Sie sind auf Seite 1von 300

Don Winslow U RALJAMA ZVIJERI

Don Winslow U raljama zvijeri


Naslov izvornika The Power of the Dog
Copyright 2005 by Don Winslow
This translation published by arrangement with Alfred A. Knopf, a division of Ra
ndom House Inc.
Preveo s engleskoga Vojko Plovani
Ilustracija na naslovnici Igor Kordej
Urednik
Neven Antievi
DON WINSLOW
/1LGORMNN
Zagreb, kolovoz 2008. prvo izdanje
KNJINICA ZELINA
U spomen na Sue Rubinsky, koja je uvijek eljela saznati istinu
Duu moju istrgni mau, Iz apa pasjih ivot moj.1
Psalam 22
1 Biblija, Kranska sadanjost, Zagreb.
Prolog
El Sauzal
Drava Baja Kalifornija
Meksiko,
1997.
Dijete je mrtvo na majinim rukama.
Po nainu na koji tijela lee - ona povrh, beba ispod nje - Art Keller zakljuuje da j
e pokuala zatititi dijete. Morala je znati da njezino meko tijelo nee uspjeti zaust
aviti metke, misli Art - ne iz automatskih puaka, ne iz te udaljenosti. No pokret
je zacijelo bio instinktivan. Majka podmee svoje tijelo izmeu djeteta i opasnosti
. Zato se okrenula, savila se pod udarom metaka, a zatim pala preko sina.
Je li zaista mislila da moe spasiti dijete? Moda nije, misli Art. Moda jednostavno
nije htjela da dijete vidi smrtonosni plamen iz cijevi oruja. Moda je htjela da po
sljednji osjeaj njezina djeteta na ovom svijetu bude osjeaj njezinih grudi. Obgrlj
eno u ljubavi.
Art je katolik. U etrdeset sedam godina ivota vidio je mnogo madona. Ali nijednu p
oput ove.
"Cuernos de chivo", uje nekoga kako govori.
Tiho, gotovo kroz apat, kao da su u crkvi.
Cuernos de chivo.
Jarevi rogovi: AK-47.
Altu |c vcc jasno da stol ine 7.n2-tnilitnct;irskih ahura lee na betonskom poilu d
vorita, s nekoliko . 12-kalibarskih ahura i/, samarice i vjerojatno nekoliko 5.56-i
ca iz, kako misli, AR-15. No veina je ahura i/, cucnios dc ehiva, omiljenog oruja m
eksikih nareotrafteantesa.
Devetnaest leeva.
Devetnaest novih rtava u Ratu protiv droge, razmilja Art.
U svom etrnaestogodinjem ratu s Adanom Barrerom navikao je na leeve - vidio je mnog
e. Ali ne devetnaest. Ne ene, djecu, bebe. To ne.
Deset mukaraca, tri ene, estero djece. Poredani uz dvorini zid i ubijeni.
Razneseni je jaa rije, misli Art. Razneseni u komade u beskrajnom naletu metaka. K
oliina krvi je nestvarna. Lokva veliine velikog auta, nekoliko centimetara puna cr
ne, osuene krvi. Krv poprskana po zidovima, krv poprskana po pokoenoj tratini, gdj
e crno-crvena blista na vrcima trave. Vlati mu nalikuju na tanke krvave sablje.
Vjerojatno su se poeli boriti kad su shvatili to e se dogoditi. Izbaeni iz kreveta u
sred noi, odvueni na dvorite, poredani du zida - netko je potakao na otpor, jer je n
amjetaj prevrnut. Teak dvorini namjetaj od kovanog eljeza. Staklo posvuda po betonu.
Art sputa pogled i vidi... Boe, to je lutka - njezine smee staklene oi zure u njega
- i lei u krvi. Lutka i mala slatka ivotinja, i prekrasno izraen plastini areni konj,
svi lee u krvi uza zid za smaknue.
Djeca, razmilja Art, otrgnuta od sna, grabe svoje igrake i vrsto ih dre. ak i pod grm
ljavinom puaka. Naroito pod grmljavinom puaka.
Pojavljuje mu se iracionalna slika: punjeni slon. Igraka iz djetinjstva s kojom j
e uvijek spavao. Imao je jedan gumb na mjestu oka. Bio je umrljan od povraanja, u
rina, od svih raznih djeakih izluevina, i mirisao je po svima njima. Njegova majka
ga je potajno odnijela dok je spavao i zamijenila ga novim slonom s dva oka i ist
om aromom, a kad se Art probudio, zahvalio joj je na novom slonu, a zatim naao i
ponovo iz smea vratio starog.
Arthur Keller uje vlastito srce kako se slama.
Prebacuje pogled na odrasle rtve.
Neki su u pidamama skupini svilenim pidamama i ncgli/eima neki u majicama. Dvoje
od njih, mukarac i ena, goli su - kao da su bili istrgnuti iz postkoilalnog usnul
og zagrljaja. to je jednom bila ljubav, misli Art, sada jc gola opscenost.
Jedno tijelo lei osamljeno uza zid preko puta. Neki starac, glava obitelji. Vjero
jatno ubijen posljednji, misli Art. Prisiljen gledati kako mu ubijaju obitelj, z
atim i sam otpremljen na onaj svijet. Milosrdno? - pita se Art. Je li to bilo ne
kakvo bolesno milosre? No zatim ugleda stareve ruke. Nokti su mu iupani, a prsti ods
jeeni. Usta su mu jo otvorena u zaleenom vrisku i Art vidi prste zabodene u jezik.
to znai da su smatrali da je netko u njegovoj obitelji bio dedo, prst - dounik.
Jer sam ih ja naveo da vjeruju u to.
Boe, oprosti mi.
Pretrauje tijela sve dok ne nalazi ono koje trai.
Kad ga nae, eludac mu se prevre i mora se boriti protiv povraanja koje mu se diglo d
o grla, jer je mladievo lice oljuteno kao banana; trake mesa odvratno vise s njego
va vrata. Art se nada da su to uinili nakon to su ga ubili, ali zna da nije tako.
Donja polovica lubanje mu je raznesena.
Ustrijelili su ga u usta.
Izdajicama pucaju u zatiljak, dounicima u usta. Mislili su da je on taj.
to je tono ono to si elio da misle, govori Art sam sebi. Suoi se - obavljeno je uprav
o onako kako si planirao.
Ali nikad nisam pretpostavljao ovo, misli. Nikad nisam pomislio da e uiniti ovo.
"Moralo je biti slugu", govori Art. "Radnika."
Policija je ve provjerila radnike etvrti.
"Otili su", kae jedan policajac.
Izgubili se. Nestali.
Prisiljava se da ponovo pogleda u leeve. Ja sam kriv, misli Art. Ja sam im to pri
redio.
ao mi je, misli Ai I. .lako im |c, jako ao. Nagnut nad m.i|ku i dijete, Art rukom
ocrtava kri i sapce: "In non\n\c l'iitris cl l'ilii cl Spiritus Suneti."
"Elpoder delperro", uje kako si jedan meksiki policajac govori u bradu.
Pasja sila.
Istoni Grijesi
1
Ljudi iz Sinaloe
Vidi li onu sumornu ravnicu, Zaboravljenu, divlju, pustu, mranu, Koju tek sjaj tih
plamenova modrih Blijedom i stranom ini?
John Milton, Izgubljeni raj2
Okrug Badiraguato Drava Sinaloa Meksiko N75.
M
lf lakovi gore.
Crveni cvjetovi, crveni plamenovi.
Samo u paklu, misli Art Keller, samo u paklu cvijee cvjeta vatrom.
Sjedi na grebenu iznad plamtee doline. Gledati nadolje isto je kao viriti u lonac
s juhom koja se pui - ne vidi dobro kroz dim, ali ono to nazire je prizor iz pakl
a.
Hieronymus Bosch slika Rat protiv droge.
Campesinos - meksiki seljaci farmeri - kaskaju ispred plamenova, vrsto drei ono malo
imovine koju mogu zgrabiti prije negoli vojnici bace baklje na njihovo selo. Gu
rajui svoju djecu ispred sebe, campesi-nosi nose vree hrane, obiteljske fotografij
e kupljene po visokoj cijeni,
2
S engleskoga preveo Luko Paljetak.
nekoliku | )i (.'krivaca, neto o|rcc. N|iliove hi jt-U- kosulu i slamnati eiri sa uti
m miljama od znoja ci ne ili nalik duhovima u sum.iglici dima.
Da nije odjee, misli Art, mogao bi to biti Vijetnam.
Pri pogledu na rukav vlastite koulje gotovo da je iznenaen to vidi traper umjesto v
ojniki zelenog. Podsjea ga da to nije Operacija Feniks, ve Operacija Kondor i da to
nisu bambusom obrasle planine Prvog korpusa, ve planinske doline Sinaloe bogate
makom.
A usjevi nisu ria, to je opijum.
Art uje vup-vup-vup, mukli bas elise helikoptera i pogleda prema gore. Kao i mnog
e deke koji su bili u Vijetnamu, taj zvuk ga podsjea. Da, ali na to? - pita se, zat
im zakljuuje da je neke uspomene bolje pokopati.
Helikopteri i avioni krue u visini kao strvinari. Avioni zaprauju; helikopteri tite
avione od povremene vatre iz AK-47 koju ispaljuju preostali gomerosi - uzgajivai
opijuma - koji se jo ele boriti. Art vrlo dobro zna da precizna vatra iz AK-a moe
oboriti helikopter. Pogodi ga u repnu elisu pa e spiralno pasti kao slomljena igr
aka na djejem roendanu. Pogodi pilota i ah... Do sada su imali sree i nijedan heliko
pter nije pogoen. Gomerosi su ili loi strijelci ili pak nisu nauili pucati na helik
optere.
Tehniki, svi su avioni meksiki - slubeno, Kondor je meksika predstava, zdruena operac
ija Devetog vojnikog korpusa i drave Sinaloe, ali avione je kupila i platila DEA3
i njima upravljaju piloti pod ugovorom s DEA-om, veinom bivi namjetenici CIA-e iz s
tare jugoistonoazijske postave. Ima tu neke sone ironije, razmilja Keller - deki iz
Air Americe4 koji su nekad prevozili heroin za tajlandske vojne diktatore sada h
erbicidima zaprauju meksiki opijum.
DEA je htjela upotrijebiti Agent Orange5, ali Meksikanci su to sprijeili. Stoga k
ao zamjenu koriste novu smjesu, 24-D, s kojom se Meksikanci uglavnom slau. Keller
se smijulji: slau se zato to je gomerosi ve koriste za unitavanje korova oko polja
makova.
Tako je uspostavljena izravna isporuka.
3 DEA - Drug Enforcement Administration. Odjel za borbu protiv droge pri Minista
rstvu pravosua SAD-a.
4 Air America - zrana kompanija u tajnom vlasnitvu CIA-e od 1950. do 1976.
5 Agent Orange - popularni naziv za jaki herbicid koji je amerika vojska koristil
a u Vijetnamskom ratu.
I >.i. misli A11, li > n' meksika i>| hi acija. Mi A inu i ka ih i smo I u dolje
sumo kao "savjetnici", kao i u Vijetnamu. Samo u drugaijim dresovima.
Ameriki Rat protiv droge otvorio je frontu u Meksiku. Sada se deset tisua meksikih
vojnika probija kroz dolinu pokraj grada Badiraguata, podupirui eskadrone Gradske
pravosudne savezne policije6, poznatije k:\ofederales, a prati ih desetak savje
tnika DEA-e kao to je Art. Veina vojnika su pjeaci; ostali su na konjima, kao vaque
rosi koji gone stoku ispred sebe. Nareenja su im jednostavna: otrujte polja makov
a i spalite ostatke, raznesite gomerose kao suho lie u oluji. Unitite izvor heroina
ovdje u sinaloanskim planinama u zapadnom Meksiku.
Sierra Occidental ima najpovoljniju kombinaciju visine, padalina i slanosti tla
u zapadnoj hemisferi za uzgoj Papavera somniferuma, maka iz kojeg se dobiva opij
um koji se u konanici prerauje u meksiko blato, jeftin, sme, jak heroin koji preplav
ljuje ulice amerikih gradova.
Operacija Kondor, razmilja Art.
Nitko na meksikom nebu vie od ezdeset godina nije vidio ivog kondora, dulje nego u S
AD-u. No svaka operacija treba ime, u suprotnom ne vjerujemo da se dogaa, stoga j
e to Kondor.
Art je proitao neto o toj ptici. To je (bila je) najvea ptica grabljivica, iako opi
s malo zavarava, jer ona strvinarenje pretpostavlja lovu. Veliki kondor, nauio je
Art, moe ugrabiti manjeg jelena; ali ono to mu se puno vie svia je da prije njega n
eto drugo ubije jelena, tako da se ptica jednostavno obrui i odnese ga.
Mi smo grabljivci mrtvih.
Operacija Kondor.
Jo jedan odbljesak iz Vijetnama.
Smrt s neba.
I evo me, ponovno zguren u grmlju, tresem se na vlanoj planinskoj hladnoi, postavl
jam zasjede.
Ponovno.
Osim to sada meta nije neki pripadnik Vijetkonga na povratku u svoje selo, ve je t
o stari Don Pedro Aviles, narkobos u Sinaloi, El Patron glavom. Don Pedro ve pola
stoljea izvozi opijum iz ovih planina,
6 MJFP - Municipal Judicial Federal Police.
poeo je i pi i je negoli n I '>ugsy Siegi'l stigao o\ amo s Virgin>n i I I ili ka
o prirepkom ela bi ucsistio trajan izvor heroina maliji sa Zapadne obale.
Siegel je sklopio sporazum s mladim Don Pedrom Avilesom, koji je tu polugu iskor
istio da od sebe uini patrona, efa, i taj status je odrao do dananjih dana. No starc
u je mo u posljednje vrijeme poela izmicati kad su neki mladi i poduzetni poeli u p
itanje dovoditi njegov autoritet. Zakon prirode, pretpostavlja Art - mladi lavov
i na kraju napadaju stare. Vie od jedne noi u njegovoj hotelskoj sobi u Culiacnu Ar
ta je budnim drao zvuk vatre iz strojnica na ulicama, u posljednje vrijeme toliko
uobiajen da je grad dobio nadimak Mali Chicago.
No nakon dananjeg dana moda im nee ostati nita zbog ega bi se borili.
Uhiti starog Don Pedra i zavri tu priu.
I uini od sebe zvijezdu, razmilja uz lagan osjeaj krivnje.
Art duboko vjeruje u Rat protiv droge. Odrastajui u Barrio Loganu u San Diegu iz
prve je ruke vidio to heroin ini okolini, osobito onoj siromanoj. Zato se podsjea da
je tu rije o ienju ulica od droge, a ne o napretku u karijeri.
No istina u svemu tome je da e, ako si onaj koji e sruiti starog Don Pedra Avilesa,
izgraditi karijeru.
Sto, dodue, znai proboj prema vrhu.
DEA je nova organizacija, postoji jedva dvije godine. Kad je Richard Nixon objav
io Rat protiv droge, trebali su mu vojnici koji e se u njemu boriti. Veina novih r
egruta stigla je iz starog Ureda za narkotike i opasne droge; mnogo ih je stiglo
iz raznih policijskih odjela iz cijele zemlje, ali nemalo njih mobiliziranih u
poetne postave u DEA-i stiglo je iz Kompanije7.
Art je bio jedan od tih kompanijskih kauboja.
Tako policijski tipovi nazivaju bilo koga tko je doao iz CIA-e. Likovi koji provo
de zakon ne vole tajnovite tipove i nemaju povjerenja u njih.
Ne bi trebalo biti tako, misli Art. To je u osnovi ista funkcija - obavjetajno po
vezivanje. Pronae svoje podruje, obrauje ga, vodi ga
7 Rijeju "Kompanija" nerijetko se oznaava CIA (Central Intelligence Agency, a
merika Sredinja obavjetajna sluba).
i i ii ),i upaS puma oluvjcta|iinn podacima koje li doslav ljaju. Velika 1.1, lik
a izmeu njegova novog posla i njegova slarog posla jc u tome ila u prijanjem svoje
mete uhiuje, a u novom ih jednostavno ubija.
()peraeija Feniks, programirano eliminiranje vijetkongovske infra-si i ukture.
A rt nije previe sudjelovao u stvarnom "mokrom poslu"8. Njegov zadatak tamo u Vij
etnamu bio je prikupljanje sirovih podataka i njihova analiza. Ostali momci, ugl
avnom iz specijalnih postrojbi koje je unajmila Kompanija, izlazili su na teren
i postupali prema Artovim obavijestima.
Uglavnom su izlazili nou, sjea se Art. Ponekad ih nije bilo danima, a zatim bi se
vraali u bazu u sitnim jutarnjim satima, napaljeni Dexe-rinom. Potom bi nestajali
u svojoj cugi i drogi i povremeno spavali danima; nakon toga bi izlazili i ponov
o obavljali istu stvar.
Art je samo nekoliko puta izlazio s njima, nakon to bi njegovi dounici dostavili o
bavijest o prisutnosti velike grupe kadrova koncentriranih na odreenom podruju. Po
tom bi zajedno sa specijalcima krenuo u postavljanje none zasjede.
Nije mu se to previe svialo. U veini sluajeva bio je nasmrt prestraen, ali obavljao j
e svoj posao, povlaio je okida, uvao je lea svojim dekima, izlazio iv sa svim udovima
na svom mjestu i netaknute psihe. Vidio je mnogo sranja koja bi htio da moe zabor
aviti.
Moram ivjeti s injenicom, razmilja Art, da sam ispisivao neija imena na komad papira
i da sam na taj nain potpisivao njihove smrtne presude. Nakon toga, rije je o pro
nalaenju naina kako asno ivjeti u neasnom svijetu.
Ali taj jebeni rat.
Taj prokleti, jebeno odvratan rat.
Kao i mnogi, na televiziji je vidio posljednje helikoptere kako se diu sa sajgons
kih krovova. Kao i mnogi veterani, izaao je i nasmrt se opio te noi, a kada je sti
gla ponuda da se prebaci u novu DEA-u, objeruke ju je prihvatio.
Prvo je o tome porazgovarao s Althie.
8 Izvorno wet work - u poetku eufemizam za ubojstvo ili smaknue koje su provodile
vladine agencije, u dananje vrijeme odnosi se na razne tajne akcije koje podupire
Vlada.
"Mo/il je to rat u ki)|i'iii sr vrijedi hoiili", rekao je svojoj eni. "Moda je to r
al koji sl\ai no ino/crno dobili."
A sada, ra/milja Art dok sjedi i eka Don Pedia da se pojavi, moda smo blizu tom cil
ju.
Noge ga bole od nepominog sjedenja, ali ne mie se. Nauio je to u Vijetnamu. Meksika
nci razmjeteni u grmlju oko njega jednako su disciplinirani - dvadeset specijalni
h agenata iz DFS-a, naoruani uzijima i odjeveni u maskirne uniforme.
To Barrera je u odijelu.
ak i ovdje u visokom grmlju guvernerov specijalni pomonik nosi crno dizajnersko od
ijelo, bijelu koulju na kopanje, crnu konu kravatu. Izgleda leerno i ozbiljno, prizo
r mukog latino dostojanstva.
Podsjea na one idole s matineja sa starim filmovima iz etrdesetih, misli Art. Crna
kosa zalizana unatrag, tanki brkovi, usko, pristalo lice s jagodicama koje kao
da su isklesane iz granita.
Oi crne poput noi bez mjeseine.
Slubeno, Miguel ngel Barrera je murjak, dravni policajac Sinaloe, tjelesni uvar guve
rnera drave, Manuela Sncheza Cerra. Neslubeno, Barrera vue konce, on je guvernerov p
rvi ovjek. A s obzirom na to da je Kondor tehniki dravna operacija Sinaloe, Barrera
je onaj koji doista upravlja predstavom.
I mnome, misli Art. Ako zaista elim poteno priznati, To Barrera upravlja i mnome.
Dvanaest tjedana obuke u DEA-i nisu bili naroito naporni. Fiziki trening bio je ka
o lahor - Art je bez problema mogao optrati stazu od pet kilometara i odigrati koa
rku, a satovi samoobrane bili su priprosti u usporedbi s Langleyjemy. Instruktor
i su traili samo da se hrvu i boksaju, a Art je kao klinac bio trei na Zlatnoj ruk
avici San Diega.
Bio je osrednji poluteka s dobrom tehnikom, ali sporih ruku. Spoznao je bolnu isti
nu da se brzina ne moe nauiti. Bio je dovoljno dobar jedino za napredak do viih raz
ina na kojima moe dobiti prave batine. Ali pokazao je da ih moe podnijeti, a to je
, kao klincu mjeancu, bila njegova propusnica u kvartu. Meksikanci koji vole borb
u vie potuju ono to borac moe podnijeti nego ono to moe udijeliti.
9 Langley - sjedite CIA-e.
A Ai I |r mogao podnijeli.
Nakon sio je poeo hoksali, klinci Meksikanci uglavnom su ga ostavljali na miru. C
ak su ga se i bande klonile.
Na treninzima DEA-e shvatio je, dodue, da u ringu treba biti su/dran prema protivn
icima. Nije imalo svrhe nekoga izmlatiti i od njega stvoriti neprijatelja samo d
a bi se pravio vaan.
Teajevi u vezi s procedurom provoenja zakona bili su tei, ali ih je uspjeno proao, a
obuka o drogama bila je prilino lagana. Pitanja su bila: Moete li prepoznati marih
uanu? Moete li prepoznati heroin? \ 11 se odupro porivu da odgovori kako to uvije
k moe kod kue.
.Sljedea kunja kojoj se odupro bila je da zavri kao najbolji na teaju. Mogao je, zna
o je daje mogao, ali odluio je letjeti ispod dometa radara. Deki koji provode zako
n ve su osjetili da kompanijski tipovi neovlateno ulaze na njihovo podruje, stoga j
e bilo bolje kretati se polako.
Zato je malo popustio na fizikom treningu, utio u uionici, ispustio neka pitanja na
testovima. Uinio je dovoljno da bude dobar, da proe, ali ne dovoljno da blista. M
alo je tee bilo ostati oputen na praktinoj nastavi. Obuka nadziranja? Stara stvar.
Skrivene kamere, mikrofoni, prislukivai? Mogao ih je instalirati u snu. Tajni sast
anci, tajna mjesta, javna mjesta, uspostava izvora podataka, ispitivanje sumnjiv
ih, prikupljanje obavjetajnih podataka, analiza podataka? Mogao je predavati sve
te predmete.
Drao je jezik za zubima, diplomirao i postao specijalni agent DEA-e. Dali su mu d
va tjedna odmora i poslali ga ravno u Meksiko.
Ravno u Culiacan.
Glavni grad trgovine drogom na zapadnoj hemisferi. Grad trnica opijuma. Utroba zv
ijeri.
Njegov novi ef prijateljski ga je pozdravio. Tim Taylor, RAC10 u Culiacanu ve je p
rozreo Artov oklop i vidio iza prozirne zavjese. ak nije niti pogledao u dosje. A
rt je sjedio prekoputa njegova radnog stola, a tip je rekao: "Vijetnam?"
"Aha."
10 RAC - Resident Agent in Charge - nadleni agent u mjestu boravka, ujedno i n
ajvie rangirani agent u stranoj zemlji.
'"I bl/am piogiam pai ilil. ai. ijc'. .."
"Aha." Uhi/ani program pacifikacije, po/nal i pod na/ivom ( )pcracija Feniks. St
ari vic ka/e da su mnogi deki pacificirani u urbi.
"CIA", izgovorio je Taylor, 'lb nije bilo pitanje, bila je to tvrdnja.
Pitanje ili tvrdnja, Art nije odgovorio. Znao je podatke o Tayloru -bio je to st
ari frajer iz BNDD-a11 koji je proivio teke dane na malom proraunu. Sada kad su dro
ge postale prioritet, nije elio svoju teko steenu imovinu prepustiti skupini novih
klinaca u kvartu.
"Zna to mi se ne svia kod vas kompanijskih kauboja?" upita Taylor.
"Ne, to?"
"Vi niste murjaci", ree Taylor. "Vi ste ubojice."
A jebi se i ti, pomislio je Art. No drao je jezik za zubima. vrsto ih je stegnuo d
ok se Taylor uputao u predavanje kako od Arta ne eli sluati nikakva kaubojska sranj
a. Kako su oni ovdje "tim" i da e za Arta biti bolje da bude "timski igra" i "igra
po pravilima."
Art bi bio sretan da bude timski igra kad bi mu dopustili da ue u ekipu. To ne znai
da se Art zbog toga previe brinuo. Kad odraste u barrijun kao sin anglosaksonskog
oca i majke Meksikanke, ne igra ni u ijoj ekipi.
Artov je otac bio poslovan ovjek iz San Diega koji je zaveo meksiku djevojku dok j
e bio na odmoru u Mazatlanu. (Art je esto mislio kako je smijeno daje zaet, iako ne
i roen, u Sinaloi.) Art stariji odluio je ispravno postupiti pa se oenio djevojkom
- nije to bila prebolna opcija s obzirom da je bila ludo lijepa; Art je svoj do
bar izgled naslijedio s majine strane. Njegov ju je otac doveo natrag u SAD, gdje
je shvatio da je ona poput mnogih stvari koje ti se pruaju na odmoru u Meksiku -
puno je bolje izgledala na mjeseinom obasjanoj plai u Mazatlanu nego ispod hladno
g anglosaksonskog svjetla amerike svakodnevice.
Art stariji napustio ju je kad je Artu bilo priblino godinu dana. Nije htjela odb
aciti jedinu prednost koju je njezin sin imao u ivotu -ameriko dravljanstvo - stoga
je otila ivjeti kod nekih daljih roaka u Barrio Loganu. Art je znao tko je njegov
otac - ponekad bi sjedio u
11 BNDD - Bureau of Narcotics and Dangerous Dmgs - odjel za borbu protiv narkoti
ka i opasnih droga. Prethodnik DEA-e.
12 Barrio - u SAD-u, gradska etvrt u kojoj se govori panjolski.
nulom patku n l 'lui ( rosbv i gledao visoke staklene /grade u centru, .umiljajui
kako ula/i u jednu od njih da bi se sastao s ocem.
Ali nije.
Art stariji slao je ekove - redovito u poetku, a zatim povremeno -a povremeno bi d
obivao i napadaje roditeljske potrebe ili krivnje pa In se pojavio da Arta odved
e na veeru ili na utakmicu Padresa.13 No vrijeme koje su otac i sin provodili zaj
edno bilo je grozno i usiljeno, a kad je Art stigao do prvog srednje, posjeti su
zauvijek prestali.
I novac je presuio.
Sedamnaestogodinjem Artu zbog toga nije bilo nimalo lako otii u centar grada, umari
rati u jednu od onih visokih staklenih zgrada, dugim kt rakom ui u ured svog oca,
poloiti papir s rezultatima koje je postigao na SAT14 ispitu i pismo o primitku n
a sveuilite UCLA-u na njegov radni siol i rei: "Nemoj poludjeti. Jedino to trebam od
tebe je ek."
Dobio ga je.
Jedanput na godinu u etiri godine. Dobio je i lekciju: SSS. Sada si sam.
A to je bila dobra lekcija jer ga je DEA upravo bacila u Culiacan, doslovno samo
g samcatog. "Samo promatraj zemlju", rekao mu je Taylor na poetku govora prepunog
klieja medu koje su se ubrajali i "Ne smije se bojati uprljati ruke", "Samo polak
o" i, bez zezancije, "Ne pripremiti se znai pripremiti se za propast".
Na kraju je jo samo nedostajalo: "Idi radi i tko te jebe", jer na to se sve svodi
lo. Taylor i policijski tipovi potpuno su ga izolirali, tajili su mu informacije
, nisu ga upoznavali s vezama, potpuno su ga iskljuili sa sastanaka s lokalnim me
ksikim murjacima, nisu ga ukljuivali u jutarnja sranja uz kavu i krafne ili u pred
veernja ispijanja piva na kojima su se razmjenjivale najvanije informacije.
Sjebali su ga odmah, u korijenu.
Lokalni Meksikanci nisu htjeli s njim razgovarati jer je kao Jenki15 u Culiacanu
mogao biti ili diler droge ili nark1'1. Nije bio diler droge jer
13 San Diego Padres - bejzbolska momad.
14 SAT Reasoning Test - bivi Scholastic Aptitude Test - ameriki standardizirani te
st koji srednjokolci polau umjesto prijemnog ispita za fakultet.
15 Yanqui - meksiki naziv za Amerikanca.
16 Nare - naziv za policajca koji se bori protiv droge.
nila iiiji.- kupovao (Tayloi ne bi odvojio nimalo novca; ni|c lilio ila Alt zajeb
e bilo to to je ve bilo uhodano), /nai morao je biti nark.
Policija Culiacna nije /.cijela imati nita s njim jer je on bio Jenki nark koji tr
eba ostati kod kue i gledati svoja posla, a osim toga, veina ih je ionako bila na
platnoj listi Don Pedra Avilesa. Dravni policajci Sinaloe nisu s njim htjeli imat
i posla iz istih razloga, uz dodatni, osnovni razlog: ako Kellerova vlastita DEA
ne eli raditi s njim; zato bi oni?
A ni tim nije radio puno bolje.
DEA ve dvije godine pritie meksiku Vladu ne bi li je natjerala da krene protiv gomer
osa. Agenti bi donosili dokaze - fotografije, vrpce, svjedoke - a od federalesa
bi dobili samo obeanje da e se smjesta pokrenuti. Ne bi se pokrenuli, samo bi im r
ekli: "Ovo je Meksiko, senores. Za te stvari treba vremena."
Dok bi dokazi hlapjeli, svjedoci se uplaili, a federalesi zamijenili poloaje zbog e
ga bi Amerikanci morali poeti sve ispoetka, s drugim saveznim murjakom koji bi im
rekao da mu donesu vrste dokaze, dovedu svjedoke. Kada bi to napokon uinili, pogle
dao bi ih s nevjerojatnim prezirom i rekao: "Senores, ovo je Meksiko. Za te stva
ri treba vremena."
Dok je heroin kao proljetni otopljeni mulj s brda tekao u Culiacn, mladi gomerosi
su se noima borili s Don Pedrovim snagama, sve dok grad Artu nije poeo odzvanjati
kao Danang ili Sajgon, samo s puno vie pucnjave.
No za noi Art bi leao na krevetu u svojoj hotelskoj sobi, pio jeftin viski, moda gle
dao nogometnu utakmicu ili boksaki me na TV-u, ljut i alei sam sebe.
I nedostajala mu je Althie.
Boe, kako mu je nedostajala Althie.
Altheu Patterson upoznao je na svojoj zadnjoj godini, predstavljajui se otrcanim
rijeima: "Nismo li mi na istim vjebama iz Politikih?"
Visoka, vitka i plava, Althea je bila vie uglata nego zavojita: nos joj je bio du
g i kukast, usta malo prevelika, a oi su joj bile malo previe udubljene da bi se m
ogla smatrati klasinom ljepoticom, ali bila je prekrasna.
I i'tiinctna zapravo bili su na istini vjebama i/ Politikih, i on bi jc sluao kako
govori na nastavi. Svoja stajalita (malo Ijevija od Hmme (lolinan") obrazlagala bi
vatreno, a to gaje takoer napaljivalo.
I tako su izali na pizzu, a zatim otili u njezin stan u Westwoodu. ()na je priprem
ila cspresso i onda su razgovarali. Saznao je daje bogata |cvojka iz. Santa Barba
re, obitelj joj ine starokalifornijski bogatai, a otac joj je velika faca u Demokr
atskoj stranci Kalifornije.
Njoj je on bio ludo zgodan, s tim busenom crne kose koji mu je padao pieko ela, t
im neravnim slomljenim nosom koji gaje spaavao od toga da bude slatki deko, i s pr
itajenom inteligencijom koja je klinca iz barrija dovela do UCLA-a. Bilo je tu i
jo neega - osamljenosti, ranjivosti, boli, granice gnjeva. Sve gaje to inilo neodo
ljivim.
Zavrili su u krevetu, a on ju je u postkoitalnoj tami upitao: "Dakle, jesi li sad
a odradila jo jednu stavku sa svojeg liberalnog popisa?"
"Koju stavku?"
"Pa, spavala si sa picom1*."
Nekoliko je sekundi razmiljala, a zatim odgovorila: "Vidi, uvijek sam mislila da s
e spic odnosi na Portorikanca. Ono to na popisu mogu prekriiti je spavanje s Meksi
kancem."
"Zapravo," rekao je, "ja sam samo napola Meksikanac."
"Dobro, zaboga, Art", rekla je "Kakva onda korist od tebe?!"
Althea je bila iznimka u Artovoj doktrini o SSS-u, podmukli uljez u samodostatno
st koja je ve bila duboko usaena u njemu prije nego to ju je upoznao. Tajnovitost m
u je ve bila navika, zatitni zid koji je kao dijete paljivo podigao oko sebe. Prije
nego to se zaljubio u Althie imao je dodatnu prednost iz strune obuke iz discipli
ne mentalne kompartmentalizacije19.
Kompanijini lovci na talente uoili su ga na drugoj godini i ubrali ga kao plod s
najniih grana voke.
Njegov profesor iz meunarodnih odnosa, kubanski imigrant odveo ga je na kavu, zat
im ga poeo savjetovati koje predmete da uzme, koje jezike da studira. Profesor Os
una odveo ga je kui na veeru, uio ga
17 Emma Goldman (1869.-1940.), poznata anarhistica.
18 Spic - uvredljiv izraz za osobu hispanskog porijekla.
19 Mentalna kompartmentalizacija - podijeljenost raznih podruja mozga u razne mod
ule - ladice.
k ai la ila upi il i i|ii >i ki >|ii \ 11 ii 11, ki i|i' \ i m ula i/al km e s i
i i ir-, ak i s ki >|i >m enom da i/.la/i. ( Profesor ()suna jo volio Altlicu. "(
)na jo savrena za tobo", rekao jo. "Profinjuje te.")
Bilo je to vie zavoenje nego regrutiranje.
Arta nije bilo teko zavesti.
Imaju nos za tipove poput mene, poslije je razmiljao Art. Izgubljene, osamljene,
bikulturalne izrode koji potjeu iz dva razliita svijeta, a ne pripadaju nijednome.
A ti si bio savren za njih - pametan, ovrsnuo na ulici, ambiciozan. Izgledao si k
ao bijelac, ali si se borio kao tamnoputi. Sve to ti je trebalo bila je glazura i
oni su ti je dali.
Zatim su stigli mali zadaci: "Arturo, u posjet dolazi bolivijski profesor. Moe li
mu pokazati grad?" Jo nekoliko takvih, zatim: "Arturo, to bi dr. Echeverra volio ra
diti u slobodno vrijeme? Pije li? Voli li djevojke? Ne? Moda deke?" Zatim: "Arturo
, ako profesor Mndez bude htio malo marihuane, moe li mu nabaviti?" "Arturo, moe li m
i rei s kim na prijatelj, uvaeni pjesnik, razgovara na telefon?" "Arturo, ovo je pr
isluna naprava. Ako bi je mogao podmetnuti u njegovu sobu..."
Art je sve to obavio da nije trepnuo i sve je obavio dobro.
Uruili su mu diplomu i kartu za Langley praktiki u isto vrijeme. Objasniti to Alth
ie bio je zanimljiv zadatak. "Mogu ti na neki nain rei, ali stvarno ne mogu", bilo
je najbolje to je mogao izvesti. Nije bila glupa; shvatila je.
"Boksanje", rekla mu je, "To je savrena metafora za tebe."
"Kako to misli?"
"Umjetnost da se stvari zadre, izvan sebe", rekla je. "U tome si zaista vjet. Nita
ne dopire do tebe."
To nije istina, pomislio je Art. Ti dopire do mene.
Vjenali su se nekoliko tjedana prije nego to je otplovio u Vijetnam. Pisao bi joj
duga osjeajna pisma u kojima nikad nije bilo niega o onom to je zaista radio. Promi
jenio se kad se vratio kui, mislila je; naravno da jest, kako ne bi? No jednostra
nost koja je oduvijek postojala sada se pojaala. U trenutku bi postavio kilometre
emocionalne udaljenosti izmeu sebe i nje, istodobno poriui da to ini. Potom bi se p
onovo pretvarao u onog njenog, zaljubljenog mukarca kojeg je zavoljela.
Osjetila je olakanje kad je rekao da razmilja o promjeni posla. Oduevio se novom DE
A-om; mislio je da bi tamo stvarno mogao
iiihi i u si 11 ki )i i si u i. ( )h i abi 11 a ga je tla pi i liv al i ih iv i
posan, iako je to /naeilo da ee otii na nova tri mjeseca i iako je to znailo da e d
oi kuci uk na toliko da ona ostane u drugom stanju te zatim ponovo otii, ova| put
u Meksiko.
I'isao joj je duga osjeajna pisma iz Meksika u kojima nikad nije bilo niega o onom
to je zaista radio. Jer ne radim nita, pisao joj je.
Apsolutno i prokleto nita, osim to alim samog sebe.
()nda digni guzicu i uini neto, otpisivala je ona. Ili odustani i vrati ni i se. Z
nam da ti Tatica u sekundi moe nai posao u senatorovoj Ju/bi, samo zucni.
A rt nije zucnuo.
()no to je uinio bilo je da je digao guzicu i otiao vidjeti sveca.
Svatko u Sinaloi zna legendu o Santu Jesusu Malverdeu. Bio je banito, smioni pljak
a, junak siromah koji je vraao siromasima, Kobin Hood iz Sinaloe. Srea ga je napust
ila 1909. i federalesi su ga objesili na vjeala tono na drugoj strani ulice od mje
sta na kojemu je sada kapelica.
Grob je nastao spontano. U poetku neto cvijea, zatim slika, pa kuica od grubo ispilj
enih dasaka koju su nou postavili siromasi. ( ak je se ni policija nije usuivala s
ruiti jer se proirila legenda da u kapeli obitava Malverdeova dua. I da ako doe onamo
i moli, zapali svijeu i da mandu - sveto obeanje - Jess Malverde moe te i hoe nagradi
milou.
Obdariti te dobrom etvom, zatititi od neprijatelja, izlijeiti od bolesti.
Poruke zahvalnosti koje potanko opisuju milosti koje je Malverde podario, urezan
e su u zidove: izlijeeno bolesno dijete, udom pristigao novac za stanarinu, izbjeg
nuto uhienje, odbaena presuda, mojado20 se sretno vratio iz El Nortea, izbjegnuto
ubojstvo, osveeno ubojstvo.
Art je otiao do kapelice. Mislio je daje to dobro mjesto za poetak. Odetao je iz ho
tela, strpljivo ekao u redu s ostalim hodoasnicima i na kraju uao.
20 Mojado - meksiki "gastarbajter" koji odlazi trbuhom za kruhom "na sjever" - na
jee u SAD, ali i u sjevernije dijelove Meksika, gdje je hladnije i vlanije (stoje pr
avo znaenje rijei "mojado").
Ve oil prije navikao je na svece. Majka ga je redovito vukla u Nau (iospu od (iuae
lalupea u Barrio Loganu, u kojoj je pohaao satove vjeronauka, dobio prvu priest, b
io krizman. Molio se svecima, palio svijee pod kipovima svetaca, kao dijete sjedi
o je i gledao slike svetaca.
Zapravo, Art je bio prilino revan katolik, ak i na studiju. U Vijetnamu je u poetku
redovito iao na priest, ali njegova je pobonost oslabjela i prestao je odlaziti na
ispovijed. Bilo je to neto kao: Oprosti mi, Oe, jer sam grijeio; Oprosti mi, Oe, je
r sam grijeio; Oprosti mi, Oe, jer sam - ah, jebe sve to, koja je svrha? Svaki dan
odreujem ljude za smrt, svaki drugi tjedan ih ubijam sam. Ne elim sada ui i rei ti d
a to vie neu uiniti, jer to je na rasporedu, redovito kao misa.
Sal Scachi, jedan od specijalaca, iao je na misu svake nedjelje kad vani nije ubi
jao ljude. Art se znao uditi kako ga zamjetna koliina licemjerja nije uzbuivala. Je
dne pijane noi ak su o tome i razgovarali, Art i taj talijanski frajer iz New York
a.
"Ne smeta mi", rekao je Scachi. "Ne bi trebalo ni tebe. Vijetkongovci ionako ne
vjeruju u Boga pa 'ko ih jebe."
Upali su u vatrenu raspravu, Art zapanjen to je Scachi zaista mislio da "obavljaj
u Boju dunost" ubijajui Vijetkongovce. Komunisti su ateisti, ponovio je Scachi. Oni
ele unititi Crkvu. Ovo to radimo, objasnio je, obrana je Crkve i nije grijeh, nego
dunost.
Posegnuo je ispod koulje i pokazao Artu medaljon sa svetim Antunom koji je nosio
oko vrata na laniu.
"Svetac me uva", objasnio je "Trebao bi si i ti nabaviti jednog."
Art si nije nabavio sveca.
Sada u Culiacanu, stajao je i zurio u Santo Jesiis Malverdeove oi od zada. Sveeva
gipsana koa bila je blistavo bijela, njegovi brkovi intenzivno crni, a dreavi crve
ni krug oko njegova vrata naslikan je kako bi hodoasnika podsjetio da je svetac,
kao i svi najbolji sveci, bio muen.
Santo Jesus umro je zbog naih grijeha.
"Pa", Art ree kipu, "to god da ti radi, to uspijeva, a to god da ja radim, ne uspije
va, dakle..."
Art izvede ritual mande: klekne, zapali svijeu i ostavi novanicu od dvadeset dolar
a. Neka ide k vragu.
"I'omo/i ini ih' li- sudim. Sanio Jess", proape na panjolskom. "|.o\c ima jo. Dat cu
je siromasima."
Na pulti i/ kapelice natrag prema hotelu A rt je susreo Adna Barreru.
A11 |c bezbroj puta prolazio pokraj sportske dvorane. Htio ju je pogledati i/mit
ra, ali nikad nije, no te veeri unutra se skupila prilino velika Hi upa ljudi pa j
e uao i stajao u prikrajku.
Ailanu je tada bilo jedva dvadeset. Nizak, gotovo siuan, njene Urade. Duga crna kos
a zaeljana unatrag, dizajnerske traperice, tenisice Nike i ljubiasta polo-majica. S
kupa odjea za taj barrio. Otmjena odjea, oStrotiman klinac - Art je to uoio otprve.
Adn Barrera jednostavno jc izgledao kao daje uvijek znao to se dogaa.
Art gaje procijenio na 160, moda 165 centimetara visine, ali klinac koji je staja
o pokraj njega sigurno je dosezao 185.1 jake je grae. iroka prsa, sputena ramena, m
rav. Ne bi se reklo da su braa osim po licima. Jedno lice na dva razliita tijela -
duboke crne oi, koa boje bijele kave, vie nalik na panjolce nego na Indijance.
Stajali su na rubu ringa i gledali onesvijetenog boksaa. Drugi boksa stajao je u ri
ngu. Klinac, zaista, svakako jo tinejder, ali tijelo mu je izgledalo kao da je isk
lesano iz ivog kamena. A imao je oi - Art je takve ve vidio u ringu - s pogledom roe
nog ubojice. Samo to je sada izgledao zbunjen i kao da ga mui lagani osjeaj krivnje
.
Art je odmah shvatio. Boksa je upravo nokautirao sparing-partnera i sada nema s k
ime vjebati. Dvojica brae njegovi su menaderi. To je esta pojava u svakom meksikom ba
rriju. Siromana djeca iz barrija imala su samo dva puta za izlazak - drogu ili bo
ks. Klinac je bio u usponu, odvaja se od gomile, a Mutt i Jeff21 iz srednjeg slo
ja bili su mu menaderi.
Nii se mladi osvrtao po publici da nae nekoga tko bi uao u ring i odradio nekoliko r
undi. Mnogi od njih odjednom su nali neto vrlo zanimljivo na vrcima svojih cipela.
Art nije.
Uhvatio je pogled niskoga momka. "Tko si ti?" upita klinac.
21 Mutt i Jeff - dva komina lika iz stripova.
Njegov brat je pogledao A11 a i i ekao: "Jen k i nai L" /a I im se osvrnuo po pu
blici, pa Artu u lice strusio: "/'I ctc al dcmoiiio, pivujlor!" Zapravo: "Goni s
e odavde, pederu." Art mu je istog trenutka odbrusio: "Pela las nalgas, perra."
Gurni si ga u guzicu, kujo.
Iznenadilo ih je to to je reenicu izgovorio frajer koji je izgledao vrlo bijel. Mra
vi se brat poeo probijati kroz skupinu da skoi na Arta, ali manji ga je brat zgrab
io za lakat i neto mu apnuo. Vii se brat nasmijao, a nii obratio Artu na engleskom:
"Nekako si prave veliine. Hoe odraditi nekoliko rundi s njim?"
"On je dijete", odgovori Art.
"On se zna brinuti za sebe", ree nii brat. "Ustvari, on se moe pobrinuti i za tebe.
"
Art se nasmije.
"Boksa?" pritiskao je klinac.
"Nekad jesam", ree Art "Pomalo."
"Pa, hajde ui, Jenki", ree klinac. "Nai emo ti nekakve rukavice."
Art nije prihvatio izazov zbog maizma. Mogao je sa smijehom odbiti. No boksanje j
e sveta stvar u Meksiku, a kad te ljudi kojima se mjesecima nastoji pribliiti pozo
vu u svoju crkvu, onda ode.
"Dakle, s kim se borim?" upitao je jednog iz publike dok su mu bandairali ruke i
navlaili rukavice.
"S El Leoncitom iz Culiacana", ponosno odgovori ovjek. "Malim lavom iz Culiacana.
Jednog dana bit e prvak svijeta."
Art ue u sredite ringa.
"Budi njean sa mnom", ree "Ja sam star ovjek." Dodirnuli su se rukavicama.
Ne pokuavaj pobijediti, ree Art sam sebi. Budi njean s klincem. Ovdje si da usposta
vi prijateljstva.
Deset sekundi poslije Art se smijao vlastitim pretenzijama. Zapravo, smijati se
uspijevao tek izmeu udaraca koje je primao. Ne bi mogao biti manje djelotvoran, r
ee Art sam sebi, taman da si omotan spojnicama za telefonske ice. Mislim da se ne
treba brinuti zbog pobjede.
Moda bi se trebao pobrinuti da ostane iv, rekao je sam sebi deset sekundi nakon tog
a. Brzina ruku toga klinca bila je zastraujua. Art
>'llk 111n mli \ iio odakle mili mlaiei sli/u, nije ih pokuao blokirati, Ilije p> '
kusao kontrirali.
Ali mora pokuati.
/boi', potovanja.
/alo jc udario desnim direktom nakon lijevog, a zauzvrat je pokupio V' Hiihinaci
ju od tri opaka udarca. Bum-bum-bum. Kao da ivi unutar i> In-uih timpana, pomislio
je Art povlaei se.
I osa zamisao.
k I i nac se obruio, dva puta munjevito udario, a zatim zadao direktan udaiac u l
ice, pa ako Artov nos nije bio slomljen, bio je vraki blizu lome. ()brisao je krv
s nosa, pokrio se i veinu od serije udaraca primao po rukavicama, dok klinac nij
e promijenio taktiku i spustio se prema ilolje, sdesna se i slijeva zabadajui u A
rtova rebra.
inilo se daje proao sat vremena kad se oglasilo zvono i Art otiao do svog stolca.
Veliki se brat odmah stvorio kraj njega. "Je 1' ti bilo dosta, pi-i aflorV
Osim to ovaj put "pederu" nije zvualo tako neprijateljski.
Art je odgovorio prijateljskim tonom. "Samo uzimam zraka, kujo."
Zrak je izbijen iz njega nakon pet sekundi u drugoj rundi. Opaki lijevi kroe u je
tra bacio je Arta na jedno koljeno. Pognuo je glavu, a krv i znoj kapali su mu s
nosa. Hvatao je zrak, kutovima suznih oiju \ ulio je ljude u publici kako izmjen
juju novac i ve je uo manjeg brata kako tonom lako predvidivog ishoda odbrojava pr
ema deset.
Jebite se svi, pomislio je Art.
Ustao je.
Zauo je psovanje nekolicine iz publike, tek od nekih potporu.
Hajde, Art, rekao je sam sebi. Ako te jednostavno prebije, to te nee nikamo odves
ti. Mora se poeti boriti. Neutraliziraj brzinu njegovih ruku, ne dopusti da tako l
ako izbjegava udarce.
Jurnuo je.
Za svoj je trud primio tri teka udarca, ali je i dalje gurao naprijed i utjerao k
linca u konopce. Stajao je s njim u bliskom kontaktu i poeo udarati kratko i otro,
ne dovoljno jako da bi stvarno boljelo, ali dovoljno da se klinac pokrije. Zati
m se Art prignuo, dva puta ga udario u rebra, a zatim se nagnuo naprijed i uklij
etio ga.
()t rgni nckol iko sekundi 1111 11 unk'. m i1.1 ii i |c Ail. | ih'i l.i h u i. N
ash ni i se na klinca, mo/.cla tla ga malo i/moris. Ali ak i prije negoli je mali
brat stigao razdvojiti klin, klinac je klizimo ispod Artovih ruku, izvukao se i
dvaput ga udario postrance u glavu.
Art je nastavio napadati.
Cijelo je vrijeme primao udarce, ali Art je bio taj koji je napadao, i u tome je
bila stvar. Klinac se povlaio, plesao, udarao ga po volji, ali usprkos svemu, kr
etao se prema natrag. Spustio je ruke, a Art ga je vrlo jako lijevom udario u pr
sa, gurnuvi ga unatrag. Klinac je izgledao iznenaen pa je Art ponovio istu stvar.
Braa su izmeu rundi bila previe zaokupljena vikanjem na svog boksaa da bi uope pogled
ala Arta. Dobro mu je doao odmor. Jo jedna runda, mislio je. Samo da proem jo jednu
rundu.
Zvono je zazvonilo.
Mnogo dinera22 promijenilo je ruke kad je Art ustao sa stolca.
Dodirnuo je rukavice s klincem za zadnju rundu, pogledao ga u oi i odmah shvatio
da je povrijedio njegov ponos. Sranje, pomislio je Art, nisam to htio. Obuzdaj s
voj ego, upino, i ne pokuavaj pobijediti u ovom.
Nije se trebao brinuti.
Sto god da su braa rekla klincu izmeu rundi, klinac se tome prilagodio. Stalno se
pomicao ulijevo, u smjeru svojih udaraca, ruke je drao visoko, prilino esto udarao
Arta kako je htio, zatim se izmicao.
Art se kretao unaprijed, udarajui po zraku.
Stao je.
Stao je u sredinu ringa, stresao glavom, nasmijao se i domahnuo klincu da prie.
Publici se to svidjelo.
Klincu se to svidjelo.
Dovukao se do sredine ringa i poeo obasipati Arta kiom udaraca koje je ovaj blokir
ao kako je najbolje mogao i pokrio se. Art bi svakih nekoliko sekundi ispalio ud
arac ili kontru, ali klinac bi to prebrodio i ponovo ga pritisnuo.
22 Dinero - novac na panjolskom.
I. lm.u saiia nijr isan na nokaut udarce. U nn'inu vise nije hilo /uno. Istinski je
sparirao, uivljavajui se u svoju vjebu i pokazujui tla un i/e pogoditi Arta kaci god
zaeli, boksao je za publiku, izvodio im )< i'u-dstavu koju su doli vidjeti. Pri kr
aju je Art bio na jednom koljenu
i ni ivicama vrsto uz glavu i laktovima utisnutim u rebra, tako daje
* mu udaraca primao po rukavicama i rukama.
( glasilo se zavrno zvono.
k linac je podigao Arta i zagrlili su se.
Jednog dana postat e prvak", ree mu Art.
'Bio si dobar", ree klinac. "Hvala ti na meu."
" Naao si si dobrog borca", rekao je Art dok mu je mali brat skidao rukavice.
"Idemo do kraja", ree mali brat. Pruio mu je ruku. "Ja sam Adn, i >vo je moj brat R
al."
Ral pogleda Arta i kimne. "Nisi se predao, Jenki. Mislio sam da e se predati."
()vog puta bez "pederu", primijetio je Art.
"Da sam imao imalo mozga, predao bih se", ree.
"Bori se kao Meksikanac", ree Ral.
Najvea pohvala.
Zapravo, borim se kao polumeksikanac, pomislio je Art, ali to je zadrao za sebe.
No znao je to je Ral mislio. Isto tako je i u Barrio I oganu, nije toliko vano koli
ko moe dati, nego koliko moe podnijeti.
Ove sam noi zbilja podnio mnogo, mislio je Art. Sve to sada elim je vratiti se u ho
tel, dugo stajati pod vruim tuem i ostatak noi provesti s vreicom leda.
No, dobro, nekoliko vreica leda.
"Idemo popiti nekoliko piva", ree Adn. "Hoe s nama?" Aha, pomisli Art. Aha, hou.
I tako je proveo no trusei piva u cafetnu s Adnom.
Godinama nakon toga Art bi bio dao bilo to da je jednostavno ubio Adna Barreru na
licu mjesta.
Tim Taylor gaje sljedeeg jutra pozvao u ured.
Art je izgledao kao govno, to je hio toan vanjski odraz njegove unutarnje stvarnos
ti. U glavi mu je bubnjalo od piva i yerbe2' s kojom je zavrio puei je u nonom klubu
u koji ga je Adn odvukao. Oi su mu bile crne, a pod nosom je jo uvijek nosio trago
ve tamne, osuene krvi. Otuirao se, ali se nije obrijao; prvo, nije imao vremena, a
drugo, pomisao da povlai bilo to po svojoj natekloj vilici bila je jednostavno ne
zamisliva. Premda se u fotelju spustio polako, njegova su modricama prekrivena r
ebra zavritala.
Taylor gaje gledao s neskrivenom odvratnou. "Priutio si si dobru no."
Art se glupavo nasmijao. ak i to boli. "Saznao si."
"Zna kako sam uo?" upita Taylor. "Jutros sam imao sastanak s Miguelom Barrerom. Zn
a tko je to, Kelleru? On je policajac na razini drave Sinaloe, guvernerov specijal
ni pomonik, glava na ovom podruju. Dvije godine pokuavamo ga pridobiti da surauje s
nama. I od njega moram uti da se jedan od naih agenata hrve s lokalcima"
"Bio je to sparing me."
"Kako god", ree Taylor. "Sluaj, ti ljudi nisu nai prijatelji ni frendovi sa anka. On
i su nae mete i"
"Moda je u tome problem", uo se Art kako govori. Neki izvantje-lesni glas koji nij
e mogao kontrolirati. Naumio je ne govoriti nita, ali bio je jednostavno previe ra
zjeban da bi bio discipliniran.
"U emu je problem?"
Jebe sve, pomisli Art. Sada je prekasno. "Da na te ljude gledamo kao na 'mete'",
odgovori na pitanje.
Osim toga, popizdio je. Ljudi kao mete? Bio sam tamo, uinio sam to. Osim toga, pr
ole noi vie sam nauio o tome kako stvari tu dolje funkcioniraju nego u posljednja tr
i mjeseca.
"Sluaj, ovdje nisi u skrivenoj misiji", rekao je Taylor. "Surauj s lokalnim vlasti
ma"
"Ne mogu, Tim", ree Art. "Vrlo si me uspjeno sjebao kod njih."
"Izbacit u te odavde", ree Tim. "Hou da ode iz moje ekipe."
23 Yerba - trava, marihuana.
\r Ih ini si-, hou", ree Taylor. "U meuvremenu, Kelleru, pokuaj ponaati kao profesion
alac." \it je kimnuo i ustao sa stolice.
A11 je zakljuio da bi vrijeme ljuljanja birokratskog Damoklovog maa mogao provesti
i radei.
Kako ono ide poslovica? - zapitao se. Mogu te ubiti, ali te ne mogu pojesti? To
nije istina - mogu te ubiti / pojesti te - ali to ne znai da cc im to ii. Pomisao
da e morati odlaziti na posao u senatorov ured huala ga je u totalnu depresiju. Ni
je se to toliko odnosilo na posao, koliko na to da e mu ga srediti Althein otac,
s obzirom na to daje Art imao nekako podvojeno miljenje o oinskim figurama.
Ubijala ga je pomisao na neuspjeh.
Ne doputa im da te nokautiraju, prisiljava ih da te nokautiraju. Prisiljava ih da sl
ome svoje jebene ruke dok te nokautiraju, daje im na znanje da su bili u borbi, d
aje im neto po emu e te se sjeati Nvaki put kad se pogledaju u ogledalo.
Odmah se vratio u sportsku dvoranu.
"!Qu noche bruta!" rekao je Adnu. "Me mata la cabeza."
"Pero gozamos."
Da, dobro smo se zabavili, mislio je Art. Glava mi puca, u svakom sluaju. "Kako j
e mali lav?"
"Cesar? Bolje nego ti", ree Adn. "Bolje nego ja."
"Gdje je Ral?"
"Vjerojatno negdje evi", ree Adn. "Es el cono, se. Hoe pivo?"
"Hou, da."
Boe, dobro je legla. Art je potegnuo dug, predivan gutljaj i zatim prislonio lede
no hladnu bocu na svoj otekli obraz.
"Izgleda kao govno", ree Adn.
"Tako dobro?"
"Aha."
Adn je signalizirao konohaiii i naruio plain hladnog mesa. 1 )\a mukarca sjedila su
za stolom na terasi i piomaliala kako se svijet okree.
"Znai, ti si nark", ree Adn. "Jesam."
"Moj stric je murjak."
"Ti se nisi prihvatio obiteljskog posla?"
Adn odvrati: "Ja sam krijumar."
Art podigne obrvu. ak ga je i to zaboljelo.
"Traperice", kroz smijeh e Adn. "Moj brat i ja odlazimo u San Diego, kupujemo trap
erice i vercamo ih natrag preko granice. Prodajemo ih duty-free duanima iza kamion
a. Zaudio bi se kad bi znao koliko je novca u tome."
"Mislio sam da si na fakultetu. to je ono bilo, raunovodstvo?"
"Mora imati neto oko ega e voditi raune", ree Adn.
"Zna li ti stric kako zarauje novac za pivo?"
"To zna sve", ree Adn. "On misli da je to bez veze. Hoe da se 'uozbiljim'. Ali posao
s trapericama je dobar. Donosi neto gotovine dok je boksanje ne odnese. Cesar e b
iti prvak. Zaradit emo milijune."
"Jesi li ti ikad pokuao boksati?" upita Art.
Adn odmahne glavom. "Ja sam mali, ali sam spor. Ral, on je borac u obitelji."
"Meni se pak ini da mi je ono bio zadnji me." "Mislim da bi ti to bilo pametno." O
bojica su se nasmijala.
Zgodna je stvar kako se uspostavljaju prijateljstva.
Art bi se godinama kasnije sjetio svega toga. Sparing-me, pijana no, jedno poslije
podne na terasi kafia. Razgovor, prie o ambicijama uz razna jela, boce i sate. Obo
jica su srala na klaftre. Smijeh.
Art bi kasnije razmiljao o tome, o spoznaji da do Adna Barrer nikad zapravo nije im
ao prijatelja.
Imao je Althie, ali to je bilo neto drugo.
Vlastitu enu moe najiskrenije nazvati najboljim prijateljem, ali to nije ista stvar
. Nije to ona muka stvar, onaj brat-kojega-nikad-nisi-imao, frajer-s-kojim-si-se-
povlaio-po-ulici.
Cuntes, amigos, gotovo lui nimios. Teko je proniknuti kako dolazi do toga.
Moda je ono to je Adn vidio u Artu bilo ono to nije naao u i 11 tom bratu - inteligen
ciju, ozbiljnost, zrelost koju sam nije imao, 110 ju je. Moda je ono to je Art vidi
o u Adnu... Boe, jo je godinama nakon toga traio objanjenje, ak i samo za sebe. Radilo
c s.nno o tome da je u dobra, stara vremena Adn Barrera bio dobar momak. Stvarno
je to bio ili se barem tako inilo. togod daje lealo hm iti lo u njemu...
Moda lei u svima nama, razmiljao bi Art.
11 meni je zasigurno lealo.
Pasja sila.
Adn ga je na kraju krajeva upoznao s Tiom.
v
Sest tjedana poslije Art je leao na krevetu u svojoj hotelskoj sobi i gledao nogo
metnu utakmicu na televiziji. Osjeao se usrano jer je I im Taylor upravo bio dobi
o zeleno svjetlo da ga premjesti na drugo mjesto. Moda me poalje u Iowu da provjer
avam pridravaju li se lickarne propisa o izdavanju lijekova protiv kalja ili slino,
razmiljao le Art.
Karijera je gotova.
Zaulo se kucanje na vratima.
Otvorio je i ugledao ovjeka u crnom odijelu, bijeloj koulji i crnoj konoj kravati.
Kosa mu je bila staromodno zalizana unatrag, brkovi tanki, oi crne kao pono.
Moda etrdeset godina star, s ozbiljnou svojstvenom Starome s\ ijetu.
"Senor Keller, oprostite to ometam vau privatnost", rekao je. Moje je ime Miguel ng
el Barrera. Dravna policija Sinaloe. Mogu li vam malo smetati?"
Jo kako moe, pomisli Art i zamoli ga da ue. Na sreu, Art je miao do pola punu bocu vi
skija koja je ostala nakon hrpe samotnih noi paje ovjeka barem mogao ponuditi piem.
Barrera je prihvatio i Artu zauzvrat ponudio tanku crnu kubansku cigaru.
"Prestao sam", ree Art.
"Smeta li vam?"
"km/, vas u uivati u ivotu", odgovorio je Art. Osvrnuo se uokolo /a pepeljarom i naa
o je. Nakon toga su dvojica mukaraca sjela /a mali stol o prozora. Barrera je neko
liko trenutaka gledao Arta, kao da neto promilja, zatim ree: "Moj neak me zamolio ak
o bih mogao navratiti k vama."
"Va neak?"
"Adn Barrera."
"Dobro."
Moj stric je murjak, pomisli Art. Znai, to je To. Art ree: "Adn me smutio da uem u ri
ng s jednim od najboljih boksaa koje sam ikad vidio."
"Adn si zamilja da je menader", ree To. "Ral misli da je on trener."
"Dobro rade", ree Art. "S Cesarom bi mogli daleko dogurati."
"Cesar je moj", ree Barrera. "Ja sam popustljiv stric, doputam svojim neacima da se
igraju. Ali uskoro u morati angairati pravog menadera i pravog trenera za Cesara.
Zavreuje vie. Bit e prvak."
"Adn e biti razoaran."
"Nauiti se nositi s razoaranjem dio je procesa kojim se postaje mukarac", ree Barrer
a. ovjek ne sere.
"Adn veli da imate nekih profesionalnih tekoa?"
Evo sad, kako da na to odgovorim, pitao se Art. Taylor bi bez sumnje primijenio
kliej da "ne treba prati svoje prljavo rublje u javnosti" i bio bi u pravu. U sva
kom bi sluaju dobio mlade kad bi samo saznao da je Barrera bio ovdje, da je iao is
pod njega, kao to i jest, da razgovara s niim slubenikom.
"Moj ef i ja ne slaemo se uvijek u svemu."
Barrera kimne. "Vienje senor Taylora moda je uskogrudno. Sve to vidi je Pedro Avile
s. Problem s tom vaom DEA-om je da je ona, oprostite mi, prilino amerika. Vai kolege
ne razumiju nau kulturu, kako stvari funkcioniraju, kako stvari moraju funkcioni
rati."
ovjek nije u krivu, pomisli Art. Na pristup ovdje dolje u najmanju je ruku traljav
i nasilan. Taj zajebani ameriki nastup: "Mi znamo kako
treba rjeavati stvari", "Samo nam se maknite s puta i pustilo nas da obavimo posa
o." A zato ne? U Vijetnamu je ba odlino upalilo.
Art je odgovorio na panjolskom: "Ono to nam nedostaje u profinjenosti nadoknaujemo
manjkom profinjenosti."
Barrera upita: "Jeste li vi Meksikanac, senor Keller?"
"Napola", ree Art. "Po majci. Zapravo, ona je iz Sinaloe. Ma-/atln."
Bogme, pomislio je Art, nije mi ispod asti odigrati tu kartu. "Ali odrasli ste u
batriju", ree Barrera. "U San Diegu?" Ovo nije razgovor, pomislio je Art, to je i
ntervju za posao. "Poznat vam je San Diego?" upitao je. "ivio sam u Trinaestoj
"Ali niste bili s bandama?" "Boksao sam."
Barrera je kimnuo, a zatim nastavio na panjolskom. "Vi elite skinutigomerose", ree
Barrera. "I mi." "Sin falta. Bez greke."
"Ali kao boksau", ree Barrera, "poznato vam je da ne moete odmah ii na nokaut. Morat
e pripremiti protivnika, udarcima u tijelo oslabiti mu noge, smanjiti ring. Ne i
dete na nokaut dok nije pravi trenutak."
Pa, nisam imao puno nokauta, pomislio je Art, ali teorija je tona. M i Jenkiji id
emo odmah na nokaut, a ovaj mi govori da jo nije pripremljen.
"To to govorite itekako ima smisla", ree Art. "To je razumno. Ali strpljivost ba ni
je amerika vrlina. Mislim, kad bi moji pretpostavljeni mogli barem uoiti neki napr
edak, neki pomak..."
"S vaim pretpostavljenima", ree Barrera, "teko je raditi. Oni
Trai rije.
Art dovri umjesto njega. "Falta grada."
"Neotesani", sloi se Barrera. "Tono to. Ako bismo, u drugu ruku, mogli suraivati s
nekim simptico, un companero, s nekim kao to
ulici."
Poteno.
su...
ste vi...
Dakle, misli Ail, Aan ga je zamolio tla ini spasi ilupc, a tip je zakljuio da se t
o isplati. On je popustljiv stric, doputa neacima da se igraju; ali je i ozbiljan o
vjek s konanim ciljem na umu, a ja bili mogao biti od koristi u postizanju tog ci
lja.
I opet, poteno. No to je skliska padina. Neprijavljena veza izvan agencije? Strik
tno verboten24. Partnerstvo s jednim od najvanijih ljudi u Sinaloi, a ja to nosim
u depu? Tempirana bomba. Mogla bi me zauvijek izbaciti iz DEA-e.
S druge strane, to mogu izgubiti?
Art im je obojici natoio jo jedno pie i zatim rekao: "Volio bih raditi s vama. Ali
postoji problem."
Barrera slegne ramenima. "?Yqu?"
"Neu biti ovdje", ree Art. "Premjetaju me."
Barrera je pijuckao svoj viski s prividom uitka, kao da je rije o dobrom viskiju,
iako su obojica znala da je jeftino sranje. Zatim je upitao: "Znate li koja je p
rava razlika izmeu Amerike i Meksika?"
Art odmahne glavom.
"U Americi se sve vrti oko sistema", ree Barrera. "U Meksiku se sve vrti oko osob
nih odnosa."
A ti mi ga nudi, pomisli Art. Osobni odnos simbiotske prirode.
"Senor Barrera"
"Zovem se Miguel ngel," ree Barrera, "ali prijatelji me zovu To."
To, razmiljao je Art. "Stric."
To je doslovan prijevod, ali u meksikom panjolskom implicira mnogo vie. To moe biti b
rat jednog od roditelja, ali i bilo koji roak koji se osobno zauzima za dijete. I
de to i dalje; To moe biti svatko tko te uzme pod svoje, neto poput starijeg brata,
ak i utjelovljenje oinstva.
Neka vrsta kuma.
"To..." zapoeo je Art.
24 Verboten (njem.) - zabranjeno.
Mancia se nasmijao i prihvatio poast laganim naklonom glave. Zatim je rekao: "Art
uro, mi sohrino..."
Arthurc, moj iieae...
Ne ide ti nikamo.
Osim prema gore.
Artov je premjetaj bio poniten sljedeega poslijepodneva. Pozvali su ga natrag u Tay
lorov ured.
"Kojeg kurca ti pozna?" Taylor ga upita.
Art slegne ramenima.
"Upravo sam pretresao svoje veze sve do Washingtona", ree Taylor. "Je li to neko
CIA sranje? Jesi li jo uvijek na njihovoj platnoj listi? Za koga radi, Kelleru, nj
ih ili nas?"
Za sebe, pomislio je Art. Radim za sebe. Ali to nije izgovorio. Jednostavno je p
ojeo svoju porciju govana i rekao: "Radim za tebe, lim. Reci samo jednu rije i te
tovirat u si 'DEA' na guzici. Ako hoe, moe to biti srce s tvojim imenom preko njega.
"
Taylor je zurio u njega preko radnog stola, oito nesiguran sprda li se Art s njim
i kako da mu odgovori. Namjestio je ton birokratske neutralnosti i rekao: "Imam
upute da te pustim na miru da obavlja svoje stvari. Zna li kako sam odluio gledati
na to, Kelleru?"
"Kao da mi daje dovoljno konopa da se objesim?"
"Tono tako."
Kako sam znao?
"Donijet u ti rezultate, Tim", ree Art ustajui da izae. "Radit u za tim."
No na izlasku si nije mogao pomoi da ne zapjeva, mada ispod glasa, uJa sam stari
kauboj s Rija Grande. Ali ne mogu ujarmiti kravu jer ne znam kako... "
artnerstvo skovano u paklu. Tako bi to Art poslije opisao. Art Keller i To Barrer
a.
Sa si ,i|al i su se i i|cl ki i i I apio. I m |r | u/l|i \ i > i nial >i i ai i
s\o|c nule. A11 je vidio kako napreduje ili Ixiljc armo kako u/ njegovu pomo i po
mo DKA-c polako podriva Don Fedra, izvlaei ciglu po ciglu iz njegove graevine. Vrije
dno polje maka, zatim preradivanica, zatim laboratorij, zatim dva mlada gomerosa,
tri korumpirana dravna policajca, jednog federalea koji je uzimao mordidu, odgri
zak, mito - od Don Pedra.
Barrera se drao podalje od svega toga, nikad se nije izravno mijeao, nikad si nije
pripisivao zasluge, samo je koristio Arta i njegovu otricu da Avilesovoj organiz
aciji vadi utrobu. Art u svemu tome nije bio samo marioneta, dapae. Dounike koje m
u je Barrera otkrio koristio je za rad s drugim dounicima, za uspostavu utjecaja,
za ostvarivanje prednosti u metastazirajuoj matematici obavjetajnog prikupljanja
podataka. Jedan dounik donosi ti dva, dva ti donose pet, pet ti donosi...
No osim dobrih stvari, zaredale su i beskrajne porcije govana od policijskih tip
ova u DEA-i. Tim Taylor Arta je na tapeti imao nekoliko puta. Gdje dobiva informa
cije, Art? Tko ti je dounik? Tko ti cinka? Mi smo tim, Art. U timu nema ja.
Da, ali ima u pobjedi, pomislio je Art, a to je ono to u konanici radimo - pobjeuje
mo. Uspostavljamo utjecaj, hukamo jednog suparnikog gomera na drugog, pokazujemo c
ampesinosima iz Sinaloe da su dani vladavine gomera zaista stigli do kraja. Zato
Tayloru nije rekao nita.
Morao je priznati da je u tome bilo i neega kao: Jebi se, Tim, ti i tvoj tim.
Istovremeno je To Barrera manevrirao kao najbolji tehniar u ringu. Stalno gurajui n
aprijed, ali uvijek s podignutim gardom. Pripremajui udarce i zadajui ih samo kad
je bilo najmanjeg rizika za njega. Izbijajui zrak i tlo pod nogama Don Pedra, sma
njujui ring, zatim
Udarac za nokaut.
Operacija Kondor.
Masovni nalet trupa i avijacije u potpori, s bombama i herbicidima, ali Art Kell
er bio je taj koji ih je navodio kamo treba udariti, kao da je imao vlastitu kar
tu sa svakim poljem maka, preraivanicom i laboratorijem u provinciji, to je bila is
tina.
Sada Art ui u grmlju, eka glavni zgoditak.
I !/ sa\ us| i|i li ki u ii li u a. Dl A jo uvijek strcm i pi ema jednom ci Iju:
nli\.ilili Umi Pedia. Ari ji' samo o tome sluao: (ulje je Don Pedro? I h\alile Do
n Pedra. Mommo uhvatiti Hl Patrona.
kao da tu trofejnu glavu moramo objesiti na zid ili e cijela operacija I m i ipas
ti. Stotinu tisua jutara maka uniteno, cjelokupna infrastruktura 1,1 mera iz Sinalo
e unitena, a jo uvijek trebamo tog starca kao simbol uspjeha.
I ino ih tamo vani, iskoritavaju svaku glasinu i obavjetajni kolai; ali stalno su ko
rak iza ili, kako bi Taylor rekao, jedan dan u zakanjenju i s jednim dolarom prem
alo. Art nije siguran to bi Taylor vie volio -uhvatiti Don Pedra ili da Art ne uhv
ati Don Pedra.
Art je bio na terenu u Jeepu i provjeravao pougljenjene ruevine vanog heroinskog l
aboratorija kad je stigao To Barrera kotrljajui se iz dima s malim konvojem DFS tr
upa.
Jebeni DFS? pitao se Art. Direccin Federal de Seguridad - Savezna il i rekcija za
sigurnost - to je kao FBI i CIA smotani u jedno, samo mnogo moniji. Deki iz DFS-a
imaju u pravom smislu rijei carte bianche za bilo to to rade u Meksiku. Sada, To Ba
rrera je dravni murjak Jalisca - kojeg vraga radi onda s elitnom jedinicom DFS-a?
I jo zapovijeda, ni manje ni vie! To se nagne iz svog otvorenog Jeepa ( Tierokee i
uz uzdah jednostavno ree: "Mislim da bi bilo najbolje da odemo i pokupimo starog
Don Pedra."
Nudei Artu najveu nagradu u Ratu protiv droge kao da je vrea namirnica.
"Znate gdje je?" upita Art.
"Jo bolje", ree To "Znam gdje e biti."
Tako Art sada sjedi zguren u grmlju, ekajui starca da upadne u zasjedu. Osjea Tiov
pogled. Osvrne se i spazi Ta kako pomno gleda na sat.
Art je shvatio poruku.
Svaki as.
Don Pedro Aviles sjedi na prednjem sjedalu svog Mercedesa kabrioleta dok polagan
o poskakuje po sporednom zemljanom putu. Izvezli su
se iz plainli'iv doline u planinu. Ako sr dokopa dinge slianc, hil C na sigurnom.
"Pazi", govori mladom Giieru za volanom "Pazi na rupe. Ovo je skup auto."
"Moramo te izvui odavde,patron", kae mu Giiero.
"To znam", frkne Don Pedro. "Ali jesmo li ba morali ii ovim putem? Auto e se unititi
."
"Na ovom putu nee biti vojnika", kae mu Giiero. "Nee biti fede-ralesa, dravne polici
je."
"Siguran si u to?" pita Aviles.
I opet.
"Rekao mi je to sam Barrera", govori Giiero. "On je oistio ovaj put."
"I mora oistiti put", kae Aviles. "Za sav novac koji mu dajem."
Novac guverneru Cerru, novac generalu Hernandezu. Barrera po novac dolazi redovi
to poput menstruacije. Uvijek novac politiarima, generalima. Oduvijek je bilo tak
o, jo otkad je Don Pedro bio djeak i uio posao od svojeg oca.
I uvijek e biti takvih povremenih ienja, tog ritualnog ispiranja koje dolazi iz Ciud
ad de Mexica po nareenju Jenkija. Ovaj put to je u zamjenu za viu cijenu nafte, a
guverner Cerro poslao je Barreru da porui Don Pedru: Investiraj u naftu, Don Pedr
o. Prodaj opijum i uloi novac u naftu. Ubrzo e poskupjeti. A opijum...
Zato sam pustio mlade budale da otkupe moja polja maka. Uzeo sam im novac i uloio
ga u naftu. A Cerro je dopustio Jenkijima da spale polja maka. Obavili su posao
koji bi inae odradilo sunce.
U tome i jest najvei tos: operacija Kondor isplanirana je tako da se odvije tono pr
ije nadolaska sunih godina. U posljednje dvije godine osjetio je to na nebu. Po s
tablima, travi, pticama. Dolaze sune godine. Pet godina slabog uroda prije nego to
se kie vrate.
"Da Jenkiji nisu spalili polja," govori Don Pedro Giieru, "ja bih. Osvjeio bih ze
mlju."
Prema tome, operacija Kondor je farsa. Igra, ala.
Ali ipak mora otii iz Sinaloe.
Aviles nije doivio sedamdeset tri godine zato to je bio neoprezan. Zato je uzeo Gi
iera da vozi i pet svojih najpovjerljivijih sicariosa - re-
\ i >l\iTaa ila budu n aulu i/a. 1 |inli ei|c obilelji /i\c na 1 )mi l'ediovu ima
nju u (iiliacanu i kuje bi sve bile pobijene ako se Don l'ciu ita
ili >!'. uli.
A (iiicm je njegov naunik, njegov pomonik. Siroe koje je maknuo s ulica Culiacna, ka
o mandu Santu Jessu Malverdeu, vrhovnom svecu s\ ili gomerosa iz Sinaloe. Gera je
podigao u poslu, svemu ga nauio. Sada je mladi njegova desna ruka, lukav kao lisic
a, u trenutku napamet i acuna s velikim brojevima, ali usprkos svemu vozi Merced
es prebrzo po ovom grbavom putu.
"Uspori", nareuje Aviles.
(Hiero - nadimkom "Blondi", zbog svijetle kose - smijulji se. Starac una milijun
e i milijune, ali e kvocati kao neka stara koko nad raunom /a popravak. Mogao bi ba
citi ovaj Mercedes i da mu ne bude ao, ali e kukati zbog nekolikopesosa koje e plat
iti za skidanje praine.
Giieru to ne smeta; navikao je.
Usporava.
"Morali bismo prinijeti mandu Malverdeu kad stignemo u Culiacn", govori Don Pedro
.
"Ne moemo ostati u Culiacnu,/?ar", govori Gero "Amerikanci e biti tamo."
"K vragu s Amerikancima."
"Barrera nam je savjetovao da idemo u Guadalajaru." "Ne volim Guadalajaru", govo
ri Don Pedro. "Jo malo pa smo tamo."
Stiu do spoja cesta i Gero poinje okretati ulijevo. "Udesno", govori Don Pedro. "Ul
ijevo,pairan" govori Gero.
Don Pedro se smije. "vercam opijum iz ovih brda otkad se otac tvojeg oca drao za g
aice tvoje bake. Okreni desno."
Gero slijee ramenima i skree udesno.
Put se suava, a zemlja postaje meka i duboka.
"Nastavi polako", govori Don Pedro. "Vozi polako, ali vozi."
Stiu do otrog desnog zavoja kroz gusto grmlje, a Gero skida nogu s gasa.
"?Qu cono te pasa?" pita Don Pedro.
l\o|i li jc vrag'.' Puane cijevi vire i/ grmlja. Osam ih je, devet, deset. Jo deset
iza njih.
Zatim Don Pedro vidi Barreru, u crnom odijelu i zna da je sve u redu. "Uhienje" e
biti predstava za Amerikance. Ako uope ode u zatvor, izai e za jedan dan.
Polako ustaje i podie ruke.
Nareuje svojim ljudima da uine isto.
Giiero Mndez polako potone na pod auta.
A
rtrt se die.
Gleda Don Pedra koji stoji u autu s rukama u zraku i drhti od hladnoe.
Starac izgleda tako krhko, misli Art, kao da bi ga jak vjetar mogao prevrnuti. K
ratka neobrijana dlaka na licu, oi utonule od vidljivog umora. Samo slab starac b
lizu kraja puta.
ini se gotovo okrutnim uhititi ga, ali...
To kima.
Njegovi ljudi otvaraju vatru. Meci tresu Don Pedra kao tanko stablo. "to to radit
e?!" vie Art. "Pokuava se" Njegov se glas ne uje od grmljavine oruja.
Giiero ui duboko na podu auta, ruke su mu na uima jer je buka nepodnoljiva. Stareva k
rv kao njena kia pada mu po rukama, postrance po licu, po leima. ak i kroz grmljavin
u oruja uje Don Pedrov vrisak.
Kao stara ena koja tjera psa iz kokoinjca. Zvuk iz njegova ranog djetinjstva. Napo
kon prestaje.
Giiero eka deset dugih trenutaka tiine prije negoli se usuuje ustati.
k.nl lo uini, vidi polu i [ 11 kako sc pojavljuje iz zaklona gustog zelenog j.*.
111111: i. Iza njega. Don I'cd rova petorica sicariosa popadala su mrtva, ki\ ru
ii iz. rupa od metaka na boku njihova auta kao voda iz odvodnog zb|iba.
A pokraj njega - Don Pedro.
I'a tronova usta ijedno oko su otvoreni.
1 )rugog oka nema.
Njegovo je tijelo nalik na jednu od onih jeftinih igraaka u kojima pokuava ubaciti
male kuglice u rupe, osim to na njemu ima mnogo, m i ii )go vie rupa. A starac je
prekriven razmrskanim staklom vjetrobrana koje nalikuje eernom preljevu na mladoenj
i povrh skupe svadbene torte.
(liiero glupavo razmilja o tome kako bi se Don Pedro ljutio zbog tete na Mercedesu
.
Auto je uniten.
A
rt rt otvara vrata automobila i iz njega ispada starev le.
Zapanjeno primjeuje da mu se prsa jo uvijek nadimaju od uzdaha.
Ako ga moemo prebaciti zrakom odavde, misli Art, postoji mogunost
dn-Tio prilazi, gleda le i govori: "Prestani ili pucam."
Izvlai .45 iz korica, cilja u zatiljak glave starog patrona i povlai okida.
Don Pedrov vrat trgne se od zemlje, zatim ponovo padne. To gleda Arta i govori: "
Posegnuo je za pitoljem." Art ne odgovara.
"Posegnuo je za pitoljem", ponavlja To. "Svi su to uinili."
Art gleda leeve uokolo razbacane po zemlji. Vojnici DFS-a podiu oruje mrtvih i puca
ju u zrak. Iz cijevi puaka izbija crveni bljesak.
Ovo nije bilo uhienje, misli Art, bilo je to smaknue.
Mravi plavokosi voza iskrada se iz auta, klei na krvlju natopljenoj zemlji i podie r
uke. Trese se, Art ne moe procijeniti je li to od straha, hladnoe ili oboje. I ti
bi se tresao, govori u sebi, kad bi znao da e te uskoro ubiti.
Kad je dosta, dosta je.
Art kivno da hi slao izmeu Ta i klinca na koljenima. "To"
To govori: "Le\'nttitc'\ Gero."
Klinac se drhtavo die na noge. "Dios le bendiga, patrn."
Bog te blagoslovio.
Patrn.
efe.
Tada Art shvaa - ovo nije bilo uhienje niti smaknue. To je bilo ubojstvo.
Gleda Ta koji je vratio pitolj u korice i sada pali jednu od svojih tankih crnih c
igara. To podie pogled i vidi Arta kako zuri u njega, bradom pokazuje na Don Pedro
v le i govori: "Dobio si to si traio."
"I ti si."
"Pues..." To slijee ramenima. "Uzmi svoj trofej."
Art odlazi do svog Jeepa i izvlai kabanicu. Vraa se i paljivo umata Don Pedrov le, z
atim mrtvog ovjeka dri na rukama. Starac je lak kao pero.
Art ga odnosi do Jeepa i poloi preko stranjeg sjedala.
Odlazi da odnese trofej natrag u bazni logor.
Kondor, Feniks, koja je razlika?
Pakao je pakao, kako god da ga nazove.
Ruan san budi Adna Barreru. Potmuli, ritmiki bas.
Istrava iz kolibe i spazi velike vilinske konjice kako lebde u zraku. Nakon trept
aja pretvaraju se u helikoptere.
Obruavaju se kao strvinari.
Zatim zauje viku pa buku kamiona i konja. Vojnici tre, pucaju puke. Grabi jednog ca
mpesina, nareuje "Sakrij me!" i ovjek ga odvodi u kolibu gdje se Adn skriva ispod k
reveta dok slamnati krov ne bukne u plamenu a on istrava ravno pred vojnike s baj
unetama.
25 Levntate - ustani.
Katastrofa - koji kurac sc dogaa?
A njegov stric njegov stric c pobjesnjeti. Rekao ini je da se ovaj Ijedan maknu -
da odu u Tijuanu ili ak San Diego, da budu bilo gdje \anio ne ovdje. No njegov b
rat Ral morao je vidjeti tu curu iz Badi-laguata /a kojom je slinio, trebao je bi
ti tulum i Adn je morao poi s njim. Sada je Ral bogzna gdje, razmilja Adn, a meni su
bajunete uperene u prsa.
lio je vie-manje odgajao dvojicu djeaka otkad im je umro otac, k.ul su Adnu bile eti
ri godine. To ngel jedva da je i sam tada bio > uli astao, ali preuzeo je odgovorn
ost odraslog, donosio je novac u kuu, djeacima je razgovarao kao otac, pazio je da
ispravno postupaju.
ivotni standard obitelji podizao se kako je To napredovao u slubi, a u trenutku kad
je Adn postao mladi, ivio je solidnim ivotom icnje klase. Za razliku od ruralnih gom
erosa, braa Barrera bila su c i adska djeca - ivjeli su u Culiacnu, tamo su ili u kol
u, na tulume na bazenima po gradu, na tulume na plai u Mazatln. Dijelove vruih l|ct
a provodili su na Tiovoj hacijendi na prohladnom planinskom zraku Hairaguata, igr
ajui se s djecom campesinosa.
Djeaki dani u Badiraguatu bili su idilini; vonja biciklima do planinskih jezera, ska
kanje s okomitih stijena u duboku smaragdnu \odu kamenoloma granita, ljenarenje n
a prostranom kunom trijemu dok je desetak tas - tetia - revno oblijetalo oko njih i
spremalo im tortilje, albndigas, mesne okruglice, i, Adnu najdrae - svje, domai voni
kola preliven gustom karamelom.
Adn je zavolio los campesinose.
Postali su mu velika, draga obitelj. Majka mu je nakon oeve smrti postala suzdrana
, stric sav u poslovima i ozbiljnosti. Ali u campesino-sima je bila sva toplina
ljetnjeg sunca.
Bilo je upravo onako kako je otac Juan, sveenik iz njegova djetinjstva, u beskraj
propovijedao: "Isus je sa siromanima."
Rade tako naporno, promatrao je mladi Adn - na poljima, u kuhinjama i u praonicam
a i imaju tako mnogo djece, ali kad se odrasli vrate s posla, uvijek imaju vreme
na zagrliti svoju djecu, staviti ih da im skau u krilu, da se s njima igraju i ale
.
Adn je volio ljetne veeri vie od iega, kad su obitelji bile na okupu, ene kuhale, a d
jeca u ludim hihotavim rojevima trala naokolo. Mukarci su pili hladno pivo i alili
se, razgovarajui o ljetini, vremenu,
stoci. Zatim bi svi sjeli zajedno jedui /a \clikim stolo\ ima ispod starih hrasto
va i sve bi se stialo kad bi na poetku l|udi piionuli o/biljnom poslu jedenja. Zat
im, kad bi glad minula, amor bi ponovo poeo ale, obiteljsko bockanje, smijeh. Nakon
jela, dok se dug ljetni dan povlaio pred noi i zrak se hladio, Adn bi sjeo to je bl
ie mogao uz prazne stolice koje e se popuniti kad se mukarci vrate s gitarama. Zati
m bi doslovno sjedio pod nogama ljudi dok su pjevali tamboru20, ushieno sluao dok
su pjevali o gomerosima i bandidosima i revolucionariosima, herojima Sinaloe koj
i su stvarali legende njegova djeatva.
Nakon nekog vremena mukarci bi se zamorili i govorili o tome kako e sunce sutra iz
ai rano, a tas su Adna i Rala potjerale natrag na hacijendu kao kokoi, gdje su spaval
i na djejim krevetima na zaklonjenim balkonima, na plahtama koje su tas pokropile h
ladnom vodom.
A veinu noi, abuelas - stare ene, bake - priale bi im prie o brujas - vjeticama - prie
o duhovima i utvarama koje su se pretvarale u sove, sokolove i orlove, zmije, gut
ere, lisice i vukove. Prie o naivnim ljudima zaaranim od amor brujo - opinjenosti -
lude, opsesivne ljubavi, i o tome kako su se ljudi borili s pumama i vukovima,
s divovima i duhovima, sve za ljubav prekrasnih mladih ena, da bi na kraju ustano
vili daje njihova voljena zapravo runa stara vjetica ili sova, ili pak lisica.
Adna bi te prie uspavale pa bi spavao kao zaklan dok ga sunce ne bi ubolo u oi i ci
jeli bi dug, prekrasan ljetni dan poeo ponovo, s mirisom svjeih tortilja, machaca2
7, choriza28 i debelih, slatkih narani.
Sada jutro mirie na pepeo i otrov.
Vojnici bjesne po selu, pale slamnate krovove i kundacima rue zidove od nepeene ci
gle.
Fedrale porunik Navarres jako je loe raspoloen. Ameriki agenti iz DEA-e su nezadovolj
ni - dosta im je hvatanja "sitne ribe"; ele se uspeti na ljestvici i zbog toga mu
ne daju ivjeti, implicirajui da on zna gdje su "velike face" i da ih namjerno vod
i u pogrenom smjeru.
Ulovili su puno sitnia, ali ne i krupnu ribu. Sada ele Garciu Abrega, Chalina Guzmn
a, znanog kao El Verde, Jaimea Herreru i Rafaela Cara, sve njih koji su do sada
isklizavali iz mree.
26 Tambora (ili banda) je vrsta glazbe koja je nastala u Sinaloi, karakteristina
po tome to se obino izvodi na vrsti bubnja zvanoj tambora.
27 Machaca - tradicionalno meksiko jelo od suenog mesa peenog s jajima i lukom.
28 Choriza - jako zainjena svinjska kobasica.
I Najvie ele 1 )cn Pedra. l'.l Patrona.
"()vilje iiisnu) u misiji 'pretrai i izbjegni', je li tako?" izravno ga pila jeda
n od ljudi iz DEA-e u plavoj bejzbolskoj kapi. Navarresa je ih razbjesnilo, to b
eskonano jenkijevsko klevetanje da svaki meksiki mu jak prima la mordidu, mito, ili
, kako Amerikanci kau, da im se h|epi lova".
Navarres je zbog toga bijesan i ponien, a to ponosnog ovjeka ini opasnim.
Zatim spazi Adna.
Jedan pogled na dizajnerske traperice i tenisice Nike poruniku govori da niski ml
adi ovjek s gradskom frizurom i otmjenom odjeom nije nikakav campesino. Izgleda ton
o kao neki osrednji mladi gomero dripac iz Culiacna.
Porunik prilazi dugim koracima i gleda Adna.
"Ja sam porunik Navarres", govori asnik, "iz Gradske pravosudne savezne policije.
Gdje je Don Pedro Aviles?"
"Ja o tome ne znam nita", govori Adn, pokuavajui da mu glas ne zadrhti. "Ja sam stud
ent."
Navarres se smijulji. "to studira?"
"Poslovanje", odgovara Adn. "Raunovodstvo."
"Raunovoa", govori Navarres. "A to rauna? Kile?"
"Ne", govori Adn.
"Ti si ovdje sasvim sluajno."
"Moj brat i ja doli smo ovamo na zabavu", govori Adn. "Sluaj, sve je ovo pogreka. Ka
d bi razgovarao s mojim stricem, on bi"
Navarres vadi pitolj i postrance udara Adna preko lica. Federalesi ubacuju onesvjet
enog Adna i campesina koji ga je sakrio otraga u kamion i odvoze se.
Ovaj se put Adn budi u tami.
Shvaa da nije no, ve da mu je crna kapuljaa zavezana preko glave. Teko die i poinje pan
iariti. Ruke su mu vrsto svezane na leima i uje zvukove - upaljene motore, elise hel
ikoptera. Vjerojatno
smo u nekoj vrsti ha/c, misli Ailan. Tada zauje neto jos gore ovjek stenje, tup uda
rac gume i otar lom metala po mesu i kostima. Osjea miris njegove piali ne, njegova
govna, njegove krvi i osjea odvratan miris vlastitog straha.
uje Navarresov uglaen, aristokratski glas koji govori: "Reci mi gdje je Don Pedro.
"
Navarres gleda seljaka, kau koja se znoji, krvari, trese se sklupana na atorskom po
du, lei izmeu nogu dvojice federalesa, jedan dri dugaku, teku gumenu cijev, drugi stie
kratku elinu ipku. DEA-ini ljudi sjede vani, ekaju da progovori. Oni samo ele informa
cije; ne zanima ih proces kojim se do njih dolazi.
Amerikanci, razmilja Navarres, ne vole gledati kako se rade kobasice.
Kima jednom od svojih federalesa. Adn uje vum gumene cijevi i krik. "Prestanite ga
mlatiti", vie Adn.
"A, pridruio si nam se", Navarres govori Adnu. Zgureno prilazi, a Adn osjea njegov d
ah. Mirie na metvicu. "Onda mi ti reci gdje je Don Pedro?"
Campesino vie: "Nemoj im rei!"
"Slomi mu nogu", govori Navarres.
Grozan zvuk dok fedrale polugom smrskava campesinovu potkoljenicu.
Kao sjekirom po drvu.
Zatim vritanje.
Adn uje kako ovjek zapomae, gui se, bljuje, moli se, ali ne govori nita.
"Sada vjerujem", govori Navarres, "da ne zna."
Adn osjea da se comandante pribliava. Osjea miris kave i duhana u njegovu dahu dok f
edrale govori: "Ali mislim da ti zna."
Kapuljaa je strgnuta s Adnove glave i prije negoli uspijeva ita rei, zamjenjuju je vr
stim povezom preko oiju. Zatim osjea da su njegovu stolicu nagnuli unatrag tako da
je gotovo preokrenut, a noge su mu pod kutom od etrdeset pet stupnjeva prema str
opu.
"Gdje je Don Pedro?"
"Nc /nam."
Nc /na. 11 lome je problem. Adn nema pojma gdje je Don Pedro, iako iskreno eli da
/na. I suoen je s nemilosrdnom istinom-da zaista /na, rekao bi. Nisam tako tvrd k
ao campesino, misli, tako hrabar, tako odan. I'rije nego to ih pustim da mi slome
nogu, prije nego to ujem laj grozan zvuk na svojim kostima, osjetim tu nezamisliv
u bol, rekao bili ini bilo to.
Ali on ne zna, zato govori: "Zaista. Nemam pojma... ja nisam gomero"
"Hm-mmm."
Navarresovo tiho mumljanje u nevjerici. Zatim Adn osjeti miris neega. Benzin.
(i u raju mu krpu u usta.
Opire se, ali goleme ga ruke pritiu dok mu ulijevaju benzin kroz nosnice. Osjea se
kao da se utapa i upravo mu se to i dogaa. eli /akaljati, povratiti, ali krpa u ust
ima mu ne doputa. Osjea kako mu se eludac die prema grlu i pita se hoe li se uguiti u
mjeavini rigotine i benzina kad ga ruke odjednom puste, glava estoko zatrese s jed
ne sirane na drugu, a zatim mu vade krpu i namjetaju stolicu natrag.
Kad Adn prestaje povraati, Navarres mu ponovo postavlja pitanje.
"Gdje je Don Pedro?"
"Ne znam", dahe Adn. Osjea navalu panike u grlu. Zbog toga izgovara glupost. "Imam
gotovine u depovima."
Stolica je ponovo nagnuta, krpa ponovo ugurana u usta. Mlaz benzina ulazi mu u n
os, puni mu sinuse, ini se da mu preplavljuje mozak. Nada se da hoe, nada se da e g
a to ubiti, jer ovo je nepodnoljivo. Ba kad pomilja da e se onesvijestiti, ponovo vr
aaju stolicu i vade krpu, a on povraa po sebi.
Navarres vriti: "Sto misli tko sam ja?! Neki prometnjak koji te zaustavlja zbog pr
ebrze vonje?! Nudi mi napojniculV
"Oprostite", dahe Adn. "Pustite me. Javit u vam se, platit u vam koliko hoete. Recite
cijenu."
Ponovo dolje. Krpa, benzin. Odvratan, grozan osjeaj zaguljivih para koje mu se pro
bijaju kroz sinuse, mozak, plua. Osjea kako mu se glava trza, trup savija, noge ne
kontrolirano bacakaju. Kad sve to
napokon piestanc, Na\anes i/nualu s\o|cg paka i ka/ipisla podie Adnovu bradu.
"Ti malo Irajicantsko smee", govori Navarros. "Misli da je svatko na prodaju, zar
ne? Pa, da ti kaem neto, ti jadno govno - ne moe me kupiti. Ja nisam na prodaju. Ovd
je nema pogaanja - nema dogovora. Jednostavno e mi dati ono to elim."
Tada se Adn zauje kako izgovara neto vrlo glupo.
"Comemierda."
Navarres je izvan sebe. Urlie: "Ja da jedem govna? Ja da jedem govna?! Dovedite g
a."
Adn je trzajem postavljen na noge i odvuen van do latrine, prljave rupe sa starom
zahodskom daskom nabaenom nad nju. Gotovo do vrha napunjenom drekom, komadima zah
odskog papira, pialinom, muhama.
Federalesi podiu Adna koji se opire i glavu mu dre iznad rupe.
"Ja da jedem govna?!" vriti Navarres. "Ti jedi govna!"
Sputaju Adna dok mu cijela glava nije uronjena u prljavu kau.
Pokuava zadrati dah. Izvija se, savija, otima, ponovo pokuava zadrati dah, ali na kr
aju mora udisati govna. Podiu ga.
Adn iskaljava govno iz usta.
Guta zrak dok ga ponovo sputaju.
vrsto zatvara oi i usta, zaklinje se da e umrijeti prije nego to ponovo proguta govn
o, ali uskoro se trese, plua mu trae zraka, mozak prijeti da e eksplodirati pa pono
vo otvara usta i zatim se utapa u prljavoj kai. Podiu ga van i bacaju na zemlju.
"Dakle, tko jede govna?"
"Ja."
"Isperite ga."
Mlaz vode grize, ali Adn je zahvalan. Stoji na sve etiri, povraa, ali voda je predi
vna.
Navarresov ponos je izlijeen, oinski se ponaa dok se nadvija nad Adna i pita: "A sad
a... gdje je Don Pedro?"
Adn vie: "Ja... ne... znam."
Navarres odmahuje glavom.
"1 );i|lr ili ugog", naieujc SVO|im ljudima. Nekoliko ticnutaka poslije Uulcndcsi
izlaze i/, alom vukui campesina. Bijele su mu hlae krvave i poderane. Lijeva mu se
noga vue pod udnim, slomljenim kutom, a nazubljcni dio kosti viri iz mesa.
Adn to vidi i isti as bljuje.
Jo mu je loije kad ga poinju vui prema helikopteru.
Ai l vrsto pritie maramicu preko nosa.
Dim i pepeo ga obavijaju, bodu mu oi, ulaze mu u usta. Bogzna, misli Art, kakvo o
trovno govno udiem u plua.
I )olazi do malog sela koje se nadvilo nad zavojem na putu. Campe-\uiosi stoje n
a drugoj strani puta i gledaju kako se vojnici pripremaju baciti baklje na slamn
ate krovove njihovih casitas, kuica. Mladi vojnici ih nervozno zadravaju od pokuaja
da iznesu svoje stvari iz kua u plamenu.
Tada Art vidi luaka.
Visok, krupan ovjek glave obrasle u bijelu kosu, neobrijana, hrapava lica obrasla
u kratke bijele dlaice, nosi traper-koulju izvan plavih traperica i tenisica, pre
d sobom nosi drveno raspelo kao lo glumac u drugorazrednom filmu o vampirima. Gur
a se kroz skupinu campesinosa i ee se o vojnike.
I vojnici vjerojatno misle da je lud jer uzmiu i putaju ga da proe. Art ga gleda ka
ko dugim koracima prelazi preko puta i postavlja se izmeu dvojice vojnika s baklj
ama i kue.
"U ime vaeg Gospodina i Spasitelja, Isusa Krista," vie, "zabranjujem vam da to rad
ite!"
Izgleda kao neiji aavi stric, misli Art, koji je uglavnom boravio u kui, ali je izaao
u kaos i sada luta uokolo sa svojim osloboenim mesijanskim kompleksom. Dvojica v
ojnika samo stoje, gledaju ga, ne znaju to bi.
Njihov narednik im pokazuje to initi; prilazi i urla na njih da prestanu buljiti k
ao dva fregadosa29 i da zapale tu chingada30 kuu. Vojnici pokuavaju zaobii luaka, al
i on klizne ustranu da ih blokira.
29 Fregado - dosadan, zanovijetajui, kompliciran, zbunjola.
30 Chingada - beskorisnu, usred pustoi.
Br/e noge /a debelog ovjeka, misli Ari.
Narednik u/ima puku i podie kundak prema luaku kao da e mu razbiti lubanju ako se ne
makne.
Luak se ne mie. Samo stoji i zaziva ime Boje.
Art uzdie, zaustavlja Jeep i izlazi.
Zna da nije njegov posao da se mijea, ali jednostavno ne moe dopustiti da ludom ti
pu razbiju tintaru a da to barem ne pokua sprijeiti. Prilazi naredniku, govori mu
da e se on pobrinuti za to, zatim grabi luaka za lakat i pokuava ga odvui.
"Hajde, viejo3'", govori Art "Isus mi je rekao da te eli vidjeti na drugoj strani
puta."
"Stvarno?" odgovara ovaj, "jer Isus je rekao meni da kaem tebi da odjebe."
ovjek ga gleda udesnim sivim oima. Art ih vidi i odmah mu je jasno da ovaj tip nije
nikakva munjara, ve neto potpuno drugo. Ponekad vidi neije oi i zna, jednostavno zna,
da je svim sranjima kraj.
Te oi su vidjele mnogo i nisu ustuknule niti odvratile pogled.
Sada on gleda na oznaku DEA-e na Artovoj kapi.
"Ponosan si na sebe?" pita.
"Samo radim svoj posao."
"A ja samo radim svoj." Okree se vojnicima i jo jedanput im nareuje da se povuku i
odustanu.
"Sluaj, ne bih volio vidjeti te ozlijeenog."
"Onda zatvori oi." Zatim vidi zabrinut izraz na Artovu licu i dodaje: "Bez brige,
nee me dirati. Ja sam sveenik. Biskup, zapravo."
Sveenik?! misli Art. Da odjebem? Kakav vraji sveenik - oprostite, biskup upotreblja
va takve...
Vatra iz oruja prekida misao.
Art uje monotonu pop-pop-pop vatru iz AK-47 i baca se na pod, stiui se uz zemlju to vr
moe. Die pogled i vidi sveenika koji jo uvijek stoji kao osamljeno drvo u preriji do
k su svi ostali zalegli. I dalje dri kri, vie prema brdima, nareuje da prestanu puca
ti.
To je jedna od najnevjerojatnijih hrabrih stvari koju je Art ikad vidio.
31 Vieja - star, starac, stari prijatelj.
Ih blesavih, ili pak jednostavno hulili. Sianje. misli Ari.
Ustaje na koljena, a zatim zamahuje prema sveenikovim nogama, obara ga i dri uz ze
mlju.
"Meci ne znaju da si sveenik", govori mu Art.
"Ilog e me pozvati onda kad me pozove", odgovara sveenik.
Pa, Bog je zamalo posegnuo za telefonom, misli Art. Lei u praini pokraj sveenika do
k pucnjava ne prestane, zatim riskira jo jedan pogled prema gore i vidi vojnike k
oji poinju izlaziti iz sela prema izvoru pucnjave.
"Ima li sluajno koju cigaretu vika?" pita sveenik.
"Ne puim."
"Puritanac."
"To e te ubiti", govori Art.
"Sve to volim e me ubiti", odgovara sveenik. "Puim, pijem, previe jedem. Seksualna su
blimacija, pretpostavljam. Ja sam biskup Parada. Moe me zvati otac Juan."
"Ti si luak, oe Juan."
"Isus treba luake", govori Parada dok stoji i otire prainu. Gleda naokolo i smijei
se. "A selo je i dalje na svom mjestu, nije li?"
Aha, misli Art, zato to su gomerosi poeli pucati.
"Ima li ime?" pita sveenik.
"Art Keller."
Prua ruku, Parada je prihvaa, pita: "Zato si ovdje i spaljuje moju zemlju, Arte Kell
ere?"
"Kao to sam rekao, to je"
"Tvoj posao", kae Parada "Usrani posao, Arturo."
Vidi da Art reagira na "Arturo".
"Dakle, ti si dijelom Meksikanac, zar ne?" pita Parada. "Etniki?" "Po majinoj stra
ni."
"Ja sam dijelom Amerikanac", govori Parada. "Roen sam u Teksasu. Moji roditelji b
ili su mojados, radnici migranti. Odveli su me natrag u Meksiko dok sam bio jo ma
lo dijete. Tehniki, ipak, ja sam ameriki dravljanin. Teksaanin, nita manje."
"/)//' 11(1(1."
"Dr' ili za rogove.1"'
Trkom prilazi neka ena i obraa se Paradi. Plae i tako brzo govori da je Art vrlo tek
o razumije. Ipak uspijeva shvatiti nekoliko rijei: Padre Juan ifederales i tortur
a - muenje.
Parada se okree Artu. "Mue ljude u logoru nedaleko odavde. Moe li to zaustaviti?"
Vjerojatno ne, misli Art. To je SOP33 u Kondoru. Federalesi ih utimavaju, a nakon
toga pjevaju nama. "Oe, nije mi doputeno da se mijeam u unutarnje stvari"
"Nemoj me tretirati kao idiota", govori sveenik. Ima autoritativan ton koji ak i A
rta Kellera prisiljava da slua. "Idemo."
Odlazi i upada u Artov Jeep. "Hajde, pokreni guzicu."
Art ulazi, pali motor i otro ubacuje u brzinu.
Kad stignu do baznog logora, Art spazi Adana koji sjedi otraga u otvorenom helik
opteru ruku svezanih na leima. Pokraj njega lei campesino s groznom poprenom fraktu
rom.
Helikopter treba uzletjeti. Elise se vrte, uzdiu prainu i kamenie Artu u lice. Iskae
iz Jeepa, saginje se ispod elisa i tri do pilota, Phila Hansena.
"Phil, koji je ovo vrag?!" vie Art.
Phil mu se kesi. "Dvije ptice!"
Art shvaa to to znai: Podigne dvije ptice. Jedna leti, druga pjeva.
"Ne!" govori Art. Upire prst prema Adanu. "Ovaj je moj!" "Jebe tebe, Kelleru!"
Da, jebe mene, misli Art. Gleda prema stranjem dijelu helikoptera gdje Parada ve zb
rinjava campesina slomljene noge. Sveenik se okree Artu s pogledom koji je istovre
meno pitanje i zahtjev.
Art trese glavom, zatim vadi svoj .45, zapinje ga i prislanja Hansenu na lice. "
Nee se dii, Phil."
32 "Hook 'em. Homs" - popularni pozdrav studenata na Sveuilitu u Austinu u Teksasu
.
33 SOP - Standard Operating Procedure - propisani nain rada.
Ai I rnn' kaki) /l'i/f'/'w/i'.w ili/u puke i i epcl i i aju.
Deki \7 DliA-c istravani i/ atora kantinc.
laylor se clcre: "Kelleru, to to dovraga radi?!"
lb nam je nova metoda, Tim?" pita Art. "Bacamo ljude iz heli-k. )|itera?"
Nisi nikakva jumferica, Kelleru", govori Taylor. "Nisi se samo lenom valjao po st
ranjem sjedalu."
I )a bih rije rekao, misli Art. Istina je.
"Gotov si, Kelleru", govori Taylor. "Ovaj put je svreno s tobom. Ja cu dobiti tvo
j prokleti posao. Bacit u te u zatvor."
Zvui sretno.
Art dri pitolj uz Hansenovo lice.
"Ovo je meksika stvar", govori Navarres. "Ne mijeajte se. Ovo nije vaa zemlja."
"Ovo je moja zemlja!" vie Parada. "I ja u tvoju guzicu izopiti tako brzo"
"Kakav je to rjenik, oe", govori Navarres. "ut e jo i gore za sekundu."
"Pokuavamo nai Don Pedra Avilesa", Navarres objanjava Artu. Pokazuje na Adana. "Ovo
malo govno zna gdje je i rei e nam."
"Hoete Don Pedra?" pita Art. Vraa se do Jeepa i odvija pono. Don Pedrov le razlijeva
se po zemlji i podie male oblake praine. "Imate ga."
Taylor gleda mecima rastrgan le.
"to se dogodilo?"
"Pokuali smo uhapsiti njega i njegovih petero ljudi", govori Art. "Pruili su otpor
. Svi su mrtvi."
"Svi", govori Taylor zurei u Arta.
"Da."
"Nema ranjenih?" "Ne."
Taylor se glupavo smjeka. Ali sjeban je, i Art to zna. Art je donio Veliki trofej
i sada mu Taylor ne moe nita. Savreno jebeno nita. Ipak, vrijeme je da se ponudi pr
imirje. Art bradom pokazuje prema
Ailanu i ranjenom campesina i ii|e/no govoi i: "Mislim da nluijicu imamo o emu utj
eli. Tim."
"Da."
Art se uspinje u stranji dio helikoptera i odvezuje Adna. "ao mi je zbog ovoga."
"Ne koliko meni", govori Adn. Okree se Paradi. "Kako mu je noga, oe Juan?"
"Vi se poznajete?" pita Art.
"Ja sam ga krstio", govori Parada. "Dao sam mu prvu priest. Bit e mu dobro."
No pogledom koji upuuje Adnu i Artu govori neto drugo.
Art vie prema prednjem dijelu: "Sada moe poletjeti, Phil! Za bolnicu u Culiacnu i na
gazi gas!"
Helikopter se podie.
"Arturo", govori Parada.
"Da?"
Sveenik mu se smijei.
"estitam", govori Parada. "Ti si luak."
Art gleda dolje na unitena polja, spaljena sela, prognanike koji ve stoje u koloni
na pranom putu iz sela.
Priroda je sprena i pougljenjena dokle mu pogled see.
Polja crnih cvjetova.
Da, misli Art, ja sam luak.
Devedeset minuta poslije Adn lei ispod istih bijelih plahti u najboljoj bolnici u C
uliacnu. Rana na licu od cijevi Navarresova pitolja mu je oiena i zbrinuta. Napunili
su ga injekcijama antibiotika, ali odbio je preporuene tablete protiv boli.
Adn eli osjeati bol.
Die se iz kreveta i hoda hodnicima dok ne nalazi sobu u koju su, na njegovo ustra
janje, smjestili Manuela Sncheza.
Campesino otvara oi i vidi Adna.
"Moja noga..."
"Jo je na mjestu."
Nc d;i| im
Neu", govori Ailan. "Odspavaj malo." Adn trai doktora. "Moete li spasiti nogu?"
"Mislim da moemo", govori doktor. "Ali bit e to skupo." "Znate li tko sam ja?" "Zn
am tko ste vi."
Adnu ne promie preziran pogled ili jo prezirniji nastavak: Znam tko je va stric.
"Spasite mu nogu", govori Adn, "i postat ete ef novog krila bolnice. I/gubite nogu,
ostatak ivota provest ete izvodei abortuse u bordelu ti Tijuani. Izgubite pacijent
a, bit ete u grobu prije njega. I moj stric nee biti onaj koji e vas pokopati, bit u
to ja. Shvaate?"
Doktor shvaa.
A Adn shvaa da se ivot promijenio. Djetinjstvo je zavrilo. ivot je sada ozbiljan.
To polagano uvlai iz kubanske cigare i gleda kako dim u krugovima lebdi po sobi.
Operacija Kondor nije mogla proi bolje. Nakon to su spalili polja Sinaloe, otroval
i zemlju, rastjerali gomerose, a vilesa spremili pod zemlju, Amerikanci vjeruju d
a su unitili izvor svih zala i vratit e se u svoj san, barem to se Meksika tie.
Njihovo spokojstvo dat e mi vremena i slobode da stvorim organizaciju koja e do vr
emena kad se Amerikanci probude za njih biti prejaka da je dodirnu.
Federacin.
Lagano kucanje na vratima.
Ulazi u crno odjeven agent DFS-a, s uzijem prebaenim preko ramena. "Netko vas eli
vidjeti, don Miguel. Kae da je va neak."
"Pusti ga."
Adn stoji na hodniku.
Miguel ngel Barrera ve je sa/nao to se dogodilo ii|.-i'.t\ n neaku
- batine, muenje, njegova prijetnja doktoru, posjet Paiadinoj klinici. U jednom d
anu djeak je postao mukarac.
A mukarac odmah prelazi na stvar.
"Znao si za napad", govori Adn.
"ak sam pomogao u planiranju."
Zaista, mete su bile paljivo odabrane da se eliminiraju neprijatelji, suparnici i
stari dinosaur koji nikada ne bi shvatio novi svijet. Ionako ne bi preivjeli, sa
mo bi stajali na putu.
Sada ne stoje.
"Bilo je to zvjerstvo", govori Adn.
"Bilo je potrebno", govori To. "Ionako bi se dogodilo, zato da ne budemo u prednos
ti. To je posao, Adn." "Pa..." govori Adn.
A sada, razmilja To, vidjet emo u kakva se mukarca djeak pretvorio. eka da Adn nastavi.
"U redu", govori Adn. "elim ui u posao."
To Barrera ustaje na elu stola.
Restoran je tu no bio zatvoren - privatna zabava. I stvarno jest, misli Adn; mjest
o je opkoljeno ljudima iz DFS-a naoruanim uzijima. Svi gosti su pretraeni i oduzet
o im je oruje.
Popis gostiju bi za Jenkije bio kao popis za Djeda Mraza. Svaki vaniji gomero koj
ega je To odredio da preivi operaciju Kondor je ovdje. Adn sjedi do Rala i snima lic
a ljudi za stolom.
Garca brego, u dobi od pedeset, star ovjek u ovom poslu. Srebrna kosa i srebrni brk
ovi, izgleda kao stari, mudri maak. Sto i jest. Sjedi i ravnoduno gleda Barreru, a
Adn na njegovu licu ne moe proitati reakciju. "A to je", To je rekao Adnu, "ono zbog
ega je doivio pedeset godina starosti u ovom poslu. Naui lekciju od njega."
ovjek koji sjedi do njega Adnu je poznat kao El Verde, "Zeleni". Tako ga zovu zbog
zelenih izama od nojeve koe koje stalno nosi. Osim tog znaka osobne tatine Chalino
Guzmn izgleda kao farmer
- traper-koulja i hlae, slamnati eir.
I )i> ( !u/mana sjf cl i ( Hiero Mndez.
Gero je ak i /.a posjet gradskom restoranu odjenuo sinaloansku kaubojsku odjeu: crn
u koulju s bisernim kopama, uske crne traperice s velikom srebrnom i tirkiznom kopo
m za remen, piaste izme i velik kaubojski eir, koji ne skida ak ni u zatvorenom.
Gero ne zna zaepiti o svojem udesnom preivljavanju iz zamke iederalesa u kojoj je ub
ijen njegov ef, Don Pedro. "Santo Jess Malverde /atitio me od metaka", govori Gero.
"Kaem vam, brao, proao sam kroz kiu. etiri sata nakon toga nisam znao da sam iv. Misli
o sam da sam duh." I tako dalje i dalje i usrano dalje o tome kako je ispraznio
svoju pistolu na federalese, zatim iskoio iz auta i otrao - "izmeu metaka, brao" - u
grmlje iz kojega je uspio pobjei. I kako se probijao do grada, "mislei da mije sv
aki trenutak posljednji, brao."
Adn gleda ostale goste: Jaime Herrera, Rafael Caro, Chapo Montana, svi gomerosi i
z Sinaloe, sada svi na potjernicama, svi u bijegu. Zalutali i vjetrom odneseni b
rodovi koje je To doveo u sigurnu luku.
To je sazvao ovaj sastanak, a sam taj njegov poziv osigurao mu je nadmo. Prisilio
ih je da svi zajedno sjede oko velikih posuda s hladnim raiima, plata s tanko izre
zanim carneom34, i krinja s ledeno hladnim pivom koje pravi Sinaloanci pretpostav
ljaju vinu.
U susjednoj sobi mladi sinaloanski muziari zagrijavaju se za pjevanje bandas - pj
esama koje slave junatva traficantesa, od kojih mnogi sjede za stolom. U privatno
j sobi dalje odostraga skupilo se desetak skupih prostitutki koje su naruene iz e
kskluzivnog bordela Haley Saxon iz San Diega.
"Krv koja je prolivena osuila se", govori To. "Sada je vrijeme da zaboravimo sva z
amjeranja, da isperemo gorak okus venganze, osvete, iz usta. Te su stvari prolost
, kao voda iz isuene rijeke."
Uzima gutljaj piva, ispire usta, zatim ga pljuje na pod.
Zastaje da vidi protivi li se netko.
Nitko se ne protivi.
Govori: "Nema vie ni ivota kojim smo ivjeli. Odnio ga je otrov i plamen. Nai stari iv
oti su kao krhki snovi koje sanjamo prije buenja, koji nas naputaju kao oblai dima n
oen vjetrom. Moda bismo
H Carne - meso.
zaeljeli zavali san da se vrati, ila nas|a\ min slalkn spa\ali. ali In nije ivot, I
n je san.
Amerikanci su htjeli raspriti nas Sinaloancc. Vatrom nas otjerati s nae zemlje, ra
spriti vjetrovima. Ali vatra koja guta istovremeno otvara put novim usjevima. Vje
tar koji razara istovremeno raznosi sjeme na novu zemlju. Kaem, ako nas ele rasprit
i, neka bude tako. U redu. Rasprit emo se kao sjeme manzanite, jabuke, koje raste
na bilo kojem tlu. Raste i iri se. Ja kaem da idemo i irimo se kao prsti jedne ruke
. Kaem, ako nam ne daju da imamo Sinalou, uzet emo cijelu zemlju.
Postoje tri izabrana podruja s kojih e se upravljati la pistom se-cretom35: Sonora
, koja granii s Teksasom i Arizonom; Zaljev, odmah nasuprot Teksasu, Louisiani i
Floridi te Baja, u blizini San Diega, Los Angelesa i Zapadne obale. Traim da brego
uzme Zaljev za svoju plau, da za svoje trite ima Houston, New Orleans, Tampu i Mia
mi. Traim da El Verde, Don Chalino uzmeplazu Sonora, da se smjesti u Jurezu, da za
svoje trite ima New Mexico, Arizonu i ostatak Teksasa."
Adn neuspjeno pokuava proitati njihove reakcije: Zaljevskaplaza potencijalno je boga
ta, ali optereena tekoama s obzirom na to da ameriko uvoenje zakona zavrava s Meksikom
i koncentrira se na istone Karibe. Ali brego bi trebao zaraditi milijune - ne, mi
lijarde - ako pronae izvor kojem bi prodao proizvod.
Gleda El Verdea ije je campesinovsko lice nepronino. Sonorska plaza trebala bi bit
i unosna. El Verde bi trebao prebaciti tone droge u Phoenix, El Paso i Dallas, d
a se i ne spominje put prema sjeveru iz tih gradova prema Chicagu, Minneapolisu
i osobito Detroitu.
Ali svi ekaju da se karte dokraja stave na stol, a Adn gleda u njihove oi dok im po
staje jasno da je To ostavio eer za sebe.
Baja.
Tijuana osigurava ulaz na golema trita San Diega, Los Angelesa, San Francisca, San
Josea. I u transportne sustave koji mogu prebaciti proizvod do jo bogatijih trita
sjeveroistoka SAD-a: Philadelphije, Bostona i dragulja nad draguljima - New York
a.
Tako da postoje: Zaljevska plaza, Sonorska plaza, ali prava je plaza Baja.
La Plaza.
35 La pista secreta - tajna cesta, put.
/.ii<> iiil ki) ni|r /aisla ushien i inllso nije /aisla iznenaen, kaci It.ii 11 -1
. i i u oj',o\ a i a: "Schc, prcla/cni...
... preseliti ti (iiiadalajaru."
Saila jesu i/.nenadeni.
Nilko vie od Adna koji ne moe povjerovati da se To odrie potencijalno najunosnije nek
retnine u zapadnom svijetu. Ako prava pla/a ne dopadne obitelj, tko e
"Traim", govori Barrera, "da Gero Mndez preuzme Plau Baja." Vlan gleda kako se Gerovo
lice razvlai u osmijeh. Zatim mu postaje lasno. Odraava bogojavljenje koje objanja
va udo Gerova preivlja-\anja u stupici koja je ubila Don Pedra. Sada zna da prava p
laza nije poklon iznenaenja ve ispunjeno obeanje.
Ali zato? pita se Adn. to To sprema?
1 gdje je moje mjesto?
Toliko zna daje bolje ne otvarati usta i pitati. To e mu rei nasamo, kad bude sprem
an.
Garca brego naginje se naprijed i smije. Usta su mu mala ispod bijelih brkova. Kao
usta make, misli Adn. brego govori: "Barrera dijeli svijet na tri dijela, zatim etv
rti uzima sebi. Ne mogu a da se ne pitam zato."
"brego, to uspijeva u Guadalajari?" pita Barrera. "Na kojoj granici lei Jalisco? Ni
jednoj. To je povoljno mjesto, to je sve. Sigurno mjesto /a opsluivanje nae Federa
cin."
To je prvi put da je tome dao ime, misli Adn. Federacija. S njime na elu. Ne po ti
tuli, ve po poloaju.
"Ako prihvatite ovaj sporazum," govori Barrera, "dijelit u ono to je moje. Moji pr
ijatelji bit e vai prijatelji, moja zatita vaa zatita."
"Koliko emo plaati za tu zatitu?" pita brego.
"Razumnu naknadu", kae Barrera. "Zatita je skupa."
"Koliko skupa?"
"Petnaest posto."
"Barrera", kae brego. "Dijeli zemlju na plazas. Sve je to u redu i dobro. brego e pri
hvatiti Zaljev. Ali neto si zaboravio - dijelei kola, nisi dijelio nita. Naa polja su
spaljena i zatrovana. Nae planine su prepune policije i Jenkija. Dakle, daje nam
trita - nema opijuma koji bismo prodavali na tim naim novim tritima."
"Zaboravi opijum", go\oi i Hartera. "Ayerba- " poinje (iiiero.
"Zaboravi i marihuanu", kae Barrera. "To su sitne stvari."
brego prua ruke i govori: "Onda, Miguel ngel, El ngel Negro, govori nam da zaboravimo
la mapolu i la yerbu. Sto hoe da uzgajamo?"
"Prestani razmiljati kao farmer."
"Ja jesam farmer."
"Imamo dvije tisue milja kopnene granice sa Sjedinjenim Dravama", govori Barrera.
"Sljedeu tisuu na moru. To je jedini urod koji nam treba."
"O emu govori?" prasne brego.
"Hoe li ui u Federacin?"
"Da, svakako", govori brego. "Prihvaam tu Federaciju niega. to mi preostaje?"
Nita, misli Adn. To dri dravnu policiju Jalisca i partner je s DFS-om. Operacijom Kon
dor organizirao je revoluciju preko noi i popeo se na vrh. Ali - a brego je tu tak
oer u pravu - na vrh ega?
"El Verde?" pita Barrera.
"S."
"Mndez?"
"S, Don Miguel."
"Onda, hermanos", govori Barrera. "Da vam otkrijem budunost."
Upuuju se u vrlo dobro uvanu sobu u susjednom hotelu iji je vlasnik Barrera.
Ramn Mette Ballasteros ih eka.
Mette je Honduraanin, zna Adn, povezan s Kolumbijcima u Me-dellnu, a Kolumbijci mal
o posla, ako i uope, obavljaju kroz Meksiko. Adn ga gleda kako otapa kokainski pra
h u vr s kljunom u kojem je mjeavina vode i sode bikarbone.
Gleda kako Mette postavlja vr iznad plamenika i pojaava plamen do kraja.
"To je kokain", govori brego. "Pa to onda?"
"< ilcaj", govori Han ci a.
Allan gleda kako otopina poinje kuhati i slua dok koka proizvodi smijean pucketav z
vuk. Zatim se prah poinje zbijati i otvrdnjavati. Mette ga paljivo odmie i stavlja
da se sui. Nakon suenja poprima oblik kugle nalik omanjem kamenu.
Bartera govori: "Gospodo, upoznajte budunost."
A
rt stoji ispred Santa Jesusa Malverdea.
"Izrekao sam ti mandu", govori Art. "Ti si odradio svoj dio dogovora, ja u svoj."
Izlazi iz kapelice i odlazi taksijem na rub grada. Ve se pojavljuje sirotinjsko p
redgrae.
Prognanici iz Badiraguata prevru kartonske kutije, od kaseta i prekrivaa sklapaju
svoje nove domove. Sretnici i prvi meu njima nali su ploe od valovitog lima. Art vi
di ak i jednu veliku reklamu za stari film - ovjek zvan hrabrost - koju su podigli
kao krov. Od sunca izblijedjeli John Wayne gleda na grupu obitelji kako grade z
idove od starih plahti, odbaenih komada perploe, slomljenih graevnih blokova.
Parada je naao nekakve stare atore - Art se pita je li zastraio vojsku? - i postavi
o kuhinju za postradale i provizornu bolnicu. Nekoliko dasaka poloenih preko konj
a za piljenje je stol za posluivanje. Tank s propanom osigurava plamen koji zagri
java tanku limenu plou na kojoj sveenik i nekoliko asnih sestara zagrijavaju juhu.
Nekoliko metara dalje nekoliko ena priprema tortilje na rotilju postavljenom iznad
otvorene vatre.
Art ulazi u ator u kojem medicinske sestre peru djecu, vatom na tapiu iste im ruke p
ripremajui ih za injekcije tetanusa koje doktor propisuje za male posjekotine i r
ane. S druge strane atora uje vrisku djece. Prilazi blie i vidi Paradu kako njeno gu
gue maloj curici s opeklinama po rukama. Oi su joj razrogaene od straha i boli.
"Tlo najbogatije opijumom u zapadnom svijetu," govori Parada, "a mi nemamo nita d
a djetetu olakamo bol."
"Ja bih se zamijenio s njom da mogu", kae Art.
I'araila ga proiuasa |cau ug I imutak. "Vjerujem li. Sleta to ne moe." Ljubi curicu u
obra/. "Isus te voli."
Malu curicu boli, misli Parada, i to je sve to joj moram rei. Ima i teih ozljeda. I
mamo ljude koji su tako strano pretueni da su im doktori morali amputirati ruke, n
oge. Sve zato to Amerikanci ne mogu obuzdati apetit za drogom. Dolaze paliti mak,
a spaljuju djecu. Da ti kaem, Isuse, dobro bi nam sada osobno doao.
Art ga slijedi po atoru.
'"Isus te voli'" mrmlja Parada. "Noi poput ove navode me da pomislim je li to jed
nostavno sranje. to te dovodi ovamo? Krivnja?"
"Tako neto."
Art vadi novac iz depa i nudi ga Paradi. To mu je plaa od prolog mjeseca.
"Kupit e se lijekovi", kae Art.
"Bog te blagoslovio."
"Ne vjerujem u Boga", kae Art.
"Nije vano", kae Parada. "On vjeruje u tebe."
Onda je naivina, pomisli Art.
2
Divlji Irci
Hell's Kitchen New York 1077.
Kamo god krenemo, slavimo
Zemlju to nas uini izbjeglicama,
Zbog straha od sveenika s praznom zdjelom
Zbog krivnje i uplakanih svetakih kipova.
Shane MacGowan, "Thousands Are Sailing36"
P
Vallan odrasta na krvavim priama.
Cuchulain, Edward Fitzgerald, Wolfe Tone, Roddy McCorley, Pdraic Pearse, James Co
nnelly, Sean South, Sean Barry, John Kennedy, Bobby Kennedy, Krvava nedjelja, Is
us Krist.
Teak, crveni gula irskog nacionalizma ili irskog katolikog nacionalizma ili irskog
nacionalnog katolicizma. Svejedno. Zidovi male zgrade bez dizala u West Sideu i
zidovi Osnovne kole Sv. Bridget ukraeni su, ako je to prava rije, loim slikama muenitv
a: McCorley se njie ispod mosta rijeke Toome; Connelly svezan za stolicu okrenut
prema britanskom streljakom vodu; Sveti Timothy i gomila strijela zabodenih u nje
ga; jadni, beznadni Wolfe Tone koji britvom ree svoj vrat, ali zajebe i presijeca
si dunik umjesto vratne ile - kako bilo, uspijeva
36 Tisue ih plove, naslov velikog hita irske punk-rock grupe Pogues.
nm u mriju i pi i|c nego sto ga i >l i|csc; |adi u Inim i |ail ni IU il >b\ gled
aju s visina; Isus na kriu.
Naravno, u Sv. Bridget je etrnaest postaja Krinog puta. Bicvanjc Krista, Trnova kru
na, Krist posre ulicama Jeruzalema s kriem na leima. avli mu probijaju blaene ruke i
noge. (Vrlo mladi C'alian pita asnu sestru je li Isus bio Irac, a ona uzdie i govo
ri mu: "Ne, ali kao da jest".)
Sedamnaest mu je godina i s prijateljem O-Bopom mlati po pivama u pubu Liffey na
uglu etrdeset sedme i Dvanaeste.
Jedini tip u baru osim ankera, Billyja Shieldsa, je Mali Mickey Haggerty. Mali Mi
ckey sjedi u dnu bara i ozbiljno se oblokava zbog skoranjeg susreta sa sucem - br
avarom koji e ga na osam-do-deset odvojiti od njegova Bushmillsa37. Mali Mickey d
oao je sa smotuljkom kovanica koje je sve ubacio u duboks stiui istu tipku. E-5. I ta
ko Andy Williams sat vremena pjevui "Moon River", ali deki nita ne govore jer znaju
sve o njegovoj krai.
Jedno je od onih ubitanih njujorkih popodneva u kolovozu - jedno od onih "Nije to
zbog vruine, to je zbog vlage" popodneva - kada se koulje lijepe za lea, a zrakom l
ebdi loe raspoloenje.
To je ono to O-Bop govori Cal lanu.
Sjede za ankom i ispijaju pivo, a O-Bop jednostavno ne moe prijei preko onoga.
to su uinili Michaelu Murphyju.
"To to su uinili Michaelu Murphyju bilo je pogreno", govori O-Bop. "Bila je to greka
."
"Bila je", Callan se slae.
Ono to se dogodilo s Michaelom Murphyjem bilo je da je pucao i ubio svojeg najbol
jeg prijatelja, Kennyja Mahera. Bila je to jedna od tih stvari. Tada su oboje bi
li urokani, rastrgani od Meksikog blata, heroina od smedeg opijuma koji je u to v
rijeme kruio po kvartu. Bila je to samo jedna od tih stvari. Svaa izmeu dva narkia k
oja izmie kontroli, a Kenny malo zvekne Michaela, a Michael se raspizdi i odlazi
i uzima mali pitolj kalibra .25 i slijedi Kennyja do kue i okida mu jedan u glavu.
37 Bushmills - vrsta irskog viskija.
/ahm sjeda nasuti |elieiie etrdeset devete ulice, i ula |ei je ubio svojeg najbol
jeg piijatclja. O Bop je onaj koji nailazi i odvodi ga prije nego to e doi murjaci,
a u etvrti Hell's Kitchen, kakva ve jest, murjaci nikad ne saznaju tko je otkazao
Kennyjevu rezervaciju.
()sim to su murjaci jedini u kvartu koji ne znaju tko je ubio Kennyja Mahera. Svi
ostali saznaju, ukljuivi i Eddieja Friela, stoje loa vijest /a Murphyja. Eddie "Me
sar" Friel prikuplja novac za Velikog Matta Sheehana.
Veliki Matt upravlja kvartom, upravlja sindikatom West Side Longs-hi ireman, upr
avlja vozaima kamiona, upravlja kockom, kamatarenjem, kurvama, im god eli - Matt She
ehan jedino ne doputa drogu u kvartu.
Za Sheehana je to pitanje ponosa i razlog zbog kojeg je tako popu-laran kod star
ijih stanovnika Kitchena.
"Reci to god hoe o Mattu", rei e. "Djecu nam dri podalje od droge."
Osim Michaela Murphyja i Kennyja Mahera i jo nekoliko njih, ali ini se da to nije
nita mijenjalo u Sheehanovoj reputaciji. A veliki dio reputacije Matt zahvaljuje
Eddiju Mesaru jer ga se cijeli kvart smrtno boji. Kada Eddie Mesar dolazi pokupi
ti, plaa. Bolje je platiti u novcu, jer ako nema, plaa u krvi i slomljenim kostima. A
i dalje duguje novac.
U bilo kojem trenutku, ugrubo, polovica Hell's Kitchena duguje novac Velikom Mat
tu Sheehanu.
to je jo jedan razlog zbog kojeg su se svi poeli pretvarati da im se svia.
Ali O-Bop, on uje Eddieja kako govori da bi se netko trebao pobrinuti za tog malo
g usranog narkia Murphyja te odlazi Murphyju i govori mu da bi trebao otii na neko
vrijeme. Isto ini i Callan. Callan mu to govori jer ne samo da Eddieja prati rep
utacija da stoji iza svojih gadnih rijei nego i zato to je Matty pronio glas da su
narkii koji se ubijaju loa stvar za kvart i loa za njegovu reputaciju.
Zato O-Bop i Callan govore Murphyju da treba nestati, ali Murphy kae: jebe sve, os
taje tamo gdje je, a oni misle da mu dolazi da se ubije zbog ubojstva Kennyja. A
li nekoliko tjedana poslije vie ga ne viaju, pretpostavljaju da se opametio i da j
e otiao, i tako smatraju sve dok
si' jednog jutta tu- |)OJa\i I ililu- Mesar u kalan Sliantiock s cerekom na licu
i s kutijom mlijeka.
Pokazuje je posvuda, prilazi mjestu gdje su Callau i ( )-Bop pokuavali u miru pop
iti alicu kave da izlijee mamurluk i baca kutiju na pod da je O-Bop vidi i govori:
"Hej, pogledaj unutra."
O-Bop gleda u kutiju i zatim povraa ravno po stolu, to Eddie smatra urnebesno smij
enim, naziva O-Bopa pikicom i odlazi smijui se. A sljedeih nekoliko tjedana po kvart
u se pria kako Eddie i njegov usrani prijatelj Larry Moretti odlaze u Michaelov s
tan, odvlae ga ispod tua i izbadaju ga oko sto pedeset puta te zatim razrezuju.
Pria govori da se Eddie Mesar prihvaa tijela Michaela Murphyja i ree ga kao da je k
omad svinjetine pa komade iznosi u vreama za smee i raznosi ih po gradu.
Osim Michaelova kurca, koji stavlja u karton od mlijeka da pokae svima u kvartu k
ako ne bi bilo nikakve sumnje u to to se dogaa kad se zajebava s jednim od Eddijevi
h prijatelja.
I nitko ne moe uiniti nita, jer je Eddie blizak s Mattom Sheeha-nom, a Sheehan ima
dogovor s obitelji Cimino pa je nedodirljiv.
Osim to est mjeseci poslije O-Bop jo jai na tome.
Govori da nije u redu to su uinili Murphyju.
"Okej, moda su ga morali ubiti", govori O-Bop. "Moda. Ali ukokati ga na takav nain?
Zatim uiniti ono to su uinili, pokazivati taj njegov dio naokolo? Ne, to nije u re
du. To savreno nije u redu."
Barmen, Billy Shields, otire ank - to je moda prvi put da to ini - i postaje stvarno
nervozan dok slua kako taj klinac olajava Eddieja Mesara. Cisti ank kao da e nakon
toga na njemu operirati.
O-Bop vidi kako ga barmen gleda, ali to ga ne stiava. O-Bop i Callan su raspravlj
ali o tome cijeli dan dok su hodali uz rijeku Hudson, duvajui doint i ispijajui piv
o iz smeih papirnatih vreica, tako da ako ve nisu sasvim potroeni, nisu ni sasvim pr
i sebi.
Tako da O-Bop nastavlja.
Kenny Mher mu je nadjenuo ime O-Bop. Svi su u parku i igraju ulini hokej, ali prek
idaju kad dolazi Stevie O'Leary, kako je tada jo bio znan, a Kenny Mher gleda Stev
ieja i kae: "Trebali bi te zvati 'Bop'."
Stevio 111 j l * nr/.uli n i >l).ni. Njemu )c koliko, | n-l 11; icst? I )ohiii n
ailim.ik ml nekoliko st a t i i i h iloki jo zgodno, zato so smijei i kae: '"Hop"?
/ash) "Hop"/"
"Zbog naina na koji hoda", govori Kenny. "Poskakuje pri svakom koiaku. Ti na neki n
ain radi bop."
"Hop", govori Callan. "Ba mi se svia."
"Koga briga to se tebi svia?" govori Kenny.
Zatim upada Murphy: "Kakvo jebeno ime je 'Bop' za jednog Irca? Ii-bote, pogledaj
ga s tom crvenom kosom. Stoji na uglu, a auti staju, l'i igledaj tu jebenu bije
lu kou i te pjege, zaboga. Kako ga moe zvati Hop'? Zvui kao da je crnac. Ovo je najb
jelji frajer kojega sam vidio u /ivotu."
Kenny razmilja o tome.
"Mora biti irski, ha?"
"Jebiga, da."
"Okej," kae Kenny, "kako bi bilo O'Bop?"
Osim to to kae s naglaskom na O, tako da postaje O-Bop.
I pristaje mu.
Kako bilo, O-Bop nastavlja o Eddiju Mesaru.
"Mislim, jebe tog tipa", govori. "Znai ako se skompao s Mattyjem Sheehanom, moe rad
iti to hoe? Koji kurac je Matty Sheehan? Neka ipkasta stara pijana Irina koja i dalj
e nad svojim pivom plae za Jackom Kennedyjem? Moram potovati tog tipa? Jebe njega.
Jebe ih obojicu."
"Polako", kae Callan.
"Guzicu polako", kae O-Bop. "Ono to su uinili Michaelu Murphyju nije bilo u redu."
Prihvatio se za ank i nastavio piti pivo. Postaje teak kao to poslijepodne.
Moda je to nakon deset minuta kad ulazi Eddie Friel. Eddie Friel je golem jebeni
tip.
Ulazi i vidi O-Bopa i govori, zaista glasno: "Hej, stidna dlako." O-Bop se ne us
pravlja i ne okree.
"Hej!" vie Eddie. "Tebi govorim. To jesu stidne dlake na tvojoj glavi, zar ne? Sv
e frkave i crvene?"
( 'a I la ii ''kila kako si- ( > Mop i i kree. "to hoe?"
Pokuava zvuati opako, ali Callan uje daje prestraen. Zato ne? I Callan je.
"ujem da ima problema sa mnom", govori Friel. "Ne. Nemam problema", govori O-Bop.
to Callan smatra da je pametno rei, osim to Friel nije zadovoljan.
"Jer ako ima problema sa mnom, evo me, tu sam."1 "Ne, nemam problema."
"To nije ono to sam uo", govori Friel. "uo sam da si iao po kvartu i lajao o tome da
ima problem u vezi s neim to sam moda uinio."
"Ne."
Da to nije bilo jedno od onih ubitanih njujorkih popodneva u kolovozu, vjerojatno
bi time i zavrilo. Sranje, da je u Liffyeju bio klima-ureaj, vjerojatno bi time za
vrilo. Ali nije, bila su tu samo dva stropna ventilatora koja su hrpici praine i m
rtvim muhama sluila za vonju kao na lijenom vrtuljku, i tako, to nije zavrilo tamo
gdje je trebalo zavriti.
Jer O-Bop se potpuno povukao. Jaja kao da su mu se stisnula i nema potrebe gurat
i tu stvar dalje, osim to je Eddie sadistika pika, zato kae: "Ti laljivi mali drkadijo
."
Dolje u dnu anka, Mickey Haggerty napokon podie pogled sa svojeg Bushmillsa i govo
ri: "Eddie, deko ti je rekao da nema problema."
"Netko te je pitao?" kae Friel.
Mickey govori: "On je jo dijete, zaboga."
"Onda ne bi smio olajavati kao odrasli", govori Friel. "Ne bi smio hodati naokol
o i priati kako neki ljudi nemaju pravo upravljati kvar-tom."
"Zao mije", cvili O-Bop. Glas mu se trese.
"Da, ao ti je", govori Friel. "Malom drkadiji je ao. Gledajte ga, plae kao mala curi
ca, a to je odrastao ovjek koji misli kako neki ljudi nemaju pravo upravljati kva
rtom."
Shr,;i|. ickao sam da mi je zao." cvili ( ) Hop.
I )a, cujcin slo mi govori u lice", govori krici. "Ali to e mi govoriti i.-a leda, h
a'.'"
"Nita."
"Nita?" Friel izvlai .38 ispod koulje. "Klekni." "to?"
"'to?'" oponaa ga Friel. "Klekni na jebena koljena, ti mali drka-
d/ljo."
< )-Hop je ionako blijed, ali sada Callanvidi daje nekako bijel. Izgleda kao tla
je ve mrtav, a moda i jest, jer ini se ba po svemu kao da e y..\ I rici taj as smaknu
ti.
O-Bop se trese dok se sputa sa stolca. Prvo mora ruke spustiti na pod kako se ne
bi jednostavno prevalio dok se sputa na koljena. I plae - velike suze liju mu iz oi
ju i teku niz lice.
Eddie ima osmijeh na licu kao da jede govno.
"Daj", Callan govori Frielu.
Friel se okree njemu.
"Hoe i ti malo, deko?" pita Eddie. "Mora odluiti s kim si, s nama ili s njim."
Zuri u Callana.
"S njim", govori Callan dok vadi pitolj kalibra .22 ispod koulje i tlva puta puca
Eddiju u elo.
Eddie izgleda kao da ne zna to se dogodilo. Samo gleda u Callana: Koji kurac? I z
atim se presavija. Lei na leima na prljavom podu kad mu O-Bop uzima 38-icu iz ruke
, gura ga Eddiju u usta i pone povlaiti okida.
O-Bop plae i vriti opscenosti. Billy Shields dri ruke u zraku. "Ja nemam problema",
govori.
Mali Mickey podie pogled sa svog Bushmillsa i kae Callanu: "Moda bi mogao razmislit
i o tome da ode."
Callan pita: "Da ostavim pitolj?"
"Ne", govori Mickey. "Baci ga u Hudson."
Mickey zna da u rijeci Hudson izmeu Trideset osme i Pedeset sedme ima na dnu vie el
jeza nego, recimo, u Pearl Harboru. A murjaci nee
ba pu'Diali 111 u > tla nadu 01 u/jc koje sc obiusilo na I icja Mesara. Reakcija na
junom Manliattann bit c otprilike ovakva: Netko je zbrisao Eddieja Friela? ()h. el
i li netko preljev od okolade?
Ne, problem tih djeaka nije zakon, njihov problem je Matt Sheehan. Nee biti Mickey
taj koji e odjuriti Velikom Mattu da mu kae tko je skinuo Eddieja. Matt je mogao
svojom mesnatom akom pritisnuti svakog suca i skinuti teret s Mickeyja u vezi s o
nom kradom, ali nije ga bilo briga, stoga Mickey ne smatra da Sheehanu duguje ik
akvu odanost.
Ali barmen Billy Shields dat e sve od sebe da dobije bodove kod Velikog Matta, ta
ko da bi ovim klincima bilo bolje da odu i objese se na mesarsku kuku i utede Mat
tu trud. Osim ako prije toga ne skinu Matta, to ne mogu. Tako da su ti klinci ve p
oprilino mrtvi, ali ne bi trebali samo stajati i ekati smrt.
"Idite", govori im Mickey. "Odite iz grada."
Callan sprema pitolj kalibra .22 pod koulju i stavlja ruku ispod O-Bopova lakta. P
odie ga s mjesta na kojem ui iznad tijela Eddieja Mesara.
"Hajde", kae.
"ekaj malo."
O-Bop kopa po Frielovim depovima i vadi sveanj izguvanih novanica. Prevre ga na bok i
vadi neto iz stranjeg depa.
Crni notes.
"Okej", kae O-Bop.
Izlaze kroz vrata.
Murjaci stiu desetak minuta poslije.
Tip iz Odjela za umorstva dolazi do mlake krvi koja je oblikovala veliku, mokru,
crvenu aureolu oko Frielove glave, zatim gleda Mickeyja Haggertyja. Tip je upra
vo napredovao iz Odjela za krae, tako da poznaje Mickeyja. Gleda Mickeyja i podie
ramena: Sto se dogodilo?
"Poskliznuo se pod tuem", kae Mickey.
N
lie odlaze iz grada.
Zapravo, izlaze iz puba Liffey i slijede prijedlog Mickeyja Haggertyja; odlaze r
avno do rijeke i bacaju pitolje.
/.il mi 1.11 no stoje i i ii i'l >i ( >java|ii I ddijcv sveanj. " li isto osamdes
et sedam dolara", kae O-Bop. to je i a/oaravajue.
Neee stiei ba daleko s tristo osamdeset sedam dolara. \ ionako ne znaju kamo da i
du.
( )ni su deki iz kvarta, nikad nisu bili nigdje drugdje, ne bi znali to da i ade, t
o da ne rade, kako da se ponaaju, kako da funkcioniraju. Mi u a ju sjesti na auto
bus i nekamo otii, ali kamo?
11 laze u duan na uglu i kupuju nekoliko malih boca piva, a zatim odlaze ispod je
dnog stupa autoceste West Side da razmisle.
"Jersey?" kae O-Bop.
To je gotovo limit njegove zemljopisne imaginacije. "Poznaje bilo koga u Jerseyju
?" Pita Callan. "Ne. A ti?" "Ne."
I (ell's Kitchen je mjesto gdje poznaju ljude i tako zavravaju ispijanjem |os nek
oliko piva i ekaju da se smrai, a onda ponovo kliznu u kvart. l'i uvaljuju u jedno
naputeno skladite u kojem spavaju. Rano ujutro odlaze u stan sestre Bobbyja Remin
gtona u Pedesetoj ulici.
Hobby je tamo nakon jo jedne svae sa svojim starim.
Dolazi do vrata, vidi Callana i O-Bopa gdje stoje i povlai ih unutra.
"Isuse Kriste," govori Bobby, "to ste to uinili?"
"Htio je ubiti Stevieja", objanjava Callan.
Bobby odmahuje glavom. "Nije ga htio ubiti. Htio mu se popisati u usta, to je sv
e. Tako se pria."
Callan slegne ramenima. "Kako god."
"Trae nas?" pita O-Bop.
Bobby ne odgovara. Ima previe posla oko sputanja roleta. "Bobby, ima malo kave?" pi
ta Callan. "Da, skuhat u."
Beth Remington izlazi iz spavae sobe. U dresu je Rangersa38 koji joj prekriva bed
ra. Njezina crvena kosa je raupana i pada joj po ramenima. Gleda u Callana i kae: "
Sranje."
38 New York Rangers - hokejaki klub.
"Haj, Ik-Hi."
"Morate otii odavde."
"Samo u im skuhati kavu, Beth."
"Hej, Bobby", govori Beth, izvlai cigaretu iz kutije na kuhinjskom pultu, ubacuje
je u usta i pali. "Dovoljno je sranje to sam te pustila na kau, ne trebaju mi ovi
frajeri. Bez uvrede."
O-Bop govori: "Bobby, treba nam neko eljezo."
"No, krasno", govori Beth. Zavaljuje se na kau do Callana. "Koji kurac ste doli ov
amo?"
"Nismo imali nigdje drugdje."
"Poaena sam." Nekoliko puta se napije i povalja se s njim i sad on misli da moe doi o
vamo, sad kad je u neprilici. "Bobby, spravi im tost ili neto."
"Hvala ti", kae Callan.
"Ovdje neete ostati."
"Onda, Bobby," govori O-Bop, "moe nam nabaviti?" "Ako saznaju, najebao sam."
"Mogao bi otii do Burka, rei mu da je za tebe", govori O-Bop.
"Sto vi, deki, jo uvijek radite u kvartu?" pita Beth. "Do sad ste ve trebali biti u
, recimo, Buffalu."
"Buffalu?" kae O-Bop, smijeei se. "to ima u Buffalu?"
Beth slegne ramenima. "Nijagarini slapovi. Ne znam."
Piju kavu i jedu tost.
"Otii u do Burka", kae Bobby.
"Da, to ti ba treba," kae Beth, "da naleti na Mattyja Sheehana." "Jebe Sheehana", kae
Bobby.
"Aha, odi i reci mu to", kae Beth. Okree se Callanu. "Ne trebaju vam pitolji, treba
ju vam karte za autobus. Imam neto novca..."
Beth je blagajnica u Loewsu u etrdeset drugoj ulici. Povremeno zajedno sa svojom
proda jednu kartu koja pripada kinu. Tako da na strani ima neto gotovine.
"Imamo novca", kae Callan.
"Onda idite."
Iilu. Idu sve do ( iornjeg West Skica, smucaju se po Riverside parku, oko ( itan
lova'''groba. Zatim se vraaju u grad; Beth ih puta u Loews y,i\)v cijeli dan sjede
otraga na balkonu, gledaju Ratove zvijezda.
Jebena Zvijezda smrti ve i esti put treba eksplodirati kad se Bobby po|avljujc s p
apirnatom vreicom i ostavlja je do Callanovih nogu.
"Dobar film, a?" govori i nestaje isto tako brzo kako je i uao. Callan no/nim zgl
obom prelazi po vreici i osjea metal.
( )dlaze u WC i otvaraju vreicu.
Jedan stari .25 i jednako prastari .38, specijalni policijski. "Kako?" govori O-
Bop. "Nije imao kremenjaa?" "Prosjaci ne mogu birati."
( \illan se svakako bolje osjea s malo eljeza oko pasa. udno kako li brzo pone nedos
tajati na tom mjestu. Osjea se upravo lagan, misli. Kao da bi mogao uzletjeti sa z
emlje. Metal te dri na tlu.
Sjede u kinu do samog zatvaranja, zatim se oprezno probijaju natrag do skladita.
Poljska kobasica spaava im ivot.
Tim Healey, on tamo sjedi ve pola jebene noi i gladniji je od psa dok eka ta dva kl
inca, zato alje Jimmyja Boylana da ide po poljsku kobasicu.
"to hoe za prilog?" pita Boylan.
"Kiselo zelje, ljuti senf i ostalo", kae Tim.
Tako Boylan izlazi i vraa se, a Tim se baca na poljsku kobasicu kao vuk, kao da j
e rat proveo u japanskom zarobljenikom logoru, a ta kruta kobasica pretvara se u
plin u njegovim crijevima upravo kad Callan i O-Bop ulaze. Nalaze se u ahtu od st
epenica s druge strane zakljuanih metalnih vrata kad uju Healeyja kako isputa.
Skamenjuju se.
"Isuse Kriste", uju Boylana kako govori. "Je li netko ozlijeen!"
Callan gleda O-Bopa.
"Bobby nas je izdao?" ape O-Bop.
39 Ulysses Simpson Grant (1822.-1885.) - zapovjednik vojske Unije u Graanskom
ratu. Poslije predsjednik SAD-a.
('allan podie ramena.
"Otvorit u vrata, da ude /raka", govori Boylan. "Isuse, lim." "Zao mi je."
Bovlan otvara vrata i vidi deke koji tamo stoje. Zavie: "Sranje!" dok podie samaricu
, ali sve to Callan uje je eksplozija pitolja koja odjekuje u stubitu nakon to on i O
-Bop ponu.
Staniol klie s Healeyjeva krila dok ustaje sa drvene sklopive stolice i vadi pitol
j. Ali vidi Jimmyja Boylana kako tetura unatrag dok mu veliki komadi tijela lete
iza leda, i gubi hrabrost. Odbacuje svoj .45 na pod i podie ruke.
"Sredi ga!" vie O-Bop.
"Ne, ne, ne, ne, ne!" vie Healey.
Poznavali su Debelog Tima Healeyja cijeli ivot. Davao bi im sitni da si kupe strip
ove. Jednom igraju hokej na ulici i Callanov udarac razbija Healeyjev desni far,
a Heaely izlazi iz Liffeyja i samo se smije i kae u redu je. "Nabavit e mi karte k
ad bude igrao za Rangerse, okej?" To je sve to Tim Healey kae.
Sada Callan zaustavlja O-Bopa da ne ubije Healeyja.
"Samo mu uzmi pitolj!" dere se.
Vie jer mu zvoni u uima. Glas mu zvui kao da je na kraju tunela, a glava ga boli ka
o luda.
Healey ima senfa po licu.
Govori neto kao da je prestar za ovakva sranja.
Kao da postoji prava dob za ovakva sranja? misli Callan.
Zatim uzima Healeyjev .45 i Boylanovu 12 kalibarsku samaricu i odlazi na ulicu.
Trei.
* * *
Veliki Matty luduje kad uje za Eddieja Mesara.
Osobito kad uje da su to bila dva klinca praktiki u posranim pelenama. Pita se u to
se to svijet pretvara - kakav e to svijet biti - kad se pojavljuje generacija ko
ja ne potuje autoritete. Ono to dodatno brine Velikog Mattyja je koliko mu ljudi p
rilazi i moli za milost za ta dva klinca.
"Moraju biti kanjeni", govori im Veliki Matt, ali je u/nemiren kad njegovu odluku
dovode u pitanje.
"Ka/njeni, svakako", govore mu. "Moda im slomiti noge ili ruke, tjerati ili iz kva
rta, ali ne zasluuju da ih se zbog toga ubije."
Veliki Matt nije nauen da ga se izaziva na takav nain. Uope mu . to ne svia. Takoer mu
se ne svia stoje, ini se, cjevovod u kvaru. Morao je te dvije male ivotinje zgrabi
ti u roku od nekoliko sati, ali ve ih danima nema, a pria se da su jo uvijek u kvar
tu - to mu se baca u liee - ali da nitko tono ne zna gdje.
ak i oni koji bi trebali znati, ne znaju.
Veliki Matt ak razmatra zamisao o kanjavanju. Odluuje da bi moda prava stvar bila da
kazni samo ruke koje su povukle okida. Sto ic vie razmatra, ta mu se zamisao sve
vie svia. Ostaviti ta dva klinca >la lunjaju po Hell's Kitchenu s nekoliko batrlja
ka kao podsjetnicima na ono to se dogaa kad se ne iskazuje dolino potovanje prema au
toritetima.
Zato e dati da im se odsijeku ruke i na tome e ostati.
Pokazati im da Veliki Matt Sheehan zna biti velikoduan.
Zatim mu pada na pamet da vie nema Eddieja Mesara da obavi rezainu.
Dan kasnije nema mu vie ni Jimmyja Boylana ili Debelog Tima I lealeyja, jer Boyla
n je mrtav, a Healey je jednostavno nestao. A Kevin Kelly je zakljuio da je zgodn
o da se pobrine oko nekih poslova u Albanyju. Marty Stone ima bolesnu tetu u Far
Rockawayu. A Tommy Dugan je urokan.
Sto sve navodi Velikog Matta da posumnja da je moda dolo do pua - otvorene revoluci
je - u poslu.
Stoga je rezervirao let za svoj drugi dom u Floridi.
Sto bi bila dobra vijest za Callana i O-Bopa, osim to se ini da je Matty prije ula
ska u avion kontaktirao Velikog Paulija Calabresea, novog representantea - efa -
obitelji Cimino i zatraio zatitu.
"to misli da mu je dao?"
"Ulaz u Javits centar40?" kae O-Bop.
4(1 Javits Center - veliki kongresni centar u New Yorku.
Veliki Mall kontiulna y\.icvinskc sindikate i sindikate vozaa kamiona koji rade na
golemom kongresnom centru kop se planira na West Sideu. Talijani ve godinu dana
ili dulje sline /a dijelom toga posla. Vrhnje s ugovora o cementu samo za sebe v
rijedi milijune. Sada Matt ba nije u poloaju da kae ne, ali s pravom oekuje malu usl
ugu za svoje da.
Profesionalna uljudnost.
Callan i O-Bop skriveni su u stanu na drugom katu u etrdeset devetoj, izmeu Desete
i Jedanaeste. Ne spavaju mnogo. Lee i gledaju u nebo. Ili u ono to se moe vidjeti
s krova u New Yorku.
"Ubili smo dvojicu", govori O-Bop.
"Aha."
"Iako u samoobrani", govori O-Bop. "Mislim rei, morali smo, tono?"
"Naravno."
Neto kasnije O-Bop govori: "Pitam se hoe li Mickey Haggerty trgovati nama." "Misli
da hoe?"
"eka ga osam-do-dyanaest zbog pljake", govori O-Bop. "Mogao bi trgovati."
"Ne", kae Callan. "Mickey je stara kola."
"Mickey je moda stara kola," govori O-Bop, "ali moda mu je dosta leanja. Ovo mu je d
rugi put."
Callan zna da e Mickey odleati svoje i vratiti se u kvart i htjeti hodati uspravno
. A Mickey zna da nee moi dobiti ni toliko koliko je zdjelica kikirikija u bilo ko
jem baru u Kitchenu ako drukne murjacima.
Mickey Haggerty je najmanja od njihovih briga.
To je ono o emu Callan razmilja dok kroz prozor gleda Lincoln Continental parkiran
na drugoj strani ulice.
"Dakle, to moemo smatrati rijeenim", govori O-Bopu.
O-Bop je stavio glavu s crvenom kovravom kosom pod kuhinjsku slavinu da se osvjei.
Da, to e pomoi - vani je etrdeset, a oni su u dvosobnom stanu na petom katu s vent
ilatorom veliine propelera na djejem brodiu; pritisak vode je nula jer su mali faki
ni iz kvarta otvorili
Ii ii 11 .niti- na uhi i. a kail sve lo ik' hi l'ilo dovoljno lose, vani je jo i
i i|'i iihiiel|i ( iuiino koja ceka da ih siedi.
I siedil ee ih, ini bude dovoljno kasno da tama osigura zavjesu
i|llo\ ilOSli.
Slo hoe?" pita O-Bop. "Hoe izai i pucati na sve strane? Obranu kod O.K. Corrala?"
"Bilo bi bolje nego da se ovdje primo do smrti."
"Ne, ne bi", kae O-Bop. "Ovdje gore je sigurno, a tamo dolje na nini smaknuli bi
nas kao pse."
Jednom se moramo spustiti", govori Callan.
Ne, ne moramo", kae O-Bop. Izvlai glavu ispod slavine i otresa vodu. "Sve dok ispo
ruuju pizze, ne moramo se spustiti."
Tri lazi prozoru i gleda dugaki crni Lincoln parkiran na drugoj st i ani ulice.
"Jebeni Talijani se nikad ne mijenjaju", govori O-Bop. "Pomisli da i e se moda uba
citi u Mercedes, BMW, ne znam, u jebeni Volvo ili tako neto. U bilo to osim tih je
benih Lincolna i Caddyja. Velim ti, sigurno je to nekakvo digiko pravilo ili tako
neto."
"Tko sjedi u autu, Stevie?"
U autu su etvorica. Jo trojica stoje vani u blizini. Izgledaju sasvim obino. Pue cig
arete, piju kavu, avrljaju. Kao mafijaki proglas okolini nekog emo ovdje srediti pa
moda elite biti negdje drugdje.
O-Bop ponovo gleda.
"Picconeova nia posada iz posade Johnny Boy Cozza", kae O-Bop. "Demonteovo krilo o
bitelji Cimino."
"Kako zna?"
"Tip na sjedalu do vozaa jede konzervu bresaka", govori O-Bop. "Znai, to je Jimmy
Piccone - Jimmy Breskva. On se pali na breskve i/ konzerve."
O-Bop je iva enciklopedija za mafiju. Prati ih kao to neki prate bejzbolske ekipe.
U glavi mu je kompletna organizacijska shema Pet obitelji.
Zato je O-Bop upuen u injenicu da je, otkad je Carlo Cimino umro prole godine, obit
elj bila u stanju previranja. Veina prekaljenih tipova bila je sigurna da e izabra
ti Neilla Demontea za nasljednika, ali umjesto njega odluio se za svojeg urjaka Pa
ulija Calabresea.
Bio je to nepopularan i/boi, osobito /a stani gardu koja smatra da je Calabrese
preinteleklualan, premekan. Previe usredotoen na lo da novac pretvori u legitiman
posao. Opakim dekima - kamatarima, umjetnicima u iznuivanju i najobinijim pljakaima -
to se nije svialo.
Jimmy "Velika Breskva" Piccone je jedan od njih. Upravo on sjedi u Lincolnu i ra
spreda o tome.
"Mi smo Cimino, obitelj kriminala", govori Breskva svojem bratu, Maloj Breskvi.
Joey "Mala Breskva" Piccone zapravo je vei od svojeg starijeg brata, Velike Bresk
ve, ali nitko to nee rei, tako da su im nadimci ostali. "ak nas i jebeni New York T
imes naziva Cimino, obitelj kriminala. Mi se bavimo kriminalom. Da sam htio biti
poslovni ovjek otiao bi - to ja znam - u IBM."
Breskvi se takoer ne svia to su Demontea previdjeli kao efa. "On je jedan star ovjek,
kakva je teta da mu se dopusti da se nekoliko godina ogrije na suncu? Zasluio je.
Ono to je Stari trebao uiniti je da ostavi za efa gospodina Neilla, a Johnnyja Boy
a za zamjenika. Tada bismo imali 'nau stvar', nau cosu nostru."
Za mladog frajera - Breskvi je dvadeset est - on je atavist, konzer-vativac, mafi
ozo William F. Buckley bez kravate. On voli stare naine, stare tradicije.
"U starim danima", govori Breskva, kao da gaje uope bilo u starim danima, "mi bis
mo jednostavno uzeli dio Javits centra. Ne bismo morali lizati guzicu nekom star
om Irini kao to je Matt Sheehan. Nije kao da e nam Paulie dati zalogaj. Njega nije
briga ako gladujemo."
"Hej", kae Mala Breskva.
"Hej to?"
"Hej, Paulie daje zadatak gospodinu Neillu, koji ga daje Johnnyju Boyu, koji ga
daje nama", govori Mala Breskva. "Sve to trebam znati: Johnny Boy nam daje zadata
k, mi izvravamo zadatak."
"Mi emo izvriti taj jebeni zadatak", govori Breskva. Ne treba mu da mu mlai brat dri
lekcije o tome kako to ide. Breskva zna kako to ide, svia mu se kako to ide, oso
bito u Demonteovu krilu obitelji, gdje to ide kao u starim danima.
Jo jedna stvar, Breskva zaista oboava Johnnyja Boya.
Johnny Boy je sve ono to je Mafija nekad bila.
to mora pomno hiti. misli Breskva.
I 'skoro kad se potpuno smrai," govori Breskva, "ui emo i ponititi mu kai li1."
Ci I la n sjedi i prelistava crni notes. "Tvoj tala je unutra", kae.
"To je iznenaenje", govori O-Bop sarkastino. "Za koliko?" "Dva soma."
"Vjerojatno se kladio na Budweiser Clydesdales da bi se hvalio u Ai|iieductu", g
ovori O-Bop. "Hej, stie pizza. Hej, koji je ovo kurac? D/imaju nau pizzu!"
O-Bop je iskreno bijesan. Nije osobito ljut to su ti tipovi ovamo doli da ga ubiju
- to se moe oekivati, to je samo posao - ali otmicu pi/.ze smatra osobnom uvredom
.
"Ne smiju to uiniti!" jaue. "To jednostavno nije u redu!"
to je, Callan se sjea, bilo kako je sve to u prvom redu poelo.
Die pogled s crnog notesa da bi vidio tu debelu Talijaninu sa irokim cerekom na lic
u kako mu pokazuje kriku pizze.
"Hej!" vie O-Bop.
"Dobra je!" Breskva vie natrag.
"Uzeli su nau pizzu!" O-Bop govori Callanu.
"Nema veze", kae Callan.
O-Bop jaue: "Gladan sam!"
"Onda odi i uzmi im", govori Callan.
"Mogao bih."
"Uzmi samaricu."
"Jebemu!"
Callan uje tipove na ulici kako im se smiju. Ne obazire se. Ne prima ga se to kao
O-Bopa. O-Bop mrzi da mu se smiju. Tad bi se uvijek smjesta potukao. Callan, on
se jednostavno moe okrenuti.
"Stevie?"
"to?"
"Kako si rekao da se onaj tip dolje zove?"
"Koji tip?"
"Tip kojega su poslali da nas smakne."
"Jimmy Breskva." "Tu je." "to kae?"
O-Bop se odmie od prozora. "Za koliko?" "Sto tisua."
Gledaju se i ponu se smijati.
"Callan," govori O-Bop, "sad je ovo potpuno nova utakmica."
Zato to Breskva Piccone duguje Mattu Sheehanu 100.000 dolara. A to je jednostavno
osnovno naelo - kamata mora rasti bre od smrada na smetlitu u vrijeme trajka smetla
ra, tako da je Piccone u ozbiljnoj neprilici. Matt Sheehan ga vrsto dri za grlo. to
bi bila loa vijest -a njemu jo vea motivacija da sredi Sheehana - osim to Callan i
O-Bop imaju notes.
Koji je jaka karta.
Ako dovoljno dugo poive da je odigraju. Jer smrauje se, naglo. "Ima kakve ideje?" p
ita O-Bop. "Da, imam."
To je jedan od onih posljednjih oajnikih etvrtih pokuaja41, ali jebiga, to i je posl
jednji pokuaj.
O-Bop izlazi na poarne stepenice s bocom mlijeka u ruci. Vie: "Hej vi, proklete Ta
lijanine!" Deki gledaju iz Continentala.
Ba kad O-Bop pali krpu uguranu u bocu, vie: "Pojedite ovo!" i lansira ju u dugom,
lijenom luku na Lincoln.
"Koji kurac"
To dolazi od Breskve koji pritie tipku da spusti prozor i vidi tu udnu baklju koja
s neba pada ravno na njega, uri da otvori vrata i
41 Fourth-and-long - izraz u amerikom nogometu kad se u etvrtom, zadnjem pokuaju
mora osvojiti vie od 10 jardi. U prenesenom smislu, posljednja prilika.
jrvuc guzicu sa stranjeg sjedala l.incolna, i radi to tono na vrijeme |cr jc O-Hop
odlino naciljao pa se boca razbija na krovu aula i plamen se iri.
Mrcskva vie prema poarnim stepenicama: "Ovo je jebeni novi
.mio!"
I zaista je bijesan jer nema ak ni priliku pucati u bilo koga jer se > >kupija go
mila i uju se sirene i sva ta sranja, ne prolazi ni par minuta pi i je nego stoje
cijeli blok pun irskih murjaka i irskih vatrogasaca, koji poinju gasiti ono stoj
e ostalo od Lincolna.
Irski murjaci i irski vatrogasci i oko petnaest tisua jebenih transvestita iz Dev
ete avenije stoje oko Breskve, vrite i krie i pleu i seru. alje Malu Breskvu dolje d
o telefona na uglu da nazove i nabavi novo icbeno vozilo, a zatim osjea metal pri
tisnut na svoj lijevi jebeni bubreg i netko ape: "Gospodine Piccone, okrenite se v
rlo polako, molim."
S respektom, dodue, to Breskva cijeni.
Okree se i tu je taj irski klinac - ne neki otrcani upak s bocom, ve visoki, tamni
klinac - stoji tu s pitoljem u smeoj papirnatoj vreici, a neto drugo dri u drugoj ruc
i.
Koji je to kurac? pita se Breskva.
Zatim shvaa.
Mali crni notes Matta Sheehana. "Trebali bismo razgovarati", govori klinac. "Tre
bali bismo", kae Breskva.
Evo ih u podrumu Paddy Hoyleove smrdljive palae daleko tamo u Dvanaestoj i mogli
bi to zvati meksikim obraunom42, samo to nema nijednog Meksikanca.
Ima samo taj italo-irski susret oi u oi, a to izgleda tako da Callan i O-Bop stoje
na jednom kraju leima doslovno uza zid, Callan izgleda kao neki ludi desperado s
pitoljem u svakoj ruci, a O-Bop, on dri samaricu u visini struka. A uz vrata su dv
a brata Piccone. Talijani nisu izvukli pitolje, samo stoje u svojim finim odijeli
ma i izgledaju mirno i vrlo opako.
42 U izvorniku - Mexican standoff - napeta situacija u kojoj obje strane imaj
u spremno oruje, ali ni jedna nije u prednosti.
O-Bop to potuje. Potpuno mu jc jasno. Neto kao, ve su leilnom ove veeri bili u nepri
lici nije vano to su i/gubili l.incoln i nee se i dalje dovoditi u nepriliku da bi
izgledali kao da ih jc uope briga zbog ta dva dripca koji imaju arsenal otvoreno
uperen u njih. loje ik na mafijaki nain i O-Bopu je to jasno. Zapravo, svia mu se.
Callanu se ivo fuka.
Ako stvar krene po zlu, poet e povlaiti okidae i jednostavno gledati to se dogaa.
"Koliko vam je, deki, uope godina?" pita Breskva.
"Dvadeset", lae O-Bop.
"Dvadeset jedna", kae Callan.
"Vi ste dva mala tvrdoglava jebaa, kaem vam", govori Breskva. "Ipak, moramo raistiti
tu stvar oko Eddieja Friela."
Tu smo, misli Callan. Samo mu jedan lagani trzaj miinog vlakna nedostaje da prekin
e sa svime.
"Gadila mi se ta bolesna stvar", govori Breskva. "Piati tipu u usta? Sto ima u to
me? Koliko puta ste uope pucali u njega? Oko osam? Vi ste, deki, htjeli do kraja o
baviti posao, je li tako?"
Smije se. Mala Breskva smije se s njim.
Smije se i O-Bop.
Callan ne. On je samo spreman, i to je to. "ao mi je zbog vaeg auta", kae O-Bop.
"Aha", govori Breskva. "Drugi put kad budete htjeli razgovarati, uzmite jebeni t
elefon, moe?"
Svi osim Callana se smiju.
"To pokuavam rei i Johnnyju Boyu", govori Breskva. "Govorim mu: Poslao si me ovamo
u West Side sa Zuluima, PR-ima43 i divljim Ircima. Koji kurac da radim? Rei u mu
da bacaju jebenu vatru s neba, a sada moram nabaviti novi auto. Divlji jebeni Ir
ci. Jesi pogledao u taj mali crni notes?"
"to misli?" pita O-Bop.
"Mislim da jesi. Definitivno mislim da jesi. to si vidio?" "Ovisi."
43 PR - u amerikom slengu kratica za Portorikanca.
*'( ) ccihu?"
'ti> e se ovdje dogoditi." "Reci to lii se trebalo dogoditi."
Callan uje kako O-Bop guta knedlu. Zna da je O-Bop nasmrt prestraen, ali da e ipak
ii do kraja. Callan razmilja: Hajde, Stevie, poni predstavu.
"Prva stvar je", govori O-Bop, "da nemamo notes sa sobom."
"Hej, kuhinjska krpo", govori Breskva. "Kad ponemo s tobom, ici e gdje je notes. To
ti nije adut u rukama. Olabavi s okidaem, |o uvijek razgovaramo."
Sada gleda u Callana.
O-Bop govori: "Znamo gdje je svaki novi koji Sheehan ima na ulici."
"Bez ale - pia krv da vrati taj notes."
"Jebe njega", govori O-Bop. "Ne dobije notes natrag, ne duguje mu ni kurca."
"To je tono?"
"to se nas tie", govori O-Bop. "A Eddie Friel nee rei drukije."
O-Bop vidi olakanje na Breskvinu licu, zato gura dalje.
"U notesu ima murjaka", govori. "Tipova iz sindikata. Vijenika. Nekoliko milijuna
dolara u novcu na ulici."
"Matty Sheehan je bogat ovjek", kae Breskva. "Zato da to bude on?" kae O-Bop. "Zato n
e bismo mi? Zato ne vi?"
Gledaju Breskvu kako razmilja. Gledaju kako vae rizike naspram dobiti. Nakon nekol
iko asaka kae, "Sheehan mojem efu radi neke usluge."
O-Bop govori: "Kad dobijete taj notes, i vi moete raditi te iste usluge."
Callan shvaa da je pogrijeio izvukavi pitolje. Ruke mu postaju umorne, tresu se. Hti
o bi spustiti pitolj, ali ne eli slati nikakve poruke. Ipak, boji se da e se, ako B
reskva izabere krivi put, njegove vlastite ruke prejako tresti da bi pucao tono, a
k i s ove udaljenosti.
Napokon Breskva pita: "Jeste li ikome drugom rekli da ste vidjeli moje ime u tom
notesu?"
()-Mop govoi i ne li 111 l,i i 111 zo da |c Cal L i u ii lasnn da |e to \ i In v
ano pitanje. Tjera ga da se pila zastoje Breskva posudio novac, za to ga upotreblj
ava.
"Divlji Irci", Breskva govori sam za sebe. Zatim kae njima: "Drite svoje jebene gl
ave dolje. Pokuajte jedan dan ili malo dulje da nikoga ne ubijete, moe? Javit u vam
se."
Zatim se okree i penje se stepenicama, njegov brat je odmah iza njega.
"Boe", kae Callan. Sjeda na pod. Ruke mu se poinju tresti kao lude.
Breskva pritie zvono na vratima zgrade Matta Sheehana.
Neka jebena Irina otvara vrata. Breskva iznutra uje Sheehana, pita: "Tko je to?"
U glasu mu se osjea strah.
"To je Jimmy Breskva", govori tip, dok ga puta unutra. "U radnoj sobi je."
. "Hvala."
Breskva ide hodnikom, skree lijevo, ulazi u radnu sobu.
Soba je obloena u jebene zelene tapete. Djetelina44 i sranja posvuda. Velika slik
a Johna Kennedyja. Jedna druga Bobbyjeva. Slika Pape. Tip ovdje ima sve osim jeb
enog vilenjaka koji sjedi na grani.
Veliki Matt gleda utakmicu Yankeesa.
Ustaje iz fotelje, ipak - Breskva cijeni potovanje - i obdaruje Breskvu jednim od
onih velikih osmijeha irskih politiara. Kae: "James, tako mi je drago to te vidim.
Jesi li imao imalo sree s tom malom potekoom dok me nije bilo?"
"Aha."
"Naao si te dvije ivotinje." "Aha."
44 Irski nacionalni simbol.
11111111 \ /abija no/ pii|i' nego to Matty stigne reci "Boe, ponio/i", 'in uii /ab
aila ispod lijevog pektoralnog miia i vue je prema gore. Milu vrli otricu da se osig
ura da u bolnici ne dode do tekih etikih
..Muka.
Icbeni no je zapeo u Sheehanovim rebrima tako da Jimmy mora ia\ ili nogu na njego
va iroka prsa i oduprijeti se da izvadi otricu. '.Iieelian tako jako udara o pod d
a se slike na zidu tresu.
1 )ebeli koji ga je pustio unutra stoji na vratima.
Ne izgleda kao da eli ita uiniti.
"Koliko mu ti duguje?" pita Breskva.
"Sedamdeset pet."
"Ne duguje mu nita", kae Breskva, "ako nestane."
Razrezuju Mattyja i odnose ga u Wards Island, bacaju ga u kana-li/acijski kolekt
or.
Na povratku Breskva pjeva.
Je li netko vidio mog starog prijatelja Mattyja... znate li kamo je otia-o-o-o?
Mjesec dana nakon onoga to je u etvrti Hell's Kitchen postalo poznato kao "Dizanje
mjeseeve rijeke", Callanov ivot se malo promijenio. Ne samo da je jo uvijek iv, to g
a iznenauje, ve je postao i heroj u kvartu.
Jer dok je Breskva sreivao Sheehana, on i O-Bop su crnim flomasterom arali po Matt
yjevu malom crnom notesu i doslovno sreivali neke dugove. Fenomenalno dobro su se
zabavljali - neke stavke su eliminirali, druge reducirali, zadravajui one za koje
su mislili da e im donijeti najvei plijen.
U Kitchenu vlada izobilje.
Callan i O-Bop naseljavaju se u pubu Liffey kao da je njihov, koji, ako se paljiv
o pogleda u crni notes, na neki nain to i je. Ljudi ulaze i gotovo im ljube prste
nje, bilo zbog zadovoljstva to ih Matty ne stee za grlo; bilo zbog straha jer ih s
ada za grlo steu deki koji su sredili Eddiea Friela, Jimmyja Boylana i vrlo vjeroj
atno Mattyja Sheehana osobno.
I jo nekog.
1 .arryja Moictiija.
lb je jedino ubojstvo /.bog kojeg e se Callan loe osjeati. Ldieja Mesara se moralo.
I Jimmyja Boylana. Isto tako, ak dapae, Mattyja Sheehana. Ali Larry Moretti je sam
o osveta - jer je pomogao Hddiju da razreze Murphyja.
"To se oekuje od nas", govori O-Bop. "To je stvar respekta."
Moretti zna da se pribliava. Zavukao se u svoj stan u Sto etvrtoj i opija se. Nije
se ni s kim susreo nekoliko tjedana - samo je stalno pijan - tako da je lak pli
jen kad Callan i O-Bop ulaze kroz vrata.
Moretti lei na podu s bocom. Glavu je stavio izmeu dva zvunika i slua neko zajebano
disko sranje s basovima koji nabijaju kao udaljeno topnitvo. Na tren otvara oi i g
leda Callana i O-Bopa kako stoje s pitoljima uperenim u njega, a zatim zatvara oi.
O-Bop vie: "Ovo je za Mickeyja!" i poinje pucati. Callan se loe osjea, ali se pridr
uuje i, to je uasno, gruva u tipa koji je ve pao.
Nakon toga uzeli su tijelo na obradu, ali O-Bop se bio pripremio pa koturaju Mor
ettija na komad debele plastike i Callan sada shvaa koliko je Eddie Friel morao b
iti jak da tako razreze meso. To je jebeno teak rad i Callan nekoliko puta odlazi
u kupaonicu da se pobljuje, ali na kraju su dobili od Morettija dovoljno komada
da ga stave u vree za smee koje odnose u Wards Island. O-Bop misli da bi Morettij
evu stvar trebali staviti u kutiju od mlijeka i pokazivati je po kvartu, ali Cal
lan kae ne.
Ne treba im takvo sranje. Stvar se proula i mnogi dolaze u Lif'fey da iskau potovan
je.
Jedan koji ne dolazi je Bobby Remington. Callan zna da se Bobby boji da oni misl
e da ih je on izdao Mattyju, a zna da Bobby nije. .
Beth je.
"Samo si pokuavala zatititi svog brata", Callan joj govori kad se pojavljuje u nje
govu novom stanu. "Shvaam to."
Ona gleda u pod. Dola je ureena; njezina duga kosa je poeljana i sjajna, a na sebi i
ma haljinu. Crna haljina s prednje je strane izrezana tono toliko da otkriva vrho
ve njezinih bijelih grudi.
Callanu je jasno. Dola je spremna da se poda, da spasi svoj ivot, bratov.
"Stevie razumije?" pita.
"Natjerat tu ga da la/umijc", kae (allan. "Bobby ju je gro/no", ka/e ona. "Ne. Bo
bbyju je dobro."
"Treba posao", kae ona. "Ne moe dobiti iskaznicu sindikata..."
('allan se uasno osjea kad uje da je to upueno njemu. To je vrsta usluge koju su lju
di znali traiti od Mattyja.
"Aha, to moemo srediti", govori Callan. Ima papir od slubenika u sindikatu vozaa ka
miona, graevinaca, bilo kojeg. "Reci mu da svrati. 1 lou rei, prijatelji smo."
"A ja?" pita. "Jesmo li mi prijatelji?"
Volio bi je povaliti. Sranje, volio bi je povaliti. Ali bilo bi to drugaije, bilo
bi to kao da je uzima samo zato to moe, jer mu duguje. Jer on sada ima mo, a ona n
ema.
Zato govori: "Da, prijatelji smo."
Da bi joj pokazao da je u redu, sve tima, ne mora s njime lei. "I to je sve to smo?
" "Da, Beth. To je sve."
On se nekako loe osjea jer se uredila i namazala i ostalo, ali vie ne eli ii s njom u
krevet.
To je nekako tuno.
Kako bilo, pojavljuje se Bobby i oni ga obvezuju poslom na kojem njegov novi ef p
retpostavlja da se nee pojavljivati - i u odnosu na to Bobby ga ne razoarava - a o
stali dolaze platiti kamate ili traiti uslugu, i jedno mjesec dana Callan i O-Bop
iz stranje sobice u pubu Liffey izigravaju mlade kumove.
Dok ne nazove pravi kum.
Veliki Paulie Calabrese puta pipke i zahtijeva da dou u Queens i njemu osobno obja
sne zato (a) oni nisu mrtvi, a (b) njegov prijatelj i partner Matt Sheehan jest.
"Rekao sam im da ste to, deki, bili vi koji ste sredili Sheehana", objanjava Bresk
va. Sjede u stranjoj sobici u Landmark Tavernu, a Breskva pokuava pojesti neko jeb
eno srnee govno s krumpirima i masnim smeim umakom prelivenim preko svega. U najma
nju ruku, na sastanku s Velikim Paulijem dobit e pristojno jebeno jelo.
Moda im to bude zadnje, ali bit e pristojno.
"Zalo si lo uinio?" ( allan pita. "Ima svoje ra/logc", ka/e () Hop. "Dobro", ka/e
Callan. "Koji su to?"
"Zato to", Breskva paljivo objanjava, "da sam mu rekao da sam to ja uinio, dao bi me
ubiti, bez sumnje."
"To je odlian razlog", Callan govori O-Bopu. Okree se natrag Breskvi. "I tako e on
sada jednostavno dati da srede nas."
"Ne nuno", kae Breskva.
"Ne nuno?"
"Ne", objanjava Breskva. "Vi, deki, niste u obitelji. Niste zavjeto-vani. Ne podli
jeete istoj disciplini. Vidite, da sam ja htio ubiti Matta Sheehana, morao bih do
biti doputenje od Calabresea, koje on nikad ne bi dao. Zato ako nastavim i uinim t
o bez obzira, u velikoj sam neprilici."
"O, to je dobra vijest", kae Callan.
"Ali vi, deki, ne trebate doputenje", govori Breskva. "Sve to vam treba je dobar ra
zlog. I ispravno stajalite."
"Kakvo stajalite?"
"Prema budunosti", govori Breskva. "I stajalite puno prijateljstva. Suradnje."
O-Bop se ushiuje. To je kao ostvarenje snova.
"Calabrese nas eli zakvaiti?" pita. Praktiki pada sa stolice.
"Ja ne znam elim li biti zakvaen", kae Callan.
O-Bop kae: "To je naa prilika! To je jebena obitelj Cimino! ele raditi s nama!"
"Ima jo jedna stvar", kae Breskva.
"To je dobro", govori Callan. "Nadao sam se, zna, da to nije sve." "Notes", kae Br
eskva. "to s njim?"
"Moja stavka", govori Breskva. "Sto somova? Calabrese ne smije nikad ak ni saznat
i. Ako sazna, mrtav sam."
"Zato?" pita Callan.
"To je njegov novac", govori Breskva. "Sheehan je stavio na stranu nekoliko stot
ina od Paulieja. Ja sam posudio od Matta."
"/nai, otkida oil l'aula ('alabrcsca", kae Callan. "Mi". Breskva ga ispravlja. "Isu
se Boe", kae Callan.
Sada ak ni O-Bop ne izgleda oduevljen. Kae: "Ne znam, Jimmy."
"Koji kurac?" govori Breskva. "Ne zna? Trebao sam vas, deki, srediti. To mi je bil
o nareenje, a nisam ga izvrio. Mogu me ubiti samo zbog toga. Spasio sam vam jebene
ivote. Dvaput. Prvo, nisam vas ubio, onda sam vam koknuo Mattyja Sheehana. A ti
ne zna?"
Callan zuri u njega. Zatim govori: "Dakle, taj sastanak. Obogatit e nas ili e nas
ubiti."
"To je uglavnom tako", kae Breskva.
'"Ko ga jebe", kae Callan.
Bogati ili mrtvi.
Ima i loijih izbora.
c
Vastanak je dogovoren u stranjoj sobi u restoranu u Bensonhurstu. "Digiko sredite",
kae Callan.
Vrlo prikladno. Ako nas Calabrese odlui ubiti, dovoljno je da izae i za sobom zatv
ori vrata. On izlazi na prednja vrata, naa tijela izlaze kroz ulaz za osoblje.
Ili izlaz. Ili bilo to.
Razmilja o tome dok stoji pred ogledalom pokuavajui svezati kravatu.
"Nisi nikad prije nosio kravatu?" pita O-Bop. Glas mu je visok, nervozan.
"Naravno da jesam", govori Callan. "Na prvoj priesti." "Sranje." O-Bop prilazi i
poinje mu vezati kravatu. Zatim kae: "Okreni se, ne mogu je svezati ovako odostrag
a."
"Ruke ti se tresu." "Jebiga, da, tresu mi se."
Na taj sastanak odlaze goli. Nikakvo eljezo bilo koje vrste. Nitko u efovoj blizin
i ne nosi pitolje osim efovih ljudi. to e jo vie olakati da ih se smakne.
Nikako 11 isu n. 11 n |f i a\ a 11 i 'i u i I nv pi a I ii|c. U/cl i su Bol ib\
|,i Ki'iiiiii gtona i Debelog I 'ima Hcalcvja i jos jednog klinca i/ kvaila. Bil
lvja Bohuna, koji c u autu kruiti ispred restorana.
O-Bopovc upute savreno su jasne.
"Bilo koga tko osim nas izlazi na prednja vrata," govori im, "ubijte."
I jo jedna predostronost: Beth i njezina prijateljica Moira ruat e u otvorenom dijel
u restorana. Beth i Moira e isto tako imati .22 i .44 svaka u svojoj torbici, sam
o za sluaj da stvari krenu po zlu pa da deki imaju mogunost izai iz stranje sobe.
O-Bop govori: "Ako ve idem u pakao, putujem punim autobusom."
Do Cmeensa odlaze podzemnom eljeznicom jer O-Bop kae da ne eli izai s veselog, uspjen
og sastanka, ui u svoj auto i bum.
"Talijani se ne slue bombama", pokuava mu rei Breskva. "To je irsko sranje."
O-Bop ga podsjea da je Irac i sjeda u podzemnu. Silaze u Ben-sonhurstu, i on i Ca
llan idu ulicom prema restoranu i skreu iza ugla. O-Bop kae: "O, prokleto sranje."
"to, o, prokleto sranje? to?"
etiri mafijaka vojnika stoje ispred restorana. Callan mrmlja neto kao: Pa ta, etiri i
li pet vojnika uvijek stoje ispred mafijakih restorana - to im je posao.
"Ono je Sal Scachi", kae O-Bop.
Velik, vrst tip, u ranim etrdesetima, Sinatrinih plavih oiju i srebrne kose oiane bri
tvom, prekratko za digia. Izgleda kao mafija, misli Callan, ali, s druge strane on
ne izgleda kao mafija. I ima te potpuno kockaste crne cipele, ulatene tako da se
sjaje kao crni mramor.
Ovo je ozbiljni jebeni tip, misli Callan.
"Koja je njegova pria?" pita O-Bopa.
"On je jebeni pukovnik u Zelenim beretkama", kae O-Bop.
"Sere."
"Ne serem", govori O-Bop. "Tone medalja iz Vijetnama, i on je zavjetovan. Ako od
lue da nas skinu s rauna, Scachi je taj koji e uiniti znak minusa."
Scachi se okree i ih kako dolaze. Odvaja se iz svoje grupe, pi ila/.i O-Bopu i ('
allaiiu, smijei se i govori: "Gospoo, dobro doli u pi \ i ili posljednji dan ostatk
a vaih ivota. Bez uvrede, ali moram se u\ |ei iti tla ne ntisite oruje."
( allan kima i podie ruke. Scachi ga cijelog opipava s nekoliko blagih pokreta, s
ve do glenjeva, zatim isto radi i s O-Bopom. "U redu", kae. "A satla, hoemo li ruati
?"
Odvodi ih do stranje sobe restorana. Callan ju je vidio prije, u oko el rtleset os
am glupih filmova o mafiji. Murali na zidovima prikazuju siet ne prizore sa sunan
e Sicilije. Tu je dugaak stol pokriven stolnjakom s 11 veno-bijelim kvadratima. ae
za vino, alice za espresso, komadii maslaca na rashlaenim pladnjiima.
Boce crnog, boce bijelog.
lako su doli tono na vrijeme tu ve ima tipova. Breskva ih nervozno predstavlja John
nyju Boyu Cozzu i Demonteu i nekolicini drugih. Zatim se vrata otvaraju i ulaze
dvojica gorila, prsa su im kao mesarski panjevi, a onda ulazi Calabrese.
Callan baca pogled na Johnnyja Boya, koji na licu ima osmijeh, osmijeh opasno bl
izu podrugljivom. Ali svi oni izvode to sicilijansko sranje s grljenjem i ljublj
enjem, a zatim Calabrese sjeda na elo stola. Breskva obavlja nuan uvod.
Callanu se ne svia to Breskva izgleda prestraeno.
Breskva izgovara njihova imena, zatim Calabrese prua ruku i govori: "Prvo jedemo,
onda posao."
ak i Callan mora priznati da je jelo savreno. To je najbolje to je Callan ikad poje
o u ivotu. Poinje velikim predjelom sa sirom provolone i prutom i slatkim crvenim p
aprikama. Zatim rolade od unke i tanke male rajice koje Callan nikad prije nije vi
dio.
Konobari ulaze i izlaze kao da su redovnice koje dvore Papu.
Zavravaju s predjelom i na stol dolazi tjestenina. Nita matovito, samo male zdjelic
e sa pagetima u crvenom umaku. Zatim pilea piceata - odresci pileih prsa u bijelom
vinu, limunu i kaparima, a zatim peena riba. Potom nova salata, pa desert - slatk
i bijeli kola natopljen anisettom.
Sve to i vina dolazi i odlazi, a do trenutka kad im konobari posluuju espresso, C
allan je napola gotov. Gleda kako Calabrese otpija dugaak
gutljaj i/ alici.' tw/irt'ssu. lail.i sci ka/c: "Kccilr 1111 /aSlo ila vas ne ubi
jem."
Jedno jebeno lako pitanje.
Jedan dio Callana eli povikati: Ne bi nas trebao ubiti zato to li je Jimmy Piccone
ukrao sto somova a mi to moemo dokazati! Ali dri usta zatvorena, pokuavajui smislit
i drugaiji odgovor.
Zatim uje Breskvu kako govori: "To su dobri deki, Paul."
Calabrese se smije. "Ali ti nisi dobar deko, Jimmy. Da si ti dobar deko, ja bih da
nas ruao s Mattom Sheehanom."
Okree se i gleda O-Bopa i Callana.
"Jo uvijek ekam va odgovor."
eka i Callan. Pokuava razmiljati hoe li mu ga dati ili bi trebao pokuati jurnuti izmeu
dvije komadine mesa koje uvaju vrata, probiti se do restorana da zgrabi pitolje o
d Beth i vratiti se pucajui.
Ali ak ako i uspijem izai i vratiti se, misli Callan, O-Bop e do tada ve biti mrtav.
Da, ali tada ga mogu otpremiti u njegovu punom autobusu.
Pokuava skliznuti do ruba stolice da nitko ne opazi. Na centimetar od ruba, podvl
ai noge ispod sebe kako bi mogao jurnuti s nje. Moda ravno na Calabresea i zgrabit
i ga za vrat i povlaiti se prema izlazu...
I otii kamo? razmilja. Na glupi Mjesec? Kamo da odemo a da nas obitelj Cimino ne n
ae?
Jebe sve, misli. Potegni oruje, izai kao ovjek.
Prekoputa stola Sal Scachi mu odmahuje glavom. To je gotovo neprimjetan pokret,
ali tu je, govori mu da je mrtav ako se nastavi micati.
Callan se ne pomie.
ini se da sve to razmiljanje traje oko sat vremena, ali zapravo traje samo nekolik
o sekundi u, da kaemo, napetoj atmosferi sobe, a Callan je zaista iznenaen kad zauj
e O-Bopov tanki glasi kako pisti: "Ne bi nas trebao ubiti jer..."
Jer ahhhhhhhhh...
"... jer moemo za vas uiniti vie nego to je Sheehan ikad mogao", kae Callan. "Moemo va
m isporuiti dio Javits centra, lokalne vozae kamiona, lokalne graevince. Ni komad b
etona ne putuje i ne dolazi a da vi od njega nemate dio. Dobivate deset posto od
svakog lihvarskog
i li il.i i .i ki >|i si a\ i im i u | u i iini'l i u in|csto vas voi ino bi igu
o svemu li ime. Nc niiii-iU- maknuti ni |)islinn niti se mijeati."
( allan gleda Calabrcsea kako razmilja o tome.
1 bogme mu se nigdje jebeno ne uri.
A to Callana poinje ljutiti. Kao, gotovo oekuje da Calabrese kae Jebite se, deki pa
da mogu prekinuti s tim diplomatskim sranjem i jednostavno prijei na stvar.
No Veliki Paulie umjesto toga kae: "Postoje neki uvjeti i neka pravila. Prvo, uzi
mamo trideset, a ne deset posto. Drugo, uzimamo pedeset posto od svakog novca ko
ji se pojavljuje u poslovanju sindikata i u gradnji i trideset posto od svakog n
ovca koji se pojavi u bilo kojem drugom poslu. U zamjenu, nudim vam svoje prijat
eljstvo i zatitu.
S obzirom na to da ne moete postati lanovi obitelji jer niste Sii I ijanci, moete po
stati partneri. Radit ete pod nadzorom Jimmvja Hreskve. Smatrat u ga osobno odgovo
rnim za vae poslovanje. Ako vam neto treba, idete Jimmvju. Ako imate problema, ide
te Jimmvju. Ovaj besmisleni Divlji zapad mora prestati. Nai poslovi najbolje se o
bavljaju u atmosferi mira i tiine. Shvaate li?"
"Da, gospodine Calabrese."
Calabrese kima glavom. "S vremena na vrijeme moda e mi trebati vaa pomo. To u prenije
ti Jimmvju, koji e to onda prenijeti vama. Od vas oekujem da, kao uzvrat za prijat
eljstvo i zatitu koju vam pruam, neete gledati u stranu kad vas pozovem. Ako vai nep
rijatelji trebaju biti moji, onda moji moraju biti vai."
"Da, gospodine Calabrese."
Callan se pita trebaju li mu sada ljubiti prsten.
"Zadnja stvar", govori Calabrese. "Pazite na svoj posao. Zaraujte novac. Prosperi
rajte. Radite ono to trebate raditi, ali - bez droge. To je pravilo koje je ustan
ovio Carlo, i to pravilo jo vrijedi. To je preopasno. Nije mi namjera da starost
provedem u zatvoru, zato je pravilo apsolutno: Dila, umre."
Calabrese ustaje sa stolice. Svi ostali ustaju za njim.
Callan stoji dok Calabrese kratko pozdravlja, a dvije komadine mesa mu otvaraju
vrata.
Callanu u cijeloj slici neto ne tima. Kae: "Stevie, ovjek odlazi."
O -Hop ga gleda, kao, u i rilu. "Stevie, ovjek odlazi prema vratima."
Sve se zaustavlja. Breskva je zapanjen ovim faux paom, i govori najljubaznije to m
oe: "Don uvijek izlazi prvi."
"Ima problema?" pita Scachi.
"Ima", kae Callan. "Ima problema."
O-Bop blijedi kao krpa. Breskvina vilica toliko se stee da je vjerojatno nee moi ot
voriti bez odvijaa, a Dmonte bulji u njih kao da su neko udo u specijalnoj emisiji
National Geographica. Johnny Boyu sve je nekako smijeno.
Scachi ne misli. Ispaljuje: "U emu je problem?"
Callan guta slinu i govori: "Problem je u tome to imamo svoje ljude na ulici koji
ma smo rekli da ubiju prvoga tko izae kroz vrata ako to nismo mi."
Trenutak napetosti.
Dva Calabreseova uvara polau ruke na pitolje. I Scachi, jedino to je njegov .45-kali
barski vojniki revolver pod pravim kutem uperen u Callanovu glavu.
Calabrese gleda u Callana i O-Bopa i trese glavom.
, Jimmy Breskva pokuava se sjetiti tonih rijei ina kajanja.
Zatim se Calabrese nasmije.
Smije se tako jako da mora izvaditi maramicu iz depa sakoa i pritisnuti je na oi.
Ni to ne pomae - mora ponovo sjesti. Prestaje se smijati i gleda Scachija: "A ta s
ad ti tu stoji? Ubij ih."
Zatim jednako brzo dodaje: "alim se, alim se. Vi, deki, mislite da bih ja izaao kroz
vrata i da bi poeo Trei svjetski rat. Aaa, to je smijeno."
Rukom im pokazuje prema vratima.
"Samo ovaj put", kae.
Izlaze kroz vrata i ona se zatvaraju za njima. Iz prednje sobe restorana jo uvije
k uju smijeh. Prolaze pokraj Beth i njezine prijateljice Moire i izlaze na ulicu.
Nema ni traga od Bobbyja Remingtona ni Debelog Tima Healeyja. Samo gomila crnih
Lincolna od ugla do ugla. Mafiozi stoje oko njih.
"Isuse Kriste", govoi i () Hop. "Nisu mogli nad paiking."
Bobby e im poslije u/ isprike rei da je jednostavno vozio i vozio uokolo dok jedan
maliozo nije zaustavio auto i rekao im da odjebu odande. Posluali su ga.
No to e biti poslije.
Sada O-Bop stoji na ulici i gleda u plavo nebo. Kae: "Zna to to znai, jeli?"
"Ne, Stevie, to to znai?"
"To znai", govori O-Bop dok grli Callana, "da smo kraljevi West Sidea."
Kraljevi West Sidea.
To je dobra vijest.
Loa vijest je ono to je Jimmy Breskva uinio sa sto somova koji su mu sada slobodni
i izbrisani iz posljednje elje i oporuke Mattyja Sheehana. Kupio je drogu.
Ne uobiajeni heroin koji putuje na ustaljenoj liniji Turska - Sicilija. Ne od mar
sejske veze. ak ni od nove laoske veze koju je uspostavio Santo Trafficante. Ne -
ako kupi od bilo kojeg od tih izvora, Calabrese bi to saznao za petnaest sekund
i, a samo tjedan dana poslije napuhnuto tijelo Jimmyja Breskve bi okiralo turiste
na Krunoj liniji45.
Ne, mora nai novi izvor.
Meksiko.
45 Circle Line - turistiko razgledavanje Manhattana brodom.
3
Kalifornijske djevojke
Htio bih da su sve djevojke kalifornijske.
Brian Wilson, "California Girls"
La Jolla, Kalifornija 1981.
Nori Havden bilo je etrnaest godina kad joj se prvi put poeo upucavati jedan od ta
tinih prijatelja. Vozio ju je kui nakon stoje uvala njegova sina i odjednom joj zg
rabio ruku, stavljajui je na svoju nabreklinu. Namjerava je maknuti, ali je fasci
nirana izrazom njegova lica.
I onim kako se osjea.
Mono.
Zato ostavlja ruku. Ne pomie je gore-dolje ni bilo to, ali ini se da je i to bilo d
ovoljno jer uje njegovo teko disanje i vidi kako mu se oi are i postaju smijene. Smij
e joj se, ali ne eli - znate kako je - razbiti ar trenutka.
Sljedei put on dri svoju ruku na njezinoj i krui. Osjea ga kako raste ispod njezina
dlana. Osjea kako se trza. Izraz lica mu je smijean.
Sljedei put zaustavlja auto i kae joj da ga izvadi. A ona, kao, mrzi tog tipa, tono
?
Beskrajno joj se gadi, ali radi onako kako joj pokazuje. ini joj se da je ona gla
vna, ne on. Kao, moe mu drkati a i nadrkavati ga, samo tako da stane i onda opet
pone ponovo.
"To niji' penis", rei ri' svojoj prijateljici Elizabelh. "loje uzica."
"Ne. lo je pravi psic". govori Hli/.abcth. "Gladi ga, mazi ga, ljubi ga, uaile mu ud
olino mjesto za spavanje, i on e ti donositi to god eli."
( etrnaest joj je, a izgleda kao da joj je sedamnaest. Njezina mama lo vidi, ali
to da radi? Nora provodi vrijeme izmeu mame i tate, i termin zajednika skrb4'' nik
ada nije imao tako suptilno znaenje. Jer svaki put kad odlazi tati, on uzima doint
.
Tata je kao neka vrsta bijelca rastafarijanca bez pletenica ili religioznih uvje
renja. Tata ne bi mogao skuiti Etiopiju na karti Etiopije; on samo voli travu. Ta
j dio kui totalno.
Mama se toga rijeila, i to je glavni razlog njihove rastave. Svoju hipijevsku faz
u prerasla je s osvetom, kao od hipija do japija47, od nule do sto u ravno tri s
ekunde. On je zapeo u Birkenstocksicama4S kao da su mu privezane za noge, ali on
a napreduje.
Zapravo, dobije stvarno dobar posao u Atlanti i eli da Nora ide s njom, ali Nora
kae: "Ako mi ne pokae gdje je plaa u Atlanti, ne idem." Na kraju to dolazi do suca k
oji pita Noru s kojim bi roditeljem htjela ivjeti, a ona zamalo kae: Ni s jednim,
ali ipak kae: "S tatom", pa do petnaeste odlazi u Atlantu u vrijeme duljih prazni
ka i mjesec dana ljeti.
to je sasvim podnoljivo ako, na primjer, ima dovoljno dobre trave.
Djeca u koli zovu je "Nora Whora49", ali nije ju briga, kao zapravo, ni njih. Nij
e to toliko izraz prezira koliko spoznaja o pravom stanju stvari. to biste rekli
za prijateljicu iz razreda po koju pred kolu dolaze Porschei, Mercedesi i limuzin
e, a nijedan nije auto njezinih roditelja?
Jednog popodneva Nora je urokana dok ispunjava upitnik za socijalnog radnika i p
od "izvankolske aktivnosti" upisuje "puenje kurca". Prije nego to izbrie, pokazuje u
pitnik svojoj prijateljici Elizabeth i obje se smiju.
46 Igra rijei. Zajednika skrb - Joint custody. Joint - doint, cigareta marihuane.
47 Yuppie - (od YUP -young urban professional) - mladi urbani profesionalac koji
zarauje pristojan novac u korporacijskom svijetu i ivi "dizajnerskim" stilom ivota
.
48 Birkenslocks - marka njemakih udobnih, anatomskih sandala koje su tipine za hip
ije.
49 Whora - od whore - kurva.
I da iic Iii nekome sluca|iii> palu na pamet da |r u limuzini pokua provesti kroz
. drivc-tlimitglt kod Mcl )ouald'sa, Brger kinga. Taco Bella ili neke sline zabiti
. Nora ima glavu i tijelo tla bude glavna u I.as Brisasu, El Adobeus" ili u Inn
at Laguna.
eli Noru, osiguraj joj dobro jelo, dobro vino, dobru drogu.
Jerry Pljuga uvijek ima dobru koku.
eli da s njim ode u Cabo.
Naravno da ide. On je etrdesetetverogodinji diler droge s vie uspomena nego mogunosti
; njoj je esnaest i ima tijelo kao proljetni cvijet. Kako da ne poeli da je odvede
na jedan opaki vikend u Meksiko?
Nori se to svia.
esnaest joj je, ali nije nevinace.
Zna da lik nije zaljubljen u nju. Jasno joj je kao dan da ni ona nije zaljubljen
a u njega. Zapravo, misli da je on manje ili vie puioniar u svom crnom svilenom sak
ou i sa svojom crnom sportskom kapom koja mu pokriva sve tanju kosu. Njegove isp
rane traperice, tenisice Nike bez arapa. Ne, Nori je jasno - lik se jednostavno ua
sava starenja.
Nema straha, lik, misli. Ne boj se niega.
Jesi star.
Jerryju Pljugi uspijevaju samo dvije stvari. Ali dvije dobre. Novac i koka.
Zapravo je to jedna stvar. Jer, Nora zna: Ako ima novca, ima koke. A ako ima koke,
ima novca.
Pui mu.
Traje dulje zbog koke, ali ne smeta joj, nema pametnijeg posla. A cuclati Jerryj
ev pimpek bolje je nego da mora razgovarati s njim ili, jo gore, sluati ga. Ne eli
vie nita uti o njegovim bivim enama, njegovoj djeci - sranje, ona pozna dvoje od njeg
ove djece bolje od njega; ide u kolu s njima. Ne slua joj se ni o njegovu trostruk
om optravanju na prvenstvu u softballu51.
Kad je zavrila, on je pita: "Dakle, eli ii?"
"Ii kamo?"
50 Otmjeni restorani.
51 Softball - vrsta bejzbola u kojoj se igra s veom i mekom loptom.
"Caho." -()kcj."
"I oiula, kad eli ii?" pita Jerry Pljuga. Slijee ramenima. "Kad god."
Ve je gotovo izala iz auta kad joj Jerry prua plastinu vreicu punu fine trave.
"Hej", kae tata kad Nora doe kui. Ispruen je na kauu i gleda leprizu Osam je dovoljno
52. "Kakav je bio tvoj dan?"
"Dobar." Baca plastinu vreicu na stoli. "Jerry ti je ovo poslao."
"Meni? Fino."
Tako fino daje ak sjeo. Odjednom je gospodin s inicijativom, mota si fini debeli
doint.
Nora odlazi u svoju sobu i zatvara vrata.
Pita se to da misli o ocu koji vlastitu ker podvodi za drogu.
U Cabou Nora doivljava neto to joj mijenja ivot. Upoznaje Haley.
Lei uz bazen pokraj Jerryja Pljuge, a ta enska na lealjci na kotaima s druge strane
bazena bez sumnje je prouava.
Tip fine-otmjene-dame.
Kasne dvadesete, tamna smea kosa kratko oiana ispod titnika za sunce. Malo, vitko ti
jelo oblikovano u teretani, izviruje iz gotovo nepostojeeg crnog badia. Fin nakit
- decentan, zlatan, skup. Svaki put kad Nora podigne pogled, enska gleda u nju.
S tim sve-mi-je-jasno osmijehom, tek s naznakom podsmijeha.
I stalno je prisutna.
Nora podigne pogled s lealjke - tu je. ee po plai - tu je.
Veera u hotelskom restoranu - tu je. Nora izbjegava kontakt oima; uvijek je Nora t
a koja prva odvraa pogled. Na kraju to vie ne moe podnijeti. eka da Jerry klizne u j
ednu od svojih postkoitalnih siesta pa odlazi do bazena, sjeda na lealjku pokraj e
ne i govori: "Neto me puno mjerka."
52 Eight is enough - ameriki TV serijal, koji se prikazivao od 1977. do 1981.
godine.
"Mjcikam." "Ne zanima me."
ena se smije. "Ti i ne zna stoje to to te ne zanima." "Nisam lezbijka", kae Nora.
Neto kao, ne zanimaju je muki, ali niti enske, isto. Sto ostavlja make i pse, ali ni
je luda ni za makama.
"Nisam ni ja", kae ena.
"Dakle?"
"Da te pitam ovo", kae ena. "Zarauje li ikakav novac?" "Ha?"
"Od toga to si koka za koku", kae ena. "Zarauje li ikakav novac?"
"Ne."
ena odmahuje glavom, govori: "Dijete, s takvim bi licem i tijelom mogla dobro zar
aivati."
Dobro zaraivati. Nori se svia zvuk tih rijei.
"Kako?"
ena posee u torbicu i daje Nori posjetnicu. Haley Saxon - s telefonskim brojem iz
San Diega. "ime se bavi, neto kao prodaja?" "Moglo bi se tako rei." "Ha?"
'"Ha?"' podruguje se Haley. "Sluaj, ako eli dobro zaraivati, mora prestati govoriti '
ha'."
"Pa moda ne elim dobro zaraivati."
"U tom sluaju, ugodan vikend", kae Haley. Ponovo podie svoj asopis i vraa se itanju. A
li Nora nikamo ne odlazi, samo sjedi i osjea se glupo. ini se kao punih pet minuta
prije negoli nalazi petlje rei: "Okej, moda elim zaraivati."
"Okej."
"Dakle to prodaje?" "Tebe. Prodajem tebe."
Nora je ve zaustila da kae "Ha", zatim se obuzdava i kae: "Nisam sigurna na to misli.
"
Haley se sin i ji'. Polae elegantnu ruku na Noi inu i govori: "Jednostavno je kao
to i /.vui. Prodajem ene mukarcima. Za novac."
Nora lako shvaa. "Dakle, radi se o seksu", kae.
"Dijete", kae Haley, "uvijek se radi o seksu."
I laley joj dri cijeli govor, ali u osnovi svodi se na ovo: Cijeli svijet - cijel
o vrijeme - trai da se neega otrese.
(iovor zavrava rijeima: "Ako se eli poklanjati ili jeftino prodavati, to je tvoja st
var. Ako se eli prodavati za veliku lovu, to je moja stvar. Koliko ti je godina, u
ostalom?"
"esnaest", kae Nora.
"Isuse", kae Haley. Prima joj glavu u ruke.
"to?"
Haley uzdie. "Potencijal."
N
a poetku bijae glas.
"Ako eli nastaviti puiti na stranjem sjedalu za sitni, moe govoriti kao cura s plae",
vori joj Haley nekoliko tjedana nakon to su se upoznale u Cabou. "Ako se eli uspinj
ati u ovom svijetu..."
Haley Noru predaje jednom alkoholiarskom izbjeglici iz Royal Shakespeare Companyj
a koji Norin glas sputa za oktavu. ("To je vano", kae Haley. "Dubok glas tjera pimp
eka da se uspravi i slua.") Tutor za duboke tonove zaokruuje Norine samoglasnike,
izotrava njezine suglasnike. Tjera je da izvodi monologe: Portia, Rosalind, Viola
, Paulina...
Kakva smiljena muenja ima za mene tiranine? Kakve kotae? ljestve? ognjeve? deranje k
oe, prenje?53
I tako joj glas postaje kulturan. Dublji, puniji, nii. Sve je to dio paketa. Kao
i odjea koju kupuje s Haley u pratnji. Knjige koje joj Haley daje da ita. Dnevne n
ovine. "I ne modne stranice, dijete, niti umjetnost",, kae Haley. "Kurtizana prvo
ita sportsku stranicu, zatim financijske stranice, nakon toga moda novosti."
53
William Shakespeare, Zimska pria. Prijevod Mate Marasa.
I lako je poela i lola/iti n kolu \ !111,11 ujnu no\ mania. Njezini pi ijalclji na
parkiralitu vuku zadnje dimove prije zvona, a Nora sjedi i prouava rezultate, Dow
Jones", kolumnc. C'ita National Review, The Wall Street Journal, glupavi Christ
ian Science Monitor.
Gotovo je sa stranjim sjedalima.
Nora Whora odlazi u Cabo i vraa se kao Nora Snjena Kraljica.
"Ponovo je djevica", Elizabeth objanjava svojim zbunjenim prijateljima. Ne misli
to na ruan nain; to je jednostavno istina. "Otila je u Cabo gdje su joj ponovo stav
ili himen."
"Nisam znala da se to moe", kae njezina prijateljica Raven.
Elizabeth samo uzdie.
Raven je pita za doktorovo ime.
Nora postaje stanovnica teretane, provodi sate na sobnom biciklu, jo vie na pokret
noj traci. Haley joj unajmljuje profesionalnu trenericu, faistikog manijaka zdravl
ja imenom Sherry koju Nora krsti u svog "fizikog terorista". Ta nacistica ima tij
elo poput hrta i poinje bievati Norino malo tijelo u vrsti paketi koji Haley eli stav
iti na trite. Tjera je na sklekove, unjeve, tranje u mjestu i daje joj utege.
Zanimljiva je stvar da se to Nori poinje sviati.
Sve - rigorozni mentalni i fiziki trening. Nora je nekako u tome. Jednog jutra us
taje i odlazi se umiti (specijalnim sredstvom za ienje koje joj Haley kupuje), gled
a se u ogledalo i kae: "Vaau, tko je ova ena?" Odlazi na nastavu, uje samu sebe kak
o raspravlja o aktualnim dogaajima i ponovno se pita: Tko je ta ena?
Tko god da je, Nori se svia.
Njezin tata ne primjeuje promjenu. Kako i bi? misli Nora. Ne dolazim u plastinoj v
reici.
Haley je odvodi na vonju do Sunset Stripa u L.A. da joj pokae kurve na eracku. Cra
ck kokain udario je na ovu zemlju kao virus, a kurve su se zarazile. Krasna vrem
ena. Na koljenima su u sporednim uliicama, na leima u autima. Neke od njih su mlad
e, neke stare - Nora je okirana to sve izgledaju ba stare. I bolesne.
"Nikad ne bih mogla biti jedna od tih ena", govori Nora.
"Da, mogla bi", kae Haley. "Ako ne ostane ista. Dri se dalje od droge, ne dopusti da
ti se mozak razjebe. Vie od svega, spremaj novac
54 Dow Jones Industrial Average - jedan od indeksa vrijednosti dionica.
nil si i .i i hi. I in. 11 e deset i li i 11 \ ,i naesl \ i lm iisk i li godi na /
.a /a i ail u a ko I'iiili' vodila rauna o sebi. Vrh. Nakon toga, sve jc ni/.hrica.
Dakle, nabavi si dionice, obveznice, ulazi u investicijske fondove. Nekretnine.
Spojit u te sa svojini financijskim planerom."
Jer cura e ga trebati, misli Haley.
Nora je bombonijera.
Kad je stigla osamnaesta, bila je spremna za Bijelu kuu.
Bijeli zidovi, bijeli tepih, bijeli namjetaj. Muka za ienje i odravanje, ali isplati
se jer mukarce smiruje istog trena kad uu. (Nema nijednog koji se kao djeak nije na
smrt prestraio kad bi neto prolio po neem majinom bijelom.) A kad Haley prima, uvije
k je u bijelom: Ova kua, to sam ja, ja sam ova kua. Nedodirljiva sam, moja kua je i
sto tako nedodirljiva.
Njezine su ene uvijek u crnom.
Nita drugo, uvijek potpuno crno.
Haley eli da se njezine ene istiu.
I uvijek su potpuno odjevene. Nikad u rublju niti ogrtaima - Haley ne vodi jeftin
i ran mustanga u Nevadi. Na glasu je da ene oblai u olevite, poslovne kostime, jednos
tavne male crne haljinice, duge haljine. Svoje ene oblai u odjeu koju mukarci mogu z
amiljati kako jc skidaju. A ona ih puta da ekaju da bi to radili.
Moraju se pomuiti, ak i u Bijeloj kui. Na zidovima vise crno-bijele izvedbe boica: A
frodita, Nika, Venera, Hedy Lamarr, Sally Rand, Marilyn Monroe. Nora smatra da s
u slike zagonetne, osobito ona s Monroe, jer pomalo nalikuju jedna na drugu.
Bez ale, nalikuju, misli Haley.
Noru oglaava kao mladu Monroe bez sala.
Nora je nervozna. Zuri u videomonitor iz dnevne sobe, gleda tu grupu klijenata,
a s jednim od njih e prvi put profesionalno lei. Ionako se ve godinu i pol ne seksa
, ak nije sigurna ni da se sjea kako se to radi; nema veze, uini to, vrijedi sto do
lara. I tako se nada da e dobiti ovoga, visokog, tamnog, srameljivog. ini se da Hal
ey pokuava navesti vodu na taj mlin.
"Nervozna?" pita je Joyce. Joyce je njezina suta suprotnost, mu-kasta, ravnih grud
i odjevena kao iz Pariza pedesetih - Gigi kao kurva
pomae joj oko snimki i i u I jede; na L tlima n >| |e otuuena ri na hl u/a preko
crne suknje.
"Da."
"Sve su prvi put", kae Joyce. "Nakon toga postaje rutina."
Nora i dalje gleda etvoricu mukaraca koji nespretno sjede na velikoj sofi. Izgleda
ju mladi, tek u srednjim dvadesetima, ali ne izgledaju kao bogati razmaeni frajer
i s fakulteta, pa se pita odakle im novac. Kako su uope doli ovamo?
Callan se pita istu stvar. Kao, koga vraga tu radimo?
Veliki Paulie Calabrese piao bi krv kad bi znao daje Jimmy Breskva ovdje i da spa
ja cjevovod koji e kao golema slamka isisavati kokain iz Kolumbije preko Meksika
do West Sidea.
"Hoe se smiriti?" govori Breskva. "Ima mjesto za stolom, hoe, jebote, sjesti i jesti?
"
"'Dila, umre'", podsjea ga Callan. "Tako je rekao Calabrese."
"Aha, 'Dila, umre'", kae Jimmy. "Ali ako ne dilamo, gladujemo. Daje li nam jebeni P
aulie da zagrizemo od sindikata? Ne. Od mita? Ne. Od kamiona? Graevine? Ne. Jebe n
jega. Neka mi da da zagrizem u te poslove i onda mi moe rei: Ne dilaj. U meuvremenu
, dilam."
Jo se nisu zatvorila vrata iza guzica hotelskih nosaa, a Breskva kae da eli otii u ta
j bordel o kojemu je sluao.
Callan nije za to.
"Letjeli smo pet tisua kilometara zbog eve?" pita. "Moemo eviti kod kue."
"Ne, ovako ne moemo", govori Breskva. "Pria se da tamo dre najbolje pike na svijetu.
"
"Seks je seks", kae Callan.
"to ti zna o tome?" pita Breskva. "Ti si Irac."
Nije da Callan nije bio u iskuenju, no ovo je trebao biti slubeni put, a kad se ra
di o poslu, Callan je samo u tome - u poslu. Ve dovoljno tekom jer je morao paziti
da si braa Piccone u poslu ne nagaze na kurac; kad guze ene, nije vano.
/alo govoi i: "M i\lio sam tl,i |c o\o poslovi id putovanje."
"Boe, hoe sc oraspoloili?" govori Breskva. "Umrijet e, a na (Mobu e ti pisati da sc nik
ad nisi zabavljao. Sevit emo, poslovat emo. \1o/emo ak i odvojiti minutu za jelo ak
o se slae. ujem da ovdje mi.iju izvrsnu morsku hranu."
Da, to je zbilja pametno od njega, razmilja Callan. Dok gleda kroz prozor u beskr
ajni ocean, misli da je dosad netko ovdje ve mogao skuiti kako se sprema riba.
"Ti si angrizavi pizdun, zna?" dodaje Breskva.
Da, ja sam angrizavi pizdun, misli Callan. Za Cimine sam izbuio karte, koliko, pet
orici frajera, a Breskva mi govori da sam angrizavi pizdun.
"Tko ti je dao broj?" pita Callan. Ne svia mu se to. Breskva zove taj broj, neka
glupaa mu kae: Svakako, doite. Ma da, kurac, doi e u neko skladite gdje ih jedino ekaju
govna u oluji.
"Sal Scachi mi je dao broj, dobro?" kae Breskva. "Sala poznaje."
"Ne poznajem", kae Callan. Ali ako ih Calabrese opali zbog ovoga s drogom, Scachi
e biti taj koji e ih sve srediti.
"Hoe se opustiti?" kae Breskva. "Poinje me ivcirati."
"Dobro."
"'Dobro.' Znai da hoe da budem ivan." "Hou da bude iv."
"Cijenim tu osjeajnost, Callan, stvarno." Breskva prua ruku, hvata Callana za zati
ljak i ljubi ga u obraz. "Evo, sad moe otii sveeniku i rei mu da si homoseksualno opio
s Digiem. Volim te, ti glupa Irino. Kaem ti, ova veer je iskljuivo za uivanciju."
Ipak, prije izlaska Callan zatakne svoj prigueni .22. Stiu do Bijele kue, a trenuta
k kasnije svi stoje u foajeu, potpuno zbunjeni.
Callan odluuje popiti pivo, zatim se odmaknuti i paziti na stvari. Ako bilo tko p
lanira skinuti Breskvu, ekat e da Jimmy bude na evi da mu onda opali u zatiljak. Za
to e Callan popiti pivu, zgrabiti O-Bopa i postaviti neku vrstu osiguranja. Narav
no, O-Bop e mu rei da odjebe, da eli evu, tako da e osiguranje biti uglavnom Callanov
posao. Pijucka pivo dok Haley razmjeta nekoliko fascikala po stoliu.
"Imamo prilian broj dama veeras", govori dok otvara fascikl. Na svakoj stranici je
jedna bljetava fotografija, crno-bijela, dimenzija
iKadcsct s dvadeset pet. u plastino| kosul|ici, a na poleini je manja koja prikazu
je cijelo tijelu. Haley ne voli ila njezine ene paradiraju kao da su na stonom saj
mu. Ne, ovo ima stila, otmjenosti, i slui da mukarcima napali matu.
"S obzirom na to da dobro poznajem dame," govori, "bit e mi zadovoljstvo pomoi vam
da dobro izaberete."
Nakon to su ostali izabrali, sjeda do Callana, primjeuje da fiksira sliku Norina l
ica i ape mu u uho. "Njezine oi mogle bi te natjerati da svri." Callan se crveni do n
onih prstiju.
"Bi li je elio upoznati?" pita Haley.
Uspijeva mu kimnuti.
Ispada da bi elio.
Isti tren se zaljubljuje.
Nora ulazi u sobu, gleda ga tim oima. Osjea udarac koji mu ide iz srca u prepone i
natrag, a kad je proao ve je gotov. U ivotu nije vidio nita tako lijepo. Nikada mu
nije niti palo na pamet da bi neto - netko - tako lijepo moglo biti njegovo. A sa
da je pred njim.
Teko je progutao slinu.
Sto se nje tie, laknulo joj je da je to on.
Ne izgleda loe i ne ini se da je zao.
Prua ruku i osmjehuje se.
"Ja sam Nora."
"Callan."
"Ima li ime, Callan?" pita. "Sean."
"Drago mi je, Sean."
Haley im se smijei kao yenta55. Htjela je srameljivog za Norin prvi izlazak, zato
je izmanipulirala ostale da izaberu iskusnije ene. Sad su svi spojeni u parove ka
ko je htjela, stoje i avrljaju, spremaju se da odu u sobe. Ona klizne iza u svoj
ured kako bi mogla nazvati Adana i rei mu da se njegove muterije dobro provode.
55 idovska rije za brbljavu, napornu staricu, koja se bavi i spajanjem osamljen
ih srdaca.
"la ili si li I il i i ai un", gov oi i joj Aila li.
'In je sitnica. In |i' napojnica u usporedbi s poslom koji bi mu braa l'ii i one
mogla pribaviti. Adn moe prodati puno kokaina u Kaliforniji. Ima mnogo muterija u S
an Diegu i L.A.-u. Ali njujorko e trite biti golemo. Da plasira svoj proizvod na uli
ce New Yorka preko Ciminove distribucijske mree... pa, Jimmy Breskva moe dobiti sv
e kurve koje eli, kua asti.
Adn vie ne odlazi u Bijelu kuu. Barem ne kao muterija. Odlazak u krevet ak i s prvora
zrednim prostitutkama ne odgovara mu kao poslovnom ovjeku.
Osim toga, zaljubljen je.
Luca Vivanca je kerka iz obitelji srednje klase. Roena u SAD-u, "osvojila je Dnevni
dupli56" kako to Ral kae; to znai, ima dvojno, ameriko i meksiko dravljanstvo. Tek je
nedavno maturirala na srednjoj koli Naa Gospa od mira u San Diegu, ivi sa starijom
sestrom i pohaa nastavu na Sveuilitu San Diego.
I prava je ljepotica.
Mrava, prirodne plave kose iznad prodornih tamnih oiju; skladne, male figure koju
Ral u svakoj prilici opsceno komentira.
"Te chupas57, stari," govori, "kako stre iz bluze. Moe se porezati na njih. teta to j
e chiflona58."
Ona nije koketa, misli Adn, ona je dama. Dobro odgojena, kulturna, obrazovale su
je asne sestre. Ipak, mora priznati daje frustriran nakon bezbrojnih hrvakih meeva
na prednjem sjedalu njegova parkiranog auta ili na sofi u stanu njezine sestre k
ad bi ih brina stara bruja nekoliko trenutaka ostavila nasamo.
Luca se jednostavno ne eli predati, ne prije vjenanja.
A ja jo nemam novca da se oenim, misli Adn. Ne damom kakva je Luca.
"Uinio bi joj uslugu", protivi se Ral, "da ode s kurvom. Nemoj sav pritisak svaljiv
ati na nju. U stvari, ti to duguje Luciji, da ode u Bijelu kuu. Tvoja moralnost je
sebino ugaanje."
56 Daily Double - kladiti se na konja koji je pobijedio u dvije uzastopne utrke.
57 Chupas - bradavice.
58 Chiflona - doslovno "sua", ovdje se misli frigidna.
Sto sc toga I!ce. Kani zasigurno ui|e sebian, misli Allan. Njegova velikodunost je
/.aisla velika. Moj brat, razmilja Adan, nasre na Bijelu kuu isto kao to kuhar u re
storanu pustoi ostavu i jede sve ostatke.
"To je moj nagon za darivanjem", govori Ral. "to da kaem? Ja sam ovjek iz naroda."
"Svoj nagon za darivanjem veeras dri u hlaama", govori mu Adn. "Veeras se radi o posl
u."
Nada se da je u Bijeloj kui sve kako treba.
Jesi li za pie?" Callan pita Noru. "Sok od grejpa?" "To je sve?" "Ne pijem", kae N
ora.
Nema pojma to da radi ili da kae, zato samo stoji, gleda je.
Ona gleda njega, iznenaena. Ne toliko time to osjea, ve onime to ne osjea.
Prezir.
ini se da ne moe u sebi probuditi prezir.
"Sean?" "Daa?"
"Ovdje imam sobu. Hoe da odemo?"
Zahvalan joj je to je prekinula to sranje. Da samo stoji i osjea se kao budala.
Zaboga da, hou, misli. Hou da odemo gore i da te skinem i diram posvuda i da budem
u tebi, a onda te elim odvesti kui. Odvesti te u Kitchen i postupati s tobom kao
s kraljicom West Sidea; da bude prva stvar koju u ugledati kad se ujutro probudim
i zadnja stvar koju u vidjeti prije sna.
"Da. Da, hou."
Smijei se i prima ga za ruku. Okreu se da odu gore kad se preko sobe zauje Breskvin
glas.
"Ej, Callan!"
Callan se okree i vidi ga kako stoji u kutu pokraj male ene crne kratke kose.
" I >aa'.'"
"I locu zamjenu."
"to?" pita ('allan.
Nora govori: "Nc mislim"
"Dobro. I dalje ne misli", govori Breskva. Gleda Callana. "()ncla?"
Breskva je ispien. Zapazio je Noru kad je ula u sobu. Moda najljepi komad kojeg je ik
ad u ivotu vidio. Da su mu prvo pokazali nju, izabrao bi nju.
"Ne", kae Callan.
"Daj, budi frend."
U sobi sve zastaje.
O-Bop i Mala Breskva prestaju prouavati ene s kojima jesu i poinju ispitivati situa
ciju.
Opasnu situaciju, misli O-Bop.
Jer iako Jimmy Breskva definitivno nije najlui od brae Piccone - ta ast pripada Mal
oj Breskvi, asna rije - Jimmy Breskva se lako zapali. Bukne odjednom, niotkuda i n
ikad ne zna to e uiniti - ili jo gore, narediti tebi da uini - u istom trenu.
A Jimmy je ba sada iziritiran, dok razmilja o Callanu, jer je Callan postao - to? -
udljiv, tih, otkako su stigli u Kaliforniju. A to Jimmyja ivcira jer mu Callan tr
eba. A sada bi Callan trebao otii gore i jebati tu enu koju Breskva eli jebati i to
jednostavno nije u redu jer ovdje je Breskva ef.
No ipak, postoji jo neto zbog ega je ova rasprava opasna, i svi znaju to je to, iako
to nitko od Picconeove posade nee rei naglas: Breskva se boji Callana.
Stvari stoje tono ovako. Svi oni znaju da je Breskva dobar. vrst je, pametan i zao
.
I hladan je.
Ali Callan.
Callan je najbolji.
Callan je najhladnokrvniji ubojica koji je ikad postojao.
A Jimmy Breskva ga treba i boji ga se, to je nestalna kombinacija. To je nitrogli
cerin na kvrgavoj cesti, eto to je to, razmilja O-Bop.
Uope inu sc ne sviita ovo siaii|c. Jaja su imi otpala dok ih nije spojio s ('mlin
ovima, svi skupa zarauju i sad cc sve to otii u kurac zbog neke pike?
"Ma, koji kurac, deki", kae O-Bop.
"Ne, koji je ovo kurac?" pita Breskva.
"Rekao sam ne", ponavlja Callan.
Breskvi je jasno da Callan moe trgnuti mali .22 i spraiti mu metak meu oi prije nego
ijedan od njih trepne. Ali isto tako zna da Callan ne moe pobiti cijelu obitelj
Cimino, to e morati ako ubije Breskvu.
Zbog toga ga Breskva dri u ahu.
to ozbiljno ljuti Callana.
Dosta mu je toga da bude digiki borbeni pas.
Neka Jimmy Breskva ide k vragu.
Neka ide k vragu on, Johnny Boy, Sal Scachi i Paulie Calabrese. Ne skidajui pogle
d s Breskve, pita O-Bopa: "Dri mi leda?"
"Drim ti leda."
Evo ga.
Dolo je do zapleta.
A ini se da za njega i sve ostale nee dobro zavriti, sve dok Nora ne kae, "Zato da ja
ne odluim?"
Breskva se smije. "To je poteno. Je li to poteno Callan?"
"Poteno je."
A misli da nije poteno. Doi tako blizu ljepote koja ti zaustavlja dah, a onda ti o
na klizne. No koji kurac je ikada potenje imalo s tim veze?
"Hajde", govori Breskva. "Izaberi."
Callan osjea kao da mu je srce iskoilo iz grudi. Van, i kuca da ga svi vide.
Ona ga gleda i kae: "Svidjet e ti se Joyce. Lijepa je."
Callan kima.
"ao mi je", ape mu.
I stvarno joj je ao. Htjela je otii s Callanom. No Haley, koja se vratila u sobu i
daje sve od sebe da smiri situaciju, dala joj je mig, a Nora je dovoljno pametn
a da shvati da mora izabrati velikog.
I lalcy je laknulo. No mora proi u redu. Aan joj je sasvim jasno ilao do znanja da
se ove noi ne radi o njezinu poslu ve o njegovu. A imajui pred oima la Harreru koji j
oj je osigurao novac da otvori ovo mjesto, vodit e rauna o obiteljskim poslovima B
arrera.
"Neka ti ne bude ao", govori Callan Nori.
Ne ide s Joyce. Govori joj, "Bez uvrede, ali ne hvala", izlazi i stoji pokraj au
ta. Vadi svoj .22 i dri ga iza lea kada se nekoliko minuta kasnije zaustavlja auto
i iz njega izlazi Sal Scachi.
Obuen je leerno kalifornijski ali i dalje nosi one ulatene vojnike eipele. Digii i nj
ihove cipele, misli Callan. Govori Scachiju da stane lamo gdje je i da ruke dri t
ako da ih on vidi.
"Hej, to je strijelac", govori Scachi. "Ne brini se, Strijelac, Jimmy Breskva se
ne mora brinuti zbog mene. Ono to Paulie ne zna..."
Lagano boksne Callana u ali ispod brade i ulazi u kuu. Silno je sretan to je ovdje
jer je nekoliko posljednjih mjeseci proveo odjeven u zeleno radei u nekoj CIA-ino
j operaciji nazvanoj Kerber. Scachi s timom ljudi iz ostalih agencija postavlja
tri radiotornja u jebenoj kolumbijskoj dungli, zatim ih nadgleda da se uvjeri kak
o ih komunistiki gerilci nee sruiti.
Sada se mora uvjeriti da e se Breskva spojiti s Adnom Barrerom. to ga podsjea...
Okree se i obraa Callanu.
"Hej, deko! Doi e nekoliko Meksikanaca", govori Scachi. "Uini mi uslugu - pazi da ih
ne ubije."
Smije se i odlazi u kuu.
Callan ponovo gleda u svjetlo gore na prozoru.
Breskva je estoko obrauje.
Nora ga pokuava usporiti, smekati, pokazati mu zgodne polagane stvari koje ju je H
aley nauila, ali to ga ne zanima. Ve mu se digao od pobjede tamo dolje. Baca je na
krevet licem prema dolje, naglo joj skida haljinu i gaice i ubacuje se unutra.
"Osjea ovo, ha?" kae.
Osjea.
Boli.
Velik je, a ona |os m|e ni piiNi/no o\ol|iio \la/na. ()n skae po njoj, lako da mor
a osjeliti. Osjea tla podvlai ruke ispod nje i trga joj grudnjak. Poinje joj vrsto s
tiskati grudi i isprva mu je pokuala objasniti i rei mu, ali tada osjeti daje obuz
imaju bijes i prezir. Najradije bi mu rekla: Ajde uivaj, pa bol izbacuje iz sebe
u krikovima koje on krivo tumai kao ugodu i zato je nabija jo jae. Ona se sjetila d
a ga stisne da svri, ali on ga vadi.
"Nemoj mi prodavati te kurvinske trikove."
Okree je i zajai ju. Stie joj grudi i zatim stavlja pimpek izmeu njih i gura ga gore
prema njezinim ustima.
"Pui ga."
Ona ga pui.
Pui ga onoliko koliko joj omoguuje dok kao klip motora ide unutra i van jer eli da
se to zavri. On ionako glumi u vlastitom porniu, tako da je ubrzo gotovo. Vadi kur
ac, pumpa ga i prazni se po njezinu licu.
Zna to eli.
I ona je gledala filmove.
Zato uzima malo toga na prst, srkne u usta i gleda ga u oi dok uzdie: "Mmmmrnmr
I vidi ga kako se smijei.
Kad Breskva ode, odlazi u kupaonicu, etka zube dok joj desni ne prokrvare i grglj
a Listerine po ustima cijelu minutu prije nego to ga ispljune. Dugo stoji pod got
ovo vrelim tuem, zatim oblai ogrta, odlazi do prozora i gleda van.
Vidi onog zgodnog, srameljivog, naslonjen je na auto. Voljela bi kad bi mogao bit
i njezin deko.
4
Meksiki trampolin
Tko ima brodove? Tko ima avione?
Malcolm X
(luadalajara
Meksiko 1984.
Art Keller gleda DC-4 kako se sputa.
On i Ernie Hidalgo sjede u autu na strmoj obali koja se nadvija nad zranu luku Gu
adalajara. Art nastavlja gledati kako meksiki federalesi pomau pri istovaru tereta
.
"ak se i ne trude promijeniti uniforme", kae Ernie.
"Zato bi?" odgovara Art. "Na poslu su, je li tako?"
Art je svoj dalekozor za nono gledanje usmjerio na teretno uzletite koje se postra
nce odvaja od glavne piste. Na blioj strani uzletita su brojni teretni hangari i n
ekoliko kuica koje slue kao uredi kompanijama za zrani prijevoz tereta. Kamioni su
parkirani ispred hangara, a federalesi sanduke iz aviona unose u kamione.
Govori Ernieju: "Je li ti ovo jasno?"
"Smijeak molim", odgovara Ernie. Elektromotor njegove kamere zuji. Ernie je odras
tao meu bandama u El Pasu, vidio je to je droga uinila u njegovu barriju i htio je
neto poduzeti u vezi s tim. Zato je,
kail mu jc Ali i u mi u I io posao u ( inaila l.i|ai i. lo oh|ei ukc pi i Inatio.
Sada pita: "A to mislimo ila bi moglo biti u sanducima?"
"Keksi 'Oreo'?" sugerira Ari.
"Djeje papue?"
"Za jednu smo stvar sigurni da nije", govori Art. "Nije kokain, jer..."
Zajedno zavravaju reenicu: "... u Meksiku nema kokaina!"
Smiju se zajednikoj ali, ritualnom pjevu, sarkastinoj interpretaciji slubene reenice
koju su uli od svojih efova u DEA-i. Prema pametnjakoviima u Washingtonu, avioni pu
ni koke koji stiu tonije i ee od United Airlinesa, proizvod su Kellerove mate.
Prevladava miljenje da je meksika trgovina drogom razbijena u danima Operacije Kon
dor. Tako govore slubeni izvjetaji, tako govori DEA, tako govori Ministarstvo vanj
skih poslova i tako govori dravni tuitelj i nikome od navedenih ne treba Art Kelle
r da izmilja matarije o meksikim "kartelima" droge.
Art zna to govore o njemu. Da postaje prava napast jer ispaljuje mjesene izvjetaje
i pokuava stvoriti Federacin od aice seljaina iz Sinaloe koji su prije devet godina i
stjerani iz planina. Svima dosauje s grupicom Frito banditosa59 koji vercaju malo
marihuane i moda malo heroina, a sve to treba shvatiti je da ulice Amerike razdire
prava epidemija eracka, a kokain dolazi iz Kolumbije, ne iz prokletog Meksika.
ak su i Tima Taylora poslali iz Ciudad de Mxica da mu kae neka vie zavee. ovjek odgovo
ran za kompletnu DEA-inu operaciju u Meksiku okupio je Arta, Ernieja Hidalga i S
haga Wallacea u stranjoj sobi ureda DEA-e u Guadalajari i rekao, "Nema nas tamo g
dje je akcija. Vi se, deki, morate s time suoiti umjesto da izmiljate"
"Nita ne izmiljamo", ree Art.
"Gdje je dokaz?"
"Radimo na tome."
"Ne", ree Taylor. "Ne radite na tome. Nema niega na emu biste radili. Dravni tuitelj
Sjedinjenih Drava izvijestio je Kongres"
"Proitao sam govor."
59 Frito bandito - crtana maskota za ips Frito od 1967. do 1971., koji je u re
klamama za taj proizvod parodirao kliej "meksikog bandita" iz filmova.
"il.i ]r meksiki pn ihk'in s iogoin |)i)l|)iiini i i|cscn. Pokuavale li uil I )'l'-a
ui'inil i budalu'.'"
"Mislim da mu tn uspijeva i bez moje pomoi."
"Potrudit u se da mu kaem to si rekao, Arthure", ree Taylor. "Nee, ponavljam nee, trk
i po Meksiku u potjeri za snijegom kojega nema. Jesmo li se razumjeli?"
"Naravno", ree Art. "Ako mi itko pokua prodati meksiki kokain, ja samo trebam rei ne
."
Sada, tri mjeseca poslije, gleda nepostojee federa lese kako utovaruju nepostojei
kokain u nepostojee kamione kojima e se kokain isporuiti nepostojeim lanovima neposto
jeeg Federacina.
To je zakon o nenamjernim posljedicama, misli Art dok gleda fe-deralese. Operaci
jom Kondor namjeravalo se ukloniti rak Sinaloe iz Meksika, ali umjesto toga post
iglo se da se proirio po cijelom tijelu. A Sinaloancima treba odati priznanje - n
jihov odgovor na odlazak u dijasporu bio je jednostavno genijalan. Negdje na svo
m putu shvatili su da njihov glavni proizvod nije droga, da je to granica od tri
tisue dvjesto kilometara koju dijele sa Sjedinjenim Dravama i mogunost da preko nj
e krijumare. Zemlja se moe spaliti, urod se moe zatrovati, ljudi se mogu raseliti,
ali granica - granica ostaje. Proizvod koji vrijedi nekoliko centi na jedan cent
imetar od njihove strane granice vrijedi tisue samo jedan centimetar s druge stra
ne.
Proizvod - usprkos DEA-i, dravi i meksikoj vladi - je kokain.
Federacin je sklopio vrlo jednostavan i unosan ugovor s kartelima Medelln i Cali:
Kolumbijci plaaju tisuu dolara za svaki kilogram kokaina koji im Meksikanci mogu s
igurno isporuiti unutar Sjedinjenih Drava. Dakle, u osnovi, Federacin je prestao s
poslom oko uzgoja droge i prebacio se na posao transporta. Meksikanci preuzimaju
poiljku koke od Kolumbijaca, transportiraju je do postaja du granice, prebacuju j
e na sigurna mjesta u SAD-u, a zatim je vraaju Kolumbijcima i uzimaju svojih tisuu
dolara za kilogram. Kolumbijci je prebacuju do svojih laboratorija i prerauju u
crack. A to sranje je na ulicama tjedan - nekad samo nekoliko dana - nakon izlas
ka iz Kolumbije.
Ne kroz Floridu - DEA se tim putovima povlaila poput teglee mazge - ve kroz zaborav
ljena meksika "stranja vrata".
Na kojima se Federacin, razmilja Art - apsolutno, bez sumnje mora pojaviti preko n
oi.
Ali kako? pita sc. ( ak i on mora pi i/nati da postoji- ni-ki problemi u toj teo
riji. Kako ispod dometa radara letjeti avionom i/ Kolumbije do Guadalajare, prek
o podruja Srednje Amerike koje je prepuno ne samo DEA-e nego, zahvaljujui prisutno
sti komunistikog saninistikog reima u Nikaragvi, i CIA-e? pijunski sateliti, AWACS-i1
'" - nijedan ne registrira te letove.
A zatim, tu je i problem s gorivom. Jedan DC-4, kao i ovaj koji upravo gleda, ne
ma kapacitet goriva da takav let obavi u komadu. Morao bi sletjeti i napuniti go
rivo. Ali gdje? ini se nemogue, kao to su mu to njegovi efovi veselo naglasili.
Da, dobro, moda nije mogue, misli Art. Ali avion je tamo, krcat kokainom. Stvaran
koliko i epidemija eracka koja uzrokuje toliko boli u amerikim getima. Zato znam
da to radi, misli Art dok gleda avion, samo ne znam kako to radi.
Ali saznat u.
I onda u dokazati.
"to je ovo?" pita Ernie.
Crni Mercedes zaustavlja se pokraj uredske kuice. Izvlae se neki federalesi i otva
raju stranja vrata auta. Visok, mrav ovjek u crnom odijelu izlazi. Art vidi ar cigar
e dok ovjek prolazi kroz kordon fede-ralesa i ulazi u ured.
"Pitam se je li to on", pita Ernie.
"Tko?"
"Sam mitski M-l", kae Ernie.
'M-l' je meksiki nadimak za nepostojeeg efa nepostojeega Fe-deracina.
Obavjetajni podaci koje je Art uspio prikupiti u godinu dana govore da je Federac
in koji vodi M-f, kao Cezarova Galija, podijeljen na tri dijela: Zaljevske drave,
Sonoru i Baju. Zajedno pokrivaju granicu sa Sjedinjenim Dravama. Svakim od ta tri
podruja upravlja Sinaloanac koji je u Operaciji Kondor istjeran sa svojega zaviaj
nog podruja, a Art je uspio otkriti imena sve trojice.
Zaljev: Garca brego.
Sonora: Chalino Guzmn, poznat kao El Verde, "Zeleni".
60 AW ACS (Airborne Warning And Control System) - letei centar za rano otkriva
nje protivnikih letjelica i kontrolu zranog prometa.
Itaja: (iiicro Mndez.
Na vrhu tog trokuta, sa sjeditem u (iuadalajari: M-l. Ali nije im po/nalo ni ime
ni lice.
Ali ti e to saznati, zar ne? pita Art sam sebe. Ima predosjeaj u elucu tko je patrn Fe
deracina. Ti si mu pomogao da doe na poloaj.
Kroz svoj dalekozor za nono gledanje Art viri u mali ured, fokusira se na ovjeka k
oji sada sjedi za radnim stolom. Nosi konzervativno crno poslovno odijelo, bijel
u koulju otkopanu na vratu, bez kravate. Njegova crna kosa, proarana s malo srebra,
zaeljana je ravno unatrag. Na njegovu uskom tamnom licu poigrava tanki brk, a pui
tanku, smeu cigaru.
"Pogledaj ih", govori Ernie. "Ponaaju se kao da je to papinski posjet. I lou rei, o
vog tipa nisam nikad prije vidio, a ti?" "Ne", govori Art dok odlae dalekozor. "N
isam." Svakako ne ve devet godina. Ali To se nije puno promijenio.
Althea spava kad se Art vraa kui u njihovu unajmljenu kuu u etvrti Tlaquepaque, u ze
lenom predgrau s obiteljskim kuama, buticima i pomodnim restoranima.
Zato ne bi spavala, misli Art. Tri su sata ujutro. Posljednja dva sata proveo je
nad aradom praenja M-l da otkrije njegov identitet. No, to je ipak vjeto obavljeno,
misli Art. On i Ernie bili su daleko iza crnog Mercedesa dok je izlazio na auto
cestu koja je vodila natrag u centar Guadalajare. Pratili su auto kroz staru etvr
t Centro Histrico i preko raskrija trgova - Plaze de Armas, Plaze de la Liberacin,
Plaze de la Rotonda de los Hombres i Plaze Tapatia - u ijem je sreditu katedrala.
Zatim u modernu poslovnu etvrt, pa natrag van prema predgrau gdje se Mercedes napo
kon zaustavio ispred auto-salona.
Uvoz iz Njemake. Luksuzni automobili.
Stajali su blok kua daleko i ekali. To je uao u ured, zatim nakon nekoliko minuta iz
aao sa setom kljueva i uao u novi Mercedes 510 - ovaj put bez vozaa, bez strae. Prati
li su ga do bogate etvrti s vrtovima gdje je To uao na prilaz, izaao iz auta i otiao
u kuu.
.lo jedan poslovni eo\ |ek ko|i dola/i kuei nakon slo |e ladio do kasno u no.
Dakle, razmilja Art, ujutro u proi novu arau, unoenje auto-salona i njihovih adresa u
sustav koji bi trebao otkriti identitet naeg neotkrivenog M-l.
Miguel ngel Barrera.
To ngel.
Art odlazi u dnevnu sobu, otvara ormari s piem i toi si Johnnie Walker Black. Ispij
a pie i ide niz hodnik. Gleda svoju djecu. Cassie ima pet i slii, hvala Bogu, svoj
oj majci. Michaelu su tri i isto je na Altheu, iako je vre Artove grae. Althea je pr
esretna to su oba djeteta, zahvaljujui meksikoj domaici i meksikoj dadilji, na putu d
a postanu dvojezini. Michael vie ne trai kruh, trai pari; voda je postala agua.
Art na prstima ulazi svakome u sobu, njeno ih ljubi u obraz i zatim se vraa kroz d
ugaak hodnik, kroz glavnu spavau sobu do spojene kupaonice u kojoj dugo stoji pod
tuem.
Ako je Althie bila pukotina u Artovoj SSS doktrini, djeca su bila hidrogenska bo
mba. Istog trena kad je ugledao svoju tek roenu ker i zatim kako lei na Althienim r
ukama, znao je da je njegov oklop "sam sa sobom" raznesen u komade. Kad je stiga
o sin, nije bilo bolje, bilo je samo drugaije, gledati umanjenu verziju samoga se
be. I jedno bogojavljenje -jedini iskup grijeha to si imao loeg oca je da ti bude d
obar.
A bio je dobar. Njean, brian otac svojoj djeci. Vjeran, njean suprug svojoj eni. Vel
iki dio bijesa i gorine iz njegove mladosti je izblijedio, ostalo je samo ovo - o
vo s Tiom Barrerom.
Jer me je To iskoristio u danima Kondora. Iskoristio me da smakne svoje suparnike
i da uspostavi svoj Federacin. Napravio me budalom, pustio me da mislim kako unit
avam mreu droge, dok je sve to sam radio sluilo njemu kao pomo u uspostavi jedne vee
i bolje.
Priznaj sam sebi, razmilja dok puta vreli tu po svojim umornim ramenima, zbog toga
si doao ovamo.
Zahtjev za odlazak na taj zadatak inio se udnim, zabit poput Guadalajare, osobito
za junaka Operacije Kondor. Smaknue Don Pedra dovelo je njegovu karijeru pred uzl
et. Iz Sinaloe je otiao u Washington, zatim u Miami, zatim u San Diego. Art Kelle
r, udesni
ik vk( i, lu-hao je luli. u li ii Icsol I uvi >|, na|i n kal i K A( ' u agcnr i|
i. Mogao U' hiiali mjesto.
Svi su bili iznenaeni kad jc izabrao Guadalajaru.
Svoju karijeru skrenuo je s brze pruge i iskoio iz tranica.
Kolege, prijatelji, ambiciozni suparnici pitali su se zato.
Art nije htio rei.
ak ni samom sebi, zaista.
Da ima nedovrenog posla.
A moda bih ga takvim trebao i ostaviti, razmilja dok izlazi ispod tua, skida runik s
draa i brie se.
Bilo bi tako lako povui se i slijediti nain rada kompanije. Jednostavno privoditi
sitne dilere marihuane koje ti Meksikanci ele izruiti, revno uruivati izvjetaje da m
eksiki napori u borbi protiv droge uredno teku (to bi bila dobra ala, s obzirom na
to da meksiki avioni s herbicidom koje plaa SAD isputaju uglavnom vodu - oni zaprav
o zalijevaju marihuanu i urod maka) i sjediti i uivati ovdje na izletu.
Nikakve istrage oko M-l, nikakva otkria oko Miguela Angela Barrer.
To je prolost, razmilja. Neka ostane tamo. Ne mora poljubiti kobru. Da, mora.
To te izjeda ve devet godina. Sva razaranja, sve patnje, sve smrti koje je donije
la Operacija Kondor, sve to da bi To mogao uspostaviti svoj Federacin sa sobom na
vrhu. Zakon o nenamjernim posljedicama, isto sranje. Bilo je to tono ono to je To na
mjeravao, to je planirao, to je uspostavio.
Iskoristio te, nahukao kao psa na svoje neprijatelje, a ti si to izvrio.
Zatim si o tome usta drao zatvorena.
Dok su te slavili kao junaka, tapali te po leima, uzeli te u ekipu. Ti bijedni kuki
n sine, o tome se radilo, nije li? O tvojoj oajnikoj elji da te uzmu.
Za to si prodao svoju duu.
Sada misli da je moe otkupiti.
Pusti sve - ima obitelj za koju se mora brinuti.
Uvlai sc u krevet pokuavajui da ne piobudi Althcu, ali ne uspijeva.
"Koliko je sati?" pita ona. "Skoro etiri." "Ujutro?" "Spavaj dalje." "U koliko us
taje?" "U sedam."
"Probudi me", kae. "Moram ii u knjinicu."
Izvanredni je student na Sveuilitu u Guadalajari gdje radi na postdoktorskoj diser
taciji: Poljoprivredna radna snaga u predrevolucio-narnom Meksiku - statistiki mo
del.
Zatim kae: "Hoe se malo maziti?"
"etiri su sata."
"Nisam pitala za tono vrijeme i temperaturu", kae. "Pitala sam hoe li me povaliti. '
Ajde."
Grli ga. Ruke su joj tople i za nekoliko sekundi je u njoj. To mu uvijek izgleda
kao povratak kui. Kad je dola do klimaksa, hvata ga za stranjicu i vrsto ga gurne u
nutra. "Bilo je prekrasno, duo", govori. "Sada me pusti da spavam."
On lei budan.
Ujutro, Art gleda slike aviona, federalesa kako istovaruju koku, zatim kako Tiu
otvaraju vrata auta, pa kako To sjedi za radnim stolom u uredu.
Zatim slua Ernieja koji ga izvjetava o onome to ve zna.
"Uao sam u OCEP", govori Ernie mislei na Obavjetajni centar El Paso, kompjutersku b
anku podataka koja koordinira DEA-u, carinske i imigracijske informacije. "Migue
l ngel Barrera je bivi dravni policajac Sinaloe, u stvari, tjelesni uvar samog guver
nera. Jake veze s meksikim DFS-om. Sad uj ovo: Igrao je za nau ekipu - bio je jedan
od dravnih murjaka koji su provodili Operaciju Kondor '77. Neki izvjetaji OCEP-a
odaju mu priznanje da je sam samcat unitio operiranje heroinom u Sinaloi. Napusti
o je slubu i nakon toga nestao s OCEP-ova radara."
"Nita nakon '75.?" pita Art.
"Nadu". ogovai.i 1 inic. "Njegova piia nasla\lja sc ovdje u (iua-alajari. On je vrl
o uspjean poslovni ovjek. Vlasnik je aulo-salona, etiriju restorana, dviju stambeni
h zgrada i veeg broja nekretnina. Sjedi u upravi u dvije banke i ima jake veze u
Vladi drave Jalisco i u ( iudad de Mexicu."
"Nije ba profil cara droge", govori Shag.
Shag je dobri stari deko iz Tucsona, vijetnamski veteran koji je preao iz vojne ob
avjetajne slube u DEA-u, i na svoj miran nain isto je toliko tvrd koliko i Ernie. S
lui se svojim kaubojskim izrekama kako bi prikrio otroumnost, a mnogi dileri droge
su sada u zatvoru jer su podcijenili Shaga Wallacea.
"Dok ga ne vidi da nadgleda poiljku koke", govori Ernie pokazujui fotografije.
"Moe li on biti M-l?"
Art kae: "Postoji samo jedan nain da saznamo."
Da, razmilja, uinismo jo jedan korak prema rubu litice.
"Nee biti nikakve istrage o Barrerinoj povezanosti s kokainom", kae. "Je li jasno?
"
Ernie i Shag izgledaju pomalo zaprepateno, ali obojica kimaju.
"Ne elim vidjeti nita u vaim biljekama, nikakve papire", kae. "Mi se samo borimo prot
iv marihuane. S tim u vezi, Ernie, radi na svojim meksikim izvorima, vidi pojavlj
uje li se igdje Barrerino ime. Shag, radi na avionu."
"Sto je s praenjem Barrere?" pita Ernie.
Art odmahuje glavom. "Ne elim ga uzbuivati prije nego to budemo spremni. Dovest emo
ga u vezu. Radite na ulicama, radite na avionu, radite prema njemu. Ako je to on
o prema emu sve to vodi."
Ali, jebiga, misli Art. Zna da vodi.
Serijski broj DC-4 je N-3423VX.
Shag se probija kroz zamrenu potjeru po papirima o holding korporacijama, preuzet
im kompanijama i DBA-ima61. Trag zavrava na jednoj kompaniji za zrani prijevoz ter
eta pod imenom Servicios
61 Skraenica od doing business as - pravni termin za kompanije u ijim dokument
ima se ne pojavljuje stvarni vlasnik.
lii r i si icos - SI I ( ( ) ko|a i i|)ci u a 1/ zrane hike Aguacate u Icgucigal|
u u I lonclurasu.
Da netko izvozi drogu iz I londurasa gotovo je isto toliko iznenaujue kao da netko
prodaje hot dog na stadionu Yankeesa. Honduras, prva "banana republika", ima du
gu i dobro poznatu povijest trgovine drogom koja see sve do prelaska u dvadeseto
stoljee kad je zemlja bila potpuno u posjedu kompanija Standard Fruit i United Fr
uit. Kompanijama je sjedite bilo u New Orleansu, a gradski dokovi bili su u vlasn
itvu neworleanske mafije koja je kontrolirala sindikate dokera, tako da ako su ko
mpanije eljele da se njihove hondurake banane istovare, bilo im je bolje da brodov
i ispod tih banana prevoze jo neto.
Toliko je droge stiglo u zemlju u tim brodovima s bananama, da je u mafijakom sle
ngu izraz za heroin postao banana. Honduraka registracija ne iznenauje, razmilja Ar
t, i odgovara na pitanje gdje DC-4 puni gorivo.
Vlasnici SETCO-a jednako tako bistre stvar.
Dva partnera - David Nnez i Ramn Mette Ballasteros.
Nnez je kubanski emigrant koji sada ivi u Miamiju. Nita udno u tome. Ono to je udno je
to da je Nnez sudjelovao u Operaciji 40, operaciji CIA-e u kojoj su kubanski emi
granti bili obuavani da se vrate i preuzmu politiku kontrolu nakon uspjeha invazij
e u Zaljevu svinja. Osim to Zaljev svinja, najoitije, nije bio uspjean. Neki deki iz
Operacije 40 skonali su mrtvi na plai, drugi su otili pred streljaki vod. Oni sretn
i su se uspjeli vratiti u Miami.
Nnez je bio jedan od tih sretnika.
Art ne treba itati dosje Ramona Mettea Ballasterosa. Ve zna tu knjigu. Bio je kemia
r gomerosima jo u danima procvata heroina. Izvukao se trenutak prije Kondora i vr
atio u zaviajni Honduras i uao u posao s kokainom. Pria se daje Mette osobno financ
irao udar kojim je nedavno svrgnut predsjednik Hondurasa.
Okej, razmilja Art, ta dva tipa kao vode kompaniju. Veliki diler koke ima zrani pu
t kojim se slui za prebacivanje koke u Miami. Ali najmanje jedan od SETCO-vih avi
ona leti u Guadalajaru, a to se ne slae sa slubenim opisom.
Sljedei normalan korak bio bi da nazove ured DEA-e u Tegucigalpi u Hondurasu, ali
to ne moe jer je zatvoren prole godine zbog "pomanjkanja posla". S Hondurasom i E
l Salvadorom sada se upravlja iz
Ovali ni,ili-, /.itii Ai I nkii/iY bioj VVai ii'iiii 1 ai laia, KAC-a u (iiialcm
ala ( il\ |ii.
"SIKO", kae Art.
"to s njim?" pita Farrar.
"Nadao sam se da e mi ti rei", kae Art.
Nastaje stanka, stanka koju bi Art najradije opisao dramskom, zatim I a nar govo
ri: "Ne mogu se s tobom igrati oko toga, Art."
Stvarno? udi se Art. Zato dovraga ne? Na godinu imamo samo oko osam tisua konferenc
ija, tako da se moemo igrati oko tono takvih stvari.
Zato ispaljuje: "Zato je zatvoren ured u Hondurasu, Warren?" "S im se zajebava, Art
?" "Ne znam. Zato i pitam."
Jer se pitam je li quid pro quo to Mette financira predsjedniki udar znailo da e nov
a vlada izbaciti DEA-u.
Kao odgovor, Farrar sputa slualicu.
Pa, puno ti hvala, Warren. to te toliko iznerviralo?
Nakon toga, Art naziva Odjel za drogu u Ministarstvu vanjskih poslova, naziv tol
iko ironino zajedljiv da mu dolazi da se rasplae, jer mu na ljubazan, birokratski
nain govore da ga mole da odjebe.
Sljedee, Art naziva Odjel za vezu u CIA-i, iznosi svoj zahtjev i isto popodne dob
iva povratni poziv. Ono to ne oekuje je povratni poziv od Johna Hobbsa.
Osobno.
Jednom prije, John Hobbs je bio na elu Operacije Feniks. Art gaje nekoliko puta i
zvjetavao. Hobbs mu je ak ponudio posao nakon to je u zemlji proveo godinu dana, al
i prije toga mu je DEA domahnula i Art je otiao.
Sada je Hobbs CIA-in ef odjela za Srednju Ameriku.
Meni ima smisla, misli Art. Hladni ratnik ide tamo gdje je hladni rat.
Neobavezno razgovaraju nekoliko minuta (Kako su Althea i djeca? Kako ti se svia u
Guadalajari?), zatim Hobbs pita: "to moemo uiniti da ti pomognemo, Arthure?"
"Pitao sam se mozes li ini pomoi tla sa/iiam neto o koinpani|i /a zrani terci koja
se zove SHTCO", govori Art. "Vlasnik joj je Kainon Mette."
"Da, moji ljudi su proslijedili tvoj zahtjev", kae Hobbs. "To e morati biti negati
vno, bojim se."
"Negativno."
"Da", kae Hobbs. "Jedno ne."
Aha, nema banana, misli Art. Danas nemamo banana. Hobbs nastavlja: "Nemamo nita o
SETCO-u." "Pa, hvala da si me nazvao."
Zatim Hobbs pita: "to ima tamo dolje, Arthure?" "Imam samo neke radarske podatke",
lae Art "da SETCO moda razvozi marihuanu uokolo."
"Marihuanu."
"Naravno", govori Art. "To je jedino to je ovih dana ostalo u Meksiku."
"Pa, sretno s tim, Arthure", govori Hobbs. "Zao mi je to ti nikako ne moemo pomoi."
"Cijenim trud", kae Art.
Sputa slualicu pitajui se zato bi Kompanijin ef za latinskoame-rike operacije odvojio
vrijeme iz svog napornog dana u kojem pokuava svrgnuti sandiniste da ga osobno na
zove i da mu lae.
Nitko ne eli govoriti o SETCO-u, razmilja Art, ni moji kolege u DEA-i, ni Ministar
stvo vanjskih poslova, ak ni CIA.
Sva ta unutaragencijska abecedna juha ispisuje SSS.
Sada si sam.
Erniejev izvjetaj je gotovo identian.
Izgovori ime Barrera bilo kojem od uobiajenih izvora i oni zaute. ak i najbrbljaviji
cinkaroi dobiju gr eljusti. Barrera je jedan od najcjenjenijih poslovnih ljudi u g
radu, osim to nitko nikad nije uo za njega.
Zato, okani se toga, govori Art sam sebi. Ovo ti je prilika. Ne mogu.
Zato ni;'.'
Jednostavno no mogu. Budi barom iskren.
Okcj. Moda mu jednostavno ne mogu dopustiti da pobijedi. Moda mu moram uzvratiti u
darac. Da, osim to on udara tebe. A ak se ni no pojavljuje. Ne moe ga niti dotaknuti
.
Istina je - ne mogu prii Tiu.
Zatim se dogaa najgluplja stvar.
To prilazi njima.
Pukovnik Vega, fedrale od ranga u Jaliscu i ovjek s kojim Art treba odravati vezu u
lazi u Artov ured, sjeda i tuno govori: "Senor Keller, bit u iskren. Doao sam ovamo
ljubazno ali odluno zamoliti vas - molim vas, prestanite s uznemirivanjem Don Mi
guela Angela Barrer."
Zure jedan u drugoga, zatim Art govori: "Koliko god bih vam elio pomoi, pukovnie, o
vaj ured ne provodi istragu nad senorom Barrerom. U svakom sluaju, koliko ja znam
, ne provodi."
Vie prema glavnom uredu: "Shag, vodi li ti istragu nad senorom Barrerom?"
"Ne, gospodine."
"Ernie?"
"Ne."
Art podie ruke u znak nemoi.
"Senor Keller," kae Vega gledajui kroz vrata Erniea, "vai ljudi povlae Don Miguelovo
ime naokolo na vrlo neodgovoran nain. Senor Barrera je cijenjen poslovni ovjek s
puno prijatelja u vladi."
"I, jasno, u Gradskoj pravosudnoj saveznoj policiji."
"Vi ste Meksikanac, je li tako?" pita Vega.
"Ja sam Amerikanac." Ali na to cilja?
"Ali govorite panjolski?"
Art kima.
"Onda vam je poznata rije intocable", govori Vega ustajui na odlasku.
Ncoii ljiv.
Nakon i/noenja tog pojma, Vega odlazi.
Hrnie i Shag ulaze u Artov ured. Shag poinje govoriti, ali mu Ari signalizira da
prestane i rukama pokazuje da svi izau. Slijede ga niz gotovo cijeli blok prije n
ego to kae, "Kako je Vega saznao da vodimo operaciju oko Barrer?"
Ponovo u uredu, treba im tek nekoliko minuta da nadu mali mikrofon ispod Artova
radnog stola. Ernie kree da ga istrgne, ali ga Art hvata za zglob i zaustavlja ga
. "Godilo bi mi pivo", govori Art. "A vama, deki?"
Odlaze u bar u centru grada.
"To je divno", govori Ernie. "U Americi, murjaci prislukuju loe momke. Ovdje, loi m
omci prislukuju murjake."
Shag trese glavom. "Znai oni znaju sve to mi znamo."
Pa, misli Art, oni znaju da sumnjamo da je To M-l. Znaju da nas je avion doveo do
Nneza i Mettea. I znaju da nakon toga ni kurca ne moemo saznati. Onda, to ih uzbuuj
e? Zato alju Vegu da zatvori istragu koja nikamo ne vodi?
I zato ba sada?
"Okej", govori Art. "Emitirat emo im. Pustiti ih da misle da su nas stisnuli. Vi
se, deki, neko vrijeme primirite."
"to kani, efe?"
Ja? Ja u dodirnuti nedodirljivog.
U uredu, sa aljenjem kae Ernieju i Shagu da e morati zatvoriti istragu nad Barrerom
. Zatim odlazi do telefonske govornice i zove Altheu: "Neu stii na veeru."
"Zao mi je."
"I meni", kae. "Poljubi mi djecu za laku no." "Hou. Volim te." "I ja tebe."
Svaki ovjek ima svoje slabosti, razmilja Art, tajnu koja ga moe upropastiti. Barem
ja to znam. Ja znam svoju, ali koja je tvoja, To?
Art tc noi ne uspijeva doi kui, ni sljedeih pet.
Ja sam kao alkoholiar, razmilja Art. Cuo je lijeene pijance kako govore da hi se od
vezli do duana s piem, cijelo vrijeme se zaklinjui da nee, zatim ulaze zaklinjui se d
a nee kupiti, zatim kupuju zaklinjui se da nee piti to to su upravo kupili.
Zatim piju.
Ja sam takav, misli Art, privezan za Ta kao pijanac za bocu.
Zato, umjesto da ode kui, sjedi u autu na irokom bulevaru, parkiran blok i pol od
Tova auto-salona i promatra ured kroz retrovizor. To sigurno prodaje mnogo automob
ila, jer je unutra do osam ili osam i trideset naveer, a zatim sjeda u auto i voz
i se kui. Art sjedi na kraju njegove ceste, jedinog ulaza ili izlaza iz stambenog
bloka, do ponoi ili jedan, ali To ne izlazi.
Napokon, este noi, Art ima sree.
To odlazi iz ureda u est i trideset i vozi se ne prema predgrau ve natrag prema cent
ru grada. Art se dri podalje u prometnoj guvi, ali mu uspijeva pratiti Mercedes do
k vozi kroz Centro Histrico i zaustavlja se pokraj tapas62 restorana.
Tri federalesa, dva policajca drave Jalisco i nekoliko tipova koji izgledaju kao
agenti DFS-a vani su na strai, a na natpisu na vratima restorana pie CERRADO - zat
voreno. Jedan od federalesa otvara Tova vrata. To izlazi, a fedrale odvozi Mercedes
kao da je uvar parkiralita. Policajac drave Jalisco otvara zatvorena vrata restora
na i To ulazi. Drugi murjak Jalisca mae Artu da nastavi voziti.
Art sputa prozor. "Htio bih neto prizalogajiti."
"Privatna zabava."
Aha, naravno, misli Art.
Parkira auto dva bloka dalje, uzima Nikon aparat sa 70-300 objektivom i gura ga
pod kaput. Prelazi ulicu i prolazi pola bloka, zatim skree lijevo u sporednu uliic
u i ide dok ne procjeni da je stigao iza stranje strane zgrade prekoputa restoran
a, zatim skae i sputa protupoarne ljestve. Penje se po metalnim ljestvama pribijeni
m u ciglu dok se ne uspne preko tri kata do krova.
62 Tapas - svako toplo ili hladno malo jelo koje se posluuje, obino na anku, na
zajednikom tanjuriu, bez prethodne narudbe, obino im se narui pie.
DIvA-iiii RA' ne l'i trebali nuliti takve stvari oni bi tiebali biti uredska stvo
renja, odravati ve/.u sa svojini meksikim kolegama. Ali kad vidim koliko meksikih k
olega stoji prekoputa i uva moju metu, razmilja Art, odravanje veze nee uspjeti.
Saginje se i prelazi na drugu stranu krova, zatim lei iza niskog parapeta koji za
okruuje zgradu. Posao praenja dobro se odraava na raunu za kemijsko ienje, razmilja do
se prua po prljavom krovu, postavlja objektiv na parapet i usmjerava ga na restor
an, a ne moe ga ni platiti karticom.
Priprema se za ekanje, ali ne mora dugo ekati da se parada automobila zaustavi uz
Talaverin tapas restoran. Dril je isti - policija Jalisca stoji i straari dok fed
eralesi izigravaju uvara parkiralita, a veliki igra u meksikoj trgovini droge izlazi
i ulazi u restoran.
To je kao holivudska premijera za zvijezde droge.
Garca brego, ef zaljevskog kartela, izlazi iz svog Mercedesa. Postariji ovjek srebrn
e kose, podrezanih brkova i u sivom poslovnom odijelu izgleda otmjeno. Gero Mndez,
Baja kartel, izgleda kao nar-kokauboj, to i je. Njegova duga, plava kosa - odatl
e nadimak Gero, "Blondi" - visi ispod kaubojskog eira. Nosi crnu svilenu koulju, otk
opanu do pojasa, crne svilene hlae i crne kaubojske picaste izme s kapicom od srebra
. Chalino Guzmn izgleda vie kao seljak, to i je, u loe krojenom starom sakou, hlaama
koje ne odgovaraju sakou i zelenim izmama.
Isuse, razmilja Art, ovo je jebeni sastanak u Apalachinu53, osim to ovi deki ne izg
ledaju previe zabrinuto zbog uplitanja policije. To bi bilo kao da se kumovi obit
elji Cimino, Genovese i Colombo skupljaju na sastanku pod straom FBI-a. Osim to, k
ad bi to bila sicilijanska mafija, nikad ne bih mogao prii tako blizu. Ali ovi dek
i su spokojni. Misle da su sigurni.
I vjerojatno nisu u krivu.
Ali Art se pita, zato ovaj restoran? To je vlasnik desetak restorana u Guadalajari
, ali Talavera nije jedan od njih. Zato ne bi odrao ovaj sastanak na vrhu u jednoj
od svojih rupa?
Mislim da to skida svaku sumnju da je To M-l.
63 Povijesni sastanak efova mafijakih obitelji odran u studenom 1957. u Apalachinu
u dravi New York. Sastanak je privukao panju policije koja je upala na njega i uhi
tila vie od ezdeset efova podzemlja.
Promet lamo dolje prestaje, a Ari se priprema /a dugotrajno ekanje. Ne postoji kr
atka meksika veera, a ti deki vjerojatno imaju dnevni red. Boe, to bih sve dat) da ta
mo imam mikrofon.
Vadi okoladicu Kit Kat iz depa na hlaama, odmata je, lomi dva reda i ostatak vraa, n
e znajui kad e ponovo biti u prilici neto pojesti. Zatim se prevre na lea, a da mu bu
de toplije, stavlja ruke u kri na prsa i drijema, odradi sat-dva loeg sna, a onda
ga bude vrata automobila i glasovi.
Predstava poinje.
Ponovo se prevre i vidi ih kako svi izlaze na plonik. Ako ne postoji neto kao Feder
acin, razmilja, izvode jako dobru imitaciju toga. Sasvim su besramni, svi stoje na
ploniku, smiju se, rukuju se i jedan drugom pripaljuju kubanske cigare dok ekaju
da im federatesi uvari parkiralita dovezu aute.
Sranje, misli Art, gotovo da mogu osjetiti prekomjerni miris dima i testosterona
.
Atmosfera u zraku naglo se mijenja kad izlazi djevojka.
Oaravajua je, misli Art. Mlada Liz Taylor, ali maslinaste koe i crnih oiju. I dugih
trepavica kojima trepe svim mukarcima dok jedan stariji mukarac koji je vjerojatno
njezin otac, stoji na vratima, nervozno se smjeka i gomerosima odmahuje adis.
Ali oni ne odlaze.
Gero Mndez je potpuno zaokupljen djevojkom. ak je skinuo svoj kaubojski eir, primjeuje
Art. Moda ti to nije najbolji potez, Gero, bar dok ne opere kosu. Ali Gero se klanj
a - stvarno klanja - svojim eirom mete po ploniku i smijei se djevojci.
Njegovi srebrni zubi blijete pod ulinom rasvjetom.
Aha, Gero, to e je oboriti, misli Art.
To spaava djevojku. Prilazi, gotovo oinski stavlja ruku na Gerovo rame i lagano ga o
dvodi prema njegovu autu koji je upravo stigao. Grle se i izvode svoju predstavu
opratanja, a Gero preko Tova ramena gleda djevojku prije nego to ue u auto.
To je iskrena ljubav, misli Art. Ili barem iskrena pouda.
Zatim odlazi brego, s dostojanstvenim rukovanjem umjesto zagrljaja, a Art gleda k
ako se To vraa do djevojke, saginje se i ljubi joj ruku.
I at i usko vitetvo'.' pilase Att.
Ili...
Ne...
Ali Art kod Talavere veera sljedei dan.
Djevojci je ime Pilar i, bez sumnje, ona je Talaverina kerka.
Sjedi odostraga u separeu, pretvarajui se da ui iz udbenika, svako malo izvodi samo
svjesni pokret bokom podiui pogled ispod dugih trepavica da vidi tko je moda promat
ra.
Svaki frajer u restoranu, misli Art.
Ne izgleda kao da joj je petnaest, osim po preostalom tragu djejeg sala i fino ml
adenaki napuenih, prerano popunjenih usta. Pa iako se zbog toga pomalo osjea kao pe
dofil, Art ne moe a da ne primijeti da ima tijelo koje je svakako vrlo postadoles
centno. Jedina stvar koja Artu odaje da joj je petnaest je rasprava koju trenutn
o vodi sa svojom majkom koja sjedi u separeu i glasno je nekoliko puta podsjea da
joj je tek petnaest.
A papa uznemireno podie pogled svaki put kad se vrata otvore. Kog vraga je tako n
ervozan? pita se Art.
Zatim saznaje.
To ulazi kroz vrata.
Art je leima okrenut vratima, a To prolazi tono iza njega. ak ne primjeuje ni svog da
vno izgubljenog neaka, misli Art, toliko je usredotoen na djevojku. A u ruci nosi
cvijee - tako mi Boga, svojim dugim tankim prstima stee cvijee - i tako mi Boga, is
pod druge ruke nosi kutiju slatkia.
To je doao udvarati se.
Sada je Artu jasno zato je Talavera toliko uzbuen. Zna da je Miguel ngel Barrera na
viknut na droit de seignewM ruralne Sinaloe, prema kojem djevojke njezine dobi i
mlae rutinski defloriraju glavni gomerosi.
A to je ono to ih zabrinjava. Da e taj moni ovjek, taj oenjeni ovjek, njihovu dragocje
nu, prekrasnu, djeviansku kerku pretvoriti u
64 Pravo prve noi.
sv()|U \i^uihli'ili, sMipi l|tiha\ niu. 1 >a je iskotisti i nakon loga odbaci, un
isli |o| reputaciju i pnliku /a dobru uilaju.
I ne postoji ba nita to se u pogledu loga moe uiniti.
To nee silovati djevojku, Art to zna. Nee je uzeti silom. To se moe dogoditi tamo u
brdima Sinaloe, ali nee se dogoditi ovdje. Ali ako ga prihvati, ako dobrovoljno o
de s njim, roditelji su bespomoni. Ali koja se petnaestogodinja glava ne bi uzbudi
la zbog panje koju joj iskazuje bogat i moan ovjek? Ta klinka nije glupa - zna da s
u to sada cvijee i slatkii, ali moglo bi postati nakit i odjea, putovanja i odmori.
Stoji na vrhu duge, ali s mjesta na kojem stoji ne vidi dolje - da e jednog dana
nakit i odjea ponovo postati cvijee i slatkii, a zatim nee vie biti ni to.
To je leima okrenut Artu koji ostavlja netopesosa na stolu, ustaje to tie moe, odlazi
do anka i plaa raun.
Razmilja: Tebi, To, ona moda izgleda kao neto mlado i nepoznato.
Meni nalikuje na trojanskog konja.
Udevet te veeri Art oblai traperice i demper i odlazi u kupaonicu gdje se Althea tui
ra. "Duo, moram izai."
"Sada?"
"Aha."
Prepametna je da bi pitala kamo ide. Ona je ena murjaka, s njim je u DEA-i poslje
dnjih osam godina, zna dril. Ali iako zna, ne prestaje se brinuti. Otvara klizna
vrata i ljubi ga na rastanku. "Pogaam da ne trebam ekati?"
"Dobro pogaa."
to to radi? pita se dok se vozi prema Talaverinoj kui u predgrau. Nita. Neu piti.
Nalazi adresu i zaustavlja se pola bloka dalje na suprotnoj strani ulice. To je
mirna etvrt, solidna etvrt srednje klase, s dovoljno uline rasvjete da prui sigurnos
t, nedovoljno da bude nametljiva.
Sjedi na svom mjestu u tami i eka.
Tu no i sljedee tri.
Svaku i idi- je lamo kad se ohitel| lalavera vraa kuci iz resloiana. Svjetlo se p
ali na katu, zatim se malo kasnije gasi kad Pilar odlazi na spavanje. Art eka jo p
ola sata i zatim odlazi kui.
Moda si u krivu, razmilja.
Ne, nisi. To dobiva ono to eli.
etvrte noi ba kad se Art sprema kui, niz ulicu dolazi Mercedes, gasi svjetla i zaust
avlja se ispred Talaverine kue.
Uvijek galantan, razmilja Art, To alje auto s vozaem. Ne taksi za ovu maloljetnu piki
cu. To je tako jadno, razmilja dok gleda Pilar kako izlazi na prednja vrata i urno
sjeda na stranje sjedalo auta.
Art pritie gas, zatim odlazi.
Auto se zaustavlja ispred luksuzne kue na brdacu u zapadnom predgrau. To je fina, m
irna etvrt, prilino nova. Samostalne stambene jedinice gnijezde se medu stablima j
acarande, zatitnog znaka grada. Artu je adresa novost, nije meu imovinom za koju z
na da pripada Tiu. Kako slatko, misli Art, novopeeno ljubavno gnijezdo za novopeen
u ljubav.
Tiov auto je ve tamo. Voza izlazi i otvara vrata Pilar. To je eka na vratima i uvodi
je u kuu. Jedno su drugom u zagrljaju i prije nego to se vrata zatvore.
Boe, razmilja Art, da ja jebem petnaestogodinju djevojku barem bih navukao zastore.
Ali ti misli da si siguran, je li tako, To?
A najopasnije mjesto na svijetu
Je ono na kojem si siguran.
Vraa se do La Case del Amor (kako ju je nazvao) kasno tog jutra kad zna da e To bit
i u uredu, a Pilar, no, hm, u koli. Odjeven je u radniki kombinezon u kojem obino r
adi u svom vrtu i nosi kare za podrezivanje. Zapravo, u vrijeme izvianja ak i ree ne
koliko nepravilnih grana jacarande, pamtei tonove vanjskih boja i boju buke, poloaj
telefonskih vodova, prozora, bazena, wellnessa, svih vanjskih zgrada.
Tjedan dana kasnije, nakon to je otiao u eljezariju i u trgovinu maketama i nakon to
je u San Diegu nazvao duan s tehnikom robom koji isporuuje potom, vraa se odjeven u
isto i ree jo nekoliko grana na putu prema pedantno zasaenom grmlju u kojem e uati isp
red
zida spavae sohe. Sviti. mu se 1.1 pozicija, ne zbog po/utle latlije hi tla ne uje
laj tlio ve zato to telefonski vodovi ulaze u spavau sobu. Iz depa vadi mali odvija r
avne glave i, paljivo kao kirurg, nadie sasvim mali otvor iza aluminijskog okna. U
mee siunu bubu FX-101 u otvor, iz, depa vadi malu tubu s izolacijskim sredstvom i nj
ime ponovo peati otvor, zatim uzima boicu sa zelenom bojom koja tono odgovara origi
nalnoj boji i, tankim kistom za bojenje maketa aviona, ponovno boji izolacijsko
sredstvo. Lagano pue da osui boju, zatim se naginje unatrag da procijeni svoj rad.
Bubu, ilegalno i neovlateno nabavljenu, isto je tako nemogue otkriti. FX-101 moe re
gistrirati bilo koji zvuk u krugu od deset metara i emitirati ga u dodatnih ezdes
et, a to Artu osigurava pokretljivost. Odlazi izvan kompleksa do kanalizacijskog
otvora. Vadi napravu u kojoj je prijemnik i magnetofon koji se ukljuuje na zvuk
govora pa je ljepljivom trakom uvruje na poklopac otvora. Dalje e to biti samo pitan
je etnje, vaenje jedne kasete i stavljanje nove.
Zna da e to biti metoda pokuaji-pogreke, ali treba mu samo nekoliko pogodaka. Tiu e
La asa del Amor uglavnom sluiti kao mjesto za susrete s Pilar, ali e se sluiti i tel
efonom. Moda e tu luksuznu kuu koristiti i za sastanke. ak ni najoprezniji kriminala
c, Artu je to poznato, ne moe odvojiti posao od privatnog ivota.
Naravno, priznaje, ne moe ni ti.
Lae Ernieju i Shagu.
Sada zajedno odlaze na tranje. Prividno, Artov je zadatak odrati ekipu u formi, al
i u stvarnosti to im je paravan za razgovore koje ne mogu obaviti u uredu. Teko j
e prislukivati metu u pokretu, osobito na otvorenim plaama u centru Guadalajare i
zato se svaki dan prije ruka presvlae u trenirke i tenisice i odlaze na tranje.
"Imam jednog PD-a", govori im. Povjerljivog dounika.
Nije mu ugodno to im lae, ali to je zbog njihove osobne zatite. Ako ovo krene po zl
u, kao to gotovo da i mora, eli sve primiti na svoja ramena. Ako ti deki znaju da n
elegalno prislukuje, prema propisima su obvezni prijaviti ga svojim nadlenima. U s
uprotnom, prikrivaju "saznanje o krivnji" to bi im unitilo karijere. Zna da ga oni
nikad ne bi cinkali, zato izmilja povjerljivog dounika.
Neki izmisl|eni pi l|ah'l| ia/nusl|a Al I. I : kia|ii|ii l liku. I o |c dosljedn
o -nepostojei dounik za nepostojeu koku. i tako dalje...
"Toje odlino, efe", kae lirnie. "Tko"
"Oprosti", kae Art. "Jo je rano. Zasad samo hodamo."
Shvaaju. Veza s dounikom je kao veza sa suprotnim spolom. Nabacuje se, zavodi, iskuav
a. Kupuje im darove, govori im koliko ih treba, ne moe ivjeti bez njih. A ako i odu s t
obom u krevet, o tome ne govori ak - osobito ne - ni dekima u svlaionici.
U najmanju ruku ne dok to nije gotova stvar, a kad to postane svima poznato, ugl
avnom je ve ionako na putu prema kraju.
Dakle, Artov dan postaje ovakav: odrauje svoje sate u uredu, ide kui, kasno nou odl
azi od kue pronai vrpcu od toga dana, zatim se vraa kui i presluava je u svojoj radno
j sobi.
To se nastavlja sljedea dva beskorisna tjedna.
Ono to uje veinom je ljubavni razgovor, razgovor o seksu, dok To snubi svoju mladu i
namoratu i postupno je poduava profinjenijim nainima voenja ljubavi. Veinu toga Art
brzo premotava, ali shvaa to se dogaa.
Pilar Talavera brzo odrasta dok To uvodi neke zanimljive, fine note u ljubavnu gl
azbu. Dobro, zanimljive ako se bavi takvim stvarima, a Art se njima zasigurno ne
bavi. Zapravo, tjeraju ga na povraanje.
Bila si zloesta curica.
Jesam?
Da, i treba te kazniti.
To je zajedniko svim prislukivanjima - uje toliko sranja koja nikad nisi elio uti.
Zatim, iako rijetko, rua na hrpi gnoja.
Jedne noi Art donosi svoju vrpcu kui, toi si viski i pijucka ga dok presluava bolesn
o razvlaenje od te veeri i uje Ta kako potvruje isporuku "tri stotine vjenanica" na je
dnu adresu u Chula Visti, podruju smjetenom izmeu San Diega i Tijuane.
wad kad je tu, ra/mislja Art, to ce s njom uiniti?
SOI' zahtijeva da informaciju preda svojim meksikim kolegama i istovremeno DEA-inu
uredu u Ciudad de Mexicu, daje prenese u ured u San Diegu. No, ako je predam me
ksikoj strani, odlazi ravno Tiu, a ako je predam Timu Tayloru, samo e ponoviti slub
enu reenicu da nema "vjenanica" koje se kreu Meksikom. I zahtijevat e da sazna tko j
e moj dounik.
to mu ba i neu odati.
Raspravljaju o tome na jutarnjem tranju.
"Sjebani smo", govori Ernie.
"Ne, nismo", odvraa Art.
Vrijeme je za novi korak prema rubu litice.
Nakon ruka odlazi iz ureda i ide u telefonsku govornicu. U Americi, razmilja, krim
inalci se moraju uljati i sluiti se govornicama. Ovdje su to murjaci.
Naziva jednog znanca iz narkojedinice policije San Diega. Russa Dantzlera upozna
o je prije nekoliko mjeseci na nekoj meuagencijskoj konferenciji. inilo se da je p
ristojan tip, igra.
Da, a ono to mi sada treba je pravi igra.
S dijamantima.
"Russ? Art Keller, DEA. Popili smo nekoliko piva, kad je to bilo, prolog srpnja?"
Dantzler ga se sjea. "to je novo, Art?"
Art mu govori.
"Moda je to sranje", dovrava, "ali mislim da nije. Moda se eli ukljuiti."
Naravno da se eli ukljuiti. I ne postoji nita to javni tuitelj Sjedinjenih Drava ili M
inistarstvo vanjskih poslova ili cijela federalna vlada moe u vezi s tim. Ako fed
eralci pritisnu policiju San Diega, policija San Diega e im jednostavno rei neka s
e jebu neim nazubljenim.
S dunim potovanjem prema policijskim pravilima ponaanja, Dantzler pita: "to ti eli od
mene?"
"I )i / i nir i/ \ a n toga i i / i nu u nula i loga", odgovara A11. "/.a I un av
i da sam li dao podatak i ne /aboravi mi dostaviti svaki obavjetajni podatak do k
ojeg doe."
"Dogovoreno", govori Dantzler. "Ali treba mi osiguranje, Art. Samo za sluaj da si
zaboravio kako stvari funkcioniraju u demokraciji koja vrlo savjesno titi prava
svojih graana."
"Imam PD-a", lae.
"Primljeno."
Ne trebaju vie nita rei. Dantzler e informaciju prenijeti jednom od svojih deki koji e
je prenijeti jednom od svojih PD-a koji e se zatim okrenuti i dostaviti je Dantz
leru koji e je prenijeti sucu i ubrzo - osnovana sumnja.
Sljedeeg dana, u dogovoreno vrijeme, Dantzler zove Arta iz telefonske govornice i
urla: "Tristo kila kokaina! To na ulici vrijedi est milijuna dolara! Art, pobrin
ut u se da dobije duno priznanje!"
"Zaboravi da sam ti ita dao", govori Art. "Samo zapamti da mi duguje."
Dva tjedna poslije i policija El Pasa duguje Artu zbog zapljene lepera punog koka
ina. Mjesec dana nakon toga Art odlazi do Russa Dantzlera s jo jednom informacijo
m o kui u Lemon Groveu65.
Racija koja je uslijedila donosi nitavnih dvadeset pet kilograma kokaina.
K tome i etiri milijuna dolara u gotovini, tri aparata za brojenje novca i hrpe z
animljivih dokumenata u kojima su i bankovni odresci. Bankovni odresci su tako z
animljivi da, nakon to ih Dantzler odnosi na savezni sud, sudac zamrzava daljnjih
petnaest milijuna dolara efektive koja je na nekoliko imena poloena u pet banaka
u okrugu San Diego. Iako nijedno ime nije Miguel Angel Barrera, svaki peni od t
og novca pripada bilo njemu, bilo lanovima kartela koji mu plaaju proviziju za uvan
je svoje imovine.
A Art kroz telefonski promet uje kako nitko od njih nije previe sretan.
Nije ni Tim Taylor.
65 Lemon Grove - gaj limuna.
St-1 ii DI\A-i gleda laku.mu kopiju IlieSan Diego Union Iriluinea, iji naslov vriti
: VHUKA ZAPI JHNA I) KOG li U VONJAKU, s aluzijom na "Federacin", i drugi faks iz
ureda JT-a koji vriti: Koji kume se dogaa? Naziva Arta.
"Koji kurac se dogaa?!" dere se.
"Na to misli?"
"Jebemti, znam to radi!"
"Onda hou da se ukljui."
"Ima PD-a! I to gura preko drugih agencija i jebemti, Arthure, bolje bi ti bilo da
nisi ti taj od kojega je to sranje procurilo u novine!"
"Nisam", odgovara Art istinu. Ja to putam u druge agencije kako bi to oni pustili
novinama.
"Tko je PD?"
"Ne postoji PD", odgovara Art. "Ja nemam nita s tim."
Aha, osim to tri tjedna poslije policiji L.A.-a omoguava zapljenu od stotinu kilog
rama u Hacienda Heightsu. Murjaci iz Arizone zaustavljaju leper sa sto sedamdeset
pet kilograma koji se kotura po I-10.66 Policija iz Anaheima provaljuje u kuu i
plijeni robu u vrijednosti od deset milijuna.
Svi poriu da su ita saznali od njega, ali svi ponavljaju njegovo evanelje: La Feder
acin, La Federacin, La Federacin, neprestano, do beskraja, amen.
ak i RAC iz Bogte stie do oltara.
Jednog dana Shag odgovara na telefon, slualicu dri pritisnutu na prsa i govori Art
u: "To je Glavni, osobno. Direktno iz prvih redova Rata protiv droge."
Jo prije dva mjeseca, Chris Conti, RAC u Kolumbiji, ne bi svog starog prijatelja
Arta taknuo ni poslovinim tapom. Ali sada je ak i Conti oito postao religiozan.
"Art," govori, "naiao sam na neto to bi te, mislim, moglo zanimati."
"Dolazi ovamo gore?" pita Art. "Ili hoe da ja doem dolje?"
66 Interstate-10 - cesta koja povezuje Cali (pokraj Los Angelesa) s mnogim gr
adovima prema istoku SAD-a.
"Zato ik' na pola puta'.' .Ic.i li u posl|eii|r \ i i|e mr hio u Koslai iki?"
Ono to eli reci je tla ne /.cli tla Tim Tavlor 111 hilo tko drugi sa/na da se sast
aje s Artom Kellerom. Sastaju se u Oueposu. Sjede na plai u sjenici od palminog l
ia. Conti dolazi nosei darove; po grubom stolu iri brojne bankovne odreske. Odresci
odgovaraju priznanicama bankovnih ekova iz Bank of America u San Diegu koji su za
plijenjeni u posljednjoj raciji. Dokumentirani dokaz koji povezuje Barrerinu org
anizaciju s kolumbijskim kokainom.
"Gdje si ih nabavio?"
"Iz banaka u gradiima u Medellinu."
"Pa, hvala, Chris."
"Nisi ih dobio od mene."
"Naravno da nisam."
Conti na stol stavlja zrnatu fotografiju.
Uzletite u dungli, hrpa tipova stoji oko jednog DC-4 sa serijskim brojem N-3423VX.
Art odmah prepoznaje Ramona Mettea, ali jedan od preostalih samo mu je maglovit
o poznat. Srednjih godina, oian kratko vojniki; nosi maskirnu uniformu i visoke, sj
ajno ulatene, crne izme.
Bilo je to davno.
Davno.
Vijetnam. Operacija Feniks.
ak i tada, Sal Scachi je volio ulatene izme.
"Misli ono to ja mislim?" pita Conti.
Pa, ako misli da taj izgleda kao da je iz Kompanije, dobro misli. Posljednje to sam
uo, Sal Scachi je bio pukovnik u Specijalnim snagama, zatim ih je napustio. To j
e do sada jedina Kompanijina pria.
"Sluaj", kae Conti. "uo sam neke glasine."
"Glasine su mi posao. Nastavi."
"Tri radijska tornja u dunglama sjeverno od Bogote", govori Conti. "Ne mogu se pr
ibliiti tom podruju da provjerim."
"Ljudi u Medellinu imaju naina da instaliraju takvu vrstu tehnologije", kae Art. I
to bi rijeilo misteriju kako SETCO avioni lete ispod
tlunuMa udara. Iii iadi|ska loiii|a kop cm il 11 api VOR'' signale mogli Im i li
vod 11 i u oba si i a.
"Kartel Mecllm posjeduje tehnologiju za njihovu gradnju", govori Conti. "Ali ima
li tehnologiju koja e ih uiniti nevidljivima?"
"Na to misli?"
"Satelitske snimke."
"Okej."
"Ne prikazuju se", govori Conti. "Ne tri radijska tornja, ni dva, ni jedan. S ti
h fotografija moemo oitati registarske tablice, Art. VOR toranj se ne bi prikazao?
A to je s avionima, Art? Dobivam podatke s AWACS-a, i ne pojavljuju se. Svaki av
ion koji leti iz Kolumbije u I londuras mora prijei preko Nikaragve, sandinistike
zemlje, a iznad nje, prijatelju, definitivno imamo ukljueno Nebesko oko."
To je svakako tono. Nikaragva je glavna meta u politici Reaga-nove vlade prema Sr
ednjoj Americi, komunistiki reim tono u srcu Monroeove doktrine. Vlada je financira
la kontrake snage koje su, od 1 Iondurasa prema sjeveru i upravo odavde iz Kostar
ike prema jugu, opkoljavale Nikaragvu, ali onda je ameriki Kongres usvojio Boland
ov amandman68 kojim je ukinuta vojna pomo kontraima.
A sada je tu bivi tip iz Specijalnih snaga i zakleti antikomunist (Oni su bezbonic
i, je li tako? Jebi ih) u drutvu Ramona Mettea Ballasterosa i SETCO-va aviona.
Art odlazi iz Kostarike jo ludi nego to je doao.
Ponovo u Guadalajari, Art alje Shaga u Ameriku na zadatak. Kau-boj se ugurava u s
vaki narkoodjel i ured DEA-e na jugoistoku i svojim mekim kaubojskim otezanjem g
ovori im: "Ta stvar u Meksiku je stvarna. Eksplodirat e, a kad se to dogodi, bolj
e da vas ne ulove sa sputenim hlaama kad budete pokuavali objasniti zato niste vidje
li da se pribliava. Javno moete biti uz kompaniju, ali privatno, bilo bi vam bolje
da igrate s nama, jer kad se trube oglase, amigos, sjetit emo se tko su ovce a t
ko jarci."
67 VHF Omnidirectional Range. Navigacijski sustav u zranom prometu.
68 Amandman koji je ameriki Kongres usvojio 1982., kojim se Vladi zabranjuje slan
je vojne pomoi za svrgavanje vlasti u Nikaragvi.
Deki i/. Washington;! su bespomoni u toj stvaii. Sto ila laile ila kau amerikim murj
aeima da ne plijene ilrogti na ainenekom tlu'.' Ministarstvo pravosua eli Arta raz
apeli. Sumnjaju da on iri ta sranja, ali mu ne mogu nita, ak ni kad ih naziva Minis
tarstvo vanjskih poslova i vriti zbog "nepopravljive tete koja je nanesena naim odn
osima s vanim susjedom".
Ured JT-a elio bi bievati Arta po Aveniji Pennsylvania, zatim ga pribiti na stup n
a Capitol Hillu. Ali nije uinio nita to mogu dokazati. A ne mogu ga ni premjestiti
iz Guadalajare jer su mediji douli o La Federacin, i kako bi tek to izgledalo?
Zato moraju mirovati u rastuoj frustraciji dok Art Keller gradi carstvo zasnovano
na izjavama nevidljivog, nepoznatog, nepostojeeg PD-D0243.
"PD-D0243 je nekako impersonalno, nije li?" jednog dana pita Shag. "Hou rei, za ti
pa koji tako mnogo pridonosi."
"Kako bi ga ti nazvao?" pita Art.
"Duboko grlo69", predlae Ernie.
"To smo ve imali", kae Art. "Ali on je neka vrsta meksikog Dubokog grla."
"Chupar", kae Ernie. "Nazovimo ga Dounik Chupar."
Puenje kurca.
Dounik Chupar dostavlja Artu bankovni raun svake agencije u slubi zakona du granice.
Iz njih se ne vidi da ita primaju od tog tipa, ali mu svi duguju. Duguju? Sranje
, vole ga. DEA ne moe funkcionirati bez lokalne suradnje, a ako eli tu suradnju, b
olje joj je da se ne zajebava s Artom Kellerom.
Ne, Art Keller brzim koracima postaje intocable.
Osim to ne postaje.
Troi ga to; vodi operaciju protiv Ta, a istovremeno se pretvara da je ne vodi. Odl
azi od obitelji kasno nou, dri svoje djelovanje u tajnosti,
69 Deep Throat - Duboko grlo, naziv za osobu koja je novinarima dala podatke
u aferi Watergate.
il i / i svoji i |>i oslost u t a i nosi i, eka ila lio ol ki ijc da on sloji i/.
a toga i da /atiin doiK- i podsjeti ga da su u prolosti bili povezani.
110 ! solv no.
Art ne jede, ne spava.
()n i Althea rijetko vode ljubav.
Predbacuje mu da je razdraljiv, tajnovit, zatvoren.
Nedodirljiv.
Dok sjedi na rubu kade u etiri ujutro, Art razmilja. Upravo je povratio ostatke pi
leeg molea70 koje mu je Althea ostavila u hladnjaku i koje je pojeo u tri i tride
set. Ne, prolost te ne proganja, ti marira prema njoj. Odluno, korak po korak, ide pr
ema ponoru.
To noima lei budan pokuavajui zakljuiti tko ]q sopln - dounik. Patrones Federacina -
, Mndez, El Verde poduzeli su ozbiljne korake i vre velik pritisak na njega da neto
poduzme.
Jer je jasno da je problem ovdje u Guadalajari. Jer su pogoene sve tri plazas. bre
go, Mndez, El Verde, svi ustraju na tome da mora postojati sopln u organizaciji ko
ju vodi M-l.
Nai ga, govore. Ubij ga. Uini neto.
111 emo mi.
Pilar Talavera lei pokraj njega, jednolino i lako die u dubokom, nepomuenom, mladenak
om snu. Gleda njezinu sjajnu, crnu kosu, njezine duge, crne trepavice, sklopljen
e oi, njezinu punu gornju usnu vlanu od znoja. Voli njezin svje miris mladosti.
Prua ruku prema nonom ormariu, uzima cigaru i pripaljuje ju. Dim je nee probuditi. N
ee ni miris. Navikao ju je na to. Osim toga, razmilja, nita ne bi tu djevojku moglo
probuditi nakon onakve predstave kakvu su imali. Kako je udno to je pronaao ljubav
u toj dobi. Kako udno i kako divno. Ona je moja srea, razmilja, la sonrisa de mi c
orazn - osmijeh moga srca. Za godinu dana uinit u je svojom enom. Brza rastava, zati
m jo bra svadba.
A Crkva? Crkva se moe kupiti. Otii u kardinalu osobno i ponuditi mu bolnicu, kolu, s
irotite. Vjenat emo se u katedrali.
Ne, Crkva nee biti problem.
70 Mole - umak od ilija s trunkom okolade.
Problem je soplon. Condciuulo71 "Dounik CTuipar". Kota me milijune. Jo gore, ini me
ranjivim.
Tono ujem Abrega, ljubomorni zorro viejo, stara lisica kako ape protiv mene, M-l se
gubi. Naplauje nam bogatstvo za zatitu koju ne moe osigurati. U njegovoj organizaci
ji je soplon.
Abrego ionako eli biti patron Federaciona. Koliko jo, dok ne pomisli da je dovoljn
o jak da krene? Hoe li me napasti izravno ili e upotrijebiti jednog od ostalih?
Ne, razmilja, ako ne pronaem soplona, krenut e svi zajedno.
s
Wve poinje oko Boia.
Djeca su gnjavila Arta da ih odvede da vide veliko boino drvo u gradu na Krianju tr
gova. Nadao se da e biti zadovoljni s posadas, nonim povorkama djece koja idu od k
ue do kue u susjedstvu u Tlaquepaqueu odjeveni kao Josip i Marija koji trae prenoite.
Ali te male procesije samo su nagnale djecu da odu vidjeti drvo i pastorelas, s
mijene uline predstave o Isusovu roenju koje se izvode ispred katedrale.
Nije vrijeme za smijene predstave. Art je ba bio presluavao jedan od Tiovih razgovo
ra o osamsto kilograma kokaina u osamsto kutija lijepo umotanih u boini papir, sa
svezanim vrpcama i ostalim prazninim drangulijama.
Boini darovi u vrijednosti od trideset milijuna dolara u skrovitu u Arizoni, a Art
jo nije odluio kome e ih dati.
Ali Art zna da je zapustio obitelj, zato u subotu prije Boia vodi Altheu, djecu i i
re kuanstvo koje ine kuharica Josefina i sluavka Guadalupe, u kupnju na otvoreni sa
jam u starom dijelu grada.
Mora priznati da se odlino zabavlja. Idu jedan drugom kupiti boine poklone, a kupuj
u i male rukom izraene ukrase za svoj bor u kui.
71 Condenado - prokleti.
i Mla/c na ilii;1. picnaii i in'ak i |iilu svjee narezane canillas i juhu ml giaha
, /alun slatke sopaipillas ' s metlom kao deseti.
/.atim ( assie spazi konje i koije, blistavo crne s crveno-ljubiastim jastucima i
ona se mora provozati: Molim te, tata, molim te, i Art dogova-i a cijenu s koijaem
u sjajnom odijelu gaucha pa svi sjedaju ispod deke iza koijaa. Michael sjedi Artu
u krilu i zaspi od jednolinog klop klop konjskih kopita po kamenom poploenoj plaz
i. Ne i Cassie; ona je izvan sebe od uzbuenja, gleda konje u sveanoj bijeloj oprem
i s ukrasnim perjem, a zatim drvo od dvadeset metara s blistavim lampicama. Dok
Art osjea sinovo duboko disanje na prsima, zna daje sretniji nego to uope moe biti.
Kad vonja zavri, ve je mrak, njeno budi Michaela i dodaje ga .losefini pa idu preko
Plaze Tapatie prema katedrali na kojoj je postavljena mala pozornica. Predstava
tek to nije poela.
Zatim ugleda Adna.
Njegov stari cuate, nosi izguvano poslovno odijelo. Izgleda umoran, kao da je put
ovao. Ugleda Arta i odlazi u javni zahod na rubu plaze.
"Moram na WC", kae Art. "Michael, mora i ti?"
Reci ne, dijete, reci ne.
"Bio sam u restoranu."
"Idi pogledati predstavu", kae Art. "Pridruit u vam se."
Kad Art ulazi, Adn je naslonjen na zid. Art krene provjeravati odjeljke da se uvj
eri da su prazni, ali Adn kae: "Ja sam ve provjerio. I nitko nee ui. Dugo te nisam vi
dio, Arturo."
"to hoe?"
"Znamo da si to ti."
"O emu govori?"
"Ne igraj se sa mnom", govori Adn. "Samo mi odgovori na pitanje - to to radi?"
"Svoj posao", kae Art. "Nema nieg osobnog."
"Jako je osobno", govori Adn. "Kad se ovjek okrene protiv prijatelja, onda je to j
ebeno osobno."
72 Camilas - komadi svinjetine s rotilja.
73 Sopaipillas - vrsta dizanog tijesta koje se pri u ulju do zlatnoute boje, a obin
o zaslauje medom.
"Vie nismo prijatelji."
"Moj stric je jako nesretan zbog toga."
Art slegne ramenima.
"Zvao si ga To", kae Adn. "Ba kao i ja."
"To je bilo onda", kae Art. "Stvari se mijenjaju."
"To se ne mijenja", govori Adn. "To ostaje zauvijek. Prihvatio si njegovu zatitu,
njegov savjet, njegovu pomo. On te uinio ovim to jesi."
"Stvorili smo jedan drugoga."
Adn odmahuje glavom. "Toliko o molbi za odanost. Ili zahvalnost."
Kree rukom prema unutarnjem depu, a Art kree korak prema njemu da ga sprijei da izva
di pitolj.
"Polako", kae Adn. Vadi kuvertu, stavlja je na rub umivaonika.
"Ovdje je sto tisua amerikih dolara, gotovina. Ali ako ti je drae, moemo ti ih poloit
i na Kajmanske, Kostariku..."
"Nisam na prodaju."
"Stvarno? Sto se promijenilo?"
Art ga zgrabi, gurne ga prema zidu i opipava ga. "Ozvuen si, Adn? Ha? Namjeta mi? Gd
je su jebene kamere?"
Art ga puta i pretrauje prostoriju. Kutove na stropu, odjeljke, ispod umivaonika.
Ne nalazi nita. Prestaje pretraivati i, iscrpljen, naslanja se na zid.
"Sto tisua odmah sada u dobroj namjeri", govori Adn. "Sljedea stotina za ime tvog s
oplna. Zatim dvadeset na mjesec, samo da ne radi nita."
Art odmahuje glavom.
"Rekao sam Tiu da nee prihvatiti", govori Adn. "Tebi je draa druga strana medalje. O
kej, omoguit emo ti dovoljno zapljene marihuane da ponovo postane zvijezda. To je p
lan A."
"Koji je plan B?"
Adn prilazi, grli Arta i vrsto ga dri. Tiho mu govori u uho: "Arturo, ti si jedna n
ezahvalna, nefleksibilna, geropozerska upina. Ali i dalje si mi prijatelj i ja te v
olim. Zato uzmi novac ili nemoj uzeti novac, ali makni se. Nije ti jasno s im se
zajebava."
Alian si- odmie i stoji licem u lici- prema Artu. Nosovi im sc skoro dodiruju dok
ga gleda n oi i ponavlja, "Nije ti jasno ,v im sc zajebava."
Odmie se, uzima kuvertu i podie je. "No?"
Art odmahuje glavom. Adn slijee ramenima i vraa kuvertu u dep. "Arturo?" govori. "Bo
lje da ne zna plan B."
Zatim izlazi.
Art prilazi umivaoniku, otvara slavinu i umiva se hladnom vodom. Zatim se brie i
izlazi da se vrati obitelji.
Oni stoje na rubu male grupe ljudi ispred pozornice, djeca skakuu gore-dolje oduev
ljena alama dvojice glumaca koji maskirani u anela (iabrijela i Lucifera jedan dru
gog tapovima tuku po glavi u borbi za duu Isusa djeteta.
Kad te veeri izlaze iz javne garae, ispred ograde se pokree Ford Bronco i slijedi i
h. Djeca ne primjeuju, naravno - vrsto spavaju -a ne primjeuju ni Althea ni Josefin
a ni Guadalupe, ali Art ga prati u retrovizoru. Art se njime malo poigrava kroz
promet, ali auto se ne gubi. ak se i ne pokuava prikriti, razmilja Art, znai da se el
i izjasniti, poslati poruku.
Kad Art skree na prilaz, auto prolazi, zatim se okree i parkira na drugoj strani u
lice, pola bloka dalje.
Art uvodi obitelj u kuu, zatim se ispriava da je neto zaboravio u autu. Izlazi, odl
azi do Bronca i kuca na prozor. Kad se prozor spusti, Art se uvlai, pritie ovjeka na
sjedalo, prua ruku u njegov lijevi unutarnji dep i vadi novanik.
Novanik sa znakom Policije drave Jalisco baca natrag murjaku u krilo.
"U kui je moja obitelj", govori Art. "Ako ih uplai, ako ih prestrai, ako ak i saznaju
da si ovdje, vratit u se i uzeti tu pistolu koju ima na boku i tako ti je zabiti u
guzicu da e ti izai na usta. Jesmo se razumjeli, brate?"
"Samo obavljam svoj posao, brate."
"Onda ga obavljaj bolje."
Ali Tiova poruka bila je prenesena, razmilja Art dok se vraa u kuu - ne zajebavaj s
voje prijatelje.
Nakon uglavnom ncprospavane noi, Ari ustaje, kuha si alicu kave i pijucka dok se o
bitelj ne probudi. Zatim djeci sprema doruak, ljubi Altheu na rastanku i vozi se
prema uredu.
Na putu se zaustavlja kod telefonske govornice da poini profesionalno samoubojstv
o - zove erifov ured u okrugu Pierce u Arizoni. "Sretan Boi", kae i pria mu o osamsto
kutija kokaina.
Zatim odlazi u ured i eka telefonski poziv.
Althea se sljedeeg jutra vraa iz trgovine kad je poinje slijediti neki udni auto. ak
nije ni odmjeren u tome, prilijepio se za njezin kraj i ne poputa. Ne zna to da ra
di. Boji se odvesti se kui i izai iz auta, a boji se otii bilo kamo drugamo, zato v
ozi prema uredu DEA-e. Nasmrt je prestraena - njezino dvoje djece je na stranjem s
jedalu -i kad je puna tri bloka udaljena od ureda, auto je prisiljava da stane,
a etiri mukarca s pitoljima izlaze iz njega.
Glavni mae znakom Policije drave Jalisco.
"Dokumenti, senora Keller?" pita.
Ruke joj se tresu dok trai vozaku dozvolu. Dok je trai, on se naginje preko prozora
, gleda otraga i govori: "Zgodna djeca."
Osjea se glupo kad se uje da govori: "Hvala."
Prua mu dozvolu.
"Putovnica?"
"Kod kue mi je."
"Trebali biste je imati sa sobom."
"Znam, ali ovdje smo ve dugo i"
"Moda ste ovdje i previe dugo", govori murjak. "Bojim se da ete morati sa mnom."
"Ali djeca su sa mnom."
"Vidim, senora, ali morate ii sa mnom."
Althea osjea da e se rasplakati. "Ali to da radim sa svojom djecom?"
Murjak se na sekundu ispriava i vraa se do svog auta. Althea sjedi par dugih minut
a, pokuava se kontrolirati. Svladava iskuenje da pogleda u retrovizor da vidi to se
dogaa, a isto tako svladava nagon
il.i |i'ilinisla\ no s il|iiiiin oilr. Napokon, min jak sc vraca. Naginjc sc 1.1
11/ pro/or i i/vjc.laccuo ljuba/.no govori: "U Meksiku cijenimo obitelj. I loviil
cnja."
A
rt prima telefonski poziv.
Tim Taylor, zove da kae da je uo neto uznemiravajue i da o tome trebaju razgovarati.
Taylor jo laje kad poinje pucnjava.
Plan B.
Prvo uju grmljavinu jureeg auta, zatim kakofoniju pucnjave iz AK-47, zatim su svi
na podu, ue iza radnih stolova. Art, Ernie i Shag nakon prestanka pucnjave ekaju ne
koliko minuta, zatim izlaze pogledati Artov auto. Prozori Ford Taurusa su raznes
eni, gume izbuene, a na svakoj strani izbueno je desetak velikih rupa od metaka.
Shag govori: "Ne vjerujem da e s ovim moi u Plavu knjigu74, efe."
Federatesi stiu za nekoliko trenutaka. Ako ve nisu bili tu, misli Art.
Odvode ga u stanicu gdje ga pukovnik Vega gleda vrlo zabrinutim pogledom.
"Hvala Bogu da niste bili u vozilu", govori. "Tko je mogao tako neto uiniti? Imate
li neprijatelja u gradu, senor Keller?"
"Vi jako dobro znate tko je to uinio", ispaljuje Art. "Va deko, Barrera."
Vega ga irom otvorenih oiju gleda u nevjerici. "Miguel ngel Barrera? Ali zato bi on
uinio tako neto? Vi osobno ste mi rekli da ne vodite istragu nad Don Miguelom."
Vega ga tri i pol sata dri u sobi za ispitivanje, uglavnom ga ispitujui o njegovim
istragama, pod izgovorom da pokuava odrediti tko je mogao imati motiv za napad.
Ernie se boji da nee ni izai. Parkira se u predsoblju i odbija otii dok se njegov ef
ne vrati kroz ta vrata. Dok se Ernie tamo utaborio,
74 Blue Book - Plava knjiga - popis cijena rabljenih automobila.
Sluig sc ovo/i dn kue kclleinv ih i pnopcava Allhci: "Ali |c dobio, ali..."
Kad Art dolazi kui, Althea je u njihovoj spavaoj sohi i pakira se.
"Imam karte za veeras, idemo u San Diego", govori. "Neko vrijeme emo biti kod moji
h roditelja."
"to to govori?"
"Danas sam se prepala, Art", kae. Pria mu o susretu s murjakom iz Jalisca, o tome
kako se osjeala kad je ula da su pucali na njegov auto i da su ga odveli u fedrale
stanicu. "Nikad prije nisam bila zaista prestraena, Art. elim otii iz Meksika."
"Nema zbog ega biti prestraena."
Gleda ga kao da je poludio. "Pucali su na tvoj auto, Art."
"Znali su da nisam u njemu."
"Znai, kad podmetnu bombu u kuu", govori, "hoe li onda znati da ja i djeca nismo u
njoj?"
"Nee napadati obitelj."
"to je to?" pita ona. "Neka vrsta pravila?"
"Da", kae on. "Ionako, ja sam taj kojega gone. To je osobno."
"Kako to misli, 'to je osobno'?"
Kad nije odgovorio pola minute, ona kae: "Art, kako to misli?!"
Posjeda je i pria joj o svom prijanjem odnosu s Tom i Adnom Barrerom. Pria joj o zasj
edi u Badiraguatu, smaknuu est zarobljenika i kako je o tome utio. Kako je to pomog
lo Tiu da osnuje Federacin koji sada preplavljuje amerike ulice erackom i kako je
on taj koji treba neto poduzeti oko toga.
Gleda ga s nevjericom. "Sve to nosi na ramenima."
On kima glavom.
"Sigurno si prilino moan frajer, Art", kae mu. "to si drugo tada mogao uiniti? Nisi t
i bio kriv. Nisi mogao znati to Barrera sprema."
"Mislim," govori Art, "moda je dio mene znao. Ali si jednostavno nisam htio prizn
ati."
"Znai, misli da to nekako mora ispraviti?" pita ona. "Tako da smakne Barrer? ak i da t
e to kota ivota."
"Tako nekako."
( )n,i ustaje i iicll.i/i u kupaonicu. ( im inu se kao ila jc Ianni cijelu vjenos
t, ali prolo jc tek nekoliko minula kad i/la/i, otvara ormar, uzima njegov koveg i
baca ga na krevet. "Kreni s nama."
"Ne mogu."
"laj kriarski rat ti je vaniji od obitelji?" pita. "Nita mi nije vanije od moje obit
elji." "Dokai", kae ona. "Poi s nama." "Althea"
"eli ostati ovdje i igrati se Tono u podne, u redu", govori ona. "Ako eli obitelj na
okupu, poni se pakirati. Samo na nekoliko dana. lim Taylor je rekao da e srediti d
a nam spakiraju ostale stvari i da ili poalju."
"Razgovarala si o tome s Timom Taylororn?!"
"Nazvao je", govori ona. "Sto je, usput reeno, vie nego to si ti uinio."
"Bio sam u sobi za ispitivanje!" "Zato bi mi trebalo biti lake?!" "Zaboga, Althie
! to hoe od mene?!" "Hou da ide s nama!" "Ne mogu!"
Sjedi na krevetu, prazan kufer pokraj njega stoji kao dokaz da ne voli svoju obi
telj. Voli ih - jako i iskreno - ali jednostavno, ne moe se prisiliti da uini ono t
o ona trai.
Zato ne mogu? pita se. Je li Althea u pravu? Volim li ja ovaj kriarski rat vie od v
lastite obitelji?
"Zar ne shvaa?" pita ona. "Ne radi se o Barrerama. Radi se o tebi. Radi se o tome
da sam sebi ne moe oprostiti."
"Hvala na jeftinoj psihoterapiji."
"Jebi se, Art." Zatvara svoj kufer. "Nazvala sam taksi."
"Barem mi dopusti da vas odvezem na aerodrom."
"Ne, osim ako se ne ukrca na avion. Bilo bi to preteko za djecu."
Uzima njezinu torbu i nosi ju dolje. Stoji s njezinom torbom u rukama dok se ona
i Josefina grle i plau. Saginje se da zagrli Cassie i Michaela. Michaelu nije sa
svim jasno. Cassiene tople suze su mu na licu.
"Xaslo i li (ala ik' ules'.'" pila.
"Moram neto obaviti", govori Art. "Brzo u doi." "Ali hou da ide s nama!" "Bit e ti jak
o lijepo kod djeda i bake", govori. Auto trubi i on iznosi njihove torbe.
Ulica je zakrena posadama, lokalnim klincima u kostimima Josipa i Marije, kraljev
a i pastira. Ovi posljednji, u skladu s glazbom malog limenog orkestra koji povo
rku prati niz ulicu, lupaju svojim tapovima okienim vrpcama i cvijeem. Art torbe ta
ksistu mora dodavati preko djejih glava.
"Aeropuerto", kae Art.
"Yo s75", kae taksist.
Dok taksist sprema prtljagu u prtljanik, Art smjeta djecu na stranja sjedala. Ponov
o ih grli i ljubi i zadrava osmijeh dok govori dovienja. Althea bespomono stoji pok
raj prednjih vrata. Art je grli i eli je poljubiti, ali ona okree glavu i prua obra
z.
"Volim te", kae.
"Pazi na sebe, Art."
Ulazi u taksi. Art gleda za njima dok se stranja crvena svjetla taksija ne izgube
u noi. Zatim se okree i probija se kroz posadu, u pozadini uje pjesmu
"Uite, vi sveti putnici U ovaj smjerni dom Smjetaj je skroman Ali je dar od srca"
Vidi bijelog Bronca jo parkiranog na ulici i odlazi prema njemu, sudara se s mali
m dekom koji mu postavlja ustaljeno pitanje: "Imate sobu za veeras, senor? Imate m
jesta za nas?"
"to?"
"Imate sobu" "Ne, ne veeras."
75 Znam.
Stie i li i I i 11 un. i i kura na | >i o/Ol. k.ul se pi o/oi spi i si i. im a I
<\ n i u i piku. izvlai ga km/ pm/ni i estoko ga miara s tri desna irekla prije neg
o to ga bari na cestu. Dok ga dri za koulju, udara ga opet i opet, dere se: "lickan
sam ti da se ne zajebava s mojom obitelji! Rekao sam ti da se ne zajebava s mojom
obitelji!"
I )voje roditelja iz susjedstva ga odvlai.
Izvlai se iz njihova stiska i kree prema kui. Dok hoda, vidi murjaka, |os uvijek lei
na cesti, kako posee oko pojasa i vadi pitolj iz futrole na boku.
"Samo daj", govori Art. "Samo daj, prokleta pizdo." Murjak sputa pitolj.
Art se probija kroz okiranu gomilu i ulazi u kuu. Pije dva jaka viskija i odlazi u
krevet.
Na ustrajanje Ernieja i Terese Hidalgo i usprkos njegovu protivljenju, Art provo
di Boi s njima. Dolazi kasno, ne elei vidjeti mlaeg Krnesta i Huga kako otvaraju boine
darove, ali dolazi s igrakama u rukama, a deki, ve izlueni od prevelike sree, skau nao
kolo i viu: "To Arturo! To Arturo!"
Pretvara se da ima teka. Teresa se prilino namuila da pripremi tradicionalnu veeru
s puricom (tradicionalnu za njega, ne za hispansko domainstvo), zato se prisiljav
a da pojede velik komad purice s pire--krumpirom, a zapravo mu ne prija. Ustraje
da pospremi stol, a u kuhinji Ernie mu kae: "efe, ponudili su mi premjetaj u El Pa
so."
"A da?"
"Prihvatit u."
"Okej."
Ernieju zasuze oi. "To je zbog Terese. Strah ju je ovdje. Za mene, za deke."
"Ne duguje mi nikakva objanjenja."
"Da, dugujem."
"Sluaj, ne krivim te."
To je pustio s lanca svoje pse federalese da gone agente DEA-e po Guadalajari. Fe
deralesi su doli u ured, traili oruje, nezakonite prislune ureaje, ak i drogu. Dva ili
tri puta dnevno zaustavljali bi agente u autima pod najsmjenijim izgovorima. A n
ou se Tiovi sicariosi
voze oko ii|iln i\ ih k uca ili pai ku n.i drugoj sli ani ulice, masu im kao! uj
utro i/la/.c pokupiti novine.
Zato Art ne krivi Ernieja to se izvlai. Sanio zato to sam ja izgubio obitelj, razmil
ja, ne znai da i on mora izgubiti svoju. Govori: "Mislim da ispravno postupa, Erni
e."
"Zao mi je, efe."
"Neka ti ne bude."
Nespretno se grle.
Kad se puste, Ernie kae: "Novo mjesto se otvara za mjesec ili tako nekako, zato..
."
"Naravno, uinit emo malo tete prije nego to ode."
Art se ispriava malo nakon deserta. Ne podnosi pomisao da se vrati u praznu kuu, z
ato vozi naokolo dok ne nae otvoren bar. Sjeda na barsku stolicu i ispija dva pia
koja ga ne omamljuju dovoljno da ode kui, zato se vozi do aerodroma.
Sjedi u autu na breuljku iznad uzletita i gleda dolazak SETCO-va aviona. "Hajde, D
ancer, hajde, Prancer", govori za sebe. "Hajde, Donner, hajde, Blitzen.76" Saoni
ce Djeda Mraza dolaze s darovima za svu dobru djeicu.
Mi moemo zaplijeniti toliko snijega koliko bi ga bilo dovoljno za cijelu zimu u M
innesoti, razmilja, a snijeg bi i dalje stizao. Moemo zaplijeniti toliko novca da
otplatimo nacionalni dug, a novac bi i dalje samo pritjecao. Sve dok je Meksiki t
rampoln u funkciji, sve to nije vano. Koka jednostavno odskae iz Kolumbije u Hondur
as do Meksika, a zatim u SAD. Prerauje se u crack i veselo odskakuje na ulice.
Bijeli DC-4 dodiruje pistu.
Ova koka nije namijenjena tome da je mru burzovni meetar i starlete. Ova koka e se p
uiti kao crack - prodavat e se siromasima, veinom crncima i Hispancima, po deset do
lara za paketi. Ova koka nee otii u Washington ili Hollywood; otii e u Harlem i Watts
, u juni Chicago i istoni L.A., u Roxbury i Barrio Logan.
Art sjedi na breuljku i gleda kako federalesi zavravaju s utovarom koke u kamione.
Uobiajena SETCO-va procedura, misli, bez zastoja i intocable, i ba kad se sprema
otii, dogaa se neto novo.
76 Imena sobova koji vuku saonice Djeda Mraza.
Icilcni/cu poini u utovarivali neSto mi avion. Ai 1 gleda kako sanduk za sandukom
poi/u u teretni prostor u DC-4.
Koji vrag? razmilja.
Prebacuje dalekozor i vidi Ta kako nadgleda utovar. Koji vrag? Sto to tovare na a
vion?
0 tome razmilja dok se vozi kui.
Okej, razmilja, imamo avione koji prevoze koku iz Kolumbije. Avione ne navodi nik
akav radijski signal i lete ispod dometa radara. Pod zatitom Ramona Mettea, iji je
partner jedan stari kubanski emigrant, sudionik u Operaciji 40, zaustavljaju se
u Hondurasu i dotau gorivo.
Zatim avioni lete u Guadalajaru gdje se istovaruju pod Tiovom zatitom i isporuuju
teret jednom od tri kartela - Zaljevskom, Sonorinom, Bajinom. Karteli prebacuju
koku preko granice na sigurna spremita, zatim je ponovo isporuuju Kolumbijcima za
tisuu dolara po kili. Meksiki karteli od te cijene isplauju postotak Tiu.
To je Meksiki trampolin, razmilja Art, kokain odskakuje iz Medellina do Hondurasa
do Meksika do SAD-a. A ured DEA-e u Hondurasu je zatvoren, Meksiko u vezi s tim
ne eli poduzeti nita, a DEA, Ministarstvo pravosua i Ministarstvo vanjskih poslova
ne ele znati. Ne vidi zlo, ne uj zlo, i za ime Boga, ne govori zlo.
Okej, to su stare vijesti.
U emu je razlika?
Razlika je u tome da je to dvosmjerni promet. Sada se neto vraa u suprotnom smjeru
.
Ali to?
Razmilja o tome dok otvara vrata i ulazi u svoju praznu kuu. Osjeti cijev pitolja n
a zatiljku.
"Ne okrei se."
"Neu." Naravno da neu. Dovoljno se bojim i kad samo osjetim pitolj. Ne trebam ga jo
i vidjeti.
"Vidi kako je to jebeno lako, Art?" govori ovjek. "Doi do tebe."
In je anieiicki naglasak, ia/uiisl|a Ail. Istona obala. New Vuk. Riskira da baci
pogled, ali sve to vitli su vrhovi cipela tog tipa.
Crne, ulatene, da sc u njima moe ogledati.
"Shvatio sam, Sal", kae Art.
Trenutak tiine koji slijedi govori mu da je u pravu.
"To je bilo stvarno uasno glupo, Art", kae Sal.
Povlai okida.
Art uje tup, metalan klik.
"Isuse Boe", kae. Osjea da su mu koljena slaba, kao da su od vode, kao da e se sruiti
. Srce mu luduje, tijelo mu je vrelo. Osjea kao da ne moe disati.
"Sljedea komora nije prazna, Art."
"Okej."
"Okani se tog sranja", govori Sal. "Nije ti jasno s im se zajebava."
Ista stvar koju mi je Adn rekao, misli Art. Iste rijei. "Je li te Barrera poslao?"
pita.
"Kad ti bude drao pitolj na mojoj glavi onda moe postavljati pitanja." kae Sal. "Govor
im ti, dri se dalje od aerodroma. Sljedei put - a bolje da ne bude sljedeeg puta, A
rthur - neemo imati 'dijalog'. Jednostavno, bit e iv, pa onda nee. Shvaa?"
"Aha."
"Dobro", govori Sal. "Sad u otii. Ne okrei se. I Arthur?"
"Da?"
"Kerber."
"to?"
"Nita", kae ovaj. "Ne okrei se."
Art se ne okree dok slua Sala kako odlazi. Stoji na mjestu punu minutu dok ne zauje
auto na ulici kako odlazi.
Zatim sjeda i poinje se tresti. Treba mu nekoliko minuta i veliki viski da se sab
ere, ali pokuava promisliti o svemu.
Dri se dalje od aerodroma.
to god bilo ono to utovaruju u avion, misli Art, vrlo su osjetljivi u vezi s tim.
A koji vi ai', |r Ki 11 u'i'.'
(!leda kroz prozor, a vani je jo jedan nuirjak i/ Jalisca koji nadzire. ( >dla/!
u radnu sobu i zove Hrnija kui. "Trebam te da mi doveze auto. I )odi drugim putem
i parkiraj se dva bloka juno. Vrati se taksijem."
Izlazi odostraga kroz kuhinjska vrata, zatim se penje preko stranje ograde u susj
edovo dvorite i izlazi na stranju ulicu. Nalazi Erniejev aulo tamo gdje treba biti
, ali nastaje problem.
Hrnie je jo uvijek u njemu.
"Rekao sam ti da se vrati taksijem", govori Art dok ulazi. "ini mi se da nisam uo t
aj dio."
"Idi kui", kae Art. Budui da se Ernie ne mie, kae mu: "Sluaj, ne elim zajebati i tvoj
ot."
"Kad e me pustiti da se ukljuim u to?" pita Ernie dok izlazi iz auta.
"Kad budem znao to radim", kae Art. Neto kao, moda nikad.
Namjeta se u Ernijevom autu i vozi prema La Casi del Amor.
Sto ako me ekaju? misli dok ide prema zidu da uzme vrpcu.
Jednostavno, bit e iv, pa onda nee.
Klik.
Gotovo.
Otresa strah i probija se kroz grmlje do zida. Baca kratki pogled preko zida i v
idi da je svjetlo u Tiovoj spavaoj sobi upaljeno. uei uza zid, utie slualicu u magneto
fon da slua uivo.
Kae se da oni koji prislukuju nikad nita lijepo ne uju o sebi, misli Art dok slua.
"Je li upalilo?" pita To.
"Ne znam." Salov panjolski je prilino dobar, misli Art, ali to je sigurno onaj ist
i glas. "Iako mislim da je. Izgledao je prilino prestraen."
Aha, ma nemoj, misli Art. Daj da ti pritisnem pitolj u lea pa da vidim kako si ti
hladan.
"Je li znao ita o Kerberu?"
"Mislim da nije. Uope nije odgovorio."
Opusti se, misli Art. Ne znam ni kurca o tome. Sto god da je.
Zatim uje Tia kako kae: "Ne moemo riskirati. Sljedea razmjena..."
Razmjena? misli Art. Kakva razmjena?
"... bit e na El Norteu." El Norte, misli Art. U Americi.
Aha, misli Art. Samo daj, Tio. Preleti s tim preko granice. Jer im to uini...
Pruit u ruku i skinuti taj avion ravno s neba.
Borrego Springs, Kalifornija Sijeanj, 1985.
Avion, ba svaki avion, leti prema VOR signalu. VOR (varijabilni oscilacijski radi
o) signal je jedna vrsta radiosvjetionika, ali umjesto zrake svjetla emitira zvun
e valove koji se kao biip oitavaju na radiju u avionu ili kao pulsirajue svjetlo n
a upravljakoj ploi. Svi aerodromi, ak i mali, imaju VOR.
Ali avion pun droge nee sletjeti na aerodrom u Sjedinjenim Dravama, ak ni na jedan
od manjih. Mjesto na kojem e sletjeti bit e buldoerom iskopano privatno uzletite u u
daljenoj pustinji. VOR signali su jo uvijek vrlo vani jer pilot e locirati sletnu s
tazu na uzletitu tako da lokaciju triangulira izmeu tri VOR signala, u ovom sluaju
VOR-ove u Borrego Springsu, Ocotillo Wellsu i Blvtheu. to e se dogoditi? Ljudi sa
zemlje prikljuit e se na ADF radio77 i dati mu tu lokaciju koju su odredili po uda
ljenosti i tokama na kompasu - to se u zranoj navigaciji naziva "vektor" - s tri po
znate lokacije VOR-a.
Nakon toga e se smjestiti na kraju sletne staze, a kad ugledaju avion, sluit e mu k
ao kontrolni toranj, ako se to tako moe nazvati, i to tako da upale prednja svjet
la na autima. Pilot e se ravnati prema tim svjetlima i spustiti avion s dragocjen
im teretom.
77 ADF radio - radio lokacijski ureaj u avionu.
Iz sigurnosnih lazloga ljudi na zemlji pilotu nee javiti skinu lokaciju sve dok n
e huile u zraku, a kad je vee u zraku, to se moe dogoditi?
Pa, mnogo toga, jer I u ADE oznaava "frekvenciju", a Art je zna iz prislukivanja T
iovih razgovora i prikljuen je na nju, tako da e sletnu lokaciju saznati istog tre
nutka kad i pilot. Ali to nije dovoljno dobro - Artova ekipa ne moe ekati da avion
sleti pa da ih sve pohapsi, jer se ne mogu dovoljno pribliiti a da ih ne opaze p
uno prije nego to avion stigne.
Kad se izae iz Borrego Springsa, gradia u Kaliforniji, pustinja Anz.a-Borrego zapr
avo je milijun jutara niega, pa ako se upali makar samo baterija, svijetlit e kao
reflektor. A tamo vlada i tiina, tolika da sc dip uje kao oklopna kolona. Nije se m
ogue pribliiti, sve da se, nakon to se sazna lokacija, i stigne na vrijeme.
To je razlog zbog kojeg Art ide u suprotnom smjeru - umjesto da pokua prisilno sp
ustiti avion i zatim se uuljati u njega, spustit e ga na svoje sletite.
Neuven je, taj njegov plan. Toliko je jednostavan, toliko lud da ga nitko nee oekiv
ati. Prvo mu treba sletite.
Ispostavlja se da Shag poznaje nekog ranera tamo negdje gdje je potrebno oko stot
inu jutara da se nahrani jedna jedina krava. I tako Shagov stari prijatelj ima s
vojih nekoliko tisua jutara i, da, ima i uzletite jer, kako to Shag objanjava Artu,
"stari Wayne leti u Ocotillo da si kupi namirnice" i ne ali se. A kako je miljenj
e starog Waynea o dilerima droge gotovo isto kao i njegovo miljenje o federalnoj
vladi, sretan je da uva tu malu tajnu i da uti o njoj.
Sljedee to mu treba je jo jedan urotnik, jer prije spomenuti Washington nee biti sas
vim oduevljen da mu RAC iz Guadalajare izvodi takve akrobacije nekoliko stotina k
ilometara od svog propisanog mjesta djelovanja. Ono to Artu treba je netko tko e p
rovesti nuna hapenja i zapljene, sakriti to i zatim pratiti avion na povratku a da
na bilo koji nain ne bude upletena DEA ili Ministarstvo vanjskih poslova. Zato R
uss Dantzler sjedi do njega.
Jo jedna stvar koju Art treba obaviti je ubacivanje u pilotov ADF, da ga prebaci
na novu frekvenciju i da ga onda navede da se spusti na tulum na ran starog Wayne
a.
A najvanija stvar koja je Ai In potrebna je, kako Iii to stari Wayne rekao, ogrom
na usrana vrea sree.
Adn sjedi na prednjem sjedalu Land Rovera usred chingada pustinje, s nekoliko mil
ijuna dolara vrijednom kokom u zraku i sa svojom budunou u rukama.
A sada chingada radio ne radi.
"Sto mu je?" ponovo prasne.
"Ne znam", ponavlja mladi tehniar dok prka po kvaicama, broj-anicima i prekidaima, po
kuavajui vratiti signal. "Elektrina oluja, neto na avionu... trudim se."
Deko zvui prestraeno. I treba - Ral vadi .44 i smjera prema dekovoj glavi. "Potrudi s
e jae."
"Makni to", prasne Adn. "To nee pomoi."
Ral slijee ramenima i sprema pitolj ispod remena.
Ali ruka tog klinca strunjaka za radio sada se trese na brojanicima. Nije to nain n
a koji se stvar trebala odvijati - trebao je obaviti neki jednostavan posao za m
alo jednostavne koke, a sada mu prijete da e mu prosuti mozak ako ne vrati avion
na ADE
A ne moe.
Sve to dobiva je neko cviljenje feedbacka gitare psihodelinih Led Zeppelina. A nje
gova ruka leti preko brojanika.
"Smiri se", govori Adn. "Samo namjesti avion."
"Trudim se", ponavlja deko, izgleda kao da e se rasplakati.
Adn gleda Rala pogledom koji govori: Vidi to si uinio?
Ral se mrti.
Naroito kad Jimmy Breskva prilazi i kucka na prozor. "Koji kurac
se dogaa?"
"Pokuavamo dobiti avion na radio", kae Adn. "Koliko je to teko?" pita Breskva.
"Tee je ako nas gnjavi", govori Ral. "Vrati se, sjedi u kamion, sve je u redu."
Ne, nije sve u redu, Breskva razmilja dok ide natrag prema kamionu. Prva stvar ko
ja nije u redu je da sam tu i izigravam Lawrenca od Arabije u istonoj Pripizdini,
druga stvar je da sjedim u kamionu
kicatom kaznenim djelima, trea slvai je ila u tom kamionu imam veliku nepovratnu
investiciju koju sam pokrenuo novcem nekih drugih ljudi, etvrta stvar je da su ti
drugi ljudi Johnny Boy Cozzo, Johnnyjev brat ( iene i Sai Scachi, od kojih ni j
edan nije ba poznat po karakteru koji oprata, to me dovodi do pete stvari, a to je
da e nas Veliki Paulie, ako ikad nasluti da dilamo drogu, sve maknuti - ovo "nas"
poinje oil "mene"- a to me vodi do este stvari, a to je da je sva koka sada u nek
om avionu negdje na nebu, a ove budale ne mogu ga nai.
"Ne mogu nai jebeni avion", govori Maloj Breskvi dok se penje natrag u kamion.
"Kako to misli?" pita.
"Koju rije nisi, jebote, razumio?"
"To je razdraljivo."
"Jebem mu mater, ja sam razdraljiv."
Sav taj put iz Kalifornije u kamionu punom oruja, a nije to samo nekoliko pitolja,
nego pravo ludo naoruanje - M-16, AR-15, streljivo, imaju ak i nekoliko LAW-a u k
amionu; za koji kurac Meksikancima trebaju raketni bacai, neu nikad saznati. Ali t
akav je bio dogovor - Meksii su ovaj put eljeli biti plaeni u oruju, zato uzimam nov
ac od Cozzovih i Sala, potajno dodajem malo optereenja na cijenu da pokrijem svoj
dio i onda vuem guzicu po cijeloj Istonoj obali i guram ovaj glupi arsenal. Zatim
ga vozim preko cijele zemlje, serem u gae svaki put kad vidim policajca na motor
u jer iza sebe vozim doivotnu u Lewisburgu.
Breskva je dodatno razdraljiv jer se stvari u obitelji Cimino ne razvijaju kako t
reba.
Prije svega, Veliki Paulie ima pune gae zbog sluaja s Komisijom koja zajedno s jav
nim tuiteljem njujorkog Istonog okruga, Giulia-nijem, prijeti da odere oko jedno st
oljee svakom od voa preostalih etiriju obitelji. Zato im Paulie ne doputa da ita rade
da bi zaradili za ivot. Nikakve pljake, nikakve napade, naravno, nikakvu drogu. A
kad zazvone po lancu prema vrhu i kau da doslovno gladuju tu dolje, vraa im se od
govor da su trebali uloiti svoj novac.
Trebaju imati legalne poslove u koje e se pouzdati.
to je sranje, razmilja Breskva. Svi ti jebeni obrui kroz koje mora skoiti da postane -
to? Prodava cipela?
Jcbe to.
Jebeni Paulie je jebeno ensko. Breskva ga je ak poeo zvati Kuma.
Ba prije neki dan preko telefona, on i Mala Breskva su razgovarali o tome.
"Hej," govori Breskva, "zna onu kunu pomonicu koju Kuma natee? Sjedi? ujem da ima pimp
ek na pumpanje kojim se slui."
"Kako to radi?" pita.
"Uope me ne zanima", kae Breskva. "Mislim daje to kao prazna guma na autu, pumpa je
da se stvrdne."
"A on ima to, neto kao ugraenu cijev u kurcu?"
"Mislim da je tako", kae Breskva. "Kako bilo, nije u redu to to radi, evi kunu pomoni
cu tamo u kui u kojoj ivi njegova ena. To je pomanjkanje potovanja. Hvala Bogu da Ca
rlo nije iv da to vidi."
"Daje Carlo iv, ne bi se nita vidjelo", kae Mala Breskva. "Paulie ne bi imao jaja,
da ne spominjemo napumpani kurac, da jebe neku kurvu u kui pred oima Carlove sestr
e. Paulie bi bio mrtav, eto to bi bio."
"Iz tvojih usta u Boje ui", govori Breskva. "Ako hoe neto novo, fino - idi i nai si net
o novo. Ako hoe neto malo sa strane, radi to sa strane ne u kui. Kua je enin dom. To s
e potuje. To je na nain."
"Tono."
"Sada je sve to tako jebeno loe", govori. "A kad gospodin Neill napokon ode... kae
m ti, mjesto zamjenika efa bolje neka pripadne Johnnyju Boyu."
"Paulie nee postaviti Johna za podefa", govori Mala Breskva. "Previe ga se boji. Ta
j posao e dobiti Bellavia, samo ekaj."
"Tommy Bellavia je Paulijev voza", breke Velika Breskva. "On je taksist, za ime Bo
ga, ja neu odgovarati nikakvom jebenom oferu. Kaem ti, bolje da to bude John."
Mala Breskva govori: "Kako god, ne smijemo riskirati s ovom poiljkom. Moramo je u
zeti i poslati na ulicu i uzeti si neki jebeni novac."
"Sluam."
* * *
Callan slino la/inislja dok sjedi otraga u kamionu usic hladne pustinjske noi. Voli
o hi da ima jo neto osim svoje stare konate l.ikne.
"Tko je znao", govori mu O-Bop, "da e u jebenoj pustinji biti hladno'!"
"to se dogaa?" pita Callan.
Ne svia mu se ovo sranje. Ne svia mu se biti izvan New Yorka, ne svia mu se biti ne
gdje usred niega, ne svia mu se ak ni ono to ovdje rade. Vidi on to se dogaa na ulicam
a, to crack ini u kvartu, u cijelom gradu. Osjea se loe - nije to pravi nain da se za
rauje za ivot. Sranje sa sindikatom je jedna stvar, sranje s graevinom, kamatarenje
, kocka - ak i ubojstva - ali doista mu se ne svia pomagati Breskvi da alje drogu n
a ulicu.
"to emo?" pitao je O-Bop kad se taj posao pojavio. "Rei ne?"
"Aha."
"Ako se stvar zajebe i nae guzice su u pitanju." "Znam."
Zato, evo ih, sjede otraga u kamionu na vrhu gomile oruja dovoljne za preuzimanje
male banana-republike, ekaju da se avion spusti kako bi obavili razmjenu i Otili
kui.
Osim ako se Meksikanci ne ponu praviti pametni, a u tom sluaju Callan ima deset .2
2 metaka u okviru i jo jedan u cijevi.
"Ovdje ima cijeli arsenal", kae O-Bop. "to hoe s .22?"
"Dovoljan je."
Jebiga, da, dovoljan je, misli O-Bop, sjea se Eddieja Friela.
Jebiga, da, dovoljan je.
"Provjeri to se dogaa", kae Callan.
O-Bop lupa po kamionu. "to se dogaa?!"
"Ne mogu nai jebeni avion!"
"ali se!"
"Aha, alim se!" vie mu Breskva. "Avion se spustio, obavili smo razmjenu i sada svi
sjedimo kod Rocca i jedemo linguine u umaku od koljaka!"
"Kako se moe izgubiti cijeli avion?" pita Callan. Nema niega.
Utome je problem. I'ilot je na dvije tisue et i i isto metara iznad pustinje i ne
vidi nita osim lame ispod sebe. Moe pronai Borrego Springs, moe pronai Ocotillo Wells
ili Blythe, ali ako se netko ne javi i ne da mu sletnu lokaciju, ima toliko anse
da nae to uzletite koliko i Cubsi da osvoje World Series.78
Toka.
Problem je to nema dovoljno goriva i vrlo brzo morat e poeti razmiljati o zaokretu i
povratku u El Salvador. Ponovo pokuava s radijem i dobiva isto metalno cviljenje
. Zatim ga podie za pola frekvencije i uje
"Javi se, javi se."
"Gdje si, dovraga, bio?" pita pilot. "Na krivoj si frekvenciji." To ti kae, misli
Art.
Sveti Antun je zatitnik beznadnih sluajeva, a Art se podsjea da mu zahvali svijeom i
novanicom od dvadeset dolara dok Shag govori u radiomikrofon. "eli prigovarati ili
se eli spustiti?"
"elim se spustiti."
Grupica ljudi okupljena je oko radija u ledenoj noi, gledaju jedan drugoga i dosl
ovno se cere. Poprilino ih zagrijava injenica da su od slijetanja SETCO-va aviona
punog kokaina udaljeni doslovno tek jedan trenutak.
Osim ako sve ne ode potpuno nizbrdo. A vrlo lako bi moglo.
Shag se ne brine. "Moja karijera je ionako sjebana."
Daje pilotu koordinate za slijetanje.
"Deset minuta", kae pilot.
"Primljeno. Kraj."
"Deset minuta", kae Art.
"Dugih deset minuta", kae Dantzler.
78 Chicago Cubs - bejzbolska momad.
World Series - prvenstvo Amerike u bejzbolu.
Mnogo loga sc moe dogoditi n deset minuta. U deset minuta pilot moe postati sumnjia
v, predomisliti se i okrenuti avion. U deset minula pravo u/let ite moe se probiti
kroz Dant/.lerovu radijsku zbrku, uspostaviti vezu s avionom i navesti ga na pr
avu lokaciju. U deset minuta, i .izmilja Art, moe se dogoditi potres koji e otvorit
i pukotinu na ovom u/letitu koja e nas sve progutati. U deset minuta...
Isputa dug uzdah.
"Ma nemoj", kae Dantzler.
Shag mu se smije.
Adn Barrera se ne smije. eludac mu se gri, vilica mu je vrsto stegnuta. Ne smije se
dopustiti da ovaj posao ne uspije, upozorio ga je To. Ovaj se mora obaviti.
Iz mnogo razloga, misli Adn.
Sada je oenjen ovjek. On i Luca vjenali su se u Guadalajari, a sam otac Juan je vodi
o ceremoniju. Bio je to divan dan i jo divnija no, kad je nakon godina frustracije
napokon uao u Luciju. U krevetu je bila iznenaenje, vie nego poeljna partnerica, us
hieno se izvijala i svijala, zvala njegovo ime. Njezina plava kosa bila je razliv
ena po jastuku u nesvjesnoj simetriji s njezinim rairenim nogama.
Brani ivot je lijep, ali s brakom dolaze i obveze, osobito sad kad je Luca trudna.
To, razmilja Adn dok sjedi u pustinji, mijenja sve. Sada igra za uzdravanje. Sada e us
koro postati pap, s obitelji koju mora uzdravati, njihova budunost je u tvojim rukam
a. Nije nesretan zbog toga - naprotiv, oduevljen je, uzbuen je to e morati preuzeti
odgovornost mukarca, presretan to e imati dijete - ali to znai da jo vie nego ikad pri
je ne smije dopustiti da ovaj posao ne uspije.
"Pokuaj s drugom frekvencijom", govori tehniaru.
"Pokuao sam sa svakom"
Vidi kako Ral dodiruje drak pitolja za remenom.
"Pokuat u ponovo", kae, iako je sada uvjeren da nije frekvencija u pitanju. To je o
prema, taj radio. Tko zna to se od trenje moglo olabaviti dok smo se ovuda tandrka
li? Ljudi su uvijek isti, razmilja. Imaju milijune dolara u kokainu koji lete ovd
je negdje po zraku, ali ne ele potroiti dodatnih nekoliko stotina dolara na radio
da ih prizemlje. Zato moram raditi s ovim jeftinim govnom.
I'u kritiku ipak nije prenio svojini poslodavcima. Samo nastavlja prkati po kvaica
ma. Adn zuri u mrano nebo.
Zvijezde se ine tako niske i sjajne da osjea kao da bi mogao pruiti ruku i spustiti
jednu. elio bi da isto to moe uiniti s avionom.
A tako i Art.
Jer nema niega tamo gore, niega osim zvijezda i mjeseeva srpa. Provjerava sat.
Glave se okreu kao da je izvukao pitolj. Prolo je deset minuta.
Imao si svojih deset minuta, razmilja. Imao si svojih beskonanih deset minuta koje
su nam kidale ivce, preokretale eludac, od kojih nam je srce htjelo iskoiti, zato,
prestani se igrati s nama. Prestani s muenjem.
Ponovo gleda u nebo.
Svi ine to isto, stoje na hladnoi, gledaju u nebo kao neko prethistorijsko pleme,
pokuavajui shvatiti to sve to znai.
"Gotovo je", govori Art minutu kasnije. "Sigurno je shvatio."
"Sraaanje", kae Shag.
"ao mi je, Art", kae Dantzler.
"ao mi je, efe."
"U redu je", kae Art. "Pokuali smo."
Ali nije u redu. Vjerojatno im se vie nikad nee pruiti nova prilika da spuste fiziki
dokaz da Meksiki trampolin doista postoji.
I zatvorit e ured u Guadalajari i sve nas uhititi i to e biti to.
"ekat emo jo pet minuta, a onda"
"uti", kae Shag.
Svi zure u njega - to je netipino otresito od jednog kauboja. "Sluajte", kae. Tek t
ada razabiru. Zvuk motora. Avionskog motora.
Shag Irci do kamiona, pali molor i signalizira svjetlima.
Avion odgovara signalom svojih svjetala. Nakon dvije minute Art gleda kako se av
ion sputa iz crnila i meko slijee.
Pilot isputa uzdah olakanja kad vidi nekoga kako ide prema njemu.
/atim mu taj gura pitolj u glavu.
"Iznenaenje, upino", govori Russ Dantzler. "Ima pravo na utnju..."
Na utnju?
Tip je potpuno zanijemio.
Shag nije. U autu je s Artom, imitira kauboja Bundinija Browna79. "Ti si najvei, e
fe! Ima ruke kao orangutan! Ti si King Kong! Prua ruke u nebo i skida avione!"
Art se smije. Zatim vidi Dantzlera koji prilazi autu. San Diego nark t rese glav
om i ak i na slabom svjetlu izgleda blijed.
Potresen.
"Art", poinje Dantzler. "Taj tip... pilot... kae..."
"to?"
"Da radi za nas."
Art otvara stranja vrata iza kojih su smjestili pilota.
Phil Hansen trebao bi biti vrlo nervozan tip, ali nije. Naslonjen je kao da eka o
drezak za prometni prekraj koji e ionako srediti. Art bi mu najradije pljuskom ski
nuo smijeak s lica.
"Dugo te nisam vidio, Keller", govori nehajno, kao da je sve ovo velika ala.
"Koji kurac je ovo da ti radi za nas?"
Hansen ga mirno gleda. "Kerber."
"to?"
"Ma daj. Kerber? Ilopongo? Hangar etiri?"
79 Bundini Brown bio je pomoni trener Muhammada Alija. Kasnije je glumio u nek
oliko filmova, u jednom od njih glumio je kauboja.
"O kojem kurcu govori?"
Osmijeh nestaje s llansenova lica. Sada i/gleda uznemiren.
"Mislio si to, da ima prolaz?" pita Art. "Prevozi nekoliko stotina kilograma koke u
Sjedinjene Drave i misli da ima prolaz? Zbog ega to misli, upino?"
"Rekli su da si bio"
"Rekli su da sam bio to?"
"Nita."
Hansen okree glavu i gleda kroz prozor.
Art govori: "Ako ima besplatnu kartu za izlaz iz zatvora, sada je vrijeme daje po
kae. Daj mi ime, Phil. Koga da nazovem?"
"Zna koga da nazove."
"Ne, ne znam. Reci mi."
"Ja sam ovdje zavrio."
Zuri kroz prozor.
"Netko te zajebao, Phil", govori Art. "Ne znam tko ti je to rekao, ali ako misli d
a igramo u istoj ekipi, u krivu si. Natovarili smo ti trideset-do-doivotne ovime,
Phil. A minimalno petnaest e odraditi. Ali jo nije kasno da prijee na pravu stranu.
Surauj sa mnom, pa ako uspije, pobrinut u se da se nagodi."
Kad Hansen ponovo okree glavu prema njemu, u oima su mu suze. Govori: "Imam enu i d
jecu u Hondurasu."
Ramn Mette, misli Art. Ovaj tip je nasmrt prestraen da e se Mette osvetiti njegovoj
obitelji. Teko sranje - o tome si trebao razmiljati prije nego to si s kokom poeo l
etjeti naokolo. "eli ih vidjeti prije nego to budu imala vlastitu djecu? Priaj mi."
Art je ve vidio takav pogled - naziva ga Skellovom vagom80, onaj tko je kriv vae s
voje opcije, na vlastiti uas shvaa da nema dobrih opcija, samo manje loih. eka da Ha
nsen odvagne stvari.
Hansen odmahuje glavom.
Art lupa vratima auta i odlazi na minutu u pustinju. Mogao bi sada zaplijeniti a
vion, ali koja korist od toga? To bi dokazalo da SETCO prevozi drogu, ali on to
ve zna. No ne bi mu otkrilo to se i komu kao teret vraa na povratnom letu.
80 Skeli - izraz za beskunika ili sitnog kriminalca.
Ne, vrijeme je da se podu/me novi veliki rizik.
Vraa se o Danl/leia. "Odigrajmo ovu drugaije. Pustimo avion da nastavi."
"to?!"
"Moemo ga pratili na tri strane", govori Art. "Vidjeti kamo odlazi koka, kamo odl
azi novac i to prevozi na povratku."
Dantzler se slae s tim. to da, dovraga, radi? To trai jebeni Art Keller.
Art kima i vraa se u auto.
"Samo testiram", govori Hansenu. "Proao si. Pokreni se." Art gleda kako se avion
ponovo die.
Zatim ukljuuje radio da kae Ernieju neka oekuje SETCO-v povratni let, da ga fotogra
fira i pusti.
Ali Ernie se ne javlja.
Ernie Hidalgo je nestao s radara.
5
Narcosanti
Postoje dvije stvari koje Amerikanci ne ele: novu Kubu na kopnu Srednje Amerike,
i novi Vijetnam.
Ronald Reagan
Meksiko Sijeanj, 1985.
v
Sest sati nakon to Ernie nestaje s ekrana, Art kao oluja upada u ured pukovnika V
ege.
"Jedan od mojih ljudi je nestao", govori. "Hou da se ovaj grad preokrene od vrha
do dna i iznutra prema van. Hou da uhapsi Miguela Angela Barreru i ne elim sluati ni
kakva tvoja sranja"
"Senor Keller"
"Tvoja sranja kako ne zna gdje je, i da je, svakako, nevin. Hou da ih sve pokupi - B
arreru, njegove neake, Abrega, Mndeza, sve do jednog od tih prokletih vercera droge
- i ja"
"Ne moete biti sigurni da je otet", govori Vega. "Moda ima ljubavnicu, moda je negd
je pijan. Svakako ne moete znati da Barrera ima ita s"
Art se naginje preko njegova radnog stola, ravno pukovniku u lice.
"Ako budem morao," govori Art, "poet u jebeni rat." Misli to ozbiljno. Poduzet e sv
e to treba, prijetiti da e sve odati novinarima, otii e, prijetiti da e otii nekim lano
vima Kongresa,
"lii e - dovest e divi/iju mannara iz logora IVndlrton i porri e piavi prokleti ral
s pucnjavom, ako je to ono to lirha ila oslobodi I rnicja I lialga.
Ako je - molim te, Boe, molim te, Isuse i Marijo, Majko Boja -Ernie jo iv.
Sekundu kasnije dodaje: "A sada, zato jo uvijek tu sjedi?" Izlaze na ulice.
Odjednom, kao arolijom, Vega zna gdje sugomerosi. To je udo, misli Art. Vega zna g
dje svaki nii ili srednji narcotraficante u gradu stanuje, na koja mjesta izlazi
ili gdje obavlja poslove. Sve ih protresaju - Vegini federatesi eljaju grad kao Ge
stapo, jedino to ne nalaze Miguela Angela ni Adna ni Rala ni Mndeza ni Abrega. To je
onaj isti stari test na boje, razmilja Art, ista stara "pretrai i izbjegni" misij
a. Znaju gdje su ti tipovi bili, samo se ini da ne mogu ustanoviti gdje su sada.
Vega ak vodi raciju na Barrerino imanje, ije se adrese odjednom prisjetio, ali kad
stiu onamo, saznaju da Miguela ngela nema. Nalaze jo neto to je Arta dovelo do total
nog ludila.
Fotografiju Ernija Hidalga.
Fotografiju za dokumente snimljenu u uredu MJFP-a u Guada-lajari.
Art je uzima i mae njome Vegi ispred lica.
"Gledaj ovo!" vie. "Jesu li mu tvoji tipovi dali ovu sliku?! Jesu li tvoji jebeni
tipovi to uinili?!"
"Naravno da nisu."
"Vraga nisu", kae Art.
Vraa se u ured i zove Tima Taylora u Ciudad de Mxico. "uo sam", kae Taylor. "I to pod
uzima?"
"Bio sam u veleposlanikovu uredu", kae Taylor. "Susrest.e se s predsjednikom osobn
o. Jesi li izvukao Teresu i djecu?"
"Nije htjela ii, ali"
"Sranje, Arthure."
"Ali naredio sam Shagu da je odveze na aerodrom", govori Art. "Sad bi morali bit
i u San Diegu."
"to je sa Shagom?"
"Pretrauje ulici.'." "Vadim vas iz toga." "Vraga nas vadi", kae Art.
Nakon kratke tiine, Taylor pita: "to ti treba, Art?"
"Poten murjak", kae Art. Pria Tayloru o fotografiji koju je naao na Barrerinu imanju
, zatim govori: "Neu vie nijednog od ovih MJFP upina. Poalji mi nekog istog, nekog s t
einom."
Antonio Ramos stie u Guadalajaru tog popodneva.
Adn slua ovjeka koji urla.
I miran glas koji jedno te isto pitanje ponavlja do besvijesti.
Tko je Chupar? Tko je Chupar? Tko je Chupar?
Ernie mu ponavlja da ne zna. Njegov ispitiva mu ne vjeruje i ponovo gura razbija z
a led, strue njime po Erniejevoj kosti potkoljenice.
Ponovno isto pitanje.
Ti to zna. Reci nam tko je. Tko je Dounik Chupar?
Ernie im daje imena. Sva kojih se mogao sjetiti. Manji dileri, vei dileri, federa
lesi, Policija drave Jalisco - svakog gomera ili korumpiranog murjaka, nije ga br
iga. Sve samo da prestanu.
Ne prestaju. Ne padaju ni na jedno ime koje im daje. Doktor - ostali zapravo tog
ovjeka zovu "Doktor" - samo nastavlja s razbijaem za led, polako, strpljivo, peda
ntno, ne obazirui se na Erniejeve krikove. Ne uri se.
Tko je Chupar? Tko je Chupar? Tko je Chupar? "Ne znaaaaaaam..."
Razbija za led pronalazi novi kut prema neoteenom dijelu kosti i strue.
Gero Mndez izlazi iz sobe, pokoleban.
"Mislim da ne zna", kae Gero.
"Zna", govori Ral. "On je maco - tvrdi kukin sin."
Nadajmo se da nije pretvrd, misli Adn. Kad bi nam samo dao ime soplna, mogli bi ga
pustiti prije nego to sve ovo ode predaleko i otme se kontroli. Poznajem ja Amer
ikance, Adn je rekao svom stricu, bolje od tebe. Oni mogu bombardirati, paliti i
trovati druge narode, ali
.il.ii se n iliioiii ml iipli nosio dogodi, reagiia! e sanioopiaula\ajuciin di\ l
jat\oni.
Nekoliko sali nakon to je prijavljen nestanak agenta, vojska I >l A-inili agenata
provalila je u Adnovo skrovite na Rancho Santa I eu.
Mila je to najvea zapljena droge u povijesti.
Tisuu kilograma kokaina u vrijednosti od 37,5 milijuna dolara, dvije tone sinsemi
lle81 vrijedne novih pet milijuna dolara, k tome dodatnih .'7 milijuna dolara u
gotovini, brojai novca, vage i druga raznovrsna uredska oprema u poslovanju s dro
gom. Da ne spominjemo petnaest ilegalnih meksikih radnika zaposlenih na vaganju i
pakiranju koke.
Ali kotalo je mnogo vie od toga, razmilja Adn dok pokuava iskljuiti bolno zapomaganje
iz druge sobe. To je puno skuplje. Droga i novac moe se uvijek nadomjestiti, ali
dijete...
"Limfatina malformacija", nazvali su to doktori. "Cistini limfan-giom." Rekli su d
a to nema nikakve veze s njihovim iznenadnim letom od kue u San Diegu, nekoliko k
oraka ispred DEA-e, nikakve veze sa zbrkom zbog jureeg bijega preko granice u Tij
uanu, nikakve veze s letom u Guadalajaru. Doktori su rekli da se stanje razvija
u prvim mjesecima trudnoe, ne kasnijim, i da ne znaju toan uzrok, jedino da se lim
fni kanali kerke Adna i Lucije nisu ispravno razvili i zbog toga su joj lice i vra
t deformirani, iskrivljeni, i da nema terapije ni lijeka. Pa iako je ivotni vijek
uglavnom normalan, postoji rizik od infekcije ili modanog udara, ponekad i potekoe
u disanju...
Luca krivi njega.
Ne njega izravno, ve nain njihova ivota, poslove,/??s secretu. Da su mogli ostati u S
AD-u, uz vrhunsku prenatalnu skrb, da je moda dijete roeno u klinici Scripps, kao t
o je bilo planirano, da je moda u tim prvim trenucima kad su opazili da se neto vr
lo loe dogaa, da su mogli doi do najboljih doktora na svijetu... moda, samo moda... i
ako su je doktori u Guadalajari uvjerili da ne bi bilo nikakve razlike.
Luca se htjela vratiti u SAD da rodi dijete, ali nije htjela ii bez njega, a on ni
je mogao ii. Za njim je bila izdana tjeralica i To mu je zabranio.
81 Jaa vrsta marihuane.
Ali tla sam znao, razmilja sada, da mi je hilo i u primisli da hi neto loe moglo hi
ti s djetetom, hio bih prihvatio ri/ik. A s njime i posljedice.
Prokleti bili Amerikanci.
I proklet bio Art Keller.
Adn je u tim prvim groznim satima nazvao oca Juana. Luca je bila u agoniji, svi su
bili, a otac Juan je odmah odjurio u bolnicu. Doao je i drao dijete, odmah je krs
tio, za svaki sluaj, a zatim je drao Lucijinu ruku i razgovarao s njom, molio se s
njom, govorio joj da e biti predivna majka posebnom, prekrasnom djetetu koje e je
trebati. Zatim, kad je Luca napokon popustila pod tabletama za smirenje i zaspal
a, otac Juan i Adn izali su na parkiralite da bi biskup mogao popuiti cigaretu.
"Reci mi o emu razmilja", rekao je otac Juan.
"Da me Bog kanjava."
"Bog ne kanjava nevinu djecu zbog grijeha njihovih oeva", odgovorio je Parada. Usp
rkos Bibliji, pomisli.
"Onda mi objasni ovo", rekao je Adn. "Je li ovo nain na koji Bog voli djecu?"
"Voli li svoje dijete, usprkos njezinu stanju?"
"Naravno."
"Onda Bog voli kroz tebe."
"To nije dovoljno dobar odgovor."
"Jedini je koji imam."
A nije dovoljno dobar, mislio je Adn, a misli i sada. A ova otmica Hidalga sve e n
as unititi, ako ve nije.
Ugrabiti Hidalga bio je laki dio. Boe, policija je to uinila za njih. Tri murjaka p
okupila su Hidalga na La Plazi de Armas i predali ga Ralu i Geru koji su ga drogir
ali, zavezali mu oi i doveli ga ovamo u ovu kuu.
Gdje ga je Doktor oivio i poeo svoju slubu boju. Koja, do sada, nije dala nikakve re
zultate. Iz sobe uje Doktorov blag, strpljiv glas.
"Reci mi imena", govori Doktor, "vladinih dunosnika koji su na platnoj listi Migu
ela Angela Barrer."
"Nemam nikaks ili mirna."
"Jr li 11 ( liupai ilau ta mirna? Krkao si daje. Reci ili meni." "l.agao sam. Iz
miljao sam ili. Ne /.nam."
"Reci mi ime Chupara", govori Doktor. "Tako da pitamo njega umjesto tebe. lako d
a ovo radimo njemu umjesto tebi." "Ne /nam tko je on."
Je li mogue, pita se Adn, da ovjek zaista ne zna? uje jeku svog prestraenog glasa pri
je osam godina u vrijeme Operacije Kondor kada su ga DEA i federalesi tukli i mui
li zbog informacija koje nije imao. Rekli su mu da se moraju uvjeriti da ne zna,
zato su nastavili s muenjem i nakon to im je uporno ponavljao ne znam.
"Boe", govori. "to ako ne zna?"
"Pa to ako ne zna?" Ral slijee ramenima. "U svakom sluaju, jebeni Amerikanci moraju
nauiti lekciju."
Adn uje kako se lekcija odrava u drugoj sobi. Hidalgo zapomae dok mu metal razbijaa z
a led strue po kosti potkoljenice. I Doktorov ljubazno ustrajni glas. "eli ponovo v
idjeti svoju enu. Svoju djecu. Sigurno im duguje vie nego to duguje tom douniku. Razmi
sli: Zato smo ti zavezali oi? Da smo te namjeravali ubiti ne bi nas bilo briga. Al
i namjeravamo te pustiti. Da se vrati svojoj obitelji. Teresi, Ernestu i Hugu. Mi
sli na njih. Kako su samo zabrinuti. Kako su samo tvoji mali sinovi prestraeni. K
ako samo ele da im se pap vrati. Ne eli da odrastaju bez oca, je li tako? Tko je Chu
par? to ti je rekao? ija ti je imena dao?"
Hidalgov odgovor, isprekidan uzdasima:
"Ne... znam... tko... je... on."
"Pues... onda."
Ponovo poinje.
Doslovno.
ivio je u straari pokraj smetlita i prevrtao po smeu da nae hranu, odjeu, ak i zaklon.
Kad su u blizini sagradili kolu, Ramos je odlazio u nju, svaki dan, a ako bi ga n
eki klinac zafrkavao da smrdi
po smeu. Ramos hi ga uainlalio. Ramos je hio jak klinac - mrav od nedostatka hrane
, ali visok i brzih ruku.
Nakon nekog vremena nisu ga zafrkavali.
Zavrio je ak i srednju kolu, a kad je primljen u policiju Tijuane, bilo je to kao d
a odlazi u raj. Dobra plaa, dobra hrana, ista odjea. Nestalo je koatosti i popunio se
, a njegovi su nadleni saznali neto novo o njemu. Znali su da je ilav; nisu znali d
a je pametan.
To je saznala i DFS, meksika tajna sluba, i regrutirala ga.
I sada, ako se pojavi vaan zadatak koji zahtijeva pamet i ilavost, obino pozovu Ram
osa.
Dobiva poziv da vrati tog amerikog agenta DEA-e, Hidalga, pod svaku ili bilo koju
cijenu.
Art ga susree na aerodromu.
Ramosov nos i nekoliko zglobova na prstima su savinuti i slomljeni. Ima gustu cr
nu kosu iji jedan pramen pada preko ela usprkos njegovim povremenim naporima da ga
kontrolira. U usta mu je utisnuta crna cigara kao zatitni znak.
"Svaki murjak treba imati zatitni znak", govori svojim ljudima. "Htio bi da negat
ivci govore: 'uvaj se mao tipa s crnom cigarom'."
uvaju ga se.
To govore, uvaju ga se i boje ga se jer Ramosa prati poteno zaraena reputacija murj
aka koji provodi vlastitu vrstu grube pravde. Poznato je da su tipovi kojima se
Ramos poigrao zazivali policiju. Policija ne bi dolazila. Ni oni se nisu htjeli
petljati s Ramosom.
U Tijuani postoji uliica pokraj Avenide Revolucin koju su nazvali La Universidad d
e Ramos. Puna je opuaka cigara i runih navika izbijenih iz glava kriminalaca. U nj
oj je Ramos, dok je bio ulini murjak u Tijuani, drao lekcije dekima koji su si umilj
ali da su opaki.
"Niste vi opaki", govorio im je. "Ja sam opak."
Zatim im je pokazivao to je opakost. Ako bi im trebao podsjetnik, obino bi ga, god
inama nakon toga, mogli nai u ogledalu.
est loih hombresa82 pokualo je ubiti Ramosa. Ramos je otiao na svih est pogreba, za s
luaj da se netko od oaloenih eli pokuati
82 Hombre - ovjek, mukarac.
osvetili Nitko iii|c ni pokucao. Svoj uzi zove "Mi I sposa" - moja ena. 11 icscl \
ip' su mu godine.
/.a nekoliko sali priveo je tri policajca koji su pokupili Ernieja I Iklalga. Je
dan od njih je ef Policije drave Jalisco.
Ramos govori Artu: "Moemo to izvesti na brz nain ili na polagan nain."
Ramos vadi dvije cigare iz depa na koulji, jednu nudi Artu i slijee ramenima kad Ar
t odbije. Treba mu dugo da zapali cigaru, okree je lako da vrh gori jednolino, zat
im povlai dug dim i podie svoje crne obrve prema Artu.
Teolozi su u pravu, misli Art - postajemo ono to mrzimo.
Zatim kae: "Na brz nain."
Ramos govori: "Vrati se nakon nekog vremena."
"Ne", kae Art. "Ja u obaviti svoj dio."
"To je muki odgovor", govori Ramos. "Ali ne elim svjedoka."
Ramos efa policije drave Jalisco i dva federalesa odvodi u eliju u podrumu.
"Nemam vremena zajebavat' se s vama, frajeri", govori Ramos. "Problem je u ovom:
ovog trena vie se bojite Miguela Angela Barrere nego mene. To moramo preokrenuti
."
"Molim te," govori ef, "svi smo mi policajci."
"Ne, ja sam policajac", trlja Ramos crne, podstavljene rukavice. "ovjek kojega st
e oteli je policajac. Vi ste govna."
Podie rukavice kako bi ih svi vidjeli.
"Ne elim izgrepsti ruke", kae Ramos.
Sef kae: "Sigurno bismo se neto mogli dogovoriti."
"Ne", govori Ramos. "Ne bi."
Okree se prema veem, mlaem federaleu.
"Digni ruke. Brani se."
Federaleove oi su irom otvorene, prestraene. Odmahuje glavom, ne podie ruke.
Ramon slijee ramenima: "Kako hoe."
Desnom zavarava prema licu, a zatim svu svoju snagu prenosi u tri razorna lijeva
aperkata pod reina. Podstavljene rukavice lome kost i hrskavicu. Murjak poinje p
adali, ali Ramos ga pridrava lijevom rukom i udara ga s nova tri udarca desne. Za
tim ga baca o zid, okree ga i lijevom i desnom ga udara po bubrezima. Dri ga za vr
at uza zid i govori: "Osramotio si svoju zemlju. Jo gore, osramotio si moju zemlj
u" ijednom rukom ga prima za vrat, a drugom za remen i punom brzinom ga preko so
be udara o suprotni zid. Glava federalea tupim udarcem pogaa betonski zid. Vrat m
u se savija unatrag. Ramos nekoliko puta ponavlja proceduru prije nego to pusti d
a ovjek klizne na pod.
Ramos sjedi na drvenom tronocu i pripaljuje cigaru dok ostala dvojica murjaka zur
e u onesvijetenog prijatelja koji lei licem prema dolje. Noge mu se grevito tresu.
Zidovi su umrljani krvlju.
"A sada," govori Ramos, "vie se bojite mene nego Barrer, zato moemo poeti. Gdje je a
meriki policajac?"
Govore mu sve to znaju.
"Isporuili su ga Geru Mndezu i Ralu Barreri", Ramos govori Artu. "I Doktoru Alvarezu
, zbog ega mislim da bi tvoj prijatelj jo uvijek mogao biti iv."
"Zato to misli?"
"lvarez je radio za DFS", govori Ramos. "Kao ispitiva. Sigurno Hidalgo ima informa
cije koje im trebaju, si?"
"Ne", kae Art. "Nema informacije."
Artu se stee eludac. Mue Ernieja zbog identiteta Chupara. A ne postoji nikakav Chup
ar.
Reci mi", govori To. Ernie stenje: "Ne znam."
To kima Doktoru Alvarezu. Doktor koristi kuharske rukavice da uzme bijelo uarenu el
inu ipku, koju gura u
"O Boe!" urla Ernie. Zatim mu se oi raskolae, a glava pada na stol na koji su ga sv
ezali remenjem. Oi su mu zatvorene, nije pri svijesti, a otkucaji srca, koji su d
o malo prije bili jako ubrzani, sada su opasno polagani.
I )oktor odlae kuharske rukavice i uzima pricu pumi liokaina koji ubrizgava Krnicju
u uiku. Droga e ga odrati budnim da osjeti bol. Odrat e mu srce tla ne stane. Trenu
tak kasnije Amerikaneva glava se tr/.a prema gore, a oi se naglo otvaraju.
"Neemo te pustiti da umre", govori To. "A sada, priaj mi. Reci mi tko je Chupar?"
Znam da me Art trai, misli Ernie.
Prevre nebo i zemlju.
"Ne znam", stenje, "tko je Chupar."
Doktor ponovo podie elinu ipku.
Trenutak poslije Ernie urla: "O Booooooe.r
Art gleda kako se plamen pali, zatim titra, zatim se die prema nebu.
Klei ispred klupe sa zavjetnim svijeama i moli se za Ernieja. Djevici Mariji, Svet
om Antunu, samom Isusu.
Visok, debeo ovjek dolazi niz srednji prolaz katedrale.
"Oe Juan."
Sveenik se malo promijenio u devet godina. Njegova bijela kosa je rjea, trbuh neto
vei, ali prodorne sive oi imaju isti sjaj.
"Moli se", govori Parada. "Mislio sam da ne vjeruje u Boga."
"Sve u poduzeti."
Parada kima. "Kako mogu pomoi?" "Ti poznaje Barrer."
"Krstio sam ih", odgovara Parada. "Dao sam im prvu priest. Krizmao ih." Vjenao Adna
i njegovu enu, misli Parada. Drao njihovo deformirano, prekrasno dijete na rukama
.
"Obrati im se", govori Art.
"Ne znam gdje su."
"Mislio sam na radio", govori Art. "Televiziju. Tebe potuju, tebe e posluati."
"Ne znam", kae Parada. "Svakako mogu pokuati."
"Odmah sada?"
"Naravno", govori Parada, zatim dodaje: "Mogu te ispovjediti."
"Nema \ lemeiia."
Odvoze se ilo raijskc postaje i Parada u eter alje svoju poruku "onima koji su ote
li amerikog policajca." Moli ih, u ime Moga Oca i Isusa Krista i Majke Marije i s
vih svetaca da ovjeka oslobode neozlijeenog. Moli ih da se obrate svojim duama, a z
atim, ak i na Artovo iznenaenje, izvlai posljednju kartu - prijeti izopenjem ako nau
de tom ovjeku.
Svom svojom moi i autoritetom osuuje ih na vjeni boravak u paklu.
Zatim ponavlja nadu u spasenje.
Otpustite ovjeka i vratite se Bogu.
Njegova sloboda je vaa sloboda.
"... dali su mi adresu", govori Ramos.
"to?" pita Art. Sluao je Paradine rijei na radiju u uredu.
"Rekao sam, dali su mi adresu", kae Ramos. Prebacuje uzi preko ramena. "Mi Esposa
. Idemo."
Kua se nalazi u predgrau koje je teko opisati. Dva Ramosova Ford Bronca, prepuna nj
egovih DFS specijalaca, grmei stiu i ljudi iskau. Vatra iz oruja - dugi, nekontrolir
ani rafali iz AK-a - otvara se s prozora. Ramosovi ljudi bacaju se na pod i odgo
varaju kratkim rafalima. Pucnjava prestaje. Pod zatitom svojih ljudi Ramos i jo dv
ojica s ovnom za razbijanje tre prema vratima i razvaljuju ih.
Art ulazi odmah iza Ramosa.
Ne vidi Ernieja. Tri kroz sve sobe u toj maloj kui, ali jedino na to nailazi su dva
mrtva gomerosa, oba s pravilnom rupom na elu, koji lee pod prozorima. Jedan ranje
ni sjedi naslonjen na zid. Drugi sjedi ruku visoko podignutih iznad glave.
Ramos vadi pitolj i prislanja ga na glavu ranjenom ovjeku.
"ODnde?" Ramos pita. Gdje?
"No s."
Art odskae kad Ramos povlai okida, a mozak trca po zidu. "Isuse!" vie Art.
Ramos to ne uje. Prislanja pitolj na sljepooicu drugog gomerosa.
"IDnde?" "ISinaloa!" "?Don.de?"
"!Un rnn! lin ilt1 (litem Mndez!" "?(.'odio In cncttcnlm'.'" kako u ga nai?
(!omero vie, "!No s! !No s! !No s! !Por favor! !Por el amor de Dios!"
Art ga lovi /a ruku.
"Ne."
Ramos jednu sekundu izgleda kao da bi mogao ubiti Arta. Zatim sputa pitolj i govor
i: "Moramo pronai tu farmu prije nego to ga ponovo premjeste. Trebao si me pustiti
da ubijem tu pizdu da ne bi priao."
Gomero se slama u jecajima. "!Por el amor de Dios!"
"Ti nema Boga, ti odvratna kurvo", govori Ramos dok ga amara punom snagom gdje god
stigne. "!Te voy a mandarpa carajo!" Poslat u te u pakao.
"Ne", govori Art.
"Ako federalesi saznaju da znamo za Sinalou," govori Ramos, "jednostavno e ponovo
premjestiti Hidalga prije nego to ga uspijemo pronai."
Ako ga uspijemo pronai, misli Art. Sinaloa je velika, poljoprivredna drava. Locira
nje odreene farme u njoj isto je kao i pronalaenje farme u Iowi koja se razlikuje
od drugih. Ali nee nam pomoi ako ubijemo ovog frajera.
"Stavi ga u izolaciju", kae Art.
"!Ay, Dios! !Qu chingan que eres!" vie Ramon. "Boe, ba si picajzla!"
Ali Ramos nareuje jednom od svojih ljudi da odvede gomera i da ga dri negdje i da
sazna to jo zna, i kae, "Za ime Boga, ne dopusti mu da pria bilo s kime, ili e to bit
i tvoja jaja koja u mu ugurati u usta."
Zatim Ramos gleda tijela na podu.
"I izbaci smee", kae.
Adn Barrera slua Paradinu poruku preko radija.
Biskupov poznati glas smireno prekriva pratee akorde Hidalgovih ritminih jauka iz
pozadine.
Zatim grmi prijetnja o izopenju.
"I'ra/nos jci no sranje", ka/e (!ucro. "Ovo je hila greka", ka/e Adn.
(ilupost. Katastrofalno kriva procjena. Amerikanci su reagirali ak i otrije nego to
se bojao da e reagirati, tovarei sav svoj golemi ekonomski i politiki pritisak na
Ciudad de Mxico. Jebeni Amerikanci zatvorili su granicu ostavljajui tisue kamiona u
z cestu, njihov teret trune na suncu, njegova ekonomska cijena pada. A Amerikanc
i prijete da e zajmove staviti na naplatu, pritisnuti Meksiko preko MMF-a, prouzr
oiti duniku i monetarnu krizu koja bi doslovno mogla unititi peso. Zato se ak i nai ku
pljeni-i-plaeni prijatelji u Ciudad de Mxicu okreu protiv nas, a kako i ne bi? MJFP
, DFS i vojska odgovaraju na amerike prijetnje, pritiu svakog lana kartela kojega mo
gu pronai, provaljuju u kue i na raneve... iri se pria da je pukovnik DFS-a jednog os
umnjienog premlatio nasmrt i ubio ostalu trojicu, tako da su izgubljena ve tri mek
sika ivota za ovaj jedan ameriki, ali ini se da nikoga nije briga, jer oni su samo M
eksikanci.
Zato je otmica bila teka pogreka, praena injenicom da, uza svu cijenu koju su platil
i, nisu ak ni doznali identitet Chupara.
Sasvim je jasno da Amerikanac ne zna.
Rekao bi. Ne bi mogao podnijeti struganje kostiju, elektrode, elinu ipku. Da je zna
o, rekao bi. A sada lei i jaue u spavaoj sobi koja je postala muilite. ak je i Doktor
digao ruke i rekao da ne moe izvui nita vie. Jenkiji i njihovi lambiososF me trae, a a
k me i moj stari sveenik alje u pakao.
Otpustite ovjeka i vratite se Bogu.
Njegova sloboda je vaa sloboda.
Moda, misli Adn.
Moda si u pravu.
Ernie Hidalgo sada ivi u bipolarnom svijetu.
Postoji bol i postoji odsutnost boli, i to je sve to postoji.
Ako ivot znai bol, to nije dobro.
Ako smrt znai odsutnost boli, to je dobro.
83 Pogrdan izraz; u doslovnom znaenju dupelizac.
PnkuSava ti ni i ijt'l i. Na ivotu ga odravaju infuzijom fizioloke olupine. Pokuava
zaspati. Dre ga budnim injekcijama lidokaina. Prate mu rail srca, mjere mu puls,
temperaturu, paljivo, tako da ne umre i lune ne zaustavi bol.
Uvijek ista pitanja: Tko je Chupar? Sto ti je rekao? ija imena ti je odao? Koja u
vladi? 'ko je Chupar?
Uvijek isti odgovori: Ne znam. Nije mi rekao nita to vam nisam rekao. Nitko. Nezna
ni.
Na to se nastavljala nova bol, zatim brina njega, zatim nova bol.
Zatim novo pitanje.
Niotkuda, novo pitanje i nova rije.
Sto je Kerber? Jesi li uo za Kerbera? Je li ti Chupar ikad priao o Kerberu? Sto ti
je rekao?
Ne znam. Nisam. Ne, nije. Nita mi nije rekao. Kunem se Bogom. Kunem se Bogom.
Sto je s Artom? Je li ti on ikad priao o Kerberu? Je li ikad spomenuo Kerbera? Je
si li ga ikad uo da s nekim pria o Kerberu?
Kerber, Kerber, Kerber...
Poznata ti je ta rije, dakle.
Ne. Kunem se Bogom. Kunem se Bogom. Boe, pomozi mi. Boe, pomozi mi. Molim te, Boe,
pomozi mi.
Doktor izlazi iz sobe, ostavlja ga samog sa svojim bolima. Ostavlja ga da se pit
a: Gdje je Bog, gdje je Arthur? Gdje su Isus, Majka Marija i Duh Sveti? Marijo,
podari mi milost.
Milost stie, dovoljno udno, u obliku Doktora.
Ral je taj koji daje prijedlog.
"Sranje, ovo jaukanje me totalno izluuje", govori Doktoru. "Zar ga ne moe uutkati?"
"Mogao bih mu neto dati."
"Daj mu neto", kae Adn. Jaukanje smeta i njemu. A ako ga namjeravaju izruiti, to on i
namjerava, bilo bi bolje da ga izrue u najboljem moguem stanju. Koje nije bogzna
kakvo, ali je bolje nego da je mrtav. A Adn ima ideju kako da vrate murjaka a da
zauzvrat dobiju ono to ele.
Ponovo se obratiti Arturu.
"I k'ioin?" pila I )(ikliii. "Ii si doktor", kae Raul.
Heroin, razmilja Adn. Kod kue proizvedeno 'Meksiko blato*. Zgodna ironija.
"Pridigni ga", govori Doktoru.
Ernie osjea kako mu se igla uvlai u ruku. Poznati ubod i peckanje, zatim neto drugo
- blaeno olakanje.
Prestanak boli.
Moda ne prestanak; recimo, odvajanje, kao da lebdi na kumulusu visoko iznad boli.
Promatrani i promatra. Bol je jo tu, ali je daleka.
Eli, eli, hvala ti.
Majko Marijo, Meksiko blato.
Mmmmmmm...
Art je u uredu s Ramosom, nagnuti su nad karte Sinaloe i usporeuju ih s obavjetajn
im izvjetajima o poljima marihuane i o Geru Mndezu. Pokuavaju nekako suziti mreu. Na
televiziji, neki dunosnik iz ureda meksikog javnog tuitelja sveano izgovara: "U Meks
iku, kategorija velike bande droge ne postoji."
"Mogao bi raditi za nas", kae Art.
Moda kategorija velike bande droge ne postoji u Meksiku, razmilja Art, ali sigurno
kao dan postoji u Sjedinjenim Dravama. Iste sekunde kad su primili vijest o Erni
ejevu nestanku, Dantzler je zaplijenio poiljku kokaina koja je ila na dva odredita.
U toj akciji zamalo su pronali Adna u njegovu skrovitu u San Diegu, ali zapljena je
bila povijesna.
Na Istonoj obali ponovo plodno tlo, hapsi jednog Jimmyja "Veliku Breskvu" Piccone
a, capa u obitelji Cimino. FBI iz New Yorka dostavio je sve fotografije praenja t
e ekipe koje je imao, a Art ih pregledava dok ne ugleda neto od ega mu se smrzavaj
u jaja.
Fotografija je snimljena ispred nekog mjesta u koje je mafiozo zalazio, a na njo
j je debeli Jimmy Piccone i njegov jednako toliko oteali mladi brat, i jo neki Tal
ijanine, a zatim tu stoji jo netko.
Sal Scachi.
Art naziva Dantzlera.
"I ).i In |c Sa K . ih ii o Scachi", go\ 01 i nm I >a i il / Icr. "Zavjeh >\ am
elan ohihl|i ( imino."
"I I PicCOlR'OVOJ ekipi?"
"Odio, Scachi nije u ekipi", govori Dantzler. "On je neka vrsta tnalio/a bez por
tfelja. On je direktno odgovoran samom Calabreseu. A uj ovo, Ari - tip je bio puk
ovnik u amerikoj vojsci."
Prokletstvo, misli Art.
"Ima jo neto, Art", govori Dantzler. "Taj tip Piccone, Jimmy Brcskva? FBI gaje pri
slukivao mjesecima. On je jebena lutka koja se ne gasi. Brbljao je o puno stvari.
"
"O koki?"
"Aha", govori Dantzler. "I oruju. ini se da je njegova ekipa do grla u preprodaji
otetog oruja."
Art sve to slua kad zvoni druga linija, a Shag skae da se javi.
Zatim otro: "Art."
Art prekida Dantzlera i preuzima drugu liniju. "Moramo razgovarati", kae Adn. "Kak
o da znam da ga ima?"
"S unutarnje strane njegova prstena upisano je: Eres toda mi vida." Ti si sav mo
j ivot.
"Kako da znam da je jo iv?" pita Art. "Hoe da ga natjeramo da ti zaurla?" "Ne!" kae A
rt. "Reci mjesto."
"Katedrala", govori Adn. "Otac Juan e jamiti za sigurnost obojice. Art, vidim li i
jednog murjaka, tvoj ovjek je mrtav."
U pozadini, uz Erniejevo stenjanje, uje neto od ega se, ako je to mogue, jo vie smrzav
a.
"Sto zna o Kerberu?"
A
Ort klei u ispovjedaonici.
Zastor se navlai. Art ne raspoznaje lice iza zastora, to je, pretpostavlja, i svrh
a ove bogohulne arade.
"Upozoravali smo te i upozoravali i upozoravali," govori Adn, "a ti nisi sluao."
"Je 11 /iv?"
"iv je", govori Adn. "S;ul je na tebi da ga odri na ivotu." "Ako umre, nai u te i ubili
te." "Tko je Chupar?"
Art je o tome ve razmislio - ako kae Adnu da ne postoji Chupar, to je isto kao da E
rnieju ispali metak u elo. Mora zavlaiti. Zato kae: "Prvo mi daj Hidalga."
"To nee ii."
Artu zamalo zastaje srce dok govori: "Mislim da onda nemamo o emu razgovarati."
Poinje se dizati. Tada uje Adna kako govori: "Mora mi neto dati, Art. Neto s ime se mog
u vratiti."
Art ponovo klei. Oprosti mi, Oe, sagrijeit u.
"Zatvorit u sve operacije protiv Federacina", kae. "Otii u iz zemlje, napustiti DEA-u
."
Jer, kvragu, zar ne? To je ionako ono to svi oekuju od njega -njegovi efovi, njegov
a vlada, njegova vlastita ena. Ako taj opasni, glupi zatvoreni krug mogu razmjeni
ti za Erniejev ivot...
Adn pita: "Napustit e Meksiko?"
"Da."
"I ostaviti nae obitelji na miru?" Sad kad si mi osakatio kerku. "Da."
"Kako da znam da e odrati rije?" "Kunem se Bogom." "Nije dovoljno." Ne, nije.
"Uzet u novac", kae Arthur. "Otvori mi raun, ja u se povui. Zatim oslobodi Ernieja. K
ad se pojavi, odat u ti identitet Chupara."
"I otii."
"Ni sekundu kasnije nego to moram, Adn."
Art eka cijelu vjenost dok Adn razmilja o ponudi. Dok eka, tiho se moli i Bogu i vrag
u da prihvati dogovor.
"Sin I !suca", go\n ! Ailan. "telefonski ce se piehacili na i arun u I irsl (!coi
gctown Bank, na Velikom Kajmanu. Nazvat u te da ti kaem broj. Sedamdeset e podii tele
fonski, ('im vidimo transakciju, pustit emo tvog ovjeka. Obojica ete napustiti Meks
iko prvim letom. I, Art, da se vie nikud nisi vratio."
Prozori se klizei zatvara.
Valovi se prijetei uzdiu, zatim udaraju i lome se o njegovo tijelo. Valovi bola, s
vakim naletom sve vei. Ernie trai jo droge. uje kako se vrata otvaraju. Dolaze li s
novom drogom? Ili s novom boli?
Gero gleda amerikog policajca. Stotine ubodnih rana u koje je bio zaboden razbija z
a led zagnojene su i inficirane. Lice mu je puno oiljaka i nateklo od batina. Runi
zglobovi, stopala i genitalije spaljene su mu od elektroda, njegova guzica... S
mrad je odvratan - inficirane rane, pialina, govno, kiseli znoj.
Uredite ga, naredio je Adn. A tko je Adn Barrera da izdaje nareenja? Dok sam ja ubi
jao ljude, on je klincima prodavao traperice. A sad se vraa nakon to je sklopio sp
orazum - bez znanja ili dozvole M-l - da se taj ovjek pusti, u zamjenu za to? Za p
razna obeanja jo jednog amerikog murjaka? Koji e uiniti to, pita se Gero, nakon to ugl
a svog muenog, iznakaenog prijatelja? Koga Adn zafrkava? Hidalgo e biti sretan ako p
reivi vonju autom. ak i ako preivi, vjerojatno e ostati bez nogu, moda i bez ruku. Kak
av mir Adn misli da moe kupiti ovom krvavom, smrdljivom, raspadajuom hrpom mesa?
ui pokraj Hidalga i govori mu: "Odvest emo te kui."
"Kui?"
"Si" kae Gero. "Moe ii kui. Spavaj. Kad se probudi, bit e kod kue."
Zabada iglu u Erniejevu venu i pritie klip. Meksikom blatu treba samo sekunda da ud
ari. Erniejevo tijelo se gri, a noge udaraju. Kau da je udar heroina isto to i polj
ubiti Boga.
A
rtrt gleda Ernie jevo golo truplo.
Lei u fetalnom poloaju u crnoj plastici u jarku pokraj zemljanog puta u Badiraguat
u. Njegova osuena krv je crno slijepljena na sjajnoj crnoj plastici. Crni povez m
u je jo uvijek na oima. Gol je pa Art vidi otvorene rane u koje su zabadali razbij
a za led i kroz meso mu strugali kosti, opekline od elektroda, znakove analnog si
lovanja, oiljke od igle injekcija s lidokainom i heroinom posvuda po rukama.
to sam to uinio? pita se Art. Zato je netko drugi morao platiti zbog moje opsesije?
Oprosti mi, Ernie. Oprosti mi ako ikako moe. A naplatit u im tvoju smrt, tako mi Bo
ga.
Murjaci -federalesi i Policija drave Sinaloe - su posvuda. Dravna policija je stig
la prva i savreno dobro izgazila mjesto zloina, izbrisali su otiske guma, stopala,
svaki dokaz koji bi bilo koga mogao povezati s ubojstvom. Sada su federalesi pr
euzeli kontrolu i ponavljaju istu stvar, pazei da im ne promakne ni najmanji doka
z.
Comandante prilazi Artu i govori: "Ne brinite se, senor, neemo prestati sve dok n
e otkrijemo tko je poinio ovu groznu stvar."
"Znamo tko ju je poinio", odgovara Art. "Miguel ngel Barrera."
Shag Wallace eksplodira. "Jebem mu mater, tri tvoja prokleta frajera su ga otela
!"
Art ga odvlai. Dri ga uz auto kad uz grmljavinu stie dip i Ramos iskae iz njega i kli
pe prema Artu.
Ramos govori: "Nali smo ga."
"Koga?"
"Barrera", kae Ramos. "Moramo ii odmah." "Gdje je?" "El Salvador." "Kako si"
"Izgleda da maloj curici s kojom je M-l nedostaje kua", govori Ramos. "Nazvala je
mamicu i taticu."
/ / S,il\,i,loi i.//(/((/. /'AS'.S.
El Salvador, "Spasitelj", je mala zemlja, otprilike veliine Massachu-settsa, smjet
ena na pacifikoj obali srednje amerike prevlake. Nije, Artu je poznato, banana-rep
ublika kao njegov istoni susjed Honduras, ve je kava-republika, iji su radnici pozn
ati po svojoj marljivosti, tako da su dobili nadimak "Nijemci Srednje Amerike".
Naporan rad nije im donio mnogo dobra. Takozvane etrdeset obitelji, oko dva posto
sadanje populacije od tri i pol milijuna, oduvijek je bilo u posjedu gotovo cije
le plodne zemlje, veinom u obliku kavinih fincas - plantaa. Sto je vie zemlje sluilo
za uzgoj kave, to je manje zemlje sluilo za uzgoj hrane, a do polovice devetnaes
tog stoljea veina salvadorskih marljivih campesinosa je praktiki gladovala.
Art promatra zelenu prirodu. Iz zraka se ini tako miroljubiva -ljupka, zaista - a
li Art zna da je to zemlja na kojoj se ubija.
Ozbiljno krvoprolie poelo je 1980-ih, kad su se campesinosi poeli okupljati oko FLM
N-a, Nacionalne oslobodilake fronte Farabundo Mart84, ili radnikih sindikata, dok
su studenti i sveenici vodili pokret za reforme rada i zemljine reforme. etrdeset o
bitelji odgovorilo je formiranjem desno orijentirane milicije nazvane ORDEN - pan
jolski akronim koji znai "red" - a pod redom su podrazumijevali onaj koji je do t
ada vladao.
ORDEN, iji su pripadnici veinom bili aktivni asnici Salvadorske vojske, smjesta se
dao na posao. Campesinosi, radnici, studenti i sveenici poeli su nestajati, na kra
ju su se njihova tijela poela pojavljivati du puteva, a glave po kolskim dvoritima k
ao lekcije iz graanskog prava.
Sjedinjene Drave, slijedei svoj hladnoratovski program, su se ukljuile. Mnogi ORDEN
-ovi asnici obuavali su se na Vojnom fakultetu za Sjevernu i Junu Ameriku.85 Za pro
gon gerilaca i seljaka FLMN-a, studenata i sveenika, Salvadorska vojska bila je p
otpomognuta amerikom donacijom u obliku Bell helikoptera, C-47 transportnih avion
a,
84 Frente Farabundo Marti de Liberacin Nacional.
85 U izvorniku - United States Army School of the Americas.
puaka M-ln i strojnica M-h(). Pobili su mnogo gerilaca, ali i stotine studenata,
uitelja, seljaka, tvornikih radnika i sveenika.
Ni FLMN nisu bili ba aneli, misli Ari. I oni su ubijali, a novac su nabavljali otm
icama. Ali njihovi su napori bili mizerni u usporedbi s dobro organiziranom, vrl
o bogatom Salvadorskom vojskom i njezinim dvojnikom ORDEN-om.
Sedamdeset pet tisua mrtvih, razmilja Art dok se njegov avion sputa u zemlju koja j
e postala vlastita masovna grobnica. Milijun izbjeglica, novi milijun beskunika.
Od populacije koju ini samo pet i pol milijuna ljudi.
Predvorje u Sheratonu isto je i blista.
Oni otmjeno odjeveni i one na visokim potpeticama oputaju se u klimatiziranom pre
dvorju ili sjede u hladnom, tamnom baru. Svi su tako uredni i tako lijepo odjeve
ni - u lagani pamuk, bijele haljine i tropske sakoe.
Tu je sve tako lijepo, razmilja Art. I tako ameriko.
Amerikanci su posvuda, ispijaju pivo za ankom, pijuckaju Colu u kavani, a veina nj
ih su vojni savjetnici. U civilu su, ali vojniki izgled je nepogreiv - sa strane k
ratko podiana kosa, polo-majice kratkih rukava, traperice iznad tenisica ili iznad
sjajno ulatene smee vojnike obue.
Otkad su sandinisti osvojili vlast u Nikaragvi, tamo, malo junije, El Salvador je
postao ameriki vojni geto. Prividno, Amerikanci su prisutni kao savjetnici Salva
dorske vojske u njezinu ratu protiv gerile FLMN-a, ali tu su i da se uvjere da E
l Salvador nee postati nova domino kockica u Srednjoj Americi koja e pasti. Dakle,
tu su ameriki vojnici koji savjetuju Salvadorce i ameriki vojnici koji savjetuju
kontrae, a onda su tu i agenti.
Kompanijini tipovi toliko su zamjetni na svoj nain, kao to su vojnici izvan dunosti
zamjetni na svoj. Bolje se odijevaju, za poetak - nose odijela po mjeri i raskopa
ne koulje bez kravate, umjesto sportske odjee koja visi na vjealicama u intendantur
i baze. Frizure su im paljivo ureene - ak i malo due, po trenutnoj latinskoamerikoj m
odi - i nose skupe cipele marke Churchill i Bancroft. Ako vidi agenta u tenisicam
a, misli Art, znai da igra tenis.
I )aklc, tu su vojnici i agenti, a /.atim su tu tipovi i/ veleposlanstva - koji
ne moraju biti ni vojnici ni agenti, mogu biti jedni ili drugi, ili i jedni i dr
ugi. Tu su i diplomati i slubenici u konzulatu koji se bave svakodnevnim rutinski
m poslom kao to su vize i izgubljene putovnice te ameriki retro hipi klinci uhieni
zbog skitnje i/ili uzimanja droge, /atim su tu kulturni ataei, tajnice i daktilog
rafkinje; tu su vojni ataei koji izgledaju tono kao vojni savjetnici, samo to se bo
lje odijevaju; a zatim su tu zaposlenici u veleposlanstvu koji imaju fiktivne op
ise radnih mjesta, neto kao prozirni veo pristojnosti, a koji su zapravo agenti.
Sjede u veleposlanstvu i sluaju emitiranje radija iz Manague, ui su im nauljene ne
bi li uhvatili kubanski ili, jo bolje, ruski naglasak. Ili obrauju "ulicu" kako to
oni kau, sastajui se sa svojim izvorima na tono takvim mjestima kao to je bar u She
ratonu, pokuavajui ispipati koji pukovnik napreduje, koji je pred odlaskom, koji m
oda planira sljedei golpe - udar - i hoe li to biti dobra ili loa stvar.
Dakle, tu su vai vojnici, vai agenti, vai tipovi iz veleposlanstva i vai agenti iz v
eleposlanstva, a zatim su tu vai poslovni ljudi.
Kupci kave, kupci pamuka, kupci eera.
Kupci kave izgledaju kao da pripadaju toj sredini. Trebali bi, misli Art. Njihov
e obitelji su ve generacijama ovdje. Kod njih je prisutan blag osjeaj posjedovanja
- ovo je njihov bar, njihov i salvadorskih uzgajivaa s kojima ruaju u velikom dvo
ritu. Kupci pamuka i eera izgledaju vie klasino ameriki - oni su noviji plodovi u salv
adorskom pejzau - i ti ameriki kupci tek se trebaju stopiti. Bez kravata izgledaju
neprilino, nekompletno.
Dakle, tu je mnogo Amerikanaca, a tu je mnogo bogatih Salvadoraca, a jedini preo
stali Salvadorci koji se mogu vidjeti su ili hotelsko osoblje ili tajna policija
.
Tajna policija, razmilja Art. To je oksimoron. Jedina tajna oko tajne policije je
kako joj uspijeva da bude tako uoljiva. Art stoji u predvorju i razaznaje ih kao
aruljice na boinom drvcu. To je jednostavno - njihova jeftina odijela su loa imitac
ija skupog, po mjeri krojenog izgleda vie klase. I dok pokuavaju izgledati kao pos
lovni ljudi, njihova lica su i dalje smea lica campesinosa. Ni jedan ladino, luka
vac, iz etrdeset obitelji nee se prijaviti u policijske postrojbe, tajne ili neke
druge, tako da ti tipovi kojima je dunost da prate tko ulazi i izlazi iz Sheraton
a i dalje izgledaju kao seljaci koji idu na vjenanje roaka koji ivi u gradu.
Ali, Ali to /na, uloga tapie polici|c u ih usl\ una poput inog ni|e da bude nepr
imjetna, ve tla se vitli. I )a butle zapaena. I )a svima pokae da Veliki brat gleda
.
I zapisuje.
Ramos nalazi murjaka kojega trai. Povlae se u sobu i poinju pregovarati. Sat poslij
e on i Art su na putu prema imanju na koje se To zavukao sa svojom Lolitom.
Vonja iz San Salvadora je duga, zastraujua i tuna. El Salvador ima najveu gustou stano
vnitva u Srednjoj Americi, i svakim danom raste, a posljedice Art zapaa posvuda. M
ala naselja od straara zaposjela su svako proirenje na cesti - na policama sklepan
im od konopa, kartona, valovitog lima, perploa ili jednostavno od otrgnutog granja
, svata se nudi na prodaju ljudima koji imaju malo ili nita ime bi kupili. Njihovi
vlasnici tre do dipa kad na prednjem sjedalu vide gringa. Djeca se naguravaju oko
dipa, mole hranu, novac, bilo to.
Art vozi dalje.
Mora doi do imanja prije nego to To ponovo nestane. U El Salvadoru ljudi stalno nes
taju.
Ponekad po nekoliko stotina na tjedan. Zgrabe ih desniarski odredi smrti i zatim
ih jednostavno vie nema. A ako netko o tome postavi previe pitanja, nestane i sam.
Sve siromane etvrti u Treem svijetu su iste, razmilja Art - isto blato ili praina, ov
isno o podneblju ili godinjem dobu, isti smrad pei na ugljen i otvorene kanalizaci
je, isti srceparajui monotoni prizor neishranjene djece s nadutim trbusima i veli
kim oima.
To, jasno kao dan, nije Guadalajara, u kojoj brojna i uglavnom uspjena srednja kl
asa ublauje ponor izmeu bogatih i siromanih. Ali nije tako u San Salvadoru, razmilja
, u kojem straare siromanih etvrti pritiu blistave visoke zgrade kao to su slamnate ko
libe srednjovjekovnih seljaka pritiskale zidine dvoraca. Po zidinama tih dvoraca
patroliraju privatne zatitarske strae s automatskim pukama i poluautomatskim pitolj
ima u rukama. A nou, strae odlaze u avanture izvan zidina i postse po naseljima - u
dipovima umjesto na konjima - i masakriraju seljake, ostavljajui njihova tijela n
a raskrijima i sreditima trgova u naseljima, siluju i ubijaju ene, a djecu ubijaju
pred roditeljima.
Tako da preivjeli znaju gdje im je mjesto.
To je zemlja gdje se ubija, razmilja Art.
II Sak.ulm. Spasitelj, da ne bi.
* * *
Imanje je smjeteno u lugu palminog drvea, stotinu metara od obale.
Kameni zid s bodljikavom icom na vrhu okruuje glavnu zgradu, garau i prostore za po
slugu. Debela drvena vrata i straarska kuica prijee prilaz koji se odvaja od privat
ne ceste.
Art i Ramos ue iza zida, trideset metara od vrata.
Kriju se od punog mjeseca.
Desetak salvadorskih komandosa razmjeteno je oko zida.
Trebali su muni sati pregovora da se dobije salvadorska suradnja, ali dogovor je
postignut. Sada mogu upasti i zgrabiti Barreru, brzo ga prebaciti u veleposlanst
vo SAD-a, mlanjakom Ministarstva vanjskih poslova prevesti ga u New Orleans i ond
je ga optuiti za ubojstvo prvog stupnja i urotu zbog raspaavanja droge.
Prestraeni trgovac nekretninama bio je izbaen iz kreveta i odveden u svoj ured, u
kojem ekipi komandosa daje nacrt imanja. Uplaenom ovjeku nisu dopustili razgovore
dok racija ne bude gotova. Art i Ramos nadvili su se nad nacrt i izili s operativ
nim planom. Ali sve to treba izvesti brzo, prije nego to Barrerini zatitnici u mek
sikoj vladi neto saznaju i ubace se; treba to obaviti isto - bez strke i zbrke i, v
ie od svega, bez rtava na salvadorskoj strani.
Art gleda na sat - 4:57 ujutro.
Tri minute do sata H.
Daak vjetria s imanja donosi miris jacarande, podsjeajui Arta na Guadalajaru. Vidi v
rkove stabala iza zida, njihovo lie srebrenkasto treperi na blistavoj mjeseini. S dr
uge strane uje valove kako njeno zapljuskuju obalu.
Savrena ljubavna idila, razmilja.
Mirisan vrt.
Raj.
No nadajmo se da e Raja ovaj put zauvijek nestati, razmilja. Nadajmo se da To vrsto
spava, seksualno drogiran u postkoitalnu letargiju iz koje bi mogao biti grubo p
robuen. Artu se ukazuje dodue
vulgaran prizor 'ha kako ga gole guzice vuku u kombi koji eka. to vie ponienja, to b
olje.
uje korake, zatim vidi jednog od privatnih za.titara imanja kako mu se pribliava, n
ehajno baterijom svijetli po zidu u potrazi za kakvim skrivenim provalnicima. Ar
t svoje tijelo polagano, vre pritie uza zid.
Trak svjetla baterije pogaa ga ravno u oi.
Straar posee za pitoljem u koricama, a zatim mu se garota od krpe ornata oko vrata
i Ramos ga podie sa zemlje. Straareve oi su izbuljene i jezik mu je ispao iz usta.
Ramos onesvijetenog ovjeka sputa na zemlju.
"Bit e dobro", govori Ramos.
Hvala Bogu, misli Art, jer mrtav civil upropastio bi cijeli taj osjetljiv dogovo
r. Gleda na sat koji pokazuje pet, a komandosi su sigurno iz specijalnog odreda
jer tono te sekunde Art zauje tupi bum od eksplozivnog punjenja koje raznosi vrata
na zidu.
Ramos gleda Arta. "Tvoj pitolj."
"to?"
"Bolje da pitolj ima u ruci."
Art je zaboravio da uope ima tu prokletu stvar. Vadi ga iz futrole ispod ramena i
kroz raznesena vrata iza Ramosa tri u vrt. Pokraj prostora za poslugu gdje prest
raeni radnici lee na zemlji, jedan komandos svoj M-16 dri uperen u njih. Dok Art tri
prema glavnoj kui, pokuava se sjetiti nacrta, ali mu adrenalin raste, pamenje mu s
labi, i zatim misli: Jebe ga, i samo slijedi Ramosa koji ispred njega hoda brzim
ali lakim korakom, s Esposom koja mu plee na boku.
Art gleda prema zidu gdje crno obueni komandosi snajperisti sjede kao vrane, njih
ove puke uperene su po cijelom imanju, spremni su pokositi svakoga tko bi pokuao p
objei. Zatim, odjednom, stie do proelja glavne kue, a Ramos ga grabi i baca na zemlj
u uz novi mukli udarac i zvuk drva koje se lomi dok prednja vrata lete u zrak.
Ramos ispaljuje pola okvira u prazan prostor.
Zatim ulazi.
Art ulazi iza njega.
Pokuava se sjetiti - spavaa soba, gdje je spavaa soba?
* * *
p
I !lar sjeda i vri.li kad oni ulaze na vrata. Podie plahtu preko grudi i ponovo vr
iti.
To - a Art ne moe povjerovati, toliko je nestvarno - skriva se ispod pokrivaa. Povu
kao je plahte preko glave kao malo dijete koje misli: Ako ju ne vidim njih, oni
ne vide mene, ali Art u svakom sluaju njega vidi. Art je sav pod adrenalinom - st
rgne plahte, lovi Ta otraga za vrat, die ga i stresa kao ribu, zatim ga licem nado
lje tresne o parket na podu.
To nije gole guzice, ve je u crnim svilenim boksericama koje Art osjea dok mu klize
po nozi. Stavlja koljeno Tiu na kria, hvata ga za bradu i glavu podie prema natra
g, toliko da se ini da e mu slomiti vrat, zatim mu prislanja cijev pitolja na desnu
sljepoonicu.
"Nemojte ga ozljediti!" vriti Pilar. "Nisam htjela da ga ozlijedite!"
To izvlai bradu iz Artove ruke i podie vrat da vidi curu. Cista mrnja dok izgovara s
amo jednu rije: "Chocho."
Pika.
Cura je blijeda i uasnuta.
Art pritie Tiovo lice o pod. Krv iz Tiova slomljena nosa razlijeva se po ulatenom p
odu.
Ramos govori: "Hajde, moramo pouriti."
Art vadi lisice s remena.
"Ne stavljaj mu ih", govori Ramos s neskrivenom ljutnjom. Art trepe oima.
Zatim shvaa - ne ubija se ovjek u pokuaju bijega ako taj ovjek ima lisice na rukama.
Ramos pita: "Hoe ga srediti ovdje ili vani?"
To je ono to oekuje od mene, razmilja Art, da ubijem Barreru. To je ono zbog ega mis
li da sam uzastrajao da budem prisutan u raciji, samo da obavim tu stvar. Vrti m
u se u glavi kad mu postaje jasno da moda svi oni to od njega oekuju. Svi tipovi i
z DEA-e, Shag - naroito Shag - oekuju od njega da primijeni staro pravilo da ne pr
ivodi ubojicu policajca, da ubojica policajca uvijek strada pri pokuaju bijega.
Boe, oekuju li to?
To svakako oekuje. Govori tiho, mirno, posprdno: "Me maravilla que todava estoy viv
o."
( 'ui me tla sam jo iv.
I'a, nemoj hiti previe zauen, razmilja Art ok povlai okida. "Date prisa", govori Ramos.
Pouri se.
Art ga gleda - Ramos pali cigaru. Dva komandosa ga gledaju, nestrpljivo ekaju, pi
taju se zato mekani gringo ve nije uinio ono to treba uiniti.
Dakle, cijeli plan da se Ta odvede u veleposlanstvo bio je trik, razmilja Art. Pre
dstava da se zadovolje diplomati. Mogu povui okida i svi e se zakleti da se Barrera
opirao uhienju. Izvlaio je pitolj. Morao sam ga ubiti. I nitko se, isto tako, nee p
omno baviti nalazima forenziara.
"Date prisa."
Osim to ovaj put to izgovara To i zvui kao da ga Art gnjavi, da se gotovo dosauje.
"Date prisa, sobrino."
Pouri se, neae.
Art ga grabi za kosu i trgne mu glavu uvis.
Art se prisjea Erniejeva unakaenog tijela koje lei u jarku prekriveno tragovima muen
ja.
Sputa usta do Tiova uha i ape: "Vete al demonio, To."
Idi k vragu, Strie.
"Srest emo se tamo", odgovara To. "Trebao si to biti ti, Arturo. Ali nagovorio sam
ih da umjesto tebe uzmu Hidalga, zbog dobrih starih vremena. Za razliku od tebe
, ja potujem veze. Ernie Hidalgo umro je za tebe. A sada, daj. Budi muko."
Art stie okida. Tvrd je, potreban je jai pritisak nego to mu je ostalo u sjeanju.
To mu se kesi.
Art osjea prisutnost utjelovljenog zla. Pasja sila.
Naglim pokretom, podie Ta na noge. Barrera mu se smije s krajnjim prezirom. "Sto r
adi?" pita Ramos.
"(to smo planirali." Vraa pitolj u korice i stavlja Tiu lisice na ruke i/a leila. "
Idemo."
"Ja u to obaviti", ka/e Ramos, "ako si li preslab."
"Nisam", govori Art. "Vamonos."
Jedan komandos poinje navlaiti crnu kapuljau preko Tiove glave. Art ga zaustavlja,
zatim se unosi Tiu u lice i govori: "Smrtonosna injekcija ili plinska komora, To.
Misli o tome."
To mu se samo smije.
Smije mu se.
"Navuci mu kapuljau", nareuje Art.
Komandos navlai crnu kapuljau preko Tiove glave i vee je na dnu. Art ga lovi za spu
tane ruke i gura ga van.
Kroz mirisan vrt.
U kojem, razmilja Art, jacarande nisu nikad tako njeno mirisale. Njeno i muno, razmil
ja Art sam za sebe, kao tamjan u crkvi kojega se sjea iz djetinjstva. Prvi daak mi
risa bio je ugodan; sljedei bi mu izazvao laganu muninu.
Tako se sada osjea dok drei ga za ruke, gura Ta preko imanja prema kombiju koji eka n
a cesti. Ali kombi vie ne eka, a dvadesetak puanih cijevi upereno je u njega.
Ne u Ta.
U Arta Kellera.
To su postrojbe regularne salvadorske vojske i s njima jedan Jenki u civilnoj od
jei i ulatenim crnim cipelama.
Sal Scachi.
"Kelleru, rekao sam ti da u sljedei put jednostavno pucati."
Art gleda oko sebe i vidi snajperiste kako ue na zidovima.
"Bilo je malih razlika u miljenju unutar salvadorske vlade", govori Scachi. "Izgl
adili smo to. Zao mi je, deko, ne moemo dopustiti da ga uzme."
Dok se Art pita tko smo to "mi", Scachi kima glavom i dva salvadorska vojnika sk
idaju kapuljau s Tiove glave. Nije udo da se tako smijao, misli Art. Znao je da ko
njica ne moe biti daleko.
Neki drugi vojnici izvode Pilar. Sada je u neglieu, ali taj vie otkriva nego to skr
iva i vojnici otvoreno zure u nju. Dok je vode pokraj Ta, ona zajeca: "Oprosti mi
!"
lio joj pljuje u lice. Vojnici je dre za ruke na leima tako da se ne
moe obrisati i pljuvaka joj se cijedi ni/ obra/.
"Ovo ti neu zaboraviti", kae lio.
Vojnici guraju Pilar do kombija koji eka.
Tio se okree prema Artu: "Ni tebi neu zaboraviti."
"U redu, u redu", govori Scachi. "Nitko nikom nee zaboraviti. Don Miguel, dajte d
a vam damo neku odjeu i da odemo. Sto se tebe tie, Kelleru, i tebe, Ramos, lokalna
policija bi vas obojicu rado strpala u zatvor, ali nagovorili smo ih na deporta
ciju. Vojni avioni ekaju. Dakle, ako je ova zabava u pidamama gotova.. ."
"Kerber", kae Art.
Scachi ga grabi i rukama ga gura na stranu. "Koji kurac si rekao?"
"Kerber", odgovara Art. Misli da mu je napokon sve jasno. "Aerodrom Ilopongo, Sa
l? Hangar broj etiri?"
Scachi bulji u njega, zatim govori: "Kelleru, upravo si zaradio ulaz u prvom kru
gu u Dvoranu slavnih pizda."
Pet minuta poslije Art je na prednjem sjedalu dipa.
"Kunem se Bogom," govori Scachi dok vozi, "da je do mene, isti as bih ti spraio me
tak u zatiljak."
Ilopongo je prometno uzletite. Posvuda su vojni avioni, helikopter i transportni
avioni te osoblje koje ih opsluuje.
Sal vozi dip prema ovalnim hangarima od valovitog lima s natpisima na proeljima ko
ji su ih oznaavali brojevima od 1 do 10. Vrata hangara 4 klizno se otvaraju i Sal
ulazi u njega.
Vrata se zatvaraju.
U hangaru je mete. Nekoliko desetaka ljudi, neki u maskirnim uniformama, neki u v
ojnikim radnim odijelima, svi naoruani, istovaruju teret iz SETCO-va aviona. Druga
trojica stoje u blizini i razgovaraju. Iz iskustva Art zna da kad god postoji g
rupa ljudi koja radi, a ostali stoje u blizini i razgovaraju, oni koji razgovara
ju su glavni.
Vidi lice jednog od trojice.
David Nunez. Partner Ramona Mettea u SETCO-u. Kubanski imigrant, veteran Operaci
je 40.
Niiiuv pickia ra/.govor i odla/i do mjesta gdje se odlau sanduci. Zarei nuiccnjc i j
edan od pela i adilica otvara sanduk. Art promatra Niirie/a koji podie baca granala
kao da je vjerski idol. Sirovi ljudi drugaije barataju orujem od nas ostalih, mis
li. Kao da je oruje s njima povezano preko utrobe, kao da im neka ica ide od okidaa
kroz kurac do srca. 1 Nunez ima takav izraz u oima - on je zaljubljen u taj koma
d oruja. Jaja i srce ostavio je na obali u Zaljevu svinja, a oruje je njegova nada
u osvetu.
Ovo je stara narkoveza Kuba-Miami-Mafija, jasno je Artu, ponovo uspostavljena i
po njoj koka leti iz Kolumbije do Srednje Amerike do Meksika do Marijinih dilera
u Sjedinjenim Dravama. A Mafija plaa u oruju koje odlazi kontraima.
Meksiki trampolin.
Sal iskae iz dipa i odlazi do mladog Amerikanca koji je vjerojatno vojni asnik u ci
vilu.
Znam tog tipa, misli Art. Ali odakle? Tko je on?
Zatim mu se pamenje vraa. Sranje, jasno da moram poznavati tog tipa - u Vijetnamu
sam s njime postavljao zasjede, Operacija Feniks. Kako se dovraga zove? Tada je
bio u specijalnim snagama, satnik... Craig, tako je.
Scott Craig.
Sranje, ovdje je stari Hobbsov tim.
Art gleda kako Scachi i Craig razgovaraju pokazujui prema njemu. On im se smije i
mae rukom. Craig ukljuuje radio i slijedi jo jedno avrljanje. Iza njega Art vidi pa
kete kokaina naslagane do stropa.
Scachi i Craig mu prilaze.
"To si elio vidjeti, Art?" pita Scachi. "Sad si sretan?" "Aha, nasmrt sam oduevlje
n." "Ne bi se trebao aliti", kae Scachi. Craig ga runo gleda.
Ne pomae. Izgleda kao mali izvia, misli Art. Djeako lice, kratka kosa, uredan, fino i
zgleda. Izvia koji eli zasluiti svoju znaku Droga za Oruje.
"Postavlja se pitanje," Craig govori Artu, "hoe li biti timski igra?"
Pa, bilo bi to prvi put, ne bi li? misli Art.
Scad i i nulo misli islu sl\ai. "Reiki una ic|>ulaci|ii kauht >|a", govori. "Tam
o u pusloj prcrijiii...
"Gadno mjesto za bili", kae Art.
"Osamljeni, plitki grob", dodaje Scachi.
"U sefu sam ostavio kompletne podatke o svemu to znam", lae Art. "Ako mi se bilo to
dogodi, sve ide u The Washington Post."
"Blefira, Art", kae Scachi.
"eli se uvjeriti?"
Scachi odlazi i razgovara radiovezom. Malo zatim se vraa i ispaljuje nareenje: "St
avite pizdunu kapuljau."
Po trenji Art zakljuuje da je u otvorenom autu, vjerojatno dipu. Zna da se kree. Zna
da je to, kamo god da ga vode, vrlo daleko jer se ini kao da se voze ve satima. T
ako se ini, u svakom sluaju, ali ne zna tono, jer ne moe pogledati na sat, ni na bil
o to drugo, i sada shvaa uasan, dezorijentirajui uinak kapuljae preko glave. Lebdei, za
straujui osjeaj kad se ne vidi ali se uje, a svaki zvuk pojaava sve crnje slike u gla
vi.
Dip se zaustavlja, a Art eka da zauje metalno kljocanje zatvaraa na puci, ili klik uda
rne igle pitolja dok se povlai ili, jo gore, vuuu, maete koja ree prvo po zraku, a zat
im
Osjea mijenjanje brzina i kako dip ponovo skae, a onda poinje drhtati. Noge mu se ne
kontrolirano trzaju i ne moe ih smiriti, a ne moe ni mozak prisiliti da prestane d
ozivati slike Erniejeva izmasakriranog tijela. Ne moe zaustaviti misao: Ne dopust
i im da meni uine isto to i Ernieju, a ni logiki zakljuak: Bolje njemu nego meni.
Osjea se posramljeno, bijedno, kad mu postaje jasno da bi u situaciji kad voda doe
do grla, kad je uasna stvarnost tako blizu, zaista htio da to rade nekom drugom
a ne njemu - kad bi mogao, ne bi se mijenjao s Erniejem.
Pokuava se sjetiti ina kajanja, u pamenje mu se vraa to su ga asne sestre uile u osnovn
oj koli - ako treba umrijeti, a u blizini nema sveenika da ti otpusti grijehe, ako
izrekne iskren in kajanja,
86 Scachi pjeva staru kaubojsku pjesmu Bury me not on the Lone Prairie.
ipak mo/es olu i n nebo. Ibga SC sjea, ali sr ne sjea same pioklclr mol ilve.
I )/ip se zaustavlja.
Motor je u lern.
Ruke hvataju Arta iznad laktova i podiu ga iz dipa. Pod nogama osjea lie; spotie se o
stabljiku, ali ruke ne doputaju da padne. Postaje mu jasno da ga vode u dunglu. Za
tim ga ruke guraju na koljena. Ne t reba puno snage - noge su mu kao od vode.
Skinite kapuljau."
Artu je poznat glas koji izdaje otro nareenje. John Hobbs, ef CIA-ine postaje.
U nekoj su vrsti vojne baze, po izgledu kampa za obuku, duboko u dungli. Njemu zd
esna vojnici u maskirnim uniformama tre po stazi s preprekama - loe. Slijeva vidi
malo uzletite usjeeno u dungli. Ravno ispred njega, u fokusu mu se pojavljuje Hobbs
ovo malo, pristalo lice - gusta sijeda kosa, blistave plave oi, prezriv smijeak.
"I skinite lisice."
Art osjea kako mu se krv ponovo vraa u zglobove, ali osjea i peckanje kao da ga boc
kaju iglice. Hobbs mu daje znak da ga slijedi. Ulaze u ator s nekoliko platnenih
stolica, jednim stolom i poljskim krevetom.
"Sjedni, Arthure."
"Htio bih malo stajati."
Hobbs slijee ramenima. "Arthure, mora razumjeti; da nisi u 'obitelji', ve bi te se
bili rijeili. A sada, kakva je to glupost oko sefa?"
Sada je Artu jasno da je bio u pravu. Njegova Zdravomarijo na izdisaju pogodila
je u metu - daje istjecanje kokaina iz Hangara 4 bilo samo djelo nekih otpadnika
, slistili bi ga po putu. Ponavlja prijetnju koju je izrekao Scachiju.
Hobbs zuri u njega, zatim pita: "Sto zna o Crvenoj magli?"
Koji vrag je Crvena magla? pita se Art.
Art govori: "Sluaj, ja znam samo o Kerberu. A ono to znam dovoljno je da te utopi.
"
"Sla/cin sc s tuijini anali/ama", govoi i I lohbs. "I >aklc, gdje snu)'.'"
"eljusti stisnutih jedno drugom oko vrata", govori Art. "I nijedan ne moe pustiti.
"
"Hajdemo proetati."
Pjeae kroz kamp, pokraj staze s preprekama, pokraj poligona za gaanje, istina u dungl
i na kojima vojnici u maskirnim uniformama sjede na zemlji i sluaju instruktora k
oji ih poduava taktici postavljanja zasjeda.
"Sve to se nalazi u kampu za obuku", govori Hobbs, "platio je Miguel ngel Barrera.
"
"Isuse."
"Barrera razumije." "Razumije to?"
Hobbs ga vodi uz strmi put do vrha brda. Hobbs pokazuje prema golemom prostranst
vu dungle koje se prostire ispod njih.
"emu ti ovo slii?" pita ga.
Art slijee ramenima. "Na tropsku umu."
"Meni", govori Hobbs, "ovo slii devinom nosu. Zna onu staru arapsku poslovicu: Jed
nom kad deva gurne svoj nos u ator, ui e u ator. Tamo dolje je Nikaragva, komunistiki
devin nos u atoru srednjeamerike prevlake. Nije to otok kao Kuba koji moemo izolir
ati mornaricom, ve dio amerikog kopna. Kako stoji sa zemljopisom?"
"Mogu proi."
"Onda e znati", govori Hobbs, "da je juna granica Nikaragve - koju sada gledamo - s
laba toka, petsto kilometara od Panamskog kanala. Sjevernu granicu dijeli s nesig
urnim Hondurasom i jo nesigurnijim El Salvadorom, a obje se drave bore protiv komu
nistikih pobunjenika. Isto tako bori se i Gvatemala koja bi bila sljedea ploica dom
ina koja bi pala. Ako ide dalje sa svojim zemljopisom, znat e da nema gotovo niega o
sim brdovite dungle i tropskih uma izmeu Gvatemale i meksikih junih drava Yucatna, Quin
tana Rooe i Chiapasa. Te su drave gotovo u cijelosti ruralne i siromane, naseljene
helotima bez zemlje koji su savrene mete za komunistiku pobunu. to ako Meksiko pad
ne komunistima u ruke, Arthure? Kuba je ve dovoljno opasna - sad zamisli granicu
od tri tisue dvjesto kilometara s dravom koja je ruski
salcliL /aniisli sovjetske lakclc smjetene u utvrenim \pu mislima u .laliseu, I )u
i aii!'.u. Haji."
"'()iula sto, nakon toga uzimaju Teksas?"
"Ne, uzimaju Zapadnu Europu", govori Hobbs, "jer znaju - a to je istina da ak ni
Sjedinjene Drave nemaju vojnih ili financijskih izvora da istovremeno brane grani
cu od tri tisue dvjesto kilometara s Meksikom i prolaz kod Fulde."
"To je suludo."
"Je li?" pita Hobbs. "Nikaragvanci FLMN-u El Salvadoru ve izvoze oruje preko grani
ce. Ali ne treba ii ni tako daleko. Samo uzmi Nikaragvu, sovjetski satelit, koja
opkorauje Srednju Ameriku. Zamisli sovjetske podmornice smjetene na pacifikoj stran
i u Zaljevu Fonseca ili na atlantskoj strani u Meksikom zaljevu. Mogle bi Zaljev
i Karibe pretvoriti u sovjetsko jezero. Razmisli o ovom: Ako misli da smo tekom mu
kom otkrili spremita za rakete na Kubi, pokuaj ih otkriti u ovim planinama, tamo u
Cordillera Isabeliji. Rakete srednjeg dometa lako bi mogle dohvatiti Miami, New
Orleans ili Houston, a nama bi ostalo malo vremena za odgovor. A da ne spominje
mo opasnost od udara raketa s podmornica smjetenih negdje u Zaljevu ili u Karibim
a. Ne moemo dopustiti da Nikaragva ostane sovjetski satelit. To je to. Kontrai su
spremni obaviti taj posao ili bi ti radije gledao amerike momke kako se bore i gi
nu u dungli, Arthure? To ti je izbor."
"eli da to izaberem? Kontrae koji vercaju drogu? Kubanske teroriste? Salvadorske odr
ede smrti koji ubijaju ene, djecu, sveenike i asne sestre?"
"Oni jesu brutalni, podmukli i zli", govori Hobbs. "Jedini gori ljudi koje mogu
zamisliti su komunisti.
Pogledaj svijet", nastavlja Hobbs. "Pobjegli smo iz Vijetnama, a komunisti su iz
toga izvukli najispravniju pouku. U tren oka su uzeli Kambodu. Mi nismo uinili nit
a. Umarirali su u Afganistan, a mi nismo uinili nita, samo smo neke sportae ostavili
kod kue.87 Dakle, to je Afganistan, sljedei je Pakistan, a zatim je to Indija. A
onda je gotovo, Arthure - cijelo azijsko kopno je crveno. Sovjetski sateliti su
Mozambik, Angola, Etiopija, Irak i Sirija. A mi ne poduzimamo nita i nita i nita, z
ato oni razmiljaju: Odlino, da vidimo nee li i u
87 Misli se na Olimpijske igre u Moskvi 1980. na kojima nisu sudjelovali amer
iki sportai.
Srednjoj Americi poduzeti nita. I tako, uzimaju Nikaragvu, a kako mi
odgovaramo? Bolandovim amandmanom."
"To je zakon."
"To je samoubojstvo", govori Hobbs. "Samo budala ili Kongres ne vide ludost koja
e dopustiti da sovjetska marioneta ostane u srcu Srednje Amerike. Glupost prelaz
i sve mogue granice. Moramo neto poduzeti, Arthure."
"Dakle, CIA preuzima na sebe da"
"CIA nita ne preuzima na sebe", govori Hobbs. "To je ono to ti pokuavam rei, Arthure
. Kerber dolazi od najvie mogue instancije vlasti u ovoj zemlji."
"Ronald Reagan"
"je Churchill", govori Hobbs. "U kritinom trenutku povijesti, shvatio je bit stvar
i i imao je odlunosti stupiti u akciju."
"Hoe mi rei"
"On, naravno, ne zna nijedan detalj", govori Hobbs. "On nam je jednostavno nared
io da u Srednjoj Americi preusmjerimo plimni val i sruimo sandiniste svim potrebn
im, raspoloivim sredstvima. Ispriat u ti tonu priu, Arthure - Direktivom broj tri Odj
ela za nacionalnu sigurnost ovlauje se potpredsjednik da preuzme zapovijedanje nad
aktivnostima protiv komunistikih terorista koji djeluju bilo gdje u Latinskoj Am
erici. Na to je potpredsjednik odgovorio osnivanjem RGTI-a - Radne grupe za tero
ristike incidente - sa sjeditima u El Salvadoru, Hondurasu i Kostariki, koja je za
tim poela ONHP - Operaciju nacionalne humanitarne pomoi - koja je, u skladu s Bola
ndovim amandmanom, zamiljena kao pruanje neopasne 'humanitarne' pomoi nikaragvanski
m izbjeglicama, poznatima kao kontrai. Operacija Kerber ne provodi se preko Kompa
nije - tu si u krivu - ve preko Ureda potpredsjednika. Scachi odgovara izravno me
ni, a ja odgovaram izravno potpredsjedniku."
"Zato mi to govori?"
"Apeliram na tvoje domoljublje", kae Hobbs.
"Zemlja koju ja volim ne odlazi u krevet s ljudima koji do smrti mue njezine vlas
tite agente."
"Onda na tvoju pi agmalinost", govori I lohhs. Vadi nekakve dokumente i/ depa. "Ba
nkovni zapisi. Poloi na tvoje raune na Kajmanima, u Kostariki. Panami... svi su od
Miguela Angela Barrere."
"Ne znam nita o lome."
"Odresci od podizanja", govori Hobbs, "s tvojim potpisom."
"Bio je to dogovor koji sam morao ispotovati."
"Manje od dva zla. Tono", govori Hobbs. "Shvaam potpuno tvoju dvojbu. Sada traim da
ti shvati nau. Ti uvaj nae tajne, mi emo tvoje."
"Jebi se."
Art se okree i vraa se po putu.
"Keller, ako misli da emo te samo tako pustiti da ode" Art podie srednji prst i nasta
vlja hodati. "Moramo pronai nekakav sporazum"
Art odmahuje glavom. Neka uzmu svoju domino teoriju, razmilja, i neka si je zabij
u. Sto mi Hobbs moe ponuditi da nadoknadi Ernieja?
Nita.
Nita na ovom svijetu. Nita ne moe ponuditi ovjeku koji je izgubio sve - obitelj, posa
o, prijatelja, nadu, povjerenje, vjeru u vlastitu zemlju. Ne postoji nita to tom ov
jeku moe ponuditi to bi mu neto znailo.
Ali pokazuje se da postoji.
Tada Artu postaje jasno - Kerber nije uvar, on je portir. Dahtavi, iskeeni vratar
isplaenog jezika koji te napasno poziva u podzemni svijet.
I ne moe se oduprijeti.
6
Zadrhta najdublje dno
... / svaki zasun taj i rezu Od vrstog gvozda i stijenja s lakoom Otvori: naglo ta
d rastvorie se Trzajem snanim, uz tropotav zvuk, Paklene dveri, i potmulo arke Skrip
nue, tako da najdubljim dnom Zadrhta Ereb.
John Milton, Izgubljeni raj1
Ciudad de Mxico 19. rujna 1985.
Krevet se trese.
Trenja joj se uvlai u san, zatim u misao pri buenju: Krevet se trese.
Nora sjedi u krevetu i gleda na sat, ali tekom mukom vidi digitalne brojke jer jo
j se, pred oima, ine kao da vibriraju, zamalo rastapaju. Prua ruku da smiri sat - 8
i 18 je ujutro. Zatim shvaa da je to noni ormari koji se trese, da se sve trese -
stol, lampe, fotelja, krevet.
U sobi je na "sedmom katu hotela Regis, draesnog starinskog obiljeja u sreditu grad
a, na Avenida Juarez, pokraj parka La Alameda. Goa ministra lana vlade, doveli su j
e da mu pomogne proslaviti Dan nezavisnosti, i tri daria nakon toga jo je tamo. M
inistar svake veeri
88 S engleskog preveo Luko Paljetak.
i uli.i/i kiH'i svojoj /i ni. Svako popodne oilla/i u Kegis pioslavili svoju nc/
avisnost.
Nora misli tla moda jo spava, jo uvijek sanja, jer sada se zidovi svijaju.
Jesam li bolesna? pita se. Zaista osjea vrtoglavicu, muninu, a to se pojaava kad iz
lazi iz kreveta i ne moe hodati, ak ni stajati, dok se pod ini kao da se kotrlja is
pod nje. Gleda prema velikom zidnom ogledalu nasuprot krevetu, ali lice joj se n
e ini blijedo. Samo se njezina glava ee po ogledalu, a zatim se ogledalo savija i r
asprskava.
Brzo podie ruke ispred oiju i osjea kako ju pogaaju male krhotine stakla. Zatim zauje
zvuk teke kie, ali to nije kia - to je kr koji pada s viih katova. Zatim se ini kao d
a pod klizi, poput jedne od onih metalnih ploa u djejem zabavitu, ali ovo nije zaba
va - ovo je uas.
Bila bi jo uasnutija da je mogla vidjeti izvan zgrade. Da je vidi kako se doslovno
njie, da vidi kako se krov hotela savija i kako raznosi krov susjedne zgrade. Sv
e to uje. uje podmukli tupi lom, zatim se zid iza kreveta uruava, a ona otvara vrat
a i istrava na hodnik.
Vani, Ciudad de Mxico trese se nasmrt.
Grad je graen na starom dnu jezera, a to je meko tlo, koje sjedi na velikoj Cocos
tektonskoj ploi koja se stalno pomie ispod meksike kopnene mase. Grad i njegovi me
ki, klimavi temelji sjede jedva tristo dvadeset kilometara od ruba ploe, i od jed
ne od najveih greaka na kugli zemaljskoj, goleme Srednjeamerike brazde, koja se pro
tee ispod Tihog oceana, od meksikog ljetovalita Puerta Vallarte sve do Paname.
Godinama je du sjevernog i junog ruba ploe dolazilo do potresa, ali ne u blizini nj
ezina sredita, ne u blizini Ciudad de Mxica, koji znanstvenici zovu "seizmikim proc
jepom". Geolozi to usporeuju s nizom petardi koje su eksplodirale du oba kraja, al
i ne i u sredini. Kau da se, prije ili kasnije, sredite mora zapaliti i eksplodira
ti.
Problem poinje oko trideset kilometara ispod zemljine povrine. Kroz nebrojene eone
Ploa Cocos je pokuavala potonuti, podvui se ispod ploe na istonoj strani, a ovog jut
ra uspijeva. ezdeset pet kilometara od obale, tristo osamdeset kilometara od Ciud
ad de Mxica, zemlja puca, alje straan potres kroz litosferu. f
Daje grad bio blie tom epicentru, moda bi izdrao. Visoke zgrade bi moda preivjele jak
u trenju visoke frekvencije do koje dolazi u
Mi/ini samog potresa, /.grade bi moda poskoile i sjele i popucale, ali hi izdrale.
No kako se potres iri iz sredita, njegova energija se raspisuje, stoje, suprotno i
ntuiciji, ini jo opasnijom zbog mekog tla. Potres se razblauje u duge, polagane kot
rljajue pomake - u, ako hoete, brojne goleme valove koji se zavlae ispod mekog dna
jezera, te zdjele elatine na kojoj je grad sagraen - a ta se elatina samo valja, sa
sobom valja i zgrade, trese ih, ne toliko okomito koliko vodoravno, i u tome je
problem.
Svaki kat visoke zgrade vie se otklanja u stranu od kata ispod. Tako da se zgrade
od vrstih materijala doslovno njiu u zraku, sudaraju se elima i njiu se natrag. Dvi
je duge minute vrhovi tih zgrada njiu se u stranu, naprijed-natrag po zraku, a on
da se jednostavno slamaju.
Betonski blokovi otpadaju i rue se na ulicu. Prozori pucaju; veliki nazubljeni ko
madi stakla lete zrakom kao rakete. Unutarnji zidovi propadaju, s njima i nosive
grede. Bazeni na krovovima pucaju, tone njihove vode lome stropove ispod sebe.
Neke se zgrade jednostavno slamaju na etvrtom ili petom katu; dva, tri, osam, dva
naest katova kamenja, betona i elika treskom udara o cestu, tisue ljudi pada s nji
ma, pokopano je pod njima.
Zgrada za zgradom - dvjesto pedeset njih u etiri minute - rui se u potresu. Vlada
doslovno pada - Ministarstvo mornarice, Ministarstvo trgovine i Ministarstvo za
veze se rue. Turistiko sredite grada izgleda kao popis rtava, ime iza imena - Hotel
Monte Carlo, Hotel Romano, Hotel Versailles, Roma, Bristol, Ejecutivo, Palacio,
Reforma, Inter-Continental i Regis, svi se rue. Hodnik na vrhu Hotela Caribe puca
kao tap, kroz pukotinu na ulicu padaju madraci, prtljaga, zavjese i gosti. Cijel
e etvrti doslovno nestaju - Colonia Roma, Colonia Doctores, Unidad Aragon i stamb
eni projekt Tlatelolco u kojem se dvadeset katova visoki stambeni toranj rui na s
voje stanovnike. U osobito jakom naletu potres razara Opu bolnicu Meksika i bolni
cu Juarez, zarobljava bolesnike i oajniki potrebne doktore i sestre.
Nori nita od toga nije poznato. Istrava na hodnik u kojemu vrata koja su poela ispa
dati nalikuju na karte u precizno sagraenoj kui od karata koja se poinje ruiti. Jedn
a ena tri ispred nje i stie tipku dizala.
"Ne!" vie Nora.
ena se okree i gleda je, oima razrogaenim od straha.
"Ne idite bitom," govori Nota, "idite stuhama." ena /mi u nju.
Nora se pokuava sjetiti panjolskih rijei, ali ne uspijeva.
Zatim se vrata (.lizala klizno otvaraju i izlijeva se voda, kao u prizoru iz loeg
, grotesknog filma strave. ena se okree, gleda Noru, smije se i kae: "Agua."
"Vc'imos", govori Nora. "Vmonos, kako god. Idemo. Hajde."
Grahi enu za ruku da je pokua odvui niz hodnik, ali ena se ne pomie. Izvlai ruku i ope
t i opet poinje pritiskati tipku na dizalu za dolje.
Nora je ostavlja i pronalazi izlazna vrata za stubite. Pod ispod njezinih nogu se
njie. Ulazi na stubite, a to je kao daje unutar dugake kutije koja se izvija. Sila
je baca s jedne strane na drugu dok tri niza stube. Sada ispred i iza nje ima lj
udi; stubite se zakruje. Zvukovi, grozni zvukovi odjekuju u skuenom prostoru: lomlj
ava, kidanje, buka zgrade koja samu sebe para - i krikovi - krikovi ena, jo gore,
prodorna djeja vriska. Prima se za rukohvat da uhvati ravnoteu, ali i on se njie.
Jedan kat, dva, pokuava brojiti po odmoritima, zatim odustaje. Jesu li to tri kata
, etiri, pet? Zna da mora proi sedam. Idiotski, ne zna kako u Meksiku broje katove
. Poinju li s prizemljem pa idu prvi, drugi? Ilije prizemlje prvi, pa onda drugi,
trei, etvrti...?
Kakve veze ima? Samo idi, govori si, zatim je straan nagib, kao da se brod valja
po boku, baca na lijevi zid. Odrava ravnoteu, noge su pod njom. Samo idi, samo idi
, izai iz ove zgrade prije nego to ti se srui na glavu. Samo idi po tim stubama.
udno, razmilja o strmim stubama koje vode s Montmartra kroz Place Willette, kako s
e neki ljudi voze uspinjaom, ali ona uvijek ide stubama jer je to dobro za njezin
e listove ali i zato to jednostavno uiva u tome, a ako ide pjeice umjesto iarom, to j
e opravdanje za chocolat chaud u zgodnom kafiu u podnoju. I opet elim tamo otii, raz
milja, elim opet sjediti za stolom na ploniku i elim da mi se konobar osmjehuje i da
promatram ljude, gledam smijenu katedralu, baziliku Sacr Coeur na vrhu, onu koja
izgleda kao da je napravljena od marcipana.
Misli o tome, misli o tome, ne misli kako e umrijeti u ovoj zamki, u ovoj pretrpan
oj, njiuoj, kotrljajuoj smrtnoj zamki. Boe, postaje vrue. Boe, prestani vritati, to ti
ne pomae, zaepi, evo malo zraka,
sada su ljudi /.a krmi i ispred nje, a onda se guva lomi i ona i/a (ili ljudi ula
zi u predvorje.
Lusteri sa stropova padaju kao trulo voe kad se stresa stablo, padaju i rasprskav
aju se na starom poploenom podu. Gazi po razbijenom staklu prema rotirajuim vratim
a. U guvi - eka svoj red - ulazi u njih. Ne treba gurati, ljudi iza guraju ih vie n
ego dovoljno. Osjea miris zraka - predivnog zraka, vidi mutno sunce, skoro e izai
Zatim se zgrada rui na nju.
C
wlui misu kad udara.
esnaest kilometara od epicentra, u katedrali u Ciudad Guzmanu, nadbiskup Parada d
ri hostiju iznad glave i moli se Bogu. To je jedna od beneficija i povlastica koj
u donosi poloaj nadbiskupa Guadalajarske nadbiskupije, da povremeno dolazi ovamo
i slui misu u gradiu. Voli ovu klasinu staropanjolsku baroknu arhitekturu katedrale,
u Meksiku jedinstvenu prilagodbu europske gotike poganstvu Azteka i Maja. Dva g
otika tornja katedrale zaokruena su pretkolumbovskim poliformama i stoje sa strane
kupole ukraene sjajnom presvlakom od raznobojnih crijepova. ak i sada, dok je okr
enut retablu iza oltara, zapaa pozlaene rezbarije u drvu - europski aneli i ljudske
glave, ali i domae arabeske od voa, cvijea i ptica.
Ljubav prema boji, prirodi, radosti ivljenja - to je ono zbog ega uiva u meksikoj vr
sti kranstva, to nevidljivo stapanje domaeg poganstva s emocionalnom, nepokolebljiv
om vjerom u Isusa. Nije to ona suha, krta religija europskog intelektualizma koja
mrzi pojavni svijet. Ne, Meksikanci imaju uroenu mudrost, duhovnu irokogrudnost -
kako da to kae? - ruke dovoljno duge da se omotaju oko ovog svijeta i da ga dre u
toplom zagrljaju.
To je sasvim dobro, razmilja dok se okree vjernicima. Trebam nai naina da to izrazim
u propovijedi.
Ovog jutra - iako je etvrtak - katedrala je prepuna vjernika jer je on doao sluiti
misu. Imam dovoljno velik ego, razmilja, da uivam u toj injenici. Istina je da je o
n beskrajno popularan biskup - odlazi meu ljude, dijeli s njima njihove brige, mi
sli, njihovo veselje, njihove obroke. O, Boe, razmilja, kako samo dijelim s njima
njihove obroke.
/.na da postoji lokalni \ ic u svakom gradiu kop posjeuje: "l'mirite stolicu na Iu st
ola nadbiskup Juan dola/i na veeru."
Uzima hostiju i stavlja je na jezik vjernika koji klei pred njim.
Zatim pod ispod njega odskakuje.
Tono takav osjeaj, odskakivanje. Zatim jo jedanput, pa jo jedanput, dok se odskoi ne
stope ujedno neprekidno poskakivanje.
Na rukavu osjea neto vlano.
Gleda dolje i vidi kako se vino razlijeva iz vra koji dri ministrant pokraj njega.
Stavlja ruku djeaku oko ramena.
"Prvo stanite ispod lukova," govori, "zatim van. Hajde sada svi, polako, mirno."
Njeno gura ministranta. "Hajde."
Djeak silazi s oltara.
Parada eka. ekat e dok ostali ljudi u crkvi ne izau. Budi miran, govori sam sebi. Ak
o ti bude miran, i oni e biti mirni. Ako doe do panike, ljudi bi se mogli polomiti
da izau.
Zato ostaje i gleda naokolo.
Izrezbarene ivotinje oivljavaju.
Poskakuju i podrhtavaju.
Izrezbarena lica kimaju glavama gore-dolje.
Sumanuti dogovor, misli Parada. O emu, pitam se?
Vani, dva se tornja tresu.
Napravljeni su od starog kamena. Prekrasno runo isklesani, rad domaih majstora. To
liko je ljubavi u njih uloeno, toliko panje. Ali stoje u gradu Ciudad Guzman, u pr
ovinciji Jalisco iji naziv potjee od izvornih stanovnika, Taraskanaca, i znai "pjes
kovito mjesto". Kamenje u tornjevima je tvrdo, vrsto i ravno, ali vezivo je napra
vljeno od tog pjeskovitog tla.
Moe odoljeti mnogim pojavama, vjetru i kii i protoku vremena, ali nikad nije bilo
pripremljeno da odoli potresu jaine 7,8 Richtera, trideset kilometara dubokom i u
daljenom samo petnaest kilometara.
I dok vjernici strpljivo izlaze, tornjevi podrhtavaju, vezivo koje ih dri poputa i
oni se rue na prapraunuke onih koji su ih klesali i podizali. Tornjevi probijaju
kupolu s crepovima i padaju na dvadeset pet vjernika.
Jer je crkva loga jul i a puna. /.bog ljubavi prema biskupu Juanu.
Koji stoji na oltaru, nedodirnut, u oku i uasu dok ljudi pred njim
jednostavno nestaju u oblaku ute praine.
Hostiju jo uvijek dri u ruci. Tijelo Kristovo.
Nora je izvuena iz mrtvih.
Potporna elina greda spasila joj je ivot. Dijagonalno je pala na odlomljen komad zi
da i sprijeila da je ne zgnjei drugi stup. Ostavila je pukotinu, malo zraka, dok l
ei ispod ruevina hotela Regis, tako da bar moe disati.
Nema puno toga to bi se udisalo, zrak je prepun praine.
Gui se njime, kalje, ne vidi nita, ali uje. Je li to koju minutu kasnije ili su ve pr
oli sati? Ne zna ali u tim trenucima pita se je li mrtva. Izgleda li ovako pakao
- zarobljena u malom, vruem prostoru, ne vidi, gui se u praini. Mrtva sam, razmilja,
mrtva i pokopana. uje stenjanja, krikove boli i pita se hoe li to trajati zauvije
k. Je li to njezina vjenost. U koju odlazi kurva nakon smrti.
Ima samo toliko mjesta da glavu nasloni na ruku. Moda mogu prespavati pakao, pres
pavati vjenost. Boli. Vidi da joj je ruka oblijepljena vlanom krvi, zatim se sjea o
gledala koje se rasprskava, a staklo joj leti u ruku. Nisam mrtva, misli, osjeajui
vlanu krv. Mrtvaci ne krvare.
Nisam mrtva, misli.
iva sam zakopana.
Zatim je hvata panika.
Poinje hiperventilirati, znajui da ne smije, da time samo bre troi malu zalihu kisik
a, ali ne moe si pomoi. Pomisao na to da je iva zakopana, u tom mrtvakom sanduku isp
od zemlje - sjea se neke glupe Poeove prie koju su je natjerali da proita u srednjo
j koli. Izgrebeni znakovi na poklopcu sanduka...
Najradije bi vritala.
Nema svrhe troiti zrak na ludovanje, razmilja. Ima korisnijih stvari za koje joj j
e potreban. Jednostavno vikne: "Upomo!"
( )pcl 1 opet, ll) Ml JC pllll'il UDsila.
/alini uje sirene, korake, odjek nogu tono i/nad sebe.
"Upomo!!"
Udarac, zatim: "IDondc estds?"
"Ovdje!" vie. Zatim razmisli pa vie: uiAqui!"
('uje i osjea kako se stvari odmiu iznad nje. Izdaju se nareenja, odreuju se mjere o
preza. Zatim podie ruku koliko je moe pruiti. Sekundu kasnije osjea nevjerojatnu top
linu druge ruke koja hvata njezinu. Zatim osjea kako je vuku, gore i van, a zatim
, nekim udom, stoji na otvorenom prostoru. No, gotovo otvorenom. Iznad nje je str
op od svaega. Zidovi i stupovi suludo nakoeni. Kao da je u muzeju ruevina.
Spasilac je dri za ruke, znatieljno je gleda.
Zatim osjea neki miris. Slatkast, muan miris. Boe, to je to?
Iskra pada na plin i pali ga.
Nora uje otar lom, zatim potmuli bum koji joj kida srce i ona pada preko rupe. Kad
ponovo podie pogled, vatra je posvuda. Kao da prokleti zrak gori.
I ide prema njoj.
Ljudi viu: "IVamonos! lAhorita!" Idemo! Smjesta!
Jedan od njih ponovo grabi Noru za ruku i gura je i oni tre. Vatra je svuda oko n
jih, a gorue krhotine padaju po njima. uje pucketanje, osjea trpki, kiselkasti miri
s, a ovjek joj dlanovima poklapa glavu i ona shvaa da joj kosa gori, ali ne osjea.
Rukav njegove koulje gori, ali on je i dalje gura, gura i odjednom su na otvoreno
m i njoj dolazi da padne, ali je ovjek ne puta, nastavlja je gurati i gurati, jer
iza njih, ono to je ostalo od hotela Regis, raspada se i gori.
Ostala dvojica ne uspijevaju. Pridruuju se ostalim herojima, njih je sto dvadeset
osam, koji pogibaju pokuavajui spasiti ljude zarobljene u potresu.
Dok tetura preko Avenida Benito Juarez u relativnu sigurnost otvorenog prostora
La Alameda Parka, Nora to jo ne zna. Pada na koljena dok joj policajka prebacuje
jaknu preko glave i tapkanjem gasi plamen.
klora gleda naokolo hotel Kcgis je gomila goi uccg kra. I )o njega, trgovina Sali
nas y Kocha izgleda kao Ja jc prepolovljena. (rveno-ze-leno-bijele uske trake, u
krasi za Dan nezavisnosti, lebde u zraku iznad prerezane ljuske zgrade. Posvuda
oko nje, sve dokle moe vidjeti kroz oblake praine, zgrade su sruene ili prepolovlje
ne. Goleme gromade kamenja, betona i savijenog elika lee po cesti.
I ljudi. Posvuda po parku, ljudi klee i mole se.
Nebo je tamno od dima i praine.
Zastire sunce.
I neprestano uje kako mrmljaju istu reenicu: "Elfin del mundo." Smak svijeta.
Norina kosa na desnoj strani je spaljena i crna; lijeva ruka joj je krvava i izb
odena sitnim krhotinama stakla. ok i adrenalin prolaze i javlja se stvarna bol.
P
1 arada klei iznad tijela.
Posmrtno im udjeljuje posljednju pomast.
Red trupala ga eka. Dvadeset pet tijela omotanih u privremene mrtvake pokrove - u
deke, runike, stolnjake, u bilo to to se moglo nai. Lee u pravilnom redu u praini ispr
ed sruene katedrale dok izbezumljeni sugraani prevru ruevine u potrazi za drugima. T
rae svoje najmilije, nestale, zarobljene ispod starog kamena. Oajniki, s nadom osluk
uju ne bi li uli bilo kakve znakove ivota.
Njegova usta mumljaju latinske rijei, ali njegovo srce...
Neto se slomilo u njemu, puklo tako stvarno i smrtonosno kao to je i zemlja pukla.
Sada izmeu mene i Boga postoji udna veza, razmilja.
Bog koji postoji, Bog koji ne postoji.
Ne moe im to rei - bilo bi okrutno. Oekuju od njega da due njihovih najdraih preminul
ih poalje na nebo. Ne moe ih razoarati, ne u tom trenutku, moda nikad. Ljudima treba
nada i ja im je ne mogu oduzeti. Nisam tako okrutan kao Ti, razmilja.
Zato izgovara molitve. Pomazuje ih uljem i nastavlja obred.
Iza njega prilazi sveenik.
" Paic .lun?"
"Ne viclis da !mam posla'.'"
"'I'rae vas u ('iua ele Mxicu."
"Potreban sam ovdje."
"To su nareenja, padre Juan."
"ija nareenja?"
"Papinskog nuncija", govori sveenik. "Svi su pozvani, u organiziranje pomoi. Vi st
e to i prije radili, tako da" "Ovdje imam desetke mrtvih"
"U Ciudad de Mxicu ima na tisue mrtvih", govori sveenik. "Tisue?"
"Nitko ne zna koliko", govori sveenik. "I deseci tisua bez krova nad glavom."
Znai, misli Parada, to je to - treba sluiti ivima. "im zavrim ovdje", kae Parada. Vraa
se davanju posljednje pomasti.
N
lle mogu je nagovoriti da ode.
Mnogi pokuavaju - policajci, spasioci, hitna pomo - ali ne eli otii po lijeniku pomo.
"Vaa ruka, senorita, vae lice"
"Sranje", ona govori. "Ima mnogo ljudi koji su puno tee ozlijeeni. Ja sam dobro."
Boli me, ali sam dobro. To je smijeno, jo juer bih mislila da te dvije stvari ne id
u zajedno, ali sada znam da idu. I ruka je boli, glava je boli, lice, spaljeno o
d vatre kao teka opeklina od sunca, boli je, ali osjea se dobro.
Zapravo, osjea se jaka.
Bol?
Jebe bol - ljudi umiru.
Ne eli pomo - ona eli pomoi.
Sjedi i paljivo vadi komadie stakla iz ruke, zatim je ispire na puknutoj vodovodno
j cijevi. Otkida rukav s pamune pidame koja je jo
uvijek na )| (ili ago joj |e 11 a |e u \ i|ck hi i ala pa mu k. a ne neku ljigav
u svilenu stvar) i povezuje ga oko rane. /.atim otkula ilrugi i ukav koji joj sl
ui kao marama preko nosa i usta, jer praina i ti i ni gue, a miris...
To je miris smrti.
Nezamisliv, ako ga nikad niste osjetili, nezaboravan, kad ga jednom osjetite.
Pritie maramu na lice i odlazi potraiti neto to bi stavila na noge. Sto nije teko kad
vidi kako je trgovina svoj sadraj doslovno izbacila na ulicu. Tako prisvaja par g
umenih japanki, ne smatra to kraom (nema kraa - usprkos prevladavajuem siromatvu mno
gih stanovnika grada, nema kraa) i pridruuje se dobrovoljnoj spasilakoj ekipi koja
kopa po ruevinama hotela, trai preivjele. Stotine je takvih ekipa, tisue dobrovoljac
a po cijelom gradu kopa po sruenim zgradama, rade s lopatama, krampovima, polugam
a za promjenu guma, slomljenim eljezom iz armiranog betona, golim rukama da dou do
ljudi zarobljenih ispod njih. Iznose mrtve i ranjene na dekama, plahtama, zasto
rima od tueva, rade bilo to da pomognu prezaposlenom spasilakom osoblju. Jedna dobr
ovoljaka ekipa pomae ukloniti ruevine s ceste da se oslobodi prolaz za ambulantna v
ozila i vatrogasne kamione. Vatrogasni helikopteri lete iznad zgrada u plamenu,
na vitlima sputaju svoje ljude da izvuku one do kojih se ne moe doi sa zemlje.
Sve vrijeme na tisuama radioaparata uje se itanje popisa koje probija vrisak bola i
li sree onih koji sluaju dok spiker iitava imena poginulih i imena preivjelih.
uju se i drugi zvui - stenjanje, cviljenje, molitve, krici u pomo - svi prigueni, sv
i iz dubine ispod ruevina. Glasovi ljudi zarobljenih ispod tona ruevina.
Spasioci rade. Mirno, ustrajno, dobrovoljci i profesionalci u potrazi za preivjel
ima. Pokraj Nore kopa grupa djevojica izviaica. Ne moe im biti vie od devet, misli No
ra dok gleda njihova ozbiljna, odluna lica koja ve, doslovno, nose teret svijeta.
Tu su djevojice i djeaci izviai, nogometni klubovi, brid-klubovi i pojedinci ba kao to
je Nora, koji se organiziraju u ekipe.
Doktori i sestre, premalo ih je ostalo nakon ruenja bolnica, pretrauju ruevine stet
oskopima, prislanjaju ih na kamenje ne bi li uli i najslabije znakove ivota. Kad z
auju, spasioci viu da bude tiina, sirene staju, vozila gase motore i svi stoje savre
no mirno. Zatim se
iliil-, liui mu/da ()siii|climi ili kimnu i ekipe nla/e. paljivo, polako ali i l|
i lol \oi no i a/mir u kamen i elik i beton i ponekad to sretno zavrava, nekoga iz
vlae ispod ruevina. Ponekad je tu/nije - jednostavno ne mogu dovoljno brzo razgrnu
ti ruevine; stiu prekasno i pronalaze beivotno tijelo.
to god da se dogaa, rade i dalje.
( ijeli taj dan i cijelu no.
Tijekom noi Nora jednom prekida. Uzima odmor i alicu aja i kriku kruha iz spasilake p
ostaje postavljene u parku. Park je pretrpan novim beskunicima i ljudima koji se
boje ostati u svojim kuama i zgradama. Park tako nalikuje na golem izbjegliki cent
ar, koji, razmilja Nora, to i je.
Ono stoje drugaije je mir. Radioaparati se sluaju tiho, ljudi apuu molitve, tiho raz
govaraju s djecom. Nema svae, guranja ili naguravanja zbog male porcije hrane ili
vode. Ljudi strpljivo ekaju u redu, viak hrane donose starcima i djeci, jedan dru
gom pomau nositi vodu, postaviti privremene atore i zaklone, kopati zahode. Oni iji
domovi nisu srueni donose pokrivae, lonce i zdjele, hranu, odjeu.
Jedna ena daje Nori traperice i flanelsku koulju.
"Uzmite ovo."
"Ne mogu."
"Postaje hladno."
Nora uzima odjeu.
"Hvala. Gracias."
Nora odlazi iza stabla da se presvue. Nikad se nije tako dobro osjeala u odjei. Osj
eaj flanela na koi je divan i topao. Kod kue ima ormare pune odjee, razmilja, koju je
obukla jedanput ili dvaput. Ovog trena puno toga bi dala za par sokni. Znala je
da je grad na nadmorskoj visini veoj od kilometar i pol, ali sada je, kako no pos
taje hladna, osjea. Zabrinuta je za ljude koji su jo uvijek zarobljeni, pita se je
li im toplo.
Dovrava svoj aj i kruh, zatim ponovo vee maramu i odlazi natrag do ruevina hotela. S
puta se na koljena pokraj jedne sredovjene ene i poinje istiti ruevine.
# * #
p
I araa hoda kroz pakao.
Vatra na sve strane mahnito izbija iz puknutih plinovoda. Plamenovi blijete iz un
utranjosti sruenih zgrada, osvjetljavaju tamu Mada. Ljuti dim tipa ga za oi. Praina m
u ulazi u nos i usta i tjera ga na kaalj. Zbog smrada zatvara usta i nos. Bolesta
n zadah tijela koja se raspadaju, smrad spaljenog mesa. Ispod tih prodornih miri
sa prisutan je, potmuliji, ali isto tako otar miris ljudskog izmeta, jer je kanal
izacija zakazala.
Kako ide dalje, postaje sve gore, nailazi na dijete iza djeteta, lutaju, plau za
svojim majkama i oevima. Neki od njih samo u donjem rublju ili pidamama, drugi u ko
lskim uniformama. Dok ide dalje, okuplja ih. U jednoj ruci nosi malog djeaka, a d
rugom dri za ruku malu curicu, a ona dri neko drugo dijete za ruku, koje dri neko d
rugo...
Kad stigne do La Alameda Parka, sa sobom ima vie od dvadesetero djece. Luta naoko
lo dok ne saznaje gdje je Katolika pomo postavila svoj ator.
Parada pronalazi monsinjora i pita: "Jeste li vidjeli Antonuccija?"
Misli na kardinala Antonuccija, papinskog nuncija, najvieg predstavnika Vatikana
u Meksiku.
"Slui misu u katedrali."
"Gradu ne treba misa", govori Parada. "Treba mu struja i voda. Hrana, krv i plaz
ma."
"Duhovne potrebe zajednice"
"Si, si, si, si", govori Parada na odlasku. Mora razmisliti, srediti se. Toliko
toga treba organizirati, toliko je ljudi s mnogim potrebama. To je strano. Iz depa
vadi kutiju cigareta i pripaljuje jednu.
Glas - enski glas - ree kroz tamu. "Ugasite to. Jeste li ludi?"
Pue u ibicu i gasi je. Ukljuuje bateriju i pronalazi lice te ene. Neobino ljupko lice
, ak i pod svom tom prainom i prljavtinom.
"Popucale plinske cijevi", govori ona. "Hoete nas sve raznijeti?"
"Posvuda su vatre", kae on.
"Onda mislim da nam nije potrebna jo jedna, ha?"
"Ne, mislim da nije", govori Parada. "Vi ste Amerikanka?"
"Jesam."
"Brzo ste stigli."
"Mila sam ovdje", govori Nota, "kad se to dogodilo." "Ali."
Pomno je zagleda. Osjea blijedi daak davno zaboravljenog uzbuenja. ena je mala, ali
ima neto ratniko u njoj. U sukobu je sa svima. 1 Itjela bi se boriti, ali ne zna p
rotiv ega i kako.
Kao i ja, misli.
Prua ruku.
"Juan Parada."
"Nora."
Samo Nora, primjeuje Parada. Bez prezimena.
"ivite li u Ciudad de Mexicu, Nora?"
"Ne, dola sam ovamo poslom."
"Kakvim se poslom bavite?" pita on.
Gleda ga ravno u oi. "Ja sam call girl."
"Bojim se da ne"
"Prostitutka."
"Ah."
"ime se vi bavite?"
On se smije. "Ja sam sveenik."
"Niste odjeveni kao sveenik."
"Vi niste odjeveni kao prostitutka", govori on. "U stvari, ja sam neto jo gore od
sveenika, ja sam biskup. Nadbiskup."
"Je li to bolje od biskupa?"
"Ako sudite samo po rangu", govori on. "Bio sam sretniji kao sveenik."
"Zato se onda ne vratite i ne budete sveenik?"
Ponovo se smije i kima. Govori: "Kladim se da ste vrlo uspjena dama za pratnju."
"Jesam", govori Nora. "Kladim se da ste vi vrlo uspjean nadbiskup."
"U stvari, razmiljam da prekinem."
"Zato?" \
"Nisam siguran da i dalje Vjerujem."
Nora slijc/e ramenima i kae: "(ilumite." "Da glumim'.'"
"To je lako", kae ona. "Ja to stalno radim."
"O. Ovooo, shvaam." Parada osjea kako se crveni. "Ali zato da ja bilo to glumim?"
"Mo", kae Nora. Vidjevi Paradin zauen izraz, nastavlja. "Jedan nadbiskup mora imati p
rilino veliku mo, je li tako?"
"Na neki nain."
Nora kima. "Ja spavam s puno monih ljudi. Znam da kad oni ele da se neto uini, to se
uini."
"I?"
"I", govori ona, okreui glavu prema parku oko sebe, "ima puno toga to treba uiniti."
"Ah."
Iz usta neiskusnih, razmilja Parada. Da ne spominjemo prostitutke.
"Pa, bilo je ugodno razgovarati s vama", govori. "Trebali bismo ostati u vezi."
"Kurva i biskup?" kae Nora.
"Oito, nikad niste itali Bibliju", govori Parada. "Novi zavjet? Marija Magdalena?
Govori neto?"
"Ne."
"U svakom sluaju, bilo bi dobro da ostanemo prijatelji", govori, zatim brzo dodaj
e: "Ne mislim onakvi prijatelji, naravno. Zavjetovao sam se... Jednostavno, elim
rei... bilo bi mi drago da budemo prijatelji."
"Ja mislim da bi i meni bilo drago."
Vadi posjetnicu iz depa. "Kad se stvari smire, hoete li me nazvati?" "Aha, hou."
"Dobro. Pa, bolje da idem. Ima posla." "I ja."
Vraa se u ator Katolike pomoi.
"Poni uzimati imena ove djece," nareuje sveeniku, "zatim ih usporedi s popisom mrtv
ih, nestalih i preivjelih. Netko negdje mora imati popis roditelja koji trae svoju
djecu. Usporedi njihova imena."
"Tko ste vi?" pita sveenik.
"Ja sam nudi >i'.l.up ( niaalajaic", kae. "A sada, pokloni so. I odrodi nekog di u
gog da o\o| |eci nosi hranu i pokrivae."
"Da, Vaa Milosti."
"I trebat e mi auto."
"Vaa milosti?"
"Auto", govori Parada. "Trebat e mi auto da me odveze u nuncijaturu."
Papinska nuncijatura, Antonuccijeva rezidencija, nalazi se u junom dijelu grada,
daleko od najvie stradalih dijelova. Imat e struju, svjetla. Sto je najvanije, radi
t e telefoni.
"Mnoge ulice su zakrene, Vaa Milosti."
"A mnoge nisu", govori Parada. "Jo uvijek stoji. Zato?"
Dva sata poslije, papinski nuncij kardinal Girolamo Antonucci vraa se u svoju rez
idenciju i u uredu zatjee uznemirenog pomonika i nadbiskupa Paradu koji dri noge na
stolu, povlai iz cigarete, ispaljuje nareenja u telefon.
Kad Antonucci ulazi, Parada podie pogled.
"Moete li nam donijeti jo kave?" pita Parada. "Bit e to duga no."
I jo dulji sutranji dan.
Grijeni uici.
Vrua, jaka kava. Svjei topli kruh.
I hvala Bogu da je Antonucci Talijan i da pui, misli Parada dok uvlai u plua najgren
iji od svih grijenih uitaka, barem od onih koje si jedan sveenik moe priutiti.
Ispuhuje dim i gleda kako se penje prema stropu, slua kako Antonucci odlae alicu i
govori ministru unutarnjih poslova: "Razgovarao sam sa Svetim Ocem osobno i on el
i da vladi njegova voljenog meksikog naroda izrazim spremnost Vatikana u pruanju s
vake pomoi koja je u njegovoj mogunosti, usprkos injenici da jo uvijek ne uivamo slube
ne diplomatske odnose s meksikom vladom."
Antonucci izgleda kao ptica, misli Parada.
Siuna ptica s malim, njenim kljunom.
I'rijc osam godina odaslan jc iz Kuna s misijom da Meksiko i slubeno vrati pod ok
rilje Kima nakon vie od sto godina slubenog dravnog antiklerikalizma, od vremena ka
da su prema zakonu Ley Lero,v' iz 1856. bile oduzete i prodane velike hacijende i
ostala zemlja u vlasnitvu Crkve. Revolucionarni ustav iz 1857. oduzeo je Crkvi v
last u Meksiku, a Vatikan je uzvratio izopenjem svakog Meksikanca koji se zakleo
na ustav.
Krhko primirje izmeu Vatikana i meksike vlade vladalo je jedno stoljee. Slubeni odno
si nikad nisu bili ponovo uspostavljeni, ali ak ni najtvri socijalisti iz PRI-a -
Partido Revolucionario Institucional, Institucionalne revolucionarne partije koj
a je vladala Meksikom u jednostranakoj, pseudodemokratskoj vladi od 1917. - ne bi
pokuali Crkvu potpuno izbaciti iz ove zemlje vjernika seljaka. Dolazilo je samo
do neznatnih provokacija kao to je bila zabrana sveenike odjee, ali uglavnom, na sna
zi je bila nezadovoljavajua nagodba izmeu vlade i Vatikana.
Ali cilj Vatikana uvijek je bio da vrati svoj slubeni status u Meksiku, i kao pol
itiar iz ultrakonzervativnog krila Crkve, Antonucci je pouavao Paradu i ostale bis
kupe da "vjernike Meksika ne smijemo prepustiti bezbonim komunistima".
Stoga je prirodno, razmilja Parada, da e Antonucci na potres gledati kao na prilik
u. Smrt deset tisua vjernika vidjet e kao put Boji da vladu baci na koljena.
Potreba e natjerati vladu da se u nekoliko sljedeih dana ee ponizi; tek se treba poni
ziti prihvaanjem pomoi od Amerikanaca, ali hoe. I tek e pred Crkvom trebati puzati z
a pomo, ali to je, tu je.
A mi emo im dati novac.
Novac koji smo stoljeima prikupljali od vjernika, bogatih i siromanih. Novi s pladnj
a, neoporezovan, uloen uz visoku kamatu. I tako, razmilja Parada, od zemlje na kol
jenima naplatit emo cijenu tako da joj vratimo novac koji smo iz nje iznijeli.
Isus e plakati.
Mjenjai novca u hramu?
Mi jesmo mjenjai novca u hramu.
89 Autor zakona bio je Miguel Lerdo, ministar razvitka u vladi predsjednika J
uana Alvareza.
"Potiehun miiii n novac", Anlonucci govoi i niinisiin. "Ti eha vani liilni). a t
ekom mukom e te ga posuditi, s obzirom na to da vaa vlada vcc ima neizvjestan kredi
tni rejting."
"Izdat emo mjenice."
"Tko e ih kupiti?" pita Antonucci, lagani zadovoljno podrugljivi smijeak poigrava
mu na rubovima usana. "Ne moete ponuditi dovoljne kamate da privuete ulagae na takv
u vrstu novca. Ne moete plaati ni anuitete, da ne govorimo o otplati dugova koje v
e imate. Nama je to poznato; ve posjedujemo hrpu meksikih papira."
"Osiguranje", govori ministar.
"Vi ste podosigurani", govori Antonucci. "Vae Ministarstvo unutarnjih poslova je
zamirilo na jedno oko u cijeloj hotelskoj praksi podosiguranja kako bi potaknulo
turizam. Robne kue, stambene zgrade - ista stvar. ak su i vladina ministarstva koj
a su se sruila bila u veini sluajeva podosigurana. Ili samoosigurana, rekao bih, be
z sredstava za potporu. To je malo skandalozno, bojim se. I zato, dok vaa vlada s
lubeno omalovaava Vatikan, financijske institucije imaju neto bolje miljenje o nama.
Vjerujem da se to u argonu naziva 'Trostruko A.'"
Machiavelli je mogao biti jedino Talijan, razmilja Parada.
Kad to ne bi bilo odvratno cinino iznuivanje, gotovo da bi mu se morao diviti.
Ali ima previe posla koji mora obaviti, i hitan je, zato Parada govori: "Prestani
mo s tim sranjem, hoemo li? Rado emo isporuiti koju god pomo moemo, financijsku i mat
erijalnu, po neslubenoj osnovi. Zauzvrat, vi ete naem sveenstvu dopustiti da nosi kr
ieve i jasno oznaiti svaku materijalnu pomo koja dolazi od svete Rimokatolike crkve.
Jamit ete da e sljedea vlada, u roku od trideset dana nakon preuzimanja dunosti, poet
i pregovore u dobroj namjeri o uspostavi slubenih odnosa izmeu drave i Crkve."
"To je 1988.", ispaljuje Antonucci. "Za tri godine."
"Da, uio sam matematiku", kae Parada. Ponovo se okree ministru. "Jesmo li se sporaz
umjeli?"
Da, jesu.
"Sto misli, tko si ti?" Antonucci pita nakon to ministar odlazi. "Da me vie nikad n
isi istisnuo u pregovorima. Imao sam ga u aci."
"Je li to saila naa uloga'.'" pila l'aiaila. "I)a poliehite i/iino u aci?"
"Ti nema ovlasti za"
"Hou li biti odveden u podrum?" pita Parada. "Ako je tako, obavi to brzo. Imam po
sla."
"ini se da zaboravlja da sam ti ja izravno nadreen."
"Prije svega, ne moe se zaboraviti ono za to se nije dobila potvrda", govori Parad
a. "Ti mi nisi nadreen. Ti si politiar kojega je Rim poslao da provodi politiku."
Antonucci govori: "Potres je bio Boje djelo"
"Ne vjerujem svojim uima."
"koje prua priliku za spas dua milijuna Meksikanaca." "Ne spaavaj njihove due\" vie Pa
rada. "Spasi njih." "To je otvorena hereza!" "Dobro!"
Nisu to samo rtve potresa, razmilja Parada. To su milijuni koji ive u bijedi. Doslo
vno nebrojeni milijuni u sirotinjskim predgraima Ciudad de Mexica, ljudi koji ive
na smetlitima u Tijuani, seljaci bez zemlje u Chiapasu koji su u stvarnosti tek n
eto vie od robova.
"Ta 'liberalna teologija' kod mene ne prolazi", kae Antonucci.
"Nije me briga", govori Parada. "Ne odgovaram tebi - odgovaram Bogu."
"Mogu podignuti slualicu i dati da te premjeste u Ognjenu zemlju."
Parada grabi telefon i prua mu ga.
"Hajde", govori. "Bio bih jako sretan da sam sveenik u upi na kraju svijeta. Zato n
e zove? Hoe da ja to uinim umjesto tebe? Stavljam na tvoj blef. Nazvat u Rim, a onda u
nazvati novinare i rei im zato sam zaista premjeten."
Vidi kako se male crvene tokice pojavljuju na Antonuccijevim obrazima. Ptica je u
zrujana, misli Parada. Raupao sam njegovo fino perje. Ali Antonucci vraa svoj mir,
svoju spokojnu vanjtinu, ak i svoj samozadovoljni osmijeh, dok vraa slualicu na mjes
to.
"Dobar izbor", govori Parada s povjerenjem koje ne osjea. "Ja u voditi ovu stvar o
ko pomoi, ja u oprati crkveni novac tako da vladu
ih' dovedeni u iHiii'odnu situaceli i pomui ni da se ('ikva viuti u Meksiko."
"ekani na c/tiid", govori Antonucci, "u pro quo."
"Vatikan e me proglasiti kardinalom."
Jer mo da se ini dobro moe stii samo kroz mo.
Antonucci govori: "Postao si neto kao politiar."
Istina je, misli Parada.
Dobro.
Fino.
Neka bude tako.
"Dakle, razumjeli smo se", kae Parada.
Odjednom je postao vie maka nego ptica, razmilja Parada. Misli daje progutao kanari
nca. Da sam mu prodao duu zbog svojih ambicija. Transakcija koju on razumije.
Dobro, neka tako misli.
Glumi, rekla je ljupka amerika prostitutka.
U pravu je - to je lako.
Tijuana 1985.
A
dan Barrera razmilja o ugovoru koji je upravo sklopio s PRI-em.
Bilo je zaista poprilino jednostavno, razmilja. Ulazi na doruak s aktovkom punom got
ovine, a izlazi bez nje. Stoji ti ispod stola do nogu, nikad je se ne spominje, a
li se pretpostavlja, preutno se podrazumijeva. Usprkos amerikom pritisku za suprot
nim, Tiu e biti doputen povratak kui iz egzila u Hondurasu.
I da ode u mirovinu.
To e povueno ivjeti u Guadalajari i u miru upravljati svojim zakonitim poslovima. To
je napredak u dogovoru.
Nazadak je u tome to e Garci brego ostvariti svoju dugogodinju ambiciju da zamjeni Ta
kao El Patrn. A moda to i nije tako loa
stvar. Tovo zdravlje je loe i, priznajmo to, promijenio se otkad ga je ta kuka Ta I
ave ra izdala. Boe, on je stvarno volio tu malu segunderu, htio se njome oeniti,
i vie nije isti ovjek.
Dakle, brego e preuzeti upravljanje Federacionom iz svoje baze u zaljevskim dravama
. El Verde e nastaviti voditi Sonoru; Gero Mndez e i dalje imati Plau Baja.
A meksika savezna vlada gledat e na drugu stranu.
Zahvaljujui potresu.
Vladi treba novac za gradnju, a trenutno postoje samo dva izvora - Vatikan i nar
kosi. Crkva je ve ula, Adnu je poznato, a ui emo i mi. Ali bit e to quid pro quo, i vl
ada e to potovati.
Nadalje, Federacin e platiti i raun kako bi se osigurala da vladajua stranka, PRI, p
objedi na dolazeim izborima, kao to je nakon revolucije stalno pobjeivala. Ve sada A
dn pomae Abregu u organizaciji veere za prikupljanje dvadeset pet milijuna dolara,
a oekuje se da e pridonijeti svaki vei narko i poslovni ovjek u Meksiku.
To jest, ako ele poslovati.
A sada trebamo poslovati vie nego ikada, razmilja Adn. Fijasko s Hidalgom bio je ve
lika smetnja, pa iako je Arturo izvan zemlje, i sve se smiruje, treba sakupiti p
uno novca. Dakle, s naim ponovo uspostavljenim vezama s Ciudad de Mxicom koje stoj
e na vrstim nogama, moemo se vratiti uobiajenom poslu.
Sto znai oduzeti Geru Plau Baja.
Bila je Tiova ideja da se njegovi neaci ubace u Tijuanu. Kao kukavija jaja.
Jer dugoroni plan je da im polako ojaa snaga i utjecaj, a zatim da Gera izbace iz g
nijezda. On je ionako zemljoposjednik u odsutnosti, pokuava voditi Plau Baja sa sv
og ranca izvan Culiacna. Gero se oslanja na svoje pomonike u voenju svakodnevnice u
La Plazi, na narkose koji su mu vjerni, kao Juan Esparagoza i Tito Mical.
I Adn i Ral Barrera.
Bila je to Tiova ideja da se Adn i Ral stope s nasljednicima drutvenog poretka u Ti
juani. "Postanite dio tkanine, pa ako ele izvui
lenu nit, neee moi a da no rastrgaju cijeli pokriva. A to oni nee
uiniti."
"Ponite s djecom", savjetovao je. "Stariji e uiniti sve da zatite mlade."
I tako su Adn i Ral krenuli u ofenzivu armiranja. Kupili su skupe kue u ekskluzivnim
etvrtima Colonia Hipdromo i odjednom su bili jednostavno tamo. Zapravo, posvuda.
Neto kao, jedan dan nema Rala Barrer, a sljedei dan ima ga gdje god da odete. Odete
u klub, Ral je tamo i plaa raun; odete na plau, Ral tamo izvodi svoje karate kate; od
ete u disko, Ral je tamo i natapa ga Dom Prignonom. Oko sebe poinje okupljati pratn
ju, podmladak tijuanskog drutva, devetnaesto-godinjake i dvadesetogodinjake; sinove
bankara, odvjetnika, doktora i vladinih dunosnika kojima se svia da parkiraju svo
je automobile uza zid pokraj golemog, starog stabla hrasta i da neobavezno razgo
varaju s Ralom.
Prilino brzo stablo hrasta postaje jednostavno "stablo" - i svatko tko je netko m
ota se oko El Arbola.
Kao Fabin Martnez.
Fabin je zgodan kao filmska zvijezda.
Ime starog pjevaa iz filmova s plae ne odgovara njegovu izgledu -vie nalikuje mlado
j hispanskoj varijanti Tonyja Curtisa. Fabin je zgodan deko i on to zna. Svi mu to
govore ve od este godine, a ogledalo samo potvruje. Visok je, bakrene koe i ima irok
a, senzualna usta. Crna mu je kosa gusta i zalizana unatrag. Zubi su mu sjajni,
bijeli - godinama oblikovani skupim protezama - a osmijeh mu je zavodniki.
Svjestan je toga jer ga je uvjebavao - esto.
Jednog dana Fabin lunja, kad zauje kako netko govori: "Hajdemo nekog ubiti."
Fabin gleda svog cuatea Alejandra.
To je tako zgodno.
To je ba iz Lica s oiljkom.
Iako Ral Barrera ne izgleda nimalo kao Al Pacino. Ral je visok i vrsto graen, veliki
h tekih ramena i vrata koji pristaje uz karate pokrete koje stalno demonstrira. D
anas je odjeven u konatu jaknu i
bcjzbolsku kapu San I )icgo l'atliesa. Ali nakit to je kao .Al l'arino. Ral se gui
u njemu debeli zlatni lanci oko vrata, zlatne nat tikvice po rukama, zlatno prs
tenje i neizbjean zlatni Rolex.
Zapravo, razmilja Fabin, Ralov stariji brat vie slii Al Pacinu, ali tu slinost s Licem
s oiljkom prestaje. Fabin je Adna Barrera susreo samo nekoliko puta: u nonom klubu
s Ramnom, na boksakom meu, sljedei put u "El Bigu" - Tedovoj Big Boy rupi s hamburge
rima na Avenida Revolucin. Ali Adn izgleda vie kao knjigovoa nego kao nareotraficant
e. Bez krzna od nerca, bez nakita, vrlo mirno i ljubazno govori. Ako vam ga nitk
o ne pokae, ne biste ni znali da je tu.
Za Rala znate da je tu.
Danas je naslonjen na svoj sjajni, crveni Porsche Targu, niim potaknut govori kak
o bi nekog trebalo ubiti.
Bilo koga.
"Tko ima neto protiv nekoga?" pita ih Ral. "Koga hoete da maknemo s ulice?"
Fabin i Alejandro se jo jedanput pogledavaju.
Ve dugo su cuates - prijatelji, gotovo od roenja, jer su roeni u istoj bolnici - Sc
ripps, u San Diegu, a dijeli ih samo nekoliko tjedana. U kasnim ezdesetima bila j
e to uobiajena praksa kod vie klase u Tijuani: odlazili su da im se djeca rode pre
ko granice kako bi imala prednost dvojnog dravljanstva. Tako da su Fabin i Alejand
ro i veina njihovih cautesa roeni u SAD-u, zajedno su ili u vrti i malu kolu u eksklu
zivnoj etvrti Hipdromo, na breuljcima iznad centra Tijuane. Kad je dolo vrijeme da k
renu u peti ili esti razred, njihove majke su se vratile u San Diego i povele dje
cu kako bi osnovnu i srednju kolu pohaala u SAD-u, nauila engleski, postala potpuno
bikulturalna i uspostavila meunacionalne veze koje e biti od velike vanosti za usp
jeh u kasnijem ivotu. Njihovi su roditelji shvatili da Tijuana i San Diego mogu b
iti u dvjema razliitim zemljama, ali poslovna zajednica im je jedna.
Fabin, Alejandro i svi njihovi prijatelji pohaali su katoliku muku Visoku kolu August
in u San Diegu; njihove sestre ile su u Nau Gospu od Mira. (Njihovi roditelji su n
a brzinu prelistali popis javnih kola u San Diegu i odluili da njihova djeca ne mo
raju biti toliko bikulturalna.) Radne dane provodili su sa sveenicima, a vikende
u Tijuani, zabavljajui se u klubu izvan grada ili odlazei u ljetovalita u Rosaritu
i Ensenadi. Ili bi ponekad ostajali u San Diegu, radili ista
m a ko|a a n iri u k i 1i lujei i i ade pi eko viknula k upo\ a h i u 11ceu pn trg
ovakim centi una, odlazili u kino, vozili se na Pacilic Beach ili I a Jolla Shorc
s, ili na zabave u kuee bilo koga iji su roditelji otili za vikend (a esto su odlazi
li - jedna od prednosti bogate djece je da njihovi roditelji imaju novca za puto
vanja), pili, evili, puili drogu.
Ti deki u depovima imaju gotovine i dobro se odijevaju. Uvijek su se dobio odijeva
li - u osnovnoj, u srednjoj koli. Fabin, Alejandro i njihova kvadra nosili su poslj
ednju modu, kupovali u najboljim duanima. ak i sada, kad su obojica na studiju u B
aji, dobivaju deparac da na sebe nabace najbolje krpe. Ne provode puno vremena u
diskoklubovima ili oko El Arbola, provode ga u kupnji. Vie vremena provode u kupn
ji nego u uenju, to je sigurno.
To ne znai da je ijedan od njih glup.
Nisu glupi.
Osobito Fabin - on je pametan deko. Mogao bi zatvorenih oiju biti najbolji na preda
vanjima o poslovanju - koja pohaaju samo pola vremena. Fabin u glavi moe izraunati k
amate dok netko drugi tek upisuje brojeve u kalkulator. Mogao bi biti izvrstan s
tudent.
Ali nema potrebe. To nije dio plana.
Plan je sljedei: u SAD-u ide u srednju kolu, vraa se i na fakultetu prolazi s gospodsk
om trojkom, tata te uvodi u posao i sa svim vezama koje si uspostavio s obje str
ane granice, zarauje novac.
To je ivotni plan.
Ali plan nije predviao da se braa Barrera presele u grad. Nigdje nije bilo zapisan
o da e se Adn i Ral Barrera preseliti u Colonia Hipdromo i unajmiti veliku bijelu kuu
na brijegu.
Fabin je Rala upoznao u disku. Sjedi za stolom s gomilom prijatelja, a taj udesan t
ip ulazi - dugaak kaput od nerca, sjajne zelene kaubojske izme i crni kaubojski eir.
Fabin gleda Alejandra i kae: "Floe pogledati ovo?"
Misle da je taj tip neki aljivac, ali aljivac gleda prema njima, vie konobaru i nar
uuje trideset boca ampanjca.
Trideset boca ampanjca.
A ne ni neko jeftino sranje - Dom.
Koji plaa gotovinom.
Zatim pita: "Tko e se zabavljati sa mnom?"
Svi, kako se ispostavlja. Zabavu plaa Ral Barrera. Zabava traje, toka, ovjee.
A onda jednog dana ne samo da je tu, nego te i prihvaa.
Jednog dana sjede oko El Arbola, pue malo trave i lagano se bave karateom, a Ral p
oinje priati o Felizardu.
"Boksa?" pita Fabin. Cesar Felizardo - gotovo najvei idol Meksika.
"Ne, radnik na farmi", odgovara Ral. Dovrava kruni stranji udarac, zatim gleda Fabina
. "Da, boksa. Sljedei tjedan ovdje u gradu bori se protiv Pereza."
"Ne moe nabaviti karte", odgovara Fabin.
"Ne, ti ne moe nabaviti karte", govori Ral.
"Moe?"
"On je iz mog grada", govori Ral. "Culiacna. Bio sam mu menader - on je moj viejo.
Ako, deki, hoete ii, sredit u stvar."
Da, ele ii, i da, Ral sreuje stvar. Mjesta uz ring. Borba ne traje dugo - Felizardo
nokautira Pereza u treoj rundi - ali ipak je uitak. Jo vei uitak je kad ih nakon borb
e Ral odvodi u svlaionicu - gdje zaista upoznaju Felizarda. Stoji i razgovara s nj
ima kao da su stari prijatelji.
Fabin zapaa i jo neto: Felizardo se odnosi prema njima kao prema prijateljima, a pre
ma Ralu se odnosi kao prema cuateu, ali prema Adnu boksa se odnosi drugaije. Ima tu
neto od pokornosti, u nainu na koji razgovara s Adnom. A Adn se ne zadrava dugo, samo
ulazi i mirno estita boksau. Zatim odlazi.
Ali u nekoliko minuta koliko je u svlaionici, sve zastaje.
Da, Fabinu postaje jasno da ga braa Barrera mogu odvesti do pravih mjesta, ne samo
na najbolja mjesta na nogometnoj utakmici (Ral ih vodi) ili u loe na utakmicama P
adresa (Ral ih vodi) ili ak u Vegas, kamo svi skupa lete mjesec dana poslije, odsj
edaju u Mirageu, gube sav svoj jebeni novac, gledaju kako Felizardo u est rundi n
amrtvo prebija Rodolfa Aguilara u obrani naslova u polutekoj, zatim u Ralovu apart
manu tulumare s desetak skupih prostitutki, a nakon toga, sljedeeg popodneva, let
e kui - mamurni, izjebani i sretni.
No, postan' 11 ni |;isno u i',;i Bu i i r i r n k i al kom 11 ik u i m >!' 11 i n
lvcsl i do pravih mjesta na koja moda godinama nee sliei, ako ikad i stigne, laci etr
naest sati dnevno u uredu svoga tate.
Svata se uje o Barre-rama - novac kojim se naokolo razbacuju dolazi od droge (da,
sve se to zna) - ali naroito krue prie o Ralu. Jedna od pria koju su kroz apat uli o Ra
u ide ovako:
Sjedi on u svojoj makini pred kuom, bandera90 muzikapara zvunike, a bas je odvrnut
do svemirskih visina, kad izlazi jedan susjed i kuca na prozor auta.
Ral sputa prozor. "Daa?"
"Moe li to malo stiati?!" tip se dere preko glazbe. "Sve se uje unutra! Trese prozor
e!"
Ral odluuje da se malo s njim zajebava.
"to?!" vie. "Ne ujem te!"
ovjek nije raspoloen za zajebanciju. I on je maco. Zato se dere: "Muzika! Stiaj je!
Preglasna je!"
Ral vadi pitolj iz sakoa, pritie ga na prsa toga tipa i povlai okida.
"Sada nije preglasna, je li tako, pendejo?" Glupane.
Tijelo tog ovjeka nestaje i nakon toga nitko se ne buni zbog Ralove muzike.
Fabin i Alejandro su razgovarali o toj prii i sloili se da je to sranje, tono tako,
ne moe biti istina, previe je to Lice s oiljkom da bi bila istina, ali sada je tu R
al koji dovrava svoj doint i predlae: "Hajdemo nekog ubiti", kao da predlae odlazak u
Baskin-Robbins na sladoledni kup.
"Dajte," govori Ral, "mora postojati netko s kim elite izravnati raune."
Fabin se osmjehuje Alejandru i kae: "Pa dobro..."
Fabinu je tata dao Miatu; Alejandrovi roditelji otili su korak dalje s Lexusom. Ka
o i mnoge veeri prije, jedne veeri utrkivali su se tim autima. Osim to te veeri Fabin
pokuava pretei Alejandra na cesti s dva traka, a ususret dolazi drugi auto. Fabin
se u zadnji as vraa u
90 Muica bandera - vrsta glazbe popularna u Meksiku i jugozapadnom dijelu SAD-
a.
svoj Irak, i/bjcgava lionlalni siulai /a !>cl<> del clioclto"'. Ispada ila je dr
ugi voza tip koji radi u poslovnoj /.gradi njegova oca i prepoznaje auto. Naziva
Fabinova oca koji je izvan sebe i oduzima mu Miatu na est mjeseci, pa je tako Fabin
bez makine.
Fabin tu tunu priu pria Raulu.
To je ala, je li tako? To je glupost, smijena stvar, pria napuenog.
Sve je to tako do sljedeeg tjedna kad ovjek nestaje.
Jedne od rijetkih veeri kad Fabinov otac dolazi kui na veeru, Fabin je kod kue, njegov
otac poinje priati o tome kako ovjeka iz njegove zgrade nema, jednostavno je nesta
o s lica zemlje, a Fabin se ispriava, die od stola i odlazi u kupaonicu. Umiva se h
ladnom vodom.
Kasnije te veeri nalazi se s Alejandrom u klubu i pod zatitom glasne muzike razgov
araju o tome. "Sranje," govori Fabin, "stvarno misli da je to uinio?"
"Ne znam", kae Alejandro. Zatim pogleda Fabina, nasmije se i kae: "Neeeeee."
Ali taj se ovjek vie nikad ne vraa. Ral nikad ni rijei ne progovara o tome, ali ovjek
se vie nikad ne vraa. A Fabin je nekako izluen. Bila je to samo ala, samo je ispitiva
o, samo je provjeravao Ralova sranja, a sada je, zbog toga, ovjek mrtav?
A kako se, kao to bi kolski pedagog pitao, zbog toga osjea?
Fabin je iznenaen odgovorom.
Osjea se grozno, krivim i
Dobro.
Mono.
Pokae prstom i Adis, pizdo.
To je kao seks, samo jo bolje.
Dva tjedna nakon toga skuplja hrabrost da s Ralom porazgovara o poslu.
Ulaze u crveni Porsche i odlaze na vonju. "Kako da se ukljuim?" pita Fabin.
91 Picina dlaka.
"I I to?"
"La pistu sccirtu", govori Fabin. "Nemam puno novca. Hou rei, puno svog novca."
"Nc treba ti novac", ka/e Ral.
"Ne Ireba?"
"Ima li zelenu kartu?92" "Aha."
"To ti je poetna oprema."
Tako jednostavno. Dva tjedna nakon toga Ral daje Fabinu Ford Explorer i kae mu da g
a odveze preko granice u Otay Mesa. Kae mu u koje vrijeme da prijee i po kojem tra
ku. Fabin je prestraen kao govno, ali udno je to, pozitivno prestraen, to je injekci
ja adrenalina, poticaj. Granicu prelazi kao da ne postoji; ovjek mu samo mae rukom
da proe. Vozi do adrese koju mu Ral daje, tamo dva tipa ulaze u njegov Explorer,
on prelazi u njihov i zatim se vraa u TJ93.
Ral mu daje deset tisua amerikih dolara.
U gotovini.
Fabin uvodi i Alejandra. Oni su cuates, kui, prijatelji.
Alejandro obavlja nekoliko vonji kao njegov pomonik, a zatim je sam u poslu. Sve j
e u redu, zarauju novac, ali
"Ne zaraujemo pravi novac", govori Alejandru jedno popodne.
"Meni se ini pravi."
"Ali pravi novac je u prijevozu koke."
Odlazi do Rala i govori mu da je spreman za viu stepenicu.
"To je fino, braco", govori Ral. "Svi se mi uspinjemo po stepenicama."
Objanjava Fabinu kako to ide i ak ga povezuje s Kolumbijcima. Sjedi uz njega dok sl
au ve prilino uhodan ugovor - Fabin e preuzeti poiljku od pedeset kilograma koke koja e
biti baena s broda kod Rosarita. Prenijet e je preko granice za tisuu po kilogramu
. Stotina od te tisue, pak, ide Ralu za zatitu.
92 Zelena karta - Green Card - dozvola za boravak u SAD-u.
93 Tijuanu.
i ; 11111.
etrdeset tisua samo tako.
Fabin odrauje jo dva ugovora i kupuje si Mercedes.
Neto kao, neka ti bude tvoja Miata, tata. Sparkiraj tu japansku kosilicu i neka o
stane parkirana. I kad si kod toga, prestani me gnjaviti oko ocjena jer sam ve s
odlinim poloio osnove marketinga. Ja sam ve strunjak za proizvode, tata. Ne razbijaj
glavu da li me moe uvesti u firmu, jer zadnja stvar na svijetu koju elim je P-O-S-
A-O.
Ne bih si mogao priutiti odbitke od plae.
Ako mislite da je Fabin prije okretao komade, trebate ga vidjeti sada.
Fabin ima N-O-V-A-C.
Dvadeset jedna mu je godina i ivi na visokoj nozi.
Ostali deki to vide, ostali sinovi doktora i odvjetnika i burzovnih meetara. Oni t
o vide i oni to ele. Vrlo brzo veina tipova koja se kree oko Raulova malog drutva ko
d El Arbola - bavi se karateom i pui yerbu - ulazi u posao. Prevoze drogu u SAD i
li sklapaju svoje ugovore i dio daju Raulu.
U tome su - sljedea generacija strukture vlasti u Tijuani - do grla.
Vrlo brzo grupa dobiva nadimak. Juniori.
Fabin postaje neto kao prvi Junior.
Jedne veeri dok se oputa u Rosaritu, nalijee na boksaa po imenu Eric Casavales i na
njegova agenta, starijeg tipa po imenu Jos Miranda. Eric je prilino dobar boksa, al
i veeras je pijan i potpuno krivo shvaa tog mladog japijevskog klauna kojeg je gur
nuo na ulici. Pia su prolivena, koulje umrljane, rijei razmijenjene. Smijui se, Casa
vales vadi pitolj iz remena i mae njime prema Fabinu prije nego to ga Jos odvlai.
I tako Casavales teturajui odlazi, smije se preplaenom izrazu lica tog bogatog kli
nca kad je ugledao cijev pitolja i jo uvijek se smije kad Fabin odlazi do svog Merc
edesa, vadi svoj pitolj iz pretinca za rukavice, nalazi Casavalesa i Mirandu kako
stoje ispred boksaeva auta i ubija ih obojicu.
I abian hara pislol| u ocean, ula/i u svoj Mi iredes ! vozi sr naiiag U II.
Osjeajui sr prilino dobro. Prilino dobro zbog sebe.
To je jedna verzija prie. Druga - popularna u Tedovu Big Boyu -kae da Martinezov s
ukob s boksaem uope nije bio sluajan, da je ( asavalesov agent otezao borbu koja je
Cesaru Felizardu trebala za uspon i da nije htio popustiti, ak ni kad mu je priao
Adn Barrera osobno s vrlo razumnom ponudom. Nitko ne zna koji je pravi razlog, a
li Casavales i Miranda su mrtvi, a kasnije te godine, Felizardo dobiva svoj me za
prvaka u polutekoj i pobjeuje.
Fabin porie da je bilo koga ubio iz bilo kojeg razloga, ali to vie porie, to vie pria d
obiva na vjerodostojnosti.
Ral mu ak daje nadimak.
El Tiburn.
Morski pas.
Jer se kree kao morski pas kroz vodu.
A
rtdn ne radi s klincima - radi s odraslima.
Luca je od velike pomoi sa svojim pedigreom stare kole. Odvodi ga dobrim krojaima, k
upuje mu konzervativna, skupa poslovna odjela i neupadljivu odjeu. (Adn pokuava, al
i ne uspijeva, nagovoriti Rala da se podvrgne istom preobraaju. Ako nita drugo, nje
gov brat postaje jo slikovitiji, dodajui svojoj sinaloanskoj narko-kaubojskoj gard
erobi, na primjer, dugaki kaput od nerca.) Odvodi ga u ekskluzivne privatne klubo
ve, u francuske restorane u etvrti Rio, na privatne zabave u privatne kue na podruj
ima Hipodroma, Chapultepeca i Ra.
A, naravno, odlaze i u crkvu. Idu na misu svake nedjelje ujutro. Na pladnju osta
vljaju velike ekove, daju velike doprinose u fond za izgradnju, u fond za siroad,
u fond za ostarjele sveenike. Otac Rivera im dolazi na veeru, prireuju rotilj u stran
jem dvoritu, kumovi su sve veem broju mladih parova koji tek zasnivaju obitelj. On
i su poput svih mladih parova u usponu u Tijuani - on je miran, ozbiljan poslovn
i ovjek, u poetku s jednim restoranom, zatim dva, zatim pet; ona je ena mladog posl
ovnog ovjeka.
Luca oilla/i u Icrclanu. na i ucak s drugim mladim /cnaiiia. ti San Diego u kupnj
u u Lashion Vallcy'" i I lorton Pla/.u. Ona to shvaa kao svoju obvezu prema poslo
vima svoga mua, alije prekraja prema svojim obvezama. Druge ene to razumiju - jadn
a Luca mora biti s jadnim djetetom, eli biti kod kue, predana je Crkvi.
Kuma je estero djece. Boli je - osjea da joj je sudbinom odreeno da stoji s bolnim
osmijehom na licu i dri tue zdravo dijete pokraj krstionice.
Adna se, kad nije kod kue, moe nai u uredu ili u stranjoj sobi u jednom od njegovih r
estorana, pijucka kavu i bavi se brojkama na utom bloku papira. Da se ne zna kakv
im se poslom zaista bavi, ne bi se nikad moglo pogoditi. Izgleda kao mladi knjig
ovoa, ovjek od brojeva. Da se ne vide stvarne brojke olovkom naarane po bloku, ne b
i se nikad moglo pomisliti da su to izrauni x kilograma kokaina, vremena, naplata
za poiljku od Kolumbijaca, minus transportni trokovi, trokovi zatite, plae za zaposl
enike i ostala optereenja, Gerovih deset posto odbitka, Tiovih deset posto. Postoj
e i prozainiji izrauni kao to su trokovi za govee ramsteke, platnene salvete, za sred
stva za ienje i slino, ali veinu vremena oduzima mu kompliciranije knjigovodstvo preb
acivanja tona kolumbijskog kokaina, kao i Gerove sinsemille, i neto malo heroina,
tek toliko da budu na tritu.
On rijetko, ako ikad, vidi stvarnu drogu, dilere ili muterije. Adn se bavi samo no
vcem - nadzire ga, broji ga, pere ga. Ali ga ne prikuplja - to je Raulov posao.
Ral dobro obavlja svoj posao.
Uzmimo sluaj dvojice kurira s novcem koji uzimaju dvjesto tisua dolara Barrerine g
otovine, prenose ih preko granice i voze se dalje prema Monterreyu umjesto u Tij
uanu. Ali meksike ceste znaju biti duge, i naravno, tu dvojicu pendejosa MJFP hva
ta blizu Chihuahue i zadrava ih dovoljno dugo da stigne Ral.
Ral nije sretan.
Ruke jednog od kurira polae preko rezaa za papir, zatim ga pita: "Nije te majka ni
kad uila: prste k sebi?"
"Je!" kurir urla. Oi mu ispadaju iz duplji.
94 Dolina mode.
"Moi at i si ji' sluali , ka/c Ran I. /al i n i s\ om Ic/moin pi i l i sce osi ri
cu koja drobi kuriiovc /glohovc. Mni jaci lipa hilno prevo/e ti bolnicu jer je R
al prilino jasno rekao tla eli da ovjek bez ruku ostane iv i da hoda naokolo kao iva o
glasna ploa.
Drugi greni kurir stie u Monterrey, ali okovan, s krpom u ustima, u prtljaniku auta
koji Ral dovozi na prazno parkiralite, polijeva ga benzinom i zapaljuje. Zatim Ral
sam gotovinu odvozi u Tijuanu, rua s Adnom i odlazi na nogometnu utakmicu.
Dugo nitko ne pokuava prisvojiti ni djeli Barrerina novca.
Adn se ne uplie u te zavrzlame. On je poslovni ovjek; to je za njega izvoz-uvoz, iz
voz droge, uvoz gotovine. Zatim obrtanje gotovine, to je problem. To je vrsta pro
blema koji poslovan ovjek, naravno, eli imati - Sto da radim sa svim tim novcem? -
ali i dalje je problem. Adn izvjesnu koliinu moe oprati kroz restorane, ali pet re
storana ne moe podnijeti milijune dolara, zato je u stalnoj potrazi za praonicama
.
Ali za njega su to samo brojke.
Godinama nije vidio ni grama droge.
Ni krvi.
Adn Barrera nikad nikoga nije ubio.
Nikad ak nikoga nije ni udario u ljutnji. Ne, svi poslovi za opake momke, sva pri
mjena sile ide na Ralov raun. Njemu to ne smeta; ba suprotno. A takva raspodjela po
sla olakava Adnu poricanje onoga to stvarno donosi novac u kuanstvo.
A to je ono emu se treba ponovno vratiti, prikupljanju novca.
7
Vrijeme Boia
A tuberkulozni starac Kod Nelsona dahe, kalje A netko e na jug Dok sve to ne proe...
Tom Waits, "Small Change"
New York prosinac, 1985.
wallan blanja dasku.
Jednim dugim, jednolinim pokretom, vue blanju od jednog do drugog kraja daske, zat
im se odmie da procijeni obavljeno.
ini se u redu.
Uzima komad finog brusnog papira, ovija ga oko otpatka drveta i brusi rub koji j
e upravo izblanjao.
Stvari dobro stoje.
Uglavnom, razmilja Callan, dobro stoje zato to su krenule jako loe.
Uzmi Breskvinu dobitnu kombinaciju s kokainom: 0 Zapravo, minus nula.
Callan iz toga nije izvukao ni centa, vidio je kako je sav kokain zavrio u sefovi
ma FBI-a prije nego to je mogao zavriti na ulici. Sigurno su agenti o tome znali c
ijelo vrijeme, jer im je Breskva taj kokain dopremio
na podruje Istonog New Yoika, (iiuhauijevi istreniiani agenti sjeli su na njega ka
o muhe na govno.
A Breskva je bio optuen za posjedovanje s namjerom raspaavanja.
Teka kategorija.
Breskva je suoen s injenicom da e svoju krizu srednjih godina provesti u Ossiningu,
1'5 ako pozivi tako dugo, tako da se mora isprsiti s velikom koliinom novca za ja
mevinu, da ne spominjemo novac za odvjetnike, i da ne spominjemo da, dok se sve t
o dogaa, on ne zarauje, tako da je Breskva u poziciji da kae: platite deki, vrijeme
je poreza, pa Callan i O-Bop ne samo da gube svoj ulog u koku nego moraju ubacit
i i u Fond za obranu Velike Breskve, to odnosi veliki dio njihova novca od mita,
iznuivanja i kamatarenja.
Ali dobra vijest je da nisu optueni zbog koke. Bez obzira na sve mane koje ima, B
reskva je ovjek od povjerenja - to je i Mala Breskva - pa, iako su federalni agen
ti snimili sve Breskvine razgovore sa svakim i/ili o svakom digiu na irem gradskom
podruju New Yorka, nemaju O-Bopa ili Callana.
to je, razmilja Callan, jebeni dar Boji.
Teret koke donosi ti trideset-do-doivotnu, blie doivotnoj.
Znai, to je dobro.
To zrak ini ugodnim, biti u mogunosti udisati ga i znati da e ga / dalje udisati.
Ve si u prednosti.
Ali Breskva je u kripcu, kao i Mala Breskva, a pria se da su federalci ulovili Coz
za i Cozzova brata i jo neke i da samo ekaju trenutak kad e pokuati pritisnuti Velik
u Breskvu da izbrblja.
Aha, elim vam sreu, razmilja Callan.
Breskva je stara kola.
Stara kola se ne okree tek tako.
Ali zatvor je najmanji od Breskvinih problema, jer federalni su optuili Velikog P
aulieja Calabresea.
95 Ossining - grad u dravi New York u kojem se nalazi Sing Sing, poznati zatvo
r.
Nc zbog koke, ve /bog gomili' ili ugih stvai i koje spadali pod /akon RICO", i Ve
liki Paulie se zaista preznojava zbog loga, jer je prolo tek nekoliko mjeseci otk
ad je napaljeni Ciiuliani smjestio svakom od etiriju efova jedno stoljee zatvora, a
sluaj Velikog Paulieja je sljedei.
Taj Giuliani je udan pizdek, dobro mu je poznata stara talijanska zdravica Cent'a
nni - ivjeli sto godina - osim, ono to on misli je "ivjeli sto godina u buksi." I G
iuliani eli zatvoriti krug - eli otkinuti sve glave starih Pet obitelji, pa se ini
da Paulie pada. Razumljivo, Paulie ne eli umrijeti u uzi, zato je malo napet.
Malo svoje agite97 eli prebaciti na Breskvu.
Dila, umre.
Breskva, on se dere da je nevin, da su mu federalni smjestili, da ne bi ni u snu
pomislio da se dilanjem droge suprotstavi svom efu, ali Calabrese i dalje uje gla
sine o vrpcama na kojima Breskva govori o koki, a progovara i o nekoliko vrlo kak
ljivih stvari o Calabreseu glavom, ali Breskva nijee: Vrpce? Kakve vrpce? A feder
alni ne ele vrpce predati Paulieju, jer ih ne namjeravaju koristiti kao dokaz u C
alabreseovu sluaju - ne jo - ali Calabrese zna da e ih, sigurno kao dan, koristiti
protiv Breskve u njegovu sluaju, znai Breskva ih ima, a Paulie zahtijeva da ih don
ese u kuu na Todt Hillu.
Breskva to nikako ne eli jer si onda moe jednostavno gurnuti bombu u guzicu, pruiti
ruku iza sebe i izvaditi iglu. Jer ima ga na tim vrpcama kako govori sranja: He
j, zna onu kunu pomonicu koju Kuma natee? Sjedi? ujem da ima pimpek na pumpanje...
I druge probrane poslastice o Kumi i kako je to jeftin, opak, upak mekog kurca, d
a ne spominjemo verbalnu tiradu o cjelokupnom Cimi-novu batinakom poretku, zbog t
oga Breskva ne eli da se Pauliejeve ui napune tim vrpcama.
Ono to stvara dodatnu napetost je da rak napokon odnosi Neilla Demontea, Ciminova
podefa iz stare kole, i jedinu stvar koja je prijeila Cozzovo krilo obitelji od ot
vorene pobune. I ne samo da je
96 RICO - Racketeer Influenced and Corrupt Organizations Act - zakon izglasan 19
70. godine, koji omoguuje rtvama organiziranog kriminala da sudskim putem trae odtet
u od odgovornih za poinjene zloine, te kojim se openito sankcionira krijumarenje, re
ketarenje i korupcija.
97 Napetosti.
neMal" te zapickc nego ee i mjesto podela ostali pia/no, a ( o/./ovo ki ilo se na
du.
Bolje im je tla tog Jolmnvja Boya, a ne Tommyja Bellaviju, postave /a novog pod e
fa.
"Neu odgovarati nikakvom jebenom oferu", Breskva guna kao da ve nije na tankom ledu.
Kao da e imati jebenu priliku odgovarati bilo kome osim zatvorskom upravitelju i
li svetom Petru.
Sve te prie Callan uje od O-Bopa, koji jednostavno ne eli uti tla se Callan povlai.
"Ne moe se povui", kae O-Bop.
"Zato ne?"
"Kako, misli da jednostavno ode?" pita O-Bop. "Misli da postoje izlazna vrata?"
"Tono to sam mislio", govori Callan. "Zato, stajat e na njima?"
"Ne," brzo kae O-Bop, "ali ima nekih koji se protive. Ne eli biti tamo vani sam."
"Ba to elim."
Pa, ne sasvim.
Istina je u tome da je Callan zaljubljen.
Prestaje blanjati dasku i odlazi kui, razmiljajui o Siobhan.
Upoznao ju je u pubu Glocca Mora na uglu Dvadeset este i Tree. Sjedi za ankom i pij
e pivo, slua Joea Burka koji svira na irskoj flauti i zapaa je s grupom prijatelja
za stolom u prednjem dijelu. Prvo to opaa je njezina duga, crna kosa. Zatim se on
a okree i tada vidi njezino lice i te sive oi i gotov je.
Prilazi stolu i sjeda.
Ime joj je Siobhan i iz Belfasta je - odrasla je na Kashmir Roadu. "Moj tata je
bio iz Clonnarda", govori Callan. "Kevin Callan." "ula sam za njega", kae, zatim o
kree glavu. "to?"
"Dola sam ovamo da se maknem od svega toga."
"Zato si onda ovdje?" pita je. Sranje, svaka druga pjesma koju ovdje pjevaju govo
ri o tome - o nevoljama, prolim, sadanjim, buduim. ak
i sada, Joc Burkc odlae llaiiiu. u/ima bendo i bend poinje s "Ljudi
iza ice"*":
"Oklopnjuci i tenkovi prolaze Po sinove nam dolaze Ali svi emo mi stati Iza ljudi
iza ice."
Govori: "Ne znam - tu dolaze Irci, je li tako?"
"Ima i drugih mjesta", govori on. "Jesi li veerala?"
"Tu sam s prijateljima."
"Nee imati nita protiv."
"Ali ja hou."
Izgara u plamenu.
Zatim ona kae: "Neki drugi put."
"Je li taj 'drugi put', neto kao pristojan odjeb?" Callan pita. "Ili drugi put id
emo na spoj?"
"Slobodna sam u etvrtak naveer."
Izvodi je na jedno skupo mjesto na Restaurant Rowu", odmah izvan Kitchena, ali j
o duboko u njegovoj i O-Bopovoj zoni utjecaja. Ni jedan komad istog rublja ne ulaz
i u to mjesto a da on ili O-Bop nisu dali zeleno svjetlo, poarni inspektor ne pri
mjeuje da stranja vrata ostaju zakljuana, murjak u ophodnji svaki put smatra da je
korisno jednostavno proi pokraj tog mjesta i praviti se ludim, a ponekad nekoliko
sanduka viskija ulazi ravno s kamiona, bez gnjavae oko rauna, tako da Callan dobi
va najbolji stol i vrhunsku poslugu.
"Isuse", Siobhan pita dok ita jelovnik. "Moe si ovo priutiti?"
"Da."
"ime se bavi?" pita ga. "to radi?" to je nezgodno pitanje. "Ovo i ono."
Ovo je znailo reketarenje, kamatarenje i naruena ubojstva; ono je znailo droga.
98 The Men Behind the Wire - irska tradicionalna pjesma nastala nakon to je engle
ska vojska 1971. uhiivala i bez suda zatvarala irske nacionaliste.
99 Popularni naziv za dio 46. ulice s mnogo malih restorana.
"Sigm no je unosno", govori ona. "Ovo i ono."
Misli da cc log Irena moda ustati i otii, ali ona naruuje li lete od lista. Callan
ne /na nita o vinima, ali tog poponeva svratio je u lestoran i objasnio da to god d
jevojka narui, posluitelj vina mora donijeti prikladnu butelju.
Konobar upravo tako postupa.
Kua asti.
Siobhan zaueno gleda Callana.
"Radim neke stvari za njih", objanjava Callan.
"Ovo i ono."
"Aha."
Nakon nekoliko minuta ustaje i odlazi u toalet, nalazi efa sale i govori mu: "Slua
j, hou raun, dobro?"
"Sean, vlasnik bi me ubio kad bih ti dao raun."
Naime, nije takav dogovor. Dogovor je da, kad god Sean Callan i Stevie O'Learv d
ou i jedu, nema nikakvog rauna, a oni konobaru ostavljaju masnu napojnicu u gotovi
ni. To se jednostavno podrazumijeva, kao to se podrazumijeva da ne dolaze preesto
i da svoje izlaske raspodijele po drugim mjestima u Restaurant Rowu.
Nervozan je - ne ide esto na spojeve, a kad ide, onda uglavnom ide u Gloc ili Lif
fev, a ako uope jedu, onda je to hamburger ili moda nekakav srnei gula i uglavnom se
naroljaju i teturaju kui, eve se i jedva se poslije sjeaju jedno drugoga. Na mjest
a poput ovog ide jedino zbog posla, da - kako to O-Bop kae - istakne zastavu.
"Ovo", govori dok brie zadnje ostatke okoladnog moussea s usana, "je bilo neto najb
olje to sam pojela u cijelom ivotu."
Raun stie i jebeno je papren.
Dok ga Callan gleda, nije mu jasno kako prosjean frajer moe uope ivjeti. Vadi sveanj
novanica iz depa i stavlja ih na pladanj. Zbog toga od Siobhan dobiva jo jedan zauen
pogled.
Ipak, zauen je kad ga ona odvodi u svoj stan i ravno u spavau sobu. Svlai demper prek
o glave i stresa kosu, zatim rukama na leima otkopava grudnjak. Zatim odbacuje cip
ele, izvlai se iz traperica i uvlai se pod pokrivae.
"Nisi skinula arape", kae Callan.
"Noge su ini jo ti\ i|ik hladne", go\oi i ona. "I )ola/i?"
Skida sc do gaa i prieka dok nije ispod pokrivaa da ili skine. I Ivodi ga u sebe. O
na brzo svrava, a kad njemu dolazi da svri, pokuava ga izvui, ali ona ga vrsto obgrlj
uje nogama i ne da mu. "U redu je, na piluli sam. Hou da svri u mene."
Zatim zanjie kukovima i stvar je gotova.
Ujutro ustaje da ide na ispovijed. Inae, govori mu, u nedjelju se ne moe priestiti.
"Hoe li se ispovjediti i zbog nas?" pita on. "Naravno."
"Hoe li obeati da to vie nee raditi?" pita napola u strahu da e odgovor biti da.
"Ne bih lagala sveeniku", kae. Zatim izlazi. On ponovo zaspi. Budi se kad je osjet
i da mu se vratila u krevet. Ali kad je eli primiti, odbija ga i govori mu da e mo
rati priekati do iza sutranje mise jer joj dua mora biti ista za priest.
Katolkinje, razmilja Callan.
Odvodi je na polnoku.
Ubrzo veinu vremena provode zajedno.
Previe vremena, misli O-Bop.
Poinju ivjeti zajedno. Glumica koja je Siobhan iznajmila stan vraa se s turneje i S
iobhan mora nai stan, to u New Yorku nije lako s onim to konobarice zarauju, zato Ca
llan predlae da se jednostavno preseli k njemu.
"Ne znam", kae. "To je veliki korak."
"Ionako gotovo svaku no spavamo zajedno."
"Gotovo je ovdje kljuna rije."
"Zavrit e u Brooklynu."
"Brooklyn je okej."
"Okej je, ali se dugo vozi podzemnom." "Stvarno eli da se preselim k tebi?" "Stvar
no elim da se preseli k meni."
Problem je u tome to je njegov stan rupetina. Trei kat bez lifta na uglu etrdeset es
te i Jedanaeste. Jedna soba i kupaonica. Ima krevet, fotelju, TV, tednjak koji ni
kad nije ukljuivao i mikrovalnu.
"Zaiailuje koliko?" pila iticskva. I ivi u ovome?" "Vie mi ne 11 eha."
Osim to niii smiIm treba i on trai novi stan. Razmilja o Upper West Sideu.
O-Bopu se to ne svicla. "Ne bi bilo lijepo", govori, "da ode iz kvarta."
"Ovdje vie nema dobrih stanova", govori Callan. "Svi su zauzeti."
Pokazuje se da to nije istina. O-Bop govori nekoliko rijei nekim upraviteljima zg
rada, neki predujmovi se vraaju i Callanu je na raspolaganju etiri-pet stanova na
izbor. Izabire stan na uglu Pedesete i Dvanaeste, s malim balkonom i pogledom na
rijeku Hudson.
On i Siobhan poinju se igrati doma.
Ona poinje kupovati opremu za stan - pokrivae, plahte, jastuke i runike i sva enska
sranja za kupaonicu. I lonce i zdjele i posue i kuhinjske krpe i sranja, to njega
u poetku izluuje, ali poslije mu se nekako svia.
"Mogli bismo ee jesti kod kue", govori ona, "i utedjeti puno novca."
"ee jesti kod kue?" pita on. "Uope ne jedemo kod kue."
"To i mislim", govori ona. "Logino je. Troimo bogatstvo koje bismo mogli stavljati
na stranu."
"Stavljati na stranu za to?"
Ne shvaa.
Breskva mu objanjava. "Mukarci ive u sadanjici. Jedu sada, piju sada, eve sada. Mi ne
razmiljamo o sljedeem obroku, sljedeem piu, sljedeoj jebaini - nama je lijepo sada. en
e ive u budunosti - i bolje ti je da to naui, ti glupa Irino: ena uvijek savija gnijez
do. Sve to ona radi, to zaista radi, je da skuplja granice i lie i sranja za gnijezdo
. A gnijezdo nije namijenjeno tebi, paisan. Gnijezdo nije namijenjeno ak ni njoj.
Gnijezdo je za bambina."
I tako, Siobhan poinje vie kuhati i u poetku mu se to ne svia, nedostaje mu drutvo i
galama i avrljanje - ali onda mu se poinje sviati. Svia mu se mir, svia mu se dok je
gleda kako jede i ita novine, svia mu se pranje suda.
"Kog vraga pere sue?" pita ga O-Bop. "Kupi si perilicu."
"Skupe su."
"Ne, nisu", govoii () Hop. "()cs u I I.nuli igan, i/abere pciilicu, padne s kamion
a, a I lanrigan dobije o osiguranja."
"Ja u prati sude."
Ali, tjedan nakon toga, on i O-Bop su vani i obavljaju posao, a Siobhan je kod k
ue kad zvoni zvono i dva tipa se penju s perilicom u kutiji na runim kolicima.
"to je to?" pita Siobhan.
"Perilica za sue."
"Nismo naruili perilicu za sue."
"Hej," govori jedan, "upravo smo ovo doteglili ovamo gore, neemo tegliti dolje. I
ne, neu rei O-Bopu da nisam uinio ono to mije rekao da uinim, zato budi dobra cura i
daj da ti prikopamo tu perilicu."
Puta ih da unesu perilicu, ali to je glavna tema razgovora kad Callan dolazi kui.
"to je ovo?" pita.
"To je perilica za sue."
"Znam to to je", govori ona. "Hou rei to to predstavlja?"
To predstavlja to da u namlatiti Stevieja, misli Callan, ali kae: "To je dar za us
eljenje u novi dom."
"To je vrlo velikoduan dar za useljenje."
"O-Bop je velikoduan tip."
"Ukradena je, je li tako?"
"Ovisi o tome to misli pod ukradena."
"Ide natrag."
"To bi bilo komplicirano." "to je tu komplicirano?"
Ne eli objanjavati da je Handrigan ve vjerojatno podnio prijavu osiguranju i za tri
ili etiri iste takve koje je prodao u pola cijene u nekom povoljnom aranmanu. Zat
o samo kae: "Komplicirano je, to je sve."
"Nisam glupa, zna", kae ona.
Nitko joj nita nije rekao, ali shvaa. Otkad ivi u kvartu - ide u duan, u kemijsku, p
regovara s frajerom iz kabelske, s vodoinstalaterom - osjea razliku u nainu na koj
i joj se obraaju. To su sitnice - nekoliko kruaka u koari, odjea koja je gotova sutr
a umjesto prekosutra,
I Hl 11 milu l|lll >U/llosl I U k sisi U, OVJcku l)U kiosku, I Ui III U I MU g I.
U 111) 1 koji /U M|i 1111 IH lllk' I IK' /\i/llc.
Te iioc i u krevetu govori: "Otila sam i/. Belfastajer mije bilo dosta gangstera.
"
/na to time eli rei - Provosi1"" su postali malo vie od boraca, u Bell'astu su poeli
kontrolirati veinu stvari koje, no, veinu stvari koje on i O-Bop kontroliraju u Ki
tchenu. Zna o emu mu govori. eli je moliti da ostane, ali umjesto toga kae: "Pokuava
m se izvui."
"Samo se izvuci."
"Nije to jednostavno, Siobhan."
"Komplicirano je."
"Tono tako."
Stari mit o tome da je mogue otii jedino mrtav, upravo je to - mit. Moe otii, ali je
komplicirano. Ne moe jednostavno odetati. Mora se izvui polako jer inae nastupaju svak
ojake opasne sumnje.
A to bih ja radio? razmilja.
Za novac?
Nije puno stavio na stranu. Mui ga klasina jadikovka svih poduzetnika - puno novca
pritjee, ali puno i odlazi. Ljudi ne razumiju - tu je Calabreseov dio, i Breskvi
n, odmah na poetku. Zatim podmiivanja
- efovima u sindikatima, murjacima. Zatim se namiruje ekipa. Nakon toga on i O-Bo
p uzimaju od ostatka, to je jo uvijek puno, ali ne toliko koliko se misli. A sada
moraju davati u fond za Breskvinu obranu... znai, nema dovoljno da ode u mirovinu
, nema dovoljno da krene u zakonit posao.
A ionako, pita se, to bi to bilo? Za koga vraga sam kvalificiran? Sve to znam je i
znuivati, primjenjivati grubu silu i - budimo iskreni
- smicati tipove.
"Sto hoe da uinim, Siobhan?" "Bilo to."
"to? Da konobarim? Ne vidim se s krpom preko ruke."
Jedna od onih dugih tiina u mraku prije nego to izgovara: "Onda, mislim da se ja n
e vidim s tobom."
100 Pripadnici IRA-e, Irske republikanske armije.
Ustaje sljedeeg juda. ona sjedi /a stolom, pije ca| i pusi cigaretu. (ensku moe odve
sti i/ I rske, ali... misli on.) Sjeda /a stol prckoputa nje i govori: "Ne mogu
se tek tako izvui. Ne ide to tako. Treba mi jo malo vremena."
Ona odmah prelazi na osnovno, jedna od stvari koju voli kod nje - ne okolia. "Kol
iko vremena?"
"Godinu, ne znam."
"To je previe."
"Ali moda e trebati toliko."
Nekoliko puta kima glavom, zatim govori: "Samo ako bude iao prema vratima."
"Okej."
"Mislim, vrsto prema vratima."
' "Da, shvaam."
I tako, nekoliko mjeseci poslije pokuava to objasniti O-Bopu. "Sluaj, to je sve ta
ko zajebano. Zna, ne znam ak ni kako je sve to poelo. Jedno popodne sjedim u baru i
ulazi Eddie Friel i tada sve jednostavno izmie kontroli. Ne krivim tebe, ne kriv
im nikoga, jedino mi je jasno da to treba prestati. Izlazim."
Kako bi na to stavio toku, sve svoje eljezo stavlja u smeu papirnatu vreicu i predaj
e ga rijeci. Zatim odlazi kui da porazgovara sa Siobhan. "Razmiljam o stolariji",
govori. "Zna, proelja duana i stanova i takva sranja. Moda bih, s vremenom, mogao iz
raivati ormare, stolove za urede i slino. Razmiljao sam da odem i porazgovaram s Pa
trickom McGuiganom, moda da vidim bi li me uzeo za neplaenog naunika. Imamo dovoljn
o uteenog novca da nas odri dok ne doem do pravog posla."
"Zvui kao plan."
"Bit emo siromani."
"Bila sam siromana," kae, "dobro mi to ide."
I tako, sljedeeg jutra odlazi u McGuiganovu radionicu na Jedanaestoj i etrdeset os
moj.
Obojica su ila u srednju Sacred Heart pa malo razgovaraju o kolskim danima, jo malo
o hokeju, a zatim ga Callan pita moe li ga zaposliti.
"Zajebava me, je li?" kae McGuigan.
"Nr. ilir.hm ii/liil|iii)."
I )a. i stvarnu je tako. ('allan radi kao crv dok ud zanat.
Svakog jutra dola/i todio u sedam, u ruci revno nosi uinu, a u glavi odluku da bu
de radni ovjek. McGuigan nije znao to da oekuje, ali nikako nije oekivao da e Callan
raditi kao konj. Zamiljao gaje kao pijanca ili mamurnog narkia, moda, ali ne kao gr
aanina koji svako jutro dolazi na vrijeme.
Ali ne. Doao je raditi i uiti.
Callan otkriva da mu se svia raditi rukama.
U poetku je nespretan - osjea se kao budala, glupan, ali nakon toga stvar kree. A M
cGuigan, kad vidi da je Callan ozbiljan, ima strpljenja. Daje si vremena da ga n
aui nekim stvarima, vodi ga sa sobom, daje mu male poslove da ih zajebe dok ne doe
do toke kad ih moe obaviti a da ih ne zajebe.
Callan naveer odlazi kui umoran.
Na kraju dana, fiziki je potroen - sve ga boli, bole ga ruke - ali mentalno se osj
ea dobro. Oputen je, ne brine se ni o emu. Nema niega to je obavio danju zbog ega bi i
ste noi nemirno spavao.
Prestaje odlaziti u barove ipubove u koje su on i O-Bop znali izlaziti. Vie se ne
skice oko Liffeya ili Landmarka. Veinom dolazi kui pa on i Siobhan na brzinu veera
ju, malo gledaju TV, idu u krevet.
Jednog dana O-Bop se pojavljuje u stolarskom studiju.
Stoji na vratima, jedan trenutak izgleda glupo, ali Callan ga ak i ne gleda, zaok
upljen je svojim pjeskarenjem, a zatim se O-Bop okree i odlazi, a McGuigan misli
da bi moda trebao neto rei, ali ne ini se da treba ita rei. ini se da je Callan upravo
sredio stvar, to je sve, i sada se McGuigan ne treba brinuti da e ga obilaziti dek
i iz West Sidea.
Ali, nakon posla, Callan ide i trai O-Bopa. Nalazi ga na uglu Jedanaeste i etrdese
t tree i zajedno odlaze do dokova.
"Jebi se", govori O-Bop. "Sto je to znailo?"
"To sam ja koji ti govorim da je moj posao moj posao."
"Sto, ne smijem doi pozdraviti?"
"Ne dok radim."
"Nismo vie, kao, prijateljiT' pita O-Bop.
' Prijatelji siiin."
"Ne znam", govori O-Bop. "Nema le, nitko te ne vitli. Mogao bi ponekad doi na piv
o, zna."
"Ne idem vie po barovima."
O-Bop se smije. "Postaje pravi jebeni mamin sin, je li tako?" "Smij se ako hoe." "A
ha, hou."
Stoje i gledaju preko rijeke. Hladna je veer. Voda je crna i teka.
"Pa, gledaj, nita ne trebam od tebe", govori O-Bop. "Ionako vie nisi zabavan otkak
o si u toj ljakerskoj, heroj radnike klase, stvari. Radi se samo o tome da ljudi p
itaju za tebe."
"Tko pita za mene?"
"Ljudi."
"Breskva?"
"Sluaj", govori O-Bop. "Panika je, puno je pritisaka. Ljudi postaju razdraljivi pr
i pomisli da bi neki drugi ljudi mogli priati pred velikim porotama."
"Ja ne priam nikome."
"Dobro, aha, pazi da ne pria."
Callan grabi Stevieja za revere sakoa.
"Pokuava mi prijetiti, Stevie?"
"Ne."
Kao da cvili.
"Jer, nemoj prijetiti meni, Stevie." "Samo kaem... zna." Callan ga puta. "Da, znam.
" Zna.
Puno je tee izai nego ui. Ali on izlazi, odlazi, i svakim je danom sve dalje. Svaki
m danom je blii svom novom ivotu i svia mu se taj novi ivot. Svia mu se ustajati i od
laziti na posao, naporno raditi i zatim se vraati kui gdje je Siobhan. Veerati, ran
o odlaziti u krevet, ustajati i sve to ponavljati.
On i Siobhan izvrsno se slau. ak razgovaraju i o braku.
Onda umire Neill Demonte.
M
IIorani ii na pogreb , kae Callan. "Zato?" pita Siobhan. "Da iskaem potovanje." "Nekom
gangsteru?"
Bijesna je. Ljuta je i boji se. Da e ponovo upasti u sve to. Jer se bori protiv s
vih starih demona u svom ivotu, a sada se ini da se ponovo u to vraa nakon to se tol
iko trudio da izae.
"Samo u otii, iskazati potovanje i vratiti se", kae.
"A da meni iskae potovanje?" pita ona. "A to je s potovanjem nae veze?"
"Potujem je."
Ona podie ruke.
Htio bi joj objasniti, ali je ne eli prestraiti. Da bi njegov nedolazak bio pogreno
protumaen. Da bi ljudi koji ve sumnjaju u njega postali jo sumnjiaviji, da bi se zb
og toga mogli uspaniiti i da bi mogli neto poduzeti zbog svojih sumnji.
"Misli da ja elim ii?"
"Mora da eli, jer tono to i radi."
"Ne razumije."
"Tono, ne razumijem."
Odlazi i za sobom lupa vratima spavae sobe, a on uje klju u bravi. Razmilja da razva
li vrata, zatim promisli bolje, tako da samo udara o zid i izlazi.
Na groblju je teko nai mjesto za parkiranje, svi mafijai iz grada su tamo, da ne sp
ominjemo odrede lokalnih, dravnih i saveznih murjaka. Jedan od njih fotografira C
allana dok prolazi, ali Callan ne mari.
Razmilja: Jebe sve njih.
A i boli ga ruka.
"Problemi u raju?" govori O-Bop kad mu vidi ruku. "Daj odjebi!"
"To je to", govori O-Bop. "Sada nee dobiti svoj Orden za doprinos pogrebnim pravil
ima ponaanja."
/.alim prestaje jci |c po (allanovu mranom licu \ull|i\o ila nije raspoloen /.a hu
mor.
ini se da je doao svaki mafija kojega Giuliani jo nije strpao u orku. Tu su braa Cozzo
, svi kratke kose i u odijelima po mjeri, tu su Picconi, tu su Sammy Grillo i Fr
ankie Lorenzo, Mali Nick Corotti i Leonard DiMarsa i Sai Scachi. Tu je cijela ob
itelj Cimino, neki Geno-veseovi kapetani - Barney Bellomo i Dom Cirillo. I neki
Luccheseovi ljudi - Tony Ducks i Mali Al D Arco. I ono to je ostalo od obitelji C
olombo, sada kada Persico odrauje svojih sto, a ak i nekoliko starih Bonannovih ti
pova - Sonny Black i Lefty Ruggiero.
Svi su tu da iskau potovanje Aniellu Demonteu. Svi su tu da pronjukaju kako e se stv
ari razvijati sada kada je Demonte mrtav. Svi znaju da to ovisi o tome koga e Cal
abrese izabrati za novog podefa, jer uz vjerojatnost da Paulie odlazi, novi podef
postat e sljedei ef. Ako Paulie izabere Cozza, u obitelji e biti mir. Ali ako izaber
e nekog drugog... uvaj se. Zato su svi digii tu da to pokuaju ispipati.
Svi su tu.
S jednom zaista velikom iznimkom. Veliki Paulie Calabrese.
Breskva jednostavno ne moe vjerovati. Svi ekaju da se zaustavi njegova velika, crn
a limuzina da bi poeli obred, ali ona ne stie. Udovica je preneraena, ne zna to bi,
pa napokon izlazi Johnny Cozzo i kae: "Ponimo."
"Tip se ne pojavljuje na pogrebu vlastitog podefa?" govori Breskva nakon obreda.
"To nije u redu. To jednostavno nije u redu."
Okree se Callanu. "Ipak, drago mi je to te vidim tu. Gdje si, dovraga, bio?"
"Blizu i daleko."
"Nisi bio blizu mene."
Callan nije raspoloen.
"Nisam vae digiko vlasnitvo", kae.
"Pazi na prokleta usta."
"Daj, Jimmy", govori O-Bop. "On je u redu frajer."
"Onda," Breskva govori Callanu, "ujem da si sada neto kao stolar?"
"Aha."
Kiiskva ka/c: "/.nam da su sUil.ua pi ihih na kri."
"Kad ocs po mene, .liininy," govori Callan. "dodi u mrtvakim kolima jer u njima e o
tii."
Coz.zo se postavlja izmeu njih dvojice.
"Koji vam je kurac?" govori. "Hoete federalcima priutiti nove vrpce? to sad hoe, 'Jim
my Breskva, koncert uivo'? Sada vas, kretene, trebam da se drite zajedno. Dajte si
ruke."
Breskva prua ruku Callanu.
Callan je prihvaa, a Breskva drugom rukom prima Callana za potiljak i privlai ga.
"Jebiga, deko, oprosti. To je od napetosti, od bola."
"Znam. Oprosti i ti."
"Volim te, ti glupa jebena Irino", Breskva mu ape u uho. "Ako hoe izai, neka ti bude.
Vani si. Idi i radi svoje ormare i stolove i sve to i budi sretan, moe? ivot je kr
atak, mora biti sretan dok moe."
"Hvala ti, Jimmy."
Breskva puta Callana i govori glasnije: "Sredit u ono s drogom, imat emo tulum, oke
j?"
"Okej."
Callan je s ostalima bio pozvan u Ravenite, ali ne ide. Ide kui.
Nalazi mjesto za parkiranje, uspinje se stepenicama i nekoliko trenutaka eka pred
vratima dok ne skupi dovoljno odlunosti da okrene klju i ue.
Ona je tamo.
Sjedi u fotelji uz prozor, ita knjigu.
Zaplae kad ga vidi. "Nisam mislila da e se vratiti."
"Nisam znao hoe li biti tu."
Saginje se i grli je.
Ona ga vrsto grli. Kad ga puta, on kae: "Razmiljao sam da bismo mogli otii i kupiti b
or."
Kupuju jedan zgodan. Malen je i malo ratrkan. Nije to savren bor, ali njima odgova
ra. Putaju neku kiastu boinu glazbu, a onda su ostatak veeri zaposleni oko kienja svog
bora. ak i ne znaju da
je Veliki Paulie C'alahrese imenovao lominvja Uclla\ iju /a svog novog podet'a.
c
wljedece veeri dolaze po njega.
Callan se vraa s posla kui, traperice s prednje strane i vrhovi cipela prekriveni
su mu piljevinom. No je hladna, tako da je podigao ovratnik kaputa, a vunenu kapu
navukao preko uiju.
Ne vidi i ne uje auto prije nego to se zaustavlja pokraj njega.
Prozor se sputa.
"Upadaj."
Nema pitolja, nita ne viri. Nema potrebe. Callan zna da e, prije ili kasnije, ui u a
uto - ako ne u ovaj, onda u sljedei - zato ulazi. Sputa se na prednje sjedalo, die
ruke i puta da mu Sal Scachi raskopa kaput i opipa ga ispod ruku, po kriima, po nog
ama.
"Znai, istina je", govori Scachi kad je zavrio. "Sada si civil."
"Aha."
"Graanin", govori Scachi. "Koji kurac je ovo? Piljevina?" "Aha, piljevina." "Sran
je, po kaputu mi je."
Lijep kaput, misli Callan. Sigurno kota pet stotina.
Scachi izlazi na autocestu West Side, vozi prema centru, a zatim skree ispod most
a i staje.
Dobro mjesto, misli Callan, da se u nekoga sjuri metak.
Pogodnost blizine vode.
uje kako mu srce tue.
uje i Scachi.
"Ne treba se niega bojati, mali." "to hoe od mene, Sal?" "Posljednji posao", kae Scach
i. "Ne obavljam vie takve poslove."
Gleda preko rijeke na svjetla Jerseyja, takva kakva jesu. Moda bismo se Siobhan i
ja trebali preseliti u Jersey, razmilja, malo se odmaknuti
ml ovog si.iii|;i. A uiiil.i hisilli) mogli etali 11/ lijeku i gledali s\ j c 11
; i New Yorka.
"Nema i/bora, klinac", govori Scachi. "Ili si s nama ili si protiv nas. A ti si n
am preopasan da te pustimo da bude protiv nas. Ti si Billy the Kid Callan. Mislim
, od prvog dana si pokazao da ima smisla za osvetu, tono? Sjea se Eddieja Friela?"
Da, sjeam se Eddieja Friela, misli Callan.
Sjeam se da sam se bojao za sebe, i za Stevieja, a pitolj se pojavio kao da ga neto
drugo izvlai. Sjeam se izraza u oima Eddieja Friela dok mu se metak zabijao u glav
u.
Sjeam se da mi je bilo sedamnaest godina.
I sve bih dao da sam tada, tog popodneva, bio bilo gdje drugdje, a ne u tom baru
.
"Neki ljudi trebaju otii, mali", govori Scachi. "I bilo bi... politiki nezgodno...
da to obavi netko tko je u obitelji. Ti to shvaa."
Shvaam, misli Callan. Veliki Paulie eli proistiti Cozzovo krilo obitelji - Johnny B
oy, Jimmy Breskva, Mala Breskva - ali isto tako eli biti u mogunosti porei daje to
on uinio. Svali krivnju na divlje Irce. Nama je ubijanje u krvi.
A ja imam izbora, misli.
Mogu ubiti ili umrijeti.
"Ne", kae.
"Ne, to?"
"Vie nikog neu ubiti." "Sluaj"
"Neu to obaviti", ponavlja Callan. "Ako me eli ubiti, ubij me."
Odjednom se osjea slobodan, kao da mu je dua ve u zraku, leti iznad ovog starog prl
javog grada. Putuje oko zvijezda.
"Ima djevojku, je li tako?"
Pogodak.
Natrag na zemlju.
"Ima neko smijeno ime", govori Scachi. "Kao da se ne pie onako kako se izgovara. N
eto irsko, je li tako? Ne, sjeam se - to je kao neki starinski materijal za haljin
e koje su cure nosile. Sifon? Ili kako ve?"
Na ovaj prljavi svijet.
"li misli," govori Stati 11, "ako se tebi neto ilogoili tla ee je om tek tako pust
iti da odjuri (iiuliauiju tla mu ponovi razgovore s jastuka koje ste vas dvoje m
oda vodili?"
"Ona ne zna nita."
"Da, ali tko e riskirati, ha?"
Ne mogu nita uiniti, razmilja Callan. ak kad bih sada i zgrabio Scachija, uzeo mu pit
olj i ispraznio mu ga u usta - to bih mogao -Scachi je prisegnuti lan i oni bi me
ubili, a ubili bi i Siobhan.
"Koga?" pita Callan.
Koga hoe da ubijem?
N
llorin telefon zvoni.
Budi je. Pospana je, bila je dokasna na spoju.
"Hoe li raditi na jednoj zabavi?" pita Haley.
"Mislim da ne bih", kae Nora. udi se to je to Haley pita. Ve jako dugo ne radi na za
bavama.
"Ova je malo drugaija", govori Haley. "To je zabava, ele nekoliko djevojaka, ali s
ve e biti jedan-na-jedan. Tebe su specijalno traili."
"Neka vrsta boine proslave u kolektivu?"
"Na izvjestan nain."
Nora gleda na digitalni sat na radiobudilici. 10:35 je. Jutro. Treba ustati, pop
iti kavu, pojesti grejp i otii u teretanu.
"Daj", govori Haley. "Bit e zgodno. ak i ja idem."
"Gdje je to?"
"To je jo jedna zgodna stvar", kae Haley. Zabava je u New Yorku.
Xo je zbilja krasan bor", Nora kae Haley.
Stoje pokraj klizalita na Rockefeller Plazi, gledaju golemo boino drvo. Plaa je krca
ta turistima. Boine pjesme trete sa zvunika, Djedovi Mrazovi Vojske spasa zvone zvon
ima, ulini prodavai nude kestenje.
"Viilis'.'" govt h i 1 l.iIcy. I<i'I, l.i sam 11 ila cc luli zgodno." I jest,
pi i/najc si Nora.
est njih, pet djevojaka i Haley, letjele su prvim razredom kasnim letom, na 1 ,a
(iuariji"" su ih doekale dvije limuzine i odvele ih u hotel l'la/a. Nora je ve bila
u njemu, naravno, ali nikad u vrijeme Boia, i stvarno je bilo drugaije. Prekrasan
i staromodan sa svim moguim ukrasima, a njezina soba gledala je na Central Park,
u kojem su ak i konjske koije bile okiene boinim vjeniima i cvijetom boine zvijezde..
Malo je zadrijemala pa se otuirala, a zatim su ona i Haley krenule u ozbiljnu eks
pediciju kupovanja u Tiffany, Bergdorf i Saks - Haley je kupovala, Nora veinom sa
mo gledala.
"Potroi malo", rekla je Haley. "Tako si krta."
"Nisam krta", govori Nora. "Konzervativna sam."
Tisuu dolara za nju nije samo tisuu dolara. To su kamate na tisuu dolara uloenih u r
azdoblje od, recimo, dvadeset godina. To je stan na Montparnassu i mogunost da se
u njemu lagodno ivi. Zato svoj novac ne razbacuje, eli ga ulagati, da radi za nju
. No ipak kupuje dva ala od kamira - jedan za sebe i jedan za Haley - zato to je ja
ko hladno i zato to eli neto darovati Haley.
"Evo", govori kad ponovo izlaze na ulicu. Vadi svijetlosivi al iz vreice. "Omotaj
se."
"Za mene?"
"Neu da se prehladi."
"Kako si draga."
Nora svoj al ornata oko vrata, zatim namjeta eir i kaput od umjetnog krzna.
Jedan je od onih bistrih, hladnih, njujorkih dana u kojima povjetarac zapanjuje s
vojom hladnoom i u kojima se vjetar sputa kroz kanjone avenija da bi grizao lica i
zasuzio oi.
I zato, kad se Norine oi pune suzama dok gleda Haley, sama sebi govori da je to o
d hladnoe.
"Jesi li ikad vidjela bor?" pita Haley.
"Koji bor?"
101 La Guardia - jedan od njujorkih aerodroma.
"Boino drvo u Rockefeiler centru", kae lialey.
"Mislim da nisam." "Idemo."
I tako sada stoje, dive se velikom boru i Nora mora priznati da se dobro zabavlj
a.
P
I osljednji Boi.
To je ono to Jimmy Breskva objanjava Salu Scachiju.
"To je moj zadnji glupi Boi na slobodi", govori. Zove iz govornice u govornicu da
bar jednom federalni ne sjednu na razgovor. "Na dugo jebeno vrijeme. Ulovili su
me na djelu, Sally. Odlazim na trideset-do--doivotne, prokleti Rockefellerov zako
n.102 Kad se ponovno doepam pike, vjerojatno e mi ve biti svejedno."
"Ali"
"Ali nita", govori Breskva. "Ovo je moj tulum. I elim ogroman biftek, elim ii u Copu
103 s prekrasnim komadom pod rukom. elim da mi pjeva Vic Damone, a onda elim najbo
lju piku na svijetu i da je jebem dok mi se kurac ne potroi."
"Razmisli kako e to izgledati, Jimmy."
"Moj kurac?"
"injenica da na na sastanak dovodi pet kurvi", kae Sai. Ljut je, pita se kada e i hoe
li Jimmy Breskva ikad odrasti. Taj tip je pravi luak. Otegne jaja da neto izvede kak
o treba, onda taj debeli, napa-ljeni majmun dovede pet kurvi iz Kalifornije. Sam
o to mu treba - pet osoba u sobi u kojoj ne bi trebale biti. Pet nedunih jebenih
promatraa. "to John o tome misli?"
"John misli da je to moja zabava."
Ba tako, ba to misli, razmilja Breskva. John je stara kola. John je klasa, nije kao
ovaj stari jebeni peder kojega su postavili za efa. John je s razlogom zahvalan to
u otii kao ovjek i prihvatiti ono to me eka, bez krenja dogovora, bez izdaje ijednoga
imena, osobito njegova.
to John misli? John plaa sve jebene trokove.
102 Zakon o tajnosti informacija.
103 Skraenica od Copacabana. Poznati noni klub na Manhattanu.
Sve to ieliy .liimnv. Sve. To je tvo/u noe. Ju plutu/n.
( )ih) to Jimmy eli je Sparks Steak I louse, ( opa i la Nora, najljepi, iiajslasnij
i komad koji je ikad imao. I )upc kao zrela breskva. Nikad ju nije uspio izhiti
iz. glave. Da ju stavi na sve etiri i okine je odostraga, da gleda njezine breskv
ice kako se tresu.
"Okej", govori Sal. "Kako bi bilo da se enske pojave u Copi, nakon Sparksa?" "Jeb
e to." "Jimmy"
"to?"
"Ovo veeras je ozbiljan posao." "To znam."
"Hou rei, ne moe biti ozbiljniji nego to je."
"Zato u se", govori Breskva, "jako ozbiljno zabavljati."
"Sluaj," govori Sal i stavlja karte na stol, "ja sam odgovoran za osiguranje oko
te stvari"
"Onda se pobrini da budem siguran", govori Breskva. "To je sve to mora uiniti, Sal,
a onda zaboravi, moe?"
"Ne svia mi se to."
"Neka ti se ne svia", govori Breskva. "Jebi se. Sretan Boi." Aha, misli Sal dok sput
a slualicu. Sretan Boi tebi, Jimmy. Imam ve spreman dar za tebe.
Ispod bora je nekoliko umotanih paketia.
Dobro je da je bor malen jer nema puno darova, teko je s novcem i slino. No kupio
joj je novi sat i srebrnu ogrlicu i neke svijee s mirisom vanilije koje voli. A t
u je i nekoliko poklona za njega - ini se da je odjea, a potrebna mu je. Nova radn
a koulja i moda neke nove traperice.
Mali, skromni Boi.
Planirali su ii na polnoku.
Uarovc otvorili ii|iilio, |)okusatt ispeci puncu, olui popodne u kino.
Mali, skromni Boi.
Ali to nee biti tako, razmilja Callan.
Ne ovaj put.
Ionako je moralo zavriti, ali zavrava jo bre, jer ona pronalazi jedan drugi paket, o
naj koji je gurnuo duboko ispod kreveta. Te veeri rano se vraa s posla, a ona sjed
i s dugakom kutijom ispred nogu.
Upalila je lampice na boru. mirkaju crveno, zeleno i bijelo iza nje.
"Sto je ovo?" pita.
"Kako si to nala?"
"istila sam ispod kreveta", govori. "to je to?"
To je vedska poluautomatska puka modela 45 Garl Gustaf kalibra 9mm. Sa sklopivim m
etalnim kundakom i spremnikom s trideset est metaka. Vie nego to je potrebno da se
obavi posao. Registarskih brojeva nema, ista je i ne moe joj se ui u trag. Sa sklop
ljenim kundakom duga je samo pedeset centimetara. Teka je etiri kilograma. Kutiju
moe odnijeti u grad kao da je boini dar. Baciti kutiju i nositi puku ispod sakoa.
Sal ju je isporuio.
Ne govori joj nita o tome. Ono to govori je glupo i oito: "Nisi to trebala vidjeti.
"
Ona se smije. "Mislila sam daje to dar za mene. Osjeala sam grinju savjesti jer sa
m je otvorila."
"Siobhan"
"Opet si u tome, je li tako?" pita ona. Sive oi tvrde su kao kamen. "Opet obavlja
neki posao."
"Moram."
"Zato?"
eli joj rei, ali ne eli da taj teret nosi do kraja ivota. Zato kae: "Ne bi razumjela.
"
"O, razumijem ja", govori ona. "Ja sam iz Kashmir Roada, sjea se? Belfast? Odrasla
sam gledajui brau i strieve kako izlaze iz kue sa svojim malim boinim kutijama, izlaz
e ubijati ljude. Jo prije sam
viil|i l.i auliuii.ili r.jnitl kreveta, /.ilo sam otila - bilo mi |r ilosla ubija
nja. I ubo|ua."
"Kao to sam ja."
"Mislila sam tla si se promijenio."
"Jesam."
Ona pokazuje prema kutiji. "Moram", ponavlja on.
"Zato?" pita ona. "Stoje toliko vano daje vrijedno ubijanja?" Ti, misli on. Ti si.
Ali samo stoji bez rijei. Nijemi svjedok protiv samog sebe.
"Kad se ovaj put vrati, vie me nee biti", govori ona.
"Neu se vratiti", govori on. "Moram otii na neko vrijeme."
"Boe", govori ona. "Jesi li mi namjeravao rei? Ili si samo mislio otii?"
"Planirao sam te pitati hoe li poi sa mnom."
Istina je. Ima dvije putovnice, dva kompleta karata. Vadi ih iz donje ladice rad
nog stola i stavlja ih na kutiju pred njezinim nogama. Ona ih ne podie, ak ih i ne
pogleda.
"Samo tako?" pita.
Unutarnji glas mu vriti. Reci joj. Reci joj da to radi zbog nje, zbog vas oboje. M
oli je da ide. eli joj rei, ali ne moe. Nikad si ne bi oprostila da bude dio toga.
Nikad ne bi oprostila tebi.
"Volim te", govori joj. "Zaista te volim."
Ona ustaje iz fotelje.
Prilazi blie i govori: "Ja tebe ne volim. Voljela sam te, ali ne znam. Ne volim o
no to jesi. Ubojica."
On kima. "U pravu si."
Prolazi pokraj nje, svoju kartu i putovnicu stavlja u dep, zatvara kutiju i preba
cuje ju preko ramena.
"Moe ostati ovdje ako eli", govori. "Najam je plaen."
"Ne mogu ivjeti ovdje."
liilo je to zgodno mjesto, on i a/mislja, gleda uokolo po malom stanu. Najsretni
je, najbolje mjesto u njegovu ivotu. Ovo mjesto, ovo vrijeme, tu s njom. Stoji i
trai rijei kojima bi joj to rekao, ali nita ne dolazi.
"Gubi se", kae ona. "Idi ubij nekog. To je ono ime se bavi, je li tako?"
"Da."
Izlazi na ulicu, kia pada kao luda. Hladna, ledena kia. Podie ovratnik i gleda gore
prema stanu.
Vidi kako jo uvijek sjedi uz prozor.
Pognuta, s licem meu rukama.
Iza nje tri aruljice trepere crveno, zeleno i bijelo.
N
ITjezina haljina blista na svjetlu. Crveno-zeleni dekolte od ljokica. Vrlo boino, r
ekla je Haley, vrlo seksi. Trs dcollet.
Zapravo, Jimmy Breskva ne moe odoljeti da pogledom ne skine haljinu.
Ako se to izuzme, mora se priznati da se ponaa kao dentlmen. Iznenaujue dobro i ured
no izgleda u svom tamnosivom Armaniju. ak ni crna koulja i kravata nisu tako grozn
e. Daak digike otmjenosti, moda, ali ne ba potpuno prostaki.
Isto je i s restoranom. Oekivala je neki kiasti sicilijanski film strave, ali Spar
ks Steak House se, usprkos prozainom imenu, pokazuje kao mjesto ureeno s mjerom i
dobrim ukusom. Ne njezinim ukusom - zidovi u hrastovini i drvorezi s motivima iz
lova, uglavnom engleski stil, nisu njezin stil, ali ipak je ukusno i uope nije o
nako kako je oekivala od mafijakog sastajalita.
Stigli su u nekoliko limuzina, a portir je drao kiobran da zatiti pola metra izmeu a
uta i duge zelene tende ispred ulaza. Sloili su pravu predstavu na ulazu, mafijai
sa svojim curama koje ih dre pod rukama. Gosti za stolovima u prednjem dijelu res
torana prestaju jesti i otvoreno zure. A zato i ne bi, misli Nora.
Djevojke su fantastine.
Ilaleyiic iiu|lu>l|i'. i', i u >i ii k; i |in nai iiil/ln.
1/ahianr |m Imp kose. licima, oblicima lijcla.
Dcccnlnc, zgodne, profinjene ene, bez imalo kurvinskog u sebi. Elegantno odjevene
, besprijekorno poeljane, otmjenog ponaanja. Mukarci crvene od ponosa dok ulaze u re
storan. ene ne - one laskanje smatraju uroenim pravom. Niim ne odaju da im godi.
Odmjereno ponizan ef sale odvodi ih u privatnu prostoriju u dnu restorana.
Svi ih gledaju dok ulaze.
Pa, ne ba svi.
Ne i Callan.
Nije prisutan kad ulaze. Iza ugla je, na Treoj aveniji, eka znak da se priblii. Gle
da dok limuzine dolaze probijajui se kroz gust blagdanski promet, zatim kako skreu
desno u etrdeset estu prema Sparksu i zakljuuje da su Johnny Boy, Picconeovi i O-B
op stigli na sastanak.
Gleda na svoj sat.
17:30 je - u sekundu tono.
Scachi ih doekuje i pozdravlja, svi mafijai i djevojke uzvraaju. On je domain, je li
tako, on je sredio sastanak. On ak (prelazei pogledom niz njezinu haljinu) Nori l
jubi ruku.
"Zadovoljstvo mi je", kae. Boe, jasno mu je zato ju je Breskva izabrao za svoju pos
ljednju vonju. Nevjerojatno je lijepa. Sve su, ali ova...
Johnny Boy prima Scachija pod ruku.
"Sal," govori, "samo sam htio odvojiti trenutak da ti zahvalim to si ovo sredio.
Znam da je trebalo puno diplomacije, puno detalja. Ako postignemo rezultat koji
veeras oekujemo, moda emo imati mir u obitelji."
"To je sve to elim, Johnny."
"I mjesto za tebe za stolom."
"Ne traim to", kae Scachi. "Ja samo volim svoju obitelj, Johnny. Volim ovu nau stva
r. elim da i dalje ostane jaka, ujedinjena."
"To i mi elimo, Sally."
"Moram izai, provjeriti stvari", kae Sal.
"Naravno", govori .lolinnv Moy. "Sada ino/cs na/vati kialja i ici mu da moe ui, sad
a kaci su njegovi seljaci tu."
"Vidi, to je upravo ona vrsta ponaanja"
Johnny Boy se smije. "Sretan Boi, Sal."
Grle se i ljube jedan drugog u obraz.
"Sretan Boi, Johnny." Sal oblai kaput i kree. "Hej, Johnny?" "Da?"
"Sretna jebena Nova godina."
Sal izlazi van ispod tende. Oajna jebena no. Kia pada u valovima, prijeti da prijee
u ledenu oluju. Vonja natrag u Brooklyn bit e gnjavaa i pol.
Iz depa kaputa vadi mali voki-toki i ispod ovratnika ga prislanja na usta.
"Jesi tamo?"
"Da", kae Callan.
"Zovem efa da doe", govori Sal. "Znai, vrijeme je." "Sve je u redu?"
"Kao to smo dogovorili", govori Sal. "Ima deset minuta, mali."
Callan odlazi do kante za smee. Baca u nju kutiju, puku stavlja ispod kaputa i kree
niz etrdeset estu ulicu.
Na kiu.
ampanjac se prelijeva iz aa. Uz smijeh i ale.
"Pa to onda", izjavljuje Breskva. "ampanjca imamo." Puni sve ae.
Nora podie svoju. Nee je cijelu popiti, ali e srknuti za zdravicu koja slijedi. Kak
o bilo, voli mjehurie u nosu.
"Zdravica", govori Breskva. "Hej, u ivotu ima loih stvari, ali ima i dobrih stvari
. Zato neka nitko nije tuan za ove blagdane. ivot je lijep. Imamo puno toga prosla
viti."
U ovo doba nade, misli Nora.
Zatim se otvara pakao.
p
wallan i)l\aia kaput i hiltovai puku. Povlaci zatvaia i cilja kroz. gustu kiu.
Bcllavia ga vitli prvi. Upravo je otvorio vrata gospodinu Calabreseupa gleda i v
itli Callana. U prvi tren u svinjskom oku toga ovjeka zasvjetluca izraz prepoznav
anja, a zatim opasnosti. Kree da upita Sto ti tu radi, ali onda shvaa odgovor i pos
ee za svojim pitoljem ispod kaputa.
Prekasno.
Ruka mu se raznosi dok mu se 9mm Parabellum meci zabijaju u grudi. Pada unatrag
preko otvorenih vrata crnog Lincolna Continentala, zatim se rui na plonik.
Callan okree puku prema Calabreseu.
Pogledi im se susreu pola sekunde prije nego to Callan ponovo povlai okida. Starac t
etura, zatim se ini kao da se topi u lokvi kie.
Callan prilazi i zastaje iznad dva sklupana tijela. Dri cijev iznad Bellavijine gl
ave i dva puta stie okida. Bellavijina glava odskakuje od mokrog betona. Zatim Call
an prislanja cijev na Calabreseovu sljepoonicu i povlai okida.
Odbacuje puku, okree se i odlazi istono prema Drugoj aveniji.
Iza njega, krv se slijeva u kanal.
N
llora uje krikove.
Vrata se naglo otvaraju.
ef sale utrava i vie da su vani nekoga ubili. Nora ustaje, svi ustaju, ali ne znaju
zato. Ne znaju bi li istrali van ili da ostanu gdje jesu.
Zatim ulazi Sal.
"Ostanite svi na mjestima", nareuje. "Netko je ubio efa." Nora misli: Kojeg efa? Tk
o?
Cviljenje sirena zagluuje sve ostalo. Ona poskoi, ali Pop.
Srce joj je u grlu. Svi ostali zure u Johnnyja Boya, on jo uvijek sjedi, toi si amp
anjac u au.
* * *
a
Olito eka na uglu.
Stranja vrata se otvaraju i Callan ulazi. Auto skree istono u etrdeset sedmu, ide po
kraj FDR-a"14 i vozi izvan eentra. Otraga je nova odjea. Callan svlai svoju odjeu i
uvlai se u novu. Sve vrijeme voza ne govori nita, samo se uspjeno probija kroz nesn
osan promet.
Do sada, razmilja Callan, sve je ilo tono onako kako su planirali. Bellavia i Calab
rese doli su u oekivanju da e naii na mjesto zloina, da su njihovi kolege brutalno po
ubijani i da je pozornica spremna za njihovo jadikovanje i krgut zubima i vikanje
Ovamo smo doli dogovoriti mir u naoj obitelji.
Samo to to nije bilo ono to su Sai Scachi i ostatak obitelji imali na umu.
Dila, umre, ali ako ne dila, isto tako umre, jer to je ta stvar koja donosi novac i
mo. Ako dopusti drugim obiteljima da preuzmu sav novac i mo, vozi se po sporoj cesti
prema samoubojstvu. Tako je razmiljao Scachi i bio je u pravu.
Zato je Calabrese morao otii.
A Johnny Boy postati kralj.
"To je generacijsko pitanje", objasnio je Sai na njihovoj dugoj etnji po Riversid
e parku. "Van sa starima, unutra s mladima."
Naravno, trebat e neko vrijeme da se sve to smiri.
Johnny Boy e poricati bilo kakvu upletenost, jer glave ostale etiri obitelji, ili
onog to je od njih ostalo, se nikad nee pomiriti s time da je to izveo bez njihove
dozvole, koju nikad ne bi dali. ("Kralj", Scachi ga je poduio, "nikad nee odobrit
i ubojstvo drugog kralja.") Zato e se Johnny Boy zakleti da e pronai proklete diler
e droge koji su ubili njegova efa i bit e jo nekoliko tvrdoglavih tipova odanih Cal
abreseu koji e ga slijediti na drugi svijet, ali na kraju e se sve to smiriti.
Johnny Boy e si odluno odbijajui dopustiti da bude izabran za novog efa.
Ostali efovi e ga prihvatiti.
I droga e ponovo tei.
Bez zapreka, iz Kolumbije, u Honduras, u Meksiko.
104 Spomenik Franklinu Delanu Rooseveltu.
U Neu >..ik.
U kojemu a1, na kiaju svega, biti bijeli Boi. Ali ja net u biti tu tla ga vidim, r
azmilja Callan. Otvara phitncnu torbu na podu.
Prema dogovoru, sto tisua dolara u gotovini, putovnica, avionske karte. Sai Scach
i je sve sredio. Let u Junu Ameriku i novi ivot.
Automobil dolazi na most Triborough.
Callan gleda kroz prozor i, bez obzira na kiu, vidi horizont Man-hattana. Negdje
u njemu, razmilja, bio je moj ivot. Kitchen, Sacred Heart, pub Liffey, Landmark, G
locca Morra, rijeka Hudson. Michael Murphy i Kenny Mher i Eddie Friel. I Jimmy Bo
ylan, Larry Moretti i Matty Sheehan.
A sada, Tommy Bellavia i Paulie Calabrese.
I ivi duhovi
Jimmy Breskva.
IO-Bop.
Siobhan.
Ponovo gleda na Manhattan i ono to vidi je njihov stan. Ona u subotnja jutra dola
zi za stol na doruak. Kosa joj je razbaruena, nema minke, tako je lijepa. Dok sjedi
s njom uz alicu kave i novine, uglavnom neproitane, i gleda na sivi Hudson i Jers
ey s druge strane.
Callan je odrastao na priama.
Cuchulain, Edward Fitzgerald, Wolfe Tone, Roddy McCorley, Pdraic Pearse, James Co
nnelly, Sean South, Sean Barry, John Kennedy, Bobby Kennedy, Krvava nedjelja, Is
us Krist.
Svi su zavrili u krvi.
NAFTA105
105 NAFTA - North American Free Trade Agreement - Sjevernoameriki sporazum o sl
obodnoj trgovini.
8
Dan nevine djeice
U Rami se glas uje, kuknjava i pla gorak: Rahela oplakuje sinove svoje i nee da se
utjei jer vie ih nema.106
Evanelje po,Mateju, 2:18
Tegucigalpa, Honduras San Diego, Kalifornija Guadalajara, Meksiko 1992.
Art sjedi na klupi u parku u Tegucigalpi i gleda ovjeka u kestenjastoj Adidasovoj
trenirci koji izlazi iz kue prekoputa.
Ramn Mette ima sedam trenirki - jednu za svaki dan u tjednu. Svaki dan oblai drugu
i izlazi iz svoje kue u predgrau Tegus na pet kilometara doginga, uz njega su dva
tjelohranitelja u istim trenirkama, osim to se njihove nadiu na neuobiajenim mjesti
ma na kojima su Mac 10 koje nose da ga tite na njegovim tranjima.
I tako, Mette izlazi svakog jutra. Tri krug od pet kilometara i vraa se kui. Tuira s
e dok jedan od tjelohranitelja u mikseru priprema voni frape. Mango, papaja, grej
p i, budui da su u Hondurasu, banana. Zatim svoj napitak nosi na dvorite i pijucka
ga dok ita novine. Obavlja neke
106 Biblija, Kranska sadanjost, Zagreb.
telefonske razgovore, neke poslove, zalun odla/i u piivalnu leielanu da nadoda m
alo elika.
To je rutina.
Toan raspored, svakog dana. Mjesecima.
No tog jutra, tjelesni uvar otvara vrata, znojni, zadihani Mette ulazi, a drak pito
lja udara ga u glavu.
Rui se na koljena pred Artom Kellerom.
Njegov tjelesni uvar bespomono stoji s rukama u zraku dok mu u crno odjeveni pripa
dnik hondurake tajne slube dri M-16 uperen u glavu. Sigurno ih je pedeset tamo vani
. Sto je udno, misli Mette kroz sumaglicu boli i vrtoglavice, jer - mislio sam da
ja plaam tajnu slubu.
Oito ne, jer nitko od njih nita ne poduzima kad Art Keller Mettea udara ravno po z
ubima. Stoji iznad njega i govori: "Nadam se da si uivao u dogingu jer ti je to po
sljednji koji e ikad trati."
I tako, umjesto vonog frapea, Mette pije vlastitu krv dok mu Art prebacuje dobru
staru kapuljau preko glave, vrsto je vee i drei ga rukama, gura ga ispred sebe prema
parkiranom kombiju zatamnjenih prozora. A ovaj put nema nikoga tko bi se suprots
tavio dok ga vuku na vojni avion na let u Dominikansku Republiku, gdje ga odvode
u ameriko veleposlanstvo, uhiuju zbog ubojstva Ernija Hidalga, ukrcavaju na drugi
avion i prevoze u San Diego gdje je smjesta izveden pred sud, odbijena mu je ka
ucija i smjeten je u samicu u saveznom pritvoru.
Sve to vrlo brzo dovodi do nereda na ulicama Tegucigalpe na kojima tisue gnjevnih
graana, koje su nahukali i platili Metteovi odvjetnici, pale ameriko veleposlanstv
o u znak prosvjeda protiv imperijalizma Jen-kija. ele znati odakle tom amerikom mu
rjaku huevos, muda, da doe u njihovu zemlju i otme jednog od njihovih uglednih su
graana.
Puno ljudi u Washingtonu pita se isto. Jo bi htjeli znati odakle Artu Kelleru, os
ramoenom RAC-u iz zatvorenog ureda u Guadalajari, huevos da izazove meunarodni inc
ident. I ne samo muda, nego i sredstva kojima je to ostvario.
Kako se to, dovraga, dogodilo?
Quito ''tientes je sitni vaialica.
I sada je, kao to je bio i 1W5., kad je izmuenog Ernieja I Iidalga odvezao iz sigu
rne knee u Ciuadalajari na ran u Sinaloi. Sada ivi u I ijuaiii gdje na sitno diki
drogu beznaajnim Amerikancima koji dolaze preko granice po brzu zaradu.
Ako se bavi takvim poslom, ne eli biti "lagan", u sluaju da si neki Jenki klinac utu
vi u glavu kako je on pravi bandito i pokua ti oteti drogu i odjuriti prema grani
ci. Ne, treba ti malo optereenja na boku, a trenutno je na boku Quito optereen jed
ino govnom.
Quitu treba novi pitolj.
Na koji, suprotno uvrijeenom miljenju, u Meksiku nije lako naii, jer federalesi i d
ravna policija ele imati monopol nad vatrenim orujem. Na Quitovu sreu, s obzirom na
to ime se bavi u TJ-i, stanuje odmah do najveeg supermarketa oruja na svijetu, los
Estados Unidos, pa se sav pretvorio u uho kad ga naziva Paco Mndez iz Chula Viste
da mu kae da ima ponudu za njega. Treba samo prebaciti neobiljeeni Mac-10.
Sve to Quito treba je doi i preuzeti ga.
Ali Quitu se vie ne sviaju avanture sjeverno od granice.
Ne nakon one stvari s Jenki murjakom, Hidalgom.
Quito zna da je u Meksiku prilino siguran od hapenja zbog te stvari, ali u SAD-u b
i to mogla biti druga pria, zato govori Pacu: Hvala, ali ne hvala, i zar je ne bi
on jednostavno mogao donijeti u TJ? Zna da u tom pitanju ima vie nade nego reali
zma, jer morao bi biti ili (a) vrlo dobro povezan ili (b) neka teka budala da pok
ua provercati bilo kakvo vatreno oruje, da ne govorimo o poluautomatskom pitolju, u M
eksiko. Ako te ulove, federalesi e ubiti boga u tebi, a zatim e uloviti minimum dvi
je godine u meksikom zatvoru. Paco zna da u meksikim zatvorima ne dijele hranu - z
a to neka se pobrine tvoja obitelj, a Paco u Meksiku vie nema obitelji. A s obzir
om na to da nije vrlo dobro povezan i da nije teka budala, govori Quitu kako misl
i da on nee moi obaviti to putovanje.
Ali zato to Paco taj pitolj mora pretvoriti u brzu zaradu, govori Quitu: "Daj da r
azmislim. Zvat u te opet."
Sputa slualicu i govori Artu Kelleru: "Ne eli doi."
"Onda ti ima veliki problem", kae Art.
Jo kako, veliki piohk ni oplii/lu /a kokain i pitol|. a /a sluaj ila Paco jo nije do
voljno zagri/ao. Art dodaje: "Dignut cu to na saveznu razinu i traiti od suca da
te osudi /a svako posebno."
"Pokuavam!" cvili Paco.
"Nema rezultata od tvojih pokuaja", kae Art.
"Stvarno ovjeku oteava, zna?"
"Znam", govori Art. "Zna li to tiV
Paco se svali na stolicu.
"Okej", govori Art. "Samo ga dovedi do ograde." "Da?"
"Mi emo ostalo."
I Paco se ponovo javlja i dogovara sastanak kod rasklimane iane granine ograde u ka
njonu Coyote.
Niija zemlja.
Ako u kanjon Coyote idete nou, bolje je da uzmete pitolj, a moda ni to ne bude dovo
ljno, jer puno Boje djece nosi pitolje u kanjonu Coyote, tom velikom oiljku u valov
itim brdima koja se du granice naslanjaju na ocean. Kanjon se protee do sjevernog
ruba TJ-e tri kilometra u Sjedinjene Drave, i to je banditsko podruje. Kasno popod
ne, tisue potencijalnih useljenika okupljaju se na obje strane kanjona, na vrhu b
rdaca iznad presuenog vodovoda koji je stvarna granica. Kada sunce zae, sjure se ka
njonom i jednostavno preplavljuju agente pogranine ophodnje koji su u manjini. To
je zakon brojeva - vie ih proe nego to ih ulove. A ak ako ih i ulove, uvijek postoj
i sutra.
Moda.
Jer i pravi banditosi ulaze u kanjon, lee i ekaju kao grabljivci da se pojavi krdo
mojadosa. Izdvajaju stare i ranjene. Pljakaju, siluju i ubijaju. Otimaju ono mal
o novca koji ilegalci imaju, njihove ene odvlae u grmlje i siluju ih, zatim im moda
reu vratove.
Zato ako elite brati narane u los Estados Unidos, morate proi pakao kanjona Coyote.
A u tom kaosu, u praini od mnogo nogu u trku, u tami usred krikova, vatre iz oruj
a i bljeska otrica, dok vozila granine ophodnje grme gore-dolje po brdima kao kaub
oji koji pokuavaju kontrolirati stampedo (oni to jesu; a i stampedo je zaista to)
, du ograde se obavlja mnogo poslova.
Poslovi u vezi s drogom, seksom, orujem.
A In |C i i| U ) si I I < .ill III > I ,1111 link I.'IK'I 11/ I >l i iK'/il 1111
I ll| HI 11:1 Ogl aili.
"I )a| nil pitolj." "I )aj mu novae."
Quilo vidi Mac-10 koji se bljeska na mjeseini, zato je prilino siguran ila ga njeg
ov stari tale Paco nee izraditi. Prua ruku kroz rupu da preda Pacu novac, a Paco gr
abi
ne novac nego njegov zglob.
I ne puta.
Quito pokuava povui ruku, ali sada su tu tri Jenkija koji ga primaju, a jedan od n
jih govori: "Uhapen si zbog smrti Ernieja Hidalga."
Quito govori: "Ne moete me uhapsiti, ja sam u Meksiku."
"To nije problem", kae Art.
Zatim ga poinje vui u Sjedinjene Drave, jednostavno ga trzajem uvlai kroz rupu na og
radi, ali jedan odlomljeni dio ice na probuenoj ogradi zapinje za Quitove hlae. Art
vue i dalje, a otra ica zabada se u Quitovo dupe i probija na drugu stranu.
I tako on lei u biti lijevim guzom naboden na kolac i dere se: "Zapeo sam! Zapeo
sam!"
Arta nije briga - on se nogama odupire o ameriku stranu ograde i samo vue. ica para
Quitovo dupe i sada se stvarno dere jer je ozlijeen i krvari, a u Americi ga Jen
kiji namrtvo prebijaju, zatim mu guraju krpu u usta da zauti i stavljaju mu lisic
e. Nose ga prema dipu i Quito vidi agenta pogranine ophodnje i eli povikati upomo, a
li migra samo okree lea kao da nita ne vidi.
Sve to Quito govori sucu koji ozbiljno gleda Arta i pita ga gdje se uhienje dogod
ilo.
"Optuenik je uhapen u Sjedinjenim Dravama, asni sue", govori Art. "Bio je na amerikom
tlu."
"Optuenik tvrdi da ste ga uvukli kroz ogradu."
Dok Quitov odvjetnik po dunosti doslovno poskakuje od zgraanja, Art odgovara: "U t
ome nema ni rijei istine, asni sue. Gospodin Fuentes doao je u ovu zemlju po vlastit
oj volji da bi kupio ilegalno vatreno oruje. Moemo ponuditi svjedoka."
"Bi li to bio gospodin Mndez?"
"asni sue," govori branitelj, "gospodin Mndez je oito sklopio sporazum s"
"Nije bilo spora/uma", govoii Ali. "kunem se Bogom. Slijedei.
S Doktorom nee biti tako lako.
Doktor lvarez ima dobro uhodanu ginekoloku ordinaciju u Guadalajari i nee otii. Nema
niega na svijetu to bi ga namamilo preko, pa ak ni blizu granice. Zna daje DEA svj
esna njegove uloge u Hidalgovom ubojstvu, zna kako ga Keller oajniki eli, tako da d
obri doktor ostaje vrsto u Guadalajari.
"Ciudad de Mxico ve vriti zbog Quita Fuentesa", govori Artu Tim Taylor.
"Samo neka."
"Lako je tebi rei."
"Da, je."
"Govorim ti, Arte", kae Taylor. "Ne moemo jednostavno otii i ugrabiti Doktora, a Me
ksikanci to nee uiniti. Nee ga ni izruiti. To nije Honduras, to nije kanjon Coyote.
Sluaj zavren."
Moda za tebe, misli Art.
Ne i za mene.
Nee nikad biti zavren sve dok svi oni koji su sudjelovali u Erniejevu ubojstvu ne
budu mrtvi ili iza reetaka.
Ako mi to ne moemo uiniti, a meksiki murjaci to nee uiniti, onda moram nai nekoga tko
hoe.
Art odlazi u Tijuanu.
U Tijuani je Antonio Ramos vlasnik malog restorana.
Velikog biveg policajca nalazi kako sjedi ispred restorana nogu poloenih na stol,
s cigarom stisnutom u ustima i s hladnom Tecateom107 na dohvat ruke. Vidi Arta k
ako prilazi i kae mu: "Ako si u potrazi za izvrsnim chile verdeom108, odmah ti go
vorim da ovo nije to mjesto."
"Nisam u potrazi za tim", kae Art i sjeda. Od konobara koji se pojavio kao metak
naruuje cervezu109.
107 Tecate - meksiko pivo.
108 Meksiki gula od svinjetine s lukom, krumpirima, enjakom, japaleno ilijem i tomati
lom.
109 Pivo.
"Za cime Minla?"
"Ne /a cime /a kime", govori Ari. "I )oktor I lumberto Alvarez." Kamos odmahuj
e glavom. "Povukao sam se." "Poznato mi je."
"Ionako su unitili DFS", govori Ramos. "Uinim jednu veliku stvar u ivotu, a oni je
proglase nevanom."
"I dalje bi mi dobro dola tvoja pomo."
Ramos mie noge sa stola i naslanja se kako bi svoje lice to vie pribliio Artovu. "Im
ao si moju pomo, sjea se? Dao sam ti jebenog Barreru, a ti nisi htio povui okida. Nis
i htio osvetu, htio si pravdu. Nisi dobio ni jedno ni drugo."
"Nisam odustao."
"Trebao bi", govori Ramos. "Jer pravde nema, a ti nisi odluan u pogledu osvete. T
i nisi Meksikanac. Nema mnogo stvari koje ozbiljno shvaamo, ali osveta je jedna o
d njih."
"Mislim ozbiljno."
"Mislim da nije tako."
"Siguran sam kao sto tisua dolara", kae Art.
"Nudi mi sto tisua dolara da ubijem Alvareza?"
"Ne da ga ubije", govori Art. "Da ga otme. Strpa ga u vreu, stavi na avion za Ameriku
, gdje ga ja mogu izvesti pred sud."
"Vidi, to je tono ono to mislim", govori Ramos. "Ti si mekan. eli osvetu, ali nisi do
voljno muko daje izvri. Mora je maskirati mierdom"" oko 'potenog suenja'. Bilo bi puno
lake jednostavno ga ubiti."
"Nisam zainteresiran za lako", govori Art. "Zainteresiran sam za teko, dugo paenje
. elim ga ostatak ivota staviti u jednu od saveznih paklenih rupetina i nadati se
da je taj ostatak dug. Ti si onaj koji je mekan jer ga eli potedjeti te muke."
"Ne znam..."
"Mekan si i dosadno ti je", govori Art. "Nemoj mi rei da ti nije dosadno. Sjedi ov
dje dan za danom, nakuhava tamalese1" za turiste. Pratio si vijesti. Zna da sam ve
sredio Mettea i Fuentesa. A sljedeeg
110 Sranjem.
111 Tamales - tradicionalno meksiko jelo od kuhanog tijesta punjeno mesom ili pov
rem umotano u ljusku kukuruza ili list banane.
cu ulovili Doktora, s tobom ili bez tebe. A onda u uloviti Barreru.
S tobom ili bez tebe."
"Sto tisua." "Sto tisua."
"Trebat e mi nekoliko ljudi..."
"Imam sto tisua za posao", govori Art. "Podijeli ih kako god hoe."
"Opaki frajer."
"Vjeruj u to."
Ramos duboko povue iz cigare, ispusti savrene krugove dima i gleda ih kako lebde u
zraku. Zatim kae: "Sranje, ovdje nita ne zaraujem. Okej. Acurdate. Dogovoreno."
"elim ga ivog", govori Art. "Ako mi donese tijelo, moe si fukati svoj novac."
"S, s, si..."
Doktor Humberto lvarez Machain zavrava sa zadnjom pacijenticom, galantno je ispraa
do vrata, recepcionarki eli laku no i povlai se u privatni ured da pokupi neke papi
re prije odlaska kui. Ne uje sedmero ljudi koji ulaze na vanjska vrata. Ne uje sve
dok Ramos ne ue u njegov ured, uperi mu omamljiva u noni zglob i opali elektrini nab
oj.
lvarez pada na pod i prevre se u boli.
"Pregledao si svoju zadnju fndete, Doktore", govori Ramos. "Nema chocho tamo kamo
ide."
I opet puca. Ramos govori: "Boli kao kuga, je li tako?"
"Da", stenje lvarez.
"Daje do mene, odmah bih ti spraio metak u glavu", govori Ramos. "Srea tvoja, nije
do mene. A sada e raditi sve ono to ja kaem, je li tako?"
"Da."
"Dobro."
Stavljaju mu povez preko oiju, spojnice za telefonske ice omataju mu oko zglobova
na rukama i izvode ga na stranja vrata u auto koji eka u uliici i bacaju ga na stran
je sjedalo, a zatim ga polau na pod.
Ramos ula/i i svoje noge slavlja Alvaie/u na vrat, vo/e se do sigurne kuce u pre
dgrau.
Uvode ga u zamraenu dnevnu sobu i skidaju mu povez.
Alvarez zavie kad ispred sebe ugleda visokog ovjeka ispruenog na fotelji.
"Zna li tko sam ja?" pita Art. "Ernie Hidalgo je bio moj blizak prijatelj. Un her
mano. Sangre de mi sangre. Krv moje krvi."
Alvarez se sada nekontrolirano trese.
"Ti si ga muio", govori Art. "Ti si grebao njegove kosti metalnim ipkama, ti si u
njega gurao uareno eljezo. Davao si mu injekcije da ga odri pri svijesti i na ivotu."
"Ne", govori Alvarez.
"Ne lai mi", govori Art. "To me samo jo vie ljuti. Imam te na vrpci."
Na prednjoj strani doktorovih hlaa izbija mrlja i iri se niz jednu nogu.
"Pia po sebi", kae Ramos. "Svucite ga."
Skidaju mu koulju i ostavljaju je da mu visi oko svezanih zglobova. Trzajem mu sp
utaju hlae i gae do glenjeva. Alvarezove oi se ire, male jabuice u strahu. Jo vie kad
eindeist kae: "Pomirii. to osjea?"
Alvarez trese glavom.
"Iz kuhinje", govori Kleindeist. "Dobro razmisli - ve si prije osjetio taj miris.
Ne? Okej - metal koji se zagrijava. Komad metala, na pei."
Jedan od Ramosovih ljudi ulazi, u ruci s kuhinjskom rukavicom dri crveno uareni, b
ljetei metal.
Alvarez se rui u nesvijest.
"Probudite ga", kae Art.
Ramos mu puca u list noge.
Alvarez se budi i urla.
"Naslonite ga preko kaua."
Postavili su Alvareza preko naslonjaa kaua. Dvojica ga dre za ruke i ire ih. Druga d
vojica mu noge vrsto dre na podu. Sljedei donosi uarenu ipku i pokae mu je.
"Ne, molim vas... ne."
"Hou imena", govori Art, "svih koje si vidio u kui s Ernijem Hidalgom. I hou ih odm
ah."
No problema.
lvarez poinje govoriti kao da je navijen.
"Adn Barrera, Ral Barrera," govori, "ngel Barrera, Gero Mndez."
"to?"
"Adn Barrera, Ral Barrera" "Ne", prekida ga Art. "Zadnje ime." "Gero Mndez." "On je b
io tamo?"
"S, s, s. On je bio voa, senor." lvarez guta zrak, zatim kae: "On je ubio Hidalga." "K
ako?"
"Predozirao ga je heroinom", govori lvarez. "Sluajno. Htjeli smo ga osloboditi. Ku
nem se. La verdad."
"Podignite ga."
Art gleda doktora koji jeca i govori: "Napisat e izjavu. Rei sve o svojoj ulozi. Sv
e o Barrerama i Mndezu. ?De acuerdo?"
"De acuerdo."
"Zatim e napisati jo jednu izjavu", govori Art, "u kojoj e potvrditi da ni na koji nai
n nisi bio muen ili prisiljavan da napie prvu izjavu. ?De acuerdo?"
"S." Zatim, kao se ponovo sabrao, poinje pregovarati. "Hoete li mi uzeti u obzir da
sam suraivao?"
"Rei u koju dobru rije za tebe", kae Art.
Posjedaju ga za kuhinjski stol s papirom i olovkom. Sat poslije, obje izjave su
gotove. Art ih ita, stavlja u svoju aktovku i kae: "Sada ide na kratko putovanje."
"Ne, senor]" vie lvarez. Poznato mu je sve o kratkim putovanjima. Obino ukljuuju lop
ate i plitke grobove.
"U Sjedinjene Drave", govori Art. "Na aerodromu nas eka avion. Pretpostavljam da i
de dobrovoljno."
" I );i, na i a\ ni i. '
Potpuno isprax no, naravno, razmilja Art. Taj ovjek je upravo cinkao liarrerc i (i
iiera Mcnclc/a. Njegov oekivani ivotni vijek u Meksiku je vjerojatno jednak nuli.
Art se nada da e njegova dugovjenost u saveznom zatvoru Marion biti u starozavjetn
im razmjerima.
Dva sata poslije, ureen i u novim hlaama, Alvarez je na avionu za El Paso, gdje je
uhien i optuen za muenje Ernija Hidalga. Pri zatvaranju ga slikaju, golog, od glav
e do koljena da se vidi da nije bio maltretiran.
A Art, vjeran svome obeanju, govori dobru rije za Alvareza. Preko saveznih tuilaca
ne trai smrtnu kaznu.
eli mu ivot u zatvoru bez mogunosti pomilovanja.
ivot bez nade.
Meksika vlada je prosvjedovala, a pridruila joj se eta pravnika iz Amerikih graanskih
sloboda, ali obojica, i Mette i Alvarez, sjede u Marionu, saveznom zatvoru s na
jveim osiguranjem, i ekaju rjeenje albi, Quito Fuentes je u eliji u San Diegu, a da n
itko nije pokuao sprijeiti Arta Kellera.
Oni koji bi htjeli, ne mogu.
A oni koji mogu, ne ele.
Zato to je lagao.
Art je bestidno lagao senatskom odboru koji je provjeravao glasine o tome da je
CIA na izvjestan nain bila ukljuena u poslove oruje-za-drogu s kontraima. Transkript
svjedoenja Artu jo uvijek prolazi glavom kao glazba iz filma koju ne moe iskljuiti.
P: Jeste li ikad uli za zranu kompaniju za prijevoz tereta pod nazivom SETCO?
O: Neto malo.
P: Jeste li sada, ili ste ikad bili, uvjereni da su se SETCO-vi avioni koristi
li za prijevoz kokaina?
O: Nemam saznanja o tome.
P: Jeste li ikad uli za neto to se naziva "Meksiki trampolin"?
(): Nc.
P: Mogu li vas podsjetiti da sic pod zakletvom? O: Da.
P: Jeste li ikada uli za TIWG'l2? O: to je to?
P: Radna grupa za teroristike incidente.
O: Ne, sve do sada.
P: to je s NSD direktivom br. 3?113
O: Ne znam.
P: NHAO?114
Artov odvjetnik se nagnuo preko stola i rekao u mikrofon: "Uvaeni kolega, ako sam
o elite pecati, mogu li vam predloiti da unajmite ribarski amac?"
P: Jeste li ikada uli za NHAO? O: Tek nedavno, iz novina.
P: Je li itko iz NHAO-a na vas vrio pritisak zbog svjedoenja?
"Neu dopustiti da ovo jo dugo traje", rekao je Artov odvjetnik. P: Je li, na pri
mjer, pukovnik Craig na vas vrio pritisak?
Pitanje je imalo namjeravani uinak buenja novinara.
Pukovnik Scott Craig zabijao je ameriku zastavu, koplje i sve ostalo, ravno u dup
e jednom drugom odboru koji ga je pokuao optuiti za dogovor oruje-za-taoce s Iranci
ma. U vrijeme procesa Craig je postao ameriki narodni junak, ljubimac medija, tel
evizijski domoljub. Zemlja se usredotoila na sporednu predstavu Iran-Kontra, na u
srani dogovor oruje-za-taoce, a nikad se nije prihvatila pravog skandala - da je
112 TIWG - Terrorist Incident Working Group - Radna grupa za teroristike incident
e.
113 NSD - National Security Directives - Direktive koje se odnose na nacionalnu
sigurnost.
114 NHAO - Nicaraguan Humanitarian Assistance Office - Ured za isporuku humanita
rne pomoi Nikaragvi.
si.ul.i pomogla ki 11111. i s 1111, i il.i ilil.i|i drogu /a niiijc. /.ato je sug
estija da je pukiisnik ( raig, kojega je Ari posljednji pul vidio u llopongu pri
istovaru kokaina, vrio pritisak na Kellera da nita ne govori, bila dramatini trenu
tak.
"To je neuveno, savjetnie", rekao je Artov odvjetnik.
P: Slaem se. Hoe li va klijent odgovoriti na pitanje?
O: Ovdje sam da istinito i tono odgovaram na vaa pitanja, i to pokuavam.
P: Dakle, hoete li odgovoriti na pitanje?
O: Nikad nisam sreo niti imao ikakav razgovor s pukovnikom Craigom o bilo kojoj
temi.
Predstavnici medija su ponovo zaspali.
P: Kako stoji stvar s neim to se zove "Kerber", gospodine Keller? Jeste li ikad ul
i za to?
O: Ne.
P: Je li neto to se zove Kerber imalo bilo kakve veze s ubojstvom agenta Hidalga?
O: Ne.
Nakon tog odgovora Althea je napustila galeriju. Poslije, pokraj Water-gatea, re
kla mu je: "Moda hrpa senatora ne moe ocijeniti kad lae, Art, ali ja mogu."
"Ne moemo li jednostavno otii s djecom na jednu lijepu veeru?" upitao je Art.
"Kako si mogao?"
"to?"
"Prikljuiti se gomili desniara" "Stani."
Podigao je ruku i okrenuo joj lea. Dosta mu je da to stalno slua.
Dosta mu je da bilo to slua, mislila je Althea. Ako je posljednjih nekoliko mjesec
i u Guadalajari bio dalek, bio je to prokleti medeni mjesec u usporedbi s ovjekom
koji se vratio iz Meksika. Ili se nije vratio, ne onaj kojeg je prepoznala kao
svog mua. Nije elio razgovarati, nije
/dio sluali. Veinu svoje "slu/benc oilsuinosti" piouulio je sjedei sam pokraj bazen
a nje/inih roditelja ili je oilla/io na duge, osamljene etnje kroz pacifiko palisa
do ili dolje po plai. Sjedio bi za veerom jedva govorei ili, jo goro, upadao bi u lj
utite tirado o tome kako je politika sranje, zatim bi se ispriao i odlazio na kat
, sam, ili na nonu etnju. Do kasno u no leao bi u krevetu pritiui daljinski kao daje ne
ki manijak brzine, prebacivao je s programa na program, sve proglaavao sranjem i
jo veim sranjem. U sve rjeim prigodama kad bi vodili ljubav (ako se to tako moe nazv
ati), bio je agresivan i brz, kao da je elio izbaciti bijes, vie nego izraziti lju
bav ili ak poudu.
"Ja nisam boksaka vrea", rekla je jedne noi dok je leao na njoj u jednoj od svojih s
pektakularnih postkoitalnih depresija.
"Nikad te nisam udario."
"Nisam to mislila."
Ostao je brian, iako ukoen otac. Radio je sve one stvari koje tata radi kao i prij
e, ali sada je to izgledalo vie kao da samo izvodi pokrete. Kao robotska verzija
Arta koji djecu vodi u park, robot Art koji pokazuje Michaelu kako da daska na t
rbuhu, robot Art igra tenis s Cassie. Djeca su to osjeala.
Althea ga je pokuala nagovoriti da posjeti strunjaka.
Nasmijao se. "Psihijatar?"
"Psihijatar, savjetovalite, bilo to."
"Sve to rade je da ti daju lijekove", ree on.
Zaboga, pa uzmi ih onda, pomislila je.
Postalo je jo gore kad su poeli stizati sudski pozivi.
Susreti s birokratima iz DEA-e, vladinim dunosnicima, kongresnim istraiteljima. A
tek odvjetnici - Boe, toliko odvjetnika. Bila je zabrinuta da e zbog pravnih prist
ojbi bankrotirati, ali sve to bi on rekao bilo je neka se ne brine: "To je sreeno.
" Nikad joj nije bilo jasno odakle pristie novac, ali pristizao je, jer nikad nij
e vidjela nijedan raun od odvjetnika.
Art je, naravno, odbijao razgovarati o tome.
"Ja sam ti ena", preklinjala ga je jedne noi. "Zato mi se ne otvori?"
"Ima stvari o kojima ne treba nita znati", rekao je.
elio je razgovarati s njom, ispriati joj sve, ponovo joj se pribliiti, ali nije mog
ao. Bilo je to kao da postoji nevidljiv zid, polje sile iz
/iianslwne faiil.islikr ne i/nu'ilu ii|ih. vcc u ii|cinu kioz k*)!c se nikako ni
je mogao piobili. Hilo je lo kao da je cijelo vrijeme provodio hodajui kroz vodu,
ispod vode, i gledajui gore prema svjetlu stvarnog svijeta, ali je vidio samo od
vode izobliena lica svoje ene i svoje djece, nemoan da prui ruku prema gore, probij
e se i dotakne ih. Nemoan da dopusti da ga oni dotaknu.
Umjesto toga uranjao je sve dublje.
Povukao se u tiinu, u polagani brani otrov.
Onog dana pred Watergateom pogledao je Altheu i znao je da ona zna da je izveo s
alto - predao se i lagao za vladu, pomogao im da sakriju usrani sporazum koji je
doveo crack na ulice amerikih geta.
Ono to nije znala bilo je zbog ega.
Zbog ovoga, razmilja Art sada dok viri kroz aluzine na prozoru i gleda prekoputa n
a ulicu Cosmos br. 2718 gdje se skriva To Barrera.
"Ovaj put te imam, pizdo", govori Art. "I nitko te ovaj put otamo nee izvui."
To je svakih nekoliko dana mijenjao boravite, selio se izmeu svojih desetak stanova
i kua u Guadalajari. Zbog straha od uhienja ili, kako se pria, zbog toga to je puio
vlastiti proizvod, To je postao jako paranoian.
S dobrim razlogom, misli Art. Ve tri dana promatra Ta na tom mjestu. To je za Ta pu
no vremena da bude na bilo kojem mjestu. Vjerojatno e se ovog popodneva ponovo pr
eseliti.
Ili misli da hoe.
Art ima svoje planove za Tiovu sljedeu selidbu. Ali treba ih provesti kako spada.
Njegova vlada obeala je meksikoj vladi da e se to izvesti bez strke i zbrke. Vie od
svega, bez kolateralnih rtava. A Art se mora izgubiti stoje prije mogue - to mora
izgledati kao potpuno meksika operacija, pobjeda federalesa.
Kako god, misli Art.
Nije me briga, To, sve dok to zavrava s tobom u zatvorskoj eliji.
ui pokraj prozora i ponovo viri. Ovo je nagrada za Moje godine u pustinji, kako je
poeo nazivati gadno razdoblje '87., '88. i '89. u kojem se kretao kroz minska po
lja istraga, znojio se zbog optube za
krivokletstvo koja nikad nije stigla, gledao kako jedan piedsjednik i ila/i s duno
sti a njegov potpredsjednik isti onaj ovjek koji je vodio tajni rat protiv sandin
ista - ga nasljeduje. Moje godine u pustinji, sjea se Art, premjetaj s jednog kanc
elarijskog posla na drugi dok je brak propadao. On i Althea odvajali su se u zas
ebne sobe, dok Althea napokon nije zatraila razvod, a on se svim silama borio pro
tiv njega.
ak i sada, razmilja Art, novi kup papira za razvod stoji nepotpisan na kuhinjskom
stoliu u njegovu praznom malom stanu u sreditu San Diega.
"Nikad ti neu", Art je rekao svojoj eni, "dopustiti da uzme moju djecu."
Napokon, dolo je do mira.
Ne za Kellerove, ve u Nikaragvi.
Odrani su izbori, sandinisti su zbaeni, tajni rat je prestao, a jedno pet minuta n
akon toga Art je otiao do Johna Hobbsa zatraiti svoju nagradu.
Unitenje svakoga koji je bio umijean u ubojstvo Ernieja Hidalga.
Popis za odstrijel: Ramn Mette, Quito Fuentes, Doktor Alvarez, Gero Mndez.
Ral Barrera.
Adn Barrera.
I Miguel ngel Barrera.
To.
to god daje Art mislio o predsjedniku, Johnu Hobbsu, pukovniku Scottu Craigu i Sa
lu Scachiju, bili su to ljudi od rijei. Artu Kelleru dane su slobodne ruke i osig
urana sva raspoloiva suradnja. Krenuo je na svoj juri.
"Kao rezultat", rekao je Hobbs, "imamo zapaljeno veleposlanstvo u Hondurasu i di
vlju borbu za graanska prava, a nai diplomatski odnosi s Meksikom su u pepelu. Da
proirimo metaforu do kraja, Ministarstvo vanjskih bi te htjelo spaliti na lomai, a
Ministarstvo pravosua e donijeti granje."
"Ali uvjeren sam", govori Art, "da imam punu potporu Bijele kue i predsjednika."
to je bilo Artovo podsjeanje Hobbsa da je prije nego to je sadanji predsjednik uao u
Bijelu kuu bio okupiran dobavljanjem kokaina
ki mi i .iMiua, alo neka se ne govoic vie nikakva Maii|a uko "Drave" I "Piava."
I 'ejena je uspjela; Art je dobio doputenje da krene na Tia. A to nije bilo lako
organizirati.
Pregovori na najvioj razini, a Art ak nije bio ni ukljuen u njih.
I lobbs je otiao u Los Pinos, predsjednikovu rezidenciju, na dogovor: uhienje Migu
ela Angela Barrere uklonit e jedan kamen smutnje u izglasavanju NAFTE.
NAFTA je klju, apsolutno klju od osnovne vanosti za modernizaciju Meksika. S njom M
eksiko moe ii prema sljedeem stoljeu. Bez nje, gospodarstvo e stagnirati i propasti,
a zemlja e zauvijek ostati barutina Treeg svijeta, u movari siromatva.
Zato e trgovati s Barrerom kao dijelom pregovora oko NAFTE.
Ali ima jo jedan, jo nepovoljniji uvjet: to je posljednje uhienje. To zatvara kutij
u na Hidalgovo ubojstvo. Artu Kelleru nakon toga nee biti doputen ni povratak u ze
mlju. Tako da e dobiti Barreru, ali ne Adana, Raiila ili Giiera Mendeza.
To je okej, misli Art.
Imam planove za njih.
Ali prvo Tio.
Tako Art sada promatra i eka.
Problem su trojica Tiovih tjelesnih uvara (opet Kerber, razmilja Art, neizbjeni tro
glavi pas koji uva ulaz), naoruana 9-milimetarskim poluautomatskim pitoljima, s AK-
47 i runim bombama. I spremni su ih upotrijebiti.
Arta to ne zabrinjava previe. I njegova je ekipa dobro naoruana. Rije je o dvadeset
petorici specijalnih federalesa s M-16, snajperskim pukama i kompletnim SWAT"5 ar
senalom, da ne spominjemo Ramosa i njegove plaenike. Ali meksiki uvjet je bio "Ni
u kom sluaju ne smije doi do oruanih borbi na ulicama Guadalajare, to se jednostavn
o ne smije dogoditi", a Art je odluio da potuje to pravilo.
Zato pokuavaju pronai nain da uu.
Omoguuje im ga djevojka.
Barrerina najnovija ljubavnica sa slijepljenom kosom. Ne eli kuhati.
115 SWAT - Special Weapons and Tactics - jedinice specijalnih postrojbi.
Prethodna tii jutra Alt je gledao kako se muii post io|u\ u|u u lokalnoj comidi""
da si kupe doruak. Kroz prislusnu napravu sluao je prepirke, nju kako vie, njih ka
ko prigovaraju dok izlaze i vraaju se nakon dvadeset minuta, nahranjeni i spremni
za cjelodnevno uvanje Miguela ngela.
Danas ne, misli Art.
Dananji dan e biti kratak.
"Trebali bi izai", govori Ramonu.
"Ne brini se."
"Brinem se", kae Art. "to ako ona odjednom dobije napad kuanstva?"
"Ta prasica?" pita Ramon. "Zaboravi. Da je ona moja enska, sad bi pripremala dorua
k. Budila bi se ujutro, zvidukala i htjela bi me oraspoloiti. Najsretnija ena u Mek
siku."
Ali i on je razdraen, vidi Art. Vilice su mu stegnute oko sveprisutne cigare, a p
rstima po spremniku svoje Espose, svog uzija, tipka sitne tetovae. "Moraju jesti.
"
Nadajmo se, misli Art. Ako ne, i ako propustimo ovu priliku, cijeli labav sporaz
um s meksikom vladom mogao bi propasti. Oni su ve nervozni, neskloni saveznici. Mi
nistar unutarnjih poslova i guverner Jalisca doslovno su se odmaknuli od operaci
je; kilometrima daleko su vani na moru na trodnevnom "ronilakom izletu" tako da i
narodu i preivjeloj brai Barrera mogu izjaviti da nisu sudjelovali. A ima toliko
pokretnih dijelova u ovoj operaciji, i svi moraju biti usklaeni, to cijelu stvar in
i vrlo osjetljivom na planiranje vremena.
Ekipa federalesa iz Ciudad de Mxica postavljena je ovdje, eka da zgrabi Barreru. U
isto vrijeme, specijalna vojna postrojba smjetena je na rubu grada, spremna da ue
i zaustavi cjelokupne policijske snage drave Jalisco, njihovog efa i guvernera dra
ve dok Barrera ne odleti u Ciudad de Mxico, ne bude optuen i zatvoren.
To je dravni udar, misli Art, isplaniran u sekundu, a ako ovaj trenutak proe, nee b
iti mogue ostati u tajnosti jo jedan dan. Policija Jalisca izvui e svog deka Barreru,
guverner e izjaviti da nita nije znao i bit e svreno.
Zato to mora biti sada.
Gleda na prednja vrata kue.
116 Zalogajnica, restorani.
Mulini U'. Ilu/r i |;i| i l.i I nulu glau i. I tla tull na ilui mak.
Pilji u vrata kuci' kao tla ih moe otvoriti pogledom.
To jc na cracku. Navukao sc na lulu.
To je tragino, razmilja Adn dok gleda strica. Sto je poelo kao glumljenje nemoi - pos
talo je stvarnost, kao da se To uivio u ulogu i ne moe je odbaciti. Uvijek vitak ovj
ek sada je tanji nego ikad, ne jede, pui jednu cigaru za drugom. Kad ne uvlai dim,
iskaljava ga. Njegova nekad kao ugljen crna kosa sada je srebrna, a koa ukasta. Pri
kljuen je na infuziju koju na postolju s kotaiima kao psia vue svuda za sobom.
Pedeset tri su mu godine.
Mlada djevojka - Boe, koja je to? peta ili esta nakon Pilar - ulazi, sputa svoje ob
ilno dupe na meku fotelju i daljinskim ukljuuje televizor. Ral je okiran zbog nepoto
vanja, jo je vie okiran kad njegov stric krotko progovara: "Calor de mi vida, razgo
varamo o poslu."
Toplina mog ivota, malo sutra, misli Adn. Djevojka - ak joj se ni imena ne moe sjeti
ti - jo je jedna blijeda kopija Pilar Talavere Mndez. Deset kilograma tea, mlohava,
masne kose, lica koje je mnogo carnitas udaljeno od toga da bude lijepo, ali po
stoji mala slinost. Adn moe shvatiti opsjednutost s Pilar - Boe, kakva ljepotica - a
li opsjednutost ovom segunderom ne razumije. Osobito kad napri piku od svojih debe
lih usta i mijaukne, "Ti uvijek razgovara o poslu."
"Spremi nam neto za ruak", kae Adn.
"Ja ne kuham." Podrugljivo govori i gega se van. Iz susjedne sobe uju kako se na
sav glas ukljuuje drugi televizor.
"Voli svoje sapunice", objanjava To.
Adn je do tada utio, sjedio je u fotelji i s rastuom zabrinutou promatrao svoga stric
a. Njegovo oito loe zdravstveno stanje, njegovu slabost, njegove pokuaje da nadomje
sti Pilar, pokuaje koliko uporne toliko i unitavajue. To ngel se naglo pretvara u jad
nika, ali ipak, on je jo uvijek patrn pasadora1'7.
117 Pasador - doslovno znai otpravnik, krijumar, klupko, kurir.
To se nagi nje preko stola i ape: "Vidas li je?" "Koga, To?"
"Nju", mrmlja To. "Mndezovu mujer. Pilar."
Gero se oenio tom djevojkom. Doekao ju je kad je izala iz aviona nakon svog "medenog
mjeseca" u Salvadoru s Tom i oenio se tom djevojkom koju veina Meksikanaca ne bi n
i dodirnula, jer ne samo da nije bila djevica nego je bila i Barrerina stvar sa
strane, njegova segundera.
Toliko Gero voli Pilar Talaveru.
"S, To", govori Adn. "Viam je."
To kima glavom. Brzim pogledom provjerava gleda li djevojka jo uvijek televiziju,
a zatim ape, "Je li jo uvijek lijepa?"
"Ne, To", lae Adn. "Debela je. I runa."
Ali nije.
Ona je, razmilja Adn, prekrasna. On svaki mjesec odlazi na Mndezov ran u Sinaloi da
isplati davanja i susree je. Sada je mlada majka, s trogodinjom kerkom i sasvim mal
im sinom i izgleda savreno. Mladenaki jastuii na obrazima su nestali i sazrjela je u
divnu mladu enu.
A To je jo uvijek zaljubljen u nju.
Adn se pokuava vratiti na stvar. "Sto emo s Kellerom?" "to je s njim?" pita To.
"Oteo je Mettea u Hondurasu," govori Adn, "a sada je oteo lvareza ovdje u Guadalaj
ari. Jesi li ti sljedei?"
To je zaista zabrinjavajue, misli Adn.
To slijee ramenima. "Mette se opustio, lvarez je bio neoprezan. Ja nisam ni jedno n
i drugo. Ja sam oprezan. Mijenjam kue svakih par dana. Policija Jalisca me titi. O
sim toga, imam i drugih prijatelja."
"Misli CIA-u?" pita Adn. "Rat protiv kontraa je zavren. Od kakve si im sada koristi?
"
Jer odanost nije amerika vrlina, razmilja Adn, a nije to ni dugo pamenje. Ako to ne
znate, samo pitajte Manuela Noriegu u Panami. I on je bio kljuni partner u Kerber
u, odskona toka na Meksikom trampolinu, a gdje je sada? Na istom mjestu kao Mette i
lvarez, u amerikom zatvoru, osim to to nije Artovo djelo, ve Noriegina starog
pi i|jk'lja (icorgea Husha koji ga jc lamo strpao. Napao jc njegovu /ciniju, ugr
abio ga i uklonio.
/ato ako rauna tla u ti Amerikanci u/vratiti odanost, To, raunaj prstima jedne ruke.
(ileilao sam Artov nastup na CNN-u. Postoji cijena /.a njegovu utnju, a ta cijena
bi mogao biti ti, mogli bi to biti svi mi.
"Ne brini se, mi sobrino", govori To. "Los Pinos je na prijatelj."
Los Pinos, rezidencija predsjednika Meksika.
"Zbog ega nam je tako veliki prijatelj?" pita Adn.
"Zbog dvadeset pet milijuna mojih dolara", odgovara To. "I jo jedne stvari."
Adn zna koja je to "jo jedna stvar".
Federacin je tom predsjedniku pomogao da ukrade izbore. Prije etiri godine, '88., i
nilo se sigurnim da e opozicijski kandidat, ljeviar Crdenas pobijediti na izborima
i svrgnuti PRI, koja je bila na vlasti od Revolucije iz 1917.
Dogodila se udna stvar.
Kompjuteri koji su prebrojavali glasove na udesan su se nain pokvarili.
Predsjednik izborne komisije pojavio se na televiziji da slegne ramenima i objav
i da e trebati nekoliko dana da se izbroje glasovi i objavi pobjednik. A u tih ne
koliko dana, tijela dvojice opozicijskih pasa uvara zaduenih za praenje kompjutersk
ih glasova - dvojice koja bi mogla i koja bi utvrdila istinu da je Crdenas osvoji
o pedeset pet posto glasova - naena su u rijeci.
Licima nadolje.
A predsjednik izborne komisije ponovo se pojavio na televiziji da savreno potenim
izrazom lica objavi da je PRI pobijedila na izborima.
Sadanji presidente preuzeo je dunost i nastavio s nacionalizacijom banaka, telekom
unikacijske industrije, naftnih polja, a sve su to, ispod trine cijene, kupili su
oni isti ljudi koji su se pojavili na njegovoj veeri za prikupljanje novca za kam
panju i od kojih je svatko na stolu ostavio napojnicu od dvadeset pet milijuna d
olara.
Adn zna da To nije organizirao ubojstva dvojice izbornih dunosnika - bio je to Garca
brego - ali To je to morao znati i dati svoj pristanak. A kako je brego prisan s L
os Pinos - zapravo je partner s El Bagmanom, predsjednikovim bratom koji je vlas
nik treine svih
|H)silj;ik.i kuk; 111 i;i ki i je brego is| ii ii iu'ii|i- 11 U'kn svog Zal|OVsko
g ka i lola To ima dobar ra/.log da vjeruje da I ,os l'inus ima sve mogue ra/loge
da mu bude odan.
Adn ima svojo sumnjo.
Sada gleda svog ujaka i vidi da bi htio zavriti sastanak. To eli puiti svoj crack, a
ne eli to raditi pred Adnom. Tuno je, razmilja na izlasku, vidjeti to je droga uinila
od tog velikog ovjeka.
Adn uzima taksi do Krianja trgova i odlazi do katedrale da se pomoli da se dogodi u
do.
Bog i znanost, razmilja.
Nekad srodne, nekad suprotne snage kojima se Adn i Luca obraaju kako bi pomogli svo
joj kerki.
Luca se vie obraa Bogu.
Odlazi u crkvu - moli se, plaa mise i blagoslove, klei ispred bljetavih svetaca. Is
pred katedrale kupuje milagros i prinosi ih kao rtvu, pali svijee, daje novac, rtvu
je se.
Adn u crkvu odlazi nedjeljom, prinosi svoje rtve, moli svoje molitve, prieuje se, ali
to je vie zbog forme, zbog Lucfje. Ne vjeruje vie da e pomo stii iz tog smjera. Zato
on klei, mumlja rijei, izvodi sve pokrete, ali to su prazne kretnje. Na svojim re
dovitim putovanjima u Culiacn u kojima Geru Mndezu prinosi redovite rtve, zaustavlja
se u kapeli Santa Jesusa Malverdea i ini svoju mandu.
Moli se Narcosantu, ali vie nade polae u doktore.
Adn trguje drogom118; on nabavlja biofarmakologiju.
Pedijatrijski neurolozi, neuropsiholozi, psihoneurolozi, endokrinolozi, specijal
isti za mozak, kemiari istraivai, travari, prirodni iscjelitelji, arlatani, nadrilij
enici. Doktori posvuda - u Meksiku, Kolumbiji, Kostariki, Engleskoj, Francuskoj, v
icarskoj, pa ak i tu, odmah preko granice, u SAD-u.
Na ta putovanja Adn ne moe ii.
Ne moe pratiti svoju enu i kerku na njihovim alosnim, uzaludnim pohodima specijalist
ima u bolnicama Scripps u La Jolli ili Mercy u Los Angelesu. alje Lucju s napisani
m porukama, napisanim pitanjima, gomilama medicinskih nalaza, povijesti bolesti,
nalaza od pretraga.
118 Igra rijei. Drug u engleskom znai i lijek.
I uca ide s ( iloi i|otn, gi a 11 u u pi cla/i pod |r\ o|ack u 11 imenom
|n 11 \ i j L- k jc ilr/a\l|anka - i ponekad ih nema ijednima, ponekad mjesecima,
a tada Aan pati za svojom kerkom. Uvijek se vraaju s istim starim novostima.
Nema novosti.
Nije pronaeno nikakvo novo udo.
Niti je otkriveno.
Ni od Boga ni od doktora.
Nita vie ne mogu uiniti.
Adn i Luca jedno drugo tjee nadom i vjerom - koju Luca ima, a Adn glumi, i ljubavlju.
Adn iskreno voli svoju enu i kerku.
Dobar je mu i divan otac.
Neki drugi mukarci, Luca to zna, moda bi deformiranom djetetu okrenuli lea, moda bi i
zbjegavali djevojicu, izbjegavali kuu, izmiljali tisue razloga da vrijeme provode iz
van kue.
Ne i Adn.
On je kod kue gotovo svake veeri, gotovo svakog vikenda. Prvo to ini svakog jutra je
da ode u Glorijinu sobu da je poljubi i zagrli; zatim joj sprema doruak prije ne
go to ode na posao. Kad se naveer vraa kui, prva stanica mu je njezina soba. ita joj,
pria joj prie, igra se s njom.
Niti Adn skriva svoje dijete kao neto sramotno. Odvodi je na duge etnje u etvrt Rio.
Vodi je u park, na ruak, u cirkus, bilo kamo, svuda. U boljim etvrtima Tijuane on
i su svakodnevan prizor - Adn, Luca i Gloria. Svi prodavai poznaju curicu - daju jo
j slatkie, cvijee, male komade nakita, ukosnice, ogrlice, zgodne stvarice.
Kad Adn mora otii zbog posla - kao to je to sada kad je na redovitom slubenom putu u
Guadalajari u posjetu Tiu, zatim u Culiacnu s kovegom gotovine za Gera - naziva sv
aki dan, nekoliko puta na dan, da razgovara sa svojom kerkom. Pria joj viceve, gov
ori o smijenim stvarima koje je vidio. Donosi joj darove iz Guadalajare, Culiacna,
Badiraguata.
A na ona putovanja u posjet doktorima na koja moe ii - na sva osim u Sjedinjene Dra
ve - odlazi. Postao je strunjak za limfangiom; ita, ui, postavlja pitanja, nudi pot
icaje i nagrade. Daje velike donacije
za istraivanja, potiho nagovaia svoje poslovne pailncie da urine isto. On i Luca i
maju lijepe stvari, lijep oni. ali mogli hi imati mnogo vece stvari, mnogo vei dom
, da novac ne moraju troiti na doktore. 1 na donacije i priloge i mise i blagoslo
ve i djeja igralita i klinike.
Luciji je drago zbog toga. Njoj ne trebaju ljepe stvari, vei dom. Ne treba joj - i
ne bi je ni htjela - raskona i, iskreno govorei, neukusna palaa kakve imaju neki d
rugi nareotraficantesi.
Luca i Adn dali bi sve to imaju, dao bi svaki roditelj, bilo kojem doktoru ili bilo
kojem bogu, svakom doktoru i svakom bogu, koji bi izlijeio njihovo dijete.
to je znanost nemonija, to vie se Luca okree vjeri. Vie nade polae u Boje udo nego u
parne brojke medicinskih nalaza. Boji blagoslov, blagoslov svetaca, Nae Gospe od G
uadalupe, u tren oka bi preokrenuo plimu tih brojeva u ustreptalost srca. Stalno
je u crkvi, svakodnevno se prieuje. Njihovog upnika, oca Riveru, dovodi kui na veere,
na privatne molitve i satove utjehe, na prouavanje Biblije. Propituje dubinu svo
je vjere ("Moda je moja sumnja ono to prijei milagro"), propituje iskrenost Adnove v
jere. Potie ga da ee ide na misu, da se vie moli, da jo vie novca daje za Crkvu, da raz
govara s ocem Riverom: "Reci mu to ti je u srcu."
Da joj olaka duu, odlazi sveeniku.
Rivera nije lo tip, iako je pomalo luckast. Adn sjedi u sveenikovu uredu, prekoputa
radnog stola i govori: "Nadam se da ne potie Luciju da povjeruje kako je njezino
pomanjkanje vjere ono to prijei izljeenje nae kerke."
"Naravno da ne. Nikad ne bih izrekao, ak ni pomislio, tako neto." Adn kima.
"Ali da razgovaramo o tebi", govori Rivera. "Kako mogu pomoi tebi, Adn?"
"Zaista, dobro mi je." "Ne moe biti lako" "Nije. To je ivot."
"A kako stoje stvari izmeu tebe i Lucije?" "U redu su."
Rivera poprima onaj svoj pametan izraz lica, zatim pita: "A u krevetu? Mogu li p
itati? Kako stoji stvar s branim"
Acia n u .pijcva susprei'iiui i pi e/i iv osini]i-li. I 'vijek ga /ala\ l!.i kad sv
eenici, ti samo-kastriram eunusi, ele davati savjete o seksualnim temama. Neto kao
kad vam vegetarijanci ele ispei odre/ak na rotilju. Kako bilo, jasno jc da jc Luca s
a sveenikom razgovarala o njihovu seksualnom ivotu; inae taj ovjek ne bi nikad imao
petlje potaknuti in temu.
injenica je da se nema o emu razgovarati.
Nema seksualnog ivota. Luca se uasava od pomisli da ostane trudna. A s obzirom na t
o da Crkva zabranjuje umjetnu kontracepciju, a ona nee uiniti nita to bi moglo ukaza
ti na bilo to osim potpune predanosti zakonima Crkve...
Stotinu puta joj je rekao da su izgledi da dobije jo jedno dijete s uroenom manom
tisuu prema jedan, milijun prema jedan, zaista, ali logika na nju ne utjee. Zna da
je u pravu, ali jedne noi mu kroz suze priznaje da jednostavno ne moe podnijeti p
omisao na onaj trenutak u bolnici, trenutak kad su joj priopili, kad je vidjela..
.
Ne moe podnijeti pomisao da ponovo proivi taj trenutak.
Nekoliko puta je pokuala s njim voditi ljubav u danima kada je to ritam prirodne
kontracepcije doputao, ali jednostavno bi se smrzla. Uas i osjeaj krivnje, primjeuje
Adn, nisu afrodizijaci.
Istina je, htio bi rei Riveri, da mu to nije vano. Da ima puno posla na radnom mje
stu, da ima puno posla kod kue, da mu svu energiju oduzimaju voenje poslova (o spe
cifinoj prirodi tih poslova nisu nikad razgovarali), briga o vrlo bolesnom, teko h
endikepiranom djetetu i pokuaji da joj nae lijek. U usporedbi s patnjama njihove ke
ri, nedostatak seksualnog ivota je nevaan.
"Volim svoju enu", govori Riveri.
"Ja sam je poticao da ima jo djece", govori Rivera.
Dosta je, razmilja Adn. To ve pomalo vrijea. "Oe," govori, "samo se za Gloriju moemo s
ada brinuti."
Na stolu ostavlja ek.
Odlazi kui i govori Luciji da je razgovarao s ocem Riverom i da ga je taj razgovo
r uvrstio u njegovoj vjeri.
Ali ono u to Adn zaista vjeruje su brojke.
Boli ga kad vidi njezinu tunu, beznadnu vjeru; zna da si svakim danom zadaje sve
veu bol, jer jedina stvar koju Adn pouzdano zna
je da brojke nikail ne la/u. Ha\ i se hiojkauia po cijele dane, svaki dan. Donos
i kljune odluke koje se zasnivaju na brojkama i /.na tla je aritmetika apsolutni
zakon svemira, daje matematiki dokaz jedini dokaz.
A brojke govore da e njihovoj kerci biti sve loije, a ne bolje, kako bude rasla i d
a se usrdne molitve njegove ene ne uju ili nisu usliene.
Zato svoje nade polae u znanost, u to da e se netko negdje pojaviti s (u pravom sm
islu rijei) pravom formulom, udesnim lijekom, kirurkom metodom koja e nadjaati Boga i
njegovu nevrijednu pratnju svetaca.
U meuvremenu, ne preostaje drugo nego, korak po korak, hodati na tom beznadnom ma
ratonu.
Ni Bog ni znanost ne mogu pomoi njegovoj kerci.
Norina koa je toplo ruiasta, sjajna nakon kupanja u vreloj vodi.
Na sebi ima debeli frotirski kuni ogrta, a kosu je omotala runikom i savila ga u tu
rban. Svaljuje se na sofu, noge podie na stoli i uzima pismo.
Pita: "Hoe li?"
"Hou li to?" pita Parada dok ga njezino pitanje budi iz slatkog sanjarenja uz Colt
raneovu plou koja svira na gramofonu.
"Odstupiti."
"Ne znam", govori. "Mislim da hou. Mislim, pismo od II Pape osobno..."
"Ali rekao si daje to zamolba", govori Nora. "On moli, ne nareuje."
"To je samo obzirnost", odgovara Parada. "To podrazumijeva istu stvar. Papina za
molba se ne odbija."
Nora slijee ramenima. "Za sve treba prvi put."
Parada se nasmije. Ah, bezbrina hrabrost mladih. To je, razmilja, istovremeno i ma
na i vrlina mladih ljudi, da imaju tako malo potovanja prema tradiciji, a jo manje
prema autoritetima. Nadreeni te trai da uini neto to ne eli? Lagano - jednostavno odb
e.
Ali bilo bi tako lako prihvatiti, razmilja. Vie nego lako - izazovno. Odstupiti i
ponovo postati jednostavni upnik ili prihvatiti premjetaj u
i ih isl a n n i a/(li il>l|i' i a/n 11 .1 j. 1111. i . i hi i 111 Ih \ |t 11 >
i. 11 ih i I a ki i na/ \ ali. Vii|cmc /a kontemplaciju i iiinliivu. /.vui fantas
tino u usporedbi s trajnim stresom i odgovornou. Beskrajnim politikim pregovaranjima
, stalnim naporima uloenim u nabavu hrane, u osiguravanje krova nad glavom, u nab
avu lijekova. Da se ne spominje kronini alkoholizam, maltretiranje ena, nezaposlen
ost i siromatvo i bezbroj tragedija koje iz toga proizlaze. To je teret, razmilja
potpuno svjestan samosaaljenja, a sada II Papa ne samo da eli maknuti tanjur ispre
d mene, ve i zahtijeva da ga se odreknem.
On e mi ga, zapravo, oteti silom ako ga pokorno ne predam.
To je ono to Nora ne razumije.
Jedna od rijetkih stvari koje Nora ne razumije.
Sada ga ve godinama posjeuje. U poetku, bili su to posjeti od nekoliko dana, pomaga
la je u sirotitu izvan grada. Zatim se to pretvorilo u dulje posjete, ostajala bi
nekoliko tjedana, a zatim su tjedni postali mjeseci. Onda bi se vraala u SAD da
radi ono to radi da zaradi novac, onda bi se vraala, a boravci u sirotitu postajali
su sve dulji i dulji.
Sto je jako dobro, jer tamo je ona od neprocjenjive koristi.
Na vlastito iznenaenje, postala je jako dobra u izvravanju onoga to se treba obavit
i. U pojedinim jutrima to je uvanje predkolske djece, u drugima je to nadgledanje
popravaka naoko beskrajnih kvarova vodovoda ili pregovori s izvoaima o cijenama gr
adnje novih spavaonica. Ili odlasci na veletrnicu u Guadalajaru na ugovaranje naj
povoljnije cijene namirnica za taj tjedan.
U prvo vrijeme, svaki put kad bi se pojavio zadatak, ona bi zakukala isti refren
: "Ja nita ne znam o tome", a onda bi od sestre Camelle dobila uvijek isti odgovo
r: "Nauit e."
I jest; nauila je. Postala je pravi strunjak za zamrene vodoinstalaterske radove Tr
eeg svijeta. Lokalni izvoai radova istovremeno vole i mrze vidjeti je kako se pribl
iava - tako je lijepa, ali i tako nemilosrdno okrutna, istovremeno su okirani i od
uevljeni kad vide enu koja im prilazi i krvolonim, ali uinkovitim panjolskim izgovara
: "No me quiebres el culo."
Ne zajebavajte me.
U drugim sluajevima, zna biti tako draga i zavodljiva da joj jedva uz neku zaradu
omoguuju ono to eli. Ona se naginje i gleda ih tim
oima i lim osmijehom, govon im da ovaj propali kio\ /aisla ne moe ekati tla dobiju
gotovinu dola/c kie, ne vidite li oblake?
Ne, ne vide. Ono to vide je njezino lice i tijelo i, budimo poteni, njezinu duu, od
laze popraviti taj condenada krov. I znaju da je dobra to se tie novca, osigurat e
ga, jer tko je onaj koji e u biskupiji njoj rei ne?
Nitko, to je onaj koji e joj to rei. Nitko nema muda.
A na veletrnici? Dios mo, prava je napast. Oko tandova s povrem kree se kao kraljica,
zahtijeva najbolje od ovoga, najsvjeije od onoga. Opipava i mirie, trai da kua poje
dine vrste.
Jednog jutra, jedan od prodavaa kojemu je prekipjelo, pita ju: "Za koga mislite d
a kupujete? Za vlasnike luksuznih hotela?"
Ona odgovara: "Moja djeca zasluuju isto tako, ako ne i bolje. Ili moda mislite dru
gaije?"
Nabavlja im najbolju hranu po najpovoljnijim cijenama.
Prie se gomilaju. Ona je glumica - ne, kurva - ne... ona je kardinalova ljubavnic
a. Ne, ona je bila skupa kurtizana i umire od AIDS-a, u sirotite je dola da bi otk
upila svoje grijehe prije nego to se suoi s Bogom.
Ali kako godina prolazi, pria gubi na vjerodostojnosti - zatim prolaze dvije, zat
im pet, zatim sedam - a ona i dalje dolazi u sirotite, a zdravlje joj nije narueno
, izgled joj nije loiji, a do tog vremena prie o njezinoj prolosti su ionako, uglav
nom, zaboravljene.
Zaista uiva u obrocima kad odlazi u grad. Jede sve dok se ne dovede gotovo u stan
je omame, zatim au vina odnosi u veliku kupaonicu s oslikanim ploicama i uranja u v
relu vodu dok joj koa nije blistavo ruiasta. Zatim se brie velikim, podatnim runicima
(oni u sirotitu su mali i gotovo prozirni), a spremaica dolazi s istom odjeom koja
se oprala dok je ona bila u kadi, a zatim se ponovo pridruuje ocu Juanu na veer ra
zgovora, glazbe ili gledanja filma. Svjesna je da je njezino vrijeme u kupaonici
iskoristio za izlazak u vrt i potajno puenje (doktori su mu govorili i govorili
i govorili, a njegov odgovor je: "to ako se odreknem puenja, a zatim me pregazi au
to? Sve to zadovoljstvo rtvovao bih uzalud!"), a nakon toga, smijeno, cucla peperm
int prije negoli se Nora vrati, kao da zavarava nekoga, kao da mora zavarati nju
.
Zapiavo, doli su do tog;i da njc/ino vrijeme u kupaonici mjere cigaretama "Idem u
kupaonicu na pet cigareta" ili, ako osjea naroitu potrebu /a kupanjem i umor: "Ov
o kupanje e trajati osam cigareta." Ali on se i dalje mui da preutno opovrgne da je
to ono to zapravo radi i, bez obzira na sve, svaki put cucla pepermint.
Ta igra traje skoro sedam godina.
Sedam godina - ne moe vjerovati.
U taj posjet stigla je, neuobiajeno, ujutro, nakon to je cijelu no potroila da boles
no dijete odveze u gradsku bolnicu i bdije uz njega. Nakon to je kriza prola, uzel
a je taksi i odvezla se do Juanove rezidencije. Priutila si je kupanje i obilan d
oruak. Sada sjedi u njegovoj radnoj sobi i slua glazbu.
"Kamo je otilo?" pita ga dok se Coltraneov solo uzdie do kreenda, a zatim se ponovo
smiruje.
"Kamo je otilo to?"
"Sedam godina."
"Onamo kamo je uvijek odlazilo", on govori. "U ono to se mora uiniti."
"Nadam se."
Zabrinuta je zbog njega.
Izgleda umorno, istroeno. I, iako zbijaju ale na taj raun, u zadnje vrijeme izgubio
je na teini i ini se da je manje otporan na prehlade i napadaje gripe.
Ali postoji neto vanije od njegova zdravlja.
To je njegova sigurnost.
Nora se boji da e ga ubiti.
Nije to samo zbog njegovih stalnih politikih propovijedi i radnikog udruivanja; jer
nekoliko posljednjih godina vie je vremena provodio u dravi Chiapas i ondje je Cr
kvu organizirao kao sredite pokreta starosjedilakih Indijanaca, stoje razbjesnilo
lokalne zemljoposjednike. Sve vie je otvoreno govorio o mnogim socijalnim temama,
uvijek je zauzimao opasne ljeviarske stavove, ak je izraavao protivljenje NAFTA-in
u ugovoru, koji e, kako on objanjava, samo dodatno obe-spraviti siromane i one bez
zemlje.
Zbog toga je prosvjedovao ak i s propovjedaonice, izazivajui bijes pretpostavljeni
h u Crkvi i bijes meksike desnice.
()bjava je, oslo\ im, na /idu."'1
Prvi put kad je ugledala jedan od plakata, ljutilo je krenula da ga strgne, ali
on ju je zaustavio. Smatrao ga je smijenim, hila je to njegova karikatura s potpi
som EL CARDENAL ROJO - Crveni kardinal -i s proglasom OPASNI KRIMINALAC - TRAI SE
ZBOG IZDAJE DOMOVINE. Htio je da mu jedan kopiraju i uokvire.
To ga ne plai - uvjerava je da ak ni desniari ne bi ubili sveenika. Ali ubili su Ose
ara Romera u Gvatemali, nisu li? Njegove halje nisu skrenule te metke. Desniarski
odred smrti upao je u njegovu crkvu dok je sluio misu i izreetao ga. Zato se ona
boji meksike Guardie Blance i tih plakata koji ohrabruju nekog osamljenog luaka da
ubojstvom izdajice od sebe uini heroja.
"Samo me pokuavaju uznemiriti", rekao joj je Juan kad su prvi put vidjeli plakate
.
Ali upravo je to ono ega se boji, jer zna da ga to nee uznemiriti. A kad shvate da
ga nee prestraiti, to e uiniti? Stoga misli da je "zamolba" da odstupi moda dobra ide
ja. Sto je razlog da mogue odstupanje ostavlja da lebdi u zraku. Prepametna je da
otvoreno spomene njegovo zdravlje, njegove muke i prijetnje koje mu dolaze, ali
mu eli ostaviti otvorena vrata za odlazak.
Jednostavno, otii.
iv.
"Ne znam", govori nehajno. "Moda to nije tako loa ideja."
Ispriao joj je o raspravi kad gaje papinski nuncij pozvao u Ciudad de Mxico da mu
objasni njegove "teke pastoralne i doktrinalne pogreke" u Chiapasu.
"Ta 'liberalna teologija'", poeo je Antonucci.
"Nije me briga za liberalnu teologiju."
"Sluam to s olakanjem."
"Briga me je samo za osloboenje."
Antonuccijevo lice nalik na zebu smrailo se dok je izgovarao: "Isus oslobaa nau duu
od pakla i smrti, i ja mislim daje to dovoljno osloboenje. To je dobra vijest iz
Evanelja i to je ono to treba pruati
119 Igra rijei. U izvorniku Writing on the wall doslovno znai natpis na zidu, a
u prenesenom predznak prokletstva ili neke velike nesree.
vjci ii ici ii i,i i \ i >|i- I >r.k ii| ii |i\ I u, a ih | )i 11 il i ka, 111'h
a I a hi I 'il i I \ i >ja gla\ na I u iga."
"Moja glavna briga", ree Parada, "jest da Evanelje ljudima/ poslane dobro navjelenje,
a ne nakon to umru od gladi."
"Takva politika orijentacija bila je u modi nakon Drugog vatikanskog koncila," ree
Antonucci, "ali moda je promaklo tvojoj panji da sada i mamo drugaijeg Papu."
"Da," ree Parada, "a ponekad stvari vraa na poetak: kamo god ide, ljubi zemlju i ga
zi po ljudima."
Antonucci ree: "Ovo nije ala. Vode istragu o tebi."
"Tko je vodi?"
"Ured za Latinsku Ameriku u Vatikanu", ree Antonucci. "Biskup Gantin. I on eli da
te se makne."
"Na osnovi ega?"
"Krivovjerstva."
"Ma, to je smijeno!"
"Je li?" Antonucci je podigao dosje sa svog stola. "Jesi li prolog svibnja u selu
Chiapan drao misu odjeven u odjeu Maja, zainjenu pernatim pokrivalom za glavu?"
"To su simboli koje strosjedioci"
"Znai odgovor je da", ree Antonucci. "Otvoreno si se ukljuio u pogansku idolatriju.
"
"Misli li ti da je Bog ovamo stigao tek s Kolumbom?"
"Sada sam sebe citira", ree Antonucci. "Da, imam ovdje jednu malu poslasticu. Da v
idimo. Da, evo je: 'Bog voli sve ljude"'
"Ima li primjedbi na tu tvrdnju?"
"'i zato je otkrio svoje "boansko" svim kulturnim i etnikim grupama diljem svijeta.
Prije negoli je ijedan misionar doao propovijedati o Isusu, proces spasenja tamo
je ve postojao. Pouzdano znamo da Kolumbo nije doveo Boga na svojim brodovima. B
og je ve prisutan u svim kulturama, zato misionarski zadatak ima sasvim drugaiji s
misao - navjetavanje prisutnosti Boga koji je ve tamo.' Porie li da si to rekao?"
"Ne, ja to prihvaam."
"Spaeni su prije Isusa?"
"Da."
"('"isto krivovjerstvo."
"Nc, nije." 'lb je islo spasenje. Ta jedna jednostavna tvrdnja, Kolumbo nije sa s
obom doveo Boga, uinila je vie u pokretanju duhovne obnove u Chiapasu nego tisuu ka
tekizama, onda kad su starosjedioci poeli istraivati vlastitu kulturu ne bi li pro
nali tragove otkrivenog Boga. I nali su ih - u svojim obiajima, svojem upravljanju
zemljom, starim zakonima o nainu na koji se odnositi prema brai i sestrama. Bilo j
e to tek tada, kad su Boga pronali u sebi, da su zaista mogli primiti dobru vijes
t o Isusu Kristu.
I nadu u spasenje. Od petsto godina ropstva. Pola tisuljea porobljavanja, poniavanj
a i pogubne, oajne bijede koja ubija. A ako se Isus nije pojavio da ih spasi od t
oga, nije se uope ni pojavio.
"A to je onda s ovim?" zapita Antonucci. '"Misterij Trojstva nije matematika zagon
etka od tri u jednom. To je prikazivanje Oca u politici, Sina u ekonomiji i Duha
Svetoga u kulturi'. Odraava li to zaista tvoje razmiljanje?"
"Da."
Da, odraava, jer Bogu je potrebno sve to - politika, ekonomija i kultura - da se
otkrije u svoj svojoj moi. Zato smo posljednjih sedam godina proveli u gradnji ku
lturnih centara, klinika, seljakih kooperacija i, da, politikih organizacija.
Antonucci ree: "Ti bi Boga Oca reducirao samo na politiku, a Isusa Krista, Njegov
a Sina, Naeg Spasitelja, na razinu predsjednika marksistikih teoretiara u nekom tree
razrednom ekonomskom odjelu?! A tvoje bogohulno povezivanje Duha Svetoga s lokal
nom poganskom kulturom, to god to trebalo znaiti, neu ni komentirati."
"Problem je u injenici da ti ne zna to bi to trebalo znaiti."
"Ne," ree Antonucci, "problem je u injenici da ti to zna."
"Zna li to me je neki dan upitao jedan stari Indijanac?"
"Nema sumnje da e mi rei."
"Upitao me je: 'Spaava li taj va Bog samo nae due? Ili spaava i naa tijela?'"
"Tresem se pri pomisli kako si mu vjerojatno odgovorio." "I treba se tresti."
Sjedili su jedan nasuprot drugog za radnim stolom, zurili jedan u drugoga, zatim
je Parada malo popustio i pokuao objasniti: "Pogledaj
sin |h isti/cino u < ln.ipasii: sada iinaino srsi tisua kateheta slaiosjei laa. i a
/1njcteni su po svim selima, pouavaju Evanelje."
"Da, pogledajmo to si postigao u ( hiapasu", ree Antonueci. "Ima najvei postotak pre
obraenika na protestantizam u cijelom Meksiku. Samo su malo vie od polovice tvojih
ljudi jo uvijek katolici, najnii postotak u Meksiku."
"Znai, to je ono o emu je tu zaista rije", ispalio je Parada. "Coca--Cola se boji d
a e izgubiti dio trita u korist Pepsija."
Ali Parada je istog trenutka zaalio zbog te sarkastine primjedbe. Bila je djetinja
sta i bahata i unitila je svaku mogunost ponovne uspostave normalnih odnosa.
A Antonuccijeva osnovna tvrdnja je tona, tako sada razmilja.
Otiao sam na selo s namjerom da preobratim Indijance.
Umjesto toga, oni su preobratili mene.
A sada e ih taj uas od NAFTA-e otjerati s ono malo zemlje koja im je preostala, ka
ko bi se oslobodio prostor za "djelotvornije" vee raneve. Kako bi se utro put veim
fincasima kave, rudnicima, iskoritavanju drvnog bogatstva i, naravno, naftnim buot
inama.
Mora li sve, pita se on, biti rtvovano na oltaru kapitalizma?
Sada ustaje, stiava glazbu i pretrauje sobu u potrazi za cigaretama. Svaki put ih
mora traiti, kao to mora traiti i naoale. Ona mu ne pomae, bez obzira na to to ih vidi
na stoliu. Previe pui. Ne bi to pomoglo.
"Dim mi stvarno smeta", govori ona.
"Neu zapaliti", kae nakon to je naao kutiju. "Samo u je cuc-lati."
"Pokuaj sa vakaom." "Ne volim vakau."
Ponovo sjeda nasuprot njoj i kae: "eli da se povuem."
Ona odmahuje glavom. "elim da uini ono to eli uiniti."
"Prestani me obraivati", on je odrjeit. "Samo mi reci ono to misli."
"Ti si to traio", govori ona. "Zasluuje nekakav ivot. Zaradio si ga. Ako se odlui povui
, nitko ti nee zamjeriti. Zamjerit e Vatikanu, a iz svega toga moe izai uzdignute gla
ve."
I1 si a je sa sok', od la/i ilo pi u ucnog I <a i .1 1 I oi si rasu \ ina. / eh as
u vina, ali vie od toga /vii i/.hjcci njegov |)ogk'd. Ne eli da je gleda dok govor
i: "Sebina sam, je li lako? Ne bih mogla podnijeti da ti se neto dogodi."
"Ah."
Uzajamna, neizreena misao opasno visi negdje u zraku izmeu njih: Ako bi se odrekao
, ne samo slube kardinala, ve i zareenja, onda bi mogli...
Ali on to nikad ne bi mogao uiniti, razmilja ona, i zaista ne bih eljela da to uini.
A ti si stvarno ba blesav starac, razmilja on. Ona je etrdeset godina mlaa od tebe,
a ti si, kad se sve uzme u obzir, sveenik. Zato govori: "Bojim se da sam ja onaj
koji je sebian. Moda je nae prijateljstvo ono to te prijei da potrai vezu"
"Nemoj."
"koja e te vie zadovoljiti." "Ti me potpuno zadovoljava."
Izraz njezina lica tako je ozbiljan da je na trenutak zapanjen. Te udesne oi tako
su intenzivne. Odgovara: "Svakako ne potpuno."
"Potpuno."
"Ne eli li mua?" pita je. "Obitelj? Djecu?" "Ne."
eli zavritati: Nemoj me napustiti. Ne prisiljavaj me da te napustim. Ne trebam mua
ni obitelj ni djecu. Ne trebam seks ni novac ni udobnost ni sigurnost.
Trebam tebe.
I vjerojatno postoji milijarda psiholokih razloga - otac kojeg nije briga, seksua
lna disfunkcija, strah od veze s mukarcem koji je zaista slobodan; psihijatar bi
imao jebeno plodan dan - ali, nije me briga. Ti si najbolji mukarac kojeg sam ika
d upoznala. Najpametniji, najpristojniji, najduhovitiji, na/bolji mukarac kojeg s
am ikad upoznala, i ne znam to bih uinila da ti se ikad ita dogodi, zato, molim te,
nemoj otii. Ne prisiljavaj me da odem.
"Nee se povui, je li tako?" pita ga.
"Ne mogu."
"(>kcl."
Me li'.'" "Naravno."
Nikada uistinu nije pomislila da e se povui.
Lagano kucanje na vratima. Njegov mu pomonik mrmlja da ima jednog nenajavljenog p
osjetitelja kojemu je reeno da
"Tko je to?" pita Parada.
"Sefior Barrera", odgovara pomonik. "Rekao sam mu" "Primit u ga."
Nora ustaje. "Ionako moram otii." Grle se i ona odlazi da se obue.
Parada odlazi u svoj privatni ured i u njemu nalazi Adna koji sjedi.
Promijenio se, razmilja Parada.
Jo uvijek ima izraz lica djeaka, ali to je djeak s brigama. I s laganom nedoumicom,
razmilja Parada, to e biti s bolesnim djetetom. Parada prua ruku na pozdrav. Adn je
prihvaa i, neoekivano, ljubi mu prsten.
"To zaista nije potrebno", govori Parada. "Prolo je puno vremena, Adn."
"Skoro est godina."
"Onda zato"
"Hvala ti na darovima koje si poslao Gloriji", govori Adn. "Nema na emu", govori P
arada. "Drim i mise za nju. I molim se." "Zahvalni smo na njima vie nego to bi pret
postavio." "Kako je Gloria?" "Isto."
Parada kima. "A Luca?" "Dobro, hvala."
Parada se vraa za radni stol i sjeda. Naslanja se preko stola, sklapa prste i gle
da Adna pomnim, pastoralnim izrazom lica. "Prije est godina obratio sam ti se i za
traio milost za bespomonog ovjeka. Uzvratio si tako da si ga ubio."
"Bila je to greka", govori Adn. "Bilo je to izvan moje kontrole."
"Moe lagali sebi i meni", go\oi i l'aiaa. "Ne moe lagali Mogu." Zato ne? misli Adn. On
lae nama.
Ali govori: "Kunem se ivotom svoje ene i svog djeteta, htio sam osloboditi Hidalga
. Jedan od mojih suradnika sluajno mu je dao preveliku dozu pokuavajui mu ublaiti bo
l."
"Koju je traio jer su ga muili."
"Nisam ga ja."
"Dosta, Adn", govori Parada, odmahuje rukom kao da eli otkloniti ispriku. "Zbog ega
si ovdje? Kako ti mogu pomoi?"
"Ne moe."
"Onda..."
"Traim da bude duebrinik mome stricu."
"Isus je hodao po vodi", govori Parada. "Ne znam da se to ikad ponovilo."
"to znai?"
"to znai", govori Parada dok uzima kutiju cigareta sa stola, jednu istresa u usta
i pripaljuje ju, "da, usprkos slubenom miljenju, moram vjerovati da su neki ljudi
odmakli predaleko za iskupljenje svojih grijeha. Ono to trai je udo."
"Mislio sam da se bavi udima."
"Bavim se", odgovara Parada. "Na primjer, upravo sada pokuavam nahraniti tisue gla
dnih ljudi, osigurati im istu vodu, pristojne stanove, lijekove, kolovanje i izvje
snu nadu u budunost. Bilo to od toga bilo bi udo."
"Ako je u pitanju novac"
"Jebe tvoj novac", govori Parada. "Tako, je li to dovoljno jasno?"
Adn se osmjehuje, podsjea se zato voli tog ovjeka. I zato je otac Juan vjerojatno jed
ini sveenik dovoljno vrst da pomogne Tiu. Govori: "Moj stric pati."
"Dobro. I treba patiti."
Kad Adn podie obrvu, Parada kae: "Nisam siguran da vjerujem u gorui pakao, Adn, ali a
ko postoji, tvoj stric, bez sumnje, odlazi u njega."
"Ovisan je o eracku."
111 ni 1111 ii 11 Mit" ostavit ili he/ koi i H'i 11.11 a", govoi i I 'a i a i la.
"Poznat ti je koncept kai ine?"
"Mutno", govori Ailn. "Znam da mu je potrebna pomo. I znam da ne moe odbiti pomo dui k
oja pati."
"Dui koja dolazi u iskrenom pokajanju, koja trai da se promijeni", govori Parada.
"Opisuje li to tvog strica?"
"Ne."
"Opisuje li to tebe?" "Ne."
Parada ustaje. "Onda, o emu da razgovaramo?"
"Molim te, posjeti ga", govori Adn. Iz depa na sakou vadi notes i ispisuje Tiovu a
dresu. "Ako bi ga mogao nagovoriti da ode u kliniku, u bolnicu..."
"Ima ih na stotine u mojoj biskupiji koji ele takvu terapiju, a ne mogu si je pri
utiti", govori Parada.
"Petoricu njih poalji s mojim stricem, a njihove raune poalji meni."
"Kao to sam prije rekao"
"Tono, jebe moj novac", govori Adn. "Tvoji principi, njihove patnje."
"Od droge koju prodaje."
"Govori to s cigaretom u ustima."
Adn saginje glavu, i drugi put gleda u pod, zatim govori: "ao mi je. Doao sam traiti
uslugu. Na vratima sam trebao ostaviti svoju drskost. Mislio sam da mogu."
Parada povlai dug dim iz svoje cigarete, odlazi do prozora i gleda van na zcalo, p
odnoje stuba, gdje su ulini prodavai rasprostrti svoje prekrivae i izloili svoje mila
gros na prodaju.
"Otii u do Miguela ngela", govori. "Sumnjam da e to ita pomoi."
"Hvala ti, oe Juan."
Parada kima.
"Oe Juan?"
"Da?"
"Ima mnogo ljudi koji bi htjeli znati adresu."
"Ja nisam policajac", goum I'.nada.
"Nisam trebao nita rei", ka/e Adn. Odlazi do vrata. "Dovidenja, oe Juan. 1 Ivala ti.
"
"Promijeni nain svog ivota, Adn."
"Prekasno je."
"Da stvarno u to vjeruje, ne bi doao ovamo."
Parada ispraa Adna kroz vrata u malo predvorje u kojem mlada ena stoji s malom putn
om torbom preko ramena.
"Trebala bih otii", govori Nora Paradi. Gleda Adna i osmjehuje se.
"Nora Hayden," govori Parada, "Adn Barrera." "Mucho gusto", kae Adn.
"Mucho gusto", okree se Paradi. "Vratit u se za nekoliko tjedana." "Veselim se tom
e." Ona se okree da ode.
"I ja upravo odlazim", govori Adn. "Mogu li vam ponijeti torbu? Trebate li taksi?
"
"To bi bilo lijepo."
Ljubi Paradu u obraz. "Adis."
"Buen viaje."
Vani na zcalu ona kae: "Taj lukavi osmijeh na vaem licu..."
"Imam li lukav osmijeh na licu?"
"nije prikladan. Nije to to mislite."
"Krivo shvaate", govori Adn. "Ja volim i potujem tog ovjeka. Nikad mu ne bih zavidio
na bilo kakvoj srei koju nae na ovom svijetu."
"Mi smo samo prijatelji." "Kako hoete." "Jesmo."
Adn gleda preko trga. "Tamo preko je zgodan caf. Ba sam htio dorukovati, a mrzim jes
ti sam. Imate li vremena i sklonosti pridruiti mi se?"
"Nisam jela."
"Doite onda", kae Adn. Kad je s njom prelazio trg, doda: "ujte, samo moram obaviti j
edan telefonski razgovor."
"Saln> il.i|k\"
Vadi s\(i| inobih'l i pi itic (loi'ijin broj.
"Hola, sonrisa de im alma", govori kad se ona javi. Ona je osmijeh njegove due. N
jezin glas je njegovo jutro i njegova veer. "Kako si pit ros?"
"Dobro, papa. Gdje si?"
"U Guadalajari", govori. "U posjetu Tiu."
"Kako je on?"
"I on je dobro", govori Adn. Gleda preko trga na kojem su se okupili ulini trgovci
. "Ensancho de mi corazn, utjeho mog srca, ovdje prodaju ptice pjevice. Hoe li da t
i jednu donesem?"
"Koje pjesme pjevaju, papa?"
"Ne znam", govori. "Mislim da ih mora nauiti pjevati pjesme. Zna li koju?"
"Papa," ona se smije, oduevljena, zna da je zadirkuje, "stalno ti pjevam."
"Znam da mi pjeva." Tvoje pjesme mi slamaju srce. "Da, molim te, papa," govori, "
voljela bih imati pticu." "Koje boje?" "utu?"
"Mislim da vidim jednu utu."
"Ili zelenu", kae. "Bilo koje boje, papa. Kad e doi kui?" "Sutra naveer", govori. "Mor
am otii posjetiti Ta Gera, onda u doi kui."
"Nedostaje mi."
"I ti meni nedostaje", govori joj. "Nazvat u te veeras."
"Volim te."
"Ja volim tebe."
Zavrava razgovor.
"Vaa djevojka?" pita Nora.
"Ljubav mog ivota", govori Adn. "Moja ki."
"Ah."
I/.a hi i u si ol vani. Ailan joj i/ \ lai stolu, u, zatim sjeda. (i lola piko sto
la u te dojmljive plave oi. Ona ne skree pogled, ne skanjuje se, ne crveni se. Jed
nostavno, gleda ravno u njega.
"A vaa ena?"
"to s njom?"
"To sam ja htjela pitati", kae Nora.
Vrata se lome kao pucanj.
Drvo se rasprskava po metalu. Angelov pito klizi iz djevojke dok se okree i vidi
federalese kako upadaju kroz vrata. Art misli kako je to gotovo komino dok To skak
ue s gaama oko nogu u grotesknoj imitaciji trka; stalak za infuziju slijedi ga kao
uznemireni sluga. Pokuava dohvatiti puke koje su sloene u kutu sobe. Stalak se pre
vre i lomi, igla mu se izvlai iz ruke, a To se rui u kut, na puke, i izvlai runu bombu.
Sjedi tamo dolje i prka oko udarne igle dok ga fedrale ne zgrabi i ne istrgne mu
runu bombu iz ruke.
Tamo je jo i bijela, debela guzica koja viri iza kuhinjskog stola kao divovska hr
pa tijesta. I uje se pijas kad Ramos odlazi i pljesne je kundakom puke.
Ona zavriti jedan ljutiti "Au".
"Trebala si pripremiti doruak, ti lijena droljo."
Grabi je za kosu i podie je. "Obuci gae, nitko ne eli gledati tvoju nalgas grandes.
"
Tvoju ogromnu guzicu.
"Dat u vam pet milijuna dolara", ngel govori federaleu. "Pet milijuna amerikih dola
ra da me pustite." Zatim ugleda Arta koji stoji tamo i zna da pet milijuna dolar
a nee pomoi, da za to ne postoji dovoljno novca. Poinje cmizdriti. "Ubij me. Molim
te, ubij me odmah."
I to mi je olienje zla, razmilja Art.
Tuna lakrdija.
ovjek sjedi u kutu sa sputenim gaama, preklinje me da ga ubijem.
Jadno.
"Tri minute", kae Ramos.
I'i i|e negoli se sli.i/ari \ talo.
"Hajde tla oiula ovo govno i/nesemo odavde", govori A rt. Klekne lako ila su mu
usta tono na uhu njegova strica i ape: "To, da ti ka/cm ono to si oduvijek htio znati
."
"to?"
"Tko je bio Dounik. Chupar." "Tko?"
"Gero Mndez", lae Art. Gero Mndez, ti pizdo.
"Mrzio te je", dodaje Art, "zato to si mu odveo tu malu drolju i unitio je. Znao j
e da je jedini nain da je ponovo vrati da se rijei tebe."
Moda ne mogu doprijeti do Adna, Rala i Gera, razmilja Art, /.ato u se zadovoljiti slje
deom najboljom stvari.
Natjerat u ih da unite jedan drugoga.
Adn je iznemogao na Norinu tijelu. Ona ga dri za vrat i cupka ga za kosu.
"Bilo je nevjerojatno", govori on. "Dugo nisi bio sa enom", kae ona. "Je li to bil
o tako oito?"
Bili su izali iz cafa i otili ravno u hotel u blizini. Prsti su mu se tresli dok jo
j je otkopavao bluzu.
"Nisi svrila", kae.
"Hou", kae ona. "Sljedei put."
"Sljedei put?"
Sat kasnije ona se rukama odupire o prozorsko okno, njezine su noge miiavo preokre
nuto V dok je pumpa odostraga. Povjetarac koji ulazi kroz otvoren prozor hladi j
oj znoj na koi dok uzdie i cvili u prekrasno odglumljenom klimaksu sve dok se on n
e zadovolji i ne svri.
Poslije, dok je leao na podu, kae: "elim te ponovo vidjeti."
"To se moe srediti", kae Nora.
To je samo stvar posla.
To sjedi u eliji.
Njegova optunica nije otila u dobrom smjeru - otila je u smjeru kojim nikako nije s
mjela otii.
"Ne znam zato me se povezuje s poslovima oko kokaina", rekao je iz prostora za op
tuenika. "Ja prodajem automobile. Sve to znam o trgovini droge ono je to sam proitao
u novinama."
A ljudi u sudnici su se smijali.
Smijali, a sudac mu je odredio suenje. Bez kaucije - opasan kriminalac, rekao je
sudac. Definitivan rizik od bijega. Osobito u Guadalajari gdje se sumnja da optue
nik ima znatan utjecaj u tijelima koja provode zakon. Zato su ga doveli - okovan
og - na vojni avion i odveli ga u Ciudad de Mxico. Kroz specijalni zatitni tunel u
kombi crno obojenih prozora. Zatim u zatvor Almoloya i u samicu.
U kojoj ga od hladnoe bole kosti.
A oajnika potreba za erackom gloe mu kosti kao gladan pas. Pas ga dere, dere, eli koka
in.
Ali gore od svega toga je bijes.
Gnjev zbog izdaje.
Izdaje svojih saveznika - jer morala se dogoditi izdaja na najvioj razini da on s
jedi u ovoj eliji.
Taj hijo de puta120 i njegov brat u Los Pinosu. Kojega smo kupili i platili za n
jega i postavili ga na dunost. Izbori koji su bili ukradeni Crdenasu mojim novcem
i novcem koji im je na moj nagovor dao kartel - a oni su me ovako izdali. Te pro
klete kurve, cabrones'2', lambiosos.
I Amerikanci, Amerikanci kojima sam pomogao u ratu protiv komunista, i oni su me
izdali.
I Gero Mndez, koji mi je ukrao moju ljubav. Mndez koji ima enu koja je trebala biti
moja, i djecu koja su trebala biti moja.
I Pilar, ta pika koja me je izdala.
To sjedi na podu elije, ruke su mu ovite oko nogu, ljulja se naprijed--natrag u po
trebi za drogom i u bijesu. Treba mu jedan dan da pronae uvara koji mu prodaje dro
gu. Udie predivan dim i zadrava ga u
120 Kurvin sin.
121 Kopilad.
I'lu iin.i Pir,1.1 Ja nm se cijedi u nio/ak. 1 );i ga dovede do eulorije, . 111
ni do I usl i me.
I ada mu je sve jasno.
Osveta.
Mnc/.u.
Pilar.
S osmijehom tone u san.
F
I abian Martnez - poznat kao El Tiburn - je hladnokrvni ubojica.
Junior je postao jedan od Raulovih kljunih sicariosa, njegov najdjelotvorniji rev
olvers. Novinski urednik iz Tijuane ije je istraivako novinarstvo postalo previe istr
aivako - El Tiburn gaje oborio kao metu na videoigri. Onaj propali kalifornijski da
ska i drogirana budala koji je istovario tri tone.yerbe na plau pokraj Rosarite, a
li nije platio pristojbu za istovar, El Tiburn ga je probuio kao balon i nakon tog
a otiao na zabavu. A ona tri kompletno idiotskapendejosa iz Duranga koji su izvril
i tombe, pljaku s ubojstvom, uz poiljku koke za koju je Barrera jamio - no, El Tibu
rn je uzeo jedan AK i sprao ih je s ceste kao pasje govno, zatim je njihova tijel
a polio benzinom, zapalio ih i pustio da gore kao luminarias122. Lokalni vatroga
sci su se bojali, s dobrim razlogom, ugasiti ih, a pria govori da su ta dva tipa
jo uvijek disala kad je El Tiburn na njih bacio ibicu.
"To su gluposti", govorio bi Fabin poriui tu priu. "Upotrijebio sam upalja."
Sto god.
Ubija bez osjeaja i savjesti.
A to je ono to nam treba, razmilja Ral sada dok sjedi u autu s klincem i trai da uini
tu uslugu za Barrerinpasador.
"elimo da preuzme isporuke gotovine Geru Mndezu", govori mu Ral. "Da postane novi kuri
r."
"To je sve?" pita Fabin.
Mislio je da e to biti neto drugo, neto mokro, neto to ukljuuje otar, sladak nalet adre
nalina pri ubijanju.
Zapravo, ima jo neto.
122 Svjetiljke.
p
I Marinu djeca ljubav su njezina ivota.
Ona je mlada madona s trogodinjom kerkom i malim sinom, lice i tijelo su joj zreli
ji, a oko oiju se pojavio karakter kojeg prije nije bilo. Sjedi uz rub bazena i b
osim nogama praaka po vodi.
"Djeca su la sonrisa de mi corazn", govori Fabinu Martnezu. Zatim otvoreno, tuno dod
aje: "Ne moj mu."
Fabin misli da je estancia^ Gera Mndeza krajnje neukusno ureena.
"Traficantski ik" je kako mu je Pilar nasamo opisuje, u glasu ak i ne pokuava sakri
ti prezir. "Pokuavam neto promijeniti, ali on u svojoj glavi ima tu predodbu..."
Narcovaquero, misli Fabin.
Narkokauboj.
Umjesto da bjei od svojih seoskih korijena, Gero se njima razmee. Stvara grotesknu,
modernu verziju velikih zemljoposjednika iz prolosti - donova, ranera, vaquerosa
koji su nosili eire irokih oboda i izme i kone navlake za noge jer su im trebale meu s
tablima mesquite, meu krdima stoke. U dananje vrijeme novi nareosi izvru sliku: crn
e poli-esterske kaubojske koulje s lanim bisernim dugmetima, poliesterske navlake
za noge u arkim pastelima - limeta zelena, kanarinsko uta i koraljno ruiasta. I izme
s visokom potpeticom. Ne praktine izme za hodanje, ve piaste Jenki kaubojske izme, izr
aene od razliitih materijala, to egzotinijih - koa noja, aligatora - obojene u kriavo
crvene i zelene.
Stari vaquerosi bi se smijali.
Ili bi se prevrtali u grobu.
A kua...
Pilar je neugodno zbog nje.
Nije to klasini estancia stil - jednokatnica, krov od crepova, ljupki, otmjeni tr
ijem - ve trokatno udovite od ute cigle, stupova i eline ograde. A unutranjost - konat
stolice s kravljim rogovima kao naslonjaima za ruke i s kopitima umjesto nogu. So
fe izraene od kravlje koe. Barske stolice sa sedlima za sjedenje.
123 Hacijenda, ran, boravite.
"Svim lim novcem mu u/clic, "to bi sve mogao nemili..."
Govorei o novcu, I abian u ruci dri koveg pun novca. Jo novca da se (lucro Mndez posv
eti svom ratu protiv ukusa. Sada je Fabin kurir, jer je preopasno da se braa Barre
ra motaju naokolo nakon onoga to se dogodilo Miguelu Angelu.
Moraju se pritajiti.
Zato e Fabin obavljati mjesene isporuke gotovine i donositi izvjetaje s fronte.
Na rancu odravaju zabavu za vikend. Pilar izigrava draesnu domaicu, a Fabin se iznen
auje kad se zatekne u razmiljanju da je draesna - zgodna i armantna i suptilna. Oekiv
ao je neko strailo od kuanice, ali ona to nije. Te veeri, za veerom, u velikoj otmje
noj blagovaonici koja je sada puna gostiju, gleda njezino lice pod svjetlom svij
ea, a to je lice neto posebno.
Ona skree pogled i vidi kako je gleda.
Taj deko, zgodan kao filmska zvijezda, u finoj odjei sa stilom.
Prilino brzo, zatjee se kako s njom izlazi do bazena, a zatim mu ona govori da ne
voli svog mua.
Ne zna to da kae, zato ne otvara usta. Zauen je kad ona nastavlja: "Bila sam tako ml
ada. Kao i on, i muy guapo, no124? I, oprosti mi, htio me je osloboditi Don Ange
la. Sto je i uinio. Htio je od mene stvoriti veliku damu. Sto je i uinio. Nesretnu
veliku damu."
Fabin govori, glupavo: "Vi ste nesretni?"
"Ne volim ga", govori ona. "Nije li to grozno od mene? Ja sam grozna osoba. On d
obro postupa sa mnom, sve mi prua. Nema drugih ena, ne ide kurvama... ja sam ljuba
v njegova ivota, i zbog toga osjeam krivnju. Gero me oboava i zbog toga imam osjeaj d
a ga nisam dostojna. Kad je sa mnom, ne osjeam... ne osjeam. A onda poinjem sastavl
jati popis stvari koje ne volim kod njega: on je tup, nema ukusa, on je primitiv
ac, seljaina. Mrzim biti ovdje. elim se vratiti u Guadalajaru. Pravi restorani, pr
avi duani. elim ii u muzeje, na koncerte, u galerije. elim putovati - vidjeti Rim, P
ariz, Rio. Ne elim da me zamara - moj ivot, moj mu."
Osmjehuje se, zatim se okree gostima koji su se okupili oko velikog bara s druge
strane bazena. "Oni svi misle da sam kurva."
124 Vrlo zgodan, zar ne?
"Ne misle."
"Naravni) da misle", izgovara jednolino. "Ali nitko nije dovoljno hrabar da to gl
asno kae."
Naravno da nije, misli Fabin - svi oni znaju za priu o Rafaelu Barragosu.
Pita se zna li ona.
"Rafi" je bio na rotilju na rancu, nemalo nakon to su se Gero i Pilar vjenali. Staja
o je s nekim cuatesima kad je Gero izaao iz kue s Pilar ispod ruke. A Rafi se smiju
ljio i ispod glasa izrekao duhovitu opasku kako je Gero u svoju koiju upregao Barr
erinu putu. A jedan od njegovih dobrih prijatelja otiao je Geru i rekao mu. Te noi
Rafija su izveli iz njegove gostinske sobe. Srebrni pladanj koji im je poklonio
kao vjenani dar pred njim je bio istopljen i u usta su mu utaknuli lijevak i ulil
i mu rastopljeno srebro kroz njega.
Gero je gledao.
Rafijevo tijelo nali su u takvom poloaju - visjelo je glavom nadolje s telefonskog
stupa uz cestu, trideset kilometara udaljenom od ranca, oi su mu bile irom otvore
ne u agoniji, otvorena usta bila su mu puna skrutnutog srebra. Nitko se nije usu
dio skinuti tijelo, ni policija, ak ni obitelj, a godinama je jedan starac koji j
e vodio koze na pau pokraj tog mjesta priao o udnim zvukovima koji su dolazili od v
rana koje su kljucale Rafijeve obraze i lupkale po srebru.
A to mjesto uz cestu postalo je poznato kao "Donde los Cuervos son Ricos" - mjes
to bogatih vrana.
Zato, razmilja Fabin dok je gleda, voda koja se reflektira iz bazena zlatno blista
na njezinoj koi. Svi se boje nazvati te puta.
Vjerojatno se boje ak i pomisliti.
A, razmilja Fabin, ako je to Gero uinio ovjeku koji te samo uvrijedio, to bi uinio ovj
u koji bi te zaveo? Osjea ubod straha, ali zatim osjea kako se pretvara u uzbuenje.
Napaljuje ga; osjea se ponosan na svoju hladnokrvnu hrabrost, na ljubavniki podvi
g.
Zatim se ona prislanja uz njega, na njegovo iznenaenje i uzbuenje. ape: "Yo quiero r
abiar." elim vatru. elim strast. elim poludjeti.
* *
A
lilan vriti u orgazmu.
Rui se na Norme meke grudi, a ona ga vrsto dri rukama i ritmiki ga stee u sebi.
"Moj Boe", on dahe.
Nora se smije.
"Jesi svrila?" on je pita.
"O, da", lae ona. "Bilo je divno."
Ne eli mu rei da nikad ne svrava s mukarcem, da se nakon toga sama slui prstima da se
olaka. Ne bi imalo svrhe da mu to kae, a ne eli povrijediti njegove osjeaje. Zaprav
o, drag joj je, osjea neku privlanost prema njemu i, osim toga, to jednostavno nij
e neto to ete rei mukarcu kojega nastojite zadovoljiti.
Susretali su se redovito nekoliko mjeseci nakon to su se prvi put sreli u Guadala
jari. Sada, kao danas, obino uzmu sobu u hotelu u Tijuani, to je njoj lake za putov
anje iz San Diega a oito, odgovara i njemu. Tako on jedanput na tjedan, ili tako
nekako, nestaje iz jednog od svojih restorana i nalazi se s njom u hotelskoj sob
i. To je kliejizirana "ljubav poslijepodne"; naveer je uvijek kod kue.
Adn je to dao do znanja od samog poetka.
"Volim svoju enu."
ula je to tisuu puta. Svi oni vole svoje ene. A veina njih zaista ih voli. Ovdje se
radi o seksu, ne o ljubavi.
"Ne elim je povrijediti", izjavio je Adn kao da izlae poslovnu politiku. Sto, misli
Nora, i jest radio. Ne elim da na bilo koji nain bude uznemirena ili poniena. Ona
je nevjerojatna osoba. Nikad neu ostaviti ni nju ni svoju kerku.
"Dobro", ree Nora.
Oboje su poslovni ljudi, do dogovora dolaze brzo i bez ikakvih emocionalnih petl
janja. Nikad ne eli vidjeti stvaran novac. On joj otvara raun u banci i svakog mje
seca polae izvjesnu svotu novca. On bira datume i vrijeme njihovih sastanaka, i o
na e doi, ali on mora javiti tjedan dana unaprijed. Ako je eli vidjeti vie od jedanp
ut na tjedan, moe, ali i dalje joj mora javiti unaprijed.
Jedanput na mjesec, rc/.ullali nala/a ki vi ko|i pol\iu|u da |c seksualno zdrava,
diskretno e sli/ali u njegov ured. On e isto raditi za nju pa mogu odbaciti dosad
ni kondom.
Jo jedna stvar u pogledu koje se sporazumijevaju - otac Juan ne smije znati za nj
ih.
Na neki aav nain oboje se osjeaju kao da ga varaju - ona zbog njihova platonskog pri
jateljstva, Adn zbog njihova biveg odnosa.
"Zna li on kako zarauje za ivot?" pitao ju je.
"Da."
"I, odobrava li?"
"Mi smo prijatelji, bez obzira", ree Nora. "Zna li kako ti zarauje za ivot?"
"Ja sam vlasnik restorana." "A-ha."
Nije u to vjerovala tada, a zasigurno ne vjeruje ni sada, nakon to se mjesecima s
astaje s njim. Ipak, ime joj je mutno zvonilo u glavi, od one noi u Bijeloj kui pr
ije gotovo deset godina kad ju je Jimmy Piccone tako brutalno pustio na trite. Zat
o je nakon povratka u Guadalajaru nazvala Haley, upitala je za Adna Barreru i dob
ila kompletan rezime.
"Pazi se", savjetovala joj je Haley. "Barrer su opasni."
Moda, razmilja Nora sada kad Adn uranja u postkoitalni drijeme. Ali ona nije upoznal
a tu Adnovu stranu i sumnja da uope postoji. Prema njoj je bio samo njean, ak i slad
ak. Divi se njegovoj odanosti bolesnoj kerki i frigidnoj eni. Ima svoje potrebe, t
o je sve, i nastoji ih zadovoljiti na najmoralniji mogui nain.
Za relativno profinjenog mukarca, on je nadasve neprofinjen u krevetu. Morala ga
je polako uvesti u neke igre, nauiti ga poloaje i tehnike; taj ovjek je zapanjen du
binom zadovoljstva koje mu je omoguila da osjeti.
I nije sebian, razmilja. U krevet ne dolazi s potroakim mentalitetom s kojim toliki
dolaze, s osjeajem prava koji proizlazi iz njihovih platinastih kartica. eli je za
dovoljiti, eli da bude zadovoljena koliko i on, eli da osjea istu sreu.
Ne odnosi se prema meni, razmilja, kao prema ulinom automatu. Ubaci kovanicu, povu
ci ruku i uzmi okoladicu.
Prokletstvo, razmilja, svia mi se taj ovjek.
I'occla so otvai.ili, seksualnu i osobnu. Mcdu\ ii|cine piovoc u lazgovoiu. Ne u
vezi s poslovima s drogom, naravno - on zna da ona zna ime se bavi, to ostavljaju
onako kako jest - ve o poslovima s testoranima, o gomili problema koji su poveza
ni s time da se potroakoj javnosti stavi jelo u usta i osmijeh na lice. Razgovaraj
u o sportu - on je oduevljen to ona moe razgovarati o detaljima boksa, to zna razlik
u izmeu klizee i zavojite lopte125 - i o burzi; ona je promuurna ulagaica koja svoj
dan poinje na isti nain kao i on, s The Wall Street Journalom pokraj jutarnje kave
. Razglabaju o ponudi na jelovniku, komentiraju rang-listu polutekaa, relativne pr
ednosti i slabosti zajednikih fondova naspram gradskih obveznica.
Zna da je to jo jedan kliej, isto toliko otrcan kao i ljubav poslijepodne, ali muka
rci zaista dolaze kurvama da bi razgovarali. ene ovog svijeta otkinule bi dobar d
io od njezina posla kad bi bacile pogled na sportske stranice, provele nekoliko
minuta u gledanju ESPN-a ili Wall Street Weeka. Njihovi muevi bi drage volje prov
eli nekoliko sati u razgovoru o osjeajima kad bi njihove ene htjele samo malo vie r
azgovarati o stvarima.
Dakle, to je dio posla, ali zaista uiva u razgovorima s Adnom. Zainteresirana je z
a teme i voli o njima razgovarati s njim. Bila je navikla na inteligentne, uspjen
e ljude, ali Adn je stvarno pametan. On je neumoljiv analitiar; on promilja stvari,
izvodi intelektualne operacije dok ne doe do sri stvari.
I, suoi se s tim, govori sama sebi, privlai te njegova tuga. alost koju nosi s toli
ko tihog ponosa. Misli da mu moe olakati bol i to ti se svia. Nije tu rije o uobiajenoj
plitkoj satisfakciji da vodi ovjeka naokolo drei ga za pimpek, rije je o tome da pri
ma ovjeka kojega boli i uspijeva da svoju tugu nakratko zaboravi.
Da, sestra Nora, razmilja.
Florence Jebena Nightingale koja umjesto u fenjer pue u kurac.
Naginje se i njeno ga dira po vratu dok mu se oi irom ne otvore. "Mora ustati", govo
ri mu. "Za sat vremena ima sastanak, sjea se?"
"Hvala", govori pospano. Ustaje i odlazi pod tu. Kao i veina stvari koje radi, to
je ustro i djelotvorno - ne troi suvino vrijeme
125 Odnosi se na nain bacanja lopte u bejzbolu.
ispod mla/.a vrele vode, ve se pere, brie i uinkom, \iaea se u sobu i poinje se oblai
ti.
Ali danas, dok zakopava koulju, govori: "elio bili da budemo ekskluzivni."
"Oh, Adn, to bi bilo vrlo skupo", govori ona malo smeteno, uhvaena na krivoj nozi.
"Hou rei, ako eli imati cijelo moje vrijeme, morat e platiti za cijelo moje vrijeme."
"Toliko sam pretpostavio."
"Moe si to priutiti?"
"Novac nije problem u mojem ivotu."
"Adn," govori, "ne elim da oduzima novac svojoj obitelji."
Isti tren ali to je to rekla jer vidi da je uvrijeen. Die pogled s koulje, zuri u nju
na nain koji nikad prije nije vidjela i govori: "Mislim da ve zna da je to neto to n
ikad ne bih uinio."
"Znam. Oprosti."
"Uzet u ti stan ovdje u Tijuani", kae. "Moemo se dogovoriti o godinjoj kompenzaciji
i ponovno je razmatrati na kraju svake godine. Osim u toj prilici, vie nikad ne m
oramo razgovarati o novcu. Ti bi jednostavno bila moja"
"Ljubavnica."
"Vie sam mislio na rije 'ljubav'", govori. "Nora, stvarno te volim, elim te u svom i
votu, ali ja veliki dio svog ivota moram provoditi posvuda, a veina mog ivota je ve
zauzeta."
"Shvaam."
"Znam da shvaa", govori. "I cijenim to, vie nego to misli. Znam da ti mene ne voli, al
i mislim da sam ti vie nego obina muterija. Sporazum koji predlaem nije idealan, ali
mislim da nam moe pruiti najvie to moemo imati jedno od drugoga."
Pripremao se za to, ona razmilja. Promislio je o tome, izabrao tone rijei i uvjebava
o ih.
Vjerojatno bih trebala pomisliti kako je to jadno, govori u sebi, ali zapravo sa
m dirnuta.
Dao si je vremena i razmiljao.
"Adn, polaskana sam," govori, "dolazim u napast. To je zgodna ponuda. Mogu li uze
ti malo vremena i razmisliti o tome?"
"Nai a\ no."
Pomno razmilja nakon io on odlazi. Ticba ilobro razmotrili.
Dvadeset devet ti je godina, govori si, mlada dvadesetdevetogodinja-I. mja, dobra
vadesetdevetogodinjakinja, ali, usprkos tome, upravo na i uhu druge strane brda.
Grudi su i dalje vrste, dupe je i dalje napeto, 11 buli ravan. Nita od toga se jo n
eko vrijeme nee promijeniti, ali svake godine bit e to tee odravati, ak i fanatinim vj
ebanjem. Vrijeme <r uzeti svoj danak.
A pojavljuju se mlae djevojke, djevojke dugih nogu i uspravnih grudi, djevojke ko
jima je sila tee jo uvijek saveznik. Djevojke koje imaju tijelo bez dugih sati na
sobnom biciklu i pokretnoj traci, bez unjeva i dizanja utega, bez dijeta. A jo vie o
d toga, to su djevojke koje e platinasti frajeri eljeti.
Dakle, koliko ti je godina ostalo?
Godina na vrhu, jer sredina nije mjesto na kojem eli biti, a dno je mjesto na koje
ne eli otii. Koliko jo godina prije negoli te Haley pone slati klijentima s B liste,
a onda te uope prestane slati?
Dvije, tri, najvie pet.
Zatim to?
Hoe li imati dovoljno novca u banci da se povue?
Ovisi o tritu, o ulaganjima. Za dvije ili tri ili pet godina moda u imati dovoljno n
ovca da ivim u Parizu ili u moda morati raditi. U tom sluaju, to bih radila?
Dvije su grane industrije seksa.
Prostitucija i pornografija.
Naravno, postoji i striptiz, ali to je ono s ime mnoge djevojke poinju, ali se ne
zadravaju dugo. Ili se izvlae ili odlaze u prostituciju ili pornografiju. Ti si pr
eskoila plesaku fazu - hvala ti, Haley - i ula ravno u vrh prostitucijskog posla, a
li to nakon toga?
Ako ne prihvati Adanovu ponudu, a trite se ne iskae?
Pornografija?
Sam Bog zna daje dobivala ponude. Novac je solidan ako se naporno radi. I uje da
paze na zdravstvene probleme, ali Boe... neto joj je odbojno u seksu pred kamerama
.
I opet, koliko dugo to im i/c ti ;i|.ili? est ili sedam godina, najvie.
Zatim bi uslijedilo strmo sputanje prema niskobudetnim kratkim videofilmiima. Jeban
je na madracu u stranjem dvoritu neke kue u Dolini. Scene djevojka-s-djevojkom; sce
ne orgija; vrua, napaljena domaica; svekrva nimfomanka; seksa gladna, kurca eljna,
zahvalna, poudna postarija ena.
Ubila bi se za godinu dana.
Britva po venama ili predoziranje drogom.
Isto je i s neizbjenim sputanjem kao callgirl. Vidjela si to, premrla od straha, al
ila si ene koje su predugo ostajale, nisu tedjele novac, nisu se udale, nisu se ve
zale za dugoronu muteriju. Gledala si kad su im lica postala istroena od kreveta, t
ijela stara, due zgaene, i saaljevala si ih.
Saaljenje.
Same sebe ili nekoga drugoga, ne bi to podnijela. Prihvati ponudu tog ovjeka. Vol
i te, dobro s tobom postupa.
Prihvati njegovu ponudu dok si jo lijepa, dok te jo eli, dok mu jo moe pruiti vie zado
ljstva nego to je ikad smatrao moguim. Prihvati njegov novac i spremi ga, a onda k
ad mu te bude dosta, kad pone pomnije gledati mlae djevojke, pone ih gledati na nain
na koji sada gleda tebe, tada moe otii s nedirnutim ponosom i pristojnim ivotom pre
d sobom.
Povui se iz posla i jednostavno ivjeti.
Odluuje da Adnu kae da.
Guamuchilito, Sinaloa, Meksiko
Tijuana, Meksiko
Kolumbija
1992.
Fabin gori.
Od onog to mu je Pilar apnula.
"Yo i/iiirro iiihmr."
Je li mi govor ra, pita se, ono to mislim da mi je govorila? Vodi ga to drugim mis
lima, o njezinim usnama, njezinim nogama, njezinim stopalima koja se praakaju po
vodi, obrisima njezina spola ispod kupaeg kostima. I mata - kako ruku zavlai ispod
tog kostima i osjea njezine grudi, kako probija njezinu chocho, kako je uje dok st
enje, kako je u njoj i...
I je li mislila rabiar? panjolski je suptilan jezik u kojem svaka rije moe imati mn
oga znaenja. Rabiar moe znaiti eati, gorjeti, /udjeti, izludjeti, a njemu se ini da je
sve to zamiljala. A isto tako to se specifino moe odnositi na sado-mazo, a on se p
ita je li uope mogla i pomisliti da bi htjela biti svezana, bievana, grubo izjeban
a - a to je u njemu potaklo jo jae nadraujue matarije. Iznenaujue matarije koje nikad
ije nije imao ni o jednoj eni. Zamilja se kako je vee svilenim alovima, pljee je po nj
ezinu prekrasnom dupetu, biuje ju. Vidi se iza nje, ona na rukama i koljenima, je
be je na pasji nain, a ona mu vie da je vue za kosu. On grabi veliki pramen te gust
e, crne, sjajne kose i povlai ga kao konjske uzde, tako da se njezin dugi vrat sa
vija u luku i izravnava se dok vriti od boli i uitka.
"Yo quiero rabiar."
"!Ay, Dios mo!"
Sljedei put kad odlazi na Rancho Mndez (tjednima nakon toga -beskrajnim tjednima n
akon toga), jedva moe disati dok izlazi iz auta. Grlo mu je stegnuto i osjea vrtog
lavicu. I krivnju. Pita se, dok ga Gero pozdravlja zagrljajem, vidi li se na njeg
ovu licu divlja pouda za enom tog ovjeka. I uvjeren je da se vidi kad ona izlazi na
vrata kue i osmjehuje mu se. Nosi djeaka i rukom obgrljuje malu curicu kojoj govo
ri: "Mira, Claudia, To Fabin est aqu."
Stric Fabin.
Osjea grinju od srama, neto kao: Bok, Claudia, stric Fabin eli jebati tvoju mamu.
Loe.
Te noi je ljubi.
Jebeni Gero opet ih ostavlja same u sobi da obavi telefonski razgovor, a oni stoj
e uz vatru. Ona mirie kao cvijet mimoze i ini mu se kao da e mu srce eksplodirati.
Oni se gledaju i zatim se ljube.
Njezine usne su zauujue meke.
Kao prevrele hreskve. Osjea vrtoglavicu.
Poljubac prestaje i oni se odmiu jedno od drugog.
Zapanjeni.
Prestraeni.
Potaknuti.
On odlazi do drugog kraja sobe.
"Nisam htjela da se to dogodi", govori ona.
"Nisam ni ja."
Ali je htio.
To je plan.
Plan koji mu je Ral izloio, ali Fabin je siguran da je potekao od Adna. A moda i od s
amog Miguela Angela Barrer.
A Fabin ostvaruje taj plan.
I tako, ubrzo nakon toga, potajno se ljube, grle, ekaju se rukama, znakovito se po
gledavaju. To je suludo opasna igra, suludo uzbudljiva. Flert sa seksom, i smru,
jer Gero bi ih zasigurno oboje ubio kad bi saznao.
"Mislim da ne bi", Pilar govori Fabinu. "Oh, mislim da bi ubio tebe, ali ipak mis
lim da bi urlao i plakao i oprostio mi."
Govori to gotovo tunim glasom.
Ne eli da joj bude oproteno.
eli gorjeti.
Bez obzira na sve, govori: "Nita se ne moe dogoditi izmeu nas."
Fabin se slae. Na rijeima. Ali razmilja: Da, moe. Da, hoe. To je moj posao, moja dunost
, moj zadatak: zavedi Giierovu enu. Odvedi je sa sobom.
Poinje arobnim rijeima: Sto bi bilo.
Tri najmonije rijei u bilo kojem jeziku.
to bi bilo da smo se mi prvi upoznali? to bi bilo da smo slobodni? to bi bilo kad b
ismo zajedno mogli putovati - Pariz, Rio, Rim? Sto bi bilo kad bismo pobjegli? S
to bi bilo kad bismo uzeli dovoljno novca da ponemo novi ivot?
to hi bilo. sto bi bilo. io bi bilo.
()ni su kao dvoji- djece koja se igraju. (Sto bi hilo da je ovo kamenje /lato?)
Poinju zamiljati detalje svog bijega - kad bi otili, kako, to bi uzeli sa sobom. Kak
o bi umakli a da Gero ne primijeti? Stoje s njegovim uvarima? Gdje bi se nali? Stoj
e s njezinom djecom? Ne bi ili ostavila. Nikad ih ne bi mogla ostaviti.
Sve te zajednike matarije dogaaju se u kratkim razgovorima, trenucima ukradenim od
Gera - u dui i srcu ve je nevjerna Geru. A u spavaoj sobi - kad je na njoj, zamilja Fa
bina. Gero je tako zadovoljan sa sobom kad ona vriti u orgazmu (to je neto novo, svj
ee), ali ona zamilja Fabina. ak je i to poela krasti od njega.
Nevjera je potpuna - jedino to jo preostaje su fiziki detalji.
Mogunost se pretvara u matanje, matanje se pretvara u razmiljanje, razmiljanje se pre
tvara u planiranje. To je predivno, planiranje novog ivota. Razrauju ga do najsitn
ijih detalja. Oboje pate na odjeu, cijele dragocjene minute provode u tome to e spa
kirati, to mogu kupiti tamo ("tamo" je, naizmjence, Pariz, Rim ili Rio).
Ili oko vanijih detalja: bi li trebali Geru ostaviti poruku? Ili jednostavno nesta
ti? Bi li trebali otii zajedno ili se negdje sastati? Ako imamo sudar, gdje? Ili
moemo otii odvojeno na istom letu. Preko prolaza izmjenjivati znakovite poglede -
dug, seksualno muan cjelononi let, zatim staviti djecu u krevet i nai se u njegovoj
sobi u parikom hotelu.
Rabiar.
Ne, ne bih mogla doekati, govori mu. Na avionu u otii u toalet. Ti e doi za mnom. Vrat
a e biti otkljuana. Ne, nai e se u baru u Riju. Pretvarati se da se ne poznaju. Slij
edit e je u pokrajnju uliicu, pritisnut e je na ogradu.
Rabiar.
Hoe li mi zadati bol?
Ako eli.
Da.
Onda u ti zadati bol.
On je sve to Gero nije: profinjen, zgodan, dobro odjeven, sa stilom, seksi. I arman
tan. Tako armantan. Spremna je.
I'ita ga Lula.
"Uskoro", govori joj. "elim pobjei s tobom, ali..."
Ali.
Strana protutea onome Sto bi bilo. Uplitanje stvarnosti. U tom sluaju...
"Trebat e nam novca", govori. "Ja imam neto novca, ali ne dovoljno da se skrivamo
onoliko dugo koliko se budemo morali skrivati."
Jasno mu je da je delikatno. Ovo je kritian trenutak u kojem bi balon mogao puknu
ti. Sada lebdi na laganom povjetarcu romance, ali svjetovni, surovi financijski
detalji mogli bi ga u hipu rasprsnuti. Na lice navlai masku osjeajnosti, pomijeane
s trakom srama. Gleda u zemlju dok govori: "Morat emo priekati dok ne zaradim vie no
vca."
"Koliko e to biti?" pita ga. Zvui povrijeeno, razoarano, na rubu suza.
Mora biti oprezan. Vrlo oprezan. "Ne dugo", govori. "Godinu. Moda dvije."
"To je predugo!"
"ao mi je. to da radim?"
Pitanje ostavlja u zraku kao da nema odgovora. Ona dolazi s odgovorom koji eli i
prihvaa. "Ja imam novca."
"Ne", govori odrjeito. "Nikad."
"Ali dvije godine"
"Ne dolazi u obzir."
Ba kao to nekad njihov flert nije dolazio u obzir, ba kao to njihovi poljupci nisu d
olazili u obzir, ba kao to njihov bijeg...
"Koliko bi nam bilo potrebno?" pita ga.
"Milijuni", kae. "Zbog toga e trebati"
"Toliko mogu povui iz banke."
"Ne bih mogao na to pristati."
"Ti misli samo o sebi", ona govori. "Tvoj muki ponos. Tvoj maizam. Kako moe biti tako
sebian?"
U tome je klju rjeenja, misli Fabin. To je sada gotova stvar, sada kada je ubacio j
ednadbu. Sada kad bi prihvaanje njezina novca s njegove strane bio in velikodunosti
i nesebinosti. Sada kad je toliko voli, rtvovao bi svoj ponos, svoj maizam.
"Nc Milis me", ii.ipiu il.i |r usta. "Volim te vie oil /i\ota." "Ne Mili mi' dovol
jno da bi" "Da", govori. "Volim te." (iili ga.
Kad se vraa u Tijuanu, nalazi Rala i govori mu da je to gotova stvar.
Trebali su mjeseci, ali Morski pas e uskoro jesti.
Sve je dobro isplanirano, razmilja Ral.
Jer vrijeme je za poetak rata protiv Gera Mndeza.
Pilar paljivo presavija i pakira kratku crnu haljinu.
Zajedno s crnim grudnjacima i gaicama i ostalim rubljem. Fabin je voli u crnom.
eli mu ugoditi. eli da to bude savreno, njezin prvi put s njim. Pues, a menos que l
a fantasa sea mejor que e acto - no, osim ako mata nije bolja od samog ina. Ali mis
li da nee biti. Nijedan mukarac ne moe govoriti kao on, ne moe upotrebljavati rijei k
oje on upotrebljava, ne moe imati zamisli koje on ima a da ne bude u stanju da ba
r dio njih potvrdi. Ovlai se kad razgovara s njim - to e tek uiniti kad je uzme u ru
ke.
Dopustit u mu da radi sa mnom to god eli, razmilja.
elim da radi to god eli.
Hoe li mi zadati bol?
Ako eli.
Da.
Onda u ti zadati bol.
Nadam se da hoe, nadam se da tako misli, da ga nee zastraiti njezina ljepota i da n
ee izgubiti petlju.
Za bilo to od toga - jer ona eli nov ivot, daleko od te ustajale Sinaloe sa svojim
muem i njegovim primitivnim prijateljima. eli svojoj djeci bolji ivot - pristojno ko
lovanje, kulturu, osjeaj da je svijet vei i bolji od groteskne tvrave skrivene u pr
edgrau osamljenog planinskog grada.
A Fabin ima osjeaj /a lo razgovarali su o lome. Priao joj je o sklapanju prijateljs
tava izvan log uskog kruga narcotrajicanlcsa, o uspostavljanju veza s bankarima,
ulagaima, ak i s umjetnicima i piscima.
To je ono to eli za sebe.
To je ono to eli za svoju djecu.
Zato je kad se, za vrijeme doruka, Gero ispriao, a Fabin se nagnuo i apnuo: "Danas",
osjetila uzbuenje koje joj je zaigralo u srcu. Bilo je to gotovo kao mali orgazam
.
"Danas?" apnula je.
"Gero ide u prirodu," rekao je Fabin, "u obilazak svojih polja." "Da."
"Zato kad ja odem na aerodrom, ii e sa mnom. Rezervirao sam nam let za Bogotu."
"A djeca?"
"Naravno", ree Fabin. "Moe li spakirati nekoliko stvari? Na brzinu?"
Sada uje kako se Gero vraa hodnikom. Koveg gura pod krevet.
Gleda razbacanu odjeu. "to to radi?"
"Mislim se rijeiti nekih od ovih starih stvari", govori mu. "Odnijet u ih u crkvu.
"
"Onda e ii u kupovinu?" pita, smije se, zadirkuje ju. Voli kad ide u kupovinu. Voli
kad troi novac. Potie je na to.
"Vjerojatno."
"Idem ja", govori. "Nee me biti cijeli dan. Moda ostanem i preko noi."
Toplo ga ljubi. "Nedostajat e mi."
"Nedostajat e mi", kae on. "Moda ugrabim una nena, djevojicu, da me ugrije."
Htjela bih to, misli ona. Onda ne bi dolazio u na krevet tako oajan. Ali govori: "
Ne ti. Ti nisi jedan od onih starih gomerosa."
"I volim svoju enu."
"I ja volim svog mua."
"Je li Fabin ve otiao?"
"Ne. mislim il,i si- pakira." "Iili'in ga po/diaviti." "I poljubi djecu." "Zar v
ie ne spavaju?"
"Naravno", govori. "Ali vole znati da si ih poljubio prije odlaska." Prima je i
ponovo je ljubi. "Eres toda mi vida." Ti si sav moj ivot.
im on izlazi, zatvara vrata i vadi koveg ispod kreveta.
A
rldn se oprata od obitelji.
Odlazi u Glorijinu sobu i ljubi je u obraz. Djevojica se smije.
Usprkos svemu, smije se, razmilja Adn. Tako je vedra, tako hrabra. U pozadini cvrk
ue ptica koju joj je donio iz Guadalajare.
"Jesi li dala ptici ime?" pita je.
"Gloria."
"Kao ti?"
"Ne", hihoe se. "Gloria Trevi." "Ah."
"Odlazi, je li?" "Da."
"Papaaa..."
"Samo na tjedan ili tako nekako", kae. "Kamo?"
"Na puno mjesta", govori. "Kostarika, moda Kolumbija." "Zato?"
"Potraiti kavu za otkup", govori. "Za restorane."
"Ne moe li kupiti kavu ovdje?"
"Nije dovoljno dobra za nae restorane."
"Ne bih li mogla s tobom?"
"Ne ovaj put", govori. "Moda drugi put."
Ako bude drugog puta, ia/inislja. Ako se sve bude odvijalo po planu u Bairaguatu,
u Culiacanu i na mostu preko Rio Magdalene, gdje e se sastati s Orejuelama.
Ako sve bude ilo po planu, moja ljubavi.
Ako ne, odavno se osigurao da Luca zna gdje su police ivotnog osiguranja i kako da
ue u bankovne raune na Kajmanima, da doe do obveznica u sefovima, do podataka o ul
aganjima. Ako stvari krenu po zlu na ovom putu, ako Orejuele bace njegovo tijelo
s mosta, njegova ena i dijete bit e zbrinuti za cijeli ivot.
Bit e i Nora.
Ostavio je raun u banci i upute kod svog privatnog bankara.
Ako se ne vrati s puta, Nora e imati dovoljno sredstava da pone mali posao, nov ivo
t.
"to da ti donesem?" pita svoju kerku.
"Samo se vrati", kae ona.
Intuicija malog djeteta, razmilja. ita ti misli s nevjerojatnom tonou.
"Bit e to iznenaenje", kae. "Da papi pusu?"
Osjea njezine suhe usne na svom obrazu, a zatim njezine tanke ruke oko vrata koje
ga ne putaju. Srce mu se slama. Nikako je ne eli ostaviti, i na trenutak razmilja
da ne ide. Da se jednostavno makne s piste secrete i od voenja restorana. Ali sad
a je prekasno za to - rat protiv Gera se pribliava i ako oni ne ubiju njega, Gero e
ubiti njih.
Zato smiruje svoje srce, mie njezine ruke i podie se.
"Dovienja, mi alma", govori. "Zvat u te svaki dan."
Brzo se okree da ne vidi suze u njegovim oima. Prestraile bi je. Izlazi iz njezine
sobe, a Luca eka u dnevnoj sobi s njegovim kovegom i jaknom.
"Tjedan dana", kae.
"Nedostajat e nam."
"Nedostajat ete mi." Ljubi je u obraz, uzima jaknu i odlazi prema vratima.
"Adn?"
"Da?"
"Je li ti dobro?"
"Dobro mi je", govnu. "Malo sam umoran." "Moda zaspi u a\ ionu."
"Moda." Kree otvoriti vrata, zatim se okree i govori: "Luca, ti zna da te volim."
"I ja tebe volim, Adn."
(lovori to kao da je isprika. I, na neki nain, jest. Isprika zbog toga to ne vodi
ljubav s njim, zbog toga to je njihov krevet hladan, zbog svoje bespomonosti da bi
lo to promijeni. Da mu kae da to ne znai da ga ne voli.
On se tuno osmjehuje i odlazi.
Na putu prema aerodromu zove Noru i govori joj kako se ovaj tjedan nee vidjeti.
Moda vie nikad, razmilja dok prekida razgovor. Ovisi o tome to se dogaa u Culiacnu. Gd
je su se banke upravo otvorile.
P
I i lar povlai sedam milijuna dolara. Iz tri razliite banke u Culiacnu.
Dvojica direktora banaka se protive i ele kontaktirati senor Mndeza, prvi, na Fabin
ov uas, ak podie slualicu - ali Pilar ustraje, govori prestraenim direktorima da je o
na senora Mndez, a ne neka domaica koja troi vie nego to joj je doputeno.
Slualica se vraa na postolje.
Ona dobiva novac.
Prije nego to uope uu u avion, Fabin je nagovara da dva milijuna telefonski prebaci
na raune otvorene u desetak banaka po svijetu. "Sada moemo ivjeti", govori joj Fabin
. "Ne moe nai nas, ne moe nai novac."
Djecu utrpavaju u auto i odvoze se prema aerodromu na privatni let za Ciudad de
Mxico.
"Kako si to izveo?" pita Pilar Fabina.
"Imam utjecajne prijatelje", odgovara Fabin.
Impresionirana je.
( ierito jc premalen ila bi /nao sto se dogaa, naravno, ali ( 'lauilia eli /.nati g
dje jc njezin lata. "Igramo se jednu igru s tatom", objanjava Pilar. "Neto kao skr
ivaa." Djevojica prihvaa objanjenje, ali Pilar vidi daje i dalje zabrinuta.
Vonja do aerodroma je puna straha i uzbuenja; stalno gledaju iza sebe, pitaju se d
olaze li Gero i njegovi sicariosi. Zatim su na samom aerodromu, voze se do piste
na kojoj eka privatni avion. Dok sjede i ekaju doputenje za polijetanje, Fabin gleda
kroz prozor i vidi Gera i aicu ljudi kako se kotrljaju u dva dipa.
Vjerojatno je direktor banke, na kraju, ipak nazvao.
Pilar zuri u njega, oi su joj raskolaene od uasa.
I uzbuenja.
Gero skae sa dipa i Pilar ga vidi kako se prepire s policajcem zaduenim za osiguranj
e, a zatim gleda ravno u nju kroz mali prozor na avionu, pokazuje prema avionu,
zatim se Fabin hladno naginje prema njoj i ljubi je u usta. Naginje se prema pilo
tu i ispaljuje: "Vamonos."
Avion poinje mlati po pisti. Gero ponovo skae u dip i juri po pisti za mlanjakom, ali
Pilar osjea da se kotai odljepljuju i da su u zraku, a Gero i sav taj mali svijet
Culiacna se smanjuju.
Pilar se osjea kao da bi Fabiana mogla odvesti u mali toalet u avionu i pojebati
ga tamo, ali djeca je gledaju, zato mora ekati, a frustracija i uzbuenje samo se p
oveavaju.
Prvo lete u Guadalajaru da napune gorivo. Zatim lete u Ciudad de Mxico gdje naputa
ju privatni avion i ukrcavaju se na turistiki let za Belize, gdje e, misli ona, si
gurno stati i otii u neko ljetovalite na plai i gdje e se tada opustiti, ali na malo
m aerodromu u Belizeu oni ponovo mijenjaju avion i drugim letom odlaze u San Jos
u Kostariku, gdje e, misli ona, sigurno stati na dan ili dva, napokon, ali zatim e
kiraju let za Caracas, no ne ukrcavaju se.
Umjesto toga, ukrcavaju se na jedan drugi komercijalni let, za Cali u Kolumbiji.
S drugim putovnicama i lanim imenima.
Sve je to tako stimulirajue i uzbudljivo, a kad napokon stiu u Cali, Fabin joj govo
ri da e ostati nekoliko dana. Uzimaju taksi do hotela Internacional gdje im Fabin
uzima dvije spojene sobe, ali pod razliitim imenima, a ona se osjea kao da e eksplo
dirati dok svi zajedno sjede u jednoj sobi i dok iscrpljena djeca ne zaspu.
U/iiii.i |i- /a ruku i vodi je u s\o|ii sobu. "1 Itjcla bih se olusirali", govor
i. "Nc." "Nc?"
Nije to rije koju je navikla uti. On kae: "Skini se. Odmah." "Ali"
Pljusne je po licu. Zatim sjeda u fotelju u kutu i gleda je dok otkopava bluzu i
skida je. Zbacuje cipele i sputa hlae i stoji u crnom rublju. "Skini."
Boe, kurac mu nabija. Njezine bijele grudi ispod crnog grudnjaka su zamamne. eli i
h dirati, milovati je, ali zna da to nije ono to ona eli i ne usuuje se razoarati ju
.
Otkopala je grudnjak i njezine grudi padaju, ali samo malo. Zatim skida gaice i gl
eda ga. Divlje crveni dok ga pita: "A sada to?"
"Na krevet", kae. "Na ruke i koljena. Ponudi mi se."
Trese se dok se penje na krevet i sputa glavu na ruke.
"Jesi li vlana za mene?"
"Da."
"Hoe da te jebem?" "Da."
"Reci 'Molim te'." "Molim te." "Ne jo."
Skida remen. Grabi je za ruke, podie ih - Boe, grudi su joj prekrasne dok se njiu -
ornata ga oko zglobova, a zatim oko okvira na uzglavlju kreveta.
Sada mu je ruka puna njezine kose, trzajem joj povlai glavu, savija joj vrat. Jai
je kao konja, iba je po kriima, tjera je do cilja. Svia joj se otar zvuk pljuskanja,
probadanja; osjea to duboko u sebi, podrhtavanje koje istjeruje orgazam.
Boli.
Rabiar.
Pilar gori. Nje/ina koa goii, njezino dupe gori, iijc/in.i pika goi i dok ju udara
, bui, jebe jc. Savija se na krevetu, na koljenima, ruke su joj zajedno svezane z
a uzglavlje kreveta.
Tako dobro boli jer je tako dugo ekala. Mjesece, da, zavoenja, zatim matanja, zatim
planiranja, ali i uzbuenja od samog bijega.
Ah. Ah. Ah. Ah.
Probada je u ritmu njezinih uzdaha.
Pijas. Pijas. Pijas. Pijas.
Stenje: "!Voy a morir! !Voy a morir!"
Svrit u! Umrijet u!
I vie: "!Voy a volar!"
Letim! Eksplodirat u!
Zatim vriti.
Dug, beskrajan vrisak.
Pilar izlazi iz kupaonice i sjeda na krevet. Moli ga da joj zakopa haljinu na leim
a. On je zakopava. Koa joj je divna. Kosa joj je tako divna. Poleinom dlana odmie jo
j kosu i ljubi je u vrat.
"Poslije, mi amor", prede. "Djeca ekaju u autu."
Ponovo je ljubi u vrat. Drugom rukom je opasuje i trlja joj bradavice. Ona uzdie
i izvija se unatrag. Uskoro, opet je na sve etiri, otvara se, eka (on je ostavlja
da eka; njoj se svia da je ostavlja da eka) da ue u nju. Prima ju za kosu i povlai jo
j glavu unatrag.
Tada osjea bol.
U grlu.
U prvi tren misli da je to jo jedna od sado-mazo igara, da je on pritom gui, ali o
n ne prestaje, a bol se
Izvija se.
Gori.
Rabiar.
Opire se, a noge joj se nekontrolirano trzaju.
Fabin joj sike u uho: "Ovo ti je za Don Miguela Angela, bruja. alje ti pozdrave."
Si ic i \ ure i Ini. ]oj iiuiu i u ercc gilo. /alim ki aljo/nkui. a zatim se njezina
glasa |ni>piiljc piijc nego to, licem nadolje, pada na pod u/, tupi lnm/>.
Krv trca po stropu. Fabin podie glavu drei je za sjajnu, crnu kosu. Njezine beivotne oi
pilje u njega. Stavlja je u prijenosni hladnjak, zatvara ga, zatim hladnjak sta
vlja u kutiju na kojoj je ve napisana adresa. Kutiju vrsto ornata s nekoliko sloje
va vrpce za pakiranje.
Zatim se tuira.
Njezina krv plee mu po stopalima prije negoli u spirali nestane u odvodu.
Brie se, oblai istu odjeu i iznosi kutiju na ulicu, gdje eka auto.
Djeca sjede na stranjem sjedalu.
Fabin se uvlai do njih i kima Manuelu da krene. "Gdje je mama? Gdje je mama?" pita
Claudia. "Doekat e nas tamo." "Gdje tamo?" Claudia plae.
"Na posebnom mjestu", govori Fabin. "To je iznenaenje." "Kakvo iznenaenje?" pita Cl
audia. Zavarana, prestaje plakati. "Ako ti kaem, onda ne bi bilo iznenaenje, je li
tako?" "Je li i kutija iznenaenje?" "Koja kutija?"
"Kutija koju si stavio u prtljanik", govori Claudia. "Vidjela sam te."
"Nije", govori Fabin. "To je samo neto to moram poslati potom."
Odlazi u potu i baca kutiju na pult. Iznenaujue je teka, misli, njezina glava. Sjea s
e njezine guste kose, njezine punoe dok bi se njom poigravao, vukao je, dio njego
va zavoenja. Bila je fantastina u krevetu, razmilja. Osjea - uz lagani uas, razmiljajui
o onome to je upravo uinio, o onome to jo mora obaviti - nagli udar seksualne poude.
"Kako elite poslati?" pita potanski slubenik. "Kao hitnu dostavu."
Slubenik je stavlja na vagu i pita: "elite li preporueno?"
"Ne."
"Ipak e biti skupo", govori slubenik. "Jeste li sigurni daje ne elite poslati samo
kao urnu? Stii e za dva do tri dana."
. "Ne, mora stii sutra", kae Fabin.
"Poklon?"
"Da, poklon."
"Iznenaenje?"
"Nadam se", govori Fabin. Plaa potarinu i vraa se do auta. U pauzi dok je ekala, Clau
dia se ponovo prestraila. "Hou mamu."
"Vodim te k njoj", kae Fabin.
Most Santa Ysabel premouje klanac istog imena kojim, dvjesto metara ispod, Rio Mag
dalena brza preko otrih stijena na svom dugom, mukotrpnom putu od izvora u Cordil
lera Occidental do Ka-ripskog mora. Na putu prelazi veim dijelom sredinje Kolumbij
e, tee pokraj gradova Cali i Medellin.
Adnu je jasno zato su braa Orejuela odabrala to mjesto - na osami je, a sa svake st
rane mosta mogue je spaziti stupicu sa stotinu metara udaljenosti. Ili se bar tak
o nadam, misli Adn. Istina je da bi ba sada iza mene mogli blokirati cestu, a ja t
o ne bih znao. Ali to je rizik koji se mora preuzeti. Bez izvora kokaina koji pr
ipada Ore)ue\ama, pasador ne moe oekivati da e dobiti rat protiv Gera i ostatka Fede
racina.
Rat koji je, do ovog trena, ve morao biti neopozivo objavljen.
El Tiburn je ve morao pobjei s Pilar Mndez, uvjerivi je da svome muu ukrade milijune d
olara. Svaki tren bi se morao pojaviti ovdje s gotovinom koja e Orejuele okrenuti
protiv Federacina. Sve to kao dio Tiova plana da se osveti Mndezu tako da ga uini
rogonjom, zatim da ponienje spoji s njegovom enom koja e osigurati gotovinu za fina
nciranje rata protiv njega.
Ili moda Fabin visi na telefonskom stupu s ustima punim srebra, a Orejuele dolaze
da me ubiju.
uje zvuk drugog auta koji dolazi cestom iza njega. Metak u leda, pita se, ili Fab
in s novcem? Okree se da vidi
I .il >i;m Ma i I n ic/ s \o/acin i na slia/n!rni sjedalu. ( i uri ova il|cca. Ku
p |c lo \iag7 .Aiiaii i/la/i i/, aula i pula/i. l'ila labiana, "Ima li ih )\ ac?"
Fabin sc osmjehuje osmijehom filmske zvijezde. "S bonusom." Predaje Adnu koveg s pe
t milijuna. "(!dje je Pilar?" pita Adn.
"Na putu kui", govori Fabin iskrivljenim cerekom od kojeg se Adn jei.
"Otila je bez djece?" pita Adn. "to e oni ovdje? to"
"Samo slijedim Rulove upute", govori Fabin. "Adn"
Pokazuje prema drugoj strani mosta na kojoj se polako pojavljuje crni Land Rover
.
"ekaj tu", kae Adn. Uzima koveg i kree preko mosta.
Fabin uje curicu kako pita: "Hoemo se ovdje nai s mamom?"
"Da", kae Fabin.
"Gdje je? Je li s onim ljudima?" pita Claudia pokazujui na auto s druge strane mo
sta iz kojega upravo izlaze Orejuele. "Mislim da je, da", kae Fabin. "Hou tamo!"
"Mora malo priekati", kae Fabin. "Hou ii sada\"
"Prvo moramo razgovarati s tim ljudima."
Adn ide do sredine mosta, kao to je dogovoreno. Noge su mu odrvenjele od straha. A
ko u brdima imaju snajpere, mrtav sam, to je sve, govori za sebe. Ali mogli su m
e ubiti bilo kada dok sam bio u Kolumbiji, znai da ele uti to im imam rei.
Dolazi do sredine mosta i eka dok mu se Orejuele pribliavaju. Dva brata, Manuel i
Gilberto, niski, tamni i zdepasti. Svi se rukuju, a zatim Adn pita: "Da prijeemo n
a posao?"
"Zato smo ovdje", kae Gilberto.
"7z si traio ovaj sastanak", kae Manuel.
Otresito, misli Adn. Grubo. I nije ga briga. Dakle, ispada da je dinamika takva d
a je Gilberto sklon postizanju sporazuma, a da se Manuel opire. Onda, u redu. Pon
imo.
"Naeg cu pasiiloni maknuli 1/ leeraciona", govori Adn, litio bili se osigurati da emo
, usprkos svemu, ovdje u Kolumbiji biti povezani."
"Mi smo povezani s Abregom", govori Manuel, "i s Federacin."
"Tono," govori Adn, "ali po svakom kilogramu vaeg kokaina koju Federacin prenosi, uz
ima pet kilograma iz Medellina."
Svjestan je da je pogodio u icu, osobito u Gilbertovu. Braa su ljubomorna na svoje
jae suparnike iz Medellina, a imaju ambicije. A, s obzirom na to da amerika DEA t
ako jako pritie kartel Medellin i njegove ogranke u Floridi, ovdje se Orejuelama o
tvara prilika da se ubace.
Gilberto pita: "I vi nam nudite ekskluzivan ugovor?"
"Ako se sloite i dopustite mi da prenosimo va kokain," govori Adn, "mi emo prenositi
jedino proizvod iz Calija."
"To bi bila ba velikoduna ponuda," govori Manuel, "osim to bi se Don brego protivio
da poslujemo s vama i uskratio bi nam posao koji imamo s njim."
Ali Gilberto trai rjeenje tog problema, misli Adn. U iskuenju je.
"Don brego je prolost - mi smo budunost", govori Adn.
"To je teko povjerovati", govori Manuel, "dok ef vaeg pasadora sjedi u zatvoru. ini
se da vlast koju je Bog postavio u Meksiku smatra daje brego njihova budunost. A n
akon njega... Mndez."
"Potui emo Mndeza."
"Zato mislite da ga moete potui?" pita Manuel. "Morat ete se oko toga boriti s Mndezo
m, a brego e stati iza Mndeza, kao i svi ostali pasadori. I federalesi. Zaista, bez
uvrede, Adne Barrera, ali ini mi se da gledam mrtvog ovjeka koji tu stoji i nudi m
i ekskluzivan ugovor ako odbacim svoj posao sa ivima da ponem posao s mrtvima. Kol
iko kokaina moe prenositi iz svog groba?"
"Mi smo Barrera pasador", govori Adn. "Pobjeivali smo prije, pobjeivat emo"
"Ne", govori Manuel. "Opet, oprosti mi, ali ti vie nisi Barrera pasador. Tvoj je
stric, slaem se, mogao pobijediti Abrega i Mndeza i cijelu meksiku vladu, ali ti ni
si tvoj stric. Ti si jako pametan, ali sama pamet nije dovoljna. Koliko si jak?
Rei u ti istinu, Adn - meni se
i inr. mekanim. M i'.l 11 u 11 a nisi i h i\ i )l|in > |: i k ila i )l Hivi ono s
i o kae da ivs oba\ ili. ni lo sin ees mu al i oha\ i I i."
Adan kima, zatim trai doputenje, da otvori koveg ispod svojih nogu. I )obiva njihov
pristanak, zatim se saginje, otvara poklopac, pokazuje un novac u kovegu i govor
i: "Pet milijuna, novci Gera Mndeza. I'ojebali smo mu enu u guzicu i prisilili je d
a nam preda njegov novac. Dakle, ako i dalje mislite da ga ne moemo pobijediti, u
zmite ovaj novac, ubijte me, bacite moje tijelo s mosta i nastavite primati napo
jnicu od Federacina. Ako se predomislite i shvatite da moemo pobijediti Mndeza, ond
a vas molim da ovo prihvatite kao na znak dobre volje i predujam za mnoge milijun
e koje emo zajedno zaraditi."
Na lice navlai miran izraz, ali s njihovih lica ita da bi sve to moglo otii u oba s
mjera.
Isto ita i Fabin.
A El Tiburnove upute u tom sluaju su jasne. Raulova nareenja koja su dola ravno od l
egendarnog M-l.
"Vengan", Fabin govori djeci. "Hajdemo."
"Hoemo li sada vidjeti mamu?" pita Claudia.
"Si", Fabin je prima za ruku i prebacuje Gerita preko ramena. Vraa se prema sredini
mosta.
M
111/ esposa, mi esposa linda! Moja ena, moja lijepa ena!
Gero vie, a jeka mu se vraa po velikoj, praznoj kui.
Posluga se krije. uvari izvan kue se skrivaju dok Gero tetura po kui, baca pokustvo,
razbija staklene stvari, baca se na sofu od kravlje koe i dok jeca, utapa lice u
jastuk.
Naao je njezinu suhoparnu poruku: NE VOLIM TE VIE. OTILA SAM S FABINOM I ODVELA DJEC
U. DOBRO SU.
Srce mu je slomljeno. Uinio bi sve da je vrati. I primio bi je natrag i sve bi jo
j nadoknadio. Sve to govori svom jastuku. Zatim podie glavu i jei: "!Mi esposa, mi
esposa linda!"
Tjelesni uvari, desetak sicaria koji straare na zidovima i vratima estancije uju ga
. To ih plai, a ve su na rubu, jo od hapenja Dona Miguela Angela Barrer, znaju da bi
rat mogao biti pred vratima. Svakako nova podjela karata, a to obino prati prolij
evanje krvi.
A sada je jefe u kuci, tuli kao ena da ga svatko moe uti.
To je iiu/iiienlanle - uznemirujue. I traje cijeli dan. FedExov kamion dolazi ces
tom. Desetak AK-47 upereno je u njega.
Straari zaustavljaju kamion malo ispred ulaza. Jedan dri strojnicu uperenu u vozaa
dok drugi pregledava stranji dio kamiona. Pita prestraenog vozaa: "Sto hoe?"
"Paket za senora Mndeza."
"Od koga?"
Voza pokazuje na povratnu adresu na naljepnici. "Njegove ene."
Sada je straar u neprilici - Don Gero je rekao da ga ne uznemi-ravaju, ali ovo je
od senore Mndez, bolje je da unese.
"Ja u mu predati", kae straar.
"Moram imati njegov potpis."
Straar uperi cijev puke vozau u lice i govori: "Ja mogu potpisati umjesto njega, da
?"
"Svakako, naravno."
Straar potpisuje, nosi paket do kue i zvoni na zvono. Sluavka dolazi na vrata. "Don
Gera se ne smije" "Paket od senore. Hitna poiljka."
Gero se pojavljuje iza sluavke. Oi su mu natekle, lice mu je crveno, curi mu iz nos
a.
"to je to?" ispaljuje. "Zaboga, rekao sam"
"Paket od senore."
Gero ga uzima i treskom zatvara vrata. Gero kidajui otvara kutiju. Na kraju, od nje
je.
I tako raskida kutiju, a unutra je mali hladnjak. Oslobaa kope i brzo podie poklopa
c i vidi njezinu sjajnu crnu kosu.
Njezine mrtve oi.
Otvorena usta.
A u zubima - posjetnica.
Urla i urla.
Uspaiiuvni siia/an piovaljuju \iala.
I Ipadaju u solili, a lamo jc cl jefe, stoji leima okrenut kutiji i urla li ni la
. Siraar koji jc donio paket gleda u kutiju, zatim se savija i povraa. I'ilariiia
otkinuta glava lei na dnu u osuenoj krvi, u stisnutim zubima |c posjetnica.
()stala dva straara uzimaju Gera za ruke i pokuavaju ga odvui, ali on je ukopan i sa
mo nastavlja urlati. Drugi straar otire usta, dolazi k sebi i uzima posjetnicu iz
Pilarinih usta.
Poruka nema smisla:
HOLA, CHUPAR.
Druga dva straara pokuavaju odvesti Gera do sofe, ali on grabi poruku, ita je, okree,
ako je to mogue, jo bljei i zatim vie: "!Dios mo, mis nenes! !?Dnde estn mis nenes?!"
O moj Boe, moja djeca! Gdje su moja djeca?!
Dr;de est mi madre? !Yo quiero mi madre!"
"Gdje je moja mama? Hou svoju mamu!" dere se Claudia jer na mostu ne vidi svoju m
amu, samo gomilu nepoznatih ljudi koji bulje u njih. Gerito vidi njezin strah te
i on poinje plakati. A Claudia sada nee daje nosi. Izvija se i otima iz Fabinovih r
uku i plae, "!Mi madre! !Mi madre!"
Ali Fabin nastavlja hodati prema sredini mosta.
Adn ga vidi kako dolazi.
Kao nona mora, prizor iz pakla.
Adn se osjea kao da je paraliziran, noge su mu prikovane za drveni most. Samo stoj
i dok se Fabin smije brai Orejuela i govori: "Don Miguel ngel Barrera vas uvjerava
da njegova krv tee venama njegova neaka."
Adn vjeruje u brojeve, u znanost, u fiziku. To je tono taj trenutak kad mu postaje
jasna priroda zla, da zlo ima vlastitu snagu koju je, kad se jednom oslobodi, n
emogue zaustaviti. To je zakon fizike - tijelo u mirovanju nastoji ostati u mirov
anju; pokrenuto tijelo nastoji ostati u pokretu.
Osim ako ga neto ne zaustavi.
A Tiov plan je, po obiaju, bi iljanlan. ('ak i u svojo| potpunoj, ciac-kom u/roko
vaiH)j i/.opacnosti, stravino je- precizan u procjeni ljudske naravi. Tu je Tova ge
nijalnost - on zna da ovjek koji nikad ne bi bio toliko slab da pokrene veliko zl
o, nema dovoljno snage da ga zaustavi jednom kad se pokrene. Da najtea stvar na s
vijetu nije sustezanje od toga da se poini zlo, ve da se ustane i da ga se zaustav
i.
Da se neiji ivot suprotstavi plimnom valu.
Jer to je to, razmilja Adn, dok mu mozak vrije. Ako to sada zaustavim, to e za Orej
uele znaiti znak slabosti - slabosti koja e se istog trena ili na kraju pokazati f
atalnom. Ako pokaem i najmanje neslaganje s Fabinom, to e sigurno biti naa smrt.
Tova genijalnost - da me stavi tono u takav poloaj, znajui da nemam nikakvog realnog
izbora.
"Hou mamu!" vriti Claudia.
"", ape Fabin. "Vodim te k njoj."
Fabin gleda Adna da mu da znak.
A Adn zna da e mu ga dati.
Jer imam obitelj koju moram tititi, razmilja Adn, i nema drugog izbora. Mndezova obi
telj ili moja.
Da je Parada bio tamo, Adn bi to drugaije postavio. Rekao bi da u odsutnosti Boga
postoji samo priroda, a priroda ima okrutne zakone. Da je prva stvar koju novi v
oe rade - ubijanje potomstva starih. Bez Boga, to je jedino to: preivljavanje.
Pa, Boga nema, razmilja Adn.
Kima glavom.
Fabin baca djevojicu s mosta. Njezina kosa nalikuje na nemona krila i ona pada okom
ito dok Fabin hvata malog djeaka i jednim laganim zamahom baca ga preko ograde.
Adn se prisiljava da gleda.
Tijela djece strmoglavljuju se dvjesto metara u dubinu, zatim udaraju o stijene.
Zatim gleda prema brai Orejuela ija su lica bijela od oka. Gilber-tove ruke se tres
u dok zatvara koveg, podie ga i nesigurnim korakom odlazi natrag preko mosta.
Tamo dolje, Rio Magdalena odnosi tijela i ispire krv.
9
Dani mrtvih
Hoe li me itko osloboditi ovog nametljivog sveenika?
Henrik II.
San Diego 1994.
Dan je mrtvih.
Velik dan u Meksiku.
Tradicija see u asteka vremena i slavi boicu Mictecacihuatl, "Gospu od mrtvih", ali
panjolski sveenici su je umili i premjestili iz sredine ljeta u jesen kako bi se
poklapala sa Svim svetima i Dunim danom. Da, dominikanci je mogu zvati kako god el
e - tu je i dalje rije o La Muerte.
Meksikanci se ne ustruavaju govoriti o smrti. Imaju mnogo imena za nju - Zgodna d
ama, Mravica, Koata ili dobra stara La Muerte. Ne pokuavaju je drati daleko od sebe.
Povezani su sa smru, intimni su s njom. Svoje mrtve dre blizu sebe. Na El Dia de l
os Muertos, ivi odlaze posjetiti svoje mrtve. Spremaju izabrana jela i nose ih na
groblja pa sjede i dijele fine obroke sa svojim preminulim dragima.
Sranje, razmilja Art, ja bih htio podijeliti fini obrok sa svojom ivom obitelji. iv
e u istom gradu, zauzimaju isti fiziki prostor i vrijeme, a ipak, nekako, svi smo
na razliitim letovima postojanja.
Potpisao je dokumente /a rastavu kratko nakon stoje ilo/nao priu o ubojstvu Pilar
Mndez i njezino dvoje djece. Obino saznanje neizbjene istine, pitao se, ili neka v
rsta pokore? Znao je da dijeli dio odgovornosti za smrt djece, da je, u trenutku
kad je Tu apnuo u uho lanu informaciju da je Gero Mndez zamiljeni Dounik Chupar, pomog
ao da se pokrene ta grozna lavina. Zato je, kad se obavjetajnim kanalima doznala
pria - glasine da su Barrer Pilar otkinuli glavu i njezinu djecu bacili s mosta u
Kolumbiji - Art napokon uzeo kemijsku olovku i potpisao dokumente za rastavu koj
i su mjesecima leali na njegovu radnom stolu.
Pun nadzor nad djecom prepustio je Althie.
"Zahvalna sam ti, Art", rekla je. "Ali to sada?"
Kazna, razmiljao je.
I ja gubim dvoje djece.
Nije ih izgubio, naravno. Kod njega su svaki drugi vikend i jedan mjesec ljeti.
Odlazi na Cassiene odbojkake utakmice i Michaelove bejzbolske utakmice. Redovito
odlazi na kolska dogaanja, predstave, balete, roditeljske sastanke.
Ali to je usiljeno, mali spontani trenuci ne dogaaju se u isplaniranom vremenu, a
njemu nedostaju male stvari. Da im sprema doruak, ita prie, hrve se s njima na pod
u. Tuna je zbilja da nema onoga to se zove "kvalitetno vrijeme"; postoji samo "vri
jeme", a njemu nedostaje kvalitetno.
Nedostaje mu i Althie.
Boe, koliko mu nedostaje Althie.
Ali ti si je odbacio, razmilja.
A zbog ega?
Da postane "Kralj granice"? Tako ga sada u zovu DEA-i, iza lea, naime. Osim Shaga
koji mu to govori u lice. Donosi alicu kave u njegov ured i pita: "Kako je Kralj
granice jutros?"
Tehniki, on je ef Odreda za jugozapadnu granicu i vodi grupu za koordinaciju svih
agencija koje sudjeluju u Ratu protiv droge: DEA, FBI, Granina patrola, Carina i
useljenitvo, lokalna i dravna policija - svi oni odgovorni su Artu Kelleru. Smjeten
u San Diegu, ima golem ured i primjereno osoblje.
In \c moan poloaj, lono onakav kakav je zahtijevao ocl Jolina I lohhsa.
( lan je i Okomitog odbora. To je mala grupa - sastoji se od njega i lohna llohh
sa - koja koordinira aktivnosti DEA-e i CIA-e u obje Amerike kako bi se osigural
o da jedna drugoj ne gazi po nogama. To joj je slubena svrha; neslubena svrha joj
je da se osigura da Art ne mini nita to bi pokvarilo Kompanijin dnevni red.
'Ib je bio quid pro quo. Art je dobio Odred za jugozapadnu granicu da hi mogao v
oditi svoj rat protiv Barrera; u zamjenu, stavio sije uzicu oko vrata.
Dan mrtvih? Razmilja dok sjedi u parkiranom automobilu na ulici u La Jolli. Mogao
bih ba otii i staviti okoladicu na vlastiti grob.
Zatim vidi Noru Hayden kako izlazi iz butika.
Ona je stvar navike i proli su ve mjeseci otkako ju je stavio pod prismotru. Prvi
put je privukla njegovu panju preko izvora koje ima u Tijuani. Proulo se da Adn Bar
rera ima djevojku, ljubavnicu, daje unajmio apartman u etvrti Ro i da tamo redovit
o odlazi da se nade s njom.
Netipino neoprezno od Adna, izabrati jednu Amerikanku za zastranjivanje, razmilja A
rt dok gleda tu enu koja hoda plonikom s vreicama u obje ruke. Nije to nimalo slino
Adnu, zaista, koji je imao reputaciju - barem sve donedavno - vjernog obiteljskog
ovjeka.
Ali Art shvaa iskuenje dok gleda Noru.
Moda je to najljepa ena koju je ikad vidio.
Po vanjtini, dakako, razmilja, podsjeajui se da ta pika jebe Adna Barreru.
Profesionalno.
Odredio joj je praenje prije tri mjeseca kad se vratila s one strane granice. Tak
o da je imao ime i adresu, a vrlo brzo imao je i neto drugo.
Haley Saxon.
DEA je godinama drala madam u aci. Isto tako, ispalo je daje ima i 1RS.126 Policij
ska uprava San Diega znala je sve o Bijeloj kui, naravno,
126 1RS - Internal Revenue Service. Porezna uprava.
ali nitko nije nita pou/imao jci |c popis musici ija 11 a ley Saxon bio politiko os
i nje gnijezdo koje nitko nije imao ntuila proakati.
A sada ispada daje Adnova segundera jedna od I laleynih najbolje plaenih. Sranje,
razmilja Art, da je Haley Saxon Mary Kay, Nora Hayden bi do sada ve imala vlastitu
ergelu ruiastih Cadillaca127.
eka da se jo malo priblii, zatim izlazi iz auta, pokazuje joj svoju znaku. "Gospoice
Hayden, moramo razgovarati."
"Mislim da ne moramo."
Ima udesne plave oi, a glas joj je kultiviran i samopouzdan. Mora se podsjetiti da
je ona samo kurva.
"Zato ne bismo sjeli u moj auto?" predlae Art.
"Zato bismo?"
Poinje se odmicati, ali on je prima za lakat. "Zato ja ne bih dao da se vaa prijate
ljica Haley Saxon uhapsi zbog voenja javne kue?" pita Art. "Zato je ne bih zauvijek
zatvorio?"
Doputa mu da je dovede do auta. Otvara prednja vrata i ona ulazi. Zatim on obilaz
i okolo i sjeda na vozako mjesto.
Nora gleda na svoj sat. "Htjela bih stii na film u jedan i petnaest."
Art kae: "Priajmo o vaem deku."
"Mom deku?"
"Ili je Barrera vaa 'muterija'?" pita Art. "Ili va 'jeba'? Pouite me argonu."
Ona ne trepne. "On je moj ljubavnik."
"Plaa li vam za tu povlasticu?"
"To se vas ne tie."
Art pita, "Znate li kako va ljubavnik zarauje za ivot?" "Ima restorane." "Daj, Nora
", kae Art.
"Gospodine Keller," govori, "recimo jednostavno da gajim simpatije prema poslova
nju s uicima koje drutvo smatra ilegalnim."
"Aha, dobro", ree Art. "A kako je s ubojstvom? Misli li daje i to dobro?"
127 Mary Kay je ime palete kozmetikih proizvoda koju prodaje i proizvodi tvrtka M
ary Kay Inc. Tvrtku je 1963. osnovala Mary Kay Ash, a proslavila se i time to svo
jim direktorima poslovnica poklanja Cadillace posebne ruiaste boje.
"Allan n i kail nikog ni|i ubio."
"Pitaj ga a I a ilicjii I liilalgu", kae Art. "Kail bude kod toga, pitaj ga /a Pil
ar Mndez. Dao je da joj odreu glavu. A njezina djeca... Zna li stoje tvoj deko uinio
s njima? Bacio ih je s mosta."
"To je stara la koju je Gero Mndez lansirao da"
"Je li to ono to ti je Adn rekao?"
"to elite, gospodine Keller?"
Ona je poslovna ena, razmilja Art. Ide ravno u bit stvari. Dobro. Vrijeme je za tv
oj udarac. Nemoj zeznuti.
"Tvoju suradnju", kae Art.
"elite da vas obavjetavam o"
"Recimo samo da si u jedinstvenom poloaju da"
Otvara vrata auta. "Zakasnit u na film."
Prima je i zaustavlja. "Idi na kasniju predstavu."
"Nemate pravo zadravati me protiv moje volje", govori Nora. "Nisam poinila nikakav
zloin."
"Daj da ti objasnim nekoliko stvari", govori Art. "Znamo da su Barrer uloili u pos
ao Haley Saxon. Samo to je ve dovodi u kripac. Ako su ikada koristili tu kuu za svo
je sastanke, zatvorit u je na dvadeset-do-doivotne, i to e biti tvoja krivnja. No i
mat e dovoljno vremena da joj se za to ispriava, jer u te strpati u istu eliju. Moete l
i objasniti sve svoje prihode, gospoice Hayden? Moete li objasniti novac koji vam
Adn sada isplauje da bi bio va 'ljubavnik'? Ili pere novac od droge zajedno s prlja
vim plahtama? U vodi ste do grla, gospoice Hayden. Ali moete se spasiti. Moete spas
iti svoju prijateljicu Haley. Pruam vam priliku. Prihvatite je."
Gleda ga s istim gaenjem.
to je dobro, misli Art. Ne treba me voljeti, treba samo uiniti ono to elim.
"Da moete uiniti ono to kaete da moete uiniti Haley," Nora mirno govori, "ve biste to u
nili. A to se tie onog to moete uiniti meni - pokuajte najbolje to znate."
Ponovo kree da izae.
"Stoje s Paradom?" pita Art. "Obraujete li i njega?"
.1 cr znaju tla sveenika posjeuje u (iuadalajai i i cak i u San ( i st-balu, u brojn
im situacijama.
Okree se i gleda ga.
"Ti si smee."
"Vjeruj da jesam."
"Tebi na znanje," govori, "Juan i ja smo prijatelji."
"Da?" kae Art. "Bi li ti i dalje bio prijatelj kad bi znao da si kurva?"
"On to zna."
Bez obzira na to, on me voli, misli Nora.
"Zna li da se prodaje onom malom govnu od ubojice kao to je Adn Barrera?" pita Art.
"Bi li ti i dalje bio prijatelj da to zna? Da uzmem telefon i kaem mu to? Poznaj
emo se odavno."
Znam, misli Nora. Priao mi je o tebi. Ono to mi nije rekao je koliko si odvratan.
"Uinite sve to elite uiniti, gospodine Keller", govori Nora. "Nije me briga. Mogu li
ii?"
"Za sada."
Izlazi iz auta i vraa se ulicom, njezina haljina lebdi joj oko prekrasnih, tamnih
nogu.
I izgleda, misli Art, kao da je upravo popila aj s prijateljicom.
Ti prokleta budalo, misli, potpuno si zajebao.
Ali elio bih znati, Nora, hoe li Adnu ispriati na mali razgovor.
Meksiko 1994.
A
Odan je cijeli dan proveo na grobljima.
Morao je posjetiti devet grobova, izgraditi devet malih kapelica, iznijeti devet
odabranih jela. Devet lanova obitelji koje je Giiero Mendez ubio u jednoj noi, je
dva prije mjesec dana. Njegovi ljudi, obueni u crne uniforme federalesa, izveli s
u ih iz njihovih kua ili su ih ugrabili s ulice u Ciudad de Mexicu i Guadalajari,
odvezli ih u sigurne kue i
11 n ii 111 ih, /.i 11 in su 1111 Ih iv a 11111 va I i|r la baci 11 na pi i unci
i u- i igli ive u I ica I a I. u hi ih nali i a u i u I un i ist ari.
I )va si i ira, jedna Irlka, etvorica bratia i dvije sestrine.
.lena oil sestrina bila je pravnica i radila je za pasador, ali ostali nisu imali
veze s obiteljskim poslom s drogom. Njihova jedina veza bila je da su bili roaci
Miguela ngela i Adna i Rala, i to je bilo dovoljno. Pa, dovoljno za. Pilar, Gerita i
Claudiju, je li tako? razmilja Ailn. Mndez nije poeo to s ubijanjem obitelji.
Mi smo.
Zato su svi oni u Meksiku koji su neto znali o trgovini drogom oekivali Mndezov "kr
vavi rujan". Lokalna policija jedva daje istraivala ubojstva. "to su oekivali?" bil
o je ope miljenje. "Ubili su mu enu i djecu." I ne samo da su ih ubili nego su Mndez
u poslali glavu njegove ene i videosnimku njegove djece kako se strmoglavljuju s
mosta. Bilo jc to previe, ak i za Meksiko, ak i za nareotraficantese - to je izopilo
Barrerin pasador, to stoje uinio. Pa, ako je Mndez uzvratio ubojstvom lanova obite
lji Barrera, eto, to se oekivalo.
Zato je Adn imao posla cijeli dan. Poeo je rano ujutro s grobovima u Ciudad de Mxic
u, zatim je odletio u Guadalajaru da tamo obavi svoje dunosti, zatim je na brzinu
doletio ovamo u Puerto Vallartu gdje je njegov brat Ral, karakteristino, priredio
zabavu.
"Razvedri se", govori Ral Adnu kad Adn stigne u klub. "Ovo je Lil Da de los Muertos.
"
Naravno, primili su nekoliko udaraca, ali su ih i podijelili nekoliko.
"Moda bi i na njihove grobove trebalo odnijeti neto hrane", kae Adn.
"Sranje, bankrotirali bi", govori mu Ral, "kad bi nahranili sve te tipove koje sm
o poslali k vragu. Jebi ih - neka ih nahrane njihove obitelji."
Barrer protiv svijeta.
Kokain iz Calija protiv kokaina iz Medellina.
Da Adn nije sklopio sporazum s braom Orejuela, na dananji dan braa Barrera bi primal
a cvijee i slatkie. Ali s uhodanim isporukama robe iz Calija, imaju ljude i novac
za voenje rata. A bitka za La Plau je bila krvava, ali jednostavna. Ral je lokalnim
dilerima ponudio jednostavan izbor: elite li prodavati Coca-Colu ili prodavati P
epsi? Morate izabrati; ne moete prodavati oboje. Cola ili Pepsi, Ford ili Chevy,
Hertz ili Avis - ili jedno ili drugo.
Alejandro Cazares, na pi imjer, odabrao je ( olu. I Haga u nekretnine iz San Dieg
a, poslovan ovjek i ilcr droge objavio je svoju odanost (iueiu Mndezu i tijelo mu j
e pronaeno u njegovu autu podalje od prasne neasfaltirane ceste u San Ysidru. A B
illy Brennan, jo jedan diler iz. San Diega, pronaen je s metkom u glavi u sobi mot
ela u Pacific Beachu.
Ameriki su policajci bili zbunjeni. Zato je svakoj od tih rtava u usta bila utaknut
a limenka Pepsija? Gero Mndez je uzvratio, naravno. Eric Mendoza i Salvador Marech
al pristali su uz Pepsi, a njihova pougljenjena tijela pronaena su u autima iz ko
jih se jo uvijek dimilo, na praznom parkiralitu u Chula Visti. Barrer su uzvratili
istom mjerom i na nekoliko tjedana Chula Vista postala je pravo parkiralite za za
paljene automobile i spaljena tijela.
Ali Barrer su ostvarivali svoj cilj: mi smo ovdje, pendejos. Gero pokuava La Plau vo
diti iz Culiacna, ali mi smo ovdje. Mi smo odavde. Mi moemo pruiti ruku i dohvatiti
nekoga - u Baji ili San Diegu - a ako je Gero tako jak, zato ne moe pruiti ruku i d
ohvatiti nas na vlastitom teritoriju u Tijuani? Zato nas Gero nije dao ubiti? Odgo
vor je jednostavan, prijatelji - zato to ne moe. Zavukao se u svoju palau u Culiacnu
i ako elite biti na njegovoj strani, samo dajte, ali brao, on je tamo, a mi smo o
vdje.
Gerov manjak akcije je znak slabosti, ne snage, jer istina je da mu ponestaje izv
ora. Moe on vrsto drati Sinalou, ali njihova voljena domovina je izolirana. Bez kor
itenja La Plaze, Gero mora platiti El Verdeu prolaz droge kroz Sonoru ili platiti
Abregu da je prevozi Zaljevom, a moemo se kladiti da mu ta dva stara pohlepna gad
a skupo naplauju svaki kilogram njegova proizvoda koji prolazi njihovim podrujima.
Ne, Gero je skoro gotov, a masakr strieva, tetaka, bratia i sestrini Barrera bilo je
samo koprcanje ribe na palubi.
Danas je Dan mrtvih, a Adn i Ral su jo ivi, i to je neto to treba proslaviti.
to i rade u svom novom disku u Puerto Vallarti.
Gero Mndez hodoasti na groblje Jardines del Valle u Culiacnu, do kripte bez natpisa
s izrezbarenim mramornim stupovima, skulpturama s plitkim reljefom i s kupolom u
kraenom freskama dvaju malih
anela. IJiuiiia su imuIkim njegove ene i djece. Fotografije u boji u
staklenim kiiujieama vise na zidu.
( lauia i (iticrilo. Njegova dva angelitos. Pilar.
Njegova esposa i querida12*. Zavedena, ali jo uvijek voljena.
Gero je sa sobom donio ofrenda a los muertos, darove mrtvima. Svojim angelitos do
nio je papel picado, svileni papir izrezan u obliku kostura i lubanja i malih ivo
tinja. I kolaie i slatkie u obliku lubanja s njihovim imenima ispisanim glazurom. I
igrake - lutkice za nju, male vojnike za njega.
Pilar je donio cvijee - tradicionalne krizanteme, nevene i rue -sloene u krieve i vi
jence. I mrtvaki koveg napravljen od marcipana. I kolaie sa sjemenkama amarante koje
je voljela.
Klei ispred grobova i polae darove, zatim ulijeva svjeu vodu u tri posude da mogu o
prati ruke prije gozbe. Vani, mali norteno'29 orkestar svira veselu glazbu pod b
udnim okom ete sicariosa. Gero pokraj svake posude polae ist runik za ruke, zatim sreu
je oltar, paljivo razmjeta votivne svijee i zdjele s riom i grahom, polio130 u umaku
mole, sa zaeerenim bundevama i slatkim krumpirom. Zatim pali tapi s campol tamjanom
i sjeda na pod.
Dijeli uspomene s njima.
Lijepe uspomene s piknika, plivanja u planinskim jezerima, obitelj-skim ftbol uta
kmicama. Govori naglas, njihove odgovore uje u glavi. Glazbu slau od one koju svir
aju vani.
Uskoro u vam se pridruiti, govori svojoj eni i djeci.
Ne dovoljno brzo, ali uskoro.
Prvo trebam obaviti mnogo posla.
Prvo moram postaviti stol za Barrer.
I napuniti ga gorkim plodovima.
128 Draga, voljena.
129 Norteno - sjeverni.
130 Polio - piletina.
I lubanjama od eera s njihovim imenima: Miguel ngel, Ral,
Adn.
I njihove due poslati u pakao.
n
l/isko, razmilja Adn, je spomenik vulgarnosti.
Ral je La Sirenu uredio s podmorskim motivima. Groteskna neonska sirena (La Siren
a glavom) nadvija se iznad prednjeg ulaza, a kad uete, unutarnji zidovi izvedeni
su kao koraljni grebeni i podmorske spilje.
Cijeli lijevi zid je golem stjenovit akvarij s dvije tisue litara morske vode. Adn
se stresao od cijene staklenog zida, da se ne spominje troak za egzotine tropske
ribe - ute, plave i ljubiaste tange, svaka dvjesto dolara; porcupine po tristo dol
ara; riba kostorogi klaun petsto dolara, sa svojim, mora se priznati, prekrasnim
utim i crnim tokama. Zatim su tu skupi koralji, a naravno, Ral ih je morao imati n
ekoliko vrsta; otvorene koralje, gljivaste koralje, cvjetne koralje i koralje u
obliku prstiju koji iz vode izranjaju kao utopljeni mornar. I "ive stijene" s oka
menjenim algama koje ljubiasto blijete pod svjetlom. Jegulje - crno-bijele pahulja
ste jegulje i smee tropske jegulje s crnim prugama - glavama vire iz rupa na stij
enama i koraljima, rakovi puu po vrhovima stijena, a kampi plutaju u umjetno napra
vljenoj struji.
Desnim zidom kluba dominira pravi vodopad. ("To nema nikakva smisla", prigovorio
je Adn bratu dok je jo vodopad bio u izvedbi. "Kako moe imati podvodni vodopad?" "J
ednostavno sam ga htio imati", odgovorio je Ral. No to je odgovor na to, mislio j
e Adn - jednostavno ga je htio imati.) A ispod vodopada je spilja ravnih stijena
koje slue kao krevet parovima da se na njima izleavaju, a Adnu je drago da, zbog hi
gijenskih razloga, spilju stalno ispire vodopad.
Stolovi u klubu su svi savijeni, zahrali metal, ploe na njima izvedene su od biser
a na koje su inkrustirane morske koljke. Plesni podij je obojen kao dno oceana, a
skupa rasvjeta doarava plaviasto mrekanje vode, kao da plesai plivaju pod vodom.
To mjesto kota pravo bogatstvo.
"Moe se u to upustiti," Adn je bio upozorio Rala, "ali pazi da donosi novac."
"Zar ga nisu svi do sada donosili?" odgovorio je Ral.
Budimo poteni, loje istina, morao je priznati Adn. Ral moda una ekscentrini ukus, ali
je genij u projektiranju pomodnih nonih klubova i restorana koji su sami po sebi
donosili profit i bili od nepro-i lenjive koristi /a pranje narkodolara koji se
sada s El Norte slijevaju kao duboka, zelena rijeka.
Mjesto je krcato.
Ne samt) zato to je El Da de los Muertos, ve i zato to je La Sirena hit, ak i u ovom
ljetovalinom gradu s velikom konkurencijom. A u vrijeme godinje pijane orgije koju
zovu proljetnim raspustom, u klub ee se sjatiti ameriki sveuilitarci, troiti jo i vie
(istih) amerikih dolara.
Ali veeras, publiku veinom ine Meksikanci. Veina su zapravo prijatelji i poslovni pa
rtneri brae Barrera, ovdje su da s njima proslave. Ima nekoliko amerikih turista k
oji su uspjeli ui i grupice Europljana isto tako, nema veze. Sto se toga tie, veera
s se ovdje nee voditi poslovi, ni bilo koje veeri - postoji nepisano pravilo da su
legalni poslovi u Ijetovalinim gradovima strogo zabranjeni za bilo kakvo narkoup
litanje. Nema pregovaranja oko droge, nema sastanaka i, iznad svega, nema nasilj
a. Poslije narkotika turizam je ovoj zemlji najvaniji izvor strane valute, zato n
itko ne eli otjerati Amerikance, Britance, Nijemce i Japance koji ostavljaju svoj
e dolare, funte, marke i jene u Mazatlnu, Puerto Vallarti, Cabo San Lucasu i Cozu
melu.
Svi karteli u tim gradovima u vlasnitvu imaju none klubove, dis-koklubove i hotele
, zato imaju interesa da ih tite, interesa kojemu bi nakodilo da nekog turista doh
vati zalutali metak. Nitko ne eli uzeti novine i vidjeti naslove o krvavoj pucnja
vi sa snimkama tijela koja lee na ulici. Zato pasadores i vlada imaju zdrav dogov
or s preutnim "Radite to negdje drugdje, deki". Previe se novca zarauje da bi se s t
ime alilo.
U navedenim gradovima se moete igrati, ali dok se igrate morate biti dobri. Poteno
?
A veeras se zaista zabavljaju, razmilja Adn dok gleda Fabina Martneza kako plee s tri
ili etiri plavokose Njemice. Ima previe posla o kojem treba voditi brigu, nepresta
ni ciklus u kojem proizvod ide na sjever, a novac se vraa na jug. Tu su stalni po
slovni dogovori s Orejuelama, zatim konkretan prijenos kokaina iz Kolumbije u Me
ksiko, pa trajan izazov da ga se sigurno unese u SAD i pretvori u crack, zatim
a ga se proda prodavaima na malo, ubere novac, da se gotovina vrati
u Meksiko i da se opere.
Dio novca odlazi na zabavu, ali mnogo novca odlazi za podmiivanje.
Srebro ili olovo.
Plata o plomo.
Jedan od Barrerinih porunika jednostavno bi otiao lokalnom comandanteu policije il
i vojnom zapovjedniku s torbom punom gotovine i tono ovim rijeima dao bi mu da bir
a: "?Plata o plomo?"
To je sve to je trebalo rei. Poruka je bila jasna - moe se obogatiti ili moe umrijeti.
Tvoj izbor.
Ako su izabrali bogatstvo, bila je to Adnova briga. Ako su izabrali smrt, bila je
to Raulova briga.
Veina izabire bogatstvo.
Cono, razmilja Adn, veina policajaca je planirala da se obogati. Zapravo, morali su
svoje poloaje kupiti od nadreenih ili im plaati mjeseni dio od svoje mordide. To je
bila kao franiza. Burger King, Taco Bell, McBribes. Najlaki novac na svijetu. Sam
o gledaj na drugu stranu, budi negdje drugdje, ne vidi zlo, ne uj zlo, ne govori
zlo, i mjesena e isplata stizati u cijelosti i na vrijeme.
A rat je, razmilja Adn dok gleda drutvo kako plee pod treperavim plavim svjetlom, bi
o dodatna blagodat murjacima i vojsci. Mndez plaa svojim murjacima da plijene nau d
rogu, mi plaamo svojim tipovima da plijene Mndezovu drogu. To je dobar posao za sv
akoga, osim za tipa kojemu otmu drogu. Recimo da Dravna policija Baje zaplijeni m
ilijun dolara vrijedan Gerov kokain. Mi im platimo sto tisua dolara "nagrade za na
laznika", oni u novinama postanu heroji i Jenkijima izgledaju kao dobri momci, a
zatim, nakon pristojnog vremena, oni nam prodaju tu milijun dolara vrijednu zap
ljenu za petsto tisua dolara.
To je posao u kojem svi zarauju.
A to je samo u Meksiku.
Ne treba zaboraviti i amerike carinske slubenike kojima treba platiti da gledaju n
a drugu stranu kad vozila puna koke ili trave ili heroina prolaze njihovim prije
lazima - trideset tisua dolara za puno vozilo, bez obzira na to to je na njemu. A
i dalje, nema naina koji e jamiti da e vae vozilo proi kroz "istu" kontrolu, ak i ako
e kupili zgrade
iji raun klovovi gledaju na prijelaze i na kojima imale promatrae koji su u ladiov
e/i s vaim vozaima i pokuavaju ih upravili prema "ispravnim" prilaznim trakovima. A
li carinski slubenici se mijenjaju esto i po svojoj volji, a drugi slubenici prate
radioveze, tako da ako poaljete tucet vozila u isto vrijeme preko graninog prijela
za u San Ysidru i ()tay Mesi, moete oekivati da e ih devet ili deset proi.
Ne treba zaboraviti i mito za murjake u San Diegu, Los Angelesu, San Hernardinu,
gdje god elite. I za dravnu policiju i urede erifa. I za tajnice i tipkaice u DEA-i
koje vam mogu dobaciti informaciju o aktualnim istragama i kojom se tehnologijo
m provode. Ili ak i za rijetke, rijetke, agente DEA-e koje moete pridobiti, ali nj
ih je malo, jer izmeu DEA-e i meksikih kartela postoji krvna zavada, / dalje, nako
n ubojstva Ernieja Hidalga.
Art Keller vodi brigu o tome.
I Bogu hvala na tome, misli Adn, jer dok me Kellerova opsesija osvetom kota novca
na kratki rok, na dugi rok ona mi donosi novac. A to jc ono to Amerikanci jednost
avno, ini se, ne mogu shvatiti - da sve ono to rade samo podie cijenu i obogauje nas
. Bez njih, svaki bobo, glupan, sa starim kamionom ili rasuenim brodom s vanjskim
motorom, mogao bi prevoziti drogu na El Norte. A tada cijena ne bi bila vrijedn
a truda. Ali ovako kako je, potrebni su milijuni dolara za prijevoz droge, a cij
ene su, shodno tome, nebeski visoke. Amerikanci preuzimaju proizvod koji, doslov
no, raste na granama i pretvaraju ga u potronu robu. Bez njih, kokain i marihuana
bili bi kao narane i umjesto da se njihovim krijumarenjem zarauju milijarde, zaraiv
ao bi se sitni od njihova mukotrpnog ubiranja na nekim kalifornijskim plantaama.
A zaista smijena ironija lei u tome da je Keller dodatni proizvod, jer zaraujem mil
ijune na zatiti od njega; nezavisnim poduzetnicima koji svoj proizvod ele prevozit
i kroz La Plau naplaujem tisue dolara da se slue naim murjacima, vojskom, carinskim s
lubenicima, Obalnom straom, opremom za praenje, vezama... To je ono to meksiki murjac
i znaju cijeniti, a ameriki murjaci ne. Mi smo partneri, mi hermano Arturo, u ist
om poslu.
Suborci u Ratu protiv droge.
Ne bismo opstali jedan bez drugog.
Adn gleda dvije mlade ene, nordijskog izgleda; stoje ispod vodopada, putaju da voda
moi njihove tanke majice pa se oslikavaju njihove
grudi svakom i svim oboavateljima kojih je sasvim dovoljno. Disko glazba treti, pl
ee se frenetino, pije se obilno, puno i stalno. Ovo je Hl Da de los Muertos, a veina
noas ovdje okupljenih ljudi stari su prijatelji iz Culiacna ili Badiraguata, a ak
o ste narko iz Sinaloe, imate mnogo mrtvih kojih se morate prisjetiti.
Puno je mrtvih dua na ovoj zabavi.
Ovo je krvav rat.
Ali, razmilja Adn, nadajmo se da je skoro pri kraju i da emo se vratiti jedino posl
u.
Jer Adn Barrera je osmislio nov nain u poslovanju s drogom.
Tradicionalni oblik bilo kojeg meksikog pasadora bila je piramida. Slino sicilijan
skim mafijakim obiteljima, postojao je Kum, ef, zatim su dolazili kapetani, pa voj
nici, a svaka razina "pritiskala" je onu ispod sebe. Nie razine zaraivale su vrlo
malo, osim ako nisu uspjele stvoriti razine ispod sebe, koje bi pritiskali, ali
koje bi malo zaraivale. Svatko tko nije budala shvaao je problem s piramidom - ako
u nju ue rano, zlato je tvoje; ako ue kasno, sjeban si. Sve to se iz toga izrodilo,
prema Adnovim analizama, bio je poticaj da se izae i stvori nova piramida.
Piramida je isto tako bila suvie ranjiva na odluno provoenje zakona. Sve stoje treb
alo da se to shvati, mislio je Adn, bilo je osvrnuti se na ono to se dogodilo amer
ikoj mafiji. Sve to je za to potrebno jedan je dedo, jedan cinkaro, jedan nezadovol
jni vojnik na niim razinama, a taj murjake moe proetati po cijeloj strukturi pirami
de. Doslovno svaki od efova njujorkih Pet obitelji sada je u zatvoru, a njihove ob
itelji suoene su s ozbiljnim i neizbjenim padom.
Zato je Adn sruio piramidu i zamijenio je vodoravnim ustrojem. No ne sasvim vodora
vnim. Njegova organizacija imala je samo dvije razine: braa Barrera na vrhu, svi
ostali ispod njih.
Ali na istoj razini.
"Trebaju nam poduzetnici, ne zaposlenici", rekao je Adn Ralu. "Zaposlenici kotaju n
ovaca, poduzetnici proizvode novac."
Nova struktura stvorila je rastuu plimu visoko motiviranih, bogato nagraenih nezav
isnih poslovnih ljudi koji su Barrerama plaali 12 posto od svog bruto prihoda i b
ili su zadovoljni time. Sada postoji samo jedna razina koja se moe pritiskati; ak
o vodite vlastiti posao, preuzimate vlastiti rizik, ubirete vlastite plodove.
A Ailan so pobrinuo ila |otoncijalni plodovi no\im poduzetnicima budu i il ilniji.
Svoj Baja ka i irl icorgani/irao je na lom principu, doputajui nc,pottcud - svoje
ljude da pokrenu vlastiti posao; smanjujui im poie/c" na 12 posto, dajui im zajmo
ve s niskim kamatama na poetni kapital, osiguravajui im pristup financijskim slubam
a - to jest pranju novca - sve to samo u zamjenu za odanost kartelu.
"Dvanaest posto od puno njih", Adn je objasnio Raulu kad mu ie prvi put predloio d
rastino smanjivanje poreza, "donijet e vie nego trideset posto od nekolicine." Prat
io je predavanja o Reaganovoj i evoluciji. Vie novca mogli bi zaraivati smanjivanj
em poreza nego njihovim poveanjem jer nii porezi omoguuju veem broju poduzetnika da
udu u posao i da zarade vie novca i da plaaju vie poreza.
Ral misli da primarno nije novi poslovni model, nego pobjeda u ratu protiv Mndeza,
i usko gledajui, u pravu je. Ali Adn je uvjeren da je mnogo jai faktor ista snaga e
konomije - Barrer su jednostavno bili jeftiniji od Gera Mndeza. Moete prodavati Coca
-Colu s trideset posto reijskih trokova ili Pepsi s dvadeset posto reijskih trokova
-izaberite. Izbor je jednostavan - moete prodavati Pepsi i zaraivati puno novca, i
li Coca-Colu i zaraivati manje novca, dok vas Ral ne ubije. Odjednom, pojavilo se
mnogo prodavaa Pepsija. Bili biste budala da izaberete olovnu Coca-Colu umjesto s
rebrne Pepsi.
Srebro ili olovo.
Jin i jang novog Baja kartela.
Posluj s Adnom i dobiva srebro ili posluj s Ralom i dobiva olovo. Poredak koji se na
vagi u Baji okrenuo protiv Gera Mndeza. Jednostavno, bio je prespor da uhvati kor
ak, a kad ga je uhvatio, nije bio u mogunosti sniziti cijene jer nije mogao dobit
i dovoljno kokaina preko La Plaze i morao je plaati trideset posto da ga preveze
kroz Sonoru ili kroz Zaljev.
Ne, poslije je Ral morao priznati, posao od 12 posto bilo je djelo istog genija.
To je savreno za tipove poput Fabina Martneza i ostale Juniore. Pravila su bila jed
nostavna.
Barrerama biste rekli u koje vrijeme prenosite proizvod, to on je (kokain, marihu
ana ili heroin), kolika mu je teina i koja je vaa unaprijed dogovorena prodajna ci
jena - obino izmeu etrnaest tisua dolara i esnaest tisua dolara po kilogramu - i kojeg
datuma ga
namjeravate isporuiti prodavaima na malo u Americi. Nakon tog datuma ostalo bi vam
etrdeset osam sati da Barrcrama isplatite 12 posto od dogovorene prodajne cijene
. (Unaprijed dogovorena cijena bilo je jamstvo za najniu cijenu - ako ste prodali
za manje, i dalje ste dugovali postotak od dogovorene cijene, ako ste prodali z
a vie, dugovali ste postotak od vie cijene.) Ako novac niste mogli isporuiti u dva
dana, bolje vam je bilo da sjednete s Adnom i dogovorite plan isplate nego da sje
dnete s Ralom...
Srebro ili olovo.
Dvanaest posto bilo je samo za prijevoz droge kroz La Plau. Ako ste s lokalnom po
licijom, federalesima, ili vojnim comandantima eljeli sklopiti vlastiti ugovor ko
ji bi jamio siguran prijevoz vae poiljke, u redu, ali ako bi bila zaplijenjena, i d
alje biste dugovali dvanaest posto. Ako ste htjeli da Barrer sklope ugovore o sig
urnosti, i to je bilo u redu, ali bi vas kotalo - cijenu mordide plus naknadu za
prijevoz. Ali u tom sluaju Barrer su jamile sigurnost poiljke s meksike strane granic
e. Ako bi bila ulovljena, vratili bi vam ukupnu cijenu poiljke. to znai, ako je to
bio kokain, na primjer, Barrer bi vam platili kupovnu cijenu koju ste dogovorili
s kartelom Orejuela u Caliju, a ne maloprodajnu cijenu koju ste mislili dobiti u
SAD-u. Ako ste kupili Barrerin sigurnosni paket, sigurnost vae poiljke bila je ap
solutno zajamena od trenutka kad bi stigla u Baju do trenutka kad bi dola do grani
ce. Ni jedan drugi diler ne bi je pokuao ukrasti, ni jedan bandit ne bi je pokuao
oteti. Ral i njegovi sicariosi su se za to brinuli - trebali ste biti potpuno lud
i da pokuate ukrasti poiljku za iju sigurnost jami Ral Barrera.
Barrer su nudili i financijske usluge. Adn je htio omoguiti to veem broju ljudi to jed
nostavniji ulazak u posao, tako da se tih 12 posto nije moralo plaati unaprijed.
Niste morali platiti sve dok niste prodali. To se obraunavalo pri isplati. Ali Ba
rrer su otili korak dalje - kad biste jednom prodali svoju poiljku, pomogli bi vam
oprati novac, i to je za Barrer bio proizvod od kojeg je stalno rasla dobit. Uobia
jena rata za pranje novca bila je 6,5 posto, ali potplaeni bankari Barrerama su d
avali diskontnu cijenu od pet posto, tako da je Adn zaraivao dodatnih 1,5 posto od
svakog dolara svojih klijenata. Ponovo, svoju gotovinu niste trebali prati prek
o Barrera - vi ste nezavisni poslovni ovjek, moete raditi to god hoete. Ali ako ste
otili nekamo drugamo i tamo su vas pokrali ili prevarili ili ako vam je novac bio
zaplijenjen na amerikoj carini na povratku preko granice, bila je to vaa loa srea,
dok su Barrer, nasupiot lome, jamili /a vas novac. io god pi Ijavo tla ste ubacili,
vratilo bi \am se islo u roku od tri radna dana minus (),5 posto.
I loje bila Adnova "Baja revolucija" - prilagoditi posao s drogom vremenima.
"Miguel ngel Barrera je posao s drogom pomaknuo u dvadeseto stoljee", tako je to o
bjasnio jedan nareotraficante. "Adn ga uvodi u dvadeset prvo."
I u pobjedu protiv Gera Mndeza, kad smo ve kod toga, razmilja Ailn. Ako ne prevozi sv
oj kokain, ne moe plaati mordida. Ako ne moe plaati mordidu, ne moe prevoziti svoj ko
kain. Istovremeno, koristei najnoviju i najbolju tehnologiju i financijske mehani
zme, gradimo brzu, djelotvornu i poduzetniku mreu.
ivot je lijep, razmilja Adn, na ovaj Dan mrtvih.
D
an mrtvih, razmilja Callan. Strana stvar.
Nisu li svi dani - dani smrti?
Trusi ih nekoliko na anku u La Sireni. Ako elite izazivati, pokuajte naruiti isti vis
ki u meksikom baru na plai. Recite tipu da elite pie bez tog glupog kiobrana u njemu,
pa e vas gledati kao da ste mu upropastili jebeni dan.
Callan to ipak izvodi. "Hej, viejo, pada li ovdje kia?"
"Ne."
"Onda mi ne treba ovo, je li tako?"
A da sam htio voni sok, amigo, naruio bih voni sok. Jedini sok koji elim je sok od j
ema.
Irski C-vitamin.
Stare vode ivota111.
to je nekako smijeno, razmilja Callan, ako se uzme u obzir kako zaraujem za ivot, kak
o sam uvijek zaraivao, uglavnom.
Otkazivao sam ljudima rezervacije.
131 Waters of life - kotski izraz za viski.
Oprostite, gospodine, vi odlazite ranije. Da, ali
Da, ali nita. Van iz bazena.
Vie to nije za obitelj Cimino, ali Sal Scachi jo uvijek vue konce, na neki nain. Cal
lan se hladio u Kostariki, ekao je da se usrana oluja u New Yorku ispue, kad je doa
o Scachi.
"Kako bi bilo da ode dolje u Kolumbiju?" upitao je Callana.
"Zbog ega?"
Da se povee s neim to se zove MAS, bio je odgovor.
Muerte a Secuestradores - Smrt otmiarima. Scachi je objasnio da je to poelo jo '81.
kad je ljeviarska pobunjenika grupa M-19 otela sestru kolumbijskog gospodara drog
e Fabina Ochoe i traila otkupninu.
Aha, to je bio pravi poslovni plan, mislio je Callan, oteti efovu sestru.
Kao da e Ochoa platiti, ha?
Ono to je kokainski magnat uinio umjesto toga, priao je Scachi, bilo je da je sazva
o sastanak 223 partnera i svakoga od njih prisilio da ispljune dvadeset tisua dol
ara u gotovini i deset svojih najboljih revolveraa. Izraunaj - to je ratna blagajn
a s etiri i pol milijuna dolara i vojska s vie od dvije tisue ubojica.
"uj ovo", ree Scachi. "Ti su tipovi ak helikopterom letjeli iznad nogometnog stadio
na i bacali letke u kojima su najavljivali to e uiniti."
Uglavnom, prohujali su kroz Cali i Medellin kao bijesni psi na eracku. Upadali s
u u kue, izvlaili studente ravno iz njihovih uionica, neke ubijali na licu mjesta,
a druge odvodili u sigurne kue na "ispitivanje".
Ochoina je sestra bila osloboena neozlijeena.
"Kakve sve to veze ima sa mnom?" upitao je Callan.
Scachi mu govori. Kolumbijska vlada postigla je 1985. primirje s raznim ljeviarsk
im grupama koje su osnovale legalan savez nazvan Unin Patritica koji je na izborim
a '86. u parlamentu osvojio etrnaest mjesta.
"Okej", ree Callan.
"Nije okej", odgovorio je Scachi. "Ti su ljudi komunisti, Sean."
Scadi i sc upusti u jebenu Inatili cija je poaiita hila ila sino sc mi limili pi
i il iv koinunisla kako hi ljudima doveli demokraciju, a onda se le proklete pi
/de okreu i glasaju /a komuniste. Tako da je ono stoje Sal govorio, mislio je. Ca
llan, bilo da ljudi trebaju imati demokraciju, samo ne toliko pano demokracije.
Imaju apsolutnu slobodu izabrati ono to mi elimo da izaberu.
"MAS e u pogledu toga neto uiniti", govorio je Scachi. "Mogao hi im trebati ovjek tv
ojih talenata."
Moda bi, mislio je Callan, ali nee dobiti ovjeka mojih talenata. Ne /.nam kako je S
al povezan s MAS-om, ali meni to nita ne znai.
"Mislim da u se jednostavno vratiti u New York", ree Callan. Na kraju, Johnny Boy
je vrsto na elu obitelji, a Johnny Boy nije imao nikakvog razloga da Callanu prui it
a osim tople i sigurne luke.
"Da, moe to uiniti", ree Scachi. "Osim to te tamo eka oko tri tisue saveznih optunica.
"Za to?"
"Za to?" ree Scachi. "Dilanje kokaina, iznuivanje, reketarenje. Nauo sam da si im dr
ag i zbog one stvari s Velikim Pauliejem."
"Nisi li im i ti drag zbog te stvari s Velikim Pauliejem?" pita Callan.
"to to govori?"
"Hou rei, ti si me u to uvukao."
"Sluaj, mali, vjerojatno ti to mogu srediti," govori Scachi, "ali ne bi bilo zla
ako bi nam, zna, pomogao da rijeimo ovu stvar."
Callan nije pitao kako bi Sai Scachi mogao srediti federalno prigovaranje tako d
a ga poalje dolje u Kolumbiju da se prikljui hrpi antikomunistikih kokainskih vigil
anata, jer neke stvari ovjek jednostavno ne eli znati. Samo je uzeo avionsku kartu
i novu putovnicu, odletio u Medelln i prijavio se u MAS.
Ispalo je daje Smrt otmiarima zapravo Smrt pobjednikim kandidatima Unin Patriotice.
estoro njih je umjesto prisege prije preuzimanja slube dobilo metak u elo. (Dani m
rtvih, razmilja Callan sada dok ispija pia. Dani mrtvih.)
Nakon toga bilo je samo idemo dalje, sjea se. M-19 je uzvratio zauzimanjem Palae p
ravde, a vie od sto ljudi, ukljuujui nekoliko sudaca Vrhovnog suda, bilo je ubijeno
u sjebanom pokuaju spaavanja.
to sc dogaa, razmilja C alian, kad se koriste nuirjaei i vojska umjesto profesional
aca.
Ali su koristili profesionalce onda kad je trebalo udariti na vodu Unin Patritice.
Callan nije povukao okida nego je drao strau kad su smaknuli Jaimea Parda Lala. Bio
je to dobar udar - ist, djelotvoran, profesionalan.
Ipak, ispalo je da je to bilo tek zagrijavanje.
Pravo ubijanje poelo je '88.
Novac koji je stajao iza mnogo toga dolazio je od ovjeka osobno, gospodara kokain
a iz Medellna, Pabla Escobara.
U poetku Callan nije mogao shvatiti za koji se kurac Escobar i ostali gospodari k
oke uope zanimaju za politiku. Ali zatim je saznao da su deki iz kartela mnogo svo
g novca od koke uloili u nekretnine, velike stone raneve koje nisu eljeli vidjeti ka
ko propadaju po nekom ljeviarskom programu raspodjele zemlje.
Callan je jedan od tih raneva upoznao vrlo dobro.
U proljee '87. MAS ga je premjestio u Las Tangas, veliku fincu u posjedu dvojice
brae, Cariosa i Fidela Cardona. Dok su jo bili maloljetni, oca su im oteli i ubili
komunistiki gerilci. Tako da koliko god da elite govoriti o politici i svim tim s
ranjima, razmiljao je Callan kad ih je upoznao na njihovu rancu, to je osobno. To
je uvijek osobno.
Las Tangas nije bio toliko ran koliko jebena tvrava. Callan je vidio neto malo stok
e, ali ono to je najee vidio bili su drugi ubojice poput njega.
Bilo je mnogo Kolumbijaca, unajmljenih vojnika kartela, ali bilo je i Junoafrikan
aca i Rodezijaca koji su izgubili u svom ratu i eljeli su pobijediti u ovom. Zati
m je tu bilo Izraelaca, Libanonaca, Rusa, Iraca i Kubanaca. Bilo je to jebeno ol
impijsko selo za ubojice.
I oni su, isto tako, prolazili naporan trening.
Jedan tip, za kojeg se prialo da je izraelski pukovnik, doao je s grupom jebenih B
ritanaca koji su svi bili bivi pripadnici SAS-a132 ili su barem tako tvrdili. Kao
prava Irina, Callan je mrzio Britance i SAS, ali je morao priznati da su ti Brit
anii znali svoj posao.
132 SAS - Special Air Service, Britanske specijalne snage.
( allau |r otluv i|ek bio vjet sa .22, ali u\a| | tosao zali I i|c\ at> |c mnogo
vif i ubrzo je ( allan poeo dobivati instrukciji.' o uporabi IVI-lb, AK-47, strojn
ice M-b() i snajperske puke modela Barrett .90.
I'roao je i obuku o borbi prsa o prsa - kako nekoga ubiti noem, garotom, rukama i
nogama. Neki od stalnih instruktora bili su bivi tipovi iz Amerikih specijalnih sn
aga - neki od njih vijetnamski veterani i/ Operacije Feniks. Mnogi od njih bili
su asnici kolumbijske vojske koji su govorili engleski kao da su iz Mayberryja u
Americi.
To bi nasmijavalo Callana, kad god bi neki od bogatih bijelih Ko-lumbijaca otvor
io usta i zvuao kao neka siromana bjelina. Zatim je saznao da je veina tih tipova sv
oju obuku prola u Fort Benningu133, u Georgiji.
Odnosno neemu to se naziva Vojna kola za Sjevernu i Junu Ameriku.
Aha, kakva je to jebena kola? razmiljao je Callan. itanje, pisanje i ubijanje. Kako
god, uili su ih nekim gadnim vjetinama koje su Kolumbijci sa zadovoljstvom prenos
ili skupini koja je postala poznata kao Los Tangueros, plesai tanga.
Bilo je tu i dosta PO-e. Pozadinske obuke.
Jednog dana eta Tanguerosa izala je postaviti zasjedu grupi gerilaca koja je djelo
vala na tom podruju. Oficir lokalne vojske razdijelio je fotografije est ciljeva k
oji su u selima ivjeli kao obini campesinosi u vrijeme dok u okolici nisu zajebava
li sa svojom gerilom.
Fidel Cardona je osobno zapovijedao akcijom. Cardona je postao neto kao fajter, n
azivao se "Rambo" i oblaio se vrlo slino tom tipu iz filmova. Kako bilo, izali su i
postavili zasjedu na neasfaltiranom putu kojim su ti tipovi trebali proi.
Tanguerosi su se rasporedili po savrenoj U formaciji, tono onako kako su ih uili. C
allanu se to nije svialo, dok je leao u grmlju, obuen u maskirnu uniformu, znojei se
na vruini. Ja sam gradski deko, razmilja. Kako li sam samo pristupio jebenoj vojsc
i?
Istina je, bio je napet. Ne prestraen, zaista, vie zabrinut, nije znao to da oekuje.
Nikad prije nije krenuo na gerilce. Vjerovao je da e vjerojatno biti vrlo dobri,
dobro obueni, da e poznavati teren i nain na koji da ga iskoriste.
133 Vojna baza za obuku pjeatva.
i
(icrilci su upali i avuo u otvoivn dio l ' loi i nacije.
Nisu bili ono io je Callan oekivao, ovrsnuli borci u maskirnini uniformama s AK-ima
. Ti su tipovi nalikovali na farmere, u starim tra-per-kouljama i kratkim campesi
no hlaama. I nisu se, isto tako, kretali kao vojnici - raireno, oprezno. Jednostav
no su dolazili cestom.
Callan je nian svoje puke Galil uperio na tipa koji je bio najdalje na lijevoj str
ani. Ciljao je malo nie, tipu u trbuh, u sluaju da se puka trne. Isto tako, nije mu
htio gledati u lice, jer imao je to djeako lice i razgovarao je s prijateljima i s
mijao se, onako kako se to radi s prijateljima na kraju radnog dana. Zato je Cal
lan pogled usmjerio na donji dio njegove koulje, jer tada je to bilo kao da puca
u stvar, kao na vjebi iz gaanja.
ekao je da Fidel zapuca prvi, a kad ga je zauo, okida je pritisnuo dva puta.
Njegov je ovjek pao. Pali su svi.
Te jadne budale nikad nisu saznale to im se sprema, nisu saznale to ih je pogodilo
. Na njih se samo obruila vatra iz grmlja pokraj ceste, a nakon toga estorica geri
laca pala su, krvarei u praini.
Nisu ak imali vremena ni izvui svoje oruje.
Callan se prisilio da ode do ovjeka na kojega je pucao. Tip je bio mrtav, leao je
na cesti licem nadolje. Callan je nogom prevrnuo tijelo. Imali su stroga nareenja
da pokupe sve oruje, ali Callan ga nije naao. Sve to je taj tip imao bila je maeta,
ona vrsta koja je campesinosima sluila za skidanje banana s drveta.
Callan se osvrnuo i vidio da nitko od gerilaca nije imao oruje.
Zbog toga se Fidel nije brinuo. On ih je obilazio, pucao im u zatiljak da se osi
gura da su mrtvi, zatim se radiovezom javio u Las Tangas. Ubrzo nakon toga stiga
o je kamion s hrpom odjee koju su komunistiki gerilci obino nosili, a Fidel je svoj
im ljudima naredio da trupla odjenu u novu odjeu.
"Mora da se ali", rekao je Callan.
Rambo se nije zajebavao. Rekao je Callanu da se primi posla.
Callan se primio posla tako daje sjeo uz rub ceste. "Nisam ja nikakav jebeni gro
bar", bilo je ono to je rekao Fidelu. I tako je Callan sjedio
i "li'ilau ilok su 11-,i,ill langucrosi liii|iluiia ini|cil|ali od|ccu, /alini l
otogi a li i a I i ni 11 \ i.- "gei i lee".
Cijelim pulcm natrag Fidel mu jc zanovijetao. "Znam to radim", govorio je Fidel.
"Iao sam u kolu."
Da, i ja sam iao u kolu, rekao mu je Callan. Satove su drali u etvrti I lell's Kiteh
en. "Ali tipovi koje sam ja ubio, Rambo?" dodao je ( allan. "Obino su imali oruje
u rukama."
Vjerojatno ga je Rambo psovao kod Scachija jer se Sal pojavio na lancu nekoliko
tjedana nakon toga da odri "savjetodavni sastanak" s ('allanom.
"Koji je tvoj problem?" pitao ga je Scachi.
"Moj problem je ubojstvo tih jebenih seljaka", ree Callan. "Ruke su im bile prazn
e, Sal."
"Ovdje ne snimamo vesterne", odgovorio je Sal. "Nema tu 'kodeksa asti'. Sto, eli pu
cati na njih dok su u dungli s AK-ima u rukama? Bolje e se osjeati ako bude imao rtava
? Ovo je prokleti rat, Sparky."
"Da, shvaam da je to rat."
Scachi ree: "Plaaju ti, je li tako?"
Da, mislio je Callan, plaaju mi.
Orao klike dva puta na mjesec, u gotovini.
"I dobro s vama postupaju?" upitao je Scachi.
Kao s jebenim kraljevima, morao je priznati Callan. Svaku veer odrezak, ako si ga
htio. Besplatno pivo, besplatan viski, besplatna koka ako sije troio. Tu i tamo
Callan bi umrkao koke, ali njezin uinak nije bio kao onaj od cuge. Mnogi Tangueros
i bi umrkali hrpu koke, zatim bi se bacili na kurve koje su dovodili za vikende i
jebali bi ih cijelu no.
Callan je nekoliko puta otiao kurvama. ovjek ima potrebe, ali to je uglavnom bilo
samo to, zadovoljavanje potreba. Nisu to bile prvorazredne call girls kao u Bije
loj kui, dapae - bile su to uglavnom Indijanke koje su na zapad doveli s naftnih p
olja. Nisu ak bile ni ene, ako se poteno na to gleda. Veinom su bile samo djevojice u
jeftinim haljinama i teko naminkane.
Prvi put kad je otiao s jednom, nakon toga je osjeao vie tugu nego olakanje. Otiao je
u mali odvojeni prostor pri kraju njihove vojarne. Goli zidovi od perploe i kreve
t s neprekrivenim madracem. Pokuavala
mu je govorili n;i scksi nain, govorila je stvaii koji' |c mislila da eli uli, ali
na kraju joj je rekao neka zavee i neka se samo jebe.
Nakon toga leao je na leima i razmiljao o plavokosoj eni tamo u San Diegu.
Zvala se Nora.
Bila je prekrasna.
Ali to je bio drugaiji ivot.
Nakon Scachijeva promidbenog govora Callan je postao pravi vojnik i odlazio je na
nove zadatke. Los Tangueros su u zasjedi na obali rijeke skinuli novih est nenao
ruanih "gerilaca", sljedeu estoricu su pobili tono na sredinjem trgu tamonjeg sela.
Fidel je imao izraz za njihovo djelovanje.
Limpieza, tako je on to zvao.
ienje.
Podruje su istili od gerilaca, komunista, radnikih voda, agitatora -svog tog jebeno
g smea. Callan je uo prie da nisu jedino oni obavljali ienje. Bilo je mnogo drugih gru
pa, drugih raneva, drugih centara za obuku, posvuda u zemlji. Sve su grupe imale
nadimke - Muerte a Revolucionarios, ALFA 13, Los Tinados. U tri godine ubili su
vie od tri tisue aktivista, organizatora, kandidata i gerilaca. Veina tih ubojstava
dogaala se u izoliranim ruralnim selima, osobito u utvrenom podruju Medellina u do
lini Magdalena u kojem bi okupili cijelo muko stanovnitvo sela i smaknuli ih stroj
nicama. Ili bi ih izrezali maetama, ako se smatralo da su meci preskupi.
A, osim komunista, istilo se i mnoge druge - klince skitnice, homoseksualce, nark
omane, pijance.
Jednog dana Tanguerosi su izali u ienje nekih gerilaca koji su se kretali od jedne o
peracijske baze u drugu. Tako su Callan i drutvo ekali da se na putu pojavi taj ru
ralni autobus, zaustavili su ga i skinuli sve osim vozaa. Fidel je pregledavao pu
tnike usporeujui njihova lica s fotografijama koje je drao u ruci, zatim je izvukao
petoricu iz grupe i dao da ih se odvede u jarak.
Callan je gledao dok su ti ljudi padali na koljena i poinjali se moliti.
Nisu m' puni 11 ulnuk h i u I '\tw.\lro I'udre" kad ih je gi upa I angina osa /a
sula mecima. Callan se okrenuo i ugledao svoja dva suborca kako vo/aca lancima v
eu /a volan.
"Koji kurac radite?" zaderao se Callan.
Pretoili su benzin iz tanka autobusa u plastini vr za vodu i zatim su ga prolili po
vozau, a kad je ovaj zavapio za milost, Fidel se okrenuo putnicima i objavio: "T
o je ono to se dobiva za prijevoz gerilaca!"
Dvojica Tanguerosa zadravala su Callana dok je Fidel bacao ibicu u autobus.
Callan je ugledao vozaeve oi, uo njegove krikove i gledao njegovo tijelo kako se iz
vija i plee u plamenovima.
Nikad se nije rijeio tog mirisa u nosu.
(Sada dok sjedi u ovom baru u Puerto Vallarti, osjea miris gorueg mesa. Nema dovol
jno viskija na svijetu da ispere taj miris.)
Te noi Callan je navalio na bocu. Dobro i jebeno se opio i razmiljao da uzme svoj
stari .22 i da Fidelu navue vraga na lea. Odluio je da nije spreman izvriti samouboj
stvo i umjesto toga se poeo pakirati.
Jedan od Rodezijaca ga je zaustavio.
"Odavde ne bi otiao na nogama", ree mu taj tip. "Ubili bi te prije nego to prijee kil
ometar."
Tip je u pravu, ne bih preao ni kilometar.
"Ne moe nita uiniti", ree Rodezijac. "To je Crvena magla."
"to je Crvena magla?" upita Callan.
Tip ga je udno pogledao, a zatim samo slegnuo ramenima. Kao, ako ne zna...
"to je Crvena magla?" upitao je Callan Scachija kad je Sal sljedei put doao u Las T
angas da ispravi Callanovo sve usranije ponaanje. Jebena Irina je samo sjedila u v
ojarni i vodila duge razgovore s Johnny-jem Walkerom.
"Gdje si uo za Crvenu maglu?" upitao je Scachi.
"Nije vano."
"Aha, dobro, zaboravi da si uo."
"Jebe to, Sal", ree Callan. "Dio sam neega, elim znati to je to."
N
llc, ne eli, mislio je Scachi. A ak i da eli, ne mogu ti rei.
Crvena magla je bila ifra za koordinaciju velikog broja operacija za "neutralizir
anje" ljeviarskih pokreta u Latinskoj Americi. U osnovi, program Feniks za Junu i
Srednju Ameriku. Polovicu vremena pojedinane operacije vodene su bez znanja da su
u koordinaciji kao dio Crvene magle, ali bila je to Scachijeva uloga, kao Hobbs
ova deka za sve, da se osigura razmjena obavjetajnih podataka, dostava sredstava,
da se ciljevi pogaaju i da u provedbi toga nitko nikome ne gazi po nogama.
Nije to bio lagan posao, ali Scachi je za to bio savrena osoba. Pripadnik Zelenih
beretki, neko sredstvo CIA-e, prisegnuti lan Mafije, Sal bi se jednostavno izgubi
o iz vojske na "odvojenu dunost" i radio kao Hobbsov vodonoa. A trebalo je nositi
puno vode: Crvena magla je obuhvaala doslovno stotine desniarskih milicija i gospo
dara droge, njihovih sponzora, tisue vojnih asnika i nekoliko stotina tisua vojnih
trupa, desetke zasebnih obavjetajnih agencija i policijskih snaga.
I Crkvu.
Sal Scachi je bio Malteki vitez i lan Opusa Dei, revne desniarske, antikomunistike t
ajne organizacije biskupa, sveenika i privrenih laika kao to je on sam. Katolika crk
va je ratovala sama sa sobom, njezino konzervativno vodstvo u Vatikanu borilo se
protiv "liberalnih teologa" - ljeviarskih, esto marksistikih sveenika i biskupa na
terenu u Treem svijetu - za spas due same Majke Crkve. Malteki vitezovi i Opus Dei
u rukavicama su suraivali s desniarskim milicijama, vojnim asnicima, ak i s kartelim
a droge kad je bilo potrebno.
A krv je tekla kao vino na priesti.
Veina toga bila je plaena, izravno ili neizravno, amerikim dolarima. Izravno, iz am
erike pomoi vojskama tih zemalja iji su asnici osnovali gomilu odreda smrti; neizrav
no, tako da su Amerikanci kupovali drogu dolarima koji su odlazili kartelima koj
i su sponzorirali odrede smrti.
Milijarde dolara kao ekonomska pomo, milijarde dolara preko poslovanja s drogom.
U El Salvadoru, desniarski odredi smrti ubili su ljeviarske politiare i radnike orga
nizatore. Godine 1989., na kampusu Srednjoamerikog Sveuilita u San Salvadoru, salva
dorski vojni asnici su snajperskim
pukama u hi I i est jezuitskih sveenika, sluavku i nje/inu malu curicu. Iste godine
vlada Sjedinjenih Drava je vladi F.l Salvaora dostavila pomo od pola milijarde dola
ra. Do kraja 'S()-ih, ubijeno je priblino sedamdeset pet tisua ljudi.
11 Gvatemali se ta brojka udvostruila.
I) dugotrajnom ratu protiv marksistikih pobunjenika bilo je ubijeno vie od sto ped
eset tisua ljudi, a daljnjih etrdeset tisua nije nikad pronaeno. Djecu beskunike ubij
ali su po ulicama. Ubijali su studente, .lenom amerikom hotelijeru skinuli su glav
u. Sveuilina profesorica i/bodena je u hodniku u svojoj nastavnoj zgradi. Jednu am
eriku asnu sestru su silovali, ubili i bacili na leeve njezinih prijatelja. Za sve
to vrijeme ameriki vojnici su osiguravali obuku, savjete i opremu, ukljuujui i heli
koptere koji su ubojice prevozili do stratita. Do kraja \S0-ih, predsjedniku SAD-
a, Georgeu Bushu, toliko se ogadilo klanje da je napokon ukinuo sredstva i naorua
nje za gvatemalsku vojsku.
Posvuda u Latinskoj Americi bilo je isto - dugotrajni, prikrivani rat izmeu onih
koji imaju i onih koji nemaju, izmeu desniara i marksista, s liberalima koji su se
, kao jelen zaslijepljen svjetlima automobila, nali izmeu njih.
Crvena magla je uvijek bila prisutna.
John Hobbs je nadgledao operaciju.
Sal Scachi ju je vodio iz dana u dan.
Bio je u vezi s asnicima obuenim u koli za Amerike u Fort Benningu u Georgiji. Osig
uravao je obuku, tehnike savjete, opremu, obavjetajne podatke. Posuivao je ljude la
tinskoamerikim oruanim snagama i milicijama.
Jedan od njih bio je Sean Callan.
Taj ovjek je potpuno poemeren, razmiljao je Scachi dok je gledao Callana - duga, pr
ljava kosa, koa uta od mnogih dana tekog opijanja. Nije ba neki prototip ratnika, al
i izgled vara.
No kakav god bio, mislio je Scachi, Callan je ipak talent.
A na talent je teko naii, zato...
Vodim te iz Las Tangasa", rekao je Scachi. "Dobro."
"Imam za (che drugi posan." Naravno da ima, podsjea sc Callan.
Luis Carlos Galn, predsjedniki kandidat Liberalne stranke koji je premono pobijedio
na izborima, skinut je s liste u ljeto '89. Bernardo Jaramillo Osa, voa UP-a, ub
ijen je kad je izlazio iz aviona u Bogoti sljedeeg proljea. Carlos Pizarro, predsj
edniki kandidat M-19, smaknut je samo nekoliko tjedana nakon toga.
Nakon toga Kolumbija je postala prevrua za Seana Callana.
Ali Gvatemala nije. Nije bio ni Honduras, ak ni El Salvador.
Scachi ga je pomicao kao skakaa na ahovskoj ploi. Skakao je s njime ovamo, skakao o
namo, upotrebljavao ga je za micanje figura s ploe. Guadalupe Salcedo, Hctor Oquel
i, Carlos Toledo - zatim tuce njih. Callan je poeo zaboravljati njihova imena. Mod
a nije tono znao to Crvena magla je, ali je jasno kao dan znao to je ona njemu - kr
v, crvena magla koja mu je ispunjavala misli sve dok nije postala jedina stvar k
oju je vidio.
Zatim ga je Scachi premjestio u Meksiko.
"Zbog ega?" pitao je Callan.
"Da se neko vrijeme ohladi", odgovorio je Scachi. "Samo se pobrini za malo zatite
nekim ljudima. Sjea se brae Barrera?"
Kako da se ne sjea? Bio je to ugovor 'kokain za oruje' od kojeg je sve to poelo '85
. Ulovio je Veliku Breskvu kako vara Velikog Paulieja to je odredilo njegov udan p
ut.
Aha, Callan ih se sjeao.
Sto je s njima?
"Oni su nai prijatelji", ree Scachi.
Nai prijatelji, razmiljao je Callan. udan izbor rijei, fraza koju zavjetovani tipovi
upotrebljavaju samo onda kad jedan drugom opisuju druge zavjetovane tipove. No
ja nisam zavjetovani tip, razmiljao je Callan, a ni dva meksika dilera koke to sig
urno nisu, zato - koji je to kurac?
"To su dobri ljudi", objasnio je Scachi. "Oni pridonose naporima." Aha, zbog tog
a su jebeni aneli, mislio je Callan. Ali otiao je u Meksiko. Jer kako drugamo da o
de?
I lako je sada u lom hai u na plai, na /ahavi /a I )an mi I vili.
( hllucujc da e popili nekoliko aica jer su na sigurnom mjestu na Magan, tako da nec
e bili problema. ak i ako ili bude, razmilja, ovih dana sam bolji kad sam malo pij
an nego potpuno trijezan.
ispija svoje zadnje pie, zatim vidi kako se veliki akvarij trese i voda se izlije
va, a dvoje ljudi pada u njega na onaj specifian nain na koji ljudi padaju kad su
pogoeni.
Callan se baca iza barskog stolca i vadi svoj .22.
Kroz prednja vrata upada valjda etrdeset federalesa u crnim odorama, s boka pucaj
u iz svojih M-16. Meci araju po umjetnim stijenama spilje, a dobro je da jesu umj
etne, misli Callan, jer primaju metke umjesto da ih odbijaju prema gomili.
Zatim jedan od federalesa skida runu bombu sa svojeg pojasa.
Callan vie: "Dolje!" kao da ga itko moe uti ili razumjeti, zatim ispaljuje dva metk
a federaleu u glavu, a zatim taj pada prije nego to stigne izvaditi iglu i bomba
bez uinka pada na pod, ali drugi federale baca drugu granatu i ona pada pokraj pl
esnog podija i eksplodira u pirotehnikom blijetanju diskokluba i tada nekoliko pri
sutnih pada, bolno vritei dok im rapneli paraju noge.
Sada su ljudi do zglobova u krvavoj vodi i ribama koje se bacakaju, a Callan osj
ea da ga je neto udarilo u nogu, ali nije to metak, to je plava tang riba, zavodlj
iva i elektrino plava ispod rasvjete nonog kluba, i on tone u spokojan trenutak do
k gleda ribu. Sada je u La Sireni pravi pakao, posjetitelji viu i vrite, pokuavajui
se probiti do izlaza, ali nema izlaza jer federalesi zaprjeuju vrata.
I pucaju.
Callanu je drago da je malo pripit. On je ukljuio automatskog pilota alkoholiarske
-irske-unajmljene-ubojice, glava mu je bistra i hladna, i sada mu je jasno da on
i koji pucaju nisu federalesi. Ovo nije racija, ovo je napad, a ako su ovi tipov
i murjaci, onda su izvan dunosti i zarauju malo novca sa strane za predstojee prazn
ike. I ubrzo mu postaje jasno da nitko nee izai na prednja vrata - u svakom sluaju,
ne iv - mora postojati stranji izlaz, zato se sputa u vodu i poinje puzati prema st
ranjem dijelu kluba.
* * *
u
uilcni zid je ono to Adini spaava ivot.
Baca ga sa stolice i rui ga na pod tako mu da prvi meci iz oruja i rapneli prelijeu
iznad glave. Poinje se podizati, ali zatim prevladava instinkt dok uje kako meci f
ijuu iznad njega pa se ponovo sputa. Tupo gleda kako meci kidaju skupi koralj, sad
a na suhom i izloen iza raznesenog akvarija, zatim skae kad mu se izludjela jegulj
a izvija iza lea. Gleda prema drugom zidu gdje, iza vodopada, Fabin Martnez pokuava
uskoiti u hlae dok jedna od Njemica koja sjedi na ravnini stijene pokuava to isto,
a Ral tamo stoji s hlaama oko glenjeva i pitoljem u rukama uzvraa vatru kroz vodopad.
Lani federalesi ne vide kroz vodopad. To je ono to spaava Rala koji tamo stoji i sak
riven treti dok ne ostane bez streljiva, baca pitolj, posee rukama i podie hlae. Zati
m Fabina hvata za rame i govori: "Hajde, moramo se izvui odavde."
Jer se sada federalesi probijaju kroz gomilu, trae brau Barrera. Adn ih vidi kako d
olaze i ustaje da se probije prema stranjem dijelu, sklize se i pada, ponovo se d
ie, a kad se podie, fedrale mu upire pitolj u lice i smije se. Adn je mrtav, osim to f
ederaleov smijeh nestaje u vrtlogu krvi, a Adn osjea kako ga netko grabi za ruku i
baca ga na pod. Zatim je u vodi na podu, licem u lice s Jenkijem koji govori: "
Na pod, glupane."
Zatim Callan poinje pucati na federalese koji se pribliavaju, kratkim, djelotvorni
m -paf-paf paf-paf- skidajui ih kao patke u zabavitu. Adn sputa pogled na mrtvog fed
eralea i, na svoj uas, vidi da su se rakovi ve, hodajui unatrag, okupili da se nahr
ane na otvorenoj upljini gdje je nekad bilo murjakovo lice.
Callan pue prema naprijed i uzima dvije rune bombe od tipa kojega je upravo ubio,
zatim brzo ponovo puni metke, nogama pue natrag, hvata Adna i, dok drugom rukom pu
ca iza lea, vue ga prema stranjem dijelu.
"Moj brat!" vie Adn. "Moram nai svog brata!"
"Na pod!" urla Callan dok se nova kia metaka rasprskava prema njima. Adn zaista pa
da dok mu se meci zabijaju u stranji dio desnog lista i bacaju ga licem nadolje u
vodu u kojoj priglupo lei i gleda vlastitu krv koja mu tee ispred nosa.
Izgleda da se ne moe pokrenuti.
Mozak mu pokuava zapovjediti da ustane, ali odjednom je iscrpljen, pieuinoian da
hi sc pokicnuo.
('alian se prigiba, baca Aana preko ramena i tetura prema vratima na kojima pie BA
NOS. Zamalo je doao do njih kad mu Ral skida leiel.
"Imam ga", govori Ral.
( alian kima. Jedan drugi Barrerin revolvers titi im lea, iza sebe puca po kaosu u
klubu. Callan razvaljuje vrata i ulazi u relativan mir u malom hodniku.
S desne strane su vrata na kojima pie SIRENAS, s malim reljefom sirene na njima;
na vratima s lijeve strane pie POSEIDONES, s reljefom ovjeka duge, kovrave kose i b
rade. Tono ispred je SALIDA i Ral hita ravno prema tom izlazu.
Callan vie: "NE!" i odvlai ga drei ga za ovratnik. Tono na vrijeme, jer meci poinju zv
idati kroz otvorena vrata, ba kao to je i oekivao. Svatko tko ima dovoljno vremena i
ljudstva za izvoenje takve vrste napada, revolverae e postaviti ispred stranjih vra
ta.
Zato Rala odvlai kroz vrata POSEIDONES. Drugi revolvers ulazi iza njega. Callan izv
lai iglu iz jedne od runih bombi i baca je van pred stranja vrata kako bi odvratio
bilo koga od pomisli da bude tamo, ili da pokua ui.
Zatim uskae u muki toalet i zatvara vrata za sobom.
uje kako bomba eksplodira u potmulom zvuku basa.
Ral posjeda Aana na koljku, a drugi revolvers uva vrata dok Callan pregledava Adnovu r
anjenu nogu. Meci su proli ravno, ali nema naina da se ustanovi jesu li slomili ko
ju kost. Ili pogodili bedrenu arteriju, to bi znailo da bi Adn mogao iskrvariti pri
je negoli dovedu pomo.
Istina je u tome da se nitko od njih nee izvui, ne ako revolverai nastave pristizat
i, zato to su u zamci. Jebiga, razmilja, nekako mi je uvijek bilo jasno da u umrije
ti u kenjari, zatim se osvre, i tu nema prozora koje biste oekivali u amerikim toal
etima, ali tu je, ravno iznad njega, prozor na stropu.
Prozor na stropu u mukom toaletu?
Bio je to jo jedan od Ralovih stilskih zahtjeva.
"elim da toaleti izgledaju kao na stranu prevrnute kabine na putnikom brodu", objan
javao je to Adaiui dok su raspravljali ako prozora na stropu. "Zna, kao daje brod
potonuo?"
I tako, prozor na stropu je u obliku brodskog okna, a toaleti su prigodno ukraeni
, a sve osim lavaboa i koljke je preokrenuto na stranu. Sto je tono ono to ti treba
, misli Callan, ako si strusio margarite i zatim otiao piati - kenjara morske bole
sti. Pita se koliko lije studenata ovamo uteturalo u prilino dobrom stanju i pobl
juvalo sve iz sebe nakon to su sve vidjeli postrance, ali ne razmilja o tome dugo
jer to glupo jebeno brodsko okno iznad njih je njihov izlaz, zato se penje na pl
ou lavaboa i otvara prozor na stropu. Skae, prima se, povlai se prema gore i izvlai
se, a zatim je na krovu. Zrak je slankast i topao. Zatim glavu provlai natrag kro
z brodsko okno i govori: "Hajde!"
Fabin skae i izvlai se kroz prozor na stropu, zatim Ral podie Adna, a Callan i Fabin ga
izvlae na krov. Ral se s mukom provlai kroz to malo okno, ali uspijeva tono na vrij
eme prije nego to federalesi provaljuju vrata i prostoriju zasipaju mecima.
Nakon toga upadaju, oekuju da e naii na mrtva tijela i ranjene koji vrite i izvijaju
se. Ali ne nailaze na ita takvog pa su zbunjeni sve dok jedan od njih ne pogleda
prema gore i ne vidi otvoren prozor na stropu i tada mu postaje jasno. Ali slje
dee to vidi je Callanova ruka koja baca bombu, a zatim se prozor zatvara. Sada ima
mrtvih i onih koji vrite i izvijaju se u mukom toaletu u La Sireni.
Callan ih vodi preko krova do stranje strane zgrade. Sada samo jedan fedrale straar
i na uliici iza zgrade i Callan ga skida s dva brza pucnja u zatiljak. Nakon toga
on i Ral paljivo sputaju Adna do Fabina koji ih eka.
Zatim se teturajui gube niz uliicu. Ral s Adnom preko ramena, prema pokrajnjoj ulici
gdje Callan metkom izbija prozor na Fordu Exploreru, otvara vrata i treba mu ok
o trideset Sekundi da spajanjem ica upali motor.
Deset minuta nakon toga nalaze se na hitnom odjelu u bolnici Nae Gospe od Guadalu
pe u kojoj sestre na prijemu uju ime Barrera i ne postavljaju nikakva pitanja.
Adn ima sree - natkoljenica je oteena ali nije slomljena, a femoralna arterija je ne
ozlijeena.
K.iiiI iz jedne i ukc a|c krv, a tclclonira i ugoin, i nakon nekoliko minula nlogo
vi stearinu ili lroo proma bolnici ili pretrauju okolicu I .a Siiono u potrazi /a
bilo kojim od (iiiorovih tipova koji so moda motaju naokolo. No vraaju so ni s je
dnim, samo s vijestima daje estero ljudi na zabavi ubijeno, a deset federalesa je
ili ubijeno ili ranjeno.
Ali Mndezovi revolverai nisu uspjeli ubiti brau Barrera.
Zahvaljujui Seanu Callanu.
"to god eli", govori mu Adn.
Na ovaj Dan mrtvih.
Treba samo pitati.
to god na ovom svijetu eli.
M
lf liada mu djevojka priprema pan de muerto. Kruh mrtvih.
Tradicionalni zaeereni slatki kruh sa skrivenim iznenaenjem, to je poslastica koju
zna da Don Miguel ngel Barrera osobito voli i veseli joj se za ovaj blagdan. A s
obzirom da onome koji zagrize komadi kruha koji u sebi ima skriveno iznenaenje to
donosi sreu, jedan kruh priprema samo za njega da se osigura da je Don Miguel ona
j koji e otkriti iznenaenje.
eli da mu ove naroite veeri sve bude kako treba.
Zato se odijeva s naroitom panjom: jednostavna ali elegantna crna haljina, crne ara
pe i visoke pete. Polako nanosi minku, osobito obraa panju na pravu koliinu makare, z
atim elja svoju dugu crnu kosu dok ne pone sjati. Uinak provjerava u ogledalu, a ono
to vidi zadovoljava je - koa joj je glatka i blijeda, crne oi su naglaene, njezina
kosa meko pada na ramena.
Odlazi u kuhinju i stavlja specijalni pan de muerto na srebrni pladanj, uz rub s
tavlja jantarne svijee, pali ih i odlazi u njegov dio elije za jelo.
Izgleda kraljevski, misli ona, u kestenjastom sakou preko svilene pidame. Neaci Do
na Miguela su se pobrinuli da njihov stric ima sav luksuz koji poeli kako bi mu b
oravak u zatvoru bio podnoljiv - finu odjeu, finu hranu, dobra vina i, hm, nju.
I jutli sapucu ila se Ailau 1 i; 11 ioni s toliko pa/nje odnosi pinna s\om stric
u zato da hi umanjio vlastitu krivnju jer mu je tirae tla stric vrijeme provodi u
zatvoru kako se stari ne bi uplitati u voenje Barrera pasadora. Oni otriji jezici
blebeu da je zapravo Adn smjestio vlastitom stricu da bi mogao preuzeti vodstvo.
Djevojka ne zna to je istina iza bilo ega od toga i nije ju ni briga. Sve to zna je
da ju je Adn Barrera spasio od budunosti u bijedi u bordelu Ciudad de Mxica i umje
sto toga joj je odredio da njegovu stricu pravi drutvo. Traevi govore da slii eni ko
ju je Don Miguel jednom volio.
Sto je moja srea, misli djevojka.
Don Miguelovi zahtjevi nisu teki. Ona mu kuha, pere robu, brine se o potrebama ko
je ima kao mukarac. Istina je, tue je, ali ne tako esto ili tako estoko kao to je to
radio njezin otac, a seksualne potrebe mu nisu este. Tue je, zatim je evi, a ako ne
moe svoj floto odrati krutim, naljuti se i tue je dok mu to ne uspije.
Ima i gorih ivota, razmilja ona.
A novac koji joj Adn Barrera alje je velikoduan.
Ali ne toliko velikoduan kao...
Tu misao izbacuje iz glave i Don Miguelu donosi pan de muerto. Ruke joj se tresu
. To primjeuje.
Njezine male ruke drhte dok kruh sputa ispred njega na stol, a kad joj pogleda u
oi, vidi da su mutne, na rubu suza. Je li to tuga? pita se. Ili strah? Ali kad je
bolje pogleda, ona skree pogled prema pan de muertu, a zatim ponovo gleda njega.
Jasno mu je.
"Prekrasan je", govori dok gleda slatki kruh.
"Hvala."
Je li to pukotina u njezinu glasu? pita se. Samo i najmanje oklijevanje?
"Molim te, sjedni", kae, ustaje i izvlai joj stolicu. Ona sjeda, ruke joj stiu rubov
e stolice.
"Molim te, zagrizi ti prva", govori i ponovo sjeda.
"O, ne, to je za tebe."
"Inzistiram."
Ne luli." "/// ishrani." To je zapovijed. Ne imic odbiti.
Tako ona otkida komad pana i prinosi ga usnama. Ili barem pokuava ruke joj se tak
o grozno tresu da tekom mukom pronalaze put do usta. I pokuava ih svom snagom zadra
ti, ali oi joj se pune suzama, a zatim se prelijevaju. Makara se cijedi niz obraze
, ostavljajui crne pruge po licu.
Podie pogled prema njemu i mrca: "Ne mogu."
"A ipak bi mene tim hranila."
Ona mrca, ali mali mjehurii sline izlaze joj iz nosa. Prua joj platnenu salvetu. "O
brisi nos", govori. Ona ga brie.
Zatim govori: "Sada mora pojesti kruh koji si ispekla za mene." Ona izlane: "Moli
m te." Zatim sputa pogled.
Jesu li moji neaci ve mrtvi? pita se To. Gero se ne bi usudio pokuati ubiti me, osim
ako Adn i Ral, osobno, nisu provjereno maknuti sa slike. Zato su ili ve mrtvi ili e
uskoro biti, ili je Gero i tu zabrljao. Nadajmo se da je, razmilja, i u glavi zapi
suje da prvom prilikom mora stupiti u vezu sa svojim neacima, im bude obavljen ova
j triste134 posao.
"Mndez ti je ponudio bogatstvo, je li tako?" Miguel ngel pita djevojku. "Novi ivot
tebi, cijeloj tvojoj obitelji?"
Ona kima.
"Ima mlade sestre, je li tako" pita To. "Ona pijanica od tvog oca ih napastuje? S
Mndezovim novcem mogla bi ih izvui, nai im dom?"
"Da."
"Shvaam", kae To. Ona ga gleda s nadom.
134 Tuan.
"Jedi", govori. " lo je 1111U >s 11\ a sniil, /ai ne? /nam da ih- Ih bila htjela
da umrem polako i u holovima."
Oduzima se dok stavlja kruh u usta. Ruke joj se tresu, na sjajnom crvenom ruu pri
lijepljene su mrvice. A sada velike, teke suze padaju na kruh, otapaju eerni premaz
koji je nanijela s toliko panje.
"Jedi."
Uzima zalogaj kruha, ali ga ne moe progutati, zato on toi au crnog vina i stavlja jo
j ga u ruku. Ona otpija mali gutljaj, ini se da to pomae, i njime tjera zalogaj, z
atim uzima drugi zalogaj i otpija drugi gutljaj.
On se naginje preko stola i stranjom stranom dlana odmie joj kosu. I njeno mrmlja:
"Znam, znam", dok drugom rukom novi zalogaj primie njezinim ustima. Ona otvara us
ta i uzima ga na jezik, zatim gutljaj vina, a zatim strihnin udara. Njezina se g
lava trza unatrag, oi se irom otvaraju, a samrtni hropac strue joj u vlanim otvoreni
m ustima.
Dao je da se njezino tijelo baci preko ograde psima.
Parada pripaljuje cigaretu.
Povlai dim dok se naginje, obuva cipele i pita se zato su ga probudili u sitnim ju
tarnjim satima, kakav je to "hitan osobni posao" koji nije mogao priekati da izae
sunce. Svojoj domaici govori neka se ministar obrazovanja raskomoti u njegovoj ra
dnoj sobi i da e se on odmah spustiti.
Parada poznaje Cerra godinama. Bio je biskup u Culiacnu dok je Cerro bio guverner
Sinaloe i ak je tom ovjeku krstio dvoje zakonite djece. A nije li Miguel ngel Barr
era u obje te prilike bio kum? pita se Parada. Naravno da je to bio Barrera koji
je doao do njega da sredi stvar, i duhovno i svjetovno, za Cerrova nezakonitog p
otomka, nakon to je guverner iskoristio neku mladu djevojku iz jednog sela. No do
bro, barem su doli k meni a ne nekom abortistu, a to je neto to tom ovjeku ide u pri
log.
Ali, razmilja dok jedan stari demper navlai preko glave, ako je to neka nova malolj
etnica u zanimljivim okolnostima, spreman sam se ozbiljno naljutiti. U svojim go
dinama, Cerro bi ve morao znati. Zaista, mogao je nauiti iz iskustva, ako ne iz nie
g drugog, a u svakom sluaju, zato to mora biti - gleda na svoj sat - u etiri ujutro
?
Zvoni dom,u u i.
"Kavu, mol i ni , govori joj Parada. "Za dvoje. U radnu sobu."
1 1 posljednje vrijeme njegov odnos s Cerrom sastojao se naizmjence "d svaa i poh
vala, preklinjanja i prijetnji, sve otkako je ministru ohiazovanja poslao petici
ju za gradnju novih kola, nabavu knjiga, i.i adu programa i za poveanje broja uitel
ja. Bili su to stalni pregovori u kojima se Parada kretao na granici ucjene, jed
nom je prosvjedovao da se prema ruralnim selima ne smije odnositi kao prema "dje
ci kopi-kuli" - ta primjedba je po svemu sudei vrijedila dvije osnovne kole i dese
tak novih uitelja.
Moda je ovo Cerrova osveta, razmilja Parada dok silazi stepeni-eama. Ali kad otvar
a vrata svoje radne sobe i vidi Cerrovo lice, jasno mu je daje to neto mnogo ozbi
ljnije.
Cerro odmah prelazi na stvar. "Umirem od raka."
Parada je skamenjen. "Uasno mi je ao to to ujem. Zar ne postoji nita..."
"Ne. Nema nade."
"Hoe li da te ispovjedim?"
"Imam sveenika za to", govori Cerro.
Predaje Paradi koveg.
"Donio sam ti ovo", govori Cerro. "Nisam znao kome drugom da ga odnesem."
Parada ga otvara, gleda papire i vrpce i govori: "Ne razumijem."
"Bio sam sudionik", govori Cerro, "u velikom zloinu. Ne smijem umrijeti... bojim
se umrijeti... s ovim na dui. U najmanju ruku, moram barem pokuati neto nadoknaditi
."
"Svakako e dobiti oprost ako se ispovjedi", odgovara Parada. "Ali ako su ovo dokazi
od izvjesne teine, zato ih nosi meni? Zato ne javnom tuitelju ili..."
"Na njima se uje njegov glas."
No, to objanjava zato, misli Parada.
Cerro se naginje prema naprijed i ape: "Javni tuitelj, ministar unutarnjih poslova,
predsjednik PRI-a, Predsjednik. Svi oni. Svi mi."
Dobri Boe, misli Parada.
Sto je na tim vrpcama?
Kutija i pol cigareta otilo je u duu dok di \v presluao.
Palei novu cigaretu starom, presluava vrpce i /aubljujc se u dokumente. Zapisnici s
a sastanaka, Cerrove zabiljeke. Imena, datumi i mjesta. Petnaestogodinje biljeenje
korupcije - ne, ne samo korupcije. Samo to bi ve bilo tuno, ali ovo je neto posebno
. Vie nego posebno - nema rijei.
Sto su uinili, najjednostavnije reeno: prodali su zemlju nareotra-ficantesima.
Ne bi vjerovao da nije uo na vlastite ui: vrpce s veere - 25 milijuna dolara po tan
juru - organizirane da se pomogne u izboru novog predsjednika. Ubojstva ljudi ko
ji su provodili izbore i kraa tih istih izbora. Glasovi Predsjednikova brata i ja
vnog tuitelja kako planiraju te strahote. I nagovaraju narkose da sve to plate. I
da poine ubojstva. I da mue i ubiju amerikog agenta Hidalga.
A zatim je tu bila Operacija Kerber, zavjera za financiranje, opremanje i obuku
kontraa kroz prodaju kokaina.
I Operacija Crvena magla, desniarska ubojstva djelomino financirana od kartela dro
ge u Kolumbiji i Meksiku i potpomognuta od PRI-a.
Nije udo da se Cerro boji pakla - pomogao je da se stvori na zemlji.
A sada mi je jasno zato je ove dokaze donio meni. Glasovi na vrpcama, imena na za
pisnicima - Predsjednik, njegov brat, ministar vanjskih poslova, Miguel ngel Barr
era, Garca brego, Gero Mndez, Adn Barrera, doslovno gomila policijskih, vojnih i obav
jetajnih asnika, lanovi PRI-a - nema osobe u Meksiku koja e ili koja moe pokrenuti net
o u vezi s tim.
Zato to Cerro donosi meni. eli da ja to dam...
Kome?
Kree zapaliti novu cigaretu, ali na svoje iznenaenje opaa da mu je dosta puenja - im
a okus blata u ustima. Odlazi na kat i pere zube, zatim staje pod gotovo vreo tu
i dok puta da mu voda bubnja po vratu, razmilja o tome da bi moda te dokaze trebao
predati Artu Kelleru.
Odrava estu korespondenciju s Amerikancem, na nesreu sada je persona non grata u Me
ksiku, a taj ovjek je jo uvijek opsjednut time da srui kartele droge. Ali razmisli
o tome, govori sam sebi: Ako to preda Arthuru, to e se dogoditi s time, nakon to izae
na vidjelo
Aok.minu otkrie u ( )|H'i,ui|i ki'lki i ( IA-inu| '.iii.nlii|i s U.u i u ama n /a
iii|uiii /a lina i u 11 a ii|i' kontraa? Ima li Aithui dovoljno moi tla I u u adi
na lome ili iv to sprijeiti sadanja vlada? Ili bilo koja amerika slada usredotoena n
a NAFTU koliko i ova?
NAFTA, razmilja Parada s gaenjem. Ponor prema kojemu mari-laino u vrstom zagrljaju s
Amerikancima. Ali ima nade. Pribliavaju se predsjedniki izbori, a kandidat PRI-a
- koji e, silom, pobijediti izgleda dobar ovjek. Luis Donaldo Colosio je zakonit p
redstavnik ljevice koji e sasluati razloge. Parada je jednom sjedio s njim i ovjek
ima razumijevanja.
A ako ovi zapanjujui dokazi koje mije donio umirui Cerro mogu diskreditirati dinos
aura u PRI-i, to Colosiju moe dati snagu koja mu je potrebna da slijedi svoje osn
ovne nagone. Da njemu dam ove informacije?
Ne, misli Parada, Colosija se ne smije vidjeti da nastupa protiv svoje stranke -
to bi ga svakako stajalo imenovanja.
Onda tko, pita se Parada dok sapuna lice i poinje se brijati, ima samostalnosti,
snage, iste moralne snage da na svjetlo dana iznese injenicu da se kompletna vlada
jedne zemlje na aukciji prodala kartelu trgovaca drogom? Tko?
Odgovor mu se pojavljuje iznenada.
To je jasno.
eka do pristojnih jutarnjih sati, zatim zove Antonuccija da mu kae da Papi eli pros
lijediti vane informacije.
Red Opus Dei osnovao je 1928. jedan bogati panjolski odvjetnik imenom Josemaria E
scriva koji se zaredio. Bio je zabrinut jer je Sveuilite u Madridu postalo leglo l
ijevog radikalizma. Bio je tako zabrinut da se njegova nova organizacija katolike
elite borila na strani faista u panjolskom graanskom ratu, a sljedeih trideset godi
na pomagala je da general Franco ostane ukopan na vlasti. Ideja je bila da se un
ovae talentirani, elitni mladi laici konzervativci koji su bili na ulasku u vladu
, tisak, u velike poslovne organizacije, da im se usade "tradicionalne" katolike
vrijednosti - osobito antikomunizam - i da ih se poalje da obavljaju posao Crkve
u podrujima koja su odabrali.
Salvatore Scachi - pukovnik Specijalnih snaga, lan CIA-e, malteki vitez i zavjetov
ani lan Mafije - prokuani je i pravi pripadnik Opusa
1 )ci. Obavljao jc sve zahtjeve - svakodnevno je iao na misu, ispo\ i|edao se sam
o sveeniku i/ Opusa l)ei i redovito se povlaio u piostore Opusa Dei.
A bio je i dobar vojnik. Dobro se borio protiv komunizma u Vijetnamu, Kambodi i u
Zlatnom trokutu. Ratovao je u Meksiku, u Kerberu u Srednjoj Americi, u Crvenoj
magli u Junoj Americi - u svim operacijama koje sada liberalni teolog Parada prij
eti da e objaviti svijetu. Sada sjedi u Antonuccijevu uredu i razmilja to uiniti s i
nformacijama koje kardinal Juan Parada eli proslijediti u Vatikan.
"Kae da ga je posjetio Cerro", Scachi govori Antonucciju.
"To mi je Parada rekao."
"Cerro zna dovoljno da srui cijelu vladu", kae Scachi. I jo vie od meksike vlade.
"Ne moemo Svetog Oca optereivati tim informacijama", govori Antonucci. Papa je odu
vijek bio najvaniji pristalica Opusa Dei, ak do te mjere daje nedavno oca Escrivu
proglasio blaenim, stoje prvi korak prema kanonizaciji. Prisiljavati ga da se suoi
s dokazima o upletenosti Reda u neke ee akcije protiv komunistike svjetske zavjere
bilo bi, u najmanju ruku, neugodno.
Jo bi gori bio skandal koji bi tada nastao protiv sadanje vlade, sada kad traju pr
egovori o vraanju Crkve u potpuno legalan status u Meksiku. Ne, ta otkria bi potop
ila vladu, a s njom i pregovore. Vodu bi skrenula na mlin heretikih liberalnih te
ologa - od kojih su mnogi dobronamjerni "korisni idioti" koji bi pomogli u uspos
tavi komunistike vlasti.
To je uvijek posvuda bila ista pria, razmilja Antonucci - glupi, zavedeni, liberal
ni sveenici pomau komunistima da dou na vlast, zatim crveni ubijaju sveenike. To je
svakako bila istina za panjolsku, zbog ega je blagoslovljeni Escriva u prvom redu
i osnovao red.
Kao lanovi Opusa Dei, i Antonucci i Scachi upoznati su s konceptom vieg dobra, a v
ie dobro pobjede nad komunizmom za Sala Scachija ima veu teinu od zla korupcije. Jo
neto mu je takoer na pameti -sporazum NAFTA, koji je jo uvijek na raspravi u Kongre
su. Ako bi se Paradina otkria ikad objavila, potopila bi NAFTA-u. A bez NAFTA-e n
e bi bilo nade u razvoj meksike srednje klase koja je jedini dugoroni protulijek z
a otrovno irenje komunizma.
.Sada A nit iiimvi govori: "() \ |c i manu > pii 11 k n uri n ii i urslo veliko /
a due mili|iina vjei nika da kao /uak /a I iva I nosi i od sli a ne meksike vlade
meksikom narodu vratimo istinsku Crkvu."
"Ako zatajimo ovu informaciju."
"Tono tako."
"Ali to nije tako jednostavno", govori Scachi. "Parada oito ima neka saznanja s k
ojima e izai ako ne vidi da"
Antonucci ustaje. "Takve svjetovne detalje moram prepustiti laikoj brai Reda. Ja s
e ne razumijem u te stvari."
Ali Scachi se razumije.
Adn lei na krevetu na Rancho las Bardas, Ralovoj velikoj estanciji koja je i tvrava,
dalje od ceste izmeu Tijuane i Tecate. Glavni dio ranca namijenjen ivljenju, sast
avljen od zasebnih kua za Adna i Rala, okruen je zidom od tri metra na vrhu kojega j
e otra ica i krhotine stakla od razbijenih boca. Postoje dva ulaza, svaki s masivn
im vratima pojaanih elikom. Na svakom uglu su tornjevi s reflektorima na kojima su
straari s AK-47, strojnicama M-50 i kineskim raketnim bacaima.
A da bi se uope dolo do tog mjesta, mora se voziti tri duga kilometra od autoceste
po crvenom zemljanom putu, ali vjerojatno se uope neete spustiti na taj put jer s
poj s autocestom dvadeset etiri sata, sedam dana u tjednu, uvaju policajci drave Ba
ja u civilu.
Dakle, to je mjesto na koje su braa stigla to je bre bilo mogue nakon napada na disk
o La Sirenu i sada je ono pod najviim stupnjem pripravnosti. Straa danonono patroli
ra oko zidova, odredi u dipovima patroliraju po okolici, tehniari elektroniki pretr
auju podruje da uhvate radioveze ili pozive s mobitela.
A Manuel Snchez sjedi vani ispod prozora Adnove spavae sobe kao vjeran pas. Sad smo
blizanci, razmilja Adn, jednako epamo. Ali moje je privremeno, a njegovo je trajno
, i to je ono zbog ega sam ga ostavio na poslu kao tjelesnog uvara sve ove godine
nakon loih starih dana Operacije Kondor.
Snchez ne bi ostavio svoje mjesto - ni da jede ni da ode spavati.
Samo je naslonjen na zid sa samaricom u krilu, povremeno ustaje i epesa gore-dolje
du zida.
"i relian san liili tamo, !uilron ", rekao je Adanu ilok su mu su/e kapale niz li
ce. "Trebao sam bili s lobom."
"Tvoj posao je da titi moj dom i moju obitelj", odgovorio je Adn. "I ti me nikad ni
si izdao."
A nikad i nee.
Nee napustiti Adnov prozor. Kuharice mu donose tanjure s toplim tortiljama od brana
s frijoles refritos135 i paprikama, zdjele s toplim albndigama, a on sjedi pod p
rozorom i jede. Ali nee otii: don Adn mu je spasio ivot i nogu, a don Adn i njegova en
a i kerka su u toj kui, pa ako se Gerovi sicariosi ikad probiju na to imanje, morat
e prijei preko Manuela Sncheza da ih se dokopaju.
A nitko nee prijei preko Manuela.
Adnu je drago da je tamo, makar samo da Lucji i Gloriji prui osjeaj sigurnosti. Ve su
prole teke kunje kad su ih pasadorovi sicariosi probudili usred noi i odvukli ih na
selo a da nisu imale priliku ni da se spakiraju. Uznemirenje je uzrokovalo veli
ke probleme u disanju. Morali su avionom dovesti doktora, s povezom na oima, zati
m ga odvesti do ranca da pregleda bolesnu djevojicu. Skupu i osjetljivu medicinsk
u opremu - respiratore, atore za disanje, ovlaivae - sve je to trebalo spakirati iz
njihove kue i prenijeti usred noi, a ak i sada, tjednima kasnije, Glorija jo uvijek
pokazuje simptome.
A zatim kad ga je vidjela kako epa i boli ga, bio je to ve novi ok pa se on loe osjea
o jer joj je lagao, govorei joj da je imao nesreu na motociklu, i jo vie lagao, govo
rei joj da e na selu ostati neko vrijeme jer je tamo za nju bolji zrak.
Ali ona nije glupa, Adn to zna. Vidi tornjeve, oruje, straare, i uskoro e shvatiti p
rovidnost njihova objanjenja da je obitelj bogata i da treba zatitu.
A onda e postavljati tea pitanja.
I dobivati tee odgovore.
0 tome kako papa zarauje za ivot.
1 hoe li razumjeti? pita se Adn. Nemiran je, nabruen, dosta mu je toga da bude reko
nvalescent. I budi poten, govori sam sebi - nedostaje ti Nora. Nedostaje ti u kre
vetu i za stolom. Bilo bi dobro s njom porazgovarati o cijeloj situaciji.
135 Skuhani i zatim pasirani grah.
I 'spio |ii |r na/\ali dan nakon napada na I a Si u mi. /nao je da je sve \idjcl
a na lelevi/iji ili je proitala u novinama, i hlio joj je reci da je s njim u red
u. Da ce proi nekoliko tjedana prije nego to e je opet moi vidjeti, ali stoje vanije,
da treba ostati izvan Meksika dok joj on ne kae da je sigurno.
()dgovorila je tono onako kako je pretpostavljao da e odgovoriti, tono onako kako s
e nadao. Podigla je slualicu na prvo zvono. Osjetio je njezino olakanje kad je zaul
a njegov glas. Zatim je brzo s njim poela zbijati ale, govorila mu da je, ako si j
e dopustio da ga namami neka druga sirena osim nje, dobio to je zasluio.
"Pozovi me", rekla je. "Dotrat u."
I Itio bih da mogu, razmilja dok bolno prua nogu. Ne zna kako jako bih htio da mogu
.
Dosta mu je kreveta, zato sjeda, polako izvija ranjenu nogu i lagano se oslanja
na stopala. Uzima tap i epesa do prozora. Divan je dan. Sunce je arko i toplo, a pt
ice cvrkuu. Lijepo je ivjeti. A noga mu zacjeljuje brzo i dobro - nije bilo infekc
ije - i uskoro e biti spreman. Sto je dobro jer ima mnogo toga to treba obaviti a
nema mnogo vremena za to.
Istina je da je zabrinut. Napad na La Sirenu, injenica da su bili u uniformama/ef
tera/es i imali njihove oznake - sigurno je to u mordidi kotalo stotine tisua dolar
a. A injenica da se Gero osjetio dovoljno jakim da prekri zabranu nasilja u ljetova
litima mora znaiti da je Gerov posao zdraviji nego to su mislili.
Ali kako? pita se Adn. Kako taj ovjek svoj proizvod prevozi kroz La Plau, koju mu j
e pasador Barrera vie nego zatvorio? I kako je Gero ishodio pomo Ciudad de Mxica i n
jegovih federalesa?
I je li se brego svrstao uz Gera? Bi li Gero ikad izveo napad na La Sirenu bez stare
va odobrenja? A ako je tako, Abregova potpora ukljuila bi Predsjednikova brata, E
l Bagmana, i cijeli sastav savezne vlade.
ak i u samoj Baji traje graanski rat izmeu lokalnih murjaka -Barrer dre Dravnu policij
u Baje, a Gero dri federalese. Murjaci iz Tijuane su manje-vie neutralni, ali pojav
io se nov igra u gradu - Specijalna taktika grupa, elitna grupa, neto kao Nedodirlj
ivi, koju predvodi nitko drugi nego nepotkupljivi Antonio Ramos. Ako se ikada ud
rui sfederalesima...
Bogu hvala, pribliavaju se i/bori, ra/.milja Adn. Aanovi ljudi su nekoliko puta disk
retno pristupili PRI-ovu izabranom kandidatu Colosiju, da bi ih on jednostavno o
dbio. Ali Colosio je barem dao do znanja daje totalni antinarko - kad bude izabr
an, navalit e na Barrer i Mndeza istim arom.
Ali u meuvremenu, to smo mi protiv cijelog svijeta, razmilja Adn.
A ovaj put, svijet pobjeuje.
Callanu se to nimalo ne svia.
Na stranjem je sjedalu ukradenog, vatrogasno crvenog Suburbana - omiljenog vozila
meu narcotraficantskim kaubojima - sjedi pokraj Rala Barrer koji krui Tijuanom kao
da je jebeni gradonaelnik. Koturaju se niz Aleju Daz Ordaz, jednom od najprometnij
ih ulica u gradu. Policajac drave Baje vozi, a jo jedan je na prednjem sjedalu. A
on je skockan u punu opremu kauboja iz Sinaloe, od izama preko crne koulje s biser
nim dugmetima, do bijelog kaubojskog eira.
Nije ovo nikakav nain da se vodi rat, razmilja Callan. Ono to bi ovi frajeri trebal
i uiniti je isto ono to su radili stari Sicilijanci - udariti po madracima136, pri
tajiti se, odabrati mjesta. Ali to oito nije meksiki nain, nauio je Callan. Ne, meks
iki nain je mao - izai i istakni zastavu.
Dakle, Ral eli da ga se vidi.
Zato za Callana nije nikakvo iznenaenje kad ih dva crna Suburbana puna federalesa
u crnim uniformama poinju slijediti niz aleju. Sto nije dobra vijest, misli Call
an. "Ej, Ral..."
"Vidim ih."
Govori vozau da skrene desno u pokrajnju ulicu, uzdu golemog buvljaka.
Gero je u drugom crnom Suburbanu. Gleda van i vidi ovo japijevsko vatrogasno vozi
lo kako skree desno, a ini mu se da na stranjem sjedalu vidi Rala Barreru.
Zapravo, prva stvar koju vidi je klaun.
136 Mafijaki izraz, poznat iz filma "Kum" Francisa Forda Coppole, znai pripremit
i se za rat.
(ilupo nasmijano lice klauna naslikano je na ziu ogromnog huvljaka koji se protee
duinom oil dva gradska bloka. Klaun ima jedan od onih velikih crvenih nosova, bij
elo lice i periku i ima sve to klaun treba imati i (iiiero kao da mu trepe oima, a
zatim se usredotouje na tipa na stranjem sjedalu crvenog Suburbana s kalifornijsko
m registracijom i taj tip jasno kao dan slii Raiilu.
"Zaustavi ga", govori svom vozau.
Prvi crni Suburban prelazi i gura crveni Suburban prema rubniku. (liierovo vozil
o prilazi straga i zabija se u crveni SUV.
(), sranje, misli Callan dok comandante federale izlazi iz prednjeg auta i prila
zi im, drei svoj M-16. Dvojica njegovih deki odmah su iza njega. Ovo nije zaustavlj
anje zbog globe. Sputa se malo nie na svom sjedalu, lagano s boka izvlai svoj .22 i
stavlja ga ispod lijeve podlaktice.
"Pokriveni smo", govori Raul.
Callan nije ba siguran jer puane cijevi vire kroz prozore dvaju crnih Suburbana kao
mukete iz kola u jednom od onih starih vesterna. Callan misli da ako se konjica
ubrzo ne pojavi, nee ostati mnogo toga da se pokopa ovdje u staroj preriji.
Jebeni Meksiko.
Giiero sputa stranji desni prozor, svoj AK naslanja na vrata, prebacuje polugu na
"rafalno ienje" i sprema se pomesti Raiila.
Voza, murjak drave Baja, sputa svoj prozor i pita: "Ima li kakvih problema?"
Da, oito da ima jer comandante federale krajikom oka opaa Raiila i poinje povlaiti ok
ida svoje M-16.
Callan puca iz krila.
Dva hica pogaaju comandantea u elo.
M-16 pada na plonik trenutak prije njega.
Dva murjaka drave Baja s prednjih sjedala pucaju ravno kroz vjetrobransko staklo.
Raul sjedi otraga, ispaljuje metke uz ui svojih deki na prednjim sjedalima i vie i
puca jer ako je ovo posljednja Arriba, otii e sa stilom. Otii e na nain o kojemu e na
rcocorridosi pjevati godinama.
Osim to ne odlazi.
(icro je ugledao arko crveni Suhu i km, ali nije \nlio bc/lican Ford Acrostar i Vo
lkswagen Jettu k.c>ji su i/.milili iz bloka kuca iza njih, a sada ta dva ukraden
a vozila stiu uz grmljavinu i fcdcralc.se hvataju u zamku.
Fabin iskae iz Aerostara i rafalom iz AK-a kosi federalea preko prsa. Ranjeni fedra
le pokuava otpuzati u zaklon ispod crnog Suburbana, ali jedan od njegovih deki vid
i kako su nadjaani u oruju i pokuava sauvati ivot tako da na licu mjesta mijenja stra
nu. Podie svoj M-16 i dok ovjek preklinje za ivot, ispaljuje coup de grace svom pri
jatelju kroz podignute ruke u elo, zatim gleda Fabina i eka priznanje.
Fabin mu ispaljuje dva metka u glavu.
Kome treba takva kukavica?
Callan povlai Rala na sjedalo i urla, "Moramo te maknuti odavde!"
Callan otvara vrata auta i otkotrlja se na plonik. Puca ispod auta na sve to na se
bi ima crne hlae dok Ral izlazi preko njihovih tijela, a onda se pucnjavom poinju i
zvlaiti, povlaiti se ulicom prema glavnoj aleji.
To je kompletno sranje, misli Callan.
Murjaci tutnjei pristiu sa svih strana svijeta, u autima, na motociklima i pjeice.
Savezni murjaci, dravni murjaci, gradski murjaci iz Tijuane, nisu sigurni tko je
tko - sve je to jebena runda-za-sve.
Svatko pokuava razabrati na koga da puca i istovremeno pokuava nai naina da ne bude
pogoen. Fabinovi revolverai barem znaju na koga pucaju, u svakom sluaju, dok metodino
skidaju federalese koji su ih zaustavili. Ali to su vrsti momci, uzvraaju vatru p
a meci lete u svim smjerovima a tamo je i neki kreten sa svojom kamerom Sony 8mm
i pokuava svu tu prokletu guvu snimiti na video, a uz milost Boju koja je podarena
idiotima i pijancima preivljava cijelu desetminutnu bitku, a mnogi drugi ne.
Tri federalesa su mrtva, druga tri ranjena. Dva Barrerina sicariosa -ukljuujui jed
nog policajca drave Baja - su poginula, a druga dvojica su prilino gadno nastrijel
jena, kao i sedam ranjenih promatraa. A u jednom od tih nestvarnih trenutaka koji
se, kako se ini, mogu dogoditi jedino u Meksiku, pojavljuje se tijuanski biskup,
koji se sluajno naao u susjedstvu, ide od tijela do tijela i daje posljednju poma
st mrtvima i duhovnu utjehu ivima. Pristiu ambulantna kola, policijski automobili
i I r Icvi/ijska ki >l.i 111 |c sve osi 111 i k ailcscl | >al u l|aka Im >|i ki
>|>i ca|iir i se i/la/e i/ auliea.
Klaun se vie ne smije.
Smijeh mu je doslovno strgnut s lica, njegov crveni nos je istokan mecima, a u dn
u kuta svake zjenice su novo izbuene rupe, tako da na taj prizor gleda razrokim oi
ma.
(!ero se izvukao pjeice - veinu bitke proveo je na podu svog Suburbana, a zatim je
kliznuo prema suprotnim vratima i zbrisao da ga nitko nije vidio.
Ali zato mnogi vide Raula. On i Callan se povlae niz ulicu, rame uz rame, Ral bjes
omuno puca iz svog AK-a, Callan iz svog .22 ispaljuje |)iccizne polurafale od dva
metka.
Callan vidi Fabina koji uskae u Aerostar i unatrag ga vozi niz ulicu, iako su gume
probuene. Vozi ga po naplatcima - iskre frcaju -i staje uz Callana i Rala. Vie: "U
padajte!"
Okej to se mene tie, misli Callan. Ba je na jebenim vratima kad Fabin ponovo gazi po
gasu i unatrag lete niz ulicu i zatim udaraju u novi Suburban koji je blokirao
raskrije. Auto je pun detektiva u civilu, njihove M-16 podignute su i spremne.
Callanu je laknulo kad Ral sputa svoj AK, podie ruke i smije se.
Umeuvremenu, Ramos i njegovi deki dolaze napraiti guzice, osim to veina guzica ili ve
krvari na ploniku ili je ve davno nestala. Cijela ulica u Ramosovim uima zuji kao i
nsekt dok slua glasine da je policija uhitila jednog od Barrera.
Bio je to Adn.
Ne, bio je to Ral.
Koji god jebeni Barrera, razmilja Ramos, koji su ga murjaci uhitili, i kamo su ga
odveli?! To je vano, jer ako su to bili federalesi, vjerojatno su ga odveli na s
metlite da ga ubiju, a ako su to bili deki iz drave Baje, oni su ga vjerojatno odve
li u sigurnu kuu, a ako je to bila gradska policija, Ramos bi moda jo uvijek mogao
imati priliku zgrabiti brata Barreru.
Bilo bi lijepo da je to Adn.
Odmah na drugom mjestu - Ral.
Ramos grabi jednog oevica /a drugim sve dok mu nc pi ide unitor-mirani gradski po
licajac i govori mu da su detektivi gradskog Odjela za umorstva zgrabili za vrat
jednog od Barrera i jo dvojicu i da su ih odvezli.
Ramos tri natrag u policijsku postaju.
S cigarom stisnutom u ustima, s Esposom na boku, kao oluja upada u sobu Odjela z
a umorstva ba na vrijeme da vidi kako Raulov zatiljak nestaje kroz stranja vrata.
Ramos podie svoju puku da spremi metak u taj zatiljak, ali tip iz Odjela hvata cij
ev.
"Polako", govori detektiv.
"Tko je to bio?" pita Ramos.
"Tko je bio tko?"
"Taj tip koji je upravo pobio gomilu murjaka", govori Ramos. "Ili te nije briga
za to?"
Oito nije, jer tipovi iz Odjela na neki nain zapreuju hodnik da puste da Ral, Fabin i
Callan neometano odu, a ako se srame, to Ramos na njihovim licima ne vidi.
Adn to gleda na televiziji.
Stoni sajam u Sinaloi je na svim vijestima.
uje reportere koji bez daha izvjetavaju da je uhien. Ili da je njegov brat, zavisno
od kanala koji gleda. Ali svi programi komentiraju da su drugi put u nekoliko t
jedana neduni graani bili ulovljeni u unakrsnu vatru izmeu protivnikih narkobandi u
srcu velikog grada. I da neto treba poduzeti da se prekine nasilje izmeu protivniki
h kartela iz Baje.
Pa, uskoro e neto biti, razmilja Adn. Imamo sree da smo preivjeli posljednja dva napad
a, ali koliko jo treba dok nas srea ne napusti?
Zakljuak je - gotovi smo.
A kad ja poginem, Gero e uloviti Lucju i Gloriju i poklati ih. Osim ako ne naem - i
ne zaustavim - izvor Gerove novopronaene snage.
Odakle dolazi?
Ramos i njegove 11111 >c 111 cl i esaju sk i, u I ite hl 1/ u y. 1.111 r'c, ml 11
1.1 i 1 na meksikoj strani. Mig koji ili je tamo odveo bio je dohai. nalaze gomil
e \akiiuiniianog kokaina. Desetak radnika Ciiiera Mneza je svezano, a Ramos primjeu
je.tla svi kriom pogledavaju prema viljukaru koji stoji u jednom kutu.
"(ulje su kljuevi?" pita upravitelja skladita.
"U gornjoj ladici."
Ramos uzima kljueve, skae na viljukar i odmie ga unatrag. Jedva moe vjerovati onom to
vidi.
Otvor tunela.
"Zajebavate me?" glasno pita Ramos.
Skae s viljukara, prima upravitelja i podie ga u zrak.
"Ima li ljudi tamo?" pita. "Eksploziva?"
"Ne."
"Ako ima, vratit u se i ubit u te." "Kunem se."
"Ima li svjetla tamo dolje?" "Si."
"Upali ih."
Pet minuta nakon toga Ramos dri Esposu u jednoj ruci, a drugom se slui da se spust
i po ljestvama koje su zabijene sa strane ulaza u tunel.
Dubok dvadeset metara.
Cijev tunela je oko dva metra visoka i metar i pol iroka, s podovima i zidovima o
d armiranog betona. Fluorescentne svjetiljke privrene su za strop. Sustav za klimat
izaciju upumpava svje zrak cijelom duinom tunela. Uskotrani kolosijek postavljen je
po podu i na tranice su postavili vagonete.
"Isuse," razmilja Ramos, "barem nema lokomotive. Zasad."
Kree kroz cijev tunela, prema sjeveru, prema Sjedinjenim Dravama. Zatim mu pada na
pamet da bi vjerojatno trebao kontaktirati nekog na drugoj strani prije nego to
prijee granicu, ak i podzemnim putem. Vraa se na povrinu i obavlja nekoliko telefons
kih razgovora. Dva sata poslije ponovo se sputa ljestvama, s Artom Kellerom odmah
iza sebe. A iza njih je odred Specijalne taktike grupe i gomila agenata DEA-e.
Na amerikoj sirani, vojska sastavljena ml agenata I )! A-e, INS-a"7, ATI;-al,s, FB
I-a i Carine ravnomjerno je rasporeena na podruju prekoputa tunela, eka da jurne na
tu lokaciju im se radiovezom jave oni iz tunela.
"Potpuno jebeno nestvarno", govori Shag Wallace kad se spuste na dno. "Netko je
u ovo uloio gomilu novca."
"Netko je kroz ovo provezao gomilu novca", odgovara Art. Okree se Ramosu. "Znamo
da je to bio Mndez, ne Barrer?"
"To je Gerovo", govori Ramos.
"Sto, netko mu je pokazao kasetu s Velikim bjgomT' pita Shag.
"Reci mi kad prijeemo granicu", govori Ramos Artu.
"Samo bih nagaao", odgovara Art. "Isuse, koliko daleko ovo ide?"
Cetiristo metara, plus-minus neto sitno. Toliko su izmjerili koracima prije nego
stiu do drugog okomitog ahta. eljezne ljestve zabijene u betonske zidove vode do za
sunom zatvorenog poklopca.
Art se prikljuuje na GPS sustav.
Trupe e se pokrenuti.
Gleda gore prema poklopcu.
"Dakle", govori Art, "tko eli prvi proi kroz ovo?"
"Mi smo pod tvojim ovlastima", odgovara Ramos.
Art se penje po ljestvama, Shag mu je ispod nogu, pa obojica balansiraju s jedno
m rukom na ljestvama dok drugom krunim pokretom skidaju zasun s poklopca i otvara
ju ga.
To je bila vraka operacija, razmilja Art, izvlaiti drogu iz ahta tunela. Vjerojatno
je lanac ljudi stajao na odreenim prekama na ljestvama. Pita se jesu li imali u pl
anu dodati dizalo.
Poklopac se otvara i svjetlo obasjava aht.
Art vre stie svoj pitolj i izvlai se van.
Kaos.
Ljudi tre uokolo kao ohari kad se upali svjetlo, a deki iz grupe za napad u plavim
jaknama ih metu, bacaju ih na pod i plastinim spojnicama za ice veu im ruke iza lea.
Ovo je tvornica konzervi, primjeuje Art.
137 INS - Immigration and Naturalization Seivice. Sluba za imigraciju i dravljanst
vo.
138 ATF - Bureau of Alcohol, Tobacco, Firearms and Explosives. Uprava za alkohol
, duhan, vatreno oruje i eksplozive.
In mi (ri invilii! i organi/i ra ni: pi ik i ri iir 11 akr. hrpe pra/nih limenki
, sliu|r\i /a . 11 .i nje, sliojcvi /a ct ikclii anje. Art ita jednu etiketu: CAI
I ENTK Cl 111.1 PI PPHKS. I zaista, tamo su goleme hrpe crvenih ljutih paprika
spremnih ila ih stave na pokretne trake.
Ali tu su i cigle kokaina.
Ari smatra da je koka predviena za runo pakiranje u limenke.
Prilazi mu Russ Dantzler. "Gero Mndez - Willy Wonka139 slatkia /a nos."
"ija je ovo zgrada?" pita Art.
"Jesi li spreman? Brae Fuentes."
"Ma nemoj."
"Ne zajebavam te."
Prehrambeni proizvodi Tri Brata, razmilja Art. Gle, gle, gle - obitelj Puentes je
istaknuti inventar u meksiko-amerikoj zajednici. Vani poslovni ljudi u junoj Kalifo
rniji ijedni od vodeih simpatizera Demokratske stranke. Kamioni Fuentesa odlaze i
z tvornica i skladita konzervi u San Diegu i Los Angelesu prema gradovima po cije
loj zemlji.
Gotov sustav distribucije za kokain Gera Mndeza.
"Genijalno, nije li?" govori Dantzler. "Koku ovamo dopremaju kroz tunel, pakiraj
u je u limenke kao Caliente Chili Peppers i dostavljaju je kamo god ele. Pitam se
zajebu li ikad - hou rei, pitam se ide li ikad netko u Detroitu kupiti limenku pa
prika i umjesto s tim zavrava s trideset pet dekagrama praha. U tom sluaju, daj mi
zdjelu takvih paprika, zna to hou rei? Dakle, to e s tom braom Fuentes?"
"Uhapsit u ih", kae Art.
to e biti zanimljivo, razmilja. Ne samo da su Fuentesi jedni od vodeih simpatizera D
emokratske stranke, oni su i veliki pomagai predsjednike kampanje Luisa Donalda Co
losija.
Trebalo je oko trideset sedam sekundi da vijesti stignu do Adna.
Sada znamo kako Mndez prenosi svoj kokain kroz La Plau, razmilja Adn. Vozi ga ispod
nje. A sada nam je poznat i izvor njegove snage u Ciudad de Mxicu. Kupio je oitog
nasljednika, Colosija.
139 Willy Wonka - lik koji vodi tvornicu okolade, iz romana "Charlie i tvornica
okolade" Roalda Dahla.
I )aklc, to jc to.
(Hiero si je kupio I ,os Pinos, i mi smo gotovi. Zatim zvoni telefon.
Sal Scachi eli ponuditi neku vrstu pomoi.
Kad kae to ta pomo sadri, Adn istog trenutka kae ne. vrsto, bez pogovora, apsolutno, od
govor je ne.
To je nezamislivo.
Osim ako...
Adn mu govori to eli zauzvrat. Quid pro quo.
Trebaju dani tajnih pregovora, ali Scachi na kraju pristaje.
Adn mora djelovati brzo.
To je u redu, misli Adn.
Ali za to e nam trebati ljudi.
Klinci.
To je ono to Callan gleda - klince.
Sjedi u podrumu kue u Guadalajari. Kua je jebeno spremite oruja. eljezo je posvuda, i
to ne samo uobiajeni AR-i i AK-i, dapae.
Ovo je teka roba: mitraljezi, bacai granata, pancirke od kevlara. Callan sjedi na
metalnoj stolici na sklapanje i gleda skupinu maloljetnih bandita iz San Diega d
ok oni gledaju Rala Barreru koji pribada fotografiju na oglasnu plou.
"Zapamtite ovo lice", govori im Ral. "To je Gero Mndez."
Maloljetnici su ushieni. Osobito kad Ral polako i dramatino vadi svenjeve gotovine i
z platnene torbe i stavlja ih na stol.
"Pedeset tisua amerikih dolara", govori Ral. "U gotovini. I pripast e prvom od vas k
oji..."
Zastaje dramatino.
"... u Gera Mndeza upuca smrtonosni metak."
Idu u "lov na Gera", objavljuje Ral. Formirat e konvoje oklopnih vozila dok ne pron
au Mndeza i zatim ga kombiniranom vatrom ne raznesu u pakao, gdje i pripada.
"Ima pitanja?" pita Ral.
Da, nekoliko, misli Callan. Poevi sa: Kako, zaboga, misli udariti na Gerove profesio
nalne revolverae s ovim odredom klinaca. Hou rei,
|i li iii sve to 11.1111 11 11-, i .1 lo? To je 11.1 |l u ilje ega se I ia 11 ei .
1 !Histnlor, sa im novcem i umei, moe dosjetili'.' (lomile bandita i/ San I )oga?
()m su prokleta farsa, s nadimcima k;io I dao, Sanjar, Poplop i - tako 1111 Isusa
Scooby l)oo. Fabin ih je regrutirao u bairiju, kae da su hladnokrvni ubojice, tvr
di da su svi proli svoje.
Da, moda, misli Callan. Moda jesu, ali velik je prijelaz od toga kad se u vonji pri
puca po nekom drugom banditu koji pui travu na trijemu ispred kue do napada na eki
pu profesionalnih ubojica.
A hrpa klinaca u velikom napadu? Bit e prezauzeti pianjem u gae i pucanjem jedan u
drugoga - i nadam se ne u mene - kad ponu paniariti i gruvati po bilo emu to e spazit
i krajikom oka. Ne, Callan to jo uvijek ne shvaa - koji kurac Ral misli s tim djejim
kriarskim i atom. Sve e to biti ogromna zbrka, a Callan se jedino nada a) da e u to
m kaosu uspjeti nai Mndeza i slistiti ga, i b) da e to uiniti prije nego to ga jedan
od tih klinaca zabunom ne nastrijeli.
Zatim se sjea da mu je bilo samo sedamnaest kad je skinuo Eddieja Friela tamo u K
itchenu. Da, ali to je bilo drukije. Ti si bio drugaiji. Ovi klinci mi jednostavno
ne slie ubojicama.
Dakle ovo je pitanje koje eli postaviti Ralu: Jesi li pijan? Jesi li siao sa svog j
ebenog uma? Ne pita, ipak. Odluuje se za praktinije pitanje.
"Kako znamo", pita Callan, "da je Mndez uope u Guadalajari?"
Zato to ga je Parada zamolio da doe.
Zato to je Adn zamolio Paradu da zamoli njega.
"elim zaustaviti nasilje", govori svom starom sveeniku.
"To je lako", odgovara Parada. "Zaustavi ga."
"Nije to tako lako", protivi se Adn. "Zato traim tvoju pomo."
"Mojupomo? Za to?"
"Za uspostavu mira s Giierom."
Adn zna da je na pravom putu - da je pogodio u icu kojoj ni jedan sveenik ne moe odo
ljeti.
To naravno stavlja Paradu pred teak izbor. Nije on zanesenjaka budala - jasno mu j
e da ako, protiv svih izgleda, posredovanjem zaista uspije uspostaviti mir izmeu
Barrera i Mndeza, da e isto tako otvoriti
vala /a jo hol je mjclo u kojima ce poslovali kailrli iogc. I)akk'. u lom smislu, o
n bi pomogao da se nastavi zlo, to se kao sveenik zavjetovao da nee uiniti. S druge
strane, isto lako se zavjetovao da e iskoristiti svaku prigodu koja mu se prui u b
orbi protiv zla, a mir izmeu dvaju zaraenih kartela sprijeio bi bogzna koliko ubojs
tava. A ako je prisiljen izabrati izmeu zala trgovine drogom i ubojstava, mora pr
esuditi da je ubojstvo vee zlo, zato pita: "eli sjesti i porazgovarati s Gerom?"
"Da," govori Adn, "ali gdje? Gero ne bi doao u Tijuanu, a ja ne idem u Culiacn."
"Bi li doao u Guadalajaru?" pita Parada.
"Ako ti jami moju sigurnost."
"A bi li ti jamio Gerovu?"
"Da", govori Adn. "Ali on ne bi prihvatio to jamstvo, isto kao to ni ja ne bih pri
hvatio njegovo."
"Nije to ono to traim", govori Parada nestrpljivo. "Traim da obea da nee pokuati ni na
oji nain nakoditi Geru."
"Kunem se duom."
"Tvoja dua, Adn, crnja je od pakla."
"Jedno po jedno, oe."
Paradi to dopire do uiju. Ako samo i jedan traak svjetla moe ubaciti u tamu, ponekad
je to prva iskra koja e se proiriti dok ne obasja cijelo nitavilo. Kad ne bih u to
vjerovao, razmilja dok kontemplira o dui ovog viestrukog ubojice, ujutro ne bih mo
gao ustati. Zato ako ovaj ovjek trai taj jedan traak svjetla, teko da mogu odbiti.
"Pokuat u, Adn", kae. Nee biti lako, razmilja dok sputa slualicu. Ako je ak i polovic
oga to sam uo o ratu izmeu tih ljudi istinita, bit e zaista nemogue uvjeriti Gera da d
oe i da s Adnom Barrerom razgovara o miru. A opet, moda mu je dosta ubijanja i smrt
i.
Trebaju mu puna tri dana samo da se probije do Mndeza.
Parada naziva stare prijatelje u Culiacnu i puta glas da eli razgovarati s Gerom. Tr
i dana poslije, Gero zove.
Parada ne gubi vrijeme s uvodima. "Adn Barrera eli razgovarati o miru."
"Nisam zainteresiran za mir."
"I Ihjo mu |c enu i djecu." " Ka/log vie."
Gero ba ne vidi logike u tome, ali ono to vidi je prilika. Dok l'arada pritie o sasta
nku u Guadalajari, na javnom mjestu, s njime kao voditeljem i "cijelom moralnom
teinom Crkve" koja e jamiti njegovu sigurnost, Mndez vidi priliku da napokon izvue Ba
rrer iz njihove tvrave u Baji. Na kraju, njegova najbolja prilika da ih ubije je p
ropala, a sada ga mlate u San Diegu.
Zato slua. A dok slua sveenika kako brblja o tome kako bi njegova ena i djeca htjeli
da tako bude, na oi mu naviru suze pa, guei se, pristaje doi na sastanak.
"Pokuat u, oe", govori mirno. "Preuzet u rizik zbog mira. Moemo li se moliti zajedno,
oe? Moemo li se moliti preko telefona?"
A dok Parada moli Isusa da im pomogne da pronau svjetlo mira, Gero se moli Santu J
esusu Malverdeu za neto drugo.
Da ovaj put ne zajebe.
Oni e kraljevski zajebati. To je ono to misli Callan.
Gleda cirkus koji Ral postavlja u gradu Guadalajari. To je prokleto komino, raditi
veliku predstavu s jurnjavom po gradu u konvoju, nadajui se da e spaziti Gera kako
bi se mogli rasporediti kao bojni brodovi pred otokom i raznijeti ga.
Callan je sudjelovao u velikim napadima. To je ovjek koji je osobno skinuo glave
dviju od Pet obitelji pa pokuava rei Ralu kako to treba obaviti. ("Sazna gdje e biti
u odreeno vrijeme, zatim tamo dolazi prvi i pripremi stvar.") Ali Ral ne eli sluati -
tvrdoglav je; kao da eli da bude fijasko. Samo se smije i govori Callanu: "Ohladi
se, ovjee, i budi spreman kad pucnjava pone."
Cijeli tjedan Barrerine snage krue gradom, nou i danju, u potrazi za Gerom Mndezom.
A dok oni trae, drugi prislukuju. Ral je u drugu sigurnu kuu smjestio tehniare koji u
potrebljavaju najsuvremeniju opremu visoke tehnologije u praenju poziva s mobitel
a, pokuavaju uloviti poruke koje moda idu od Gera do njegovih porunika i natrag.
(icro radi ilo. ()n 1111:1 svog Iclino stichcia u s\o|oj sigu iu>| kui koji prati pr
omet izmeu mobitela, pokuavajui fiksirali Harrcre. ()hjc strane igraju istu igru, s
talno mijenjaju mobitele, sele se u sigurne kue, patroliraju ulicama i zranim valo
vima, pokuavaju pronai i ubiti jedni druge da steknu neku vrstu prednosti prije ne
go to Parada organizira mirovni sastanak, koji bi se mogao samo pretvoriti u rizia
n obraun.
Obje strane pokuavaju napredovati u tom pogledu, pokuavaju prikupiti bilo kakve ob
avjetajne podatke koji bi im osigurali prednost - kakve aute neprijatelj vozi, ko
liko ljudi ima u gradu, koji su to, kakvo oruje nose, gdje borave i kojim e putem
krenuti? A imaju i svoje pijune vani na svom poslu, pokuavaju saznati koji policaj
ci su na ijoj platnoj listi, kada su na dunosti, hoe li biti federalesa, a ako hoe,
gdje?
Obje strane prislukuju Paradine uredske telefone, pokuavaju se dokopati njegova ra
sporeda, njegovih planova, bilo ega to bi moglo naznaiti gdje namjerava odrati sasta
nak, to bi im omoguilo da prvi postave zamku. Ali kardinal svoje karte vrsto dri uz
sebe, ba zato, i ni Mndez, ni Barrer ne mogu saznati kada ili gdje e sastanak biti.
Jedan od Raulovih tehno-trebera uspijeva staviti Gera na nian.
"Upotrebljava zeleni Buick", treber govori Ralu.
"Gero vozi Buick?" pita Ral s nekim prezirom. "Kako zna?"
"Jedan od njegovih vozaa je nazvao garau", objasnio je treber. "Htio je znati kad e
Buick biti spreman. To je zeleni Buick."
"Koja garaa?" pita Ral.
Ali kad su stigli do garae Buick je bio odvezen. Zato se potraga nastavlja, no i d
an.
Adn prima telefonski poziv od Parade.
"Sutra u dva i trideset, hotel Hidalgo na aerodromu", govori mu Parada. "Nai emo s
e u predvorju."
Adn to ve zna, uhvatio je poziv kardinalova vozaa supruzi, a razgovarali su o raspo
redu za sljedei dan. A to samo potvruje ono to Adn ve zna - kardinal Antonucci slijee
iz Ciudad de Mxica u 13:30. Parada dolazi po njega na aerodrom. Zatim e otii na kat
u privatnu sobu za sastanke, nakon ega e Paradin voza odvesti Antonuccija
natrag n.i .u'i i u 111 n 11 ii.i njegov lel u 15:00. a l'.n.ula e oslali u holci
u i ekali 1111 ro\ 111 skup s Mendc/om i Aanoni.
Alian je to ve unaprijed /.nao, ali nije bilo svrhe da bilo to od toga podijeli s
Kaiilom sve do posljednjeg mogueg trenutka.
Adn boravi u drugoj sigurnoj kui i sada odlazi u podrum u kojem je smjeten stvarni
odred ubojica. Ti sicariosi stigli su zasebnim letovima nekoliko prolih dana, pot
iho su ih preuzimali na aerodromu i izolirali u ovom podrumu. Jela su im, samo n
ekoliko u isto vrijeme, donosili i/ razliitih restorana, ili su ih spremali u kuh
inji na katu i odnosili ih dolje. Nitko nije izlazio u etnje ili none klubove. To
je strogo profesionalno. Desetak uniformi policajaca drave Jalisco uredno je sloen
o na stolovima. Neprobojni prsluci i AR-15 uredno su odloeni.
"Upravo sam sve potvrdio", Adn govori Fabinu. "Jesu li tvoji ljudi spremni?"
"Da."
"Ovo se mora obaviti kako treba." "Obavit e se."
Adn kima i prua mu mobitel za koji zna da ga prate. Fabin naziva broj i aatim govor
i: "Kreemo. Budi na mjestu do jedan etrdeset pet."
Zatim prekida vezu.
Geru vijest stie deset minuta poslije. On je ve primio poziv od Parade i sada zna d
a se Adn sprema uhvatiti ga u zamku dok se vozi na aerodrom.
"Mislim da emo se na sastanku pojaviti malo ranije", govori Gero svom glavnom sica
riu.
I zamku uhvatiti u zamku, misli on.
Ral prima poziv od Adna preko sigurnog telefona, zatim odlazi u spavaonice probudi
ti usnule bandite.
"Otkazano je", izjavljuje. "Sutra idemo kui."
Klinci su ljuti, razoarani, njihovi snovi o laganih pedeset tisua dolara upravo su
nestali u zahodskoj koljci. Pitaju Rala to se dogodilo.
"Ne znam", govori Ral. "Mislim da je saznao da smo mu na tragu i pobjegao natrag
u Culiacn. Bez brige - bit e drugih prilika."
406
Don Winslow
Raul ih pokuava oraspoloiti. "Da vam kaem, ranije odlazimo na na let - moete ii u trgo
vaki centar."
To je slaba utjeha, ali je neto. Centar u sreditu Guadalajare jedan je od najveih n
a svijetu. S brzinom oporavka kakvu mladost ima, djeaci poinju razgovarati o tome t
o e kupiti u centru.
Raul Fabiana odvodi na kat.
"Zna to treba?" pita ga Raul.
"Naravno."
"I spreman si na to?"
"Spreman sam", kae.
D
Itaul Callana nalazi u spavaoj sobi na katu. "Sutra se vraamo u TJ", govori Raul.
Callanu je laknulo. Cijela ova stvar bila je prilino sjebana. Raul mu daje avions
ku kartu i dnevni raspored. Govori mu: "Giiero e nas pokuati udariti na aerodromu.
"
"Kako to misli?"
"Misli da emo sklopiti mir s njim", govori Raul. "Misli da nas titi samo gomila kl
inaca. Poubijat e nas."
"Ispravno razmilja."
Raul se smije i odmahuje glavom. "Mi imamo tebe i imamo cijelu ekipu sicariosa k
oji e biti obueni kao Policija drave Jalisco."
Pa, to u krajnjoj liniji daje odgovor na moje pitanje zato su Barrere upotrebljav
ali ekipu klinaca. Klinci su mamac.
A to si i ti.
Raul govori Callanu da ruku dri na pitolju, a oi otvorene.
To uvijek i radim, misli Callan. Veina mrtvih tipova koje je poznavao mrtvi su za
to to oi nisu drali otvorene. Postali su neoprezni ili su nekom vjerovali.
Callan nije neoprezan.
I ne vjeruje nikome.
* # *
U RALJAMA ZVIJERI
407
Parada svoju vjeru polae u Boga.
Ustaje ranije nego obino, odlazi u katedralu i dri misu. Zatim klei pred oltarom i
moli Boga da mu udjeli snage i mudrosti da tog dana obavi ono to treba obaviti. M
oli za potvrdu da radi ispravnu stvar, zatim zavrava s "Budi volja tvoja".
Vraa se u rezidenciju i ponovo se brije, zatim s neuobiajenom panjom bira odjeu. Ono
to nosi Antonucciju e poslati trenutnu poruku, a Parada eli poslati pravu poruku.
Na neki udan nain, gaji nadu u pomirenje izmeu sebe i Crkve. A zato ne? Ako se Adn i
Gero mogu pomiriti, mogu se i Antonucci i Parada. A on je, prvi put nakon dugoga
vremena, pun nade. Ako ove vlasti odu, a dou bolje, u tom novom okruenju moda bi ko
nzervativni i liberalni teolozi mogli pronai zajedniko podruje. Ponovo raditi zajed
no na traenju pravde na zemlji i blaenstva na nebu.
Kree zapaliti cigaretu, zatim je gasi.
Morao bih prestati puiti, razmilja, barem da usreim Noru. A ovo je pravi dan za poet
ak. Dan novih poetaka.
Izabire crnu sutanu i oko vrata vjea veliki kri. Sasvim dovoljno religijski da sme
ka Antonuccija, ali ne toliko ceremonijalno da bi nuncij pomislio da se potpuno p
reobratio u konzervativca. Pomirbeno ali ne ponizno, razmilja, zadovoljan svojim
izborom.
Boe, kako bih rado zapalio, razmilja. Nervozan je zbog svojih dananjih zadataka - p
redaja Cerrovih inkriminirajuih informacija Antonucciju, a zatim sastanak s Adnom
i Gerom. A to da kaem, razmilja, da izmeu te dvojice uspostavim mir? Kako se uspostav
lja mir izmeu onoga ija je obitelj ubijena i onoga koji ih je - tako se barem pria
- ubio?
No, uzdaj se u Boga. On e ti poslati rijei.
Ali ipak bi bilo zadovoljstvo zapaliti.
Ali neu.
I izgubit u nekoliko kilograma.
Za mjesec dana odlazi na biskupsku konferenciju u Santa Fe i planira tamo vidjet
i Noru. I bit e to jako zabavno, razmilja, kad je
408
Don Winslow
iznenadim vitkom, od cigareta osloboenom osobom. No dobro, ne vitkom, moda, ali mra
vijom.
Silazi u svoj ured i na nekoliko sati se udubljuje u papire, zatim naziva vozaa i
govori mu da pripremi auto. Odlazi do sefa i vadi koveg pun Cerrovih inkriminira
juih zabiljeaka i vrpci.
Vrijeme je za odlazak na aerodrom.
UTijuani, otac Rivera priprema se za krtenje. Oblai halje, blagoslivlja svetu vodi
cu i paljivo vadi potrebne papire. U dnu formulara kao kumove unosi Adna i Luciju
Barreru.
Kad novopeeni roditelji ulaze sa svojim blagoslovljenim djetetom, Rivera izvodi n
eto neuobiajeno.
Zatvara vrata crkve.
Barrerina ekipa dolazi na aerodrom Guadalajare ravno iz trgovakog centra.
Natovareni su vreicama, u osnovi su pokuali kupiti cijeli taj glupi centar. Ral je
klincima dobacio neto bonus novca da ih utjei u njihovu razoaranju zbog otkazivanja
Gerove lutrije, a oni su uinili ono to djeca ine u trgovakom centru s depom punim nov
aca.
Potroili su ga.
Callan sve to gleda u nevjerici.
Flaco je kupio ftbol dres momadi Chivas Rayadas del Guadalajara - koji nosi zajedn
o s naljepnicom o rasprodaji prikvaenoj na stranjem dijelu ovratnika - dva para Ni
keica, novi Nintendo GameBoy i pola tuceta novih igrica za njega.
Sanjar je otiao samo na odjel odjee. Kupio sije tri nova pokrivala, i sva tri su s
e istovremeno guvala na njegovoj glavi, jaknu od antilopa i novo odijelo - prvo u
ope - paljivo sloeno u garderobnu vreu.
Scooby Doo ima zacakljene oi od video igara. Dovraga, razmilja Callan, taj mali sn
ifer ljepila ionako obino ima tup pogled, ali sad su mu zjenice rairene nakon dobr
a dva sata igranja Tomb Raidera i Mortal Kombata i Assassina 3 i sada jo uvijek p
ijucka onaj isti veliki Slurpee140 koji je cuclao cijelim putem iz centra ovamo.
140 Vrsta bezalkoholnog pia u velikim plastinim aama sa slamkom.
U RALJAMA ZVIJERI
409
Poptop je pijan.
Dok su ostali kupovali, Poptop je otiao u restoran i mlatio po pivama, a do trenu
tka kad su se ponovo nali, bilo je prekasno. Trebali su i Flaco i Sanjar i Scooby
Doo da se othrvu s njim i odvuku ga natrag u kombi ne bi li krenuli prema aerod
romu. Morali su putem stati tri puta da bi Poptop povratio.
A sada to malo govno ne moe pronai svoju avionsku kartu, tako da on i njegovi prij
atelji prekopavaju po njegovu ruksaku i trae je.
Odlino, misli Callan. Ako pokuavamo uvjeriti Gera Mndeza da smo rtveni janjci, to nam
savreno dobro uspijeva.
Na ploniku ispred terminala hrpa je klinaca s gomilama prtljage i vreica, a Ral pok
uava uvesti nekakav red. Adn je upravo stigao s nekoliko svojih ljudi i sve to izg
leda nita manje nego srednjokolski izlet koji se vraa kui posljednjeg kaotinog dana.
Djeaci se smiju i dovikuju jedan drugom, a Ral od slubenika na vanjskom alteru pokuav
a saznati mogu li vreice ekirati vani ili ih moraju unijeti unutra. Sanjar odlazi
da nae nekoliko kolica za prtljagu i govori Flacu da ide s njim da mu pomogne. Fl
aco vie na Poptopa: "Kako si mogao izgubiti svoju jebenu kartu,pendejo!" Poptop s
e ini kao da e ponovo povratiti, ali ono to mu izlazi na usta nije bljuvotina, to j
e krv, i zatim pada na rubnik.
Callan je ve na ploniku, prati zeleni Buick iz ijih prozora na vratima vire puane cij
evi. Izvlai svoj .22 i ispaljuje dva metka na Buick. Zatim se kotrlja iza drugog
parkiranog auta ba kad rafal iz AK-a raznosi plonik ispred mjesta na kojem je upra
vo bio, meci odskau od betona i zabijaju se u zid terminala.
Glupi jebeni Scooby Doo stoji i cucla svoju slamku iz Slurpeeja, gleda kao da je
to neka videoigra sa zaista radikalnom grafikom. Pokuava se sjetiti jesu li uope
izali iz centra i koja je ovo tono igra, ali sigurno ga je kotala tone etona jer je
tako ivotna. Callan juri iz relativne sigurnosti iza kombija, grabi Scooby Dooa i
baca ga na beton, a Slurpee se prolijeva svuda po ploniku. To je Slurpee od mali
na tako da ga je teko razlikovati od Poptopove krvi koja se takoer razlijeva po be
tonu.
Ral, Fabin i Adn bacaju crne futrole na pod i izvlae iz njih AK-e, zatim puke prinose
ramenima i poinju pucati po Buicku.
410
Don Winslow
Meci se odbijaju od auta - ak i od vjetrobrana - pa Callan pretpostavlja da je vo
zilo oklopljeno, ali ispaljuje dva metka, zatim se baca na pod i ba vidi kako se
suprotna vrata Buicka otvaraju. Gero i dva tipa s pukama izlaze, zatim se naginju
na auto, postavljaju AK-e na krov i poinju.
Callan pada u stanje u kojem nita ne uje - u glavi mu je savrena tiina dok gleda Gera
, paljivo mu niani u glavu i ba da e ga maknuti s ovoga svijeta - kad se bijeli auto
pojavljuje tono na vatrenoj crti. ini se da je voza nesvjestan onoga to se dogaa, ka
o da se naao na snimanju filma, na mjestu dogaaja pa je ljut i odluan da usprkos sv
emu stigne do aerodroma. Tako se auto uparkirava pokraj Buicka i na rubnik pet m
etara ispred njega.
Sto oito pokree Fabina.
Opaa bijeli Marquis i kree prema njemu trei postrance uz Buick, pucajui po njemu u pr
olazu. Callan misli da je Fabin bijeli auto snimio kao novi tovar Gerovih sicarios
a. Fabin se pucnjavom probija do njega, zato ga Callan pokuava zatititi svojom vatr
om, ali bijeli auto je na vatrenoj crti i on ne eli pucati u sluaju da su to civil
i a ne novi Gerovi deki.
Ali sada Buick pogaaju meci s druge strane. Krajikom oka Callan raspoznaje neke od
lanih murjaka Jalisca koji usmjeravaju vatru na taj auto koji Gera i njegove revo
lverae tjera da unu iza njega, i tako Fabin preivljava svoj juri prema bijelom Marquis
u.
Parada ga ak i ne vidi kako dolazi. Previe je zaokupljen prizorom krvoprolia koje s
e odvija ispred njega. Tijela su prevrnuta po cijelom ploniku, neki lee nepomino, d
rugi puu potrbuke, vukui noge za sobom, a Parada ne zna jesu li ranjeni ili mrtvi i
li pokuavaju nai zaklon od metaka koji lete posvuda. Zatim gleda kroz prozor i vid
i mladia koji lei na leima, a mjehurii krvi naviru mu na usta. Oi su mu raskolaene od
boli i straha. Paradi je jasno da taj mladi umire, zato poinje izlaziti iz auta da
mu udijeli posljednju pomast.
Pablo, njegov voza, pokuava ga zgrabiti i zaustaviti, ali on je malen i Parada ga
s lakoom stresa i vie: "Bjei odavde!" Ali Pablo ga ne eli ostaviti, zato se zguruje t
o vie moe ispod volana i ruke stavlja preko uiju dok Parada otvara vrata i izlazi,
upravo kad pristie Fabin i puku uperuje u sveenikova prsa.
Callan ga vidi.
U RALJAMA ZVIJERI
411
Ti glupi majmune, misli, to je pogrean frajer. Gleda dok Parada svoje veliko tije
lo izvlai iz auta, ispravlja se i kree prema Poptopu, gleda dok mu Fabin prepreuje p
ut i podie svoj AK. Callan se podie i vie: "NE!"
Hitro preskae preko poklopca motora i tri prema Fabinu. Vie: "FABIN, NE! TO NIJE ON!"
Fabin skree pogled na Callana, pa Parada grabi puku i uspijeva cijev skrenuti prema
zemlji, a zatim je Fabin ponovo pokuava podii. Povlai okida i prvi metak pogaa Paradu
u skoni zglob, a sljedei u koljeno. No adrenalin struji kroz Paradu i on ih ak i n
e osjea, ne eli pustiti puku.
Jer eli ivjeti. U tom trenutku osjea to jae, ee nego ikad prije u ivotu. Osjea da je
lijep, da je zrak mirisan i da ima jo toliko toga to mora uiniti, eli uiniti. eli doi d
o tog mladia i pruiti utjehu njegovoj dui prije nego to ode. eli i dalje sluati jazz. e
li vidjeti Noru kako se smije. eli jo jednu cigaretu, jo jedan dobar obrok. eli kleat
i u tihim njenim molitvama svome Gospodu. Ali ne hoditi s Njim, ne jo, previe toga
mora obaviti, zato se bori. Cijelim se svojim ivotom dri za cijev puke.
Fabin saginje glavu i die nogu. Stavlja je tono na kri na Paradinim prsima i udara,
odbacuje sveenika raskreenih nogu na auto. Fabin ponovo podie cijev puke i ispaljuje
petnaest metaka koji se zabijaju u Paradina prsa.
Parada osjea kako ivot istjee iz njega dok mu tijelo klizi niz bok auta.
Callan klei pokraj umirueg sveenika.
ovjek gleda u njega i mrmlja neto to Callan ne moe odgonetnuti.
"to?" pita Callan. "to si rekao?" "Opratam ti", mrmlja Parada. "to?"
"Bog ti oprata."
Sveenik eli uiniti znak kria, zatim mu ruka pada i tijelo mu se stresa. Nema ga vie.
Callan klei i gleda mrtvog sveenika. Fabin podie puku, cilja i odluno ispaljuje jo dva
metka postrance Paradi u glavu.
412
Don Winslow
Krv trca po bijeloj boji auta.
I po pramenovima Paradine bijele kose.
Callan se okree i govori: "Ve je bio mrtav."
Fabin se ne obazire na njega, posee prema prednjem sjedalu auta, vadi koveg i odlaz
i s njim. Callan sjeda i u rukama ljulja Paradinu raznesenu glavu i, dok plae kao
malo dijete, stalno ponavlja pitanje, "to si rekao? to si rekao?"
Ne uje bitku koja se vodi oko njega.
Nije ga briga.
Adna je.
Ne vidi daje ubijen Parada; zaposlenje dovrenjem egzekucije Gera Mndeza, koji ui iza
Buicka, i upravo mu postaje jasno daje zajebao. Dva njegova momka ve su pala, a a
uto, iako je oklopljen, vibrira pod brojnim mecima koji ga pogaaju i nee jo dugo od
olijevati. Veina stakala se rasprsnula i gume su izbuene. Samo je pitanje vremena
kad e rezervoar eksplodirati. Potpuno je brojano nadjaan od ljudi iz Barrerina jurin
og odreda koji su prerueni u murjake Jalisca. Cijelo to sranje oko djeje brigade b
ilo je upravo to - sranje. I sada ga dre s tri strane, a ako uspiju i sa etvrte -
iza Buicka - gotovo je. Mrtav je. I dok bi bio savreno sretan da ode a da sa sobo
m moe povesti Adna i Rala, sada je prilino jasno da se to nee dogoditi, zato sada tre
ba odavde otpirjati i pokuati ponovo neki drugi put.
Ali izvlaenje nee biti lako. Shvaa da ima samo jednu priliku i odluuje ju iskoristit
i. Prua ruku prema stranjem sjedalu i vadi bombu sa suzavcem. U luku je baca preko
Buicka prema Barrerama, zatim etvorici od svojih preivjelih ljudi vie da se probij
u, to oni rade, trei usporedno s terminalom, istovremeno pucajui.
Adnov jurini odred ima puno naoruanja, ali nemaju zatitne maske pa poinju grcati i kal
jati. Adn osjea kao da mu oi gore i bori se da ostane na nogama. Zatim odluuje da, z
ato to ne vidi i zato to meci fijuu naokolo, moda to ba i nije tako dobra ideja. Zato
se sputa na koljena.
Ral se ne sputa.
Oiju koje gore, s vatrom u nosu, juria prema Mndezovoj grupi koja bjei, pucajui s bok
a. Jedan rafal pogaa Mndezova glavnog sicaria u lea i rui ga, ali Ral razoarano gleda
kako Mndez uspijeva stii do parkiranog taksija, kako izbacuje vozaa na kolnik i sje
da za volan,
U RALJAMA ZVIJERI
413
eka tek toliko da njegova tri preivjela tirosa, lanova tima, uskoe prije nego to e odm
agliti.
Ral puca po autu, ali ne pogaa kotae i Gero velikom brzinom izlazi iz parkiralita, ni
sko prignut, glava mu viri tek toliko da moe vidjeti, dok murjaci Jalisca koji ni
su bili zahvaeni suzavcem pucaju po taksiju koji nestaje velikom brzinom.
"Prokleti kurvin sin!" dere se Ral.
Okree se udesno i vidi Callana gdje sjedi, dri Paradino tijelo.
Ral misli da je Callan pogoen. Taj ovjek plae i krv je posvuda po njemu, i to god da
Ral jest, nezahvalan nije, zna svoje dugove, zato se i saginje da podigne Callana
.
"Hajde!" vie Ral. "Moramo te izvui odavde!"
Callan ne odgovara.
Ral ga drkom pitolja udara po zatiljku, podie ga na noge i vue ga prema terminalu. St
alno vie: "Idemo! Moramo uloviti avion!"
Vani na pisti, Aeromexicov let 211 za Tijuanu kasni ve petnaest minuta pri polije
tanju.
Ali let eka.
"Murjaci Jalisca" skidaju svoje uniforme ispod kojih se pojavljuje civilna odjea,
odbacuju oruje na plonik i mirno odlaze prema vratima za odlazak. Zatim Barrer i p
reivjeli banditi i profesionalni jurini odred ulaze u terminal. Moraju preskakati
tijela da bi doli do tamo - ne samo Poptopovo i dvojice Mndezovih revolveraa, ve i es
torice sluajnih prolaznika pogoenih u unakrsnoj vatri. Terminal je prava ludnica,
ljudi plau i vrite, medicinsko osoblje pokuava izdvojiti ranjene, a kardinal Antonu
cci stoji usred svega toga i vie: "Smirite se! Smirite se! to se dogodilo? Hoe li m
i netko rei to se dogodilo?"
Boji se izai i sam se uvjeriti. U elucu osjea tup i teak nemir. Nije poteno da se nal
azi u tom poloaju. Sve to ga je Sal Scachi traio da uini bilo je da se sastane s Par
adom, to je bilo sve, a sada je to taj prizor, i osjea posramljeno olakanje kad je
dan mladi prolazi pokraj njega i odgovara na njegovo pitanje.
"Uguili smo Gera Mndeza!" govori mu Sanjar. "El Tiburn je uguio Mndeza!"
Barrerina grupa mirno ide prolazom prema svom letu i staje u red da slubenici na
vratima prui karte, ba kao to bi uinili na nekom
414
Don Winslow
obinom letu. Slubenica im uzima karte i vraa im propusnice za ulazak na avion, a za
tim se penju po stubama i ulaze u avion. Adn Barrera i dalje nosi svoju futrolu s
AK-om u njoj, ali to izgleda kao svaka druga runa prtljaga, osobito s obzirom na
to da je u prvoj klasi.
Jedini problem je kad Ral stie do vrata s onesvijetenim Callanom preko ramena.
Slubeniin glas podrhtava dok govori: "Ne moe ovakav ui."
"Ima kartu", kae Ral.
"Ali"
"Prvi razred", kae Ral. Prua joj karte i prolazi pokraj nje. Penje se po stubama. P
ronalazi sjedalo s Callanovim brojem i baca ga na njega, zatim pokrivaem pokriva
njegovu koulju natopljenu krvlju i govori okiranoj stjuardesi: "Previe tulumarenja.
"
Adn sjeda do Fabina, koji gleda pilota i pita: "Sto eka?"
Pilot iza sebe zatvara vrata kabine.
Kad se avion spustio, isti as ih doekuje aerodromska policija i na stranji ulaz ih
ispraa do automobila koji ekaju. A Ral izdaje nareenje:
Rasprite se.
P
wallanu to ne treba rei.
Njega su odbacili do njegove kue gdje ostaje tek toliko da se istuira, promijeni k
rvavu odjeu, uzme novac i ode. Uzima taksi do graninog prijelaza u San Ysidru i pr
elazi rampu, vraa se u Sjedinjene Drave. Samo jo jedan pijani gringo koji se vraa s
pijanevanja na Avenidi Revolucin.
Nije ga bilo devet godina.
Sada se vratio u zemlju gdje ga trae zbog sudjelovanja u raspaavanju narkotika, re
ketarenja, iznuivanja i ubojstva. Nije ga briga. Radije e riskirati ovdje nego pro
vesti vie i jedan trenutak u Meksiku. Zato prelazi granicu i uskae u arko crveni ino
bus i vozi se sve do sredita San Diega.
Treba mu oko sat i pol da pronae prodavaonicu oruja, na uglu etvrte i J. Kupuje .22
u stranjoj sobi bez pokazivanja ikakvih dokumenata. Zatim pronalazi prodavaonicu
alkoholnih pia i kupuje bocu
U RALJAMA ZVIJERI
415
viskija, zatim odlazi u hotel s jednokrevetnim sobama i uzima sobu na tjedan dan
a.
Zatvara se u sobu i poinje piti.
Opratam ti, rekao je sveenik.
Bog ti oprata.
Nora je u svojoj spavaoj sobi kad uje vijest.
ita s CNN-om u pozadini, kad joj do uiju dopiru rijei: "Kad se vratimo, tragina smrt
meksikog najvieg crkvenog dunosnika..."
Srce joj zastaje, a u glavi joj nabija dok stie brzo biranje Juanova broja i sjedi
ispred beskrajnih reklama - nadajui se, molei se da se javi, da to nije on, da e p
odii slualicu - molim te, Boe, ne daj da je to on - ali kad se vijesti nastavljaju,
na njima je na jednoj polovici ekrana njegova stara fotografija na kojoj pozira
, a prizor s aerodroma na drugoj i ona ga vidi kako lei na kolniku i tad ne vriti.
Usta joj se otvaraju, ali nita ne izlazi.
Obinim danom, Krianje trgova u Guadalajari je krcato turistima, ljubavnim parovima
i stanovnicima koji su izali na podnevnu etnju. Obinim danom, ispred zidova katedr
ale nanizani su tandovi na kojima ulini prodavai nude krieve, svete sliice, gipsane k
ipie svetaca i milagrose, male glinene modele koljena, lakata i drugih dijelova t
ijela koje ljudi koji osjeaju da su bili izlijeeni molitvom ostavljaju u katedrali
kao spomen.
Ali ovo nije obian dan. Danas je pogrebna misa za kardinala Paradu i sada se dva
tornja katedrale sa utim crepovima nadvijaju nad plau pretrpanu tisuama oaloenih, pore
danih u obliku serpentine, koji satima ekaju da prou pokraj kovega kardinala muenika
da mu odaju poast.
Doli su sa svih strana Meksika. Mnogi od njih su profinjeni Tapatfosi,141 u skupi
m odijelima i u pomodnim haljinama, ali priguenih boja. Neki su doli sa sela, camp
esinosi u svjee opranim bijelim kouljama i haljama. Ostali su krenuli na put iz Cu
liacana i Badiraguata,
141 Ljudi iz drave Jalisco.
416
Don Winslow
a ti su u kaubojskoj odjei. Mnoge od njih Parada je krstio, dao im prvu priest, vj
enao ih, gledali su ga kad je pokapao njihove roditelje, kad je bio samo seoski s
veenik. Onda su tu vladini birokrati u sivim i crnim odijelima, sveenici i biskupi
u svojoj zadanoj crkvenoj odjei i stotine asnih sestara u razliitoj odjei svojih re
dova.
Obinim danom plaza ivi u zvukovima - u stalnoj vatri meksike brbljave konverzacije,
izvikivanju ulinih prodavaa, muzici ulinih mariaija - ali danas je plaza udovino tiha
. Sve to se uje su tihe molitve i jo tamniji mrmor o zavjeri.
Jer rijetki u gomili vjeruju vladinu objanjenju Paradine smrti, da je bio rtva zam
jene identiteta, da su Barrerini sicariosi zamjenili Paradu s Gerom Mndezom.
Ali prie o zavjeri su potisnute. Danas je dan alovanja i tisue onih koji strpljivo e
kaju u zavojitom redu i zatim ulaze u katedralu, ekaju uglavnom u tiini ili u tiho
j molitvi.
Art Keller je jedan od njih.
to vie saznaje o smrti oca Juana, to vie je zbog toga zabrinut. Parada se vozio u b
ijelom Marquisu, Mndez u zelenom Buicku; Parada je bio odjeven u crnu sutanu s ve
likim grudnim kriem (sada ga nema), Mndez je bio odjeven u kompletnu sinaloansku k
aubojsku odoru.
Kako bi itko mogao zamijeniti gotovo dva metra visokog, ezdeset dvije godine star
og ovjeka bijele kose odjevenog u sutanu i s kriem, s plavokosim tipom od metar i e
zdeset koji na sebi ima narkokaubojsku opremu? Iz neposredne blizine? Kako bi se
jednom iskusnom ubojici poput Fabina Martneza to moglo dogoditi? Zato je jedan avi
on ekao? Kako su se Adn i Ral i svi njihovi revolverai mogli ukrcati? Kako su se mog
li iskrcati u Tijuani i pod pratnjom biti izvedeni iz aerodroma?
I zato je, iako su deseci svjedoka ovjeka na aerodromu i u avionu opisali kao iden
tinog Adnu Barreri, otac Rivera - obiteljski sveenik Barrer - izaao s izjavom da je A
dn Barrera bio kum na krtenju koje se obavljalo tono u isto vrijeme kad je Parada u
bijen?
Sveenik je ak pokazao i zapis s krtenja, s Adnovim imenom i potpisom.
I tko je bio misteriozni Jenki kojega su deseci vidjeli kako dri i ljulja Paradin
o tijelo? Koga su s Barrerama unijeli u avion, a od tog trena mu se gubi trag?
U RALJAMA ZVIJERI
417
Art na brzinu izgovara molitvu - iza njega ljudi ekaju u redu - i pronalazi mjest
o u krcatoj katedrali.
Pogrebna misa je duga i dirljiva. Osoba za osobom ustaje da bi govorila o onome
stoje otac Juan uinio za njihove ivote, a zvui jecaja ispunjavaju veliki prostor. O
zraje je mirno, ispunjeno tugovanjem, potovanjem i sve je prigueno.
Dok ne ustaje Predsjednik i kree odrati govor.
Morao se tamo pojaviti, naravno, Predsjednik i cijela Vlada i velik broj ostalih
vladinih dunosnika, i dok ustaje i odlazi prema propovjedaonici, nad gomilom se
nadvija tiina iekivanja. A El Presidente proiuje grlo i poinje: "Kriminalni in je odni
vot dobrog, istog i velikodunog ovjeka"
I to je bilo sve to uspijeva izgovoriti jer netko iz gomile vie: "iJu-sticia!"
Pravda.
A zatim to prihvaa jedan drugi, pa jo jedan i kroz nekoliko sekundi tisue ljudi u k
atedrali i zatim daljnje tisue onih izvan nje poinje skandirati
"Justicia, justicia, justicia"
i El Presidente se odmie od mikrofona s osmijehom razumijevanja dok eka da skandira
nje prestane, ali ono ne prestaje
"Justicia, justicia, justicia" postaje sve jae
"JUSTICIA, JUSTICIA, JUSTICIA"
i tajna policija postaje uznemirena, doaptavaju se preko malih mikrofona i slualica
, ali teko se uju kroz skandiranje
"JUSTICIA, JUSTICIA, JUSTICIA"
koje se pojaava i pojaava dok dva policajca uznemireno odvlae El Presidentea od mikr
ofona kroz pokrajnja vrata katedrale u njegovu oklopljenu limuzinu, ali skandira
nje ga prati dok auto izlazi s plaze
"JUSTICIA, JUSTICIA, JUSTICIA"
Veina vladinih dunosnika otila je prije Paradina pokopa u katedrali.
Art se nije pridruio skandiranju, sjedio je u udu kad su ljudi u toj crkvi objavil
i da im je dosta korupcije. Suoili su se s monim vodom svoje zemlje i zahtijevali
pravdu. Razmilja: Pa, dobit ete je ako ja budem imao ita s time.
418
Don Winslow
Sada ustaje da stane u red i proe pokraj kovega. Paljivo se uvlai u red.
Plava kosa Nore Havden pokrivena je crnim alom, tijelo joj je u crnoj haljini. ak
je i u tome prekrasna. On klekne pokraj nje, podie ruke na molitvu i ape: "Moli se z
a njegovu duu i spava s njegovim ubojicom?"
Ona ne odgovara.
"Kako moe ivjeti s tim?" govori Art, zatim ustaje. Odlazi od njezina tihog plaa.
Ujutro, nacionalni zapovjednik cijele MJFP, general Rodolfo Leon, leti u Tijuanu
s pedeset specijalno izabranih elitnih agenata koji su se do popodneva rasprili
u dobro naoruane, borbeno spremne odrede od estero ljudi u svakom, i u oklopljenim
Suburbanima i Dodge Ramovima eljaju ulice Colonie Chapultepec. Do veeri su provali
li u est Barrerinih sigurnih kua, ukljuujui i Raulovu osobnu rezidenciju na Caco Sur
u, u kojoj nalaze skrovite s AK-47, pitoljima, granatama za ive ciljeve i dvije tis
ue komada streljiva. U golemoj garai pronalaze est oklopljenih Suburbana. Do kraja
tjedna uhitili su dvadeset pet suradnika Barrera, zaposjeli vie od osamdeset kua,
skladita i raneva koji su pripadali ili Barrerama ili Giieru Mendezu i uhitili des
etero aerodromskih policajaca koji su ispratili Barrere s leta 211.
U Guadalajari, odred pravih policajaca drave Jalisco nalijee na kamionet pun lanih
policajaca Jalisca, a potjera kroz grad zavrava s dvojicom lanih policajaca koji s
u upali u zamku u jednoj kui pa cijelu no i dio jutra pucaju na vie od stotinu poli
cajaca Jalisca, kad je jedan ubijen, a drugi se predaje, ali ne prije nego to su
ubili dva prava policajca i ranili zapovjednika dravnih policijskih snaga.
Sljedee jutro, El Presidente izlazi pred kamere da iskae svoju odlunost da jednom z
auvijek slomi kartele droge i da objavi da su otkrili i otpustili, i da e zbog kr
iminala optuiti, vie od sedamdeset korumpiranih policajaca MJFP-a, a nudi pet mili
juna dolara nagrade za informaciju koja e pripomoi uhienju Adana i Raula Barrere i
Giiera Mendeza, koji su svi jo na slobodi, prebivalite im se ne zna.
Jer ak ni s vojskom, federalesima i svim dravnim policijskim snagama koje pretrauju
zemlju, ne mogu nai Giiera, Raula ili Adana.
Jer nisu u njoj.
U RALJAMA ZVIJERI
419
Gero je preko granice u Gvatemali. A i Barrer su preli granicu. U Sjedinjene Drave. i
ve u La Jolli.
Fabin pronalazi Flaca i Sanjara koji ive ispod mosta Laurel Street u parku Balboa.
Murjaci ih nisu mogli pronai, ali Fabin je proeljao barrio i ljudi su mu ispriali stv
ari koje ne bi rekli murjacima. Govore mu zato to znaju da ako od murjaka naprave
budale, murjaci bi ih mogli gnjaviti i zajebavati, ali ako budalu naprave od Fa
bina, on e ih sve posmicati, i to je gola istina.
I tako jedne noi Flaco i Sanjar drijemaju ispod mosta kad Flaco osjea nogu koja mu
se zabija u rebra i skae, misli da je to murjak ili peder, ali to je Fabin.
I tako die pogled prema Fabinu rairenih oiju jer se napola boji da e mu tiro utjerati
metak, ali Fabin se osmjehuje i govori: "Hermanitos, vrijeme je da pokaete koliko
ste hrabri."
I unutarnjom stranom ake lupa ga u prsa.
"to hoe?" pita Flaco.
"Adn alje po vas", odgovara Fabin. "eli da odete natrag u Meksiko."
Objanjava kako se na Barrer svalilo sve ivo nakon sveenikove smrti, kako ih federale
si pritiu, provaljuju u njihove sigurne kue, uhiuju ljude, i kako se stvar nee smirit
i osim ako ne nau nekoga tko je sudjelovao u pucnjavi.
"Otii ete tamo i dati se uhititi", govori Fabin, "i rei ete im istinu - mi smo traili
Gera Mndeza, umjesto toga upali smo u njegovu zamku i Fabin je zamijenio Paradu s Ge
rom i sluajno ga ubio. Nitko nije ni pomislio ozlijediti Paradu. Neto tako."
"Ne znam, ovjee", kae Sanjar.
"Gledaj," odgovara Fabin, "vi ste klinci. I vi niste pucali. Dobit ete samo nekoli
ko godina, a dok ste unutra, o vaim obiteljima vodit e se briga kao da su kraljevi
. A kad izaete, u banci ete imati zahvalnost i potovanje Adna Barrer koja e vam donosi
ti kamate. Flaco, tvoja majka je istaica u motelu, tono?"
420
Don Winslow
"Aha."
"Ne vie, nije", govori Fabin, "ako bude hrabar."
"Ne znam", govori Sanjar. "Meksiki murjaci..."
"Da ti neto kaem", govori Fabin. "Ta nagrada za Gera? Tih pedeset tisua. Vas dvojica
to podijelite, kaite nam kome da ih odne-semo i stvar je svrena."
Oba deka govore da ele da novac ode njihovim majkama.
Kako se pribliavaju granici, Flacove noge se tako jako tresu da se boji da e ih Fa
bin vidjeti. Koljena mu doslovno lupaju jedno o drugo i ini se da ih ne moe zaustav
iti. Oi su mu pune suza i ne moe ih zaustaviti. Sram ga je, iako uje Sanjara kako mr
ca na stranjem sjedalu.
Kad stiu blizu prijelaza, Fabin staje da ih pusti van.
"Vi ste hrabri", govori im. "Vi ste ratnici."
Kroz Useljeniki i carinu prolaze bez problema i kreu juno prema gradu. Prolaze oko
dva bloka kad ih reflektori pogaaju u lice, zasljepljuju ih, afederalesi viu i gov
ore im da podignu ruke. Flaco podie! ruke visoko. Zatim ga murjak grabi, baca ga
na zemlju i lisicama mu vrsto stee ruke iza leda.
I tako Flaco lei u prljavtini, lea su mu bolno savijena jer mu ruke tako jako vuku
unatrag, ali onda ta bol nije nita jer mu fedrale pljuje u lice, zatim ga grubo ud
ara, ravno po uhu, vrhom svoje teke izme, i Flaco se osjea kao da mu je bubnji uprav
o eksplodirao.
Bol u Flacovoj glavi rasprskava se kao petarda.
Zatim, iz velike udaljenosti, uje glas koji mu govori
To je tek poetak, mi hijo.
Tek se zagrijavamo.
Norin telefon zvoni i ona podie slualicu. Adn je.
"elim te vidjeti." "Idi dovraga."
"Bio je to nesretan sluaj", govori. "Greka. Daj mi priliku da ti objasnim. Molim t
e."
U RALJAMA ZVIJERI
421
eli prekinuti, prezire se jer nije prekinula, ali ne prekida. Umjesto toga, prist
aje sastati se s njim te veeri na plai na La Jolla Shores, kod spasilakog tornja 38
.
Ispod priguenog svjetla s tornja vidi je kako dolazi. ini se da je sama.
"Zna da sam svoj ivot stavio u tvoje ruke", govori. "Ako pozove policiju..."
"On je bio tvoj sveenik", govori. "Tvoj prijatelj. Moj prijatelj. Kako
si mogao"
Odmahuje glavom. "Nisam ak ni bio tamo. Bio sam na krtenju u Tijuani. Bilo je to s
luajno, unakrsna vatra"
"To nije ono to govori policija."
"Mndez dri policiju."
"Mrzim te, Adn."
"Nemoj to govoriti, molim te."
Izgleda tako tuan, misli. Osamljen, oajan. eli mu vjerovati.
"Zakuni se", govori. "Zakuni mi se da govori istinu."
"Kunem ti se."
"Na ivot svoje keri."
Ne moe podnijeti da je izgubi.
Kima. "Kunem se."
Ona prua ruke, a on je grli. "Boe, Adn, tako sam tuna."
"Znam."
"Voljela sam ga."
"Znam", govori Adn. "I ja sam ga volio." A alosno je, razmilja, da je to istina.
Vjerojatno su na smetlitu jer Flaco osjea miris smea.
I vjerojatno je jutro jer na licu osjea lagano sunce, ak i kroz crnu kapuljau. Jeda
n bubnji mu je puknut, ali uje Sanjara kako preklinje: "Molim vas, molim vas, ne,
ne, molim vas..."
Hitac eksplodira i Flaco vie ne uje Sanjara.
422
Don Winslow
Zatim Flaco osjea cijev pitolja kako mu grebe sa strane po glavi, oko zdravog uha.
Opisuje male krugove, kao da onaj koji ga dri eli biti siguran da Flaco zna to to
je, zatim uje povlaenje okidaa.
Flaco vriti.
Prazan klik.
Flaco se prazni. Mjehur mu poputa i osjea vreli urin kako mu tee niz nogu. Koljena
mu otkazuju i on se rui na zemlju, grei se i savijajui kao crv, pokuavajui se odmaknut
i od cijevi na glavi. Zatim uje kako se okida ponovo povlai i novi prazan klik i za
tim jedan glas govori: "Moda sljedei, mali pendejo, a?"
Klik.
Flaco je uneredio hlae.
Federalesi se deru i urlaju. "Boe, kakav smrad! Sto si jeo, omlet od govana!"
Flaco uje kako se okida ponovo povlai. \
Pitolj grmi.
Metak se zabija u smee pokraj njegova uha. "Podignite ga", govori glas.
Ali federalesi izbjegavaju dotaknuti posranog klinca. Na kraju pronalaze rjeenje
- skidaju kapuljau sa Sanjara i vade mu krpu iz usta. Nareuju mu da skine Flacove
usrane hlae i gae, i daju mu mokru krpetinu da obrie drek sa svoga prijatelja.
Flaco mu mrmlja, "Oprosti mi. Oprosti."
"U redu je."
Zatim obojicu stavljaju u stranji dio kombija i odvoze ih natrag u eliju. Bacaju i
h na goli betonski pod, lupaju vratima pri izlasku i zaista ih neko vrijeme osta
vljaju na miru.
Djeaci lee na podu i plau.
Sat kasnije ulazi federale, a Flaco se poinje nekontrolirano tresti.
Ali federale im samo dobacuje blok papira i olovku i govori im da ponu pisati.
* * *
U RALJAMA ZVIJERI
423
Njihove prie su na naslovnicama novina sljedeeg jutra.
Potvrda onoga stoje MJFP pretpostavljao da se dogodilo u Paradinu sluaju - kardin
al je bio rtva zamjene identiteta, ubijen zato to su ga ameriki lanovi bande zamijen
ili s Giierom Mendezom.
El Presidente se vraa na televiziju s generalom Leonom pokraj sebe da objavi kako
ta vijest samo uvruje odluku njegove vlade da vodi nemilosrdan rat protiv kartela
droge. Nee odustati prije nego to ti ubojice budu kanjeni i narcotraficantesi uniten
i.
Flacov jezik isplaen visi iz usta. Lice mu je tamnoplavo.
Objeen oko vrata visi na parnoj cijevi koja se protee stropom njegove elije.
Sanjar se njie pokraj njega.
Mrtvozornik se vraa s potvrdom o dvostrukom samoubojstvu: mladii nisu mogli ivjeti
s osjeajem krivnje da su ubili kardinala Paradu. Mrtvozornik se uope ne bavi tupim
ozljedama na njihovim zatiljcima.
San Diego
A
nrt eka na amerikoj strani granice.
Kroz dalekozor za nono promatranje teren izgleda udnovato zelen. To je ionako udan
kraj, razmilja. Niija zemlja, pust lanac pranih brda i dubokih kanjona koji se pruaj
u izmeu Tijuane i San Diega.
Svake noi tamo se igra udna igra. Malo prije sumraka, budui mojadosi okupljaju se o
ko suhog odvodnog kanala koji ide uz granicu, ekaju da padne mrak. I kao na signa
l, u isti tren svi tre preko njega. To je igra brojeva - ilegalci znaju da granina
ophodnja moe zaustaviti samo toliko njih, koliko je potrebno da se ostali probij
u u potrazi za manje od minimalno plaenih poslova branja voa, pranja posua, rada na
farmama.
424
Don Winslow
Ali veeranja luda trka je ve zavrena, a Art se osigurao da granina ophodnja bude povue
na iz tog sektora. S druge strane dolazi prebjeg, pa iako e biti gost vlade Sjedi
njenih Drava, ne moe prijei na bilo kojem od slubenih prijelaza. Bilo bi to preopasn
o - Barrere imaju osmatrae koji neprekidno osmatraju, a Art ne moe riskirati da to
g ovjeka otkriju.
Gleda na sat i ne svia mu se ono to vidi. Sad je 1:10 i njegov ovjek kasni deset mi
nuta. Moda je to samo zbog tekoa u snalaenju na ovom jezovitom terenu nou. Njegov se
tip moda izgubio u jednom od ovih brojnih uskih kanjona ili se uspeo na krivi vrh
ili...
Prestani se zavaravati, govori. Ramos je s njim, a Ramos poznaje ovo podruje kao
da mu je dvorite iza kue, to uglavnom i je.
Moda se Ramos nije probio do njega, a tip je odluio da bude uz Barrere. Moda se jed
nostavno usrao, promijenio miljenje. Ili moda Ramos nije prvi dopro do njega, pa s
ad lei u jarku s metkom u zatiljku. Ili, vjerojatnije, ustrijeljen u usta, kako s
e to radi s dounicima.
Upravo tada opaa bateriju koja miga tri puta.
On svojom miga dva puta, otputa osigura na revolveru i sputa se u kanjon, baterija u
jednoj ruci, pitolj u drugoj. Nakon jedne minute raspoznaje dva lika, jedan viso
k i jak, drugi nii i puno tanji. j
Sveenik izgleda jadno. Ne nosi sutanu ili okovratnik, nego trenirku j
Nike s kapuljaom, traperice i tenisice. Sto je, razmilja Art, primje- i
reno. ^
Izgleda prestraeno i kao da mu je hladno.
"Otac Rivera?" pita Art.
Rivera kima.
Ramos ga lupa po leima. "Razvedri se, oe. Dobro si izabrao. Barrere bi te ubili pr
ije ili kasnije."
Ili je u krajnju ruku to bilo ono u to su eljeli da vjeruje. Na Artovo nagovaranje
, Ramos je pristupio Riveri. Naao je sveenika na njegovu jutarnjem dogiranju, kaska
o pokraj njega i pitao ga voli li miris svjeeg zraka i bi li ga i dalje htio udis
ati. Zatim mu je pokazao fotografije nekih ljudi koje je Raul muio do smrti i ves
elo dodao da bi njega vjerojatno samo ubili, jer je sveenik.
Ali ne mogu te pustiti da ivi, padre, rekao mu je Ramos. Previe zna. Ti bijedna, lalj
iva, dupelizaka zamjena za svetog ovjeka. Ipak,
U RALJAMA ZVIJERI
425
mogao bih te spasiti, dodao je Ramos kad je ovjek poeo plakati. Ali to mora biti u
skoro - noas - i morat e mi vjerovati.
"U pravu je", govori Art sada. Kima Ramosu, a ako se ljudske oi zaista mogu glupo
smijuljiti, Ramosove se glupo smijulje.
"Adis, viejo", Ramos govori Artu.
"Adis, moj stari prijatelju."
Art prima Riveru za ruku i polako ga odvodi natrag do svog vozila. Sveenik doputa
da ga vodi kao dijete.
Chalino Guzmn, poznat i kao El Verde, patrn kartela Sonora, dolazi u svoj omiljeni
restoran u Ciudad Jurezu na doruak. Ovamo dolazi svakog jutra pojesti svoje huevo
s rancheros'42 s tortiljama od brana, i da nije upadljivih zelenih izama od guterov
e koe, pomislili biste da je to samo jo jedan seljak sa krte zemlje koji svoj ivot g
rebe iz tvrde, suncem ispeene crljenice.
Ali konobari znaju bolje. Prate ga do njegova stalnog stola u dvoritu i donose mu
kavu i jutarnje novine. I odnose termos-boce s vruom kavom njegovim sicariosima
koji sjede u parkiranim automobilima ispred restorana.
Odmah preko granice je teksaki grad El Paso kroz koji El Verde prebacuje tone kok
aina, marihuane i ak i malo heroina. Sada sjedi i gleda u novine. Ne zna itati, al
i voli se pretvarati da zna. Kako bilo, voli gledati slike.
Baca pogled iznad novina i vidi jednog od svojih sicariosa kako prilazi do Ford
Bronca parkiranog ispred restorana da mu kae da se makne. El Verdeu smetaju sitni
ce - veina lokalnih stanovnika zna pravila u ovo doba jutra. Sigurno je to strana
c u gradu, razmilja dok mu sicario kuca na prozor.
Zatim eksplodira bomba i raznosi El Verdea u komade.
Don Francisco Uzueta - poznat kao Garca brego, ef Zaljevskog kartela i patrn Federac
ina - jae palomino pastuha na elu parade na godinjem festivalu u svojem malom selu C
oquimatln. Njegov pastuh je u punoj paradnoj opremi, kopita lupkaju po kamenom po
ploenoj
142 Huevos rancheros - jaja na ranerski nain; prena jaja s umakom od rajice i ilija
; klasini doruak u Meksiku.
426
Don Winslow
uskoj ulici, a on je odjeven u kompletnu vaquero odjeu, kako pristoji patronu sel
a. Svojim sombrerom optoenim dragim kamenjem zadovoljno odmahuje na upuene pozdrav
e.
A imaju i zato pozdravljati - Don Francisco je sagradio seosku bolnicu, kolu, igra
lite. ak je platio i uvoenje klimatizacije u policijsku stanicu.
Zato se sada osmjehuje mnotvu i milostivo prihvaa zahvalnost i ljubav. U mnotvu pre
poznaje pojedince i osobito pazi da odmahuje djeci. Ne vidi cijev M-60 strojnice
koja izviruje kroz prozor na drugom katu.
Meci iz prvog kratkog rafala kalibra .50 odnose smijeak zajedno s ostatkom njegov
a lica. Drugi rafal kida mu prsa. Palomino prestraeno njiti, povlai se i propinje.
Abregova mrtva ruka jo uvijek stee uzde.
Mario Aburto, dvadesettrogodinji mehaniar, stoji u velikom mnotvu ljudi tog dana u
sirotinjskoj etvrti Lomas Taurinas, nedaleko od aerodroma Tijuane.
Lomas Taurinas je naselje ilegalaca od improviziranih kueraka i koliba skriveno u
gudurama golih, blatnih planina koje s istone strane opkoljavaju Tijuanu. U Loma
su Taurinasu, kad se ovjek ne gui od praine, klie se po blatu koje se slijeva s ogol
jenih brda, ponekad odnosei kuerke. Donedavno, tekua voda znaila je da ste svoj kuera
k podigli iznad jedne od tisua rjeica - voda vam je tekla kroz kuu - ali colonia je
nedavno dobila vodu iz vodovoda i struju kao nagradu za svoju odanost PRI-u. Al
i i dalje je velik dio blatne zemlje otvorena kanalizacija i polako plovee smetlit
e.
Luis Donaldo Colosio okruen je petnaestoricom vojnika u civilu iz elitne Estado M
ayor, predsjednike tjelesne strae. Specijalni odred bivih murjaka Tijuane, unajmlje
nih za osiguranje na obilascima u predsjednikoj kampanji, razmjeten je u mnotvu. Ka
ndidat govori sa stranjeg dijela kamioneta zaustavljenog u nekoj vrsti prirodnog
amfiteatra u dnu gudure.
Ramos promatra s padine, njegovi odani ljudi razmjeteni su po razliitim tokama u am
fiteatru. To je teak zadatak - mnotvo je veliko i buno i klizi kao blato. Ljudi su
se natisnuli oko Colosiova crvenog
U RALJAMA ZVIJERI
427
Chevy Blazera dok polako napreduje uz jednu ulicu prema naselju. Sada je Ramos z
abrinut da e se isto dogoditi kad Colosio bude odlazio.
"Bit e to teko sranje", govori sam za sebe.
Ali Colosio se nakon govora ne vraa u svoj automobil.
Umjesto toga, odluuje ii pjeice.
Da "pliva meu ljudima", kako on to kae.
"Uinit e to?" vie Ramos u svoj radio generalu Reyesu, zapovjedniku garde. "Ii e pjeice.
" "To je suludo!" "To je ono to eli."
"Ako to uini," govori Ramos, "ne moemo ga tititi!"
Reyes je lan vrhovnog stoera i drugi po rangu u Predsjednikovoj tjelesnoj strai. On
nee primati zapovijedi od nekog natmurenog murjaka iz Tijuane. "Nije tvoj posao
da ga titi", frke. "Na je."
Colosio uje razmjenu.
"Otkada mi", pita, "treba zatita od mojih ljudi?"
Ramos bespomono gleda kako se Colosio utapa u moru ljudi.
"Glave gore! Glave gore!" radiovezom javlja svojim ljudima, ali zna da bilo tko
od njih ne moe nita uiniti. Iako su njegovi ljudi dobri strijelci, jedva da mogu i
vidjeti Colosija koji izviruje i tone u mnotvu, da ne govorimo o tome da bi mogli
spaziti potencijalnog ubojicu. Ne samo da ne vide, nego i ne uju kad iz zvunika p
ostavljenih na kamion pone tretati lokalna cumbia glazba iz Baje.
Zato Ramos ne uje pucanj.
Jedva da i vidi Marija Aburta koji se probija kroz kordon tjelesnih uvara, hvata
Colosija za desno rame, pritie .38 pitolj na desnu stranu njegove glave i povlai oki
da.
Ramos se tekom mukom probija prema dolje dok izbija kaos.
Neki ljudi iz mnotva hvataju Aburta i poinju ga tui.
General Reyes podie Colosija na ruke i nosi ga prema autu. Jedan od njegovih ljud
i, bojnik u civilu, grabi Aburta za ovratnik koulje i vue ga kroz gomilu. Krv trca
po bojnikovu ovratniku kad netko Aburta pogaa kamenom u glavu, ali sada se odred
Estado Mayor postavlja
428
Don Winslow
oko bojnika kao bekovi oko trkaa143. On se kao buldoer probija kroz gomilu i baca
ubojicu u crni Suburban.
Dok se Ramos probija prema Suburbanu, vidi da su jedna ambulantna kola uspjela s
tii. Vidi Reyesa i bolniare kako podiu Colosija u stranji dio. Tada Ramos opaa drugu
ranu na Colosijevoj lijevoj strani - nije bio nastrijeljen jedanput, nego dva pu
ta.
Ambulantna kola zavijaju i odlaze.
Poinje odlaziti i crni Suburban, ali Ramos podie Esposu i cilja ravno u armijskog
bojnika na prednjem sjedalu.
"Policija Tijuane!" vie Ramos. "Identificirajte se!"
"Estado Mayor! Makni se!" bojnik uzvraa viui.
Izvlai pitolj.
To je loa zamisao. Dvanaest Ramosu odanih puaka upereno mu je u glavu.
Ramos prilazi vozilu sa suvozake strane. Sada vidi navodnog ubojicu na stranjem sj
edalu, izmeu trojice vojnika u civilu koji ga bacaju na pod i tuku.
Ramos gleda bojnika na prednjem sjedalu. "Otvori vrata, ulazim." "Vraga ulazi."
"elim da taj ovjek u policijsku stanicu stigne iv!" "To se tebe ni najmanje ne tie!
Makni se!" Ramos se okree svojim ljudima. "Ako se auto pomakne, ubijte ih!"
Podie Esposu i kundakom razbija prozor na suvozakoj strani. Dok se bojnik saginje,
Ramos prua ruku, otkljuava vrata, otvara ih i ulazi. Sada je cijev Espose uperio
bojniku u trbuh; bojnik svoj pitolj dri uperen u Ramosovu glavu.
"Kako?" pita bojnik. "Misli da sam ja Jack Ruby?144"
"Samo se osiguravam da ne bude. elim da ovaj ovjek do stanice stigne iv."
"Vodimo ga u zapovjednitvo savezne policije", govori bojnik.
143 Odnosi se na ameriki nogomet. Bekovi tite trkaa s loptom od napada protivnike ob
rane.
144 ovjek koji je na izlazu iz policijske stanice ubio Leeja Osvvalda, navodnog u
bojicu Johna Kennedyja.
U RALJAMA ZVIJERI
429
"Samo ako tamo stigne iv", ponavlja Ramos.
Bojnik sputa pitolj i govori vozau: "Idemo."
Mnotvo je stiglo ispred Ope bolnice u Tijuani prije Colosijevih ambulantnih kola.
Na stepenicama ispred ulaza okupili su se ljudi koji plau i mole se, izvikuju Col
osijevo ime i podiu njegove slike. Ambulantna kola dovoze Colosija sa stranje stra
ne i odnose ga u pripremljenu operacijsku dvoranu. Na ulicu je sletio helikopter
, elisa se vrti, spreman je ranjenika prevesti u specijalni traumatoloki centar p
reko granice u San Diego.
Na taj let ne odlazi.
Colosio je ve mrtav.
Bobby.
To previe nalikuje na Bobbyja, misli Art.
Osamljeni revolvera - otuen, samozatajni luak. Dvije ulazne rane, jedna na desnoj,
druga na lijevoj strani
"Kako je taj klinac Aburto to uinio?" Art pita Shaga. "Iz neposredne blizine puca
u desnu stranu Colosijeve glave, a zatim mu ponovo puca u lijevu stranu trbuha?
Kako?"
"Ba kao i kod RFK-a145", odgovara Shag. "rtva se okree kad je pogaa prvi metak."
Shag to demonstrira, trza glavom unatrag i okree se ulijevo dok se rui na pod.
"To bi moglo biti tako," govori Art, "osim to putanje metaka pokazuju da su ispal
jeni iz suprotnih smjerova."
"O, evo nas."
"Okej", govori Art. "Mi smo provalili Giierov tunel, a to je povezano s braom Fue
ntes koji snano podupiru Colosija. Nakon toga Colosio dolazi u Tijuanu, na podruje
Barrera, i pogiba. Reci mi da sam lud, Shag."
"Ne mislim da si lud", govori Shag. "Ali mislim da si opsjednut Barrerama, jo od
onda..."
Zastaje. Gleda u stol. 145 Robert Fitzgerald Kennedy.
430
Don Winslow
Art zavrava misao umjesto njega. "Otkad su ubili Ernieja."
"Aha."
"A ti nisi?"
"Jesam", govori Shag. "elim ih zgrabiti sve, Barrer i Mndeza. Ali, efe, u jednom tre
nutku, hou rei... na neki nain, mora pustiti."
U pravu je, misli Art.
Naravno da je u pravu. I ja bih elio pustiti. Ali elje i mogunosti su dvije vrlo ra
zliite stvari, a pustiti tu "opsesiju Barrerama", kako to Shag naziva, neto je to j
a jednostavno ne mogu.
"Kaem ti," govori, "kad se sve ovo dobro protrese, saznat emo da su iza toga staja
li Barrer."
Ne sumnjam u to.
Gero Mndez lei na krevetu u privatnoj bolnici u kojoj se tri najbolja plastina kirur
ga pripremaju da mu naprave novo lice. Novo lice, razmilja, obojena kosa, novo im
e, i nakon toga mogu ponovo poeti svoj rat protiv Barrera.
Rat koji e sigurno dobiti s novim predsjednikom na svojoj strani.
Lijee na jastuk dok ga sestra priprema.
"Jeste li spremni zaspati?" pita ga.