Sie sind auf Seite 1von 3

Esej: NEPODNOLJIVA LAKOA POSTOJANJA

Student:
Datum:
"Ali upravo onaj ko je slab mora znati da bude jak i otii ako je onaj jaki
previe slab da bi mogao povrijediti slabog."
Kundera je pripadao generaciji mladih eha koji su stekli malo ili nimalo iskustva s
predratnom demokratskom ehoslovakom Republikom. Na njihovu ideologiju natno su uticala
iskustva Drugog svjetskog rata i njemake okupacije. Svim svojim literarnim ostvarenjima
Kundera kao vrhunski majstor rijei i detalja slika opisuje svakodnevnice svojih junaka!
optere"ene egistencijalnim pitanjima i stalnom borbom protiv sistema koji ne preponaje
integritet ovjeka koji ne misli ve"inski. Nepodnoljiva lakoa postojanja je roman o jednom
totalitarnom sistemu u kojem se na#ao! kao svjedok i neposredan akter i sam autor! $ilan
Kundera. %n u romanu postavlja dva nivoa: konkretnu situaciju dru#tvenog sistema! i
egistencijalnu problematiku pojedinca u takvom sistemu.
%pisiju"i &ivot glavnih likova 'oma#a i 'eree! ali i (ranca i Sabine! u takvom jednom
sistemu! Kundera postavlja centralno pitanje: da li je mogu" &ivot be )oga* +ikovi u
Nepodno#ljivoj lako"i postojanja &ive u svijetu be )oga. Njihov &ivot je naigled savr#en! ali
ipak osje"aju svu nepodno#ljivost &ivota i svijeta koji ih okru&uje. (unkcionisanje likova u
romanu vodi njihovoj potpunoj degradaciji koja je odra njih samih bog alijenacije od u&asa
svijeta. Na samom poetku djela Kundera postavlja jedno od velikih ,iloo,skih pitanja i tema:
ponavlja li se istorija! odnosno mo&emo li i kako suditi o neemu #to je prolano* - tom smislu!
potvr.uju"i obiljnost i odgovornost odluivanja o sebi i drugima! autor nas dalje tjera na
rami#ljanje kro dilemu: /#ta je poitivno! te&ina ili lako"a* suprotnost te&ina 0 lako"a je
najtajanstvenija i najmnogonanija od svih suprotnosti.1
%vo je prije svega! intelektualan roman 2 unutarnji &ivot! misaoni monoloi i line dileme
su glavni dio radnje. ovjek i njegov odnos prema drugim ljudima! prema poslu! stavovi o
porodici! ljubavnici! djeci i dr&avi motivi su koje Kundera koristi kako bi nam pokaao! i
poku#ao dokaati teu da ne postoji vjeno vra"anje! da Nietche nije u pravu! te da je jednom
kao nijednom. %va sentenca se provlai kro knjigu u mnogo navrata i to ba# u! ini se! onim
momentima kad pomislite da to apravo i nije tako. Kundera na neki nain astupa i teu da
poslije smrti nema vi#e ni#ta! jer svaki ovjek &ivi samo jednom! a postojati jednom je kao
nijednom! prema tome! previ#e je lagano to uraditi. 3 ba# bog toga #to je previ#e lagano! na
vama je toliko odgovornosti da to postaje nepodno#ljivo.
4oseban mehaniam i strategija svakog totalitarnog sistema jeste u manipulaciji! koja
opet svoj prvenstveni cilj ima u postianju jedinstva u astupanju i odbrani ideolo#kih poicija.
Kundera! kro lik Sabine! govori da je upravo to jedinstvo! ta slika monolitnog dru#tva! ono
najstra#nije #to le&i u korijenu svih totalitarnih ideologija i da se: /ia komunima! ,a#ima! ia
svih okupacija i invaija krije jedno po su#tini dublje i sveobuhvatnije lo! ida je slika tog la a
nju povorka ljudi koji mar#iraju! podi&u ruke i jednoglasno uvikujuiste slogove5. Kundera
svjedoi i kro glavne likove 'oma#a i 'eree. 'oma# je hirurg! 'erea ,otogra,. 'oma# je
raveden! ima i ljubavnicu! Sabinu! slikarku. %n ne pristaje da se odrekne svojih rijei u lanku o
Edipu! te bog toga mora da napusti bolnicu. 6ednoga dana! prilikom poslovnog putovanja! na
stanici upona 'ereu! djevojku koja radi u svom selu kao konobarica. +jubavnu idilu naru#ava
pobuna gra.ana koju gu#i sovjetska vojska. Na koncu proganjanja 'oma#a sa svakog iole
uglednog posla! on postaje ista proora. 'erea je sa sela! pobjegla od majke koja je prema njoj
bila sve samo ne majka. Radnja je smje#tena u 4ragu! krajem #edesetih! kad su e#kom vladali
komunisti! lutke SSSR2a. 'erea radi kao barmenka u hotelu! jer joj nijesu oprostili #to je sedam
dana ,otogra,isala ruske tenkove. 'u! u istom hotelu! u raunovodstvu radi biv#i pro,esor
teologije! a na recepciji ambasador. 6asna osveta sistema prema neistomi#ljenicima7
Sabina je slikarka! ujedno i 'oma#ova bliska prijateljica! slobodna duhom kao i on. (ran
je ovjek koji je uni#tio brak radi Sabine. 4rvo mi je palo na pamet da je rije o ljubavnom
romanu! i ta me misao pratila sve do kraja itanja! kada je sa adnjom stranicom o&ivio neki
potpuno novi dojam. Nepodnoljiva lakoa postojanja nije ljubavni roman! iako je raliito
poimanje ljubavi glavnih protagonista motiv a njihove! pomalo i neraumne! postupke koji
pokre"u radnju. 'o je roman o ljubavi! ali smje#ten u odre.eno radoblje u kojem dolai do
drastinih politikih i dru#tvenih promjena! #to se ujedno i re,lektuje i na likove u romanu. Sam
naslov romana je jedna od odoma"enih reenica kojom mnogi opisuju &ivot na na#im
prostorima! pa ak i neki koji knjigu nisu dotakli! na&alost. Knjiga predstavlja vjernu adaptaciju
potresne socijalno2psiholo#ke drame! koja kro priu o komplikovanom odnosu pra#koga
doktora prema njegovim &enama ogleda turbulentne doga.aje koji su adesili 4rag.
8lavni mu#ki lik! 'oma#! veliki je #armantni avodnik! kojem su seks i avo.enje!
jednostavno! dio identiteta! ali ne na neki primitivan nain! nego na romantino iskreni
9donhuanovski: nain. %n je etian ak i u tom neobavenom seksu s &enama jer ih cijeni! pa na
neki nain i voli 0 on je aljubljen u sve &ene. ;li on uponaje 'ereu koja mu malo udrmava
&ivot 2 raumije ga! raumije i on nju! vole se! ali on je i dalje vara! jer je to postalo dio njegovog
identiteta. %na mu ne amjera jer ga raumije! ali je ipak dosta mui! #to se dobro vidi kro njene
snove. ; a#to mu ona udrmava &ivot* <ato #to je on svjestan da ima &enu u sebe bog koje bi
mogao i &elio postati monogaman! ali i dalje nastavlja sa #aranjem jer ne a drugaije. <apravo!
nepodno#ljiva lako"a nije njegovo stanje koje osje"a cijeli &ivot! to je stanje koje osje"a samo u
nekim trenucima kad je sa tom svojom 'ereom! jednom jedinom. Nije mu %N; bila
nepodno#ljiva 0 njemu je nepodno#ljiva ta lako"a koju osje"a kad je s njom! ali ne ato #to mu
nije ugodna. <a#to mu je lako"a nepodno#ljiva* 6er mu je jasno da je do#ao trenutak u kojem ima
u sebe &enu koja bi mu mogla biti jedina i mogao bi biti adovoljan i lagan! a on je navikao na
te&ak &ivot i ravio mehanime no#enja s tom te&inom i vjerovatno nije oekivao da lagan &ivot
igleda tako kako igleda. Kundera &eli re"i da se mi ne namo nositi s lako"om! a da se i s njom
treba nati nositi i paiti da ne postane# prelagan.
S daljim itanjem sve vi#e uponajemo Kunderine junake! ne samo njihove poglede na
ljubav ve" i na postoje"e promjene u dru#tvu. ;utor ih stavlja u raliite sredine! te im daje
nati&elju da iskuse te&inu i lako"u postojanja. Reultat svega toga je pria sa ijim se likovima!
pona#anjima i sudbinama poistovjetio veliki broj itatelja. ;li! Kundera ih ne gleda tako! on se
ne poistovje"uje s likovima i svakog od njih hladnokrvno opisuje! be pretjeranog uljep#avanja i
sa svim svojim manama i vrlinama. Kundera propitkuje svoje likove i konaan sud o njima
prepu#ta nama samima. Njih mo&emo voljeti! #to bi nailo da smo ih raumjeli! ili ne slagati se
s njima. - svakom sluaju! ne"emo ih ignorisati. Svevremenske teme! poput seksa! ljubavi!
identiteta! vremena i mo"i! u kombinaciji sa neobinim stilom pripovijedanja daju pravi
knji&evni dragulj. Kundera je pisac velikog kalibra! i to potvr.uje na svakoj stranici. % svakoj
pojavi pi#e s odre.enom doom ironije! nijedna mu emocija nije strana te je svaku sposoban
objasniti u najbanalniji primjer ili u dvije2tri rijei. Na kraju! ne ostaje nam ni#ta drugo! nego se
vratiti na sam poetak knjige! gdje autor raspravlja o lako"i i te&ini. Kao da mu je cilj! ve" u
startu! pripremiti itaoca a ono #to slijedi! tako da mu daje opciju sa kojim pristupom da pri.e
djelu 0 sa osje"ajem lako"e ili te&ine.
Ljubav kao e&nja a ajednikim spavanjem, tijelo kao kave! sluajnosti kao situacije
puno arolija i sluajni dogaaj kao kompoicija neijeg &ivota manje2vi#e aokru&ena! strast
kao maskirana e&njom a smr"u! koketerija kao obe"anje seksualnog odnosa be garancije!
knjiga kao tajni nak bratstva! misli kao spas neijeg &ivota! vrtoglavica kao nak da se u nama
budi e&nja a padom kojoj se ibeumljeni suprotstavljamo! i na kraju 2 lakoa postojanja kao
svakodnevnica bivstvovanja i prospavanog &ivljenja &ivota 0 pojmovi koje svakodnevno
susre"emo ali im se ne posvetimo dovoljno da bismo se apitali o njihovom naenju.
3nteresantno je koliko su ove naigled jednostavne! previ#e upotrijebljene rijei! tek sada u meni
probudile interesovanje a neko njihovo dalje ispitivanje i de,inisanje.
Smatram da ovjek kao bo&ansko bi"e nikada ne bih trebao osje"ati nepodno#ljivu lako"u
svog postojanja! jer oigledno prema ovom romanu kao i u stvarnom &ivotu ona na vrhuncu
dovodi do propasti. <a#to* 4a upravo ato jer bje&imo od sebe. %granii li se ovjek samo na
&ene i novac kao vrhunac njegova postojanja! normalno da "e pri posjedanju toga u velikim
koliinama nakon nekog vremena osje"ati neadovoljstvo! asienost! tupilo tj. nepodno#ljivu
lako"u &ivljenja. Svi &ivimo svoj &ivot u te&ini nadaju"i se lako"i! a kad ona najednom do.e
shvatimo da ona nije ne#to ivan nas i da se &ivot i dalje nastavlja i da se i s lako"om treba
nauiti &ivjeti i odr&avati je. <ato nesvjesno bje&imo od lako"e 2 ne namo je preponati i nismo
je tako ami#ljali i oekivali. Kada prihvatimo lako"u prestajemo biti patnici! a gotovo svi
imamo identitet igra.en na patnji i borbi. =ivot s lako"om treba nati &ivjeti! nismo svi spremni
na lako"u 9iako je svi &elimo:. Shvativ#i da ima sve i da mu vi#e ni#ta ne treba! ovjek mo&e
osje"ati veliko adovoljstvo i ispunjenost! ali tako.e mo&e osje"ati veliku praninu. Da li je
odgovor da je apravo ovjek koji osje"a nepodno#ljivu lako"u &ivljenja negdje na svome putu
skrenuo sa stae slijede"i krive i la&ne motive*