike ponude u CVR je lokalna gastronomija
(5,37), a slijede ugostiteljski objekti (5,35), kulturno-povijesna batina
(5,25) i objekti za smjetaj (5,13), uz naglasak da su sve ove ocjene vie od
prethodnog istraivanja, ali i od prosjeka Kvarnera.

Ocnos cijene i kvalitete (5,12) se valorizira znatno bolje od prosjeka Kvarnera i
znatno je iznad prosjeka cijele grupe. Najloije vrednovani element turistike
ponude u ovoj grupi je nautika ponuda (3,69), iako je uinjen pozitivan
pomak u odnosu na prethodno istraivanje (3,51) i neto je ocjena via od
prosjeka Kvarnera. U nastavku e se prikazati deset najvie i najmanje
privlanih elemenata turistike ponude u CVR.

U nastavku e se prezentirati 10 najprivlanijih (Top 10+) i 10 najmanje
privlanih elemenata turistike ponude Crikveniko-vinodolske rivijere (CVR),
kako bi se sagledale prednosti ove destinacije koje treba to kvalitetnije
koristiti, te nedostatke, koje treba sustavno eliminirati, jer predstavljaju uska
grla koja treba elinimirati.

Kao i u veini destinacija Kvarnera, i u CVR su najvie privlani ispitanicima
prirodni i kadrovski resursi.

231
Tablica 120: Rang najprivlanijih elemenata turistike ponude CVR

Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
1 Klima 6,05 5,08
6 etnice 5,45 4,73
9 istoa mora 5,35 5,56
10 Objekti za smjetaj 5,13 4,90

No, iako su neto nie locirani, ispitanicima su privalni ugostiteljski objekti i
objekti za smjetaj, a zadovoljni su i radnim vremenom ugostitljekih objekata.
Svi elementi (osim istoe mora) su u odnosu na 2006. godinu ocijenjeni bolje.

CVR
Top (10 -) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
2 Skupovi i kongresi 3,70 3.03
7 Turistika signalizacija 4,75 4,02
8 Kulturni sadraji 4,79 4,14
9 Dogaaji 4,84 3,95

U strukturi najloije ocijenjenih elemenata turistike ponude je na prvom
mjestu nautika ponuda, te neiskoritene mogunosti za odravanje skupova i
kongresa (poslovni turizam), guve na plaama ne jenjavaju, ve se i
poveavaju. Problem su i dalje parkiralita, organizacija lokalnog prometa i

232
nedostatna signalizacija, a nedostaju sadraji za zdravstveni turizam kao i
kulturni te zabavni sadraji.

5.3.4 Zadovoljstvo elementima turistike ponude Gorskog kotara

razini sub-regije Gorski kotar, sumirani su stavovi turista, stanovnitva i
turistikog menadmenta, a prikupljeni putem anketnog upitnika u vie
turistikih destinacija ove sub-regije (Brod Moravice, abar, Delnice, Fuine,
Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko). Kako se radi o podacima
prikupljenim temeljem jedinstvenog upitnika, dio pitanja vezenih za elemente
turistike ponude priobalja i otoka se ne odnosi izravno na ovu turistiku sub-
regiju (istoa more, guve na plaama i sl.), pa stoga iskazane ocjene za ove
elemente turistike ponude, neto odstupaju u usporedbi sa ostalim sub-
regijama.
Gorski kotar
SUB REGIJA GORSKI KOTAR

B
r
o
d

M
o
r
a
v
i
c
e

a
b
a
r

D
e
l
n
i
c
e

F
u
i
n
e

L
o
k
v
e

M
r
k
o
p
a
l
j

R
a
v
n
a

G
o
r
a

S
k
r
a
d

V
r
b
o
v
s
k
o

P
r
o
s
j
e
k

5,30 5,62 5,52 5,64 6,08 5,52 5,65 5,20 5,74 5,57
Klima 4,48 5,17 5,26 5,02 6,05 5,29 5,43 5,33 5,03 5,24
Ouvanost okolia 6,22 5,30 5,73 5,70 6,11 5,42 6,23 5,43 5,96 5,79
istoa mora 4,55 4,77 4,82 5,40 5,19 4,36 5,31 4,97 4,93 4,94

5,04 5,31 4,93 5,51 4,94 4,58 5,88 5,10 5,00 5,16
u turizmu 3,91 4,06 4,47 4,93 4,90 3,59 4,09 4,66 3,81 4,30
zaposlenih u turizmu 3,95 4,30 4,63 5,17 5,05 3,92 4,61 4,94 4,48 4,64

5,21 5,45 5,08 5,72 5,52 5,41 3,66 5,33 5,54 5,43
Turistike. inforacije prije
Dolaska u destinaciju 4,15 4,19 4,73 5,06 5,18 3,70 5,38 5,11 4,39 4,69
Turistika signalizacija 2,60 3,82 4,16 5,03 4,36 3,45 4,15 4,75 3,87 4,05

233
u destinaciji
Suveniri 4,31 4,44 4,77 5,00 5,31 4,39 4,90 4,62 4,59 4,70

4,74 3,84 5,22 5,81 5,72 4,00 5,57 4,71 5,02 4,97
Lokalni promet 3,71 4,68 4,81 3,91 5,28 3,99 5,97 4,91 4,42 4,66
Parkiralita 5,03 4,80 5,10 5,62 4,97 4,11 5,44 5,06 4,70 5,00
Ureenost mjesta 4,69 4,92 4,55 4,80 4,80 4,07 5,39 4,87 4,39 4,73
etnice 5,67 5,44 5,71 5,85 5,97 5,14 4,94 5,17 5,21 5,45
Ureenost i istoa plae 3,72 4,26 4,83 4,89 5,37 5,42 3,37 4,56 4,70 4,77
Guve na plaama 3,97 3,66 4,32 4,90 5,51 5,57 3,27 4,66 4,34 4,66
uslunih djelatnosti 3,27 3,91 4,19 4,59 4,23 3,43 4,48 3,88 4,05 4,21
Radno vrijeme
ugostiteljskih objekata 4,13 3,85 3,73 4,80 4,15 3,02 4,95 4,70 3,76 4,16
Trgovine 5,42 4,52 4,77 5,45 4,74 3,62 4,58 4,18 4,16 4,63

SADRAJI
2,96 3,85 4,04 4,29 4,09 2,99 3,69 3,97 4,28 3,79
Dogaaji 2,90 4,21 5,01 5,47 5,03 4,63 3,58 3,82 4,47 4,53
Povijesno-kulturna batina 2,54 4,16 4,78 5,47 5,39 5,01 3,73 3,70 4,46 4,52
Sadraji za djecu 4,44 4,20 4,33 4,50 4,35 3,09 2,65 3,64 3,90 4,10
Ugostiteljski objekti 3,79 4,47 4,22 4,28 4,30 2,92 2,65 3,68 3,75 3,97
Zabavni sadraji 2,14 3,16 3,01 3,57 2,26 2,47 1,54 3,65 3,45 2,90
Turizam 3,08 4,16 5,05 5,00 5,12 4,51 3,17 4,21 4,86 4,51
Nautika ponuda 4,28 4,61 4,79 5,16 5,17 4,32 4,99 4,72 4,76 4,78
Ponuda izleta 5,30 5,62 5,52 5,64 6,08 5,52 5,65 5,20 5,74 5,57
Lokalna gastronomija 4,48 5,17 5,26 5,02 6,05 5,29 5,43 5,33 5,03 5,24
Odnos cijene i kvalitete 6,24 6,40 6,27 6,50 6,69 6,20 6,62 6,33 6,34 6,40
Prosjena ocjena 4,28 4,61 4,79 5,16 5,17 4,32 4,99 4,72 4,76 4,78

Prosjena ocjena turistike ponude Gorskog kotara je neto nia od prosjeka
Kvarnera ali se u odnosu na ocjene iz 2006. godine ali se za veinu grupa
elemenata biljei pozitivan pomak u 2011. godini, osim za grupe sadraji
(3,79) i prepoznatljivost, sigurnost, informiranost (4,43) koje su ispod
prosjeka Kvarnera (4,47 4,09). Spoznaja da su sve ostale grupe elemenata
turistike ponude zabiljeile porast u odnosu na prethodno istraivanje,
potvruje da se Gorski kotar razvija u prepoznatljivu turistiku destinaciju, koja
raspolae prirodnim resursima i odreenim specifinostima, koje turistiko
trite postupno prepoznaje, jer se elementi turistike ponude ove sub-regije

234
mogu tritu uspjeno ponuditi, jer su na tragu suvremenih trendova koje
slijedi znaajan segment plateno sposobne potranje.

Tablica 123: Rang grupa elemenata turistike ponude Gorski kotar
Sub regija
Gorski kotar
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
ORGANIZIRANOST
DESTINACIJE
4,97 4,18 4,84
PREPOZNATLJIVOST,
4,43 4,47 4,86
SADRAJI 3,79 4,09 4,47

U nastavku e se pojedinano sagledati karakteristike svake grupe elemenata
turistike ponude Gorskog kotara, kako bi se moglo ocijeniti na kojim se
elementima temelji kvaliteta ponude, a koje elemente bi trebalo unaprijediti. Iz
analize e se izostaviti oni elementi turistike ponude, koji nisu karakteristini
za kontinentalni dio ove regije.

Gorski kotar u grupi "prostor, resursi, okoli"

Sub regija Gorski kotar Kvarner Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
<
=>

ocjena
2011.
Klima 5,24 4,86 > 5,87
Prosjeno 5,57 4,94 > 5,57

Prosjeno postignuta ocjena grupe "prostor, resursi, okoli" je jednaka na razini
Gorskog kotara kao i za prosjek Kvarnera. Najvia prosjena ocjena dodijeljena
ljepoti krajolika (6,40), to je znaajno iznad prosjeka Kvarnera (5,76).
Ouvanosti okolia (5,78) je takoer ocijenjena iznad prosjeka Kvarnera (5,35),
dok je klima (5,24) znatno ispod prosjeka Kvarnera. Ako se promatra u odnosu
na rezultate istraivanja provedenog 2006. godine, vidljiv je porast kvalitete u
svim navedenim elementima turistike ponude, to ukazuje da se i u ovoj sub-
regiji u oblikovanju turistikog proizvoda treba u znaajnoj mjeri uvaavati
mogunosti onih prirodnih resursa kojima raspolae ova regija.

235
Gorski kotar u grupi "stanovnitvo, zaposleni"
Sub-regija Gorski kotar Kvarner Grupe elemenata
2011.

ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Ljubaznost stanovnitva 5,26 4,96
>
5,39
turizmu
4,30 5,08
<
5,09
4,64 4,11
>
5,03

Prosjeno

5,16 4,72

>
5,17

Na drugo mjesto je rangirana grupa "stanovnitvo, zaposleni" (5,16), ija je
prosjena ocjena neznatno nia od prosjeka Kvarnera. U ovoj grupi elemenata
je najviu ocjenu dobila ljubaznost stanovnuitva (5,26), koja je neto nia od
prosjeka Kvarnera (5,39), dok su ostale ocjene znatno nie od prosjeka
Kvarnera. Usporede li se ocjene dobivene istraivanjem 2011. godine (5,16) sa
onima iz 2006. godine (4,72) moe se uoiti pozitivan pomak, iako ocjena
ljubaznosti zaposlenih u turizmu bila znatno via 2006. (5,08) od one koja je
ostvarena 2011. godine, to upuuje na podruje u kojem je potrebno
djelovanja turistikog menadmenta.

Gorski kotar u grupi "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost"
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Osjeaj sigurnosti i
zatite
4,39 5,25 < 5,51
destinaciji
4,05 4,30 < 4,69
prije dolaska u
destinaciju
4,69 4,10 > 4,78
Suveniri 4,70 4,24 > 4,44
Prosjeno 4,43 4,47 > 4,86

Prosjena ocjena sub-regije Gorski kotar u grupi prepoznatljivost, sigurnost,
informiranost je nia (4,43) od prosjeka Kvarnera (4,86) i to u svim
elementima osim u kvaliteti ponude suvenira (4,70 4,44), to se moe

236
izdvojiti kao znaajan segment ponude u odnosu na ostale destinacije, gdje
ova vrsta ponude nedostatna. se primat daje "osjeaju sigurnosti i zatite",
koji zasluuje najviu prosjenu ocjenu (5,41), koja je i via nego 2006. godine
kada je takoer bila na prvom mjestu. U ovoj je grupi najnia prosjena ocjena
povezana s nedostatkom autohtonog suvenira (4,03). U odnosu na rezultate
istraivanja iz 2006. godine (4,47), ostvarena prosjena ocjena je neto nia
(4,43) na to je poseno utjecala ocjena osjeaja sigurnosti i zatite (5,25
4,39), kao i kvalitete turistike signalizacije u desitnaciji, a ove ocjene su
znatno nie i od prosjeka Kvarnera.

Gorski kotar u grupi "organiziranost destinacije"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata
4,16 4,81 < 4,86
Trgovine
4,63 4,47 > 4,96
etnice
5.45 4,54 > 5,21
Prometna dostupnost
4,42 5,15 < 5,06
Parkovi i zelene
povrine
5,46 4,90 > 5,19
Radno vrij. uslu.
djelatnosti
4,21 4,21 = 4,86
Ureenost mjesta
4,73 4,36 > 5.06
Urbana skladnost
5,21 4,06 > 4,67
Lokalni promet
4,66 4,25 > 4,47
Parkiralita
5,00 4,11 > 4,37
Prosjeno
4,97 4,18 > 4,86

Elementi u okviru grupe "organiziranost destinacije" imaju viu prosjenu
ocjenu (4,97) u odnosu na prosjek Kvarnera (4,86), a vidljiv je i pozitivan
pomak u odnosu na prosjenu ocjenu iz istraivanja 2006. godine (4,18).
Najviu pojedinanu ocjenu dobili su parkovi i zelene povrine (5,46), slijede
etnice (5,45) i urbana skladnost (5,21). Za razliku od mnogih turistikih
destinacija na Kvarneru, parkiralita su visoko ocijenjena (5,00), to je
znaajan pozitivan pomak u odnosu na 2006. godinu (4,11) i znatno vie od

Najniu ocjenu su ispitanici dodijelili radnom vremenu ugostiteljskih objekata
(4,16), kao i radnom vremenu uslunih djelatnosti (banke, trgovine i sl.)
(4,21) koje su znatno nie od prosjeka Kvarnera (4,86). Veina elemenata u
okviru ove grupe biljei pozitivan pomak u odnosu na rezultate istraivanja

237
2006. godine, osim radnog vremena ugostiteljskih objekata i prometne
dostupnosti, gdje se biljei znaajan pad, a sada su ove ocjene ispod prosjeka
Kvarnera. Istovremeno je radno vrijeme ostalih uslunih djelatnosti zadralo
istu ocjenu (4,21), koja je takoer ispod prosjeka Kvarnera (4,86).

Gorski kotar u grupi "sadraji"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Objekti za smjetaj 3,94 4,72 < 4,94
Ugostiteljski objekti 3,97 4,75 < 5,02
Kulturni sadraji 2,75 3,93 < 4,59
Sportski sadraji 4,04 4,40 < 4,21
Dogaaji 4,53 3,82 > 4,58
Turizam
4,51 3,80 > 3,66
Prosjeno 3,79 4,09 > 4,46

Sadraji (3,79) su najloije rangirana grupa elemenata turistike ponude
sub-regije Gorski kotar, a loije su ocijenjeni i u odnosu na 2006. godinu
(4.09), a pogotovo u odnosu na prosjek Kvarnera (4,46). Pad kvalitete biljee
objekti za smjetaj i ugostiteljski objekti, te zabavni, kulturni i sportski sadraji.
Najbolje rangirani element je odnos cijene i kvalitete (6,40), to je znatno
iznad prosjeka Kvarnera (4,75), istie se pnuda izleta (5,57), kao i lokalna
gastronomija (5,24). Namee se openiti zakljuak, da je potrebno daleko vie
ulagati u unapreenje sadraja, kako bi se Gorski kotar bolje pozicionirao na
ciljnom turistikom tritu.
Sumirajui navedeno, u nastavku e se prikazati deset elemenata turistike
ponude koji su u Gorskom kotaru najbolje i najloije ocijenjeni, a sa svrhom da
se ukae na one initelje ponude, koji su po ocjeni ciljnih skupina komparativna
prednost ove sub-regije. Nasuprot njima e se izdvojiti one elemente turistike
ponude koji ine slabost ove turistike destinacije, ali istovremeno i ansa da se
ulaganjem u njihovo unapreenje uine pozitivni pomaci u kraem i duem
razdoblju u budunosti.

238
U odnosu na rezultate istraivanja provedenog 2006. godine (5,96 4,11),
ostvaren je znatno vii rang ocjena po svim elementima turistike ponude (6.40
5,00), to znai da se kvaliteta ovih elemenata ponude prosjeno poveala za
skoro jednu ocjenu.

Tablica 129: Rang najprivlanijih elemenata turistike ponude sub-
regije Gorski kotar
Top (10 +) Prosjek
Rang Elementi turistike ponude (ocjene) 2011. 2006
2 Odnos cijene i kvalitete 6,40 4,83
5 etnice 5,45 4,54
8 Klima 5,24 4,86
9 Urbana skladnost 5,21 4,06

Moe se uoiti da su ljepota krajolika te odnos cijene i kvalitete daleko
najbolje rangirani elementi turistike ponude Gorskog kotara. No, istovremeno
je visoko rangirana ouvanost okolia, ponuda izleta i etnice. Od
kadrovskih resursa se izdvaja samo ljubaznot stanovnitva, a prepoznata je i
lokalana gastronomija.

Iako je od svih prirodnih resursa, klima relativno loe rangirana, svejedno je
zadraja poziciju u deset najboljih elemenata ponude. Autentian oblik gradnje
je prepoznat kroz visoku ocjenu koja je dodjeljena urbanoj skladnosti, a ovo
je jedina sub-regija u kojoj su parkiralita u prvih deset najvalitetnijih
elemenata turistike ponude.

Njima nasuprot stoje oni elementi turistike ponude, koji su po ocjeni ispitanika
najloije rangirani. U tablici prikazani elementi turistike ponude su veinom
loije ocijenjeni u ovom istraivanju (2,75 4,30) u usporedbi sa rezultatima
istraivanja provedenog 2006. godine (3,93 4,81).

Tako se moe uoiti pad kvalitete u ponudi kulturnih, zabavnih i sportskih
sadraja, loija kvaliteta usluga u ugostiteljskim objektima i objektima za
smjetaj. Turistika signalizacija u destinaciji ne biljei nikakva poboljanja, a i
radno vrijeme ugostiteljskih objekata po ocjeni ispitanika nije poboljano. Dale,

239
rezultati prethodnog istraivanja nisu utjecali na podizanje kvalitete usluga u
kategoriji najloije ocijenjenih elemenata turistike ponude.

sub-regije Gorski kotar
Top (10 -) Prosjek
Rang Elementi turistike ponude (ocjene) 2011. 2006
6 Turistika signalizacija u destinaciji 4,05 4,30
9 Radno vrijeme ostalih uslunih djelatnosti 4,21 4,21

Radno vrijeme ostalih uslunih djelatnosti je ostalo na istoj razini, dok je
pozitivna pomak uoen u sadrajima za djecu i u ljubaznosti zaposlenih u
turizmu.

5.3.5 Zadovoljstvo elementima turistike ponude u otonim
turistikim sub-regijama Kvarnera

razini sub regije OTOCI sumirani su stavovi turista, stanovnitva i turistikog
menadmenta, prethodno prikupljeni putem anketnog upitnika u pojedinim
uim turistikim destinacijama grupiranih u sub-regije Cres, Krk, Loinj i Rab,
koji e u nastavku biti sagledani kako slijedi:

- Otok Cres (grad Cres)
- Otok Krk (Baka, Dobrinj, Krk, Malinska, Omialj, Punat, Vrbnik)
- Otok Loinj (Mali Loinj)
- Otok Rab (grad Rab i Lopar)

U slijedeoj tablici je dat sumaran pregled podataka za svaku otonu sub-
regiju, kako bi se u nastavku mogli analizirati i pojedinani podaci za svaku
turistiku destinaciju unutar otonih sub-regija.

240
Tablica 131: Ocjena elementa turistike ponude turistike otonih sub-
regija Otok Cres, Otok Krk, Otok Loinj i Otok Rab
Otone sub-regije

Elementi turistike ponude Cres Krk M.Loinj Rab Prosjek
PROSTOR-RESURSI OKOLI
5,99 5,92 6,25 5,99 6,03
Klima 5,97 5,75 6,47 6,24 6,11
Ljepota krajolika 6,34 5,76 6,35 6,33 6,20
Ouvanost okolia 5,42 5,62 5,83 5,50 5,59
istoa mora 6,26 5,82 6,34 5,87 6,07
5,21 5,33 5,28 5,41 5,31
Ljubaznost stanovnitva 4,75 5,32 5,32 5,50 5,22
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,33 5,37 5,33 5,51 5,39
Znanje stranih jezika zap. u turizmu 5,54 5,24 5,20 5,20 5,30
4,39 5,35 5,21 5,23 5,05
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,52 5,41 5,82 5,89 5,66
Tur. infor. prije dolaska u destinaciju 3,96 4,93 5,12 4,99 4,75
Turistika signalizacija u destinaciji 3,96 4,65 5,09 5,05 4,69
Suveniri 4,09 4,94 4,80 4,91 4,69
4,30 5,32 4,97 5,01 4,90
Prometna dostupnost 3,43 5,14 4,34 4,61 4,38
Lokalni promet 3,80 4,72 4,41 4,29 4,31
Parkiralita 3,55 4,78 4,31 4,01 4,16
Ureenost mjesta 4,41 5,02 5,36 5,45 5,06
Urbana skladnost 5,08 5,10 5,10 4,55 4,96
etnice 4,81 5,15 5,89 5,37 5,31
Parkovi i zelene povrine 4,75 5,11 5,41 5,44 5,18
Ureenost i istoa plae 4,68 5,01 5,24 5,23 5,04
Guve na plaama 3,99 4,83 4,94 4,98 4,69
Radno vrijeme ost.uslunih djelatnosti 3,83 5,29 4,71 5,33 4,79
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,06 5,38 5,08 5,58 5,28
Trgovine 4,22 5,12 4,83 5,36 4,88
SADRAJI
4,31 4,70 4,76 4,74 4,63
Dogaaji 4,06 5,08 4,69 4,92 5,10
Povijesno-kulturna batina 4,81 5,03 5,10 5,41 5,09
Sadraji za djecu 4,28 4,71 4,91 4,73 4,66
Objekti za smjetaj 4,74 5,34 5,40 5,55 5,26
Ugostiteljski objekti 4,85 5,23 4,99 5,45 5,13
Kulturni sadraji 4,35 4,61 4,57 4,99 4,63
Zabavni sadraji 4,18 4,50 4,13 4,74 4,39
Sportski sadraji 4,05 3,92 4,66 4,26 4,22
Skupovi i kongresi 3,17 3,43 4,18 3,46 3,56

241
Sadraji za zdravstveni turizam 3,77 3,67 4,43 3,42 3,82
Nautika ponuda 4,18 4,33 4,71 4,17 4,35
Ponuda izleta 4,37 4,78 5,07 5,02 4,81
Lokalna gastronomija 4,89 5,07 4,82 5,36 5,04
Odnos cijene i kvalitete 4,71 4,62 4,95 4,99 4,82
Prosjena ocjena 4,84 5,16 5,29 5,28 5,18

Ispitanici otonih sub-regija naglaavaju znaenje prirodnih i kadrovskih
resursa u oblikovanju turistike ponude, koji su rangirani znatno iznad prosjeka
(5,18). Naime, elementi razvrstani u grupu prostor, resursi, okoli zauzeli su
prvo mjesto s visokom prosjenom ocjenom 6,03, a slijede elementi u grupi
stanovnitvo, zaposleni sa neto niom ocjenom (5,31) . Njima nasuprot,
najloije su ocijenjeni elementi turistike ponude iz grupe sadraji (4,63),
iako su objekti za smjetaj (5,26) iz ove grupe ocijenjeni znatno bolje od
prosjeka svih otonih sub-regija.

Tablica 132: Rang grupa elemenata turistike ponude otonih sub-
regija (prosjek za sub-regije Cres. Krk, Loinj i Rab)
Prosjek otonih
sub- regija (CRES, KRK,
LOINJ, RAB)

turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
PREPOZNATLJIVOST,
5,05 4,69 4,86
ORGANIZIRANOST
DESTINACIJE
4,90 4,76 4,84
SADRAJI 4,63 4,46 4,47

Moe se uoiti da je u odnosu na istraivanje provedeno 2006. godine dolo do
promjena unutar ranga pozicija pojedinih grupa elemenata turistike ponude,
tako da se "prepoznatljivost, sigurnost i informiranost" sa etvrtog podigla na
tree mjesto (5.05), to je znatno bolje od prosjeka Kvarnera, a organiziranost
destinacije se spustila na etvrto mjesto (4,90), iako je i taj prosjek bolji od
prosjeka Kvarnera. Iako su "sadraji" na posljednjem mjestu (4,63), njihova
prosjena ocjena je neto via od prosjeka Kvarnera (4,47).

U odnosu na rezultate istraivanja iz 2006. godine zabiljeeni su pozitivni
pomaci u svim elementima (5,48 6,03) uz naglasak da su i prosjene
pojedinane ocjene otonih sub-regija u ovoj kategoriji daleko iznad prosjeka
Kvarnera.

242
otonih sub-regija za grupu elemenata prostor, resursi, okoli
Prosjek otonih
sub- regija (CRES, KRK, LOINJ,
RAB)

Kvarner
Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Klima 6,11 5,48 > 5,87
istoa mora 6.07 5,47 > 5,21
Prosjeno 6,03 5,48 > 5,57

Svi elementi iz grupe "prostor, resursi, okoli" su visoko rangirani i to najvie
ljepota krajolika (6,20) i klima (6,11), trea je istoa mora (6,07), a zadnja
ouvanost okolia (5,59). Posebno je velika razlika u kategoriji istoa mora,
koja je u otonim sub-regijama (6,07) znatno iznad prosjeka Kvarnera (5,21).

otonih sub-regija u grupi "stanovnitvo, zaposleni"
Prosjek otonih
sub- regija (CRES, KRK, LOINJ,
RAB)

Kvarner
Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>

ocjena
2011.
Ljubaznost stanovnitva 5,22 5,25 < 5,39
turizmu
5,39 5,24 > 5,09
5,30 5,16 > 5,03
Prosjeno 5,31 5,22 > 5,17

Kadrovski resursi su rangirani na drugo mjesto, to je neto via ocjena (5,31)
u odnosu na ocjenu dobivenu temeljem istraivanja 2006. godine (5,22), a
prosjena ocjena otonih sub-regija je via i od prosjeka Kvarnera (5,17). U
okviru grupe elemenata turistike ponude "stanovnitvo, zaposleni" najvie je
rangirana ljubaznost zaposlenih u turizmu (5,39), slijedi znanje stranih jezika
zaposlenih u turizmu (5,30), uz naglasak da su obje ocjene znatno vie od
prosjeka Kvarnera, poto je u veini turistikih destinacija bolja ocjena
dodijeljena ljubaznosti stanovnitva, koja je u otonim sub-regijama neto nia.

243
otonih sub-regija u grupi "prepoznatljivost, sigurnost,
informiranost"
Prosjek otonih
LOINJ, RAB)

Kvarner
Grupe elemenata
turistike ponude ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Turistika signaliz. u dest. 4,69 4,72 < 4,69
4,75 4,51 > 4,78
Suveniri 4,69 4,37 > 4,44
Prosjeno 5,05 4,69 > 4,86
"Prepoznatljivost, sigurnost i informiranost" su elementi turistike ponude koji
su u istraivanju 2011. godine pozicionirani na tree mjesto. Najvia je ocjena
dodijeljena "osjeaju sigurnosti i zatite" (5,66), to je znatno vie u odnosu na
istraivanje 2006. a neto vie i u odnosu na prosjek Kvarnera. U odnosu na
2006. godinu, pad ocjene biljei samo turistika segnalizacija (4,72 - 4,69),
iako je ocjena na razini prosjeka Kvarnera. U ovoj je grupi istu ocjenu nosi i
ponuda autohtonog suvenira (4,69), koja je neto bolja u odnosu na prosjek
Kvarnera (4,44). Porasla je kvaliteta informacija koje turist dobije prije dolaska
u turistiku destinaciju (4,51 - 4,71), iako je to ispod prosjeka Kvarnera (4,78).
otonih sub-regija u grupi "organiziranost destinacije"
Prosjek otonih
LOINJ, RAB)

Kvarner
Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Radno vrijeme ugost. objek. 5,28 5,22 > 4,86
Trgovine 4,88 5,09 < 4,96
etnice 5,31 5,35 < 5,21
Prometna dostupnost 4,38 4,54 < 5,06
Parkovi i zelene povrine 5,18 5,23 < 5,19
Radno vrij. uslu. djelatnosti 4,79 4,98 < 4,86
Ureenost mjesta 5,06 5,10 < 5.06
Ureenost i istoa plaa 5,04 4,96 > 4,71
Urbana skladnost 4,96 4,57 > 4,67
Lokalni promet 4,31 4,11 > 4,47
Guve na plaama 4,69 4,23 > 4,29
Parkiralita 4,16 3,79 > 4,37
Prosjeno 4,90 4,76 > 4,86

244
Elementi turistike ponude u grupi "organiziranost destinacije" (4,90) su
pozicionirani na 4. mjestu, dok je 2006. godine ova grupa bila pozicionirana na
3. mjestu. No, svejedno je prosjena ocjena via od one u 2006. godini (4,76),
a neznatno i od prosjeka Kvarnera (4,86). Iznad prosjeka grupe nalaze se
etnice, radno vrijeme ugostiteljskih objekata, parkovi i zelene povrine,
ureenost mjesta ureenost i istoa plaa. No neki od navedenih elemenata
biljee pad u odnosu na 2006. godinu (etnice, ureenost mjesta). Najvea je
pojedinana ocjena dodijeljena etnicama (5,31) a najnia parkiralitima
(4,16). Pored parkiralita, ispod prosjeka grupe je jo i lokalni promet (4,31),
prometna dostupnost (4,38), radno vrijeme uslunih djelatnosti (4,79) i
trgovine (4,88), a sve su ove ocjene nie od prosjeka Kvarnera. Iako je ocjena
guvi na plaama nia (4,69) od prosjene ocjene grupe, ta je ocjena znatno
via od prosjeka Kvarnera (4,29).
otonih sub-regija u grupi "sadraji"
Prosjek otonih
LOINJ, RAB)
Kvarner
Grupe elemenata
turistike ponude
ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Objekti za smjetaj 5,26 5,16 >

4,94
Ugostiteljski objekti 5,13 5,07
>
5,02
Kulturno-povijesna batina 5,09 5,28 < 5,10
Dogaaji 5,10 4,38 > 4,58
turizam
3,82 3,50 > 3,66
Prosjeno 4,63 4,46 > 4,46

Sadraji otonih sub-regija su rangirani neto vie (4,63) u odnosu na
istraivanja 2006. godine (4,46), kao i od prosjeka Kvarnera (4,46). Posebno su
visoko rangirani objekti za smjetaj (5,26), ugostiteljski objekti (5,13), dogaaji
(5,10), kulturno povijesna batina (5,09), lokalna gastronomija (5,04), ponuda

245
izleta (4,81), sadraji za djecu (4,66), te cjelokupni odnos cijene i kvalitete
(4,82). No kulturno-povijesna batina, kulturni sadraji i ponuda izleta biljee
pad kvalitete u odnosu na rezultate istraivanja 2006. godine.

Moe se uoiti da su objekti za smjetaj su najvie rangirani (5,26), to je
znatno vie od prosjeka Kvarnera (4,94), S druge strane su skupovi i kongresi
najnie rangirani (3,56), ali bolje od prosjeka Kvarnera. Pored toga je nisko
rangirana razina sadraja za zdravstveni turizam, zabavni i sportski sadraji te
nautika ponuda (3,82 4,39), dok nautika ponuda biljei pad ocjene u
odnosu na prethodno istraivanje (4,48 4,35), iako je to znatno iznad

U nastavku e se sagledati elementi turistike ponude koji se u otonim sub-
regijama razvrstavaju u kao najvie privlani (top 10+), a njima e se
suprotstaviti oni elementi turistike ponude koji su po ocjeni ispitanika
najmanje privlani (top 10 -).
otonih sub-regija
Top (10 +) Prosjek
Rang Elementi turistike ponude (ocjene)

2011. 2006.
2 Klima 6,11 5,48
6 etnice 5,37 5,35
7 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,30 5,16

U gornjoj tablici se prikazuje usporedni pregled najprivlanijih elemenata
turistike ponude otonih sub-regija, a prema rezultatima istraivanja u 2006. i
u 2011. godini. Openiti je zakljuak da svi elementi biljee porast kvalitete.
Moe se uoiti da su najprivlaniji prirodni elementi turisitke ponude (krajolik,
klima i istoa mora). Veoma je znaajno da je osjeaj sigurnosti i zatite
visoko rangiran, to je sve znaajniji initelj konkurentnosti turistikih
destinacija na svjetskom tritu. Kadovski resursi su takoer dobro
pozicionirani (ljubaznost zaposlenih u turizmu i znanje stranih jezika zaposlenih
u turizmu), a posebno treba istaknuti ulogu etnica u turistikoj ponudi. Veoma
su dobro pozicionirani objekti za smjetaj, ugostiteljski objekti i njihovo radno
vrijeme, kao znaajan initelj organiziranosti otonih sub-regija.

246
otonih sub-regija
Top (10 -) Prosjek
Rang Elementi turistike ponude (ocjene) 2011. 2006.
6 Nautika ponuda 435 4,48
7 Prometna dostupnost 4,38 4,54

U strukturi najloije ocijenjenih elemenata turistike ponude otonih sub-regija
su skupovi i kongresi, iako se biljei pozitivan pomak u odnosu na prethodno
istraivanje. Slijede sadraji za zdravstveni turizam i parkiralita, gdje se biljei
takoer pozitivan pomak. Ponuda sportskih, zabavnih i kulturnih sadraja nije
zadovoljavajua, a na ljestvici najloijih elemenata turistike ponude
pozicioniran je lokalni promet, nautika ponuda, prometna dostupnost, te
guve na plaama. No, svi ovi elementi su u otonim sub-regijama zabiljeili
odreene pozitivne pomake. Nastavno na prethodnu tablicu, prikazati e oni
elementi turistike ponude, koji predstavljaju najvei problem za svaku
pojedinu otonu sub-regiju, na nain kako je to prikazano na slijedeoj tablici.
Tablica 140: Pregled najslabije rangiranih elemenata turistike
ponude na razini svake pojedine otone sub-regije
Otona sub-regija Problem broj 1 Problem broj 2 i
problem broj 3
OTOK CRES 1. Skupovi i kongresi 2. Prometna dostupnost
3. Parkiralita
OTOK KRK 1. Sadraji za zadravstv. 2. Skupovi i kongresi
turizam 3. Nautika ponuda
OTOK LOINJ 1. Skupovi i kongresi 2. Parkiralita
3. Prometna dostupnost
OTOK RAB 1. Sadraji za zadravstv. 2. Skupovi i kongresi
turizam 3. Nautika ponuda

U gornjoj tablici su prezentirani najvei problemi otonih sub-regija, a to su
prvenstveno skupovi i kongresi i sadraji za zdravstveni turizam. Odmah iza

247
njih slijedi prometna dostupnost, parkiralita i nautika ponuda. Kako su
pojedini elementi turistike ponude razliito rangirani u razliitim otonim sub-
regijama, u nastavku e se sagledati karakteristike za svaku sub-regiju
posebno.

5.3.6 Zadovoljstvo elementima turistike ponude sub-regije OTOK
CRES

Nastavno na prethodno prezentirane sumarne podatke za otone sub-regije, u
nastavku e se prezentirati specifinosti sub-regije OTOK CRES, temeljene na
prirodnim, kadrovskim, organizacijskim i sadrajnim resursima koje moe
ponuditi ciljnom turistikom tritu. Kako su rezultati istraivanja prezentirani
za sub-regiju OTOK CRES u cjelini, analiza e se temeljiti na podacima
iskazanim u tablici koja slijedi.

otok CRES
SUB REGIJA OTOK CRES
Prosjena
ocjena
5,99
Klima 5,97
istoa mora 6,26
5,21
Znanje stranih jezika zap. u turizmu 5,54
4,39
Tur. infor. prije dolaska u destinaciju 3,96
Suveniri 4,09
4,30
Lokalni promet 3,80
Parkiralita 3,55

248
etnice 4,81
Guve na plaama 3,99
Radno vrijeme ost.uslunih djelatnosti 3,83
Trgovine 4,22
SADRAJI
4,31
Dogaaji 4,06
Nautika ponuda 4,18
Ponuda izleta 4,37
Prosjena ocjena 4,84

Da bi se moglo ocijeniti dostignuti stupanj razvoja turistike ponude sub-regije
OTOK CRES, svaka e se grupa elemenata detaljnije analizirati u odnosu na
rezultate istraivanja provedenog 2006. godine i u odnosu na prosjek Kvarnera
i to najprije sumarno, a zatim pojedinano za svaku grupu elemenata turistike
ponude, kako slijedi.

Tablica 142: Rang grupa elemenata turistike ponude sub-regije otok
CRES
Sub regija OTOK CRES Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
PREPOZNATLJIVOST,
4,39 4,44 4,86
SADRAJI 4,31 4,36 4,47

249
Openiti je zakljuak da su sve ocjene grupa elemenata turistike ponude sub-
regije OTOK CRES (osim za grupu stanovnitvo zaposleni) znatno nie prema
rezultatima istraivanja provedenih 2011. godine, u odnosu na rezultate
istraivanja provedenog 2006. godine, a sve su ocjene nie i u odnosu na
prosjek Kvarnera, samo su elementi u grupi prostor, resursi, okoli ocijenjeni
bolje u odnosu na prosjek Kvarnera. Osim toga, rang kvalitete grupa
elemenata turistike ponude sub-regije OTOK CRES je neto drugaiji prema
rezultatima istraivanja u 2011. godini u odnosu na rezultate iz 2006. godine, a
takoer i u odnosu na prosjek Kvarnera.

Naime grupa elemenata turistike ponude prepoznatljivost, sigurnost,
informiranost je sada pozicionirana na treem mjestu kao i za prosjek
Kvarnera, to je znaajan pomak u odnosu na istraivanja 2006. godine, kada
je ova grupa elemenata bila rangirana na etvrtom mjestu. Organiziranost
destinacije je po rangu na posljednjem mjestu, to je znatno loije u odnosu
na 2006. godinu, kada je ova grupa elemenata zauzimala treu poziciju, a
loije je i od prosjeka Kvarnera, gdje je ova grupa elemenata pozicionirana na
treem mjestu.

Pozitivan pomak u rangu biljei grupa elemenata sadraji, koja je na etvrtoj
poziciji ali je ocjena znatno nia u odnosu na istraivanja provedena 2006.
godine i u odnosu na prosjek Kvarnera.

Tablica 143: Rezultati istraivanja elemenata turistike ponude sub-
regije otok CRES u grupi "prostr, resursi, okoli"
Sub-regija OTOK CRES Kvarner Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Klima 5,97 5,92 > 5,87
Ouvanost okolia 5,42 5,70 < 5,35
istoa mora 6,26 6,21 > 5,21
Prosjeno 5,99 6,03 < 5,57

Elementi u strukturi grupe "prostor, resursi, okoli" su rangirani na prvo mjesto
sa prosjenom ocjenom 5,99, koja je neto nia u odnosu na istraivanja 2006.
godine, ali znatno via od prosjeka Kvarnera. Najvia prosjena ocjena je
dodijeljena ljepoti krajolika (6,34), kao i istoi mora (6,26), koje su vie i
od ranijih istraivanja, a znatno vie od prosjeka Kvarnera (5,76 5,21).

Nia ocjena (5,42) u odnosu na rezultate istraivanja provedenog 2006. godine
(5,70) je dodijeljena ouvanosti okolia, iako je i ta ocjena neto via od
prosjeka Kvarnera (5,35). Navedeno potvruje da su prirodni resursi temeljni
initelj na kojem treba graditi turistiku ponudu sub-regije OTOK CRES.

250
regije otok CRES u grupi "stanovnitvo, zaposleni"

2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Ljubaznost stanovnitva 4,75 5,15 < 5,39
turizmu
5,33 5,05
>
5,09
5,54 5,07
>
5,03
Prosjeno 5,21 5,09 > 5,17

U okviru druge po rangu grupe "stanovnitvo, zaposleni", dolo je do porasta u
svim elementima u odnosu na 2006. i prosjek Kvarnera, osim u kategoriji
ljubaznost stanovnitva, gdje je zabiljeen znaajan pad kvalitete ponude
(5,15 4,75), to je znatno nie od prosjeka Kvarnera. Najvia je pojedinana
ocjena dodijeljena znanju stranih jezika zaposlenih u turizmu (5,54), gdje se
biljei znaajan porast u odnosu na prethodno istraivanje, kao i na prosjek
Kvarnera. Ljubaznost zaposlenih u turizmu je takoer visoko ocijenjena
(5,33), to je znatno vie od prethodnog istraivanja i u odnosu na prosjek
Kvarnera.
regije otok CRES u grupi "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011
destinaciji
3,96 3,97 < 4,69
3,96 4,47 < 4,78
Suveniri 4,09 4,06 > 4,44
Prosjeno 4,39
4,44
< 4,86

Ova je grupa elemenata rangirana na treem mjestu, iako je prosjena ocjena
nia od rezultata prethodnog istraivanja (4,30 4,44) i znatno ispod prosjeka
Kvarnera. U okviru ove grupe znatno iznad prosjeka vrednovan "osjeaj
sigurnosti i zatite" (5,52), to je znatno vie od ocjene iz 2006. godine i
neznatno vie od prosjeka Kvarnera. U ovoj su grupi najnie ocijenjene
informacije prije dolaska u destinaciju i kvaliteta turistike signalizacije u
destinaciji (3,96) uz naglasak da su obje kategorije ocijenjene loije u odnosu
na rezultate prethodnog istraivanja, kao i u odnosu na prosjek Kvarnera. Kod

251
suvenira se biljei pozitivan pomak (4,06 4,09), iako je to znatno ispod
prosjeka Kvarnera.
regije otok CRES u grupi "sadraji"
Sub-regija otok CRES Kvarner Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Kulturno-povijesna
batina
4,81 5,46 < 5,10
Lokalna gastronomija 4,89 4,89 = 4,97
Dogaaji 4,06 3,73 > 4,58
Sadraji za djecu 4,28 4,28 = 4,30
turizam
3,77 3,90 < 3,66
Prosjeno 4,31 4,36 < 4,46

Na razini sub-regije otok Cres su sadraji razvrstani na 4. mjesto u rangu, no
sa niom prosjenom ocjenom u odnosu na istraivanja provedena 2006.
godine i loije u odnosu na prosjek Kvarnera. Bolje od prosjeka su valorizirani
objekti za smjettaj, ugostiteljski objekti, kulturo povjesna batina, lokalna
gastonomija, ponuda izleta, odnos cijene i kvalitete i kulturni sadraji, stime da
su objekti za smjetaj pali u kvaliteti (4,74 - 4,98), isto kao i ponuda izleta
(4,37 4,52).

Najniom prosjenom ocjenom su ocjenjeni zabavni sadraji (3,45), skupovi i
kongresi (3,17), kao i sadraji za zdravstveni turizam (3,77). Ispod prosjeka
grupe nalazi se jo nautika ponuda, sadraji za djecu, te sportski sadraji i
dogaaji. Istu razinu kvalitete zadrala je lokalna gastronomija (4,89) kao i
sadraji za djecu (4,28).

Na posljednjem mjestu u rangu su u sub-regiji otok Cres pozicionirani elementi
turistike ponude iz grupe organiziranost destinacije (4,30), to je znatno
loije u odnosu rezultate istraivanja provedenog 2006. godine (4,82), kao i u
odnosu na prosjek Kvarnera (4,66).

252
regije OTOK CRES u grupi "organiziranost destinacije"
Sub-regija otok CRES Kvarner
Grupe elemenata
turistike ponude
ocjena
2011.
ocjena
2006.
<
=
>

ocjena
2011.
objekata
5,06 4,97 > 4,86
Trgovine 4,22 4,75 < 4,96
etnice 4,81 5,45 < 5,21
Prometna dostupnost 3,43 4,42 > 5,06
Parkovi i zelene povrine 4,75 5,31 < 5,19
Radno vrij. uslu. djelatnosti
3,83 4,89 < 4,86
Ureenost mjesta 4,41 5,21 < 5.06
Ureenost i istoa plaa 4,68 5,30 < 4,71
Urbana skladnost 5,08 5,00 > 4,67
Lokalni promet 3,80 4,23 < 4,47
Guve na plaama 3,99 4,43 < 4,29
Parkiralita 3,55 3,85 < 4,37
Prosjeno 4,30 4,82 << 4,86

Jedino radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5,06) i urbana skladnost
(5,08) biljee porast kvalitete, dok svi ostali elementi turistike ponude u ovoj
grupi biljee pad kvalitete, to nalae potrebu ulaganja u otklanjanje uskih grla,
koja koe daljnji turistiki razvoj ove sub-regije.
regije otok CRES
Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
3 Klima 5,96 5,92
6 Znanje stranih jezika 5,43 5,07

253
Svi elementi turistike ponude koji su najvie rangirani u ovoj sub-regiji biljee
rast u odnosu na 2006. godinu, osim ouvanosti okolia (5,70 5,51), to
ukazuje da su navedeni elementi prepoznati kao generator razvoja ove sub-
regije, te da se sustavo ulae u podizanje kavalitete.

sub-regije otok CRES
Top (10 -) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
6 Radno vrijeme uslunih djelatnosti 3,83 4,89
7 Turistika signalizacija u destinaciji 3,96 3,97
8 Suveniri 3,96 4,06

Odravanje skupova i kongresa je na posljednjem mjestu u rangu, iako je
zabiljeen porast u odnosu na rezultate istraivanja u 2006. godini (2,98 -
3,17). Porast u odnosu na prethodno istraivanje biljee jo samo sportski
sadraji (3,83 4,05). Inae, svi ostali najloije rangirani elementi turistike
ponude biljee pad kvalitete, to znai da u ovu skupinu elemenata nije
ulagano i da predstavljaju usko grlo daljnjeg razvoja turizma ove sub-regije.

KRK

Nastavno na prethodno prezentirane sumarne podatke za otone sub-regije, u
nastavku e se prezentirati specifinosti sub-regije OTOK KRK, temeljene na
prirodnim, kadrovskim, organizacijskim i sadrajnim resursima koje moe
ponuditi ciljnom turistikom tritu. Analitiki pristup ranije sumarno iskazanim
rezultatima istraivanja za sub-regiju OTOK KRK u cjelini, detaljnije e se
analizirati na nain da e se sagledati analitiki podaci prikupljeni za ue
turistike destinacije ove sub-regije, gdje spada: Baka, Dobrinj, Grad Krk,
Malinka, Omialj, Punat i Vrbnik.

254
otok KRK

B
a
k
a

D
o
b
r
i
n
j

G
r
a
d

K
r
k

M
a
l
i
n
s
k
a

O
m
i
a
l
j

P
u
n
a
t

V
r
b
n
i
k

P
r
o
s
j
e
k

5,96 5,26 5,90 5,66 5,19 5,55 5,83 5,72
Klima 5,94 5,99 5,98 5,70 5,49 5,16 5,67 5,75
Ouvanost okolia 5,79 5,08 6,07 5,65 5,01 5,69 5,59 5,62
istoa mora 6,01 5,67 6,01 5,85 5,06 5,64 6,04 5,82
5,45 5,65 5,57 5,27 4,54 5,50 5,40 5,35
Tur. infor. prije dolaska
u destinaciju
5,09 4,71 5,28 4,96 4,59 4,98 4,65 4,93
u destinaciji
4,90 4,11 4,75 4,55 4,66 4,72 4,98 4,65
Suveniri 5,15 4,86 5,19 4,78 4,40 4,97 5,31 4,94
5,39 5,46 5,64 5,38 5,34 4,59 5,16 5,33
u turizmu
5,50 5,53 5,71 5,34 5,45 4,50 5,30 5,37
5,39 5,36 5,49 5,17 5,16 4,66 5,18 5,24
5,18 5,09 5,62 5,30 5,32 5,46 5,03 5,32
Lokalni promet 4,43 4,78 4,97 4,61 4,46 4,90 4,37 4,72
Parkiralita 4,36 4,27 5,22 4,68 4,43 5,33 4,86 4,78
Ureenost mjesta 5,12 4,69 5,59 5,01 4,97 4,84 4,94 5,02
etnice 5,07 4,28 5,50 5,50 5,32 5,62 4,43 5,15
Guve na plaama 5,27 3,84 5,26 4,87 4,86 5,00 4,63 4,83
uslunih djelatnosti
5,61 6,01 5,38 5,23 4,39 5,43 5,12 5,29
Radno vrijeme
5,77 4,78 5,45 5,36 5,12 5,95 5,48 5,38
Trgovine 5,26 4,95 5,41 5,11 4,92 5,11 4,98 5,12
SADRAJI
4,78 4,14 5,17 4,54 4,50 4,78 4,72 4,70
Dogaaji 5,26 4,26 5,45 4,69 5,09 5,18 5,21 5,08

255
Sadraji za djecu 4,66 4,48 5,26 5,34 4,06 4,87 4,38 4,71
Zabavni sadraji 4,62 4,21 4,56 4,30 4,07 5,05 4,13 4,50
Turizam
3,50 2,80 4,30 3,42 3,48 4,54 3,11 3,67
Nautika ponuda 4,60 3,09 5,06 4,39 4,44 5,13 3,62 4,33
Ponuda izleta 4,86 4,94 5,19 4,99 4,44 5,03 4,23 4,78
Prosjena ocjena 5,25 5,01 5,43 5,14 4,86 5,05 5,11 5,16

Sumiranjem pojedinanih podataka prezentiranih u gornjoj tablici, mogue je sainiti
rang za grupe elemenata turistike ponude prema rezultatima istraivanja u 2011.
godini, a u odnosu na srodne rezultate istraivanja iz 2006. godine, te u usporedbi sa
prosjekom cijele turistike destinacije Kvarner.

Tablica 151: Rang grupa elemenata turistike ponude sub-regije otok KRK
prema rezultatima istraivanja u 2006. i 2011. godini
Sub regija otok KRK Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
PREPOZNATLJIVOST,
5,35 4,56 4,86
SADRAJI 4,70 4,22 4,47

Rang elemenata turistike ponude sub-regije OTOK KRK je razliit u odnosu na
istraivanja provedena 2006. godine, ali i u odnosu na prosjek Kvarnera. Prvi
rang zauzima kategorija prostor, resursi, okoli (5,72), koja biljei pozitivni
pomak sa znatno viom ocjenom u odnosu na 2006. godinu (5,16) i u odnosu
na prosjek Kvarnera (5,57). Pored toga, grupa elemenata turistike ponude
prepoznatljivost, sigurnost, informiranost je pozicionirana na drugo mjesto,
to je znaajan pozitivan pomak (4,56 5,35), puno je bolji rang u odnosu na
2006. godinu (etvrta pozicija), odnosno u odnosu na prosjek Kvarnera (trea
pozicija).

Na treem mjestu nalazi je pozicionirana grupa elemenata turistike ponude
vezana za kadrovske resurse, to je loija pozicija u odnosu na prethodno
istraivanje kao i u odnosu na prosjek Kvarnera, gdje kadrovski resursi

256
zauzimaju visoko drugo mjesto. Organiziranost destinacije je pozicionirana
na tek na etvrtom mjestu, to je loije u odnosu na prethodno istraivanje
(tree mjesto), a istu poziciju ima ova grupa elemenata turistike ponude na
razini prosjeka Kvarnera. Sadraji su pozicionirani na zadnjem petom mjestu,
to odgovara poziciji koju su ostvarili 2006. godine, kao i na razini prosjeka
Kvarnera.
Tablica 152: Rezultati istraivanja elemenata turistike ponude sub-regije
otok KRK u grupi "prostr, resursi, okoli"
Sub-regija OTOK KRK Kvarner Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
< =
>

ocjena
2011.
Klima 5,75 5,09 > 5,87
istoa mora 5,82 5,16 > 5,21

Grupa "prostor, resursi, okoli" je kao i na razini Kvarnera pozicionirana na prvo
mjesto, s time da je uinjen pozitivan pomak u odnosu na rezultate istraivanja
2006. godine, a prosjeno ostvarena ocjena je via u odnosu na prosjek
Kvarnera. Najviu prosjenu ocjenu ima istoa mora (5,82), to je u odnosu
na prosjek Kvarnera znatno via ocjena, ali i u odnosu na rezultate istraivanja
provedenog 2006. godine. Najniu ocjenu (ali jo uvijek vrlo visoku) u ovoj
grupi dobila je kategorija ouvanost okolia (5,62), to je izraziti pozitivni
pomak u odnosu na prethodne rezultate istraivanja, ali i u odnosu na prosjek
Kvarnera.
otok KRK u grupi "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost"
Sub-regija Otok KRK Kvarner
Grupe elemenata
turistike ponude
ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>

ocjena
2011.
destinaciji
4,65 4,70 < 4,69
4,93 4,30 > 4,78
Suveniri 4,94 4,11 > 4,44
Prosjeno 5,35
4,57
> 4,86

Ve je naglaeno da je ova grupa elemenata turistike ponude pozicionirana na
drugom mjestu (5,35), to znai da je dolo do pozitivnih pomaka u odnosu na

257
2006. godinu (4,57), ali je bolje pozicionirana i u odnosu na prosjek Kvarnera
(4,86). Najviu ocjenu u ovoj grupi nosi osjeaj sigurnosti i zatite (5,41),
iako je prosjena ocjena neto loija od prosjeka Kvarnera (5,51). Pad
kvalitete biljei samo turistika signalizacija u destinaciji, dok svi ostali
elementi u ovog grupi biljee rast, s time da su turistike informacije prije
dolaska u destinaciju i suveniri, bolje ocijenjeni u odnosu na prosjek Kvarnera.
otok KRK u grupi "stanovnitvo, zaposleni"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
turizmu
5,37 5,00 > 5,09
5,24 4,89 > 5,03
Prosjeno 5,33
4,97
> 5,17

U okviru tree po rangu grupe "stanovnitvo, zaposleni", najvia je ocjena
dodijeljena ljubaznost zaposlenih u turizmu (5,37) i ljubaznost stanovnitva
(5,32) a neto nia znanju stranih jezika zaposlenih u turizmu (5,24). Sva tri
promatrana elementa turistike ponude su ocijenjena znatno vie u odnosu na
rezultate istraivanja 2006. godine. U usporedbi sa prosjekom Kvarnera, sve su
ocjene ove sub-regije znatno bolje, osim ocjene ljubaznosti stanovnitva,
koja je neto nia (5,32) u odnosu na prosjek Kvarnera (5,39).
otok KRK u grupi "organiziranost destinacije"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
5,38 5,11 > 4,86
Trgovine
5,12 5,08 > 4,96
etnice
5,15 5,38 < 5,21
Prometna dostupnost
5,14 4,57 > 5,06
5,11 5,14 < 5,19
Rad. vrij. uslu. djelatnosti
5,29 4,85 > 4,86
Ureenost mjesta
5,02 4,94 > 5.06
5,01 4,74 > 4,71
Urbana skladnost
5,10 4,21 > 4,67
Lokalni promet
4,72 4,00 > 4,47
Guve na plaama
4,83 3,76 < 4,29
Parkiralita
4,78 3,59 > 4,37
Prosjeno
5,32 4,61 > 4,86

258

Elementi turistike ponude u okviru grupe "organiziranost destinacije" (5,32),
su pozicionirani tek na etvrtoj poziciji, iako im je prosjena ocjena znatno
iznad prosjeka Kvarnera (4,86), a zabiljeen je i pozitivan pomak u odnosu na
rezultate istraivanja provedenog 2006. godine. Prosjeno najvia ocjena
vezuje se uz radno vrijeme ugostiteljskih objekata (5,38), a najnia za lokalni
promet (4,72) i mogunost parkiranja (4,78). Zapaa se da svi elementi
turistike ponude u ovoj skupini biljee rast u odnosu na 2006. godinu, osim
tetnica (5,38 5,15) te parkova i zelenih povrina (5,14 5,11), to je
upozorenje da se ovim znaajnim segmentima turistike ponude ne posveuje
dovoljno pozornosti.
regije otok KRK u grupi "sadraji"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Dogaaji 5,08 4,32 > 4,58
Nautika ponuda 4,33 4,19 = 3,89
turizam
3,67 3,23 > 3,66
Prosjeno 4,70 4,55 > 4,46

Grupa elemenata turistike ponude sadraji je po rangu na petom,
posljednjem mjestu, no prosjena ocjena je znatno via od prosjene ocjene
ostvarene 2006. godine, ali i od prosjeka Kvarnera. Svi elementi turistike
ponude biljee porast u odnosu na posljednje istraivanje ove vrste, osim
kulturno-povijesne batine koja je sada neto nie vrednovanja (5,08 5,03),
a takoer i u odnosu na ocjenu koja je utvrena za prosjek Kvarnera (5,10).
Kako sub-regija OTOK KRK raspolae sa impozantnom kulturno-povijesnom
batinom, nia ocjena vjerojatno odraava brigu da se ovom elementu
turistike ponude ne posveuje dovoljno pozornosti.

259
Najbolje pozicionirani element turistike ponude su objekti na smjetaj (5,34),
slijede ugostiteljski objekti (5,23), dogaaji (5,08) i lokalna gastronomija
(5,07). Iako biljee pozitivne pomake, mnogi su elementi turistike ponude
relativno nisko vrednovani, pa se u ovoj skupini mogu izdvojiti skupovi i
kongresi (3,43), koji su valorizirani loije od prosjeka Kvarnera (3,54),
sadraji za zdravstveni turizam (3,67) koji su neto malo bolje valorizirani od
prosjeka Kvarnera (3,66) i sportski sadraji (3,92), koji prilino zaostaju za
prosjekom Kvarnera (4,21).
U nastaku e se ukazati na onih deset elemenata turistike ponude, koji su
najbolje valorizirani temeljem rezultata istraivanja 2011. godini, a sagledati e
se u usporedbi sa rezultatima istraivanja provedenog 2006. godine.
Tablica 156: Rang najprivlanijih elemenata turistike ponude sub-regije
otok KRK
Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
3 Klima 5,75 5,09
4 Ouvani okoli 5,62 4,83
9 Prometna dostuponost 5,14 4,57

I u ovoja sub-regiji su najprivlaniji prirodni resursi (istoa mora, ljepota
krajolika i klima), ne manje znaajna je ouvanost okolia a posebno
znaajan osjeaj sigurnosti i zatite, emju se moe dodati i radno vrijeme
ugostiteljskih objekata. Svi ovi elementi su sada ocijenjeni znatno viom
ocjenom (5,38 5,62), od one u prethodnom istraivanju provedenom 2006.
godine (4,83 5,54). Kadrovski resursi su takoer visoko pozicionirani (5,32
5,37), kao i prometna dostupnost (5,14) koja je obino ograniavajui initelj
razvoja otonih turistikih destinacija. Parkovi i zelene povrine su takoer
nale svoje mjesto u strukturi najvie ocijenjenih elemenata turisitike ponude.

Njime nasuprot stoje oni elementi turistike ponude, koji su po ocjeni ispitanika
najmanje privlani. U sub-regiji OTOK KRK su najloije ocijenjeni skupovi i
kongresi (3,43), iako se biljei pozitivni pomak u odnosu na rezultate
istraivanja iz 2006. godine (2,97). Slijede sadraji za zdravstveni turizam
(3,67), kod kojih je neto manji pozitivni pomak (3,50).

260
otok KRK
Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
10 Suveniri 4,94 4,37

Kvaliteta sportskih sadraja, nautike ponude i ponude izleta je pala (3,92
4,78) u odnosu na rezultate prethodnog istraivanja (4,09 4,88), to
ukazuje da u ovaj oblik turistike ponude nije znaajnije ulagano. Parkiralita
su sada neto manji problem no ranije, a isto se moe navesti za guve na
plaama i za ponudu suvenira.

LOINJ

Rezultati istraivanja elemenata turistike ponude, koji su provedeni u sub-
regiji OTOK LOIN prezentiraju se na slijedeoj tablici.

OTOK LOINJ
Elementi turistike ponude Sub-regija OTOK LOINJ
6,25
Klima 6,47
istoa mora 6,34

261
5,28
Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,20
5,21
Turistike informacije prije dolaska u destinaciju 5,12
Suveniri 4,80
4,97
Lokalni promet 4,41
Parkiralita 4,31
etnice 5,89
Guve na plaama 4,94
Radno vrijeme ost.uslunih djelatnosti 4,71
Trgovine 4,83
SADRAJI
4,76
Dogaaji 4,69
Nautika ponuda 4,71
Ponuda izleta 5,07
Prosjena ocjena 5,29

262
Sumiraju li se pojedinane ocjene iz prethodne tablice, mogue je ocijeniti
rang, koji zauzima pojedina grupa elemenata turistike ponude, to je mogue
sagledati u odnosu na rezultate prethodnog istraivanja iz 2006. godine, t u
odnosu na prosjek Kvarnera.

Tablica 159: Rang grupa elemenata turistike ponude sub-regije OTOK
LOINJ prema rezultatima istraivanja u 2006. i 2011. godini
Sub regija Mali Loinj Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
PREPOZNATLJIVOST,
5,21 4,58 4,86
SADRAJI 4,76 4,40 4,47

Kao i u veini turistikih destinacija Kvarnera i u sub-regiji OTOK LOINJ je
grupa elemenata prostori, resursi, okoli pozicionirana na prvo mjesto i to sa
prosjenom ocjenom (6,25), koja znatno premauje ocjenu iz 2006. (5,61), kao
i prosjenu ocjenu Kvarnera (5,57). Slijede kadrovski resursi (5,28), koji biljee
pad u odnosu na istraivanje 2006. godine, iako su vii od prosjeka Kvarnera.
Na treem mjestu je grupa elemenata prepoznatljivost, sigurnost,
informiranost (5,21), a ocjena znatno premauje onu iz 2006. kao i prosjenu
ocjenu Kvarnera. Organiziranost destinacije je na etvrtom a sadraji na
posljednjem mjestu, to slijedi rang prosjeka Kvarnera, iako je dolo do
promjena u odnosu na istraivanja iz 2006. godine, kada je organiziranost
destinacije bila pozicionirana na tree mjesto, dok je prepoznatljivost,
sigurnost, informiranost tada zauzimala etvrto mjesto, ali je zabiljeen znatan
porast u kvaliteti ovog segmenta turistike ponude.
OTOK LOINJ u grupi "prostr, resursi, okoli"
Sub-regija OTOK LOINJ Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Klima 6,47 5,99 > 5,87
istoa mora 6,34 5,68 > 5,21

Svi elementi turistike ponude u kategoriji "prostor, resursi, okoli" su znatno
vie ocijenjeni u odnosu na 2006. godinu, kao i u odnosu na prosjek Kvarnera,

263
gdje je takoer ova skupina elemenata pozicionirana na prvom mjestu. Najviu
prosjenu ocjenu su ispitanici dodijelili klimi (6,47) i ljepoti krajolika (6,35),
a najnia (iako veoma visoka ocjena) se odnosi na ouvanosti okolia (5,83).
Kako su svi promatrani elementi visoko ocjenjeni, potrebno i je to bolje
turistiki valorizirati u oblikovanju turistikog proizvoda destinacije.

OTOK LOINJ u grupi "stanovnitvo, zaposleni"
Sub-regija OTOK LOINJ Kvarner Grupe elemenata
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Ljubaznost stanovnitva 5,32 5,36
<
5,39
turizmu
5,33 5,47
<
5,09
5,20 5,29
<
5,03
Prosjeno 5,28 5,37 < 5,17

U okviru druge po rangu grupe "stanovnitvo, zaposleni", najvie su ocijenjeni
kadrovski resursi i to ljubaznost zaposlenih u turizmu (5,33) te ljubaznost
stanovnitva (5,32) dok je neto nie ocijenjeno znanje stranih jezika
zaposlenih u turizmu. No, svi elementi turistike ponude iz ove kategorije su
ocijenjeni znatno nie u odnosu na 2006. godinu, iako su i te nie ocjene, vie
od prosjeka Kvarnera. Ipak to upuuje na potrebu da se vie ulae u kadrovske
resurse, kako ne bi pala ukupna kvaliteta ponude.

OTOK LOINJ u grupi "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,82 4,85
>
5,51
destinaciji
5,09 4,49 > 4,69
5,12 4,64 > 4,78
Suveniri 4,80 4,35 > 4,44
Prosjeno 5,21
4,58
> 4,86

U okviru grupe prepoznatljivost, sigurnost, informiranost, su svi elementi
valorizirani bolje u odnosu na istraivanja 2006., ako i u odnosu na prosjek

264
Kvarnera. Najbolja je ocjena dodijeljena elementu turistike ponude "osjeaj
sigurnosti i zatite" (5,82), a najnia se ocjena vezuje uz ponudu autohtonog
suvenira (4,80). Znatan je pomak uinjen u kvaliteti turistike signalizacije u
destinaciji kao i u osiguranju informacija koje turist dobiva prije dolaska u
turistiku destinaciju.

OTTOK LOINJ u grupi "organiziranost destinacije"
Sub-regija OTOK LOINJ Kvarner
Grupe elemenata
turistike ponude:
ocjena
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
5,08 5,01 > 4,86
Trgovine
4,83 4,79 > 4,96
etnice
5,89 5,06 > 5,21
Prometna dostupnost
4,34 4,54 > 5,06
5,41 4,93 5,19
Radno vrij. uslu. djelatnosti
4,71 4,80 > 4,86
Ureenost mjesta
5,36 4,89 > 5.06
5,24 4,92 > 4,71
Urbana skladnost
5,10 4,91 > 4,67
Lokalni promet
4,41 4,46 > 4,47
Guve na plaama
4,94 4,52 < 4,29
Parkiralita
4,31 4,29 > 4,37
Prosjeno
4,97 4,76 > 4,86

Elementima u okviru grupe "organiziranost destinacije" (4,97) pripada
predzadnje (etvrto) mjesto uz naznaku da se biljei pozitivan pomak u
odnosu na istraivanje provedeno 2006. godine, a i prosjeno ostvarena ocjena
je via od prosjeka Kvarnera. Najviu ocjenu su dobile etnice (5,89), a
slijede parkovi i zelene povrine (5,41), ureenost mjesta (5,36),
ureenost i istoa plaa (5,24), kao i urbana skladnost (5,10), uz naglasak
da su svi ovi elementi ocijenjeni znatno viom ocjenom od prosjeka Kvarnera.
Najnie rangirani element turistike ponude u ovoj grupi su parkiralita
(4,31), a kao problem se takoer javlja prometna dostupnost (4,34), te
organiziranost lokalnog prometa (4,41), a svi ovi elementi su ocijenjeni
znatno loije od prosjeka Kvarnera.

Grupa elemanata turistike ponude sadraji razvrstana je na posljednje peto
mjesto (4,76), kao i na razini Kvarnera, iako se biljee pozitivni pomaci u
odnosu na istraivanje 2006. godine (4,40), a prosjena ocjena je bolja od
prosjeka Kvarnera (4,46). Najviu pojedinanu prosjenu ocjenu ocjenu imaju
objekti za smjettaj (5,40), to je znatno iznad prosjeka Kvarnera. Pored toga
su visoko rangirani elementi kulturno-povijesna batina je ocijenjena kao i na

265
razini prosjeka Kvarnera (5,10), ponuda izleta (5,07), koja je daleko iznad
prosjeka Kvarnera (4,46), te ugostiteljski objekti (4,99), koji su neto nie
valorizirani u odnosu na prosjek Kvarnera (5,02).
regije OTOK LOINJ u grupi "sadraji"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Lokalna gastronomija 4,82 5,00 < 4,97
Dogaaji 4,69 4,25 > 4,58
Zabavni sadraji 2,38 4,10 4,43
Nautika ponuda 4,71 4,24 > 3,89
turizam
4,43 4,11 > 3,66
Prosjeno 4,76 4,40 > 4,46

Odnos cijene i kvalitete (4,95) je vii od prosjene ocjene ove grupe
elemenata, a vii od prosjeka Kvarnera (4,75). Najloije ocijenjeni element
turistike ponude su zabavni sadraji, no kako ovaj element turistike ponude
nisu ocjenjivali turisti, ocjena se ne moe smatrati realnom, tim vie to u
naelu turisti pojedinim elementima turistike ponude daju znatno vie ocjene
od stanovnitva i turistikog menadmenta. Relativno loe su ocijenjeni
skupovi i kongresi (4,18), te sadraji za zdravstveni turizam (4,43), iako su
ove ocjene znatno vie od prosjeka Kvarnera (3,54 3,66).

Temeljeno na prethodno prikazanim podacima, u nastavku e se prikazati 10
elemenata turistike ponude, koji su po ocjeni ispitanika najbolje rangirani
(TOP 10 +), a njima e se sueliti 10 elemenata turistike ponude, koji su po
ocjeni ispitanika najloije rangirani (TOP 10 - ) te predstavljaju usko grlo u
oblikovanju prepoznatljivog i konkurentnog turistikog proizvoda sub-regije
OTOK LOINJ.

266
regije OTOK LOINJ
Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
1 Klima 6,47 5,99
4 Urbana skladnost 5,89 4,91
5 etnice 5,89 5,06
9 Ureenost mjesta 5,36 4,89

U okviru deset najbolje rangiranih elemenata turistike ponude, prvo mjesto
zauzima klima (6,47), slijedi ljepota krajolika (6,35), kao i istoa mora
(6,34), to znai da vodeu poziciju imaju prirodni resursi, a nakon njih slijede
elementi organiziranosti destinacije. Tako visoko mjesto zauzima urbana
skladnost kao i etnice (5,89), dok je ouvanost okolia neto nie
rangirana (5,83). Treba istai visoko mjesto za osjeaj sigurnosti i zatite
(5,82) koji turistima nudi ova turistika sub-regija. U turistikom ponudi su
znaajni parkovi i zelene povrine (5,41), kao i ureenost mjesta (5,36),
dok je od kadrovskih resursa u ovu skupinu uvrtena samo ljubaznost
zaposlenih u turizmu (5,33), dok su ostali kadrovski resursi loije rangirani.
Vano je istaknuti da su da su svi elementi turistike ponude iz skupine TOP
10+ bolje rangirani od prosjeka Kvarnera, osim ljubaznosti zaposlenih u
turizmu (5,33 5,47).

Nasuprot najbolje vrednovanim elementima turistike ponude, u slijedeoj
tablici su prikazani najloije rangirani elementi turistike ponude, koji
predstavljaju uska grla, koja sustavno treba otklanjati. Izuzmemo li zabavne
sadraje koji nisu dosljedno vrednovani, kao najloije vrednovani elemenat
turistike ponude se moe izdvojiti ponuda skupova i kongresa (4,18) uz
naglasak da je ipak dolo do pozitivnog pomaka u odnosu na rezultate
istraivanja iz 2006. godine. Parkiralita su takoer loe pozicionirana (4,31) i
biljee samo neznatan pozitivan pomak. Prometna dostupnost (4,34) i
lokalni promet (4,41) su valorizirani loije u odnosu na prethodno istraivanje
(4,54 4,46), to znai da u ovom segmentu ninje nita uinjeno na
unapreenju. Iako su loe rangirani sadraji za zdravstveni turizam, kulturni
sadraji i dogaaji (4,43 4,69) su neto bolje valorizirani u odnosu na
prethodno istraivanje (4,11 4,51).

267
sub-regije OTOK LOINJ
Top (10 -) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
7 Dogaaji 4,69 4,25

Treba naglasiti da su ispiranici manje zadovoljni radnim vemenom uslunih
djelatnosti (4,71) u odnosu na prethodno istraivanje (4,80). Nautika ponuda
biljei odreeni pozitivni pomak (4,24 4,71), dok je razina lokalne
gastronomije (4,82), sada na neto nioj razini, a u odnosu na rezultate
prethodnog istraivanja (5,00).

RAB

Rezultati istraivanja turista, stanovnitva i turistikog menadmenta, sumarno
se prikazuju za elemente turistike ponude na razini sub-regije OTOK RAB, u
slijedeoj tablici.
OTOK RAB
Elementi turistike ponude Rab Lopar
Sub-
regija
6,03 5,94 5,99
Klima 6,26 6,21 6,24
Ljepota krajolika 6,39 6,27 6,33
Ouvanost okolia 5,55 5,44 5,50
istoa mora 5,91 5,83 5,87

268
5,34 5,47 5,41
Ljubaznost stanovnitva 5,43 5,57 5,50
Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,43 5,59 5,51
Znanje stranih jezika zap. u turizmu 5,15 5,25 5,20
5,11 5,35 5,23
Osjeaj sigurnosti i zatite 5,64 6,14 5,89
Tur. infor. prije dolaska u destinaciju 4,79 5,18 4,99
Turistika signalizacija u destinaciji 5,14 5,11 5,05
Suveniri 4,86 4,96 4,91
5,00 5,02 5,01
Prometna dostupnost 4,43 4,78 4,61
Lokalni promet 3,89 4,69 4,29
Parkiralita 3,63 4,38 4,01
Ureenost mjesta 5,69 5,20 5,45
Urbana skladnost 4,85 4,24 4,55
etnice 5,53 5,21 5,37
Parkovi i zelene povrine 5,89 4,99 5,44
Ureenost i istoa plae 5,30 5,15 5,23
Guve na plaama 4,85 5,11 4,98
Radno vrijeme ost.uslunih djelatnosti 5,21 5,44 5,33
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,46 5,69 5,58
Trgovine 5,30 5,41 5,36
SADRAJI
4,67 4,80 4,74
Dogaaji 4,79 4,94 4,92
Povijesno-kulturna batina 5,88 4,93 5,41
Sadraji za djecu 4,18 5,28 4,73
Objekti za smjetaj 5,39 5,71 5,55
Ugostiteljski objekti 5,30 5,60 5,45
Kulturni sadraji 5,07 4,90 4,99
Zabavni sadraji 4,68 4,79 4,74
Sportski sadraji 3,84 4,68 4,26
Skupovi i kongresi 3,28 3,63 3,46
Sadraji za zdravstveni turizam 3,43 3,41 3,42
Nautika ponuda 4,36 3,97 4,17
Ponuda izleta 5,05 4,98 5,02
Lokalna gastronomija 5,39 5,32 5,36
Odnos cijene i kvalitete 4,95 5,03 4,99
Prosjena ocjena 5,23 5,32 5,28

269
Temeljeno na podacima u prethodnoj tablici, prikazati e se rang grupa
elemenata turistike ponude, kako bi se mogao donijeti sud o tome, da li se
kvaliteta turistike ponude poboljala u odnosu na istraivanja provedena 2006.
godine, kao i da se usporedi stanje u sub-regiji OTOK RAB, u odnosu na
prosjek Kvarnera.
Tablica 168: Rang grupa elemenata turistike ponude sub-regije OTOK RAB
prema rezultatima istraivanja u 2006. i 2011. godini
Sub-regija OTOK RAB Kvarner Grupe elemenata
turistike ponude
ocjena
2011.
ocjena
2006.
ocjena
2011..
PREPOZNATLJIVOST,
5,23 5,12 4,86
ORGANIZIRANOST
DESTINACIJE
5,01 5,18 4,84
SADRAJI 4,74 5,03 4,47

Kao i u veini turistikih destinacija Kvarnera, grupa elemenata prostor,
resursi, okoli je rangirana na prvom mjestu (5,99), to je poboljanje u
odnosu na 2006., a bolja pozicija u odnosu na prosjek Kvarnera. Drugi rang
zauzimaju kadrovski resursi (5,41), a na treem mjestu je grupa elemenata
pod nazivom prepoznatljivost, sigurnost, informiranost (5,23), koja takoer
biljei pozitivan pomak. Dolo je do pomaka i u redoslijedu grupa elemenata
turistike ponude u odnosu na rezultate istraivanja 2006., kada je na treem
mjestu bila rangirana organiziranost destinacije, a sada zauzima etvrtu
poziciju u rangu. Na posljednjem mjestu u rangu su sadraji, koji su takoer
loije rangirani u odnosu na prethodno istraivanje ove vrste. Inae, sadanji
rang elemenata turistike ponude isti je kao i za prosjek Kvarnera.
OTOK RAB u grupi "prostr, resursi, okoli"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Klima 6,24 5,80 > 5,87
Ouvanost okolia 5,49 5,58 < 5,35
istoa mora 5,87 5,60 > 5,21

Prosjena ocjena ove grupe elemenata turistike ponude, je vea (5,99) u
odnosu na istraivanja provedena 2006. godine (5,80), ali i u odnosu na
prosjek Kvarnera. Najviom prosjenom ocjenom je valorizirana ljepota

270
krajolika (6,33), kao i klima (6,24), to je bolje od prethodnih istraivanja
(5,80 6,25), ali i znatno bolje od prosjeka Kvarnera (5,76 5,87). Najloije je
ocijenjena ouvanosti okolia (5,49) uz naglasak da ovaj element turistike
ponude biljei pad kvalitete u odnosu na 2006. godinu (5,58), ali je ocjena
neto via od prosjeka Kvarnera (5,35). istoa mora je ocijenjena bolje (5,87)
u odnosu na prethodno istraivanje (5,60), a znatno je vea od prosjeka
Kvarnera (5,21).
OTOK RAB u grupi "stanovnitvo, zaposleni"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
turizmu
5,51 5,71 < 5,09
5,20 5,69 < 5,03
Prosjeno 5,41 5,57 < 5,17

Kadrovski resursi su prema ocjeni ispitanika u 2011. godini relativno loije
ocijenjeni (5,41) u odnosu na 2006. godinu (5,57), iako su sve ove ocjene vie
od prosjeka Kvarnera (5,17). Jedini element turistike ponude u ovoj skupini,
koji biljei porast je ljubaznost stanovnitva (5,50 5,32), dok se biljei pad
ljubaznosti zaposlenih u turizmu (5,51 5,71), kao i znanja stranih jezika
zaposlenih u turizmu (5,20 5,69). Ova grupa elemenata turistike ponude
ima isti rang, kao i na razini turistike destinacije Kvarner, kao cjeline.
OTOK RAB u grupi "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost"
2011.
ocjena
2006.
< =
>

ocjena
2011.
destinaciji
5,13 5,26 < 4,69
4,99 4,87 > 4,78
Suveniri 4,91 5,05 < 4,44
Prosjeno 5,23
5,12
> 4,86

Trea po rangu je grupa elemenata prepoznatljivost, sigurnost, informiranost,
koja je u prosjeku bolje valorizirana (5,23) u odnosu na rezultate istraivanja u
2006. godini (5,12), sa prosjenom ocjenom znatno viom od prosjeka

271
Kvarnera (4,86). U okviru ove grupe je najbolje valorizirani element "osjeaj
sigurnosti i zatite" (5,89), to je znatno bolje u odnosu na 2006. godinu (5,29)
ali i u odnosu na prosjek Kvarnera (5,51). U ovoj je grupi najnia prosjena
ocjena povezana s nedostatkom autohtonog suvenira (4,91), loije je
valorizirana u odnosu na prethodno istraivanje (5,05), ali znatno bolje u
odnosu na prosjek Kvarnera (4,44). Uz loiju ponudu suvenira, se pad kvalitete
vezuje i uz loiju turistiku signalizaciju (5,13 5,26), dok su turistike
informacije koje gost dobiva prije dolaska u destinaciju bolje valorizirane (4,99
4,87), to je i vie od prosjeka Kvarnera (4,78).
regije OTOK RAB u grupi "organiziranost destinacije"
2011.
ocjena
2006.
< =
>

ocjena
2011.
Radno vrijeme
5,58 5,69 > 4,86
Trgovine
5,35 5,45 < 4,96
etnice
5,37 5,41 < 5,21
Prometna dostupnost
4,61 4,54 > 5,06
5,44 5,10 > 5,19
Radno vrij. uslu.
djelatnosti (banke, trgovine
i sl.)
5,32 5,36 < 4,86
Ureenost mjesta
5,45 5,47 < 5.06
5,23 5,26 < 4,71
Urbana skladnost
4,55 4,89 < 4,67
Lokalni promet
4,29 4,08 > 4,47
Guve na plaama
4,98 4,93 > 4,29
Parkiralita
4,01 3,92 > 4,37
Prosjeno
5,01 5,18 < 4,86

Elementi u okviru grupe "organiziranost destinacije" (5,01) pozicionirani su na
etvrto mjesto, jednako kao i na razini Kvarnera. Najvia prosjena ocjena je
od strane ispitanika dodijeljena za radno vrijeme ugostiteljskih objekata
(5,58), pa iako je dolo do pada ocjene u odnosu na 2006. godinu, ova je
ocjena znatno iznad prosjeka Kvarnera (4,86). Visoko je rangirana i ureenost
mjesta (5,45), zatim parkovi i zelene povrine (5,44), etnice (5,37),
trgovine (5,35), radno vrijeme uslunih djelatnosti (5,32), te ureenost i
istoa plaa (5,23), iako je veina ovih elemenata turistike ponude bila bolje
vrednovana tijekom prethodnog istraivanja, ali su u pravilu bolje vrednovani
od prosjeka Kvarnera. Najloije rangirani element turistike ponude sub-regije
OTOK RAB su parkiralita (4,01), iako je zabiljeeno neznatno poboljanje u
odnosu na 2006. godinu (3,92), to je ispod prosjeka Kvarnera (4,37). Lokalni

272
promet (4,29) i prometna dostupnost (4,61) su takoer loe ocijenjeni elementi
turistike ponude, a ocjena je ispod prosjene ocjene Kvarnera (4,47 5,06).

regije OTOK RAB u grupi "sadraji"
2011.
ocjena
2006.
< =
>
ocjena
2011.
Ugostiteljski objekti 5,45 5,75 < 5,02
Lokalna gastronomija 5,35 5,68 < 4,97
Odnos cijene i kvalitete 4,99 5,34 < 4.75
Sportski sadraji 4,26 4,76 < 4,21
Dogaaji 4,87 4,91 < 4,58
Sadraji za djecu 4,73 5,04 < 4,30
turizam
3,42 3,56 < 3,66
Prosjeno 4,74 5,03 < 4,46

Na razini sub-regije OTOK RAB su kao i u veini turistikih destinacija Kvarnera,
sadraji pozicionirani na posljednje, peto mjesto (4,74). Iako je kod veine
elemenata turistike ponude dolo do pada u kvaliteti (5,03), jo uvijek je
prosjena ocjena za sadraje na Otoku Rabu via od prosjeka Kvarnera (4,46).
Pozitivan pomak je uinjen samo u elementu turistike ponude skupovi i
kongresi (3,25 3,45), dok su svi ostali elementi u ovoj grupi ocijenjeni loije
no 2006. godine. Najvie su ocijenjeni objekti za smjetaj (5,55), slijede
ugostiteljski objekti (5,45), kulturno povijesna batina (5,41) i lokalna
gastronomija. Odnos cijene i kvalitete ocijenjen je iznad prosjeka grupe
(4,99). Najloije su ocijenjeni zabavni sadraji (2,82), te sadraji za
zdravstveni turizam (3,42), a te su ocjene nie u odnosu na prethodno
istraivanje, ali i nie u odnosu na prosjek Kvarnera (4,43 3,66).

U nastavku e se prikazati deset najbolje (TOP 10 +) i najloije (TOP 10 -)
rangiranih elemenata turistike ponude za sub-regiju OTOK RAD, a na nain da
se isti mogu usporediti sa rezultatima istraivanja 2006. godine. Ukazati e se
na one elemente koji biljee rast, nasuprot onima koji su ostvarili loije ocjene
u odnosu na rezultate prethodnog istraivanja.

273
OTOK RAB
Top (10 +) Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
1 Lkepota krajolika 6,33 6,25
2 Klima 6,24 5,80
6 Ljbaznost zaposlenih u turizmu 5,51 5,71
9 Ureenost mjesta 5,45 5,47

U sub-regiji OTOK RAB su najbolje rangirani prirodni elementi turisitke ponude
(ljepota krajolika 6,33 i klima 6,24), koji biljee znaajan porast, a visoko je
ocijenjen osjeaj sigurnosti i zatite (5,89), koji takoer biljei porast i
predstavlja znaajan segment turistike ponude u stohastikom okruenju. Dok
je ljubaznost stanovnitva relativno porasla (5,50) ljubaznost zaposlenih u
turizmu (5,51) je relatino pala. Relativan pad ocjene biljei jo kvaliteta
objekata za smjetaj (5,55) i ugostiteljskih objekata (5,45), kao i
ureenost mjesta (5,45), dok je relativan rast zabiljeen kod radnog
vremena uslunih djelatnosti (5,58) i kod parkova i zelenih povrina (5,44).
Openiti je zakljuak da je veina elemenata iz kategorije TOP 10 + zabiljeila
rast u odnosu na rezultate istraivanja iz 2012. godine.
Tablica 175: Rang najmanje privlanijih elemenata turistike ponude sub-
regije OTOK RAB

Top (10 -)
Prosjek
Rang
2011.

2011. 2006.
1. Sadraji za zdravstveni turizam 3,42 3,56
2. Skupovi i kongresi 3,45 3,25
3.
Parkiralita
4,01 3,92
4. Nautika ponuda 4,17 4,91
5. Sportski sadraji 4,26 4,76
6.
Lokalni promet
4,29 4,08
7.
Urbana skladnost
4,55 4,89
8.
Prometna dostupnost
4,61 4,54
9. Sadraji za djecu 4,73 5,04
10. Suveniri 4,91 5,05

274
Usporede li se najloije rangirani elementi turistike ponude temeljem
istraivanja 2011. godine sa rezultatima istraivanja iz 2006. godine, vidljivo je
da je kod veeg broja elemenata zabiljeen pad kvalitete. Najloije rangirani
element su sadraji za zdravstveni turizam (3,42), slijede skupovi i kongresi
(3,45), parkiralita (4,01) i nautika ponuda (4,17) uz naznaku da su
skupovi i kongresi te parkiralita zabiljeila odreeni porast kvalitete u
odnosu na 2006. godinu. Pored njih, porast kvalitete zabiljeen je u organizaciji
lokalnog prometa (4,29) i u prometnoj dostupnosti (4,61), dok ostali
elementi turistike ponude biljee pad kvalitete u odnosu na prethodno
istraivanje.

275
ZAKLJUAK

Prezentirano istaivanje ima svoju genezu u rezultatima istraivanja koje je
istraivaki tim Fakulteta za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveuilita
u Rijeci zapoeo 2003. godine, a u okviru projekta TURISITKA
REGIONALIZACIJA U GLOBALNIM PROCESIMA (br. 0116003), financiranog od
strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Ovo je tree istraivanje,
kojim se eljelo ocijeniti, kakva je dostignuta razina turistike ponude Kvarnera,
a kroz publiciranje rezultata u asopisu TOURISM & HOSPITALITY
MANAGEMENT se dobiveni rezultati istraivanja, sustavno prezentiraju javnosti.

Tako su rezultati prve faze istraivanja publicirani 2004. godine (tematski broj
Vol. 10, No.1, oujak 2004. godine), rezultati druge faze 2007. godine
(tematski broj Vol. 13. No. 1, oujak 2007. godine), a sada se javnosti
prezentiraju i rezultati tree faze istraivanja, koje se uvijek provodilo pod
zajednikim nazivom OCJENA TURISTIKE PONUDE KVARNERA. Istraivanje je
provoeno uz pomo i podrku Turistike zajednice Kvarnera i lokalnih
turistikih zajenica, a uz lanove istraivakog tima, bio je ukljuen i veliki broj
studenata Fakulteta za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatijia,
Sveuilia u Rijeci.

Ovo istraivanje je bilo motivirano spoznajom da ne postoji sustavan pristup
istraivanju regionalne turistike ponude, a da su rezultati TOMAS istraivanja,
kao i da su podaci sadrani u statistikim publikacijama nedostatne za
upravljanje turistikom destinacijom. U istraivanju je koritenja
najsuvremenija znanstvena i struna literatura, no bilo je prisutno i iskustvo
istraivaa da ne postoji u Republici Hrvatskoj adekvatan sustav izvjeivanja
o asortimanu i kvaliteti ponude na razini uih turistikih destinacija, sub-regija,
niti za razinu regije, pa se stoga pristupilo ovim istraivanjima za turistiku
destinaciju Kvarner, ije su temeljene karakteristike jedinstvo-razliitosti, koje
na adekvatan nain treba ponuditi i ekonomski valorizirati na ciljnom tritu.

U istraivanju su koritena relevantna metodoloka polazita, ali je naglasak bio
na neposrednoj suradnji s bazom, s ciljem da se iskustva srodnih istraivanja
koja se provode u EU, priblie specifinostima ove destinacije i realnim
mogunostima oblikovanja turistikog proizvoda. Poticaj u tim nastojanjima
pruali su turistiki strunjaci i stanovnitvo, a osjetila se i spremnost turista da
kroz anketno istraivanje prue realne i potpune odgovore vezane za otvorena
pitanja i mogunosti turistikog razvoja turistike destinacije Kvarner.
Zajedniki je cilj bio, ocijeniti mogunosti turisitke ponude turistike
destinacije Kvarner u definiranju razvoja turizma u ovoj regiji, koja je znaajno
orijentirana na turizam.

276
U tom kontekstu su sagledane moguosti svake pojedine ue turistike
destinacije da ispuni specifine zahtjeve gostiju / turista, jake i slabe strane,
anse i rizike na tritu. Rezultati straivanja su trebali osigurati podlogu za
definiraje stratekih pravaca razvoja svake sub-regije i Kvarnera u cjelini, da bi
se kroz koordinirano djelovanje mogle vlastite komparativne prednosti mogle
trino valorizirati sukladno globalnim zahtjevima i pretvoriti u konkurentske
prednosti. Temeljeno na ovim polazitima, a nakon provedenog istraivanja
stavova turista, stanovnitva i turistikog menadmenta, dolo se do slijedeih
globalnih rezultata, za istraivanih 37 elemenata turistike ponude na razini
Kvarnera kao cjeline.

Slika 25 : Ocjena turistike ponude Kvarnera
Globalni rezultati istraivanja za turistiku destinaciju
Kvarner
1. PROSTOR, RESURSI,
OKOLI (5,56)
Ljepota krajolika (5.87)
Klima (5,76)
Ouvanost okolia (5,35)
istoa mora (5,21)
2. STANOVNITVO,
ZAPOSLENI (5,17)
Ljubaznost
stanovnitva (5,34)
turizmu (5,32)
(5,03)
3. PREPOZNATLJIVOST,
SIGURNOST,
INFORMIRANOST (4,86)
Osjeaj sigurnosti i
zatite (5,19)
Suveniri (4,81)
prije dolaska u
destinaciju (4,74)
(4,68)
4. ORGANIZIRANOST
DESTINACIJE (4,86)
etnice (5,21)
Parkovi i zelene
povrine (5,19)
Radno vrijeme
ugostiteljskih
objekata (5,17)
Prometna dostupnost
(5,06)
Ureenost mjesta
(5,06)
Trgovine (4,96)
Radno vrijeme ost.
uslunih djelatnosti
(4,86)
Ureenost i istoa
plaa (4,71)
Urbana skladnost
(4,67)
Lokalni promet (4,47)
Parkiralita (4,37)
Guve na plaama
(4,29)
5. SADRAJI (4,46)
Povijesno-kulturna
batina (5,10)
(5,02)
(4,97)
Objekti za smjetaj
(4,94)
Odnos cijene i
kvalitete (4,75)
Kulturni sadraji (4,59)
Dogaaji (4,58)
Ponuda izleta (4,46)
Zabavni sadraji (4,43)
Sadraji za djecu (4,30)
Sportski sadraji (4,22)
turizam (3,66)
Skupovi i kongresi
(3,54)
Nautika ponuda (3,89)

Ve je naglaeno da je turistika destinacija Kvarner heterogena i da postoje
razliitosti ponude u priobalnim destinacijama, na otocima i u gorju, pa su
sagledane specifinosti svake turistike destinacije i sub-regija, te prezentirane
pojedinano, a to predstavlja veoma vrijedan izvor informacija za izradu
akcijskih i marketinkih planova na svim hijerarhijskim razinama upravljanja.

S trinog aspekta se Kvarner sagledava kao niska bisera u kojoj svaka
turistika destinacija doprinosi svojim obiljejima, koje treba dobro valorizirati
pojedinano ali i kroz koordinirane aktivnosti za Kvarner u cjelini. Za
upravljanje turistikom destinacijom Kvarner, se rezultati ovih istraivanja

277
trebaju promatrati zajedno sa odrednicama definiranim Glavnim planom
razvoja turizma Primorsko-goranske upanije, sa kojom se turistika destinacija
Kvarner i teritorijalno poklapa.

U tom kontekstu treba promatrati globalne podatke prezentirane na prethodnoj
slici, a do tih se podataka dolo primjenom odgovarajueg instrumentarija a
sve s ciljem da se detektira stanje i promjene na svim hijerarhijskim razinama,
ne promatrajui to izolirano, ve u interakciji stavova svih ciljnih skupina
ispitanika. Openito se moe utvrditi da su sve ciljne skupine suglasne u tome
da su na razini Kvarnera prirodni initelji (prostor, resursi, okoli) najjai
adut ponude ove turistike destinacije, pa je ova grupa elemenata svrstana na
prvo mjesto (5,56). Na drugom mjestu su pozicionirani kadrovski resursi (5,17)
to je veoma znaajno, obzirom da su kadrovi klju uspjeha u turizmu.
Prepoznatljivost, sigurnost i informiranost su rangirani na treem mjestu, iako
je unutar toga veoma visoki rang pripao osjeaju sigurnosti i zatite (5,19),
iako su je turisti znatno vie ocijenili. Kako je organiziranost destinacije na
etvrtom, a sadraji na petom mjestu, nuno je ove segmente turistike
ponude znatno unaprijediti.

Analizom rezultata istraivanja dobivenih anketiranjem svake ciljne skupine
(turisti, stanovnitvo i menadment), dobivene su dragocjene informacije od
znaaja za planiranje budueg razvoja. Tako su turisti stavili odmor i
relaksacija (47,71%) kao glavni motiv dolaska u turistiku destinaciju Kvarner.
Slijedi zabava i tenja za novim doivljajima (18,05%) uz ljepotu prirode i
krajolika (11,34%). Da su uinjeni odreeni pomaci u ponudi selektivnih oblika
turizma, moe se zakljuiti po tome to je neto smanjen udio gostiju koji
posjeuju Kvarner prvenstveno zbog odmora i relaksacije (2006. godine je taj
udio bio 67,7%).

Kako su daleko vea ulaganja u pridobivanje novih, no u zadravanje
postojeih gostiju, znaajni su rezultati istraivanja koji ukazuju da veliki udio
turista (43,5%) prvi put posjeuje turistiku destinaciju Kvarner, dok ih je
26,0% posjetilo vie od 2 puta, a samo 5,3% 5 puta i vie. Ohrabruje to
ak 67,8% ispitanih turista ima namjeru ponovno posjetiti ovu destinaciju pa ih
kvalitetom ponude u tome treba ohrabriti.

Dobar geo-prometni poloaj utjee da veina turista dolazi automobilom (76%)
te samostalno organizira boravak i smjetaj u destinaciji (86,6%). Od ostatka
posjetitelja koji dolaze organizirano (13,4%) veina koristi usluge autobusera.
Informacije o destinaciji turisti najee dobivaju od prijatelja i roaka (36%),
znatno manje od predstavnika u turistikim agencijama (5,7%) ili na turistikim
sajmovima (3,2%), a sustavno raste booking preko Interneta (19,5%). Najvei
broj turista boravi na Kvarneru etiri dana (58,5%) i to preteito u privatnom
smjetaju ili kod prijatelja, dok u hotelima znatno manje (u hotelima s tri ili
manje zvjezdica ostvareno je 17,6% noenja, a u hotelima s 4 ili 5 zvjezdica
14,3%).

278
U ocjenjivanju zadovoljstva pojedinim elementima turistike ponude turisti su
u prosjeku pojedine elemente turistike ponude ocijenili znatno vie od ocjena
koje su istim elementima dali stanovnici ili turistiki menadment. Najvii rang
su dodijelili elementima u grupi prirodnih resursa, dok su najloije rangirali
grupu sadraja. Tako se posebno izdavajaju ocjene za ljepotu krajolika,
ljubaznosti zaposlenih u turizmu i osjeaju sigurnosti i zatite (5,60 - 5,97),
iako su veoma kritini kada se radi o organiziranosti destinacije te asortimanu i
kvaliteti ponude odreenih sadraja, te ukazuju na uoene nedostatke.
Posebno nisko su ocijenili organizaciju skupova i kongresa, zdravstveno-
turistike i nautike ponude, a smeta ih nedostatak parkiralita te
neorganiziranost lokalnog prometa (3,96 - 4,56). Ove se ocjene znaajno
razlikuju ovisno o sub-regiji gdje je anketiranje provoeno, ali i o stvarnim
resursima pojedine ue turistike destinacije.

Rezultati istraivanja ukazuju da treba uiniti pomake u podruju privlaenja
gostiju vie platene moi, poto najvei broj turista (44,3%) dnevno u
destinaciji Kvarner troi od 30 do 50, veoma mali broj troi dnevno vie od
100 (3,7%), dok je veliki broj onih koji troe manje od 30 na dan (33,2%).
Kako je udio gostiju najnie platene moi u porastu (2006. god. ih je bilo
27,2%). Navedeno ukazuje na potrebu da se znatno unaprijede elementi iz
kategorije sadraji, kao bi se atraktivnom ponudom osigurale pretpostavke
za preorijentaciju na ona ciljna trita, koja garantiraju viu razinu potronje u
destinaciji. Rezultati istraivanja stavova turista ukazuju na nunost da se
akcijskim planovima razrade modeli aktivnosti u svakoj uoj turistikoj
destinaciji, koji e doprinijeti poveanju potronje u destinaciji, kroz sadraje
dodatne ponude (izvan smjetaj i prehrane), sa razradom programa za
produenje sezone i vii stupanj iskoritenja kapaciteta.

Ukljuenost domicilnog stanovnitva u turistiki razvoj je imperativ za
postizanje poslovnog uspjeha, stoga se anketiranjem eljelo procijeniti da li je
to postignuto i u kojoj mjeri. Istraivanjem su obuhvaene sve dobne skupine i
obrazovne razine, kod kojih prevladava srednja struna sprema (56,4%).
Namee se openiti zakljuak da najvei dio stanovnitva ima pozitivan stav
prema razvoju turizma u destinaciji (63,1%) ali da nisu dostatno ukljueni u
njegov razvoj ali i u javne aktivnosti u funkciji turizma, odnosno da nisu
dostatno informirani i ukljueni u donoenje odluka od znaaja za turizam
(74,1%).

Domicilnom stanovnitvu je stalo do toga da se osiguraju uvjeti za nesmetan
razvoj turizma, stoga ih zabrinjava to se na neodgovarajui nain pristupa
planiranju industrijskog razvoja (63%), to nekontrolirana izgradnja apartmana
i stanova za trite naruava urbanu skladnost (46,2%) ili to odreeni razvojni
planovi tendiraju premaivanju prihvatnog potencijala destinacije (46,4%). U
nastojanjima da se izabere tijelo oko kojega e se stvoriti jezgra destinacijskog
menadmenta, po stavovima stanovnitva bi to trebala biti turistika zajednica,
koja ima posebnu poziciju u turistikom menadmentu destinacije (68,9%),

279
iako su veoma kritini u ocjenama sadanjeg rada i ostvarenih rezultata
(61,7%), te predlau nova organizacijska rjeenja i veu orijentiranost na
razvoj, pa i uz radikalne zahvate, teneljene na za to prilagoenim propisima.

Domicilno stanovnitvo najbolje ocjenjuje sljedee segmente ponude:
ljepota krajolika (5,74), klima (5,44), osjeaj sigurnosti (5,17), istoa mora
(5,13). U deset najbolje ocjenjenih elemenata prevladavaju prirodni i
kadrovski resursi. Upravo se u ovom segmentu najbolje poklapaju ocjene
domicilnog stanovnitva sa ocjenama turista. Po njihovom sudu, najslabije
se nude sadraji za zdravstveni turizam (3,30), iako je ova destinacija svoj
turistiki razvoj temeljila upravo na ovim sadrajima. Pored toga su nisko
ocijenjeni skupovi i kongresi (3,34), to bi se moglo bolje valorizirati,
obzirom na geoprometni poloaj turistike destinacije Kvarner. Uoavaju
nedostatak zabavnih (3,80) i sportskih (3,84) sadraja, nautike ponude
(3,92) i sadraja za djecu (3,94) ali i drugih oblika ponude aktivnog odmora
i dogaaja.

Temeljni kreator turistike ponude je turistiki menadment, neovisno o
tome, koji njegov segment dominira na razini turistike destinacije. Stoga je u
ovoj kategoriji provedeno anketno istraivanje predstavnika opinskih i
gradskih poglavarstava i vijea, tijela turistikih zajednica i organizacija,
menadment hotela, restorana i turistikih agencija, te menadment ostalih
sudionika u strukturi turistike ponude, U okviru ovog istraivanja je
obuhvaeno 257 ispitanika koji su involvirani u upravljanje turistikom
destinacijom posredstvom turistikih zajednica i to na svim turistikim
destinacijama Kvarnera (36). Najvei broj ispitanika je bio u dobnoj skupini od
26-55 godina (81%), pa se njihovi stavovi mogu smatrati reprezentativnima.
Poput stanovnitva i turistiki menadment smatra da se ustrojavanje sustava
destinacijskog menadmenta treba graditi oko postojeeg sustava turistikih
zajednica, ije djelovanje treba prilagoditi suvremenim trinim zahtjebima i
potrebama razvoja detinacije.

Openito se moe zakljuiti kako menadment smatra da je zadovoljstvo turista
povezano s kvalitetom ponude neopipljivih (soft) initelja, te kvalitetom odnosa
prema gostima za vrijeme njihova boravka u turistikoj destinaciji. Ocjenjuju da
je kvaliteta brige o gostima za vrijeme njegova boravka u destinaciji, utjee i
na njihove stavove o destinaciji i nakon povratka kuama. Temeljne elemente
ponude (smjetaj, prehrana, atrakcije) ocjenjuju prosjeno jednako
znaajnim kao i uvjete u kojima se te usluge pruaju (eko-okoli, organiziranost
destinacije), to namee potrebu uravnoteenja tih odnosa. Temeljni stavovi
menadmenta na razini turistike destinacije Kvarner, sagledani su kroz sustav
stavova menadmenta na razini svake sub-regije i uih turistikih destinacija
to se smatra mjerodavnim za donoenje suda i poduzimanje akcija.

Menadment turistike destinacije Kvarner poseban naglasak stavlja na
mogunosti razvoja razliitih selektivnih oblika turizma (5,42), svjesni da se

280
razvoj turistike ponude ne moe vie temeljiti na tradicionalnoj ponudi sunca
i mora odn. pasivnih oblika odmorinog turizma (5,24). Tako izdvajaju
sportsko- rekreacijske sadraje (5,07) kao i dogaajni turizam (5,05), koji je i
do sada poluio znaajne rezultate. Iako su dostignutu razinu zdravstveno-
turistike ponude ocijenili loe, svjesni su da se u tome krije jo uvijek
nedovoljno iskoriteni potencijal (4,91) i u svim oblicima poslovnog turizma
(4,32).

Kako je ovo istraivanje provoeno u uvjetima recesije, poseban je naglasak
stavljen na mogunosti razvoja onih oblika turizma, za koje postoje resursi a ne
zahtijevaju znaajna materijalna ulaganja u kratkom roku, kao to je npr.
pjeaenje / traking (5,94), rekreaciju u prirodi (5,77), ponuda flore i faune
(5,24) i sl. Iz istih razloga su nie ocijenjeni oni oblici turistike ponude, koji
trae znaajna ulaganja u infrastrukturu, kao to su velike sportske priredbe
(3,53), mega spektakli (3,30), ponuda kongrese po svjetskim standardima
(2,90), izgradnja golf terena (2,81) i sl. Kako su ulaganja nuna da se
dugorono osigura prosperitet, nuno je kroz adekvatne cost-benefit analize,
izabrati one sadraje, na kojima se moe uspjeno graditi turistiki razvoj, pri
emu treba uvaiti globalne trendove i specifinosti svake ue destinacije, te
zahtjeve sub-regija i anse turistike destinacije Kvarner u nacionalnim
okvirima.

U ocjenjivanju zadovoljstva pojedinim elementima turistike ponude, turistiki
menadment je poput turista i stanovnitva apsolutni prioritet dao prirodnim
resursima koji nedvojbeno predstavljaju znaajnu komparativnu i potencijalnu
konkurentsku prednost ove destinacije (5,61). Po znaenju neposredno slijede
kadrovski resursi a poseban se naglasak stavlja na kvalitetu komunikacije s
gostom od strane zaposlenih i stanovnitva (5,50). Tree mjesto su zauzeli
elementi iz kategorije prepoznatljivost, osjeaj sigurnosti i informiranost gostiju
(ocjena 5,04), veoma znaajna u suvremenim uvjetima nesigurnosti i rizika.
Organiziranost destinacije zauzima pred-posljednje (4,85) a sadraji (4,39)
posljednje mjesto u rangu. Navedeno ukazuje da je menadment svjestan
nedostataka postojee turistike ponude na razini turistike destinacije
(organiziranost) kao i pretpostavki da bi se mogli uspjeno razviti odreeni
selektivni oblici turistike ponude (sadraji).

Neovisno to su istaknuti samo neki kljuni initelji, moe se zakljuiti da
rezultati ovog istraivanja imaju odreeno teorijsko ali i veliko praktino
znaenje. Prezentirani rezultati omoguavaju turistikom menadmentu da
sagleda jake i slabe strane vlastite ue turisitike destinacije i da iste
usporeuje na razini sub-regije i sa turistikom destinacijom Kvarner u cjelini,
ali i da sagleda da li su uinjeni odreeni pozitivni / negativni pomaci u odnosu
na prethodna istraivanja. Tako ove spoznaje postaju nezaobilazan resurs
menadmentu u procesima oblikovanja turistike ponude, kao i u naporoma
koje poduzimaju da bi unapredili sustav upravljanje turistikom destinacijom.

281
Primjena ovih spoznaja otvara mogunosti za daljnja istraivanja, ali i za
praktino djelovanje u cilju postizanja vee uinkovitosti na svim razinama
turistikog organiziranja. Rezultati ovog istraivanja su posebno znaajni za
neposredno turistiko djelovanje (akcijski i marketinki planovi) na svim
hijerarhijskim razinama turistike destinacije Kvarner, jer omoguava da se
svaki segment problematike sagleda s razliitih hijerarhijskih razina i to:

Cilj je ovog istraivanja osigurati transparentne informacije za razinu
turistikih mjesta, opina i gradova, kao uih destinacija u okviru sub-regija
i turistike destinacije Kvarner kao cjeline, sa svrhom unapreenje
asortimana ponude i podizanje kvalitete turistikog proizvoda. Rezultati
ovog istraivanja se mogu koristiti kao relevantna dokumentacijska podlogu
za poslovno odluivanje o prioritetnim podrujima ulaganja za unapreenje
turistike ponude. Loije ocijenjene elemente turistike ponude, te
prepoznate probleme treba tretirati kao u uska grla u ije otklanjanje treba
sustavno i planski investirati. Sama injenica da su problemi prepoznati,
moe se utjecati na bolju organiziranost, unapreenje informiranja,
edukaciju, rjeavanje komunalnih problema, ulagati u unapreenje i zatitu
okolia i sl.

Sustavan pristup u osiguranju svih relevantnih informacija o turistikoj
ponudi na razini turistike destinacije Kvarner, nezaobilazan je resurs, bez
kojeg destinacijski menadment ne moe izvriti svoju temeljnu zadau,
upravljanja turistikom destinacijom kao korporacijom. Ovim istraivanjem
se pruila destinacijskom menadmentu slika o postojanju relevantnih veza i
odnosa na razini turistike destinacije Kvarner kao cjeline, a kao jedne od
pretpostavki da se taj sustav moe sustavno razvijati i unapreivati. Na ova
istraivanja se mogu nastavljati i ostala istraivanja, iji je cilj osigurati
informacije o financijskim i nefinancijskim uincima donesenih poslovnih
osluka destinacijskog menadmenta.

Rezultati ovog istraivanja imaju i konceptualnu vrijednost, jer se steena
iskustva mogu primijeniti i za ostale turistike destinacije, kako bi se ova
provlematika mogla sagledavati po jedinstvenim kriterijima i na nacionalnoj
razini, to je temeljna pretpostavka benchmarkinga. U tom smislu se
prezentirani rezultati mogu slijediti s ciljem da se sustavno pristupi
uopavanju pojedinanih spoznaja, kako bi se u formi modela razradio
sustav izvjeivanja prema informacijskim zahtjevima svih hijerarhijskih
razina od turistike destinacije do nacionalne razine. Kada se na ovim
polazitima sagleda problematika, mogue je provesti preispitivanje cijelog
sustava upravljanja turizmom i njegova utjecaja na razvoj od lokalne do
nacionalne razine.

Kako se na globalnom turistikom tritu mora sustavno odgovarati izazovima
konkurentskog okruenja, ovakva vrsta informacija je neophodna da bi se
moglo udovoljiti zahtjevima plateno sposobne potranje na ciljnim tritima na

282
koja se odreena turistika destinacija orijentira, a u skladu sa trendovima i
standardima prisutnim na globalnom planu. Naime, poznato je da se u
suvremenim uvjetima tritu ne nudi svaki pojedini hotel, ve samo
destinacija, ija se veliina i sadraj prilagoava ciljnom korisniku. Tako se kao
destinacija moe pojaviti pojedino mjesto, regija, drava, vie drava ili pojedini
kontinent, a ovisno o interesima, potrebama i snazi ciljnih korisnika na tritu
potranje.

Rezultate ovog istraivanja se ne smije promatrati statiki, ve kao polazite za
kreativno djelovanje u komunikaciji sa turistikim tritem, gdje je stalno
prisutna potreba za novim izazovima, kojima destinacijski menadment mora
udovoljiti. Da bi to bilo mogue, nuno je osigurati dodatne informacije za
upravljanje kupcima (gostima), s ciljem poticanja njihove lojalnosti, jer je
poznato da su ulaganja u zadravanje kupaca znatno manja u odnosu na
ulaganja za pridobivanje novih. Orijentacijom na viu razinu plateno sposobne
potranje nuno je osigurati viu razinu unapreenja i zatite okolia jer su
turisti sve obrazovaniji i sve vie ekoloki svjesni te preferiraju one turistike
destinacije, koje svoj razvoj temelje na naelim odrivog razvoja.

Slijedom navedenog treba i na razini turistike destinacije Kvarner, kao lanice
EMTO-a (Euro-Mediterranean Tourism Organisation) u koritenju resursa i u
definiranju stratekih ciljeva slijediti naela Deklaracije o odrivom razvoju
Mediterana (Marocco, septembar, 1995). Kako su prirodni i kadrovski resursi u
ovoj turistikoj destinaciji veoma visoko pozicionirani, za oekivati je, da e ova
destinacija koja ostvaruje oko 23% turistikog prometa Hrvatske promicati tzv.
zeleni turizam i ukljuivati lokalnu zajednicu u ostvarivenje ciljeva odrivog
razvoja turizma. Uvede li se sustav upravljanja turistikom destinacijom
temeljen na mrei turisitkih zajednica i temeljen na ovim naelima, osigurati
e se ostvarenje stratekih ciljeva razvoja na svim razinama turistikog
organiziranja.

Navedene i ostale izvore podataka i informacija treba na razini turistike
destinacije uiniti dostupnim kroz baze i skladita podataka, kako bi sustavno
bili dostupni destinacijskom menadmentu, koji turistikom destinacijom treba
upravljati kao korporacijom. Osigura li se dostupnost informacija na ovim
polazitima, mogue je pravovremeno sagledati mogunosti i rizike, to je
jedna od pretpostavki uspjenog upravljanja destinacijom. No, rezultati ovise i
o znanju, iskustvu i karizmi destinacijskog menadmenta, organiziranog u formi
profitne ili neprofitne organizacije (DMC, DMO, PPP ...), na elu koje treba
izabrati lidera, koji e predvoditi cijeli tim strunjaka i entuzijasta, u
oblikovanju i plasmanu konkurentnog turistikog proizvoda destinacije.

283
LITERATURA

1. Blaevi, B. (red.) (2004), Ocjena turistike ponude Kvarnera, rezultati prve
faze istraivanja na projektu 011603 "Turistika regionalizacija u glabalnim
procrsima, asopis Tourism and Hospotality Management ISSN 1330-7533,
Faculty of Tourism and Hospitality Management & WIFI Wien/Opatija, Vol. 10;
Br. 1/2004.
2. Blaevi, B. Peri, M. (red.) (2007), Ocjena turistike ponude Kvarnera,
rezultati druge faze istraivanja na projektu 011603 "Turistika regionalizacija
u glabalnim procrsima, asopis Tourism and Hospotality Management ISSN
1330-7533, Faculty of Tourism and Hospitality Management Opatija, WIFI
Wien, T.E.I.Thessaloniki, Vol. 13; Br. 1/2007.
3. Buli, N. (2006), Trendovi turistike potranje, imbenik razvoja turistike
destinacije, "Tourism & Hospitality Industry
4. EC (1999), Towards quality rural tourism, IQM - Integrated Quality
Management of rural tourism destinations, IQM - Integrated Quality
Management of rural tourism destinations, Enterprise Directorate-General
Tourism Unit
5. EC (1999), Towards quality urban tourism, IQM - Integrated Quality
Management of urban tourism destinations, IQM - Integrated Quality
Management of urban tourism destinations, Enterprise Directorate-General
Tourism Unit, Brussels
6. EC (2000), Towareds quality coastal tourism - Integrated quality management
(IQM) of coastal tourist destinations, Enterprise Directorate-Genaral-Tourism
Unit, Office for Official Publications of the European Communities,
Luxembourg, European Communities, Brussels, ISBN 92-828-7565-2 2000.
godine
7. EC (2003), A Manual for Evaluating the Quality Pefformance of Tourist
Destination and Services, Effice for Oficial Publications of the European
Communities, European Commission's Tourism activities, European
Communities
8. http://europa.eu.int/comm/enterprise/servcices/tourism/indeks_en.htm
(preuzeto 15. 03. 2012.)
9. Jordan,P., Peri,K. (1998), sterreich und der Tourismus von Opatija
(Abbazia) vor dem ersten Weltkrieg und zur mitte der 1990er Jahre, Wiener
Osteuropa Studien, sterreichischen Ost- und Sdosteuropa Institut, PETER
LANG Europischer Verlag der Wissenschaften, Frankfurt am Main Berlin
Bern New York Paris Wien
10. Kaplan, R. S., Norton, D. P. (1996), The Balanced Scorecard: Translating
Strategy into Action, Boston, Harvard Business School Press
11. Luft,H. (2007), Destination Management in Theorie und Praxis - Organisation
und Vermaktung von tourismusorten und Tourismusregionen, Fachbuch im
Cmeiner Verlag, Messkirch, GE
12. Our Common Future, publikacija WCED-a - World Commission on Environment
and Development - Brundtland Commission (ISBN O-19-282080-X), Oxford,
Oxford University Press (preuzeto 12. 12. 2011.)
13. Peri, J. (red.) (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko Goranske
upanije, Sveuilite u Rijeci
14. Peri, M., Jankovi, S. (2007), Menadersko raunovodstvo hotela, FTHM
Opatija i HZRFD Zagreb

Analiza Posjeta

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Analiza Posjeta

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

1

Das könnte Ihnen auch gefallen