2

SADRAJ:

- Sadraj ......................................................................................................................1
- Prednosti ulaska Bosne i Hercegovine u NATO ........................................................3
- ta je uraeno od samita NATO-a u Rigi,
kada je BiH primljena u program Partnerstvo za mir .................................................6
- Infrastrukturno osnaivanje kapaciteta BiH u NATO integracijskom procesu............7
- Potpisivanje Okvirnog sporazuma ime je BiH ula u NATO program
Partnerstvo za mir......................................................................................................9
- Proces plana i revizije PARP ................................................................................10
- Individualni partnerski program IPP......................................................................10
- Sporazum o statusu snaga SOFA.........................................................................11
- Individualni parterski akcijski plan IPAP................................................................12
- Intenzivirani dijalog ID ..........................................................................................13
- Akcioni plan za lanstvo MAP...............................................................................14
- Uloga NATO koordinacijskog tima Vijea ministara BiH u
NATO intergacijskom procesu .................................................................................16
- Komunikacijska strategija i Akcioni plan ..................................................................17
- Ameriko-Jadranska povelja....................................................................................17
- APAG u Bosni i Hercegovini ....................................................................................19
- Vjeba Zdrueni napor 2009 .................................................................................19
- Bosna i Hercegovina kao inilac sigurnosti i stabilnosti u svijet ..............................20
- Operacija u Bosni i Hercegovini predvoena NATO-om..........................................20
- Uee BiH u operaciji u Afganistanu ISAF..........................................................21
- Uee BiH u operaciji Iraka sloboda..................................................................22
- UN-ove operacije podrke miru Policijski slubenici ............................................23
- Pripadnici OS BiH u UN-ovim mirovnim operacijama..............................................23
- NATO tab u Sarajevu .............................................................................................24
- NATO kontakt ambasada.........................................................................................25

3
1

Prednosti ulaska
Bosne i Hercegovine u NATO

Sigurnost je najbolja infrastruktura modernog doba

NATO je danas nesumnjivo najjaa vojno-politika organizacija u svijetu. Dvadeset osam
lanica Alijanse dolazi iz najproduktivnijih, tehnoloki najnaprednijih, socijalno modernih,
ekonomsko prosperitetnih i demokratskih regiona svijeta.
Zemlje lanice NATO-a, sa svojih 900 miliona stanovnika, ine samo 13 posto svjetske populacije, ali zato sa 45 posto uestvuju u svjetskom GDP-u.
Realna snaga NATO-a proistjee iz injenice da Alijansa kombinira vojne i ekonomske mogunosti SAD-a sa zajednikom europskom politikom i ekonomskom snagom, te europskim vojnim potencijalima.
NATO je zasnovan na temeljnim vrijednostima i interesima zemalja lanica, onima koje
dijeli i Bosna i Hercegovina: slobodi, demokratskom ureenju, vladavini prava, trinoj privredi, meunarodnoj solidarnosti, te stabilnim svjetskim odnosima kojima trebaju vladati
mir i sigurnost, emu kljuan doprinos daje strateka transatlanska veza.
Najoiglednije prednosti lanstva u NATO-u su pojaana sigurnost i stabilnost zemalja lanica. lanstvo prua pouzdanu garanciju da e lanice priskoiti jedna drugoj u pomo, pojedinano ili kolektivno, u sluaju oruanog napada na bilo koju od njih.
Nijedna zemlja nije primorana da rauna samo na sebe i vlastite ekonomske resurse u suoavanju sa temeljnim sigurnosnim izazovima. Istovremeno, nijedna zemlja se ne odrie ni
prava da ispunjava obaveze prema svom narodu, te je i dalje odgovorna za vlastitu odbranu.
NATO to ne radi umjesto njih; on im samo daje sredstva da djeluju kao cjelina. Savez omoguava zemljama lanicama da zajednikim naporima ostvare kljune ciljeve nacionalne sigurnosti. Sveobuhvatnoj stabilnosti doprinosi osjeaj da zemlje uivaju u jednakoj sigurnosti
3

u svojstvu lanica Saveza, nezavisno od svog poloaja ili vojne snage.

Iako se konsultacije sa NATO-om mogu odvijati o bilo kojoj temi, nema nikakvog uplitanja
u unutranje poslove zemalja lanica. Drave se suzdravaju od pokretanja pitanja unutranje
prirode za svaku lanicu.
U sluaju nesporazuma meu zemljama lanicama, one mogu prihvatiti ponudu za posredovanje generalnog sekretara NATO-a. Meutim, bez obzira na okolnosti, u traenju rjeenja za konkretne probleme, te zemlje mogu odluivati na osnovu vlastitog iskustva u
saradnji i radu jedne sa drugom u okviru Saveza te se mogu oslanjati na trajnu vanjsku sigurnost koju im nudi NATO, sve dok tragaju za rjeenjima njihovih trenutnih nesuglasica.
Sline prednosti postoje i u okviru partnerstva sa NATO-om, to je ve pomoglo nekim
partnerskim zemljama u rjeavanju dugotrajnih regionalnih problema.
Zemlje lanice imaju koristi i od koordiniranog nastupa na drugim meunarodnim forumima. Redovni meusobni kontakti su korisni u vremenima potekoa ili nesporazuma, jer
omoguuju da zemlje lanice djeluju na osnovama zajednikog razumijevanja i potovanja,
to im, opet, pomae da zajednikim odlukama nau rjeenja prihvatljiva za sve. Ovi kontakti
dravama lanicama NATO-a pruaju mogunost da pokrenu pregovore u drugim meunarodnim forumima, jer unaprijed znaju stavove svojih saveznika i esto imaju istovjetne
poglede na ciljeve kojima treba stremiti. Naprimjer, u bilateralnim pregovorima o kontroli
naoruanja, zemlje lanice NATO-a zauzimale su zajednike stavove i koordinirale svoje
inicijative, to im je davalo dodatnu snagu i uvjerljivost. Kroz Partnerstvo za mir i druge forume saradnje sa Savezom, i zemlje van NATO-a dobile su snaniju ulogu u meunarodnim
pitanjima, tako da se i njihov glas bolje uje.
Partnerstvo za mir predstavlja prvu stepenicu ka lanstvu u NATO-u, a Bosna i Hercegovina
je od decembra 2006. godine u ovom NATO programu. Kritiari NATO integracijskog procesa BiH ovaj proces vide kao poveanje trokova i optereenosti bh. privrede.To je donekle
tano, ali su koristi viestruke. Naime, ulaskom u ovaj klub, BiH se obavezala da e njene
oruane snage (OS) biti interoperabilne sa snagama NATO-a kako bi se nesmetano mogle
provoditi zajednike aktivnosti, uspostaviti isti standardi sa NATO-om, uestvovati u mirovnim operacijama i sl. Trokove ovog prilagoavanja za sada ne moe niko predvidjeti, ali se
moe oekivati da e oni biti relativno visoki. Meutim, ovaj proces vodi ka boljoj opremljenosti i racionalnijoj dimenzioniranosti, te boljoj obuenosti i upotrebljivosti OS BiH.
S druge strane, BiH je u proteklom periodu uinila dosta u procesu reforme odbrane, iju
je realizaciju NATO u velikoj mjeri pomogao.Tokom tog procesa, BiH je ve preuzela odreene NATO standarde. To je dovelo do racionalizacije trokova prijanjih preglomaznih
vojnih snaga koje su gutale velike koliine novca. Troenje sredstava poreznih obveznika
esto nije bilo dobro planirano i transparentno.Trokovi odravanja tehnike i objekata, trokovi ljudstva i plaa prijanjeg glomaznog vojnog aparata bili su ogromni. Prilagoavanjem
NATO standardima i ulaskom pod njegov sigurnosni kiobran, BiH e postati dio ovog
kolektivnog odbrambeno-sigurnosnog mehanizma.
4

Uzimajui u obzir sigurnosnu garanciju da se, u skladu sa lanom 5. Vaingtonskog sporazuma, oruani napad na jednu ili vie lanica NATO-a smatra napadom na sve lanice
NATO-a, BiH je u mogunosti razvijati svoje OS u skladu sa potrebama NATO saveza i
nije primorana imati sve vidove i rodove OS koji su vrlo skupi. Kada bude lanica NATOa, utede za odbranu bit e mnogo vee nego kada bi BiH planirala odbranu van NATO-a.
Ove utede direktno utjeu na poboljanje ukupne privredne situacije u BiH.
Utede se mogu ogledati i u racionalizaciji upravljanja vojnom imovinom. Vojska upravlja
ogromnom imovinom u BiH. Za njeno odravanje izdavajaju se velika sredstva, to optereuje ostale segmente drutva. Prenoenje ovih objekata na civilne vlasti i njihova upotreba
u civilne svrhe, kao u Republici Hrvatskoj, imat e pozitivne uinke na drutvo u cjelini. U
isto vrijeme, sa budeta Ministarstva odbrane BiH skida se veliki teret odravanja i osiguranja tih objekata, to dovodi do poveanja sredstava za druge namjene (poboljanje obuenosti vojske, opremljenosti vojnika i sl).
Uinci ulaska u NATO na privredu BiH potencijalno mogu biti vrlo veliki. To prvom redu
donosi indirektne pomake koji se ogledaju u pozitivnoj poruci investitorima da je u ovom
dijelu Europe i u BiH dostignut visok stepen stabilnosti i sigurnosti.
Izvjesnost kao faktor poslovnih procesa zauzima vrlo visoko mjesto u donoenju investicijskih i poslovnih odluka. BiH je u vie navrata jasno naglasila da je punopravno lanstvo u
NATO-u njen strateki interes.Time se zemlja obavezuje na reformske procese koji e voditi ka potovanju ljudskih prava, vladavini prava, potivanju meunarodnih konvencija i sl.
Integracijskim procesima vezanim za prijem u NATO i EU, BiH prihvata standarde trine
privrede koji se zasnivaju na nesmetanom protoku ljudi, roba, kapitala i usluga, te vladavini
prava. U takvoj stabilnoj situaciji, donoenje ispravne poslovne odluke je lake, izvjesnije i
sa manje rizika, to bi moglo dovesti do zamaha u investicijskom ciklusu.
Stabilnost, sigurnost i poveanje izvjesnosti utjeu na kretanje kamatnih stopa za zaduivanje
BiH u inostranstvu, jer u ovakvim, promijenjenim uvjetima, cijena kapitala postaje nia. Nia
cijena kapitala uz manji rizik, opet, dovodi do nie cijene kotanja projekata, breg ROI (return of investment), te poveanja atraktivnosti i konkurentnosti privrede u cjelini. Uinci
na pojedinane industrije, kao to je turizam, mogu biti jako veliki.
Uz to, moe se oekivati da velike svjetske rejting kue, kao to su D&B ili Moody, poboljaju
kreditni rejting BiH kada svjetska privreda izae iz recesije. Bolji rejting imat e vrlo pozitivan odjek na meunarodnom investicijskom tritu.
Pri ulasku u Partnerstvo za mir (Partnership for Peace PfP), BiH se obavezala da e nastaviti reformske procese u svim segmentima drutva. Ova obaveza i provoenje reformi,
kroz NATO programe IPAP, PARP, ID i sl., dovodi do poveane efikasnosti cijelog drutva,
to neminovno vodi ka poboljanju ivotnog standarda u BiH.

ta je uraeno
od samita
NATO-a u Rigi,
kada je BiH
primljena u program
Partnerstvo za mir
Prezentacijski dokument (Presentation Document - PD)
Odmah po pristupanju BiH Partnerstvu za mir (PfP), to je formalizirano potpisivanjem
Okvirnog dokumenta sa NATO-om 14. decembra 2006. godine, podnesen je Prezentacijski
dokument (PD) koji ini osnovu oblikovanja napora BiH, kako u provoenju politikih ciljeva PfP-a, tako i u nastojanju da postane punopravna lanica NATO-a. Dokument prikazuje
individualni pristup PfP-a i korake koje treba poduzeti. On takoer predstavlja civilne i
vojne mogunosti predviene u sklopu aktivnosti PfP-a, te definira podruja saradnje u kojima BiH eli uestvovati.
Dokument sadri slijedee elemente:
- Politike ciljeve partnerstva usmjerene na punopravno lanstvo u Savezu;
- Podruja saradnje sa NATO-om, i
- Identificirana sredstva i resurse koje BiH planira staviti na raspolaganje
u programu partnerstva.
Proces plana i revizije (Planning and Review Process - PARP)
Bosna i Hercegovina je od maja 2007. godine poela primjenjivati PARP, a u februaru 2010.
godine se nalazi u drugom ciklusu. Partnerski ciljevi (Partnership Goals - PG), kojima je poboljana interoperabilnost izmeu OS BiH i NATO-a, implementiraju se zadovoljavajuom
dinamikom.
Individualni partnerski program (Individual Partnership Program - IPP)
Po podnoenju Prezentacijskog dokumenta, kreiran je IPP, u skladu sa potrebama i prioritetima koji najvie mogu pridonijeti prilagoavanju sistema odbrane zahtjevima NATO-a.
Odabrane aktivnosti koje su definirane na osnovu Euroatlanskog partnerskog radnog plana
(Euro-Atlantic Partnership Work Plan - EAPWP) odgovaraju potrebama BiH u skladu s
prioritetima u procesu razvoja oruanih snaga i proraunskim mogunostima zemlje.
6

BiH je poela koristiti IPP od juna 2007. godine, a u februaru 2010. godine ula je u etvrti
ciklus IPP-a. U dosadanja tri ciklusa IPP-a, prosjeni nivo ispunjenosti nominiranih aktivnosti
je 60 procenata.
Individualni partnerski akcijski plan (Individual Partnership Action Plan - IPAP)
Bosna i Hercegovina je zatraila, a NATO odobrio, unaprjeenje saradnje na nivo Individualnog partnerskog akcijskog plana, koji BiH praktino koristi od januara 2008. godine.
Ovaj program omoguava naoj zemlji pomo NATO-a u skladu sa zajednikim ciljevima,
interesima, specifinim potrebama i mogunostima. Nakon to je NATO dao saglasnost za
IPAP, BiH je izradila Prezentacijski dokument IPAP, koji je NATO usvojio u februaru 2008.
godine. BiH je u septembru iste godine kreirala prvi Individualni partnerski akcijski plan
BiH sa NATO-om. U februaru 2010. godine BiH je zavrila prvi, dvogodinji, ciklus IPAP-a.
Unaprjeenje saradnje BiH i NATO-a na nivo Intenziviranog dijaloga (Intensive
Dialogue - ID)
Na zahtjev BiH, NATO je na samitu u Bukuretu u aprilu 2008. godine odluio unaprijediti
saradnju sa BiH na nivo Intenziviranog dijaloga. BiH je odmah nakon toga izradila Prezentacijski dokument, a potom i Inicijalni dokument za diskusiju koji je NATO usvojio u septembru 2008. godine, kada su poele i konsultacije po ID-u. Tokom 2008. i 2009. godine
odrane su konsultacije o poglavljima Politika i ekonomska pitanja, Odbrambena pitanja, Pitanja resursa, Sigurnosna pitanja, Pravna pitanja i Javna diplomatija.

INfRASTRUkTURNO OSNAIvANje kAPAcITeTA

BIH U NATO INTegRAcIjSkOm PROceSU
misija BiH pri NATO-u
Misija BiH u Briselu sastoji se od politiko-diplomatskog, odbrambenog, vojno-diplomatskog
i administrativnog dijela. Jedan oficir upuen je u partnersku koordinacijsku eliju (Partnership Coordinate Cell - PCC) pri glavnom tabu saveznike komande u Europi, SHAPE-u
(Supreme Headquarters Allied Powers in Europe).
NATO koordinacijski tim (NkT) vijea ministara BiH
Vijee Ministara BiH formiralo je NKT u septembru 2007. godine. U sastavu NKT-a zastupljene su sve institucije BiH, jer integracijski proces u NATO nije integracijski proces MVPa ili MO BiH, nego u NATO ulazi cijela drava. NKT operativno koordinira aktivnosti svih
institucija u BiH, a poseban znaaj ima u procesu kreiranja i implementacije IPAP-a. Tim se
sastaje se u pravilu jednom mjeseno, te je za svoj rad odgovoran Vijeu ministara BiH.
7

Poveanje kapaciteta pojedinih institucija u BiH

Od ulaska u PfP, u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu odbrane BiH i Ministarstvu sigurnosti BiH, kao kljunim institucijama u NATO integracijama, oformljeni su i kadrovski popunjeni posebni odjeli koji se bave ovim integracijskim procesom.
Sporazum o statusu snaga (PfP SOfA)
Nakon ratifikacije u Paralamentarnoj skuptini BiH u maju 2008., BiH je pristupila PfP SOFA.
Odrano je vie radionica kako bi se bh. zvaninici upoznali sa odredbama ovog sporazuma.
Efikasna implementacija sporazuma omoguila je uee pripadnika OS BiH u vjebama i
aktivnostima NATO-a u zemljama NATO-PfP, te provoenje slinih aktivnosti u BiH.
Sporazum o sigurnosti
Po ukljuivanju u PfP, Bosna i Hercegovina je u martu 2007. godine u Sarajevu potpisala
Sporazum o sigurnosti sa NATO-om, nakon ega je uslijedila certifikacija od strane NATOovog ureda za sigurnost.
Ovim certificiranjem BiH je u prilici da bude korisnik NATO-ovih povjerljivih podataka.

Generalni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i ministar sigurnosti BiH Tarik Sadovi
nakon potpisivanja Sporazuma o sigurnosti (Foto: NATO)
8

jaanje podrke javnosti u BiH za ulazak u NATO

Radi upoznavanja bh. javnosti sa NATO integracijskim procesom, na prijedlog Ministarstva
vanjskih poslova BiH, Vijee ministara BiH formiralo je Radnu grupu za izradu NATO komunikacijske strategije. Radna grupa je pripremila Komunikacijsku strategiju BiH u NATO
integracijskom precesu, te Akcioni plan za implementaciju, koje je Vijee ministara BiH usvojilo 2009. godine.
POTPISIvANje OkvIRNOg SPORAzUmA
(fRAmewORk AgReemeNT),
Ime je BIH UlA U NATO PROgRAm PARTNeRSTvO zA mIR
Formalni temelj za Partnerstvo za mir ini Okvirni dokument koji je NATO izdao 1994.
godine, s pozivnicom zainteresiranim zemljama da uestvuju u programu. U Okvirni dokument ugraena je obaveza zemalja lanica Saveza o konsultiranju s bilo kojom od zemalja
partnera ukoliko neka zemlja lanica smatra da joj je direktno ugroen teritorijalni integritet, politika nezavisnost ili sigurnost. Svaka zemlja partner takoer odreuje posebne programe i politike obaveze usmjerene na jaanje demokratskog drutva, podravanje principa
meunarodnog prava, ispunjenje obaveza iz Povelje UN-a, Ope deklaracije o ljudskim pravima, Zavrnog dokumenta iz Helsinkija i meunarodnih dogovora o razoruanju i nadzoru
naoruanja, te na suzdravanje od prijetnji ili upotrebe sile protiv drugih drava, potivanje
postojeih granica i mirno rjeavanje sporova. Posebne obaveze preuzete su s ciljem unaprjeenja transparentnosti u nacionalnom odbrambenom planiranju i budetiranju, uspostave demokratskog nadzora oruanih snaga, te razvoja sposobnosti za zajednike akcije s
NATO-om u mirovnim i humanitarnim operacijama.

Bosna i Hercegovina potpisala je Okvirni sporazum na ceremoniji odranoj 14. decembra

2006. godine u tabu NATO-a u Briselu. U prisutnosti 26 ambasadora zemalja lanica,
okvirni sporazum o prijemu BiH u Partnerstvo za mir potpisali su generalni sekretar
NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i tadanji predsjedavajui Predsjednitva BiH Neboja
Radmanovi. Bosna i Hercegovina je u ovaj NATO program formalno primljena tano na
11. godinjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu, primijetio je generalni sekretar Jaap de Hoop Scheffer, koji je rekao: Bosna i Hercegovina je napokon prela iz dejtonske u briselsku eru.
Predsjedavajui Radmanovi je na ceremoniji potpisivanja istakao je da je to prvi korak koji
podrazumijeva nove napore ako se eli dalje. Radmanovi je obeao da e nastaviti s reformama i pokretati nove.
Procesa planiranja i revizije
(Planning and Review Process - PARP)
PARP izlae cijeli odbrambeni sistem BiH zahtjevima interoperabilnosti, izravno djelujui
na reformu odbrambenog sistema kroz promjene obuke i edukacije, opremanja i nabave,
upravljanja resursima, i to od najvieg nivoa nanie. Istovremeno, PARP prua BiH uvid u
NATO-ov proces planiranja snaga. Pribliavanje BiH NATO-u uveliko ovisi o procjeni
NATO-ovih PARP timova, koji diskusijom i dogovaranjem mogu pomoi Bosni i Hercegovini
u definiranju prioriteta kako bi se postigao napredak prema lanstvu u NATO-u.
PARP je usmjeren na promoviranje transparentnosti u planiranju dravne odbrane i bolju
pripremu oruanih snaga partnera za saradnju sa snagama Saveza. On tei podsticanju razvoja interoperabilnosti izmeu snaga partnera i saveznika u punom spektru PfP operacija,
te obuke i vjebi koji se na to odnose.
PARP je dvogodinji ciklus koji obuhvata:
- PARP izvrne smjernice,
- PARP upitnik,
- Ciljeve partnerstva, i
- Procjenu drave.
Individualni partnerski program
(Individual Partnership Program - IPP)
Bosna i Hercegovina je otpoela saradnju u ovom programu u aprilu 2007. godine.
IPP ine aktivnosti koje sve zemlje preduzimaju tokom dvije godine. Svaka zemlja samostalno bira aktivnosti iz Euroatlantskog partnerskog radnog plana (EPWP). Euroatlantski
partnerski radni plan predstavlja skup svih aktivnosti koje NATO ili zemlje lanice nude za
obuku, a ukljuuje 32 oblasti za saradnju i vie od 3.000 pojedinanih aktivnosti. Iz ovog
10

programa zemlje partneri odabiraju aktivnosti u kojima ele da uestvuju, a odnose se, izmeu ostalog, na civilno-vojne odnose, obrazovanje, upravljanje kriznim situacijama, komunikacione i informacione sisteme, uenje stranih jezika, C3 komandu, kontrolu i
komunikacije (comand, control and communication), zatitu vazdunog prostora i dr.
Sve drave lanice i partneri u saradnji sa NATO-om biraju aktivnosti koje najvie mogu
doprinijeti prilagoavanju njihovih sistema odbrane zahtjevima NATO-a, u saglasnosti sa
ciljevima iznijetim u Prezentacijskom dokumentu.
U koncipiranju IPP-a koristi se automatski sistem pripreme aktivnosti, tzv. e-PRIME (Electronic Partnership Realtime Information Managment and Exchange Sistem). Bosna i Hercegovina je uspjeno uspostavila sistem e-PRIME korisnika, a obueno je oko 70 korisnika.
Bosna i Hercegovina je do 2010. godine, tri godine nakon ulaska u PfP, od kada joj je dostupan ovaj instrument prilagoavanja, izradila etiri IPP-a. Stepen implementacije je vrlo
visok i prelazi 60 procenata ispunjenja nominiranih aktivnosti. Ovaj pokazatelj vrlo jasno
oslikava ozbiljnost pristupa planiranju potrebnih aktivnosti i stepena realizacije. Treba napomenuti da aktivnosti u IPP-u ne biraju samo OS BiH, nego i druge institucije BiH koje su
direktno ukljuene u NATO integracijski proces, kao to su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti
Sporazum o statusu snaga (Status of forces Agreement - PfP SOfA)
Prijemom Bosne i Hercegovine u program Partnerstvo za mir 14. decembra 2006. godine,
stekli su se uvjeti da BiH pristupi PfP SOFA.
Kroz programe NATO PfP-a, BiH uestvuje u aktivnostima NATO-a u zemlji (npr. vojna
vjeba Combined Endeveour 2009 odrana u Banjaluci) i inostranstvu, putem niza aktivnosti sadranih u Individualnom partnerskom programu.
U daljnjem NATO integracijskom procesu moe se oekivati intenziviranje odnosa i saradnje Ministarstva odbrane i Oruanih snaga BiH sa ministarstvima odbrane i oruanim snagama lanica NATO/PfP.
Osnovni cilj pristupanja PfP SOFA kojim se rukovodila BiH jeste postii bolju saradnju
omoguavanjem intenzivnijeg sudjelovanja jedinica iz zemalja lanica NATO/PfP u vojnim
vjebama na dravnom podruju BiH, ali i uea bh. jedinica na dravnom podruju ostalih
NATO/PfP lanica. Pristupanjem Bosne i Hercegovine PFP SOFA reguliran je status bh. oruanih snaga na teritoriju zemalja lanica NATO i PfP, kao i njihovih snaga na teritoriju BiH.
Intenziviranjem saradnje i ueem bh. predstavnika u NATO/PfP aktivnostima, omogueno
je i koritenje najboljih naunih i tehnikih dostignua, kao i vojnih iskustava na podruju
odbrane.
Pristupanjem PfP SOFA, BiH je znatno poveavala svoju interoperabilnost sa NATO-om,
dodatno se pribliavajui NATO-u.
11

PfP SOFA je tipski sporazum. Njemu se pristupa i ne moe se pregovarati o pojedinim

odredbama. Nakon oekivanog prikljuenja BiH punopravnom lanstvu u NATO-u, SOFA
automatski prelazi u NATO SOFA.
Pored ovoga, radi produbljivanja cjelokupnih odnosa sa NATO savezom, Bosna i Hercegovina je ratificirala protokole koji su sastavni dio PfP/NATO SOFA:
- Dodatni protokol koji se odnosi na smrtnu kaznu iz 1995. godine;
- Protokol koji se odnosi na status meunarodnih vojnih tabova
(Pariski protokol iz 1952. godine) uspostavljenih prema odredbama
Sjevernoatlantskog ugovora iz 1949. godine, i
- Daljnji dodatni protokol na PfP SOFA iz 1995. godine.
Vano je napomenuti da pristupanjem PfP SOFA nije stavljen van snage Sporazum o statusu snaga koji je sadran u Anexu 1-a Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim se pravno
regulira status snaga NATO-a i EUFOR-a u BiH.
Individualni partnerski akcijski plan (Individual Partnership Action Plan - IPAP)
Bosna i Hercegovina pristupila je IPAP-u u januaru 2008. godine
Kao program Partnerstva za mir, IPAP je predstavljen na samitu NATO-a u Pragu 2002. godine,1 i dostupan je zemljama koje imaju politiku volju i mogunosti za produbljenje saradnje sa NATO-om. IPAP je dvogodinji program kojeg zemlja razvija u saradnji sa
NATO-om, s ciljem definiranja oblasti u kojima IPAP eli poduzeti reformske procese u
kojima NATO moe pruiti asistenciju.
U praktinom smislu, to znai da IPAP zemlja pred sebe postavlja ciljeve koje eli postii u
dvogodinjem periodu.Ti ciljevi su kompatibilni sa standardima i vrijednostima koje su ugraene u temelje zemalja lanica NATO-a. Dobivanje IPAP statusa ne prejudicira volju zemlje
da postane lanica NATO-a.
Kroz IPAP proces NATO prua fokusirani, za svaku zemlju specifian savjet kako najefikasnije postii zacrtane ciljeve. Intenzivirani politiki dijalog izmeu NATO-a i IPAP zemlje
esto je integralni dio procesa. Kroz IPAP proces, NATO omoguava lahku koordinaciju
bilateralne pomoi koju prua NATO u cjelini ili pojedina zemlja lanica NATO-a. Takoer,
NATO putem ovog procesa omoguava bolju koordinaciju pomoi sa ostalim relevantnim
meunarodnim organizacijama. Oblasti u kojima se sarauje u okviru IPAP-a su politika i
sigurnosna pitanja, odbrambena i vojna pitanja, odnosi sa javnou, nauka i okoli, planiranje
odgovora na vanredne okolnosti, te pitanja koja se odnose na administrativne, sigurnosne
zatite i resurse.
IPAP je relativno novi instrument nastao iz iskustva zemalja koje su ule u NATO 2005.
1

Povijest IPAP-a: Prva zemlja koja je dobila IPAP bila je Gruzija, koja je ula u ovaj program u oktobru
2004. Slijedili su Azerbejdan u maju 2005., Armenija u decembru 2005., Kazahstan u januaru 2006.,
Moldova u maju 2006. godine, te Bosna i Hercegovina i Crna Gora poetkom 2008. godine.

12

godine. Naime, uvidjelo se da instrumenti koji su bili na raspolaganju ovim zemljama nisu
dovoljni za potpunu pripremu zemlje za lanstvo u NATO-u. Za zemlje za koje je (kao u
sluaju BiH) krajnji cilj punopravno lanstvo u NATO-u, ovaj instrument predstavlja pripremu za efikasniju saradnju sa NATO-om u okviru Akcijskog plana za lanstvo (MAP), kao
posljednje faze pripreme jedne zemlje za punopravno lanstvo u NATO.
Individualni partnerski akcioni plan predstavlja jedan od kljunih mehanizama saradnje i
partnerstva BiH i NATO-a. Podizanje nivoa saradnje sa NATO-om na nivo IPAP-a jasno
ilustrira opredijeljenost Bosne i Hercegovine za ispunjenje svih postavljenih zadataka za
to bri ulazak u punopravno lanstvo u NATO-u.
Prilikom izrade IPAP-a vodilo se rauna i o uvjetima i standardima koji se moraju dostii u EU
integracijskom procesu, tako da je IPAP komplementaran proces ije aktivnosti nisu izolovane,
nego su ukljuene u ukupne napore usmjerene na dostizanje lanstva u EU. Prvim ciklusom
IPAP-a obuhvaena je 41 oblast drutva u BiH koja je detektirana kao prioritetna. Njihovim ispunjavanjem stekli bi se uvjeti za nastavak NATO integracijskog procesa, liberalizaciju viznog reima,
te ispunjenje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Istovremeno bi se dodatno produbila ukupna interoperabilnost BiH sa zemljama lanicama NATO-a.
Intenzivirani dijalog (Intensive Dialogue - ID)
NATO je 1995. godine predstavio Studiju o proirenju NATO-a (Study of NATO Enlargment) kako bi se ispitali uvjeti koje je potrebno ispuniti i vrijednosti koje je potrebno dostii, te definirao sam proces prijema novih lanica u NATO. U vezi sa pitanjem zato
proirenje NATO-a, studija zakljuuje da je, sa krajem Hladnog rata i nestankom Varavskog
pakta, postojala potreba za jedinstvenim nainom izgradnje bolje sigurnosti u cijelom euroatlantskom podruju, bez stvaranja novih linija podjele.
U cilju istraivanja pitanja postavljenih u ovoj studiji, NATO odluuje provesti intenzivirane dijaloge sa svakom zemljom koja je izrazila interes
za prikljuivanje NATO-u. Intenzivirani dijalozi
prvo su otpoeli sa ekom Republikom, Maarskom i Poljskom 1997. godine, neposredno prije
prvog proirenja NATO-a na istok, nakon raspada
SSSR-a i Varavskog pakta. Uslijedili su pozivi svim
zemljama koje su tada bile u Akcijskom planu za
lanstvo da se pridrue Intenziviranom dijalogu sa
NATO-om. Bitno je napomenuti da u to vrijeme
nije postojao Individualni partnerski akcijski plan
kao mehanizam prilagoavanja zemalja koje su
iskazale elju za ulazak u NATO.

13

Bosna i Hercegovina (kao i Crna Gora) je na samitu NATO-a u Bukuretu, u aprilu 2008.
godine, nepunu godinu i po od ulaska u PfP, pozvana da unaprijedi saradnju sa NATO-om
na nivo Intenziviranog dijaloga u oblastima koje se odnose na politika i ekonomska pitanja,
odbrambena pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja, pravna pitanja i javnu diplomatiju.
Odmah nakon to je pozvana da se prikljui Intenziviranom dijalogu, Bosna i Hercegovina
je kreirala Prezentacijski dokument ID BiH sa NATO-om, a nakon odobrenja od strane
NATO-a, u septembru 2008. godine, i prvi Individualni diskusijski dokument BiH (Individual
Discusion Paper), gdje je iznijela svoje stavove o pitanjima od interesa za NATO, a koji su sadrani u studiji o proirenju NATO-a iz 1995. godine.
Tokom 2008. godine i u prvoj polovini 2009. godine, Bosna i Hercegovina je uspjeno zavrila
prvi ciklus konsultacija sa NATO-om u okviru Intenziviranog dijaloga.
Akcioni plan za lanstvo (membership Action Plan - mAP)
ta je mAP
Akcioni plan za lanstvo predstavlja posljednju stepenicu koju drava zainteresirana za lanstvo u NATO-u mora da proe prije poziva za punopravno lanstvo u Savezu. Ustanovljen
je na samitu NATO-a u Vaingtonu 1999. godine.
MAP se temelji na lanu 10 Vaingtonske povelje, koji omoguava proirenje NATO-a u Europi, ali predvia i poseban mehanizam i procedure koje moraju da prou drave-aspiranti
za lanstvo.
Uee u MAP-u ne garantira budue lanstvo. Ali, ono ipak omoguava svim dravama
kojih se to tie da usredotoe svoje pripreme na ciljeve i prioritete postavljene u planu, te
da prime NATO-ovu strunu pomo i procjene. Pripreme pokrivaju sve aspekte lanstva,
ukljuujui politiku, privredu, odbranu, resurse, informatiku, sigurnost i pravne zahtjeve.
Svaka drava uesnica bira elemente MAP-a koji najbolje odgovaraju njenim potrebama, te
postavlja svoje ciljeve i rasporede. Svaka zemlja kandidat priprema svoj Godinji nacionalni
program (ANP Annual National Program) kojeg predstavlja NATO-u.
Na kraju godinjeg ciklusa, ministri vanjskih poslova i odbrane prezentiraju implementaciju
aktivnosti iz ANP-a pred Sjevernoatlantskim vijeem NATO-a (NAC), koje zatim procjenjuje
napredak u pripremama za lanstvo. Proces se zavrava usvajanjem Izvjetaja o napretku,
koji moraju da prihvate sve drave lanice NATO.
Albanija, Bugarska, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunija, Slovaka, Slovenija i Makedonija uestvovale su u MAP-u od njegovog nastanka. Hrvatska je ula u MAP u maju 2002. godine,
dok je Crna Gora dobila pozivnicu za ulazak u MAP u decembru 2009. godine.
Sedam drava iz te grupe postale su lanicama u martu 2004., dok su Albanija i Hrvatska
postale punopravnim lanicama 2008. godine. Trenutno u MAP-u se nalaze Makedonija (u
jednaestom ciklusu) i Crna Gora (koja e poeti prvi ciklus u septembru 2010. godine).
14

Predsjedavajui Predsjednitva BiH eljko Komi sa generalnim sekretarom NATO-a Andresom

Foghom Rasmussenom u Briselu nakon uruivanja aplikacije za MAP (Foto: NATO)
mAP i Bosna i Hercegovina
Predsjednitvo BiH je u junu 2009. godine donijelo odluku da aplicira za MAP. Bosanskohercegovaka delegacija, predvoena tadanjim predsjedavajuim Predsjednitva BiH eljkom Komiem, 2. oktobra 2009. godine zvanino je uruila aplikaciju za ulazak BiH u MAP.
Bosna i Hercegovina je oekivala da e biti pozvana u MAP u decembru 2009. godine, za
vrijeme sastanka Sjevernoatlantskog vijea NATO-a na ministarskom nivou, ali se to, ipak,
nije desilo, prvenstveno zbog zastoja u reformskim procesima u BiH. Meutim, u zvaninoj
izjavi generalnog sekretara NATO-a nakon ovog sastanka kae se da nije pitanje da li e
BiH ui u MAP i NATO, nego je pitanje kada e se to desiti. On je pozvao politike lidere
u BiH da nastave sa reformskim procesima, jer e od pozitivnih rezultata zavisiti i datum
kada e BiH ui u MAP.
Od decembra 2009. godine, Predsjednitvo Bosne i Hercegovine je donijelo nekoliko znaajnih odluka vezanih za unitavanje vikova naoruanja, municije i minsko-eksplozivnih
sredstava u posjedu OS BiH, te dalo saglasnost za angairanje pjeadijske jedinice za osiguranje u misiji ISAF u Afganistanu.
Na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja lanica NATO u Tallin-u, 22.
aprila 2010. godine, prepoznat je pozitivan razvoj dogaaja u BiH, te odlueno da se dodijeli
lanstvo u MAP-u Bosni i Hercegovini. Meutim, naglaeno je da BiH nee moi otpoeti
koritenje mehanizma MAP dok ne rijei status perspektivne vojne nepokretne imovine
koji se odnosi na 69 lokacija koje su odlukom Predsjednitva BiH proglaene kao perspektivne za Oruane snage BiH.
15

Sa sastanka NKT-a u Ministarstvu vanjskih poslova BiH kojim je predsjedavala zamjenica ministra
vanjskih poslova BiH Ana Trii-Babi

Uloga NATO koordinacijskog tima

vijea ministara Bosne i Hercegovine u NATO integracijskom procesu
Vijee ministara Bosne i Hercegovine je u septembru 2007. godine formiralo NATO koordinacijski tim (NKT), kao nacionalno interresorno tijelo sa zadatkom koordinacije i monitoringa
svih aktivnosti ministarstava i institucija BiH u procesu realizacije obaveza nae zemlje proisteklih iz lanstva u Partnerstvu za mir, kao i u vezi sa prijemom u punopravno lanstvo u
NATO-u. U meuvremenu, zbog kompleksnosti pomenutih obaveza, definirane vremenske
dinamike za njihovu realizaciju, kao i potrebe promptnog reagiranja, djelokrug rada NKT-a
znatno je proiren u odnosu na prvobitnu ulogu. NKT je tako preuzeo i poslove direktnog
angairanja institucija BiH u realizaciji obaveza koje prozilaze iz Partnerstva za mir, a ne samo
koordinacije i monitoringa njihovog rada (stalni kontakti sa tabom NATO-a u Briselu i Sarajevu, izrada stratekih dokumenata BiH u okviru saradnje sa NATO-om i dr.).
NATO koordinacijski tim o svom radu redovno izvjetava Vijee ministara BiH te ostale
relevantne institucije, ime je osiguran kontinuitet razmjene informacija o svim pitanjima
vezanim za NATO integracijski proces.
16

Takoer, NKT je u stalnoj komunikaciji i saradnji sa Zajednikom komisijom za odbranu i sigurnost BiH, Zajednikom komisijom za nadzor nad radom OSA/OBA i tabom NATO-a u
Sarajevu, iji predstavnici ravnopravno uestvuju u radu NKT-a. Ovisno o tematici, u rad NKT
se, u ekspertnom smislu, ukljuuju i predstavnici pojedinih ministarstava i institucija BiH.
Odlukom Vijea ministara BiH od decembra 2009. godine, zamjenica ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Ana Trii-Babi imenovana je za predsjednicu NATO koordinacijskog tima, ime je Ministarstvo vanjskih poslova BiH potvrdilo svoju vanu ulogu u
procesu NATO integracija.
komunikacijska strategija i Akcioni plan
Kako bi se realizirao jedan od prioriteta vanjske politike Bosne i Hercegovine pristupanje
euroatlanskim integracijama - Vijee ministara BiH je u januaru 2009. godine donijelo odluku
o imenovanju radne grupe za izradu NATO komunikacijske strategije. Radna grupa je bila
zaduena da predloi Vijeu ministara BiH nacionalnu strategiju za osiguranje podrke javnosti za lanstvo u NATO-u, te da pripremi prijedlog akcionog plana za primjenu NATO
komunikacijske strategije. Radna grupa je izradila Komunikacijsku strategiju Bosne i Hercegovine u NATO integracijskom procesu (u daljnjem tekstu Komunikacijska strategija).
Vijee ministara je u junu 2009. godine odobrilo Komunikacijsku strategiju, iji je osnovni
cilj da to vie graana bude informirano o pomenutom procesu.
Akcioni plan
Radna grupa Vijea ministara BiH izradila je i Akcioni plan za implementaciju Komunikacijske
strategije. Akcioni plan je poseban naglasak stavio na ukljuenje svih segmenata drutva u
proces informiranja i obrazovanja u oblasti NATO integracijskog procesa.Akcionom planom
su navedene aktivnosti, njihovi nosioci, mehanizmi realizacije, ciljne grupe, period realizacije,
finansiranje, te monitoring aktivnosti. Posebna panja u Akcionom planu posveena je saradnji i zajednikim aktivnostima sa nevladinim organizacijama. Realizacija Akcionog plana
je poela u decembru 2009. godine.
Ameriko-jadranska povelja
Ameriko-jadranska povelja uspostavljena je 2. maja 2003. godine, kada su ministri vanjskih
poslova SAD-a, Albanije, Hrvatske i Makedonije u Tirani potpisali ovaj dokument.
Ameriko-jadranska povelja predvia jaanje sigurnosti i stabilnosti kao preduvjeta za to
bre ukljuivanje u euroatlantske integracije, te jaanje demokratije i manjinskih prava.
Kao glavna podruja saradnje istiu se suzbijanje terorizma, prekograninog kriminala, oruja
za masovno unitenje, korupcije i trgovine drogom. Dokument podstie i tekue reforme
oruanih snaga u zemljama lanicama i meusobnu vojnu saradnju.
Ameriko-jadranska povelja formalizirala je podrku SAD-a dravama koje nastoje da
ispune i standarde za prijem u NATO.
17

Predstavnici zemalja potpisnica Ameriko-jadranske povelje nakon sastanka u Sarajevu (slijeva nadesno):
politiki direktor ispred Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Vesko Garevi, ministar vanjskih poslova
Albanije Ilir Meta, ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova Hrvatske Goran
Jandrokovi i zamjenik amerikog ambasadora u BiH Johnatan Moore

Bosna i Hercegovina je, zajedno sa Crnom Gorom, pristupila u punopravno lanstvo Ameriko-jadranske povelje u decembru 2008. godine. Pored Albanije, Bosne i Hercegovine,
Crne Gore, Hrvatske i Makedonije kao punopravnih lanica, Republika Srbija ima status
promatraa u ovoj inicijativi.
Nakon ulaska u Albanije i Hrvatske u NATO poetkom 2009. godine, saradnja je dobila
novu dimenziju direktne kooperacije drava regiona koje su lanice NATO-a i onih koje su
u procesu prikljuenja Alijansi.
Od poetka jula do kraja decembra 2009. godine, BiH je uspjeno zavrila estomjeseno
predsjedavanje Ameriko-jadranskom poveljom, tokom koje je odrano vie sastanaka na
nivou ministara vanjskih poslova, ministara odbrane, politikih direktora MVP, te sastanak
predstavnika NVO sektora iz zemalja regiona. Na sastancima je data podrka unaprjeenju
saradnje kroz razmjenu dravnih slubenika zemalja lanica, pomoi misiji ISAF-a u Afganistanu, te nastavku regionalne saradnje u odbrambenom sektoru.
18

APAg u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je u oktobru 2009. godine bila domain sastanka Atlantske politike
savjetodavne grupe (Atlantic Policy Advisory
Group APAG) u formatu Euroatlanskog
partnerskog vijea (EAPC - Euro-Atlantic
Partnership Council).
Sastanak je bio prilika da se uesnici, osim redovnih tema, putem otvorenih razgovora sa ministrom vanjskih poslova BiH Svenom Alkalajem
i njegovim saradnicima, upoznaju sa procesom
euroatlantskih integracija u BiH i izazovima koji
stoje pred Bosnom i Hercegovinom.
Konferencija APAG EAPC tradicionalno se odrava jednom godinje u zemlji partneru. Crna
Gora bila je domain 2008. godine, Albanija 2007. godine, a Hrvatska 2006. godine.
APAG sastankom uobiajno predsjedava ambasador Martin Erdman, pomonik generalnog
sekretara NATO-a, dok su uesnici predstavnici 50 zemlja EAPC-a 28 iz zemalja lanica
NATO-a i 22 iz zemalja lanica PfP-a.
vjeba zdrueni napor 2009
(combined endeveour 2009)
Vjeba Zrueni napor 2009 odrana je u Banjaluci kao rezultat kontinuirane aktivnosti
pod pokroviteljstvom Amerike komande za Evropu (USEUCOM).
Teite vjebe bilo je testiranje opreme za sistem komandovanja, kontrole, komunikacija i
kompjutera (C4), a u funkciji podrke potencijalnih multinacionalnih humanitarnih, mirovnih
i drugih operacija irom svijeta.
Tokom vjebe testirana je globalna telekomunikacijska interoperabilnost, kritina za uspjeh
brojnih dosadanjih multinacionalnih operacija. Bilo je to prvi put da se vjeba izvodi na
prostoru drave koja nije lanica NATO saveza.
U vjebi je uestvovalo vie od 1.000 uesnika iz zemalja lanica NATO-a i programa Partnerstvo za mir. Na glavnoj lokaciji u Banjaluci bilo je 600 uesnika, a ostatak na dvije pomone lokacije u Nizozemskoj i Danskoj.
Vjeba je protekla izuzetno dobro. Ocjene spremnosti BiH su izuzetno visoke. Sve obaveze
BiH su besprijekorno izvrene, to je potvreno izvjetajem nadlenih iz USEUCOM-a. Komandant Amerike komande za Evropu, admiral James G. Stavridis, bio je izuzetno pozitivno
19

iznenaen nivoom spremnosti BiH i uspjenom realizacijom vjebe, te je rekao da je ovaj

uspjeh znaajan korak Bosne i Hercegovine prema NATO-u.

BiH, Banja Luka, Kozara, 03 - 17.09.2009.

Bosna i Hercegovina kao inilac sigurnosti i stabilnosti u svijetu

Na temelju Zakona o ueu pripadnika Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, policijskih
slubenika, dravnih slubenika i ostalih zaposlenih u operacijama podrke miru i drugim
aktivnostima u inostranstvu, Bosna i Hercegovina kroz vojnu i policijsku komponentu uestvuje u NATO-ovim, UN-ovim i drugim operacijama podrke miru.
Operacija u Bosni i Hercegovini predvoena NATO-om
Nakon to je pruio podrku nastojanjima UN-a da se okona rat u BiH u periodu 1992.1995., NATO je u Bosnu i Hercegovinu poslao Multinacionalne snage za implementaciju sa
mandatom UN-a (IFOR), i to est dana nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma
14. decembra 1995. godine. Zadatak im je bio provoenje vojnih aspekata mirovnog sporazuma. IFOR-ova misija bila je osiguravati prestanak neprijateljstava, razdvajanje vojski, te
premostiti teritorij izmeu dva entiteta. IFOR je zavrio svoj rad u roku od godinu dana, a
u decembru 1996. godine zamijenile su ga manje Stabilizacijske snage (SFOR). Osim sprjeavanja nastavka neprijateljstava i podsticanja klime u kojoj mirovni proces moe napredo20

vati, SFOR-ova misija je proirena, tako da je podrazumijevala i podrku civilnim agencijama

angairanim u aktivnostima meunarodne zajednice usmjerenim na uspostavu trajnog mira.
Mirovne snage su pomagale izbjeglicama i prognanicima da se vrate kuama i doprinosile
reformiranju bh. vojske. Uz to, SFOR je bio aktivan u hvatanju ratnih zloinaca i njihovom
izruenju Hakom tribunalu.
Kako se sigurnosna situacija popravljala, broj vojnika se smanjivao. Do proljea 2004. godine,
SFOR je imao oko 7.000 vojnika, to je znaajno smanjenje u odnosu na 60.000, koliko je
imao IFOR. Bio je to pokazatelj napretka koji je BiH ostvarivala po pitanju sposobnosti da
sama odrava mir.
Operacija pod vodstvom NATO-a u Bosni i Hercegovini zavrila je u decembru 2004. godine, kada je odgovornost za odravanje sigurnosti prenesena na misiju kojom upravlja Europska unija. Kraj mandata SFOR-a nije znaio kraj angamana NATO-a u Bosni i
Hercegovini. NATO je u BiH zadrao vlastito vojno sjedite koje je usmjereno na pomo
bh. vlastima u reformi odbrane.
Uee BiH u operaciji u Afganistanu
(ISAf)
NATO je prihvatio zahtjev BiH za lanstvo u operaciji u Afganistanu (ISAF), koju predvodi
NATO, pa je u martu 2009. godine ministar odbrane Selmo Cikoti u ime BiH potpisao
Potpisivanje sporazuma o ueu BiH u ISAF-u: Ministar odbrane BiH Selmo Cikoti (lijevo)
i generalni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rukuju se nakon potpisivanja (Foto: NATO)

21

sporazume o sudjelovanju i finansiranju. Time je BiH postala 42. lanica ISAF-a u statusu
ne-NATO kontributora (non-NATO Contributing Nation NNCN). Do sada je u ISAF
upueno deset oficira OS BiH.
Predsjednitvo BiH je dalo saglasnost da u narednom periodu dodatno osnai prisustvo
OS BiH u ISAF-u to e poveati kredibilnost BiH kao partnera, pokazat e solidarnost sa
NATO-om, te e u velikoj mjeri doprinijeti brem ukljuenju u punopravno lanstvo u
NATO-u.
Uee BiH u operaciji Iraka sloboda

BiH, poljski i ameriki vojnici na zajednikom zadatku u Iraku

BiH je aktivno uestvovala u operaciji Iraka sloboda kao lanica koalicije predvoene
SAD-om. Bh. kontingent je otiao u Irak 2005.Tokom tri i po godine, koliko je trajala operacija, u osam rotacija uestvovalo je 288 pripadnika OS BiH za unitavanje neeksplodiranih
ubojnih sredstava.
Od ukupnog broja bh. vojnika, 215 njih bili su jednom u misiji, 73 dva puta, dok je 49 vojnika
bilo u jedinici za osiguranje objekata.Tokom misije u Iraku, bh. vojnici unitili su oko 350.000
komada razliitih neeksplodiranih ubojnih sredstava.
22

UN-ove operacije podrke miru

Policijski slubenici
U operacijama podrke miru od 2000. godine do danas uestvovalo je ukupno 120 bh. policijskih slubenika, i to u mirovnim misijama u Liberiji i Sudanu, te na Kipru, Istonom Timoru i Haitiju. Mandat policije UN-a je pruanje podrke implementaciji mirovnih
sporazuma, podrke vladama u provoenju sigurnosnih reformi, zatita civila (posebno najugroenijih grupa stanovnitva - raseljenih osoba, povratnika, ena i djece), pruanje i organiziranje obuke za lokalne policijske slubenike, kao i sprjeavanje ponovne borbe, te
odravanje javnog reda i mira.
U februaru 2010. godine, 23 bh. policijska slubenika bila su rasporeena u mirovnim misijama UN-a. Slijedi prikaz po misijama:
mirovna misija u liberiji UNmIl: Od 2004. godine, uestvovala su 53 policijska slubenika. Trenutano je u Liberiji rasporeeno 13 policijskih slubenika, a meu njima su i
dvije ene.
mirovna misija u Sudanu UNmIS: Od 2006. godine, uestovovalo je ukupno 12 policijskih slubenika, od ega je trenutano rasporeeno sedam policijskih slubenika, meu
njima tri ene.
mirovna misija na kipru UNfIcYP: Od 2004. godine, uestvovalo je 12 policijskih
slubenika. Na Kipru su trenutno rasporeena tri bh. policijska slubenika.
mirovna misija na Haitiju mINUSTAH: Od 2004. do 2006. godine, u mirovnoj misiji
na Haitiju ukupno je uestvovalo 12 policijskih slubenika.
mirovna misija u Istonom Timoru UNmISeT: Od 2000. do 2005. godine, uestvovao
je 31 policijski slubenik.
Uee pripadnika policije BiH u mirovnim misijama
UN-a znatno je doprinijelo meunarodnoj afirmaciji
BiH koja sve vie postaje aktivan subjekt u kreiranju
meunarodne sigurnosti.
Takoer treba imati u vidu da Bosna i Hercegovina, kao
lanica UN-a, ima obavezu da uestvuje u operacijama
podrke miru.
Pripadnici OS BiH u UN-ovim mirovnim operacijama
mirovna misija u kongu - mONUc: OS BiH uestvuju u ovoj operaciji od 2002. godine.
Trenutno je u Kongu prisutno pet vojnih promatraa iz OS BiH.
23

mirovna misija u eritreji i etiopiji UNmee:

Ukupno 59 vojnih posmatraa iz OS BiH uestvovalo je u ovoj misiji od 2001. do 2008. godine, kada je misija zavrena.
Do sada je u mirovnim misijama UN-a od 2001. do 2008. godine uestvovalo ukupno 89
vojnih promatraa, pripradnika OS BiH.
NATO tab u Sarajevu
NATO tab u Sarajevu (NATO Headquarters Sarajevo NATO HQ) uspostavljen je u decembru 2004. godine, kada je okonana misija Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini
(SFOR) koju je takoer predvodila Alijansa kako bi osigurala provedbu vojnog dijela Dejtonskog sporazuma.
Odgovornost za ouvanje mira i nadzor nad sigurnosti u BiH tada je preuzela vojna misija
Europske unije (EUFOR), ali takoer uz pomo NATO-a, i to na temelju sporazuma poznatog pod nazivom Berlin plus usvojenog u martu 2003. godine, kojim je uspostavljen
okvir za vojnu i sigurnosnu saradnju NATO-a i EU.
Mandat taba NATO-a u Sarajevu kao pravnog sljedbenika misije SFOR-a proistjee iz rezolucije 1575 Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Osnovna zadaa postavljena pred NATO
HQ Sarajevo je pomo vlastima Bosne i Hercegovine u oblasti reforme odbrane.
Zapovjednik NATO taba u Sarajevu ima izriiti mandat pruanja savjeta vlastima Bosne i
Hercegovine u oblasti reforme odbrane, ukljuujui koordinaciju aktivnosti povezanih sa
lanstvom BiH u programu Partnerstvo za mir. Cilj tih aktivnosti je podrka BiH na njenom
putu ka euroatlantskim integracijama.
Civilni i vojni strunjaci NATO-a koji borave u BiH angairani su na pruanju pomoi dravnim vlastima u oblasti planiranja odbrambenih potreba, te pri uspostavi i odranju funkcioniranja malih i profesionalnih oruanih snaga sposobnih da odgovore izazovima ouvanja
sigurnosti i uestvovanja u meunarodnim vojnim operacijama.

24

Nj. e. jan Braathu, ambasador Norveke u BiH:

NATO kontakt ambasada
Norveka, kao jedan od osnivaa NATO-a, vidi ovu Alijansu
kao osnovu za odbrambenu i sigurnosnu politiku i saradnju
u euroatlantskom podruju. Vjerujemo da je NATO poloio
ispit vremena i promjene okolnosti, te da je dokazao svoju
stalnu vrijednost i relevantnost. Naravno, Alijansa je takva
kakva je zbog posveenosti svojih zemalja lanica.To je savez
zasnovan na zajednikim vrijednostima i obavezama, te uzajamnom potovanju.To je saradnja koja se zasniva na solidarnosti zemalja lanica.
Kao lanica Alijanse, Norveka je posveena njenoj podrci i
uspjehu. Uspjeh se definira kao mir i stabilnost u naoj regiji
i podrujima izvan nje koja imaju utjecaja na nae zemlje.

Jan Braathu
Ambasador
Norveka NATO
kontakt ambasada,
Sarajevo

Svoj doprinos Alijansi dajemo ne samo putem rada nae dravne delegacije u NATO-u u Briselu i SHAPE-u (Vrhovnom
tabu Zdruenih snaga u Evropi) u Monsu, nego i kroz NATO operacije i komandu. Jedan
takav stalni angaman NATO-a je ovdje u Bosni i Hercegovini, u tabu NATO-a u Sarajevu
(NHQSA). Ovaj tab je u osnovi angairan u reformi odbrane i podravanju aspiracija Bosne
i Hercegovine ka NATO-u.

Osim vojnih komandi na razliitim lokacijama, od poetka devedesetih godina NATO eli
da proiri i produbi saradnju sa zemljama koje nisu njegove lanice. Sa ogranienim brojem
meunarodnih dravnih slubenika i bez vlastite diplomatske slube, Sjevernoatlantsko vijee je donijelo odluku da ambasade zemalja lanica u raznim partnerskim zemljama dobiju
zadatak da budu kontakt ambasade u ime Alijanse tokom rotirajueg perioda od dvije godine. Kontakt ambasade se imenuju konsenzusom u Sjevernoatlantskom vijeu nakon obimnih konsultacija meu saveznicima. Danas postoje NATO kontakt ambasade u 34 zemlje,
koje obuhvataju partnerske zemlje (PfP), zemlje potpisnice Inicijative saradnje u Istanbulu
(ICI) i zemlje pripadnice Mediteranskog dijaloga (MD).
Uloge i funkcije kontakt ambasada razlikuju se od zemlje do zemlje, te u zavisnosti od perioda. Openito govorei, kontakt ambasade imaju zadatak da prenose politiku NATO-a
vladama i javnosti zemalja domaina. Osim toga, imaju zadatak da pomau Odjelu javne diplomatije NATO-a u njegovim diplomatskim i informacijskim aktivnostima. Jo jedan zadatak
je pruanje pomoi Politikom odjelu NATO-a i Odjelu za sigurnosnu politiku u upravljanju
politikama spram zemalja sa kojima postoji saradnja. Zatim, tu su i odgovornosti praktinije
prirode u vezi sa pruanjem logistike i programske pomoi, te brifinga delegacijama koje
dolaze u posjetu.
25

Norveka ambasada u Sarajevu je imenovana za kontakt ambasadu u Bosni i Hercegovini

u januaru 2007. godine, a zatim ponovo na jo jedan dvogodinji period u januaru 2009.
Na drugi mandat istie krajem 2010. godine, a tokom godine saveznici e poeti razgovore
o imenovanju nove kontakt ambasade za NATO iz druge zemlje lanice.
Zadaci kontakt ambasade u Bosni i Hercegovini u nekim aspektima su drugaiji od onih u
ostalim zemljama. Prvo, Bosna i Hercegovina je jasno izrazila opredjeljenje da postane lanica NATO-a. To znai da politike institucije i lideri u ovoj zemlji predano rade na postizanju tog cilja. Funkcija kontakt ambasade stoga je da politiki i informativno pomogne
procesu postizanja lanstva. Kontakt ambasada blisko sarauje sa NHQSA i bosanskohercegovakim vlastima u informiranju javnosti o NATO-u. Ove tzv. aktivnosti javne diplomatije
obuhvataju razliite aktivnosti, od novinskih intervjua i lanaka do javnih debata irom zemlje, te radio i televizijskih emisija. Sve vie emo raditi na pomoi pri provedbi bosanskohercegovake komunikacijske strategije NATO-a.
Dopustite mi i da spomenem da vrsto vjerujem u vrijednosti i znaaj javnih informacija i
javnog angamana u pitanjima koja se odnose na NATO. Dobro informirana javnost je od
vitalne vanosti za podrku koja je Alijansi potrebna od njenih graana. U Norvekoj, Norveki atlantski odbor je jo od 1995. godine izvor javnog informiranja i forum za debate o
pitanjima u vezi sa NATO-om. Norveki, ali i strani kreatori politike, akademici i novinari
redovno uestvuju u javnim sastancima i debatama koje organizira Norveki atlantski odbor.
To je vaan izvor informacija vezanih za NATO za vladu u Norvekoj, a vjerujemo da bi
takva organizacija bila korisna i za Bosnu i Hercegovinu. Stoga pozdravljamo i podravamo
Atlantsku inicijativu u njenom poduhvatu na informiranju i stimuliranju javnih rasprava o
NATO-u i pitanjima sigurnosne politike u Bosni i Hercegovini.
Drugo, imamo sreu da je vojni tab NATO-a smjeten u Sarajevu. To nam daje dobrog
partnera za saradnju kako na praktinim pitanjima, tako i pitanjima politike. Moja ambasada
je razvila dobro, blisko i sistematsko partnerstvo sa NHQSA. Dok se NHQSA prvenstveno
angaira na tehnikim aspektima reforme odbrane i usklaivanjem NATO-a sa bh. Oruanim
snagama i Ministarstvom odbrane, jasno je da su ova pitanje od sutinskog znaaja za cjelokupni cilj lanstva Bosne i Hercegovine u NATO-u. Uloga kontakt ambasade je vie politika, vie orijentirana ka politikama, te zasnovana na informacijama. Sve ove razliite
dimenzije su, meutim, vitalne za postizanje aspiracija za lanstvo u NATO-u. Usko saraujemo sa NHQSA, a na nae zajednike napore gledamo kao na timski rad.
Jednostavno reeno, norveka kontakt ambasada za NATO tei da pomogne aspiracijama
BiH za lanstvo u NATO-u prenoenjem informacija bosanskohercegovakim vlastima o
oekivanjima NATO-a, a u isto vrijeme radi na objanjavanju situacije u Bosni i Hercegovini
i interne dinamike saveznicima i meunarodnom osoblju u Briselu. U tom smislu, mi smo
komunikacijska veza izmeu Brisela i Sarajeva. U mjeri u kojoj smo do sada uspjeli, volim
rei da kontakt ambasada funkcionira kao ulje u maini.
26

29

Izdava:
ATLANTSKA INICIJATIVA
Udruenje za promociju euroatlantskih integracija
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Uredila:
Sanja Omanovi
grafiki dizajn:
Alma Hrasnica
Izdavanje ove broure omoguila je
Ambasada Kraljevine Norveke u BiH

uz tehniku pomo:
taba NATO-a u BiH Sarajevo

OS Bosne i Hercegovine

April 2010.

31