Sie sind auf Seite 1von 19

UNIVERZITET U TUZLI

RGGF-GRAEVINSKI ODSJEK
III SEMESTAR,KOLSKA 2011/2012
PREDMET:GRAEVINSKI MATERIJALI 1










SEMINARSKI RAD:
STAKLO U GRAEVINARSTVU











STUDENT: PROFESOR:
Jasmin Mujki Dr.sc.Nedad Ali
GRADIMO STAKLOM


PREGLED RAZVOJA TEHNOLOGIJE
Izrada staklenih ploa tehnikom puhanja uskoro je dopunjena tehnologijom izrade kristalnog
stakla koja se koristila sve do ezdesetih godina 20. stoljea. U tom sluaju radi se ustvari o
ljevenom staklu koje kasnijim bruenjem i poliranjem dobiva izvanredne optike znaajke. To
staklo najee se koristilo za izradu ogledala, otuda potjee i njegov naziv (slian postupak i
danas se koristi za izradu velikihlea za teleskope).




Bruenje i poliranje


Meutim, zbog ekonominosti izrade, u to vrijeme ve je prevladavalo strojno vueno
staklo valovite povrine, s brojnim optikim nedostacima. Pogled kroz takvo staklo bio je jako
iskrivljen, zato se para- lelno, usprkos velikim trokovima, jo uvijek izraivalo i kristalno
staklo. Oba tehnoloka postupka neprestano su se usavravala (Pittsburgh), ali osnovne
nedostatke u smislu cijene i kvalitete, nije se moglo otkloniti. To je, uz tim veu potranju za
visokokvalitetnim staklom znailo da e se morati pronai potpuno nova rjeenja.
Osnovni moto tog traenja bio je zahtjev za to boljim omjerom cijene, kvalitete i kvantitete.
U poetku pedesetih godina englesko poduzee Pilkington Brothers ipak je pronalo
odgovarajue rjeenje: tehnologiju plivajueg stakla. Nakon razvoja, koji je trajao nekoliko
godina nakon prve ideje, 1958. godine poela je redovita proizvodnja prema spomenutom
postupku. Automatizirana proizvodnja stakla prema float postupku omoguuje proizvodnju
velikih koliina ploastog stakla u vrlo velikim formatima, s vrlo kvalitetnim povrinama i po
relativno niskoj cijeni. Engleska rije float na hrvatskom znai plutati, ploviti i dobro opisuje
osnovni princip spomenutog postupka.







PROIZVODNJA FLOAT STAKLA


Na odgovarajui nain pripremljene sirovine (istoa, granulacija) u tono odreenim
teinskim omjerima mijeanjem se pripremaju za usipavanje u pe za taljenje. Dnevno treba
pomijeati (ovisno o kapacitetu pei) od 300 do 850 tona sirovine. Cijeli postupak doziranja,
mijeanja i usipavanja u cijelosti je automatiziran. U prvom dijelu pei za taljenje, gdje je
temperatura 1560 C, sirovine se tale. U zadnjem dijelu pei, gdje je temperatura 1100 C,
staklena talina (u kadi za taljenje obino ima do 1900 tona taline) se bistri.
U sljedeoj, najvanijoj, fazi staklena se masa u obliku beskonane trake prelijeva u kadu s
tekuim kositrom. Tu dolazi do iznimno vane fizikalne pojave: povrina tekuine koja miruje
najblie se pribliava idealno ravnoj povrini. Zbog povrinske napetosti staklo se razlijeva po
tekuem kositru i njegova se donja povrina prilagoava
povrini kositra. Istovremeno s plamenim poliranjem toplinski se obrauje i gornja strana
staklene trake. Kada bi se tijek stakla prepustio fizikalnim zakonitostima (povrinska napetost,
viskoznost, gustoa), automatski bi nastalo staklo debljine 5,5 mm. Deblje ili tanje staklo
dobiva se tako da se zupastim kotaima, koji na rubovima prodiru u staklenu traku, poveava
ili smanjuje brzina tijeka stakla. Rezultat opisanog postupka je beskonana staklena traka
jednake planparalelnosti kao kristalno staklo.U zadnjoj, najkritinijoj fazi, staklena traka
naputa kadu s tekuim metalom i nastavlja put preko valjaka u rashladnom kanalu.
Za proizvodnju staklenih ploa bez unutarnjih napetosti brzinu hlaenja treba paljivo
nadzirati. Drugi dio hlaenja dogaa se na zraku. U ovoj fazi staklenoj se traci reu rubovi.
Na kraju transporta,kada je temperatura staklene trake jednaka temperaturi okruenja, staklo
se popreno ree na standardne pravokutnike dimenzija 600 x 321 cm.



30 C 40 C 600 C 1100 C 1560 C

Odlaganje Rezanje Kupka Taljenje Sirovine
Lom Hlaenje Bistrenje Mijeanje

Shematski prikaz proizvodnje stakla po float postupku



STAKLO,PROZOR I FASADA
Poznati arhitekt esto je naglaavao da
su prozori najvaniji i najkreativniji dio fasade.
Prozori daju vaan peat estetskom
izgledu fasade, a istovremeno moraju osigurati
i pravilno ventiliranje i osvjetljenje
prostora te na taj nain povezati ovjeka
s prirodom.
Osim toga, dananji prozori moraju odgovarati
i mnogim drugim funkcionalnim
zahtjevima poput zatite od hladnoe,
vruine, buke, vjetra, kie, provale i vatre.
Funkcionalni kriteriji za prozore, odnosno
pojedine dijelove fasade moraju se odrediti
ve u fazi projektiranja. To konstruktorima
prozora i fasada donosi niz dodatnih
zadataka jer pri projektiranju moraju uzimati
u obzir razliite zakone, pravilnike,
propise, standarde i tehnike smjernice.
Primarne funkcije prozora:
zatita od kie, vjetra i hladnoe
prozirnost ili transparentnost
osiguravanje dnevnog svjetla
omoguavanje komuniciranja s okolicom
ventiliranje
Dodatne funkcije prozora:
toplinska zatita
zatita okolia
zvuna zatita
zatita od sunca
zatita objekta i ljudi
protupoarna zatita
omoguavanje iskoritavanja suneve
energije
osiguravanje ugodnog osjeanja u
prostoru
osiguravanje dizajnerskih mogunosti
priguivanje elektromagnetnih utjecaja




STAKLO I ZVUNA IZOLACIJA
Jedna od funkcija suvremenog prozora,
koja nije na zadnjem mjestu, jest i uinkovita
zvuna izolacija. U posljednja tri desetljea optereenje okolia bukom od prometa povealo
se 6 puta, a od zrakoplova ak 30 puta. Mjere zatite od buke mogu biti aktivne ili pasivne.
Aktivnim mjerama emisija buke smanjuje se ve na izvoru ili se barem ograniava njezino
irenje u okoli. Najee se izvode ograde protiv buke, odnosno nasipi i preseljenje jako
optereenih prometnica u ukope i tunele. Razumljivo je da se veina zgrada u gradovima ne
moe zatititi aktivnim mjerama. Za njihovu zatitu koriste se pasivne mjere kojima se
ograniava prodor buke u radne ili stambene prostore. Propisi zahtijevaju potivanje pasivnih
mjera protiv buke ve pri projektiranju. Najvaniju ulogu pri pasivnoj zatiti od
buke mora preuzeti fasada. Dok vanjski zidovi mogu bez problema zadovoljiti tu zadau,
problem priguivanja buke kod prozora objektivno je vei. Na sposobnost zvune izolacije
prozora odluujue utjee brtvljenje.


1.Kroz spoj izmeu prozorskog okvira i fasadnog
zida
2.Putem prozorskih okvira
3.Kroz zazore izmeu okvira i krila
4.Preko spoja izmeu stakla i
5.Kroz staklo












FASADA I ZATITA OD SUNCA
Zahtjev da se uz prirodno svjetlo moe boraviti ili raditi i dublje u unutranjosti zgrade moe
se s lakoom ostvariti primjenom stakla. Dobitkom dnevnog svjetla istovremeno se kroz
staklo dobiva i vie energije. Ona je, ovisno o namjeni zgrade i (ili) godinjeg doba, vie ili
manje poeljna. U suvremenoj arhitekturi staklo se ve dugo koristi kao element koji daje
peat oblikovanju najzahtjevnijih upravnih, drutvenih i poslovnih zgrada. I razliiti problemi
mogu se uspjeno rijeiti koritenjem suvremenih proizvoda od stakla. U sluaju sunevog
zraenja pravilnim planiranjem uspjeno se moe ouvati ravnotea izmeu korisnog dobitka
energije zimi i iskoritene energije za hlaenje ljeti. Na taj se nain primjenom suvremenih
stakala sa zatitom od sunca moe bitno smanjiti potronja energije koja je potrebna za
ventilaciju i klimatizaciju.

KONSTRUKCIJSKO OSTAKLJIVANJE

Konstrukcijsko ostakljivanje jest tehnika ostakljivanja pri kojoj se stakleni proizvodi ne
umeu u okvire, ve se lijepe na podkonstrukcije. U Europu je ta tehnika stigla prije priblino
dvadesetpet godina iz SAD-a. Tehnika konstrukcijskog ostakljenja arhitektima je znaajno
proirila paletu mogunostiza oblikovanje staklenih fasada. Primjeni navedene tehnike stazu
je utabalo prvenstveno iskustvo steeno primjenom trajno elastinih ljepila (brtvila).
Izvanredno kvalitetna funkcionalna ljepila osiguravaju sigurnost konstrukcije. Obini okviri u
tom sluaju ne dolaze u obzir jer se staklo rubovima inae lijepi za okvir. Fuga prenosi sva
optereenja (vjetar, Radioniki izraeni konstrukcijski elementi na objektu spajaju se s
osnovnom konstrukcijom. isto konstrukcijsko ostakljenje, pri kojem su sva etiri staklena
ruba nalijepljena i bez (vidljivih) privrsnih, odnosno sigurnosnih elemenata, pri pogledu
na fasadu prua izgled homogene staklene povrine koja prekriva zgradu.
Kod dvostrane izvedbe s dvije suprotnoleee stranice stakla postavljaju se letve koje
osiguravaju vrstu vezu s podkonstrukcijom. Obostrano konstrukcijsko
ostakljenje moe se izvesti vertikalno ili horizontalno postavljenim letvicama. Mogua
je i ugradnja tokastih mehanikih sigurnosnih elemenata. Najvaniji zahtjevi kod
konstrukcijski ostakljenih fasada su sljedei:


KLASINA KONSTRUKCIJSKA FASADA
Za ovaj tip fasade projektanti se u pravilu odluuju kada se planira da e fasada imati vei
broj elemenata za otvaranje (prozora). Fasada se sastavlja od izolacijskih stakala i parapeta.
Stakleni elementi posebnim su silikonima prilijepljeni na podkonstrukciju.Za izolacijska
stakla je karakteristino da je vanjsko staklo po dimenzijama vee. preko tih odmaka staklo se
lijepi na podkonstrukciju. Njegove su znaajke: Vanjsko staklo moe biti nepoduprto ili
poduprto okvirom koji se postavlja po
cijelom obodu.
Elementi od stakla i okvira, koji su sastavljeni
i provjereni jo u radionici, n objektu se jednostavnim ovjeenjem
privruju na osnovnu konstrukciju od
stupova i preki. Budui da kitanje fuga
nije potrebno, vrijeme montae je vrlo
kratko.
Nakon dovrene montae pri pogledu
na fasadu izvana vide se samo 18-milimetarske
fuge koje se rasporeene kao
raster.
Vidljiva irina svih nosivih profila (gledano
iz prostora) iznosi samo 50 mm, a rubovi
su meko zaobljeni.

(1) Nosiva konstrukcija
(2) SG okvir
(3) SG silikon
(4) Toplinski prekinuti
profil 0
(5) (5)Brtveni profil
(6) Podlona traka
(7) Fuga

IZOLACIJSKO STAKLO


Prostor izmeu stakala (MSP) u izolacijskom staklu za vani predstavlja hermetiki zatvoren
volumen u kojem vrijede svi plinski zakoni. Budui da su staklene ploe zbog rubnog spoja
na rubovima kruto uvrene, djeluju kao membrane.Pri svakoj promjeni temperature ili tlaka
zraka mijenja se volumen u prostoru izmeu stakala. Ta promjena izaziva deformaciju
(uleknue ili izboenje) obje staklene ploe, a posljedica tih deformacija su manja ili vea
iskrivljenja refleksijske slike na vanjskim povrinama stakala. Ta fizikalna pojava, koja se
naziva uinak dvostrukog stakla ili fenomen izolacijskog stakla, ne moe se izbjei.
Spomenuti fenomen je to izrazitiji, to je vea povrina stakla, odnosno to je iri prostor
izmeu stakala. Taj uinak u odreenom smislu svjedoi o kvaliteti izolacijskog stakla jer
dokazuje da je izolacijsko staklo hermetiki zatvoreno te zato u prostoru izmeu stakala
nemoe doi do kondenzacije.Fenomen izolacijskog stakla posebno je izrazit pri troslojnom
staklu, gdje se irine oba MSP zbrajaju i tako djeluju kao meuprostor dvostruke irine
(volumen).











HLADNE FASADE
Hladne fasade su zidne konstrukcije, sastavljene
od dvije ovojnice kod kojih je meuprostor
ventiliran (vidi sliku).
1. Vanjska ovojnica
Vanjsko staklo, koje ine jednostruka ili dvostruka
parapetna ploa od kaljenog stakla,
ima funkciju:
arhitektonskog elementa
zatite od vremenskih utjecaja.
Izolacijsko staklo obino ima meuprostor
irine 6 mm.
2. Unutarnja ovojnica
Nosivi vanjski zid ima funkciju:
nosivog elementa za staklene parapete
zavretka prostora
toplinske izolacije.
3. Meuprostor
Meuprostor izmeu vanjske i unutarnje
ovojnice potreban je za:
odvodnju vlage (ventiliranjem)
TOPLE FASADE
Tople fasade su zidne konstrukcije od jedne
ovojnice koje na poleini nisu ventilirane.
Sainjene su od parapetnih panela, izraenih
od jednostrukog ili dvostrukog staklenog
elementa, izolacijskog materijala i parne
brane. Takav panel (slino kao izolacijsko
staklo) moe se ugraditi u nosivu konstrukciju.
Parapetni panel, kao i parapetna ploa
u sluaju hladne fasade, ima funkciju:
arhitektonskog elementa
zatite od vremenskih utjecaja.
Dodatno mora vriti i funkciju:
toplinske zatite
zvune zatite
zavretka prostora.




VRATA I PREGRADNI ZIDOVI OD KALJENOG STAKLA

Pregradne stijene s vratima predstavljaju
elegantno rjeenje pri izvedbi vjetrolova,
hodnika, prijemnih aula na ulazu u
zgrade... Njihova transparentnost djeluje
primamljivo, njihova lakoa elegantno,
a njihov sijaj velianstveno. Mogue je
gotovo sve: jednokrilna i dvokrilna vrata
u mimokretnoj izvedbi ili s pritvaranjem,
polukruna i razdjelna vrata, s nadsvjetlom
ili s bonim elementima.
Za vrata i stijene koriste se razliite vrste
stakala; od obinih (prozirnih ili u boji) do
stakala sa sitotiskom ili pjeskarenih stakala.
Boja i dekor sitotiska ili pjeskarenja
prilagoavaju se eljama kupaca. Za vrata i
stijene obino se koristi staklo
debljine 10 mm. Pri veim dimenzijama
koristi se i staklo debljine 12 mm ili se
sustav dodatno podupire stabilizatorima.














VATROOTPORNO STAKLO
U visokogradnji za fasade, parapete i pregradne stijene sve ee se koristi samo staklo. Taj
trend slijedi i zakonodavstvo, koje u skladu s europskim standardima graditeljima postavlja
sve otrije zahtjeve,izmeu ostalog i na podruju protupoarne zatite.
Preventivna protupoarna zatita u graevinarstvu moe se podijeliti na:
sprjeavanje nastanka poara
sprjeavanje irenja poara
Obino staklo u smislu poarne sigurnosti upotrebljivo je samo uvjetno. Ako u neposrednoj
blizini stakla doe do poara, na njegovim povrinama za nekoliko sekundi nastaju velike
temperaturne razlike; u poprenoj osi izmeu grijane i hladne povrine, a u horizontalnoj i
vertikalnoj osi izmeu sredine i ruba stakla. Rezultat tih razlika jest nastanak nateznih
napetosti na koje je staklo najmanje otporno. Vrlo brzo nakon toga staklo se lomi, a djelii
slomljenog stakla ispadaju iz okvira i poar se moe nesmetano iriti u susjedne prostore.

Podruje primjene
Poarno otporna ostakljenja u zgradama moraju spreavati nastanak, kao i irenje poara.
Standardima se odreuje koja ostakljenja su primjerena za koju graevinsku situaciju.
Osnovni cilj, koji pritom slijede, jest da ostakljenja moraju omoguavati prvenstveno
uinkovito gaenje te spaavanje ljudi i imovine.Zadaci protupoarnih stakala tako su vrlo
kompleksni. Uz to da
tite put za evakuaciju,
spreavaju preskakanje poara,
ograniavaju poarne pojaseve
uvaju ivot i imovinu,
omoguuju evakuaciju zgrade,
ta ostakljenja moraju ispunjavati i sljedee
uvjete:
moraju omoguavati estetski izgled i
sigurnost fasade,
moraju osiguravati viefunkcionalnost
fasade,
omoguavati ostakljivanje velikim povrinama,
omoguavati pojednostavljenje sustava
ostakljivanja.





STAKLA NEPRAVILNIH OBLIKA
U suvremenom arhitektonskom oblikovanju izraavanje bi bilo esto vrlo ogranieno kada
bismo morali pri projektiranju ostakljenja koristiti samo stakla pravokutnih oblika. elja za
staklima nepravilnih oblika najsnanija je u individualnoj gradnji.



ZIMSKI VRTOVI
Zimski vrtovi i stakleno nadzie, odnosno dogradnje, predstavljaju kompleksan sustav
iskoritavanja pasivne suneve energije. Takve gradnje predstavljaju ambijentalnu
arhitekturu, a istovremeno nude mogunost iskoritavanja suneve energije te time smanjenja
potronje topline za grijanje u zgradama. Odgovarajuim odabirom materijala za ovojnicu
zgrade i optimiziranjem izgleda, odnosno oblika graevinske jedinice, moe se uspjeno
udruiti oblik i funkcionalnost. Graevinske jedinice moraju biti oblikovane tako da povrine,
koje mogu primiti najvie suneve energije a to je staklo budu okrenute prema suncu. Na
drugim povrinama putem poboljane toplinske izolacije moraju se to vie smanjiti gubici
topline.Tako se dobiva kompaktan nain gradnje s visokom razinom toplinske izolacije.
Motivi za gradnju zimskog vrta:
ostvarivanje privlanog arhitektonskog
elementa gradnje;
mogunost oblikovanja upotrebljivog
prostora ija vrijednost i kvaliteta pojedinano
mogu biti vrlo razliite;
poveana vrijednost stambene jedinice,
odnosno zgrade;
mogunost utede energije.









LOM STAKLA
Odgovor na pitanje zato je staklo tako lomljivo moe se potraiti i u dva od tri
najee koritene definicije o tome to je staklo.

1. Staklo je anorganski produkt taljenja koji se, bez nastajanja kristalne mree,
pri hlaenju ispod toke transformacije mijenja u vrstu tvar.
2. Staklo je pri normalnoj temperaturi vrsta tekuina koja je zbog izvanredno visoke
viskoznosti amorfna tvar (dakle, bez kristalne strukture). Iz toga proizlazi da je staklo
(usprkos velikoj vrstoi) vrlo krhki materijal. Zato se ne moe, kao recimo metali, plastino
preoblikovati. Dananji nain proizvodnje float staklaje takav da nakon kontroliranog
hlaenja staklene trake u njemu ostaje vrlo malo tzv. zaostalih unutarnjih napetosti, a i one su
vrlo jednolino raspodijeljene po cijeloj povrini. I u svim daljnjim fazama prerade, obrade ili
oplemenjivanja u rubnoj zoni stakla ne mogu nastati vei vrhovi napetosti. Da i nastanu,
primjerice pri rezanju (lomljenju) stakla u jednoj od sljedeih faza manipulacije (a konano u
transportu), izazvale bi lom stakla. Gore navedeno je osnova za tvrdnje staklara da se staklo
samo od sebe nikada ne slomi. Pri dobavljenom ili ve ugraenom staklu do lomova dolazi
iskljuivo zbog vanjskih utjecaja, to ne moe biti razlogom za reklamaciju stakla.
Proizvoaevo deklarirano jamstvo (u sluaju izolacijskog stakla) znai samo osiguranje da u
sljedeih pet godina vodena para u meuprostoru nee stvarati kondenzat.

Lom stakla zbog udarca, trzaja, baenog predmeta ili pucnja
Od kratkog i brzog udarca nastaje isto
probijanje. Lom stakla karakteristian je
za udarno optereenje koje izaziva predmet
male teine i velike brzine.



Slika loma, koji je karakteristian za udarac
predmeta male brzine i velike teine.
Na mjestu udarca ne nastaje uvijek probijanje,
ali iz njega uvijek izlaze pukotine
u obliku zraka.





Lom stakla zbog savijanja, pritiskanja, napinjanja i tokastog optereenja

Udarac u rub stakla; kratkotrajno tokasto
optereenje malog intenziteta; na primjer
nepravilna upotreba alata za umetanje
podloaka.




Kratkotrajno mehaniko tokasto optereenje malog ili
srednjeg intenziteta; kameni izmeu stakala ili udarac
ekiem po letvici za zastakljivanje



Lom stakla zbog lokalnog pregrijavanja, djelominog sjenanja ili ometanog prozraivanja
Tipina slika za toplinski lom; uzroci mogu biti djelomino
prekrivanje pri sunevom zraenju, prevelika dubina utora za
zasta- kljenje, stakla s dodatnim slojem ili masovno obojena
stakla uskladitena u paketu, lokalno pregrijavanje zbog utjecaja
grijaih tijela i slino.
Lom zbog prevelikog uleknua ili izboenja
stakla, kao posljedica promjena pritiska
i temperature zraka u meuprostoru
(neuvaavanje nadmorske visine ugradnje,
asimetrina stakla, punjenje stakala
vrlo hladnim plinom, a kod akvarija premala
debljina stakla).






POVRINSKA OTEENJA STAKLA
Hemijski utjecaji

Razjedi od utjecaja kiseline
Tijekom gradnje objekta dijelovi fasade,
posebno zidani, jako se prljaju. Za njihovo
ienje ponekad se koriste i sredstva
koja sadre fluorovodikovu kiselinu.
Jedino na tu kiselinu staklo nije otporno.
Zato u tim sluajevima prekrivanjem stakla
treba sprijeiti mogunost razjedanja
staklenih povrina.
Razjedi zbog kapanja
Odnedavno sve ee se primjeuju
povrinska
oteenja, u prvom redu na fasadama
koje su zastakljene refleksnim
staklima (stakla s metalnim slojem).
Pojava
je posebno izrazita na onim fasadama,
na kojima staklo nastupa zajedno s
neobraenim
betonom, umjetnim ili prirodnim
kamenom ili opekom.
Kemijska struktura stakla omoguava da
vlaga iz njegove povrine pretvori atome
nekih elemenata u luine, to je u biti
slabljenje
materijala, odnosno korozija. To
razjedanje naziva se i neutralna korozija.
Staklo je samo naizgled glatko, a
mikroskopski
gledano njegova je povrina
snano razgibana.


Mehaniki utjecaji

Iz prakse poznajemo cijeli niz mogunosti
zbog kojih tijekom rukovanja staklom ili
tijekom
ivotnog vijeka mogu nastati oteenja
na njegovim povrinama.
Prema Mohsovoj ljestvici vrstoe
materijala
(klase od 1 do 10) staklo se uvrtava
izmeu pete i este klase.
Prema odredbama te klasifikacije razliiti
oblici ogrebotina na povrinama mogu
izazvati materijali ija je vrstoa jednaka
ili vea od vrstoe stakla. Naravno,
ogrebotine na vrstim, a u prvom redu
na mekim dodatnim slojevima na staklu
mogu izazvati i dosta meki materijali.
Tu moramo upozoriti na pogreno
uvjerenje
da je kaljeno staklo tvre i zato manje
osjetljivo na mehanika oteenja. To,
naravno, nije istina, budui da se pri
termikoj
obradi staklu poveava samo vrstoa,
a ne i njegova tvrdoa.
Ako su na staklu nastale ogrebotine u
obliku vlasi (odnosno one koje ne
osjeamo
pod noktima), one se mogu ukloniti
samo intenzivnim poliranjem. Ta
mogunost
ne postoji kada su ogrebotine na
metalnom sloju na staklu.