Parkinson

UDRUGA ME DI CI NS KI H S E S TAR A I T E HNI AR A
HRVAT S KE Z A NE UROL GI J U
P OKR OVI T E L J I
Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice
Klinika za Neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb
UR E DNI CI
Lenka Kopevi, vms
Marta Dretar, vms
P OAS NI ODB OR
Doc. dr. sc. Radoslav Herman / Ravnatelj Klinike bolnice Sestre milosrdnice, Zagreb
Dr. Denis Kovai, spec. Fizijatar / Ravnatelj Specijalne bolnice Varadinske Toplice
Prof. dr. sc. Vida Demarin / Predstojnik Klinike za Neurologiju KB. Sestre milosrdnice, Zagreb
Dr. Vera Horvat, spec. neurolog / ef I. Neurolokog odjela Varadinske Toplice
Dr. Dinko Kui, spec. med. rada / lan povjerenstva za zdravstvo Varadinske upanije
Radomir ai, dipl. ing. arhitekture / upan Varadinske upanije
Dr. Ivan ehok / Gradonaelnik Varadina
Mr.sc. Daria Vuger Kovai, prof. psih. / Specijalna bolnica Varadinske Toplice
Dragica imunec, vms / Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara
Prof. dr. sc. Mladen Havelka / Dekan Zdravstvenog veleuilita
Marija Orli umi, vms / Predsjednica vijea Hrvatske komore medicinskih sestara
Marta Dretar, vms / Glavna sestra Specijalne bolnice Varadinske Toplice
Lidija Petra, vms / Glavna sestra Klinike bolnice Sestre milosrdnice, Zagreb
Dubravka Leki, vms / Predsjednica podrunice Hrvatske komore medicinskih sestara Varadinske upanije.
P R E DS J E DNI CA OR GANI Z ACI J S KOG ODB OR A
Lenka Kopaevi
L ANOVI OR GANI Z ACI J S KOG ODB OR A
Marta Dretar / Rua Bahun / Dubravka Grguri / Jasmina Halusek Jaki /
Renata Kefelja / Mirjana Lovreni / Lenka Mihulja / Zlatko Petri / tefanija Pogaj /
Marija R. Repi / Zlata Skender / Ana ebijan / Blaenka imunkovi
Predavanja predavaa i saetci su tiskani u obliku u kojemu su ih autori napisali te, osim manjih izmjena, nisu
lektorirani. Za sadaj tekstova i autorska prava sadraja odgovaraju autori. Ispriavamo se za mogue greke.
Organizacijski odbor
GR AF I KA P R I P R E MA
Branko Zadro, dipl. ing. grake
T I S AK
Roso&Birotisak
P ROS L OV
Veliko mi je zadovoljstvo pisati proslov prigodom 1. Hrvatskog simpozija medicinskih sestara
i tehniara neurologije s meunarodnim sudjelovanjem, u organizaciji nae samostalne udruge
neurolokih medicinskih sestara.
Udruga medicinskih sestara i tehniara Hrvatske za neurologiju predstavlja rezultat naeg
zajednikog dugogodinjeg rada kroz Neuroloku sekciju pri Hrvatskoj udruzi medicinskih sestra
gdje je iza nas est strunih skupova te niz ostvarenih meunarodnih posjeta i suradnji.
Danas u vremenima svakodnevnih promjena neophodno je okrenuti se napretku profesije
sestrinstva upravo kroz stalno trajno uenje u programima kontinuirane edukacije.
Najaktualnije teme hrvatskog sestrinstva biti e obraene od strane pozvanih predavaa koji e
nam prezentirati sadanja dostignua u profesiji sestrinstva, programe edukacije medicinskih sestara
kao i zakonska i organizacijska prava i zahtjeve nae profesije u kojima hrvatsko sestrinstvo djeluje.
Za temu vezanu uz zdravstvenu njegu neurolokih bolesnika na prvom simpoziju odluili smo se za
kvalitetu ivota bolesnika s parkisonovom boleu.
Drage kolege, i mi smo prepoznali nau tenju i ciljeve kojima elimo biti blie, te iste moramo
biti sigurni, da moemo bezuvjetno ostvariti, ako imamo dovoljno vjere i snage.
Sa srdanim pozdravom,
Lenka Kopaevi, vms
Predsjednica
Udruge medicinskih sestara i tehniara
Hrvatske za neurologiju
SADRAJ
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S PARKISONOVOM BOLEU
KVALITETA IVOTA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU
Zlatko Trkanjec, Vesna eri, Lenka Kopaevi, Vida Demarin
Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice,
Referentni centar za neurovaskularne poremeaje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
11
PARKINSONOVA BOLEST, VANOST POZNAVANJA KLINIKE SLIKE PORADI POSTAVLJANJA
SESTRINSKIH DIJAGNOZA U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE
Ivana Palai, ms, Marina Bakari, ms, Dubravka Grguri, vms
Odjel neurologija, Klinika bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
13
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU
Ljerka Pavkovi, vms, Marija Ljevakovi, ms, Mirjana Cahun, ms
Specijalna bolnica za rehabilitaciju Lipik, Hrvatska
17
UTJECAJ PARKINSONOVE BOLESTI NA DRUTVENI IVOT OBOLJELIH
Monika Bari, ms, Nevenka Vukovi, vms, Ankica Jankovi, vms
Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
21
PSIHOSOCIJALNI STATUS BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU
Dragica Ferko, vms
Neurologija, Opa bolnica Karlovac, Karlovac, Hrvatska
25
PREHRANA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU
Katica Butina
27
KVALITETA IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
Desanka Ponjevi, vms, Stanislava Poj, ms
Odjel Neurologije, Opa bolnica Vukovar, Vukovar, Hrvatska
29
KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLESTI
Davorka Jelai, vms
Klinika za Neurologiju, KB Sestre Milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
33
PREHRANA BOLESNIKA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
Lenka Kopaevi, vms, Gordana Tepuri, ms, Slavica Vuen, ms
Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
35
PSIHIKE PROMJENE OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
mr.sc. Daria Vuger-Kovai, prof.psih
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice, Hrvatska
39
KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU
Milanka Miki
Neuroloka klinika, Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
41
Gordana Bunti, ms, Ranka Vukovi, vms, Elizabeta Mari, vms
Sluba za ivane bolesti, Opa bolnica Dr. Josip Benevi, Slavonski Brod, Hrvatska
43
PROGRAM FIZIOTERAPIJE OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
Snjeana Tomii, vf
45
KVALITETE IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU
Melita Martini, ms, Katarina Cindri, ms
Neurologija, Opa bolnica Vinkovci, Vinovci, Hrvatska
47
PREHRANA BOLESNIKA KOD PARKINSONOVE BOLESTI
Jadranka Boi, VMS, dijetetiar
49
KAKO IVJETI S PARKINSONOVOM BOLESTI
Jasmina Topolnjak, ms, Tanja Krnjak, ms
Odjel Neurologije, upanijska bolnica akovec, akovec, Hrvatska
51
KVALITETA IVOTA OSOBA SA PARKINSONOVOM BOLEU PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE
Petra Topolnjak, vms
Klinika za neurologiju, KB Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
55
Ljubica Trogrli, vms, Mirela Stipanovi, vms
Odjel za neurologiju, Klinika bolnica Split, Split, Hrvatska
59
KVALITET IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU
Senada Tafro
63
Denita Dovo
65
Gordana Milakovi, ms, Jadranka Kicivoj, vms
Djelatnost za neurologiju, Opa bolnica Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
67
SURADNJA FIZIOTERAPEUTA I MEDICINSKE SESTRE NA PLANU FIZIOTERAPIJE
PARKINSONOVE BOLESTI
Marina Maravi, vf, Milena Glii, vms, Slavica Djurak, ms, f
Ljiljana aki, ms, Blaenka imunkovi, vms, Marija Tomi, ms
Klinika za neurologiju, Kliniki bolniki centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
71
SKRB ZA OSOBE SA PARKINSONOVOM BOLESTI U OBITELJI
Mara upani, vms
Zdravstveno veleuilite, Zagreb
D.Z. Zagreb-Centar, patronana djelatnost
77
ULOGA TERAPIJE U ZDRAVSTVENOJ NJEZI OBOLJELOG OD PARKINSONOVE BOLESTI
Martina Trnevi, vms, Biserka Hajder, vms, Milena Bronzan, ms, Mirjana Glogovi, ms, Ankica Plavljanin,
ms, Anita Severin, ms, Marijana Borovac-Trkulja, ms
79
ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH LJUDSKIH POTREBA BOLESNIKA
S PARKINSONOVOM BOLEU
Kelemen Vera, ms, ipek teca, ms
Djelatnost za neurologiju, Opa bolnica Varadin, Varadin, Hrvatska
83
KAD KORAK ZASTANE, A IVOT NASTAVI PUT
KAKO POBOLJATI KVALITETU IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI?
Slaana Nthig, ms, Ivanka Stipanovi, vms, Marina Podobnik, ms
Odjel za zikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
89
Marija Plaveti, ms
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui, Karlovac, Hrvatska
93
PARKINSONOVA BOLEST
Jasna Zubak, ms, Irena Grabovac, ms
Odjel za neurologiju, Opa bolnica Zadar, Zadar, Hrvatska
97
POSTERI
PROTOKOL ZDRAVSTVENE NJEGE PRIKAZ SLUAJA
Gordana Radanovi, ms, Anita Slonjak, ms
Zavod za neurologiju, Opa bolnica Sveti Duh, Zagreb, Hrvatska
101
RADIONICE
INTERAKTIVNI PRISTUP U ZBRINJAVANJU BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU U
POBOLJANJU KVALITETE IVOTA
Mr. sc. Biserka Sedi
Zdravstveno veleuilite, Zagreb, Hrvatska
105
STRES U RADU MEDICINSKE SESTRE
Doc. dr. sc. Jasminka Despot Luanin
107
KVAL I T E TA I VOTA
B OL E S NI KA S
PARKI S ONOVOM B OL E U
11
Zlatko Trkanjec
Vesna eri
Lenka Kopaevi
Vida Demarin
Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice,
Referentni centar za neurovaskularne poremeaje Ministarstva zdravstva Republike
Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Parkinsonova bolest je kronina progresivna
neurodegenerativna bolest sredinjeg ivanog
sustava nepoznate etiologije. U osnovi bolesti
je neurodegenerativni proces koji dovodi
do propadanja dopaminerginih neurona i
posljedine hipofunkcije dopaminergikog
nigrostrijatalnog sustava u bazalnim ganglijima.
U veine bolesnika bolest se javlja nakon 60.
godin ivota, a prosjena prevalencija bolesti
iznosi 200-300 sluajeva na 100 000 stanovnika,
to znai da u Hrvatskoj od Parkinsonove boelsti
boluje izmeu 9000 i 13500 bolesnika.
Simptomi se obino razvijaju podmuklo i
postupno. Klasini simptomi Parkinsonove bolesti
ukljuuju bradikinezu, tremor u mirovanju,
rigiditet muskulature i gubitak posturalnih
reeksa. Osim najuoljivij ih motornih simptoma
bolesnici s Parkinsovom boleu vrlo esto imaju
psihike promjene od kojih su najei: depresija
i kognitivna oteenja (sve do razvijene slike
demencije), poremeaji spavanja, emocionalna
nestabilnost, anksioznost, halucinacije i psihotine
epizode. esto se javljaju autonomni poremeaji
i osjetni ispadi ukljuujui i bolove to znaajno
naruava kvalitetu ivota. Mada nije poznat uzrok
propadanja dopaminergikih neurona u pars
compacta supstancije nigre, Parkinsonova bolest
je jedina neurodegenerativna bolest iji simptomi
se mogu prilino uspjeno lijeiti.
Bolest se u poetnim fazama vrlo uspjeno
lijei primjenom preparata levodope,
dopaminergikim agonistima, blokatorima
razgradnje dopamina (inhibitori enzima
monoaminooksidaze B /MAO-B/ i katehol-O-
metil transferaze /COMT/), antikolinergicima
i amantadinom. Navedeni lijekovi primijenjeni
pojedinano ili u razliitim kombinacijama
dobro djeluju na motorne simptome bolesti,
pa se lijekovima znaajno poboljava kvaliteta
ivota bolesnika. Najbolji uinak farmakoterapija
postie na motorike simptome bolesti. Veina
bolesnika vrlo dobro reagira na primjenu lijekova
(pogotovo levodope) u poetku lijeenja i u
ranijim stadijima bolesti.
Meutim, Parkinsonova bolest je sporo
progresivna bolest i u kasnijim stadijima bolesti
uinak farmakoterapije postaje sve slabije izraen,
pojavljuju se nuspojave dugotrajne primjene
antiparkinsonika (diskinetiki pokreti), kao i
oscilacije u motorikom odgovoru (npr. on-o
fenomeni, wearing o itd.) to znaajno naruava
kvalitetu ivota bolesnika. Osim toga, u kasnijim
stadijima bolesti izraeniji su nemotoriki
simptomi Parkinsonove bolesti ije prisustvo
dodatno smanjuje kvalitetu ivota bolesnika.
U lijeenju bolesnika s Parkinsonovom
boleu potrebno je kombinirati farmakoterapiju
s nefarmakolokim mjerama lijeenja. Pristup
lijeenju bolesnika s Parkinsonovom boleu treba
biti sveobuhvatan i multidisciplinaran Osnovni cilj
zbrinjavanja bolesnika s Parkinsonovom boleu
je osigurati njihovo to dulje i to kvalitetnije
funkcioniranje na radnom mjestu, u obitelji i
drutvu. Kako bi se ovaj cilj postigao potrebno
je u proces lijeenja ukljuiti tim koji ukljuuje
lijenika ope medicine, neurologa, gerontologa,
psihijatra, psihologa, socijalnog radnika, radnog
terapeuta, psihoterapeuta, dijetetiara, logopeda
i specijaliziranu medicinsku sestru. Koordinaciju
strunjaka navedenog multidisciplinarnog
tima najbolje osigurava medicinska sestra
specijalizirana za Parkinsonovu bolest.
U proces lijeenja treba aktivno ukljuiti
bolesnike i lanove njihovih obitelji. Edukacija
i psiholoko-emocionalna potpora bolesnicima
i lanovima njihovih obitelji, kao i osnivanje
udruga bolesnika s Parkinsonovom boleu
koje djeluju kao grupe samopomoi i podrke
12
Zdravstvena njega bolesnika s parkinsonovom boleu
znaajno pridonosi razumijevanju i prihvaanju
bolesti i njezinih posljedica, te stoga ima znaajnu
ulogu u procesu lijeenja.
Sveobuhvatnim i multidisciplinarnim
pristupom lijeenju bolesnika s Parkinsonovom
boleu moe im se zaajno poboljati kvaliteta
ivota.
Fizikalna terapije i redovita tjelovjeba
pridonosi dobrom osjeanju bolesnika, a
moe sprijeiti ili ulaiti neke uinke rigiditeta
kao to su kontrakture, bolovi u zglobovima.
Najznaajnije su vjebe istezanja i jaanja
ekstenzonih miia kako bi se poboljala
eksibilnost i snaga bolesnika, te kako bi se
popravljao ektirani poloaj tijela i udova koji
veina bolesnika tijekom bolesti razvija.
Okupaciona, radna i rekreaciona terapija
mogu znaajno poboljati kvalitetu ivota
boelsnika s Parkinsonovom boleu.
Posebnu panju treba posvetiti prehrani
bolesnika s Parkinsonovom bolesti koji su esto
pod poveanim rizikom od gubitka tjelesne
teine te gubitka miine i kotane mase.
Prehranu treba takoer prilagoavati i rasporedu
uzimanja lijekova jer je poznato da bjelanevine
u hrani mogu interferirati s apsorpcijom
preparata levodope.
Zbrinjavanje psihikih poremeaja, poglavito
emocionalne nestabilnosti, anksioznosti,
depresije, kognitivnih poremeaja i demencije
moe uvelike pripomoi poboljanju kvalitete
ivota bolesnika s Parkinsonovom boleu.
Iako bi navedeni multidisciplinarni i
sveobuhvatni pristup lijeenju i poboljanju
kvalitete ivota vjerovatno pokazivao najbolje
uinke kod bolesnika u ranijim fazama
Parkinsonove bolesti, oni, na alost, najee nisu
dovoljno zaninteresirani i motivirani za aktivno
sudjelovanje u sveobuhvatnom programu
jer jo dobro reagiraju na farmakoterapiju
i u najveem broju sluajeva su zadovoljni
uspjehom farmakoterapije. U kasnijim fazama
bolesti bolesnike je obino lake motivirati
za sveobuhvatni program lijeenja, no tada je
njihova mogunost da se u njih aktivno ukljue
smanjena, a i uinak je manji nego to bi bio u
ranijim fazama bolesti.
LITERATURA
1. Baker MG, Graham L. Te journey: Parkinsons T
disease. BMJ 2004; 329:611-4.
2. Guttman M, Current concept in the
diagnosis and management of Parkinsons
disease CMAJ 2003; 168: 293-301.
3. Rajput A i sur. Epidemiology of
Parkinsonism. Parkinsons disease, 2004: 17-
42.4. Suchowersky O, Furtado
S. Parkinsons disease: etiology and
management. Continuum 2004; 10: 15-41.5.
Jankovic J. Pathophysiology and clinical
assessment of parkinsonian symptoms and
signs. Parkinsons disease 2004: 71-108.
6. Lees AJ. Drugs for Parkinsons disease. J
Neurol Neurosurg Psychiatry 2002; 73:607-
10.
7. Leentjens AFG. Depression in Parkinsons
disease: Conceptual issues and clinical
challenges. J Geriatr Psychiatry Neurol 2004;
17:120-6.
8. Tanvi BR, Munshi SK, Vijaykumar N, Lo T
TCN. Neuropsychiatria non-motor aspects of
Parkinsons disease. Postgrad Med J 2003; 79:
561-5.
9. Shulman LM, Taback RL, Bean J i sur. Co-
morbidity of the non-motor symptoms of
Parkinsons disease. Mov Disord 2001; 16:507-
10.
10. Marinus J, Ramaker C, van Hilten JJ,
Stiggelbout AM. Health related quality of life
in Parkinsons disease: a systhemic review
of disease specic instruments. J Neurol
Neursurg Psychiatry 2002; 72:241-8.
13
PARKINSONOVA BOLEST, VANOST POZNAVANJA KLINIKE SLIKE PORADI
POSTAVLJANJA SESTRINSKIH DIJAGNOZA U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE
Ivana Palai, ms
Marina Bakari, ms
Dubravka Grguri, vms
Odjel neurologija, Klinika bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
TO JE TO PARKINSONOVA
BOLEST?
Parkinsonova bolest je progresivna,neuroloka
bolest ekstrapiramidnog sustava starije ivotne
dobi. Nazvana po engleskom lijeniku dr.Jemesu
Parkinsonu,koji je 1817. prvi orginalno opisao
simptome bolesti, pod nazivom drhtajua
paraliza.
KAKO NASTAJE PARKINSONOVA
BOLEST PB ?
PB nastaje zbog smanjenja luenja kemijske
substancije dopamina,i to u dijelu mozga koji
ima vanu ulogu u kontroli voljnih pokreta
(bazalni gangliji).U bazalnim ganglijima(crna
jezgraili substantia nigra)prisutan je manjak
broja stanica koje proizvode dopamin(kemijsku
tvar koja omoguuje ljudima da se kreu
normalno i precizno) ,remetei ravnoteu dvaju
neurotransmitora dopamina i acetil-kolina.
Naalost,uzrok propadanja tih stanica jo nije
poznat.Kao posljedica kemijskog decita, u djelu
mozga koji kontrolira voljne pokrete javljaju se
nevoljni pokreti.
TKO OBOLJEVA OD PB?
Mukarci i ene,ee mukarci.Najee se javlja
nakon 50-te iako postoji alarmirajui porast
pacijenata mlae dobi.
KLINIKA SLIKA PB?
Klinika slika PB oituje se klasinim trijasom
simptoma:
1. AKINEZA(potpuna nepokretljivost) ili
HIPOKINEZA(usporenost kretnji) ili
BRADIKINEZA(smanjena sposobnos
izvoenja pokreta uz siromatvo ili
usporenost kretnji) ovisno o stadiju bolesti
2.TREMOR(drhtavica)
3.RIGOR(ukoenost)
1. AKINEZA, HIPOKINEZA,
BRADIKINEZA
Akinezom nazivamo motoriko ponaanje u
kojem bolesnik ima velike i esto nesvladive
potekoe u zapoinjanju ili dovrenju
pokreta.Pokazuje se najprije kao jako izraeno
osiromaenje mimikih i gestikih pokreta i
sukretnji koje ine ljudsku motoriku.
Bradikineza je jo jedan karakteristian znak i
glavni je uzrok invalidnosti bolesnika.
Sporost voljnih pokreta je vrlo karakteristina
i odgovorna je za tekoe u svakodnevnim
aktivnostima,kao to je okretanje u
krevetu,ustajanje sa stolice, vakanje hrane,
oblaenje.
Pokreti postaju drveni i automatski.Bolesnici
dre tijelo ukoeno,savijeno i nagnuto naprijed.U
sjedeem poloaju mogu dugo biti nepokretni.Pri
hodu se ve u ranom stadiju primjeuju potekoe
u poetku i zavravanju pokreta.Hodaju sitnim
koracima, vukui noge, dok su pritom ruke i ake
aducirane u lakatnim zglobovima.
Lice bolesnika je bezizrazno(kao maska),pogled
ukoen,oi manje pokretne,mimika usporena i
siromana(hipomimija,amimija),lice sjajno kao
uljem namazano(facies oleosa ( ).
Govor postaje monoton,tih,slabo artikuliran
i potpuno bezglasan.Bolesnici usporeno
govore,bradilalija,pa je teko testirati mentalne
funcije.
Bolesnik pie sitnim slovima(mikrograja),t
ipino je da su prva slova esto jo velika, u
tijeku pisanja jednog reda slova se sve vie
smanjuju.Bolesnik pie sve neurednije,rukopis
postaje neitljiv.
U uznapredovalim stadijima bolesnici nisu u
14
stanju napustiti krevet u kojem lee nepokretni
savijenih lea, aduciranih ruku i privuenih
nogu.Glavu dre na odreenoj udaljenosti od
podloge(psihiki poljubac glavom).
Poremeaji posturalnih reeksa:Posturalni
reeksi odnose se na sposobnost bolesnika
da se uspravlja i dri uspravno i odrava
ravnteu.Obuhvaaju i sposobnost bolesnika
da se okreu i mjenjaju pravac kada hodaju,ne
gubei ravnoteu i ne padajui.
-antropulzija(potri prema naprijed da odri
ravnoteu)
-retropulzija(prema natrag)
Nakon dueg trajanja bolesti javlja se tzv.
freezing efekt (efekt smrznutosti) ili start
hesitation (okljevanje prije poetka)-nekoliko
trenutaka trajua nepokretnost koja bolesnika
toliko ometa da ne moe npr. proi kroz vrata.
2. TREMOR
Tremor je serija mehanikih oscilacija dijelova
tijela, kontrakcija reciprono aktiviranih
antagonistinih miia.
U mirovanju karakteritian je za Parkinsonovu
bolest.
Ima ga oko 70 % bolesnika.
Najee se javlja na prstima ake tzv.fenomen
brojanja novca.Meutim,tremor moe poeti u
rukama,nogama,licu ili kao tremor glave tzv.da
i ne tremor.
Obino poinje kao jednostran i povremen(npr.na
ruci) iri se i zahvaa drugu stranu pa zatim
bradu,trup,usne,itd.
Tremor frekvencije 4-6 Hz,izraeniji u
mirovanju.S aktivnom kretnjom amplitude
tremora se smanjuju ili tremor prestaje.
Gubi se oputanjem i u snu,ali ponovno nastupa
periodiki u dubokom snu. Poveava se u
emocionalnim stanjima.
3. RIGOR
Rigor je povieni miini tonus.Rigor je votani
protuotpor koji je jednak u svakom poloaju
udova i u svakom trenutku tijeka pokreta.
Potpuno omlohavljenje rigorom pogoenog
miija, nije mogue.
Porast tonusa postoji ve u mirovanju.
Fenomen zupanika pri izvoenju pasivnih
kretnji je karakteristian za ovu bolest.Miii pod
pasivnim pokretom ne poputaju ravnomjerno
nego u trzajima.
Rigor ne uzrokuje pojaanje vlastitih reeksa i
tonusa.
Ve u ranom stadiju bolesti moe se u leeeg
bolesnika testom padanja glave dokazati
rigor miija ije:podigne li se pasivno glava
a zatim iznenadno pusti,ona ne pada,kao to
je normalno,mlohavo na podlogu,nego tone
polagano i tromo.
Rigor udova pokazuje se pri pasivnom njihanju
ruku ako ispitiva izmjenino pokree ramena
stojeeg bolesnika naprijed i natrag ili pri
aktivnom brzom njihanju potkoljenica u
sjedeem poloaju.
U snu i narkozi rigor ienjava.
VEGETATIVNI POPRATNI
SIMPTOMI
a.) jako izluivanje ljezda lojnica (masno
lice)
b.) pojaano luenje sline(ponekad se objanjava
kao smetnja gutanja)
c.) demencija(u 35- 55% bolesnika)
d.) agresivne promjene raspoloenja(To je
posebno esto nou zbog nemogunosti
promjene poloaja tijela.)
e.) poremeaji u spavanju
f.) problemi sa govorom,disanjem,gutanjem i
seksuanom funkcijom
g.) opstipacija(esta nuspojava lijekova)
KAKO SE PB DIJAGNOSTICIRA?
Na osnovu klinike slike.
LJEENJE PARKINSONOVE
BOLESTI!
ANTIPARKINSONICI - ublauju smetnje
kod ukoenosti(rigor) i drhtanja(tremor)
miia.Uglavnom smanjuju miinu ukoenost i
donekle poboljavaju bolesnikovu pokretnost.U
PB smanjena je koncentracija dopamina u
bazalnim jezgrama mozga,pa prevladava
kolinergijsko djelovanje acetilkolina.U
lijeenju tih bolesnika primjenjuju se
dopaminergici(npr.L-DOPA,pretea dopamina)
i anikolinergici(lijekovi koji djeluju poput
atropina).
Obje skupine tih lijekova imaju brojne neeljene
pojave koje sestra mora poznavati.
Popratne pojave L-DOPE jesu:
munina,povraanje,pad krvnog tlaka i aritmije.
Antikolinergini lijekovi (npr.AKINETON)
pomau u smanjenju tremora.
15
Popratne pojave antikolinerginih lijekova su:
opstipacija, retencija mokrae,smetenost,suhoa
usta, otean govor, u bolesnika s demencijom
mozga mogu izazvati none more i smetena
stanja.
Nagli prestanak uzimanja lijeka moe izazvati
jaki rigor i tremor.
ZAKLJUAK
Poznavanje klinike slike vrlo je vano za rano
dijagnosticiranje bolesti, pravovremeni poetak
lijeenja i zikalne terapije.
Potpuna anamneza, poznavanje simptoma
bolesti, promatranje bolesnika, poznavanje
nuspojava lijekova, vano je za postavljanje
sestrinske dijagnoze i planiranje zdravstvene
njege.
Vana je uloga medicinske sestre u provoenju
pravilne zdravstvene njege bolesnika s PB, isto
tako u edukaciji bolesnika i njegove obitelji o
vanosti uzimanja lijekova, redovitog vjebanja
i pravilne prehrane.
Zdravstvena njega planira se za svakog bolesnika
posebno ovisno o njegovim problemima i
potrebama.
Iako neke simptome bolesti moemo ublaiti
lijekovima, bitan je cjelovit pristup prema
bolesniku kao i njegovoj obitelji. To ukljuuje
suradnju lijenika specijaliste, medicinske
sestre, zioterapeuta, psihoterapeuta, bolesnika
i njegove obitelji.
Multidisciplinarnim pristupom bolesniku,
doprinosimo njegovom kvalitetnijem ivotu.
LITERATURA
1. Grbavac,.(1992.):Neurologija.Sagena,
Zagreb
2. Internet.(2002.):http://www.medicina.hr
3. Poeck,K.(1994.):Neurologija.kolska
knjiga,Zagreb
4. Internet.(2005.):http://www.hubpp.mef.hr
5. Radoji,B.(1989.):Bolesti nervnog
sistema.kolska knjiga,Beograd-Zagreb
6. Internet.(2005.):http://www.plivazdravlje.hr
7. Barac,B. i suradnici.(1992.):Neurologija.Napr
ijed,Zagreb
8. Internet.(2005.):http://www.sem.com.hr
17
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU
Ljerka Pavkovi, vms
Marija Ljevakovi, ms
Mirjana Cahun, ms
Specijalna bolnica za rehabilitaciju Lipik, Hrvatska
UVOD
Parkinsonova bolest je progresivna degenerativna
bolest sredinjeg ivanog sustava koju
karakteriziraju tri glavna simptoma: usporenje i
osiromaenje pokreta, povienje tonusa miia i
drhtanje (najee ruku u mirovanju).Poremeaji
pokreta nastaju zbog smanjenog luenja
dopamina u bazalnim ganglijima, ije smanjenje
je nepoznatog uzroka.Uz adekvatnu terapiju
i pravovremeno otkrivanje progresija bolesti
moe se zaustaviti, odnosno usporiti.Glavni cilj
lijeenja je odrati bolesnika to due sposobnim
za samozbrinjavanje.Sestrinska skrb temelji se
na procjeni stanja bolesnika tj. praenju razvoja
znakova i simptoma, planiranju i provoenju
odreenih sestrinskih intervencija usmjerenih
samozbrinjavanju.
KLJUNE RIJEI:
samozbrinjavanje Parkinsonova bolest, lijeenje
lijekovima, operativno lijeenje, zikalna terapija,
psihoterapija, sestrinske dijagnoze
Osnova bolesti je biokemijski poremeaj smanjene
koliine dopamina u bazalnim ganglijima. Oni
sudjeluju u reguliranju emotivnih pokreta,
suprimiranju neeljenih pokreta, odravanju
miinog tonusa i planiranju motorikih
radnji.Zajedno s piramidnim sustavom sudjeluju
u reguliranju poloaja tijela i voljnih pokreta.
Etiologija bolesti je nepoznata ali se bolest
etioloki moe podjeliti u nekoliko skupina:
Idiopatski parkinsonizam
Postencefaliki parkinsonizam
Parkinsonizam kod intrakranijalnih
tumora
Vaskularni parkinsonizam
Medikamentno uzrokovan
parkinsonizam
Postraumatski parkinsonizam
Parkinsonizam kod cerebralnog luesa
Simptomi bolesti razvijaju se postupno. Bolest
esto poinje bolovima u ekstremitetima,
to se esto dovodi u vezu s degenerativnim
promjenama kraljenice.Tijek bolesti najee
prati depresivno raspoloenje.U poetku bolesti
simptomi mogu biti asimetrini, a kasnije
zahvaaju i drugu stranu tijela.
Simptomi Parkinsonovog trijasa su:
TREMOR ( napadi drhtanja)
AKINEZA ( usporavanje kretnji)
RIGOR ( ukoenje miia)
Od ostalih simptoma mogu biti prisutni:
poremeaj ravnotee
vegetativni poremeaji
promjene na licu
mentalni poremeaji
poremeaj vitalnih znakova
Cilj lijeenja Parkinsonove bolesti je utjecati
na simptome tako da se uspori ili zaustavi tijek
razvoja simptoma ,a samo lijeenje moe biti:
MEDIKAMENTNO LIJEENJE
Dopaminergijski lijekovi L- dopa, Madopar,
Nacom,ReQuip
Antikolinergici - smanjuju rigor i tremor:
Akineton, Movergan
FIZIKALNA TERAPIJA
Pasivne i aktivne vjebe koje ublaavaju i
usporavaju daljnje pogoranje bolesti.
PSIHOTERAPIJA
Komunikacija, grupe podrke
KIRUKO LIJEENJE
Palidotomija, biostimulacija, presaivanje
fetalnog modanog tkiva
18
ZDRAVSTVENA NJEGA
U timu sa ostalim strunjacima medicinska
sestra ima znaajnu ulogu koja je najbolje
vidljiva kroz deniciju Virginije Henderson.
Zdravstvena nega provodi se kroz etiri faze
procesa zdravstvene njege.
SESTRINSKE DIJAGNOZE I
INTERVENCIJE
SMANJ EN UNOS HRANE U/ S
SA OTEANI M VAKANJ EM I
GUTANJ EM
hranu prilagoditi bolesnikovim navikama
i eljama
osigurati male uestale obroke
osigurati dovoljno vremena za obrok
poticati na uzimanje manjih zalogaja,
da ne pria dok jede, a u fazi gutanja da
razmilja o samom aktu gutanja
smjestiti bolesnika u povien poloaj
osigurati tekuu ili kaastu hranu, ako je
potrebno hranu narezati
NUTRI CI J SKI DEFI CI T U/ S SA
SMANJ ENI M UNOSOM HRANE
procjeniti bolesnikovu teinu i visinu
osigurati dijetalnu prehranu
glavni obrok dati ujutro dok bolesnik ima
vie snage
biljeiti unos hrane i tekuine
davati do 2 l. tekuine na dan
poticati ga na manje i ee obroke
pohvaliti svaki pojedeni obrok
osigurati adekvatnu okolinu
OTEANO KRETANJ E U/ S SA
OSNOVNOM BOLEU TO SE
OI TUJ E BRADI KI NEZI J OM,
RI GOROM, TREMOROM
procjeniti okolinske uvjete i prilagoditi ih
bolesnikovom stanju
izraditi s bolesnikom plan dnevnih
aktivnosti i odmora
poticati bolesnika da surauje sa
zioterapeutom, te provodi nauene
vjebe
u dogovoru sa lijenikom primijeniti
odreene analgetike
OTEANO DI SANJ E U/ S
HI PERSEKRECI J E
osigurati boleasniku optimalne
mikroklimatske uvjete
poticati bolesnika da tijekom aktivnosti
koristi odmor
poduiti bolesnika da koristi povieni
poloaj
poduiti bolesnika da iskaljava
aspirirati ako je potrebno
osigurati dovoljno tekuine
poduiti bolesnika vjebama disanja
promatrati ritam, uestalost,dubinu
disanja, zvukove pri disanju
VI SOK RI ZI K ZA PAD U/ S SA
POREMEAJ EM MOTORI KE,
GUBI TKOM RAVNOTEE
zajedno sa pacijentom izraditi plan
dnevnih aktivnosti, osigurati dovoljno
vremena
nauiti bolesnika da postepeno ustaje iz
kreveta, prvo da sjedne, a zatim ustane
poticati da provodi vjebe nauene sa
zioterapeutom
procjeniti okolinske initelje koji utjeu
na bolesnikovo kretanje i stupanj samo
stalnosti.Prilagoditi prostor, omoguiti
rukohvate, odravati podove suhima,
postaviti vrste podmetae.
Poveati nadzor nad bolesnikom
Postaviti zvona nadohvat ruke
DEPRESI JA
ukljuiti bolesnika u dnevne aktivnosti
postepeno davati informacije
poticati pacijenta da postavlja pitanja,
da kae to ga mui, da verbalizira svoje
stanje
osigurati razgovor u povoljnim uvjetima,
uspostaviti odnos povjerenja
omoguiti sastanke sa oboljelim od
Parkinsonove bolesti
nauiti bolesnika vjebama disanja,
hvaliti ga za svaki uspjeno obavljen
zadatak
SMANJ ENO PODNOENJ E NAPORA
U/ S SA MI I NOM SLABOU
izraditi plan dnevnih aktivnosti i
odmora
osigurati dovoljno vremena za izvoenje
19
odreenih aktivnosti
identicirati uzroke umora,
ohrabriti bolesnika da postupno poveava
optereenje i poveava samostalnost
ukloniti initelje koji imaju negativan
utjecaj
poticati pozitivno miljenje ja mogu
Visok rizik za opstipaciju u/s sa slabou
trbunih miia
Inkontinencija u/s sa osnovnom boleu
Visok rizik za aspiraciju
Promjene u doivljavanju vlastitog Ja
Neupuenost u terapiju i rehabilitaciju
Socijalna izolacija
SMBS - hranjenje, obavljanje osobne higijene,
eliminacija, odijevanje
Opstipacija, Visok rizik za oteenje koe...
ZAKLJUAK
Parkinsonova bolest je najee nepoznate
etioligije, veinom pogaa ljude starije ivotne
dobi, a po spolu ee obolijevaju mukarci.Bolest
se ne moe zaustaviti ali zahvaljujui otkriu
mnogoborijnih lijekova i kirukih metoda
bolest se moe usporiti, a osoba moe doivjeti
uobiajenu starosnu dob. Interdisciplinarnim
pristupom zdravstvenih radnika mogue je
oboljelim pomoi da ive kvalitetno, te da se
suoe sa svojom bolesti na najbolji mogui
nain.
LITERATURA:
Fukar G. Proces zdravstvene njege, Zagreb,
Medicinski fakultet sveuilita u Zagrebu, 1995
Fukar G. Uvod u sestrinske dijagnoze, Zagreb,
NSB, 1996.
Jakovljevi M. Psihijatrija,Samobor,AGM, 1995
Havelka M. Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko,
Naklada slap, 1998.
Kosti V. Parkinsonova bolest i parkinsonizam,
Beograd, Medicinski fakultet Univerziteta u
Beogradu, 1998.
Kosti V. i terni N. Terapija nevoljnih pokreta,
Beograd, Suvremena administracija, 1990.
21
UTJECAJ PARKINSONOVE BOLESTI NA DRUTVENI IVOT OBOLJELIH
Monika Bari, ms
Nevenka Vukovi, vms
Ankica Jankovi, vms
Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
Parkinsonova bolest je progresivni
neuroloki poremeaj koji utjee na modane
centre odgovorne za kontrolu i regulaciju pokreta.
Karakterizira ju: bradikinezija (usporenost
pokreta), tremor i ukoenost miia (rigor).
Bolest je najea meu osobama u 60im
godinama ivota i drugi je najei neuroloki
poremeaj u starijoj dobi. Priblino 1 od 100
osoba starijih od 60 godina ima Parkinsonovu
bolest, a procjenjuje se da obolijeva 1 od 250
starijih od 40 godina. Pogaa ee mukarce
nego ene, ne nasljeuje se niti je zarazna.
Bolest nastaje zbog poremeaja bazalnog
ganglija substantia nigra. Ona sadri posebne
stanice koje proizvode dopamin, koji je mozgu
neophodan za pravilnu kontrolu i koordinaciju
miia. Stanice polako propadaju to uzrokuje
smanjenu proizvodnju dopamina i signali izmeu
mozga i miia postaju nejasni. Uzrok propadanja
ovih stanica jo nije razjanjen.
KLINIKE MANIFESTACIJE
Glavna obiljeja Parkinsonove bolesti su
usporeni pokreti, rigidnost miia, tremor u
mirovanju, slabost miia i gubitak posturalnih
reeksa. Rani znakovi ukljuuju zakoenost
ekstremiteta i rigidnost u izvoenju pokreta.
Pacijent moe imati potekoa u zapoinjanju
i izvoenju motorikih aktivnosti i osjeati
usporenost pri izvoenju uobiajenih aktivnosti.
Tremor je karakteristian: usporeni, rotirajui
pokret podlaktice i ake (brojanje novca).
Poveava se kada se bolesnik koncentrira,
kada je anksiozan, a prisutan je i kada bolesnik
miruje. Budui da su ogranieni pokreti svih
miia, lice nema izraaj i ini se kao maska.
Oteano kretanje i gubitak ravnotee mogu
dovesti do uestalih padova. Bolesnici esto
pokazuju znakove depresije, a nije utvreno je
li depresija reakcija na bolest ili je biokemijski
povezana sa bolesti. Intelekt je ouvan do
kasnijeg stadija bolesti. Tada se mogu pojaviti
mentalne manifestacije bolesti u obliku
kognitivnih, perceptivnih ili decita pamenja.
Brojne psihike manifestacije su posebno este u
starijih (promjena osobnosti, psihoza, demencija,
akutna zbunjenost). Komplikacije dugotrajnog
leanja (pneumonija, infekcije urinarnog trakta)
i posljedice padova i nezgoda su najei uzroci
smrti.
Rano postavljanje dijagnoze moe biti
teko. Bolesnik rijetko moe istaknuti kada su
simptomi poeli. Promjene u rukopisu mogu biti
rani dijagnostiki znak. Dijagnoza se moe sa
sigurnou postaviti kada postoji tremor, rigor i
bradikinezija.
LIJEENJE
Cilj terapije je omoguiti prijenos dopamina.
Terapija lijekovima ukljuuje antikolinergike,
levodopa, inhibitori monoamine oksidaze
(MAO) i antidepresivi. Mnogi od tih lijekova
mogu uzrokovati nuspojave u obliku psihikih
poremeaja kod starijih.
UTJECAJ SIMPTOMA BOLESTI NA
KVALITETU IVOTA
Svi navedeni simptomi bolesti, kao i
nuspojave lijekova, znatno utjeu na bolesnikov
ivot, kako na kvalitetu tako i na sadraj.
Tremor - Nevoljni pokreti u mirovanju su
klasini znak. Mogu biti prisutni u jednoj ili
obje ruke, nogama, jeziku ili jedne strane tijela.
S vremenom se tremor pojaava do te mjere da
bolesnik ne moe drati novine mirno da bi ih
itao ili birati telefonski broj.
Rigidnost i bradikinezija - Jedno vodi
drugome: zakoenost miia usporava pokrete i
oteava njihovo izvoenje. Pokretljivost postaje
izrazito teka, a s vremenom i nemogua.
Oteane su sve aktivnosti samozbrinjavanja
22
(osobna higijena, hranjenje, eliminacija,
oblaenje). Zakoenost takoer pogaa miie
potrebne za govor, gutanje i disanje. Bolesnik
muca, govori tiho ili apue. Poveana je i
sekrecija sline. Polovica oboljelih ima potekoa
sa gutanjem pa postoji rizik od guenja a time
i potencijalne aspiracijske pneumonije. Ako se
koe respiratorni miii, bolesnik moe imati
potekoa sa disanjem.
Kada je dijagnoza postavljena, bolesnici
esto odbijaju rei svojoj okolini, obitelji,
prijateljima i radnim kolegama. Strah ih je da e
ih okolina doivljavati drugaije, kao nemone ili
invalide. Takoer su zabrinuti i zbog budunosti:
hoe li ih bolest ometati u poslu, hoe li imati
ekonomskog utjecaja, hoe li utjecati na njihovu
ulogu kao partnera ili roditelja, koliko brzo e
bolest napredovati, hoe li postati invalidi?
Prilagodba je teka, potrebno je vrijeme i
podrka okoline.Kako bolest napreduje potrebne
su promjene u nainu ivota. Neke stvari u kojima
je bolesnik uivao sada nee biti mogue. Jedan
od znaajnijih problema je svakako zadravanje
posla. Veina oboljelih je prisiljena otii u raniju
mirovinu, samim time primanja postaju manja
a poveava se i osjeaj nekorisnosti. Smanjena
primanja, depresija, prisutnost tremora,
ukoenost, pojaana sekrecija sline, neurednost i
sporost pri jelu sve su to imbenici koji utjeu
na to da se bolesnik polako udaljava iz drutva,
izbjegava okupljanja i povlai se u izolaciju. Da
bi to izbjegli, bolesniku i njegovoj obitelji je
potrebna edukacija o bolesti te praktini savjeti
kako se suoiti sa pojedinim problemima.
Kako medicinska sestra moe pomoi
bolesniku? Na prvom mjestu potrebno je
pokazati razumijevanje i empatiju, zatim
educirati o bolesti, iskreno odgovarati na pitanja.
Omoguiti bolesniku da stekne samopouzdanje
i osjeaj samostalnosti na nain da mu
pomognemo postaviti realne ciljeve u obavljanju
svih ivotnih aktivnosti da bi izbjegli frustracije.
Pomoi bolesniku isplanirati vrijeme kako bi za
svaku aktivnost imao dovoljno vremena, osjeao
se korisno i samostalno. Uputiti na razgovor
s osobom koja boluje od iste bolesti kako bi
razmijenili iskustva i na taj nain si meusobno
pomogli. Tek kada postignemo prihvaanje
bolesti i odreenu razinu samopouzdanja
kod bolesnika, moemo oekivati njegovo
ukljuivanje i povratak u drutvo.
ZAKLJUAK
U poetku, neizmjerno je teko o bolesti
ne razmiljati kao o kazni iji je kraj nemo i
nesposobnost. Ali s vremenom, optimistine
osobe, sa dobrim samopouzdanjem, vjerom u
sebe i svoje mogunosti odluuju se suoiti sa
bolesti, zadrati snagu, i dalje se baviti sa svim
aktivnostima, druiti se s obitelji i prijateljima.
initi sve one stvari koje ivotu daju smisao i
radost.
ANKETA
Ova anketa je provedena u Ambulanti za
neurodegenerativne bolesti Klinike za neurologiju
u Klinikoj bolnici Osijek. Cilj ankete bio je
saznati kako su simptomi Parkinsonove bolesti
utjecali na drutveni ivot oboljelih. Anketirano
je 10 bolesnika (7 mukaraca i 3 ene) u dobi od
52 do 71 godine. Anketa je sadravala pitanja sa
ponuenim odgovorima.
1. Imate li potekoa pri obavljanju
slobodnih aktivnosti koje ste eljeli
raditi?
2. Imate li potekoe kreui se po kui
eljenom lakoom?
1. Imate li potekoa pri obavljanju
slobodnih aktivnosti koje ste eljeli
raditi?
0; 0%
4; 40%
5; 50%
1; 10%
nikad
ponekad
esto
uvijek
2. Imate li potekoa kreui se po kui
eljenom lakoom?
0; 0%
3; 30%
6; 60%
1; 10%
nikad
ponekad
esto
uvijek
23
3. Imate li potekoe pri kretanju izvan
kue?
4. Jeste li preplaeni ili zabrinuti da ete se
spotaknuti na javnom mjestu?
5. Jeste li prisiljeni ostati kod kue vie
nego to biste eljeli?
6. Koliko esto zbog Parkinsonove bolesti
osjeate da ste izolirani i usamljeni?
7. Koliko esto osjeate da morate svoju
bolest tajiti od ljudi?
8. Koliko esto izbjegavate situacije koje
zahtijevaju jedenje i pijenje u javnosti?
9. Koliko se esto osjeate neugodno
u javnosti zbog toga to imate
Parkinsonovu bolest?
3. Imate li potekoe pri kretanju izvan
kue?
0; 0%
2; 20%
6; 60%
2; 20%
nikad
ponekad
esto
uvijek
4. Jeste li preplaeni ili zabrinuti da
ete se spotaknuti na javnom mjestu?
0; 0%
2; 20%
4; 40%
4; 40%
nikad
ponekad
esto
uvijek
5. Jeste li prisiljeni ostati kod kue vie
nego to biste eljeli?
0; 0%
2; 20%
6; 60%
2; 20%
nikad
ponekad
esto
uvijek
6. Koliko esto zbog Parkinsonove
bolesti osjeate da ste izolirani i
usamljeni?
0; 0%
6; 60% 2; 20%
2; 20%
nikad
ponekad
esto
uvijek
7. Koliko esto osjeate da morate
svoju bolest tajiti od ljudi?
4; 40%
4; 40%
2; 20%
0; 0%
nikad
ponekad
esto
uvijek
8. Koliko esto izbjegavate situacije koje
zahtijevaju jedenje i pijenje u javnosti?
0; 0%
3; 30%
2; 20%
5; 50%
nikad
ponekad
esto
uvijek
24
10. Koliko ste esto zabrinuti zbog reakcije
drugih ljudi prema vama?
11. Koliko esto osjeate da niste sposobni
normalno komunicirati s drugim
ljudima?
12. Koja je od slijedeih tvrdnji tona?
Provedenom anketom smo doli do
zakljuka da simptomi Parkinsonove bolesti
i nuspojave terapije u velikoj mjeri utjeu na
ponaanje u drutvu i navike ovih bolesnika.
Bolesnici imaju potekoa sa kretanjem u kui i
izvan kue, boje se da bi se mogli spotaknuti na
javnom mjestu te radi toga izbjegavaju izlaske.
Iako bolesnici nemaju osjeaj srama u svezi bolesti,
zbog njenih simptoma izbjegavaju okupljanja i
situacije koje zahtijevaju konzumiranje hrane
u javnosti. Takoer velik dio bolesnika ima
potekoa u verbalnoj komunikaciji sa drugim
ljudima, te se esto osjeaju usamljeni. Sve to
ini da se bolesnik polako izolira iz drutva i
zadrava se u krugu najue obitelji.
Pomoi bolesniku da se izvue iz te
psiholoki depresivne situacije cilj je medicinskog
tima koji ine lijenik, medicinska sestra, psiholog
i logoped. Na taj nain pomaemo bolesniku da
odri to kvalitetniji ivot.
LITERATURA:
Maintaning Optimum Wellnes. http://
www.parkinson.org
Parot Smith Lillian . Steady the
Course of Parkinsons Disease. http://
www.nursingcenter.com
Padovan, I. (ur.)(1992). Medicinski leksikon.
Zagreb: Leksikografski Zavod Miroslav Krlea.
Smeltzer C. Suzanne (ur.)(1992). Brunner and
Suddarths textbook of medical-surgical nursing.
Philadelphia: Lippincot Company.
9. Koliko esto se osjeate neugodno
u javnosti zbog toga to imate
Parkinsonovu bolest?
5; 50%
3; 30%
2; 20%
0; 0%
nikad
ponekad
esto
uvijek
10. Koliko esto ste zabrinuti zbog
reakcije drugih ljudi prema vama?
3; 30%
4; 40%
3; 30%
0; 0%
nikad
ponekad
esto
uvijek
11. Koliko esto osjeate da niste
sposobni komunicirati s drugim
ljudima?
2; 20%
3; 30%
5; 50%
0; 0%
nikad
ponekad
esto
uvijek
25
26
objasniti mu sadanje stanje i uzroke
takva stanja
poticati sudjelovanje u vlastitoj njezi
poticati da donosi odluke o sebi
osigurati socijalnu podrku i druenje
podravati pozitivan odnos prema sebi
postavljati dostine cijeve kako bi
stekao samopouzdanje i osjeaj
samostalnosti
organizirati odreene aktivnosti
tijekom cijelog dana da se izbjegne
previe spavanja i apatije
odravati orjentaciju u prostoru i
vremenu
ukljuivanje i edukacija obitelji
u sluaju depresije i nemogunosti
sueljavanja s boleu, potrebno je
potraiti pomo psihoterapeuta
Zbrinjavanje psihikih poremeaja,
poglavito emocionalne nestabilnosti,
depresije, kognitivnih poremeaja moe
osigurati bolesniku to dulje i to kvalitetnije
funkcioniranje na radnom mjestu, u obitelji i
zajednici.
UKLJ UI VANJ E I EDUKACI JA
OBI TELJ I I BLI SKI H OSOBA
BOLESNI KA
Obitelj i bliske osobe bolesnika s
Parkinsonovom boleu zauzima vrlo vano
mjesto. Rad sestre usmjeren je uenju i
poduavanju obitelji, bliskih osoba i bolesnika.
Sestra e:
objasniti bolesniku i lanovima obitelji
vanost ukljuivanja u plan njege
poticati bolesnika i lanove obitelji da
izraze svoje dvojbe i sumnje glede plana
ohrabriti lanove obitelji da potiu
bolesnika na primjenu aktivnosti
ohrabriti lanove obitelji na
komunikaciju s bolesnikom
davati pozitivnu verbalnu informaciju
bolesniku i lanovima obitelji o
njegovim postignnuima
Edukacija i psihosocijalna potpora
bolesnicima i lanovima obitelji, kao i osnivanje
udruga bolesnika s Parkinsonovom boleu
znaajno doprinosi razumijevanju bolesti.
ZAKLJ UAK
Ovisnost o drugima u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti doprinosi osjeaju
gubitka kontrole nad situacijom i ivotom.
Osjeaj kontrole moe se podravati i vratiti
ako bolesnik razumije to mu se dogaa, ako
odluuje o sebi, ako sudjeluje u izvoenju
odreenih aktivnosti te ima podrku obitelji i
bliskih osoba.
Uloga sestre je pomo i podrka
bolesniku kako bi se mogao na adekvatan nain
mogao suoiti sa stresom koji se javlja u svezi s
boleu. Sestra mora nai nain kako pristupiti
takvom bolesniku kako komunicirati s njim,
kako privoliti bolesnika na suradnju koja je bitna
za oporavak.
LI TERATURA
1. Barac , B. (1992). Neurologija . Zagreb .
Naprijed .
2. Radojii , B . (1989) . Klinika
nneurologija . Beograd - Zagreb .
Medicinska knjiga
3. Havelka , M . (1988) . Zdravstvena
psihologija . Zagreb . Medicinski fakultet
sveuilita u Zagrebu
4. Fukar , G. (1996). Uvod u sestrinske
dijagnoze . Zagreb . Hrvatska udruga za
sestrinsku edukaciju .
5. Kecmannovi ,D.( 1990). Psihijatrija .
Beograd - Zagreb . Medicinska knjiga .
6. Henndrickson , S.(1984). Psychological
care of the patient with neurological
dysfunction . J Neurosurg Nurs
27
PREHRANA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU
Katica Butina
UVOD
Prehrana pripada osnovnim ljudskim
potrebama. Parkinsonovu bolest karakterizira
progresivni umor, slabost miia i gubitak
spontanih automatskih kretnji. Zbog svojih
simptoma i posljedica Parkinsonova bolest daje
specinu notu bolesnikovom zadovoljavanju
potrebe za hranom i unosom tekuine.
PROCJENA PREHRAMBENOG STATUSA
Da bi se procijenio prehranbeni status
bolesnika koriste se razni protokoli. Za procjenu
prehrambenog statusa nadlean je tim lijenik,
sestra, dijetetiar.
Za procjenu prehranbenog statusa
potrebni su podaci:
1. Tjelesni pregled (turgor koe, stanje sluznica,
edemi, upala onih jabuica, atroja, gubitak
miine mase)
2. Amnestiki podaci o gubitku tjelesne teine
(znaajnim se smatra ne namjerni gubitak
teine za 10 ili vie % u jednoj godini)
3. Antropometrijska mjerenja (teina, visina,
opseg miia ruke i opseg srednjeg dijela
nadlaktice) ovime se dobiva uvid u prisutnost
tjelesnog masnog tkiva
4. Laboratorijske vrijednosti (kreatinin, urea,
glukoza, elektroliti, crvena krva slika, leukociti
i limfociti)
SPECI FINA ULOGA SESTRE U
PREHRANI
Bolesnik s Parkinsonovom boleu zbog
potekoa pri jelu i ovisnosti o tuoj pomoi u
temeljnoj aktivnosti kao to je hranjenje gubi
osjeaj samopouzdanja, samopotovanja i ima
osjeaj gubitka kontrole nad valstitim ivotom i
to dovodi do povalaenja, bijesa i tjeskobe.
Zbog prisutnih potekoa prehrana
bolesnika s Parkinsonovom boleu predstavlja
poseban izazov za sestru. U svom radu sestra mora
obratiti ponju na osobitosti tog zdravstvenog
stanja bolesnika te planiranjem zdravstvene
njege, bolesniku omoguit i osigurati optimalnu
prehranu te smanjiti i ublaiti potekoe pri
uzimanju hrane i tekuine.
Sestra u svome radu da bi procjenila
prehranbeni status bolesnika koristiti e se
sljedeim podacima:
Dva puta tjedno vagati bolesnika i biljeiti
trend stabilnosti teine
Svakodnevno promatrati turgor koe, stanje
sluznica, miini tonus i volumen
Svakodnevno biljeenje unosa hrane,
tekuine te eliminacije
Monitorirati potrebne vrijednosti
laboratorijskih pretraga
SESTRINSKE DIJANOZE
Najei probleni bolesnika sa Parkinsonovom
boleu a odnose se na prehranu su:
1. smanjena mogunost hranjenja u svezi s
tremorom
2. nemogunost (poremeaj gutanja)
vakanja
3. visok rizik za aspiraciju
4. gubitak apetita
5. smanjen unos hrane
1. 1 SMANJENA MOGUNOST
HRANJENJA U SVEZI S TREMOROM
Dijegnoza je karakterizirana
nemogunou bolesnika da samostalno jede,
nemoe isjei hranu, niti je prinjeti ustima emu
je uzrok tremor ruku
2. 1 NEMOGUNOST POREMEAJ
GUTANJA VAKANJA
Kod Parkinsonove bolesti oteano gutanje
moe se javiti zbog poremeaja usta, drijela ili
jednjaka. Oteano gutanje obino se pojavljuje
u predjelu usta i drijela a kruta hrana uzrokuje
vie potekoa od tekuine.
3. 1 VI SOK RI ZI K ZA ASPI RACI J U
Do aspiracije moe doi tijekom hranjenja
28
zbog potekoa sa gutanjem i oslabljenog reeksa
gutanja i kaljanja.
4. 1 GUBI TAK APETI TA
Gubitak apetita javlja se zbog progresije
same bolesti i njenih posljedica te njenog utjecaja
na psihiko stanje bolesnika
5.1 SMANJEN UNOS HRANE
Smanjen unos hrane kod Parkinsonove
bolesti uzrokovan je potekoama u gutanju i
vakanju, tremorom ruku, gubitkom apetita,
progresivnim umorom i tjeskobom. Ovi
problemi dovode do izbjegavanja obroka.
INTERVENCIJE
Navedene sestrinske dijagnoze se meusobno
isprepliu i uvjetuju jedna drugu pa iz toga
proizlaze zajednike intervencije:
- osigurati okolinske uvjete za jelo (ista
okolina, prozrana prostorija)
- smjestiti u odgovarajui poloaj (sjedei za
stol)
- procjeniti reeks gutanja
- osigurati hrnu koju voli i koja se lake guta
(polu tvrdo, usitnjena hrana, guste tekuine)
- hranu posluiti na zagrijanom pladnju tako
da bolesnik moe tijekom obroka odmarati a
hrana da se ne ohladi
- osigurti dovoljno vremena
- uzimati hranu u malim zalogajima
- bolesnika je potrebno upozoriti da u vrijeme
zalogaja misli dok jede
- podsjetiti ga da proguta slinu prije gutanja
- upozoriti na upotrebu slamke zbog smanjene
mogunosti kontroliranja gutanja to moe
dovesti do aspiracije
- poticati neovisnost
- osigurati dovoljnu koliinu tekuine koju voli
- ako je potrebno preuzeti prehranu i hraniti
bolesnika
- smanjiti socijalnu izolaciju, poticati druenje
- edukacija bolesnika i obitelji o bolesti te
problemima koji su vezani uz prehranu
- poticati obitelj da bolesnika ne izolira ve da
mu omogue boravak za stolom za vrijeme
obroka, uputiti ih kako e ivotni prostor i
dotadanje navike prilagoditi bolesniku
- biljeiti unos hrane i tekuine
- poticati bolesnika da verbalizira o
problemima vezanim uz hranjenje
PREHRANBENI PRISTUP
BOLESNICIMA
Procjena energijske ravnotee u
bolesnika s Parkinsonovom boleu od presudne
je vanosti. Dnevni se prehranbeni plan odabire
tek nakon odreivanja bolesnikovih dnevnih
energetskih potreba pri emu bi se ukupna
koliina unesenih kalorija trebala podjeliti u
razmjerima od 55% ugljikohidrati (sloeni), 30%
masnoa i preostalo proteini.
Preporua se smanjiti unos proteina
jer oni usporavaju pranjenje eluca i djeluju
kao antagonist Levodope na hematoencefalnoj
barijeri. Dnevno se preporua 0,8 grama proteina
po kilogramu tjelsne mase jer u protivnome e to
doi do posljedine proteinske pothranjenosti.
Bolesnici s Parkinsonovom boleu
trebali bi pripaziti na koliinu dnevno uzetih
masnoe jer lipidi usporavaju pranjenje eluca.
Svaki bi prehranbeni plan namjenjen
bolesnicima s Parkinsonovom boleu trebao
sadravati oko 30 do 35 grama vlakana ine se
potie peristaltika jer bolesnici esto pate od
zatvora.
Dnevni unos nutrijenata trebalo bi
uskladiti sa stadijem bolesti.
ZAKLJUAK
Briga o hranjenju i prehrani, ako se
vodi na odgovarajui nain moe pridonjeti
dobrobiti bolesnika. Aktivna uloga bolesnika
pridonosi samopotovanju spremnosti za
suradnju. Bolesnici s Parkinsonovom boleu
vrlo esto osjeaju neugodu zbog sporosti i
neurednosti u jelu pa poinju izbjegavati jesti
pred drugim ljudima, povlae se u sebe. Potrebna
je velika angairanost sestre. Posebno je vano
naglasiti ulogu obitelji. Bolesnik treba osjetiti
da je prihvaen od obitelji da razumiju njegove
potekoe pri hranjenju da ga ne odbacuju, da ga
se ne srame.
LITERATURA
1. Castell JA, Li, Q, Gideon MR. Esophageal
dysfunction in Parkinsons disease Gastroenterology
1995; 60 :106
2. Fukar G. (1996) uvod u sestrinske dijagnoze,
Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju
3. Prli N. (1996) zdravstvena njega, Zagreb : kolska
knjiga
4. Barac B. (1992) Neurologija, Zagreb: Naprijed
5. Stocchi F., Petrone De Luca, P. Torti (2004): prehrana
bolesnika s Parkinsonovom boleu, La Roche
6. internetska stranica www.pliva.hr
29
KVALITETA IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
Desanka Ponjevi, vms
Stanislava Poj, ms
Odjel Neurologije, Opa bolnica Vukovar, Vukovar, Hrvatska
SAETAK
Parkinsonova bolest je progresivna,
onesposobljavajua i vrlo stresna bolest za
osobu koja oboli. Stupanj onesposobljenja ovisi
o razvoju simptoma bolesti, a moe varirati
i u jednom danu, osobito u kasnijim fazama
bolesti. S obzirom na iroki spektar sveprisutnih
simptoma, poglavito motorikih, koji se javljaju
kod oboljelih, Parkinsonova bolest ima veliki
utjecaj na kvalitetu ivota oboljelog.
Kvalitetu ivota je teko izmjeriti i odrediti.
Postoje brojni modeli, standardi, indeksi vezano
za procjenu kvalitete ivota. Jedan od prihvaenih
modela odreuje domene ivota po slijedeem
kriteriju: ivot u kui i zajednici, zaposlenje te
zdravlje i forma. Sukladno tome, prouava se i
kvaliteta ivota oboljelih od pojedinih bolesti, pa
tako i od Parkinsonove bolesti.
Kako smo za ovaj rad htjeli prikazati realno
stanje oboljelih, anketirali smo 20 naih bolesnika
oboljelih od Parkinsonove bolesti koji se lijee u
Neurolokoj ambulanti OB Vukovar. Koristili
smo Te EQ-5D instrument upitnik koji smo T
prilagodili naim potrebama. Upitnik sadri 6
pitanja koja se odnose na pokretljivost, brigu
za sebe, uobiajene aktivnosti, bol/nelagodu,
psihike promjene i bolesnikovu procjenu
utjecaja bolesti na kvalitetu njegova ivota.
Rezultati koje smo dobili su, u neku ruku i
oekivani, ako poznajemo prirodu bolesti.
Zapanjujue je koliko nai bolesnici imaju
problema u odravanju one razine kvalitete
ivota koja e im biti zadovoljavajua. Mi,
medicinske sestre i tehniari, najveim dijelom
moemo pridonijeti unaprijeenju kvalitete
ivota oboljelih planiranom i kontinuiranom
edukacijom bolesnika i njegove obitelji .
KLJUNE RIJEI:
Kvaliteta ivota, Parkinsonova bolest, Parkinsons
disease quality of life
UVOD
Parkinsonova bolest je progresivna,
onesposobljavajua i vrlo stresna bolest za osobu
koja oboli. Stupanj onesposobljenja ovisi o razvoju
simptoma bolesti. Moe varirati i u jednom danu,
osobito u kasnijim fazama bolesti.
Ova se bolest u svijetu pojavljuje u podjednakoj
incidenciji u oba spola. U 5%-10% ljudi koji obole
od Parkinsonove bolesti, simptomi se pojavljuju
prije 40. godine ivota (mlaa populacija).
Prosijek godina oboljevanja je 65.
Nepoznatoga je uzroka.
Od simptoma se prvi pojavljuje tremor u
mirovanju, miini rigor i siromani voljni
pokreti, karakteristian hod, hipomimija,
slabija pokretnost onih jabuica, hipokinezije i
poremeaji ponaanja.
S obzirom na iroki spektar sveprisutnih
simptoma, poglavito motorikih, koji se javljaju
kod oboljelih, Parkinsonova bolest ima veliki
utjecaj na kvalitetu ivota oboljelog.
KVALITETA IVOTA
Kada se govori o kvaliteti ivota, postavljaju se
razna pitanja: to je to kvaliteta ivota uope?
Kako se mjeri kvaliteta ivota?... Literatura je
puna modela, standarda, indeksa i kriterija
vezanih za procjenu kvalitete ivota. Jedan od
modela razvijenih u novije vrijeme obuhvaa
domene kvalitete ivota, a odreuje ih cjelovito i
s holistikim pristupom. Po tom modelu domene
kvalitete ivota su:
- ivot u kui i zajednici
- zaposlenje
- zdravlje i forma.
Sukladno tome, prouava se i kvaliteta ivota
oboljelih od pojedinih bolesti, pa tako i od
Parkinsonove bolesti. Postoji vie upitnika
za procijenu kvalitete ivota oboljelih od
Parkinsonove bolesti kao to su HRQL (Health
Related Quality of Life), PDQL (Parkinsons
Disease Quality of Life Questionnaire), I sl. Odnose
30
na sve aspekte ivota oboljelog. Postoje i upitnici
koji se odnose samo na pojedine segmente ivota
(zdravstveno stanje ili na mobilnost i sl.), kao
npr. Generic 15D instrument, Te EQ-5D T
instrument itd.
Kako se u svijetu o ovoj temi daleko vie diskutira
i zna, koristili smo istraivake radove pronaene
na internetu kao smjernicu naem radu.
KVALITETA IVOTA OBOLJELIH
OD PARKINSONOVE BOLESTI U
GRADU VUKOVARU
Prikupili smo podatke anketirajui dvadeset
bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti u
dobi od 55 do 71 godinu ivota, koji se lijee
u Neurolokoj ambulanti OB Vukovar. Odnos
spolova anketiranih bolesnika je 1:1, ive u gradu
Vukovaru, a prosjeno boluju od Parkinsonove
bolesti 6,5god.
Anketirali smo bolesnike pomou Te EQ-5D T
instrument upitnika kojega smo modicirali za
nae potrebe.
Anketa je struktuiranog tipa, sadrava est
pitanja s ponuenim odgovorima. Odnosi se na:
- pokretljivost
- brigu za sebe (odravanje osobne higijene,
prehranu, odjevanje, eliminaciju)
- uobiajene aktivnosti (npr. Kuanski poslovi,
kuhanje, odlazak u kupovinu, druenje s
prijateljima...)
- bol/nelagoda
- psihike promjene
- bolesnikovu procjenu utjecaja bolesti na
kvalitetu njegova ivota.
Nakon analize prikupljenih podataka, dobili smo
slijedee rezultate:
Samo 25% anketiranih bolesnika je samostalno
pokretno to govori u prilog velikoj ovisnosti
naih bolesnika o tuoj pomoi i pomagalima.
20% naih ispitanika je samostalno u obavljanu
aktivnosti brige za sebe (obavljanju osobne
higijene, hranjenju, odjevanju i eliminaciji),
dok ukupno 80% njih ovisi o tuoj pomoi
ili pomagalima, od ega se njih 10% slui
pomagalima, 20% potpuno ovise o pomoi
drugih, a 50% trebaju pomo druge osobe.
U izvoenju uobiajenih aktivnosti kao to su
kuanski poslovi, kuhanje, odlazak u kupovinu,
druenje s prijateljima itd. ak 55% naih
ispitanika je izjavilo da nisu u stanju obavljati
uobiajene aktivnosti, dok ih 45% navodi da
ih mogu obavljati, ali uz pomo. 0% ispitanika
obavlja samostalno uobiajene aktivnosti.
Na ovome se grafu jasno vidi da itav uzorak
naih ispitanika (bolesnika) osjea bol ili
nelagodu, od ega njih 50% izjavljuje da im se
bol ili nelagoda jave povremeno, a kod drugog
dijela ispitanika, bol ili nelagoda su stalno
prisutni.
Visoki postotak od 55% bolesnika je izjavilo da
gotovo stalno osjeaju depresiju/anksioznost,
40% da se ponekad tako osjeaju, a samo mali dio
njih, 5% je izjavilo da nema psihike promjene.
U poetku je ovo pitanje bilo zamiljeno kao
skala od 1 do 10 za procjenu bolesnikove
percepcije o kvaliteti ivota kojeg ivi, meutim
POKRETLJIVOST
15%
25%
25%
35%
potpuno sam
nepokretan
samostalno sam
pokretan
potrebna mi je
pomo druge
osobe
potrebna su mi
pomagala
BRIGA ZA SEBE
20%
50%
10%
20%
sve obavljam samostalno
potrebna mi je pomo
druge osobe
potrebna su mi pomagala
potpuno ovisim o pomoi
drugih
UOBIAJENE AKTIVNOSTI
0%
45%
55%
nemam problema u
izvoenju uobiajenih
aktivnosti
imam problema, ali
jo uvijek mogu sve
obavljati uz malu
pomo
nisam u stanju
obavljati uobiajene
aktivnosti
BOL/NELAGODA
0%
50% 50%
ne osjeam bol ili
nelagodu
povremeno mi se
pojavi bol ili nelagoda
stalno osjeam bol ili
nelagodu
PSIHIKE PROMJENE
5%
40%
55%
ne osjeam psihike
promjene - osjeam
se kao i prije bolesti
ponekad se osjeam
depresivno/anksiozno
gotovo stalno osjeam
depresiju/anksioznost
31
veina ispitanika nisu znali kako bi procijenili
svoju kvalitetu ivota. Stoga smo ovo pitanje
preformulirali i ponudili smo konkretne
odgovore. Rezultati govore sami za sebe: 0%
bolesnika je izjavilo da bolest nema utjecaj na
kvalitetu njihova oivota, 15% je izjavilo da
bolest ima mali utjecaj, 15% da samo utjee, 30%
da ima poprilino veliki utjecaj, a ak 40% da
ima najvei mogui utjecaj.
Kada se sagledaju rezultati dobiveni ovom
anketom vidimo da Parkinsonova bolest u velikoj
mjeri utjee na kvalitetu ivota oboljelih, bez
obzira za kojim modelom ili denicijom kvalitete
ivota se povodili. Ovi bolesnici imaju stvarnih i
velikih problema u odravanju kvalitete ivota
na minimalno zadovoljavajuoj razini.
ULOGA MEDICINSKE SESTRE
U POMOI OBOLJELIMA OD
PARKINSONOVE BOLESTI U
ODRAVANJU KVALITETE IVOTA
Kako se ovi bolesnici rijetko hospitaliziraju,
vrijeme hospitalizacije bi trebalo iskoristiti za
izradu plana zdravstvene njege i odreivanju
kratkoronih i dugoronih ciljeva u procesu
zdravstvene njege. To vrijeme treba iskoristiti za
upoznavanje bolesnika s njegovom bolesti, te za
edukaciju samog bolesnika, ali i njegove obitelji.
U edukaciji lei najvanija uloga medicinske
sestre kod skrbi za ove bolesnike. Bolesnika i
njegovu obitelj treba educirati o tome to mogu
oekivati i koji se sve problemi mogu pojavljivati
s progresijom bolesti, te na koji e nain rjeavati
nastale probleme. Edukacija treba biti dobro
isplanirana i u kontinuitetu. Bolesnika treba
poduiti kako e urediti svoj dom (skloniti
viak namjetaja, ukloniti prostirke s poda koje
nisu ksirane...). Savjetovati ga da boravi u
prozranim prostorijama te poticati neovisnost
kod bolesnika kod obavljanja aktivnosti brige za
sebe (prehrani, eliminaciji, odjevanju, osobnoj
higijeni) i kretanju. Treba ga pouiti o vanosti
zdrave prehrane, ali i o moguim problemima
koji mogu nastati u svezi gutanja. Vrlo je vano
poticati bolesnika na komunikaciju.
Obitelj bolesnika bi trebalo savjetovati da
bolesniku pruaju podrku, da ga potiu na
samostalnost, da ga ne iskljuuju iz donoenja
odluka vezanih za samog bolesnika, ali i za
obiteljska pitanja. Za bolesnika je bitno da se
osjea korisnim i prihvaenim od strane svoje
obitelji, ali i okoline u kojoj ivi, unato bolesti.
Pridravanjem ovih savjeta, bolesnik moe
odrati kvalitetu ivota na zadovoljavajuoj
razini za njega i njegovu obitelj.
ZAKLJUAK
Kako bolest progredira, tako i oboljelima od
Parkinsonove bolesti opada kvaliteta ivota.
Ovi bolesnici doivljavaju promjene u svim
aspektima svoga ivota, postaju ovisni o raznim
pomagalima i pomoi drugih. Kako bi to bilo
to manje stresno za samoga bolesnika, ali i
za njegovu obitelj, trebali bi biti educirani od
strane medicinskih sestara koje se brinu za
bolesnika. Bolesnika i njegovu obitelj treba
ukljuiti u planiranje, ali isto tako i u provoenje
zdravstvene njege. Na kraju zajedno trebaju
evaluirati postignuto.
Aktivno sudjelovanje bolesnika u skrbi za sebe,
bilo od strane zdravstvenog osoblja ili obitelji,
ima veliki utjecaj na njegovu percepciju o
kvaliteti svog ivota i utjecaju bolesti na kvalitetu
ivota. Ako je bolesnik potican na samostalnost
i na sudjelovanje u drutvenom ivotu, ako se
osjea korisnim i prihvaenim, to e kvaliteta
ivota bolesnika biti na zadovoljavajuoj razini
za njega samog.
LITERATURA:
Barac, B. i sur. (1992.). Neurologija. Zagreb:
Naprijed
Brinar, V i sur.(1996.). Neurologija udbenik
za medicinske sestre, rentgen tehniare i
zioterapeute. Zagreb: Prometej
Brunner, SL., Suddarth, DS.: Medical-Surgical
Nursing. Philadelphia: Lippincott. 7. izd.
Fukar, G. (1992). Proces zdravstvene njege.
Zagreb: Medicinski fakultet sveuilita u
Zagrebu.
Fukar, G. (1996). Uvod u sestrinske dijagnoze.
Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku
edukaciju.
Gordon, M. (1987). Nursing diagnosis, process
and application. McGROW HILL BOOK
COMPANY.
UTJECAJ BOLESTI NA KVALITETU IVOTA - OSOBNA
PROCJENA ISPITANIKA
0%
15%
15%
30%
40%
nema utjecaj
mali utjecaj
utjee
ima poprilino veliki
utjecaj
ima najvei mogui
utjecaj
32
Sedi, B. Zdravstvena njega neurolokih
bolesnika nastavni tekstovi. Zagreb. Visoka
zdravstvena kola.
Tryniszewski, C. (1996). The Clinical
Answer Book. Pennsylvania: Springhouse
Corporation.
INTERNET:
www.sem.com.hr
www.kvaliteta.inet.hr/e-quality/prethodni/2/
kugler.
www.mapi-research.fr
www.jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/
abstract/61/1/70
http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/
abstract/72/2/241
http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/
abstract/75/7/976
http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/full/
69/1/67
http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/full/
70/6/817
http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content-nw/
full/69/1/67/Fu1
http://jnnp.bmjjournals.com/content/vol69/
issue1/images/large/99489.f1.jpeg
http://www.proqolid.org/public/PDQL.html
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?
cmd=Retrieve&db=pubmed&dopt=Abstract&li
st_uids=7847857
http://www.smj.org.uk/0205/parkinson.htm
33
Davorka Jelai, vms
Klinika za Neurologiju, KB Sestre Milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
SAETAK
Kvaliteta ivota u smislu brige za bolesnika je
relativno nov pojam na naim prostorima. No
zapravo, sve bitniji dio u skrbi za bolesnika te
bi svakako trebao postati stalan dio u evaluaciji
sveukupne skrbi. Postoji niz upitnika kojima
se kvaliteta ivota moe mjeriti. Vrlo esto
nemamo vremena mjeriti ve se jedino moemo
i moramo okrenuti na samog bolenika i to bolje
ga upoznati da bi mu pomogli u podizanju i
odravanju njemu vanih znaajki u poimanju
kvalitete ivota.
Kljune rijei: kvaliteta ivota, Parkinsonova
bolest
Za svaku osobu poimanje kvalitete ivota je
razliito i duboko osobno obzirom na razliitost
sustava vrijednosti koje imamo. Kada bi pokuli
denirati pojam kvalitete ivota onda bi to
svakako obuhvaalo slijedee:
- sposobnost razmiljanja i donoenja
odluka
- ziko i mentalno zdravlje
- ivotni uvjeti
- socijalne veze
- vjerska uvjerenja
- kulturalne vrijednosti
- osjeaj zajednitva
- nancijska i ekonomska situacija
- obiteljsko funkcioniranje
U osoba koje boluju od Parkinsonove bolesti
nesumnjivo dolazi do promjene kvalitete ivota.
Parkinsonova bolest je degenerativna i kronina
bolest te nosi niz potekoa kojima se bolesnici
morju prilagoditi te ih prihvatiti. Osim njih
veliku ulogu u samom prilagoavanju imaju i
njihove obitelji.
Nakon postavljanja dijagnoze bolesti , mnogi
bolesnici su skloni negiranju zbog sumnjanja
u dijagnozu, trae preglede i miljenja drugih
lijenika u nadi da je prvotna dijagnoza pogrena,
odbijaju ukljuiti obitelj, ne pridravaju se savjeta
lijenika, ne uzimaju preporuenu terapiju. To
je ponekad razumljivo jer prijelaz iz relativno
zdravog stanja u stanje kronine degenerativne
bolesti predstavlja veliku promjenu jer se
bolesnici moraju suoiti sa simptomima bolesti i
svim potekoma koje oni nose. Kada govorimo o
kvaliteti ivota tada pretpostavljamo sve potekoe
koje se javljaju s medicinske, emocionalne,
obiteljske, pravne i ekonomske prirode.Trenutna
sestrinska literatura uglavnom prua informacije
kako olakati motorne, senzorne i autonomne
simptome bolesti i zbrinjavati bolesnika u okviru
smanjenog zikog funkcioniranja a zapravo se
malo okree samom pitanju kvalitete ivota tih
bolesnika te mogunostima samozbrinjavanja
i to kvalitetnijeg funkcioniranja. Kvaliteta
ivota je na naim prostorima relativno malo
spominjana,no izuzetno je vana pri mjerenju
sveukupnog funkcioniranja bolesnika sa
kroninom bolesti.
Bolesniku je vrlo teko prihvatiti da se vie ne
moe vratiti u normalno stanje i da njegova
bolest podrazumijeva prilagodbu u ivotu. To
dovodi do osjeaja straha i bespomonosti jer
odjednom moraju razmiljati kao e progresija
bolesti utjecati u prvom redu na njihov posao,
ekonomsku situaciju, partnersku i roditeljsku
34
ulogu, zatim, privatnost, autonomnost i
neovisnost. Dakako da su zabrinuti i zbog
progresije bolesti, uspjenosti lijeenja i samog
procesa prilagoavanja novom ivotu. Depresija,
smanjena mogunost brige za sebe, gubitak
posture, i smetnje kognitivnih funkcija imaju
najvei utjecaj na kvalitetu ivota u bolesnika s
Parkinsonovom bolesti.
U procesu prilagodbe bolesnici iskuse razliite
psiholoke potekoe kao to su: anksioznost,
nametnute misli, poremeaj doivljavanja samog
sebe, hipersenzitivnost prema drugim osobama i
dogaajima, nemogunost toleriranja frustracije,
ljutnju i depresiju. Osim u bolesnika, slini se
simptomi javljaju i kod osoba koje stalno brinu
o samom bolesniku. Osobito se to odnosi na
one najblie, pretpostavlja se na lanove obitelji.
Ako potraju potekoe prilagodbe, bolesniku je
potrebna struna pomo koja e ga suoiti sa
nadolazeim problemima i pruiti podrku i
ohrabrenje te pokazati da potekoe prilagodbe
nisu znak slabosti karaktera i neuspjeha.
No zapravo, kako zdravstveno osoblje, tako
i sam bolesnik ima veliku ulogu u lijeenju
same bolesti te je uvijek potrebno bolesnika
upoznati sa uzrocima, simptomima, lijeenjem
i prognozom bolesti te ga upozoriti na to da
i on sam ima itekako veliku ulogu u samom
lijeenju. Bolesnik si moe pomoi redovitom
tjelovjebom, ukljuivanjem u suportivne grupe,
pravilnom prehranom, okupacionom terapijom,
preureenjem ivotnog prostora, redovitim
kontrolama zdravstvenog stanja i pridravanjem
lijenikih savjeta te poznavanjem naina
traenja pomoi. Bolesniku je potrebno dati uvid
i u komplementarne naine terapije kao to su :
joga, akupunktura, masae, terapija biljem.
Pomoi bolesniku da ostvari zadovoljavajuu
kvalitetu ivota svakako podrazumijeva poticanje
neovisnosti to god je due mogue. Svi koji su
prisutni na bilo koji nain u ivotu bolesnika sa
Parkinsonovom bolesti bi trebali znati da bez
obira na promjene i gubitke koje donosi sama
bolest, bolesnik je i dalje bie sa svim svojim
radostima, interesima, ljutnjom, i strahovima.
I stoga je prepoznavanje osjeaja u bolesnika,
zajedno sa njegovim vjetinama, sposobnostima i
interesima pomae u poboljavanju i odravanju
kvalitete ivota.
Medicinske sestre koje brinu za bolesnike
oboljele od Parkinsonove bolesti mogu imati
veliku ulogu u poboljavanju kvalitete ivota tih
bolesnika a samim time i osobe koja se trajno
brine za bolesnika u kui. Tako bi u pruanju to
kvalitetnije skrbi pomoglo slijedee:
- edukacija o bolesti
- pronalazak suportivnih grupa i udruga
za bolesnika
- davanje uvida u komplementarne oblike
lijeenja
- pronalaenje i pomo bolesniku u
sudjelovanju u aktivnostima koje mu
pruaju zadovoljstvo
- poticanje neovisnost to je god due
mogue
- pruanje podrke,ohrabrenja, mogunost
biranja i donoenja odluka
- znati da se interesi i potrebe mijenjaju s
vremenom
- pruanje informacije o bolesti, ukazati
na vanost redovitih kontrola, uzimanja
lijekova i pridravanja savjeta lijenika
Pri degenerativnimi kroninim bolestima
pitanje kvalitete ivota bi trebao biti centar
skrbi za bolesnika. Bitno je da osobe koje skrbe
pravodobno i valjano odgovaraju na potrebe ,
elje i vrijednosti bolesnika.
LITERATURA:
1. Waters, CH.( 1999). Diagnosis and Management of Parkinsons
Disease. 2nd Ed. Professional Communication Inc. Caddo:
2. Living with Parkinson disease. ( 10. rujan 2005.) : http://
www.parkinson.org/site/pp.asp?c=9dJFJLPwB&b=71356
3. Te role of the patient. ( 10. rujan 2005) : http://www.pdf.org/ T
AboutPD/roleofpatient.cfm
4. Fitzsimmons, B; Bunting, K. L. Parkinsons Disease Quality of
Life Issues.( 10. rujan 2005.) : http://www.cnsonline.org/www/
archive/parkins/park-07.txt
35
PREHRANA BOLESNIKA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
Lenka Kopaevi, vms
Gordana Tepuri, ms
Slavica Vuen, ms
Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
UVOD
Parkinsonovu bolest ubrajamo u kronine
nezarazne bolesti koje su u svijetu od velikog
socio-medicinskog znaenja po tome to
zahtijevaju dugotrajno lijeenje i zdravstvenu skrb,
velike bolnike kapacitete i dobro organiziranu
slubu kunog zbrinjavanja takvih bolesnika.
Dovode do niza frustracija kod oboljelog i
obitelji jer izazivaju trajno oteenje koje zahtjeva
promijene u ivotnom stilu. Oekivano trajanje
ivota i kvaliteta ivota kod oboljelih ovisi o 7
ivotnih pravila koje bi svi trebali primjenjivati u
preventivne svrhe;
1. tri dnevna obroka u odgovarajuem
vremenskom razdoblju
2. doruak svaki dan
3. umjerena aktivnost 2-3 puta tjedno
4. 7-8 sati spavanja
5. nepuenje
6. umjerena tjelesna teina
7. umjerena ili nikakva potronja alkohola
Uloga medicinske sestre kao lana zdravstvenog
tima poinje od same prevencije oboljenja pa do
zbrinjavanja oboljelog. Kad govorimo o prevenciji
mislimo na edukaciju bolesnika i obitelji.
Edukacijom utjeemo na stavove i ponaanje
bolesnika tj.mjenjamo njegove negativne
stavove. Medicinska sestra takoer ima ulogu
u prikupljanju podataka o zikom, psihikom
i socijalnom funkcioniranju u njegovom domu,
mogunosti zadovoljavanja dnevnih potreba,
upuuje na pristupanost odreenih socijalnih
pogodnosti , spaja bolesnika sa servisima pomoi
u zajednici.
Iz ovog zakljuujemo da uloga medicinske sestre
neophodno na svim razinama pri zbrinjavanju
oboljelih ali u ovom djelu usmjeriti emo se na
ulogu medicinske sestre pri pravilnoj prehrani
oboljelih od parkinsonove bolesti.
RAZRADA TEME
Kao i sve ostale bolesti tako i parkinsonova
zahtjeva uravnoteenu prehranu kako bi se
postigla zadovoljavajua razina energije i bolji
uinak lijekova. Vano su raznovrsne namirnice
kojima zadovoljavamo dnevne potrebe za
unosom prehrambenih i zatitnih tvari.
Ciljevi pravilne prehrane kod parkinsonove
bolesti;
postii i odravati prehrambeno
stanje bolesnika s obzirom na potrebe
za mikro i makro elementima
postii i odravati tjelesnu teinu
Da bi se postigli zadani ciljevi potrebno je za svakog
bolesnika izraditi individualni plan prehrane
na osnovi procijene njegovog prehrambenog
statusa. Prije same procijene bolesnikovog i
prehrambenog statusa medicinska sestra mora
biti upoznata sa promjenama na probavnom
sustavu koje su karakteristine za parkinsonovu
bolest. Jedna od najvanijih potekoa je oteano
gutanje koje se moe pojaviti zbog promjena u
ustima, drijelu ili jednjaku. Vano je spomenuti
neophodan oprez pri konzumiranju krute hrane
kod oboljelih. Ovaj poremeaj povezan je sa
promjenama u kontroli pokreta jezika, miia
drijela i gornjeg krunog miia jednjaka
posljedica ega je zaostala hrana u ustima. Samo
mala koliina hrane uspijeva potaknuti primarni
peristaltiki val koji se dalje nastavlja do donjeg
krunog miia jednjaka i omoguava njegovo
pranjenje. U veini sluajeva kontrakcije nisu
uinkovite i hipokinetski se jednjak esto ispuni
zrakom. Kod oboljelih od parkinsonove bolesti
nastaju potekoe pri pranjenju eluca. Vrijeme
pranjenja varira ovisno o koliini i vrsti uzete
hrane pri obroku. U elucu se najdue probavljaju
masnoe, zatim proteini, pa ugljikohidrati i
na kraju vlakna. Djelovanje antikolinergikih
lijekova takoer utjee na pranjenje hrane iz
36
eluca. Sljedea vana potekoa je zatvor kod
oboljelih od parkinsonove bolesti. Oko 50%
bolesnika ima manje od jednog pranjenja
crijeva dnevno.
Do opstipacije dolazi zbog:
zastoja u funkciji uzrokovan poveanim
crijevnim kontrakcijama
loa pokretljivost debelog crijeva
promjene u funkciji analnog kanala
Ciljevi pravilne prehrane kod oboljelih od
parkinsonove bolesti su:
postii i odravati prehrambeno stanje
bolesnika s obzirom na potrebe za mikro
i makro nutrijentima
postii i odravati tjelesnu teinu
Da bi zadovoljili zadane ciljeve potrebno je
za svakog bolesnika izraditi individualni plan
prehrane na osnovi procijene prehrambenog
statusa.
PROCJENA PREHRAMBENOG
STATUSA BOLESNIKA = ANAMNEZA
PREHRANE
Jedna od zadaa medicinske sestre je uzimanje
medicinske anamneze u ovom sluaju vezane
uz prehranu. Anamneza e nam pomoi pri
prepoznavanju i izdvajanju prehrambenih
navika koje bi mogle pogorati stanje bolesnika,
predstavljati rizik u njegovu lijeenju.
Antidepresivi i drugi slini lijekovi mogli bi
utjecati na raspoloenje bolesnika, a takoer i
na apetit i tako na tjelesnu teinu, stoga je vano
u anamnezi saznati dali ih koristi ( takoer i
steroidi, antibiotici, kontaceptivi ili laksativi ). U
anamnezi moramo ispitati postojanje patolokih
stanja odnosno bolesti koje ograniavaju
uzimanje odreenih hranjivih tvari poput
diabetes mellitusa, operacije ui, visokog
tlaka. Prehrambenom anamnezom ispitujemo
navike pojedinca koje su nam bitne u procijeni
dnevnog unosa i gubitka kalorija pri odreivanju
energetske ravnotee. Sestra moe traiti od
bolesnika da opie to je jeo u posljednja 24 sata,
koristei mjerenja pomou alice, ae, tanjura,
lice Ovo je jedna od brzih procjena statusa
koja se temelji na prisjeanju bolesnika zato ne
moemo traiti da se sjeti dueg razdoblja od 48
sati jer ne bi dobili dovoljno tone informacije,
a i podaci o jednodnevnoj prehrani ne mogu
prikazati cjelodnevni prehrambeni status.
Moramo saznati tko priprema i kupuje hranu,
izbor hrane, broj obroka, gdje se hrani, to voli
jesti te s druge strane kakve su mogunosti da
zadovolji svoju potrebu.
Potrebno je utvrditi standardnu tjelesnu teinu,
odstupanje, postaviti realne ciljeve ukoliko treba
reducirati teinu. Vrstu, uestalost, motiviranost
i mogunost izvoenja eljenih mogunosti
izvoenja eljenih tjelesnih aktivnosti takoer
je potrebno utvrditi. Od psihosocijalnih initelja
procjenjujemo ivotnu sredinu, materijalnu i
obrazovno stanje, religijske stavove, podrku
obitelji i initelje stresa.
Na kraju procijene prehrambenog statusa
moramo utvrditi to bolesnik oekuje i koliko je
spreman prihvatiti traene promijene.
Za zadovoljavanje energetskih potreba potrebno
je 25-30 kcal/ kg na dan, a kod jae diskinezije
i vei unos energije, jer one za bolesnike
predstavljaju umjereni napor. U koliko dolazi
do pada tjelesne teine potrebno je poveati
unos kompleksnih ugljikohidrata. Poveanjem
ugljikohidrata u prehrani dovodimo i do
porasta sekrecije inzulina to smanjuje razinu
velikih neutralnih kiselina u krvi. Navedene
aminokiseline smanjuju prijelaz L- dopa kroz
krvno- modanu barijeru i tako smanjuju uinak.
Zato je preporuljivo smanjiti unos proteina za
doruak i ruak, a dati vei za veeru to dovodi
do poboljane pokretljivosti.
Dnevno je potrebno 0.8 gr/ kg tjelesne teine
jer njihov manjak uzrokuje pad tjelesne teine,
slabljenje imunosnog sustava slabije cijeljenje
rana, te slabost miia. Posebna panja mora
se usmjeriti na dovoljan dnevni unos Ca, Fe,
vitamina B. Prema novijim istraivanjima Fe
koje se uzima sa Sinemetom reducira uinak
lijeka pa se izbjegava ta kombinacija.
SAVJETI ZA OBOLJELE OD
Ostavite sebe dovoljno vremena za
svakodnevne aktivnosti, jer tako nikada
neete biti u urbi
Ukoliko vam vjebanje i svakodnevne
aktivnosti predstavljaju teret ili nemate
snage nemoj te se obeshrabriti
Nemojte dozvoliti da drugi ine neto za
vas, osamostaliti se
Za bolesnike je vana prikladna pomo i njega
37
kako bi se omoguio to kvalitetniji ivot. Za
olakanje prilagodbe za bolest najvanija je
podrka suprunika, obitelji i prijatelja. Vano
je ohrabriti bolesnika, maksimalno ga ukljuiti u
sve obiteljske aktivnosti kako bi sam unos hrane
protekao sa to manje potekoa. Hranjenje
bolesnika moemo olakati savjetujui mu
upotrebu prikladnog pribora koji je dizajniran
za bolesnike sa neurolokim bolestima. Vezano
uz prehranu, bolesnika treba uputiti u pravilnu
njegu usne upljine, redovito pranje, ispiranje,
etkanje, upotrebu konca i svile i masau
gingive.
PLAN ZDRAVSTVENE NJEGE
SESTRINSKA DIJAGNOZA
1. Opstipacija u/s osnovnom bolesti tt
CILJ
Bolesnik e imati stolicu jedanput na dan
INTERVENCIJE
Poticati kretanje u skladu sa mogunostima
bolesnika
Poticati ga i voditi u toalet ili stavljati na
princezu
Osigurati privatnost
Poticati na dovoljan unos tekuine i hrane
bogate vlaknima
Redovita njega urogenitalne regije
Primijeniti po potrebi laksativ
EVALUACIJA
Bolesnik je danas imao stolicu
2. SMBS ( osobna higijena ) u/s osnovnom bolesti,
sekundarno, tremor ruku
CILJ
Bolesnik e uz pomo svakodnevno sudjelovati
u obavljanju osobne higijene
INTERVENCIJE
Poticati bolesnika na redovito obavljanje
higijene
Osigurati privatnost
Osigurati pomagala
Pomoi bolesniku oprati nedostupna
mjesta(lea)
Osigurati optimalne mikroklimatske
uvjete
Pruati podrku, pohvaliti pacijenta
Osamostaliti bolesnika koliko je god
mogue, ne raditi umjesto njega
EVALUACIJA
Bolesnik je obavio osobnu higijenu uz pomo
medicinske sestre
3. SMBS (hranjenje) u/s osnovnom bolesti,
sekundarno, tremor ruku
CILJ
Bolesnik e prikladno jesti pomou prikladnog
pribora
INTERVENCIJE
Smjestiti bolesnika u povieni poloaj
Osigurati mirnu i ugodnu atmosferu
Lijepo servirati hranu da potakne apetit
bolesniku
Osigurati odgovarajui pribor za jelo
Poticati samostalnost
Osigurati hranu mislei na navike
bolesnika, religiju, ogranienja
Omoguiti da unese odgovarajuu
kalorijsku vrijednost
EVALUACIJA
Bolesnik samostalno jede uz odgovarajui
pribor
4. Oteano gutanje u/s osnovnom bolesti,
sekundarno, poremeaj miia drijela
CILJ
Tijekom hranjenja bolesnika nee doi do
aspiracije hrane
INTERVENCIJE
Poticati konzumiranje hrane, ohrabriti
bolesnika
Davati pasiranu hranu
Omoguiti dovoljno vremena za jelo
Biti uz bolesnika za vrijeme jela
Davati bolesniku dovoljno tekuine
EVALUACIJA
Bolesnik je pojeo obrok bez potekoa
38
ZAKLJUAK
Uloga medicinske sestre u prehrani bolesnika sa
parkinsonovom bolesti je jako vana.
Medicinska sestra, kod prehrane ovih bolesnika,
mora voditi rauna o nizu parametara koje smo
spomenuli predhodno u tekstu(tjelesnoj teini
pacijenta, nus-pojavama lijekova koje bolesnik
koristi, prehrambenim navikama bolesnika,
opem stanju bolesnika).
Osobito trebamo paziti kako serviramo hranu
bolesniku. Svakako moramo paziti da hranu
lijepo serviramo, tako da bolesniku bude
primamljiva izgledom.
Tijekom hranjenja bolesniku trebamo osigurati
mirnu i ugodnu atmosferu, bez nepotrebne
buke, optimalne mikroklimatske uvijete, bez
iritirajuih mirisa.
Od osobite je vanosti da bolesniku damo
dovoljno vremena da moe pojesti obrok, a ne ga
stalno pourivati.
Kako ovi bolesnici imaju tremor ruku, vrlo je
vano osigurati im prikladan pribor s kojim e
moi unijeti u organizam dovoljnu koliinu
hrane.
Kao to smo ve na poetku rekli Parkinsonova
bolest je bolest kroninog tijeka, te je osim dobre
edukacije bolesnika veoma vana edukacija
obitelji i onih koji ive sa bolesnikom.
39
PSIHIKE PROMJENE OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
mr.sc. Daria Vuger-Kovai, prof.psih
SAETAK
Parkinsonova bolest (PB) je tipian predstavnik ekstrapiramidalnih bolesti, koja u vremenskoj
perspektivi dovodi do odreenog stupnja limitiranosti. Oboljelog prate promjene u radnom,
socijalnom i obiteljskom funkcioniranju, a posljedino je neophodna prilagodba i mijenjanje ivotnog
stila. Bolest dovodi do umjerenih neuropsihikih pojava.
U radu se govori o neuropsihikim promjenama u oboljelih od PB, te nainima reagiranja i mogunosti l
prilagodbe.
41
Milanka Miki
UVOD
Parkinsonova bolest ( PB) je oboljenje motornog
nervnog sistema. Detaljan opis bolesti dao je
1817. godine James Parkinson pa je po njemu
i dobila ime. U bazalnim ganglijama prisutan je
manjak broja stanica koje proizvode dopamin i
kao posljedica njegovog nedostatka javljaju se
nevoljni pokreti. Bolest karakteriu tremor, rigor
i usporenje pokreta.
RAZVOJ I TOK BOLESTI
Bolest se javlja kod ljudi srednje ivotne dobi
i kod veeg broja ljudi tree ivotne dobi,
iznad 65. godina . Ona se obino polagano
razvija, pa moe proi nekoliko mjeseci ili
godina prije nego bolesnik ustanovi da ima
tegobe. Manifestuje se ritminim, nevoljnim
pokretima u miru, tremor, pojaanjem tonusa
tjelesne muskulature i ekstremiteta, rigor koji
za posljedicu ima usporenje svih pokreta, a
vremenom i nemogunost izvoenja niza, za
svakodnevni ivot, potrebnih radnji. Bolesnik
ima hipomimian izraz lica poput maske.
Tekoe koje se prvo uoavaju su na planu ne
motorike. Bolesnici se ale na promjenu glasa
tokom dana, oteano vakanje hrane, teko
kretanje i tee zaustavljanje u hodu. Oigledno
je pognuto dranje bolesnika, sve kretnje su
oskudne i usporene.
Aktivnosti svakodnevnog ivota su umjerene do
znatno reducirane to zavisi od stanja oboljelog.
Koritenje pribora za jelo i sjeenje hrane oteano
je jo u ranoj fazi bolesti. Nekada je potrebna
djelimina pomo druge osobe, a u teim
sluajevima bolesnika treba hraniti. Oblaenje
zadaje potekoe oboljelim od PB, pogotovo
uvlaenje rukava, zakopavanje, vezanje pertli.
Rukopis bolesnika se mijenja od lake usporenosti
sa manjim slovima do potpuno neitkog.
Motorikim smetnjama se vremenom pridruuju
vegetativne, te hipersalivacija, a koa lica postaje
masna i sjajna. U poetku bolesti govor je blago
promukao i kako bolest napreduje postaje teak
za razumijevanje ili je potpuno nerazumljiv.
LIJEENJE
PB nije fatalna bolest i danas postoje djelotvorni
lijekovi koji smanjuju osnovne tegobe i utiu
na kvalitet ivota oboljelih. Lijeenje je uspjeno
posebno u ranoj fazi bolesti, iako ne zaustavlja
njeno napredovanje, znaajno smanjuje simptome
bolesti. Preporuuje se specina kombinacija
lijekova koja se razlikuje kod pojedinih bolesnika,
a esto zahtijeva vrijeme i strpljenje.
LIJEKOVI
LEVODOPA- je jedan od najdjelotvornijih
lijekova. Podie nivo dopamina u mozgu.
DOPAMINERGIKI AGONIST- direktno
stimuliraju receptore i zamijenjuju ulogu
dopamina u mozgu. U ranoj fazi bolesti uzimaju
se kao monoterapija, a kasnije u kombinaciji sa
Levodopom pojaavaju njen uinak.
MAO inhibitori- usporavaju razgradnju
dopamina i odgaaju primjenu Levodope.
COMT inhibitori- blokiraju razgradnju
Levodope prije ulaska u mozak. Uzimaju se samo
uz Levodopu i produavaju njen uinak.
NMDA antagonisti- u ranoj fazi bolesti uzimaju
se kao monoterapija, kasnije u kombinaciji sa
Levodopom.
NEELJENI EFEKTI
Svi navedeni lijekovi mogu izazvati neeljne
efekte. Moe se javiti nesanica, konfuzija,
slabljenje memorije i halucinacije. Neki lijekovi
izazivaju muninu, povraanje, suhou usta,
zamagljen vid, retenciju urina, opstipaciju.
Intoksikacija antiparkinsonicima moe dovesti
do delirija. To se najee javlja kasno u toku
dana ili nou. Zato treba znati kombinirati
lijekove i doze, te dnevnu dozu lijeka podijeliti
42
na vie manjih.
Prelazak iz najboljeg u najloije stanje moe se
dogoditi iznenada i moe potrajati. Krize kod
PB mogu nastati i kao rezultat samoincijativnog
prekida terapije. Potrebno je ukazati bolesniku
na posljedice prekida terapije.
HIRURKO LIJEENJE
Hirurko lijeenje ili ugradnja stimulatora poput
pacemakera za srce se primjenjuje samo kod
bolesnika koji se ne mogu uspjeno lijeiti
lijekovima ili su razvili nekontrolirane pokrete
koji se ne mogu suzbiti lijekovima.
Kod mlaih osoba Levodopa se tedi za kasnije,
dok se kod starijih osoba sa jako izraenim
simptomima poinje sa malim dozama.
HIGIJENSKO DIJETETSKE MJERE
Bolesnicima se preporuuje uzimanje manjih
obroka i zalogaja. Bolest posebno zahtijeva
pravilnu i uravnoteenu prehranu. Ako je
gutanje oteano treba motivisati bolesnika da
svjesno kontrolie salivaciju dranjem glave
uspravno i periodinim gutanjem. Najvanije
je stalno odravati poeljnu teinu. Unos hrane
moe utjecati na apsorpciju Levodope pa treba
posvetiti posebnu panju utjecaju prehrane na
uinkovitost lijeka, te stadiju bolesti u kojem
treba zapoeti s specinim nainom prehrane.
Takoer je nuno istaknuti sve mehanizme
odgovorne za apsorpciju lijeka, put Levodope
prije ulaska u cirkulaciju i sve prepreke na putu
koje sprijeavaju njenu apsorpciju.
KAKO POMOI BOLESNIKU SA PB
Uspostavljanje funkcionalnih sposobnosti je
neophodno ve u inicijalnoj fazi bolesti.
Da bi se omogiio kvalitetniji ivot oboljelih
od PB vana je pomo, njega u kui i potpora
suprunika i drugih lanova obitelji i prijatelja.
Bolest je praena i mentalnim problemima.
esto se javlja i depresija vezana za povlaenje iz
drutva zbog progresije bolesti.
Bolesnika treba ohrabriti i ukljuiti u obiteljske
aktivnosti, podrati ga u dnevnim vjebama
kako bi odrao miinu snagu, poboljao
koordinaciju i spretnost, te kompenzirao
nedostatak automatskih pokreta. Treba istai
znaaj svakodnevnih vjebi hodanja. Treba
praviti velike korake, svjesno pokretati ruke pri
hodu, podizati stopala. Trening pokretljivosti
koriten je u prevenciji magnetnog hoda. Kod
uznapredovale PB neophodno je bolesniku
objasniti da su promjene motorike uobiajne.
Porodicu treba uputiti u mogunost razliite
pomoi u stanu, ime e se unaprijediti
bolesnikova pokretljivost i izbjei povrede pri
padu.
Bolesnika treba ohrabriti i podstknuti na
odravanje zike aktivnosti u zavisnosti od
stanja i godina starosti. Iako vjebanje nee
ukloniti simptome bolesti ili smanjiti njenu
progresiju, ona e poboljati bolesnikovo tjelesno
i duevno stanje.
ZAKLJUAK
Zahvaljujui napretku medicine, znanosti,
socijalno ekonomskog statusa i drutva
ovjekov vijek je produen. Taj civilizacijski
napredak zahtjeva sve vee napore drutva
za zadovoljenje potreba starijeg stanovnitva.
Ovo produenje ivotnog vijeka donosi vie
bolesti karakteristinih za stariju populaciju.
Meu ovim bolestima je i PB. Kako produljenje
ivotnog vijeka koji nije produktivan i eljen, ili
je ispunjen nezadovoljstvom starije osobe, nema
puno smisla, nuno je osmisliti nove kvalitetnije
programe pomoi starijim bolesnicima sa ciljem
to breg oporavka i uspostavljanja kvalitetne
komunikacije.
43
Gordana Bunti, ms
Ranka Vukovi, vms
Elizabeta Mari, vms
Sluba za ivane bolesti, Opa bolnica Dr. Josip Benevi, Slavonski Brod, Hrvatska
SAETAK
Parkinsonova bolest je jedna od najuestalijih neurodegenerativnih bolesti. Osnova bolesti je
biokemijski poremeaj u smanjenju neurotransmitera dopamina u bazalnim ganglijima.
Oboljeli su suoeni ne samo sa zikim manifestacijama poremeaja, nego i sa mentalnim,
emocionalnim i socijalnim stranama koje utjeu na kvalitetu ivota. U tekstu su navedene sestrinske
intervencije kod oboljelih od Parkinsonove bolesti s osnovnim ciljem odrati bolesnika to je dulje
mogue samostalnim.
Odgovarajuom izobrazbom osoblja i planiranjem zdravstvene njege prema osobitim potrebama
bolesnika s Parkinsonovom boleu izbjei emo nepravilne postupke u njezi i dobiti zadovoljnog
bolesnika.
Kljune rijei: parkinsonova bolest, sestrinska skrb, edukacija
45
PROGRAM FIZIOTERAPIJE OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI
Snjeana Tomii, vft
Program je strogo individualan i terapiju treba
izabrati prema glavnim simptomima, tj. prema
stupnju hipertonusa, hipokineze i tremora.
Kineziterapija se provodi kao pasivne vjebe u
smislu rastezanja rigidnih miica te kao aktivne
vjebe ovisno o stanju simptoma. Aktivnim
vjebama treba dati prednost jer se njima
odraava mobilnost zglobova i spreava razvoj
kontraktura.
respiratorna zioterapija
- vjebe disanja aktivno, nekoliko puta
dnevno
- za ouvanje pokreta prsnog kosa i
poboljanje ventilacije plua
PNF tehnika
- za svladavanje otpora hipertonine
muskulature
- koriste se funkcionalni pokreti vezani uz
bolesnikove profesionalne aktivnosti
- postie se brza hipertroja miinih
skupina
- pogoduje razvitku automatizma
jaanje ekstenzora glave, trupa i ekstremiteta
vjebe za preciznost i koordinaciju
razvijanje automatskih pokreta ( aktivnosti
kao sto su hod, ustajanje sjedenje, hranjenje...)
vjebe za miie mimike pred ogledalom
vjebe govora glasnim itanjem uz praenje
intonacije i tempa
vjebe pisanja koje ukljuuju koordinaciju
oko-ruka-svijest
masaa
- za oputanje muskulature; posebno obratiti
pozornost na one dijelove tijela koji vie
naginju kontrakturama (vrat, prsti ruku,
adduktori natkoljenice, miii koljena i
stopala)
ES - kod trokih promjena kao dopuna
kineziterapiji
- ritmina ES za oputanje spazma
hidroterapija - pozitivno utjee na
smanjenje rigora muskulature, a poboljava
i eksibilnost zglobova. Oprez zbog gubitka
automatskih pokreta, mogue potekoe
u odravanju na vodi. Vjebe u hubbardu,
hidromasaa, etverostanina galvanizacija
krioterapija
balneoterapija
motivacija - objanjavanjem svrhe svakog
pokreta; vjebanje zioterapeuta zajedno sa
pacijentom
U tretmanu se izabire najprikladniji poetni
poloaj ( leei, sjedei, stojei + modikacije ).
U tijeku aktivne vjebe forsirati brzinu pokreta
koja nedostaje.
TRETMAN U LEEEM POLOAJU
iroka baza oslonca koja omoguuje
smanjenje miinog tonusa i relaksaciju jer
zahtjeva vrlo malo reakcija balansa
mobilizacija ramena i lopatice kao preduvjet
za facilitaciju selektivnih pokreta ruku
preko ramena i ake
mobilizacija zdjelice kao preduvjet za
facilitaciju donjih ekstremiteta preko kuka i
stopala
facilitacija selektivne inklinacije i reklinacije
zdjelice razbija masovnu spastinu aktivnost
trupa
facilitacija okretanja na bok
TRETMAN U SJEDEEM POLOAJU
stopalima je potrebno osigurati dobro
prihvaanje oslonaca cime se spreava
razvoj hipertonusa
funkcionalne aktivnosti gornjih ekstremiteta
trening ustajanja i sjedanja
TRETMAN U STOJEEM POLOAJU
prijenos teine lijevo, desno, naprijed, natrag,
to omoguuje razvoj normalnog balansa
46
vjebe hoda ( prebacivanje teine s jedne
na drugu nogu kao pri iskoraku koji se
sastoji od faze stajanja na jednoj nozi i faze
njihanja druge noge )
Upotreba pomagala (lopta, spuve, razboj,
stap...) u razliitim poloajima s ciljem uspostave
balansa i koordinacije.
47
KVALITETE IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU
Melita Martini, ms
Katarina Cindri, ms
Neurologija, Opa bolnica Vinkovci, Vinovci, Hrvatska
Da bismo vam barem malo i ukratko mogli
opisati najee potekoe bolesnika koji boluje
od Parkinsonove bolesti, prvo emo u kratkim
crtama pokuati opisati kakva je to bolest.
Parkinsonova bolest je bolest s poremeajima
pokreta i nazvana je po lijeniku iz Londona
Jamesu Parkinsonu jo davne 1817 godine koji je
prvi opisao simptome bolesti.
Postoje tri glavna simptoma a to su:
- rigor(ukoenost miia ruku, nogu i vrata)
- usporenje pokreta
- tremor(drhtanje)
Bolest se polagano razvija tako da tek nakon
nekoliko mjeseci pa ak i godina bolesnik otkrije
da boluje od PB. Od nje najee oboljevaju starije
osobe gdje se kao prvi sindrom javlja rigor zatim
usporenje pokreta i na kraju tremor ruku. Sva tri
simptoma ne moraju biti istodobno prisutna niti
se javljaju jednakim intenzitetom tako da proe i
po par mjeseci prije nego bolesnik otkrije tegobe
koje ima.
Takvi bolesnici su polupokretni ali ne i
samostalni za ivot, potrebna im je tua njega
i pomo kako bi imali to bolji i kvalitetniji
ivot. Da bi im se olakala prilagodba na novi
nain ivota i novonastalo stanje tj. prilagodbu
na bolest najvanija je potpora obitelji, njihovo
razumijevanje te svih ljudi koji okruuju
bolesnika. Kao to smo ranije napisali, bolest
poinje polagano, znai bolesnik se jo u ranoj
fazi moda jo ne otkrivenoj bolesti eli baviti
svojim svakodnevnim aktivnostima, poslovima
te ga ako je usporen nesmijemo sputavati u tome
to radi nego ga moramo ohrabrivati, sudjelovati
i pomagati mu. Takoer ih moramo oslobaati
od depresije, osjeaja ljutnje prema samome sebi
i velikoga osjeaja neugode jer su ovisni o tuoj
pomoi.
Kod bolesnika koji boluju od PB moramo pomoi
pri obavljanju osobne higijene, kod jutarnje njege,
nesmijemo ih ostavljati same nego pomoi u bilo
koje doba dana i noi. Nesmijemo im dopustiti da
zbog osjeaja srama i nelagode ne prihvate nau
pomo, moramo ih uvjeriti, pokazati im da nam
nije teko pomoi im, moramo pridobiti njihovo
povjerenje kako nas se ne bi sramili nego nas
sami zatraili pomo kad im je potrebna.
to se prehrane tie, ona zahtjeva pravilnu
i uravnoteenu prehranu da bi se postigla
zadovoljavajua razina energije i bolji uinak
lijekova. Vano je odabrati raznovrsne namirnice.
Bolesnik esto zna odbijati hranu ali razgovorom
ga pokuamo pridobiti i objasniti vanost uzimanja
obroka. Za vrijeme obroka kroz hranjenja treba
ga poticati na vakanje i gutanje hrane a nakon
obroka kroz hranjenja treba obavezno provjeriti
dali je sve progutao. Od bolesnika treba traiti
da misli dok guta, podsjeati ga da prije
zalogaja proguta slinu, da uzima male zalogaje
hrane. Ovisno o teini oteenja reeksa gutanja
bolesniku se daje kaasta ili polukruta hrana.
Pri davanju tekuine takoer moramo paziti,
najbolje je tekuinu davati licom ili pricom
kako bi mogli kontrolirati koliinu tekuine koju
e bolesnik progutati u jednom gutljaju dok je pri
upotrebi slamice povean rizik od aspiracije.
Najei problemi kod prehrane su:
- gubitak elje za hranom
- smanjena mogunost samostalnog uzimanja
hrane i tekuine
- poremeaj gutanja
- poremeaj vakanja
- munina, povraanje
- gubitak osjeta i okusa
Bolesnici oboljeli od PB trebali bi tj. bilo bi
poeljno da stalno odravaju istu tjelesnu teinu.
Takoer moramo uspostaviti to bolju
48
komunikaciju s bolesnikom. Veina bolesnika
ulae veliki trud kako bi uspostavili komunikaciju
s okolinom te se na taj nain i sami rehabilitiraju.
Bolesnik prema svojim mogunostima odgovara
ili gestom ili pokretom ili mimikom ili rjeju. U
tomu svemu vano je pokazati razumijevanje,
strpljenje i toleranciju prema bolesniku.
Ukratko, to moemo uiniti i kako moemo
pomoi:
-preferirati kratke ali ee razgovore
-govoriti izravno u lice
-govoriti prirodnim tonom glasa i sporije
-podsjetiti bolesnika da proguta slinu prije
izgovora rijei
-dati mu vremena za odgovor
-pohvaliti svaki njegov napor
-ohrabrivati ga
Ve smo rekli da ih od depresije moramo
oslobaati, pomagati im, ne iskljuivati ih iz
njihovih aktivnosti, moramo ih motivirati na
pokuaj samostalnosti, pomoi im ali ne i
obavljati neke rutinske poslove umjesto njih.
to se lijeenja tie, lijekovi koje im preporui
lijenik specijalista smanjuju simptome bolesti,
bolest sama po sebi nije fatalna. Nain prehrane,
vjebanje i zikalna terapija (zbog ukoenosti i
smanjene aktivacije miia oni postaju ukoeniji
i krui) takoer pomau u lijeenju bolesnika.
Stoga ih treba aktivirati to je ee a i vie
mogue u svakodnevni ivot, ne pourivati ih,
ako se katkad i umore i neto im se uini tekim
predloiti im da se odmore i da nastave sa
zapoetim, nedopustiti im da se povuku u sebe
i da se mi brinemo o njima nego ih motivirati i
doputati da budu samostalni koliko im bolest
to dozvoljava bez obzira kojom brzinom to
obavljali.
49
PREHRANA BOLESNIKA KOD PARKINSONOVE BOLESTI
Jadranka Boi, VMS, dijetetiar
SAETAK
Sve preporuke o prehrani danas se uglavnom odnose na zdravu prehranu, o kojoj se danas toliko
govori. Takva prehrana obiluje voem i povrem, nemasnim ili light mlijenim proizvodima, ima malo
zasienih masnoa te visokovrijednih proteina.
Kratko reeno treba odrediti piramidu zdrave prehrane, koja se prilagoava bolesti i dobi bolesnika.
U programu prehrane bolesnika s Parkinsonovom boleu osobitu vanost ima i samo serviranje
hrane, i sama tehnika hranjenja u koje po potrebi treba ukljuiti i lanove obitelji. Razgovarati treba
i predloiti tehniki nain izvoenja prehrane kod starijih i teih bolesnika te po potrebi ukljuiti i
pomagala.
Na kraju postaviti sam cilj zdrave prehrane kod bolesnika s Parkinsonovom boleu: zadovoljiti
dnevne kvalitativne i kvantitativne potrebe zadravanjem idealne teine uz moguu tjelesnu aktivnost
klju je zdravog ivljenja i to lakeg noenja s boleu.
51
KAKO IVJETI S PARKINSONOVOM BOLESTI
Jasmina Topolnjak, ms
Tanja Krnjak, ms
Odjel Neurologije, upanijska bolnica akovec, akovec, Hrvatska
UVOD
Oboljeli od Parkinsonove bolesti kao i lanovi
njihovih Obitelji esto imaju mnoga pitanja
o bolesti, simptomima, lijeenju te o nainu
prilagodbe na novootkrivenu bolest.
TO JE U BITI PARKINSONOVA
BOLEST?
pokreta, nazvana po lijeniku iz Londona Jamesu
Parkinsonu, koji je godine 1817. prvi opisao
simptome bolesti. Poremeaji pokreta nastaju
zbog smanjenja luenja kemijske supstancije
DOPAMINA, i to u dijelu mozga koji ima vanu
ulogu u kontroli voljnih pokreta. U bazalnim
ganglijima prisutan je manjak broja stanica
koje proizvode dopamin. Uzrok propadanja tih
stanica nije jo poznat. Bolest se postupno razvija,
pa moe proi i nekoliko mjeseci ili godina prije
nego se uoe tegobe.
SIMPTOMI
Jedan od prvih simptoma esto je lagani
tremor ruku ili prstiju, koji se polagano razvije
u nevoljno ritmino podrhtavanje. Istodobno,
izvoenje kompliciranijeg pokreta postaje
oteano uz ogranienja pokreta, a miii su
ukoeniji uz neprestane rigidne pokrete. Tremor,
rigor te usporenje pokreta su glavni simptomi
Parkinsonove bolesti, no ne moraju biti prisutna
sva tri simptoma niti se javljati jednakim
intenzitetom. esto je prisutna depresija, smetnje
sna, mokrenja i stolice.
Akineza, rigor i tremor ine PARKINSONOV
SINDROM.
Akinezom nazivamo motoriko ponaanje u
kojem bolesnik ima velike i esto nesavladive
potekoe u zapoinjanju ili dovrenju pokreta.
Pokreti postaju drveni i automatski, lice poput
maske (hipomimija, amimija), govor postaje
monoton, tih, slabo artikuliran i postupno
bezglasan. Zbog potekoa u izvoenju
svakodnevnih motorikih radnji, bolesnik se
postupno zaputa. Mimika i opa motorika
osiromauju. Bolesnici zbog akineze dre tijelo
ukoeno, savijeno i nagnuto naprijed. U sjedeem
poloaju mogu dugo biti nepokretni. Potekoe
se takoer primjeuju pri hodu u ranom stadiju.
Hodaju sitnim koracima, vukui noge, dok su
ruke i ake aducirane u lakatnim zglobovima
i ektirane u zglobovima prstiju. Pri ispitivanju
bulbomotorike ispitivaev prst bolesnik slijedi
samo oima, a ne istodobno i glavom. Postave li
se udovi bolesnika pasivno u odreeni poloaj,
oni esto ostaju kataleptiki u tom poloaju dok
udovi zdravih osoba tonu u poloaj mirovanja.
MIKROGRAFIJA je promjena rukopisa u smislu
da su prva slova velika ali impuls za pokret slabi
tako da su slova u nekoj duoj rijei jedva itljivo
narkana. U uznapredovanom stadiju bolesnici
nisu u stanju napustiti krevet. Lee nepokretni
savijenih lea sa privuenim nogama. Glava
im je na odreenoj udaljenosti od podloge to
nazivamo PSIHIKI POLJUBAC GLAVOM.
Rigor ili povieni miini tonus postoji ve kod
mirovanja, a pogoeni su eksori, ekstenzori te
proksimalni i distalni miii. U ranom stadiju
bolesti moe se TESTOM PADANJA GLAVE
dokazati rigor miia ije (u leeem poloaju
podigne li se pasivno glava, a zatim iznenada
pusti ona ne pada mlohavo na podlogu, nego
tone polagano i tromo. U snu i narkozi rigor
iezava.
Tremor postoji u 80% bolesnika te moe biti
prvi znak bolesti ili se pojavi u kasnijem tijeku.
Posebni oblici tremora su DA i NE tremor glave
(klimanje glave) ili takozvano brojanje novaca
rukama.
Bolest se dijagnosticira iskljuivo na temelju
klinike slike jer nema laboratorijskog testa
ili RTG nalaza koji bi potvrdili Parkinsonovu
52
bolest. Vaan dijagnostiki simptom je izostanak
reeksa orbikularisa oculi. To je zatitni re eks.
Tipini vegetativni popratni simptomi su jako
izluivanje lijezda lojnica (masno lice), gotovo
nikakvo znojenje. Pojaano luenje sline se
objanjava kao smetnja gutanja.
Hoehn i Yahr skala za procjenu Parkinsonove
bolesti
1. Prvi stupanj
znakovi i simptomi su jednostrani
simptomi su blagi
simptomi su neugodni, ali ne
onesposobljavaju
tremor obino jednog ekstremiteta
prijatelji su primijetili promjene dranja,
pokreta i izraza lica
2. Drugi stupanj
obostrani simptomi
minimalna nesposobnost
promjene dranja i hoda
3. Trei stupanj
znaajno usporenje pokreta tijela
prvi znakovi poremeaja ravnotee prilikom
hodanja ili stajanja
generalizirana srednje teka disunkcija
4. etvrti stupanj
jaki simptomi
hod jo uvijek mogu ali ogranien
rigiditet i bradikinezija
nesposobnost za samostalni ivot
tremor moe biti slabiji nego u ranijim
stupnjevima
5. Peti stupanj
kahektina faza
potpuni invaliditet
nemogunost stajanja ili hoda
potreba za trajnom njegom
Lijeenje simptoma bolesti uspjeno je posebice
u ranom stadiju bolesti, ali samo lijeenje ne
zaustavlja napredovanje bolesti. Vana je rana
dijagnoza, uzimanje specinih lijekova, nain
prehrane te vjebanje. Lijekovi znaajno smanjuju
simptome bolesti te neurolozi preporuuju
specinu kombinaciju, koja se razlikuje od
pojedinih bolesnika, a esto zahtijeva vrijeme i
strpljenje.
Procjenjuje se da vie od 5 % populacije iznad
50. godine ivota boluje od ove bolesti.
KVALITETA IVOTA BOLESNIKA S
PARKINSONOVOM BOLESTI:
Psihiki bolesnici gube spontanost, a misaoni
im je tijek usporen (BRADIFRENIJA).
Raspoloenje im je depresivno. Bolesnici
postaju razdraljivi, distroki, a mogu imati
agresivne promjene raspoloenja. No im je
posebno mukotrpna zbog nemogunosti voljnih
pokreta kojima zdrave osobe mijenjaju poloaj.
Za bolesnika su vane prikladna pomo i njega
u kui, potrebna je potpora suprunika, lanova
Obitelji te prijatelja jer se tako oslobodi depresija,
osjeaj ljutnje te neugode zbog ovisnosti o
drugim ljudima. Treba jo jednom naglasiti
BITNOST POTPORE jer ti nesretni pacijenti
moraju biti usmjereni na smanjenje oksidativnog
stresa.
Utvreno je da zikalna terapija koristi
bolesnicima. Zbog ukoenosti smanjena je
aktivacija miia koji tako postaju sve ukoeniji
i krui, a vjebanje e poboljati bolesnikovo
tjelesno i duevno stanje.

Djelovanje
lijekova
L
i
j
e
k
o
v
i

1
)

L
e
v
o
d
o
p
a

Jedan od najdjelotvornijih. Podie razinu dopamina.

2
)
D
o
p
a
m
i
n
e
r
g
i
k
i

A
G
O
N
I
S
T
I
Direktno stimuliraju receptore i zamjenjuju ulogu
DOPAMINA. Poznati su: BROMOKRIPTIN, APOMORFIN,
PRAMIPEKSOL i ROPINIROL

3
)

M
A
O

i
n
h
i
b
i
t
o
r

Usporava razgradnju DOPAMINA

4
)

C
O
M
T

i
n
h
i
b
i
t
o
r

Blokira razgradnju levodope prije ulaska u
mozak. ENTAKAPON

5
)

N
M
D
A

A
N
T
A
G
O
N
I
S
T
I
AMANTADIN, MEMENTIN

6
)

U
g
r
a
d
n
j
a

s
t
i
m
u
l
a
t
o
r
a

Kirurko lijeenje
primjenjuje se u
bolesnika koji se ne
mogu uspjeno lijeiti
lijekovima.
53
Prehrana se bazira na uravnoteenoj hrani kako
bi se postigla zadovoljavajua razina energije i
bolji uinak lijeka. Vano je odabrati raznovrsne
namirnice te tako zadovoljiti svakidanje potrebe.
Najvanije je stalno odravati poeljnu tjelesnu
teinu. Ako se uoi smanjenje tjelesne teine,
potrebno je poveati unos energije podrijetlom
iz kompleksnih ugljikohidrata. Preporuuje se
smanjeni unos proteina za doruak i ruak ( do
10 grama tijekom dana ), a vei unos proteina za
veeru, to pridonosi poboljanju pokretljivosti
po noi.
ZAKLJ UAK
Savjeti za bolesnike s Parkinsonovom bolesti:
1. Ostavite si dovoljno vremena za
svakodnevne aktivnosti jer tako nikada
neete biti u urbi.
2. Ukoliko Vam se vjebanje i svakodnevne
aktivnosti ponekad ine tekima ili
nemate za njih uvijek snage, nemojte biti
obeshrabreni.
3. Nemojte se stalno povlaiti i uvijek
dozvoljavati svojoj okolini da se brine
za Vas. Pokuajte biti samostalni koliko
moete i obavljati svakodnevne aktivnosti
bez obzira na brzinu kojom ih obavljate.
Iako je Parkinsonova bolest progresivna
i neizljeiva, ipak se lijekovima pomae
bolesnicima te je vijek ivota gotovo normalan.
LITERATURA
1. Prirunik iz Neurologije Vida Demarin
i suradnici (1998.g.)
2. Neurologija Prof. dr. sci. Klaus Poeck
(1994.g.)
3. Neurologija eljko Grbavac (1992.
g.)
4. Interna medicina Boidar Vrhovac,
Ivan Bakran, Mate Grani, Branimir
Jaki, Boris Lubar, Boris Vuceli
(1997.g.)
55
ivota pa se stoga esto procjenjuje kvaliteta
ivota specina za neku bolest. Mnoge bolesti,
a meu njim je i Parkinsonova bolest, znaajno
reduciraju kvalitetu ivljenja tako da cilj lijeenja
i sestrinske skrbi nije samo otkloniti simptome,
naroito ne pod cijenu neugodnih nuspojava,
ve prvenstveno omoguiti bolju kvalitetu ivota
kroz objektivne pokazatelje i u subjektivnom
doivljaju bolesnika. Kvaliteta ivota usko je
povezana sa poboljanjem terapijskih postupaka
ali presudnu ulogu u poboljanju ima bolesnik i
njegova obitelj.
Primjer 1: Tablica za procjenu kvalitete ivljenja
KVALITETA IVOTA OSOBA SA PARKINSONOVOM BOLEU - PROCES
ZDRAVSTVENE NJEGE
Petra Topolnjak, vms
Klinika za neurologiju, KB Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
IZLASCI I
DRUENJE
2 Nemam problema s izlascima i
druenjem
1 Imam problema s izlascima i
druenjem
0 Uglavnom sam usamljen, vezan za
dom ili postelju
BRIGA O SEBI
2 Nemam problema u odravanju
higijene i skrbi o sebi
1 Imam problema u odravanju
brige o sebi
0 Nesposoban sam okupati se i obui
UOBIAJENE
AKTIVNOSTI
2 Nemam problema u izvravanju
uobiajenih aktivnosti
1 Imam problema u izvravanju
uobiajenih aktivnosti
0 Posve sam nesposoban za
uobiajene aktivnosti
RADNE
AKTIVNNOSTI
2 Nemam problema s radom ili
uenjem
1 Imam problema u uenju
0 Ne mogu nita uiti ili raditi
PATNJA
2 Ne osjeam patnju
1 Umjereno patim
0 Doivljavam ekstremnu patnju
ANKSIOZNOST I
DEPRESIJA
2 Nisam anksiozan ili depresivan
1 Umjereno sam anksiozan ili
depresivan
0 Izrazito sam anksiozan ili
depresivan
OPE
ZDRAVSTVENO
STANJE
2 Bolje u usporedbi prije godinu
dana
1 Otprilike isto kao i prije godinu
dana
0 Loije nego prije godinu dana
0 3 Jako loa kvaliteta ivljenja
4 7 Jo nezadovoljavajua kvaliteta ivljenja
8 11 Zadovoljavajua kvaliteta ivljenja
12 14 Dobra kvaliteta ivljenja
UVOD
Kvaliteta ivota svake osobe ovisi o objektivnim
okolnostima u kojima osoba ivi, ali ovisi i o
samoj linosti osobe, njezinom doivljaju realne
situacije, sustavu vrijednosti, oekivanjima i
tenjama. Ukratko, to je sloeno sveobuhvatno
zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo vlastitim
ivotom.
Svaki ljudski ivot je kompleksan. Ujedinjuje u
sebi veliki spektar specinosti i pokriva razliita
podruja ljudske djelatnosti pa se stoga moe
promatrati sa razliitih aspekata. Odreen je
vanjskim iniocima koji ukljuuju materijalne,
zike, sigurnosne, ekoloke i druge uvjete, zatim,
socijalnom organizacijom drutva, pripadnou
pojedinoj drutvenoj klasi, narodu, religiji, rasi.
Svi ovi faktori odreuju nain ivota svakog
pojedinca, a specinosti odreuju individualne
karakteristike , pogledi na ivot, sustav vrijednosti,
elje, stil ivota. Osim ovih uvjeta, kvaliteta
ivota svakog ovjeka odreena je i njegovom
osobnom kognitivnom strukturom, time kako
on doivljava objektivne okolnosti te kakva mu je
struktura linosti.
S obzirom na to da je kvaliteta ivota subjektivne
kategorije koja ukazuje na doivljaj ivota
vlastitim ivotom, podijeljen je u dvije kategorije.
Prva je subjektivni osjeaj zadovoljstva vlastitim
ivotom koji svaki moe procijenit na nekoj
ljestvici. (usp. primjer 1), a druga kategorija su
objektivni faktori koji dovode do tog zadovoljstva
i koji se mogu istraiti. To su npr. zdravlje ili
prisutnost bolesti, materijalni aspekti, socijalan
sigurnost, mjesto ivljenja sa svim prednostima i
nedostacima, obrazovanje itd. Bolji ivotni uvjeti
u pravilu daju i viu razinu kvalitete ivota ali kod
svake usporedbe treba imati na umu da se svatko
u procijeni kvalitete svoga ivota prilagoava
objektivnim uvjetima u kojima ivi u procjenjuje
svoj ivot i njegovu kvalitetu u odnosu na njegovu
okolinu.
Medicina danas posveuje veliku panju kvaliteti
56
OBRADA TEME
Parkinsonova bolest spada u bolesti kretanja.
Ovaj poremeaj opisao je James Parkinson 1817.
godine. Bolest predstavlja progresivni poremeaj
koji je oznaen odreenom klinikom slikom
i patolokim promjenama bazalnih ganglija.
Glavni simptomi su hipokinezija (siromatvo
pokreta, bradikinezija (usporenost pokreta) sve
do akinezije (nemogunosti pokreta), zatim rigor
miia, tremor u mirovanju, gubitak posturalnih
reeksa (poremeaj ravnotee s estim
padanjima), hipomimija (lice poput maske),
masno lice i pojaana salivacija (zbog oteanog
gutanja sline), a rjee hipotonija i dizartrija.
Simptomi koji su prisutni stvaraju kaos u ivotu
bolesnika i njegove obitelji te znatno naruavaju
kvalitetu njegova ivota.
1. EPIDEMIOLOKA SLIKA
Epidemioloka slika je slijedea:
- bolest se uglavnom javlja iza 40 godine ivota,
a najee izmeu 50 i 60 godine ivota;
- broj oboljelih iznosi oko 200 na 100 000
stanovnika;
- 25% oboljelih radno je nesposobno unutar 5
godina;
- 80% oboljelih radno su nesposobni unutar 5-
9 godina;
- mortalitet je 3 puta vee nego u opoj
populaciji.
Pacijent hospitaliziran zbog Parkinsonove bolesti
zahtijeva puni angaman medicinske sestre.
Kako zbog potrebe za samom zdravstvenom
njegom tako i zbog nunosti edukacije bolesnika
i njegove obitelji jer su takvi bolesnici uglavnom
smjeteni kod kue.
2. SESTRINSKE DIJAGNOZE
Sestrinski problemi vezani uz bolesnika sa
Parkinsonovom boleu su mnogobrojni i njihov
broj raste proporcionalno sa duljinom trajanja
same bolesti. Najee sestrinske dijagnoze su:
1. smanjena pokretljivost;
2. visok rizik za povrede 2 pad;
3. potekoe u komunikaciji (verbalnoj i
neverbalnoj);
4. visok rizik za aspiraciju;
5. smanjena mogunost brige o sebi SMBS
(s vremenom postaje totalna: odravanje
osobne higijene, mogunost hranjenja,
odijevanja, obavljanja nude);
6. socijalna izolacija;
7. promijenjena slika o sebi (depresija);
8. bol u udovima;
9. smanjeno podnoenje napora SPN;
10. visok rizik za komplikacije smanjene
pokretljivosti.
3. SESTRINSKE INTERVENCIJE
Rjeavanju ovih i drugih sestrinskih problema
koji se nameu potrebna je individualna
orijentacija i ukljuivanje pacijenta kao subjekta
u zdravstvenu njegu. Ipak openite preporuke
su:
bolesnika i lanove obitelji treba upoznati o
vrsti oboljenja (to -
treba uiniti lijenik). Medicinska sestra treba
jo jednom provjeriti
koliko je bolesnik shvatio upute lijenika i
potvrditi ih;
bolesnik i lanovi obitelji trebaju znati koji se
lijekovi uzimaju i koje
su im kontraindikacije i popratne pojave, to je
takoer dunost
lijenika da o tome informira zainteresirane
stranke;
medicinska sestra treba diskutirati s
bolesnikom i lanovima obitelji o
prepoznavanju znakova koji se odnose na
stabilnost i ravnoteu
razgovoru s obitelji treba im pomoi
prilagoditi kuni ambijent
bolesniku (vrsti tepisi, jaa rasvjeta, namjetaj
s oblim uglovima i si.);
savjetovati bolesniku da napravi listu za
praenje tjelesne
teine. Naime, gubljenje teine moe biti
znatno zbog povraanja i
oteanog gutanja. Gojaznost takoer moe biti
problem;
dijetalna ishrana zbog disfagije mora se
bazirati na mekanoj
usitnjenoj hrani uzimanoj u malim
koliinama;
opstipacija - moe se regulirati
uzimanjem blagih prirodnih laksativa;
urinarnom problemu treba se paljivo prii.
Inkontinencija moe biti
uzrokovana nemogunou brzog odlaska u
toalet (funkcionalna inkontinencija), vie nego
neurolokim promjenama. Sugerirati upotrebu
princeze, a kasnije i pelena, kroz no;
svakodnevno kupanje jako je vano u
57
odravanju higijene, zbog pojaanog
znojenja i ekstremno masne koe;
zbog hipotenzije savjetuje se noenje elastinih
arapa i mijenjanje poloaja;
ako je bolesnik iz bilo kojeg razloga ksiran
za krevet, poloaj tijela mora se mijenjati a
svaka dva sata da se sprijee kontrakture i
plune komplikacije. Takoer provoditi vjebe
dubokog disanja;
potencirati ziku aktivnost makar i
minimalnu;
govor takoer treba vjebati itajui na glas,
pjevajui, a najbolje je
obratiti se logopedu:
bolesnici mogu biti preosjetljivi na toplinu, tako
da ak dobiju povienu temperaturu u toploj
sobi (prilagoditi mikroklimu);
kod teih psihikih poremeaja najbolje je
angairati klinikog psihologa i ukljuiti obitelj
u psihoterapiju.
Iako su ove intervencije openite, one e
ipak doprinijeti rjeavanju pacijentovih
problema ukoliko su utemeljene na znanju,
individualizirane usklaene sa cjelokupnim
planom zbrinjavanja pacijenta, realne, atraktivne,
logino rasporeene i sa to manje negativnih
uinaka.
ZAKLJUAK
Parkinsonova bolest sa svojim progresivnim i
dugotrajnim tijekom bitno naruava kvalitetu
ivljenja gotovo na svim podrujima ivota.
Sestrinska skrb za takvog pacijenta mora biti
cjelovita i ukljuivati pacijenta kao subjekta u taj
proces. Tu posebno dolazi do izraaja partnerski
odnos izmeu pacijenta i zdravstvenog tima.
Uz to je vano imati na umu da je kvaliteta
ivota subjektivan i nejasno deniran pojam,
ali je vaan svakome od nas i mi sami zapravo
deniramo njegov sadraj.
Bolesnik sa Parkinsonovom boleu zahtijeva
apsolutni kvalitetni angaman cijelog tima.
Za svaku sestru to bi trebao biti izazov ali isto
tako ona mora biti sposobna pruiti adekvatnu
i kvalitetnu pomo. Stoga je vrlo znaajna,
uz redovito kolovanje dodatna specina i
kontinuirana edukacija. Svaka sestra mora teiti
to boljoj skrbi za pacijenta i pomoi mu u
prilagodbi na novonastalu situaciju i poboljanje
njegove osobne kvalitete ivota. Jedino tako
mogue je postii da pacijent njegova obitelj i
zdravstveni tim budu zadovoljni.
LITERATURA
Demarin, V. i suradnici (1998.): Prirunik iz
neurologije. Zagreb: Prosvjeta.
Fukar, G. (1995.): Proces zdravstvene njege.
Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita.
Fukar, G. (1996.): uvod u sestrinske
dijagnoze. Zagreb: Hrvatska udruga za
sestrinsku edukaciju.
Sedi, B. (2003.): Zdravstvena njega
neurolokih bolesnika. Zagreb: Visoka
zdravstvena kola
59
Ljubica Trogrli, vms
Mirela Stipanovi, vms
Odjel za neurologiju, Klinika bolnica Split, Split, Hrvatska
Parkinsonova bolest (PB) je najea bolest
ekstrapiramidnog sustava. To je bolest s
poremeajem pokreta. Poremeaj pokreta nastaje
dopamina , i to u dijelu mozga koji ima vanu
ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni
gangliji).U bazalnim ganglijima prisutan je
manjak broja stanica koje proizvode dopamin.
Uzrok propadanja tih stanica jo nije poznat.
Bolest je nazvana po lijeniku iz Londona
Jamesu Parkinsonu,koji je godine 1817. prvi
opisao simptome bolesti.
ETIOLOGIJA
U etiologiji se ispreplee mogui utjecaj
genetike,osobitosti samog procesa starenja,te
mogunost tetnog utjecaja toksina iz vanjske
sredine. Uglavnom se PB ne smatra nasljednim
oboljenjem.PB je bolest od koje obolijeva svaka
stota osoba starija od 60. godine,poinje izmeu
50. i 70.-e godine i sporo napreduje tijekom 10-20
godina. U oko 5% bolesnika PB poinje prije 40.-e
godine ivota. ea je zahvaenost u mukaraca
u odnosu na ene(2:1).
SIMPTOMI
Kako se bolest obino polagano razvija moe
proi i nekoliko mjeseci,a i godina prije nego
bolesnik ustanovi da ima tegoba. Jedan od
prvih simptoma esto je lagana trenja ruku
ili prstiju,koja se polagano razvija u ritmiko
podrhtavanje. Istodobno izvoenje nih ili
kompliciranijih pokreta postaje oteano uz
ogranienja pokreta,a miii su ukoeniji uz
nespretne rigidne pokrete.
Klasini trijas simptoma (primarni simptomi):
- tremor (drhtanje ruku,nogu,ponekad glave,
vrata,lica i eljusti)
- rigor (ukoenost miia ruku,nogu i vrata)
- usporenje pokreta
Ne moraju istodobno biti prisutna sva
tri simptoma,niti se javljaju s jednakim
intenzitetom.
esto su prisutni i sekundarni simptomi:
depresija,poremeaji sna,vrtoglavica,smetnje
eliminacije, demencija, te smetnje s govorom,
disanjem, gutanjem i seksualnom funkcijom.
KOMPLIKACIJE
U poodmaklom stadiju bolesti bolesnik postaje
nepokretan,vrlo su este pneumonije,urinarne
infekcije,ozljede i psihike promjene.
DIJAGNOSTIKA
Nema laboratorijskog testa ili RTG pretrage koji
bi potvrdili PB.Dijagnoza se postavlja iskljuivo
na osnovi klinike slike.
LIJEENJE
Za sada nema lijeka koji bi bolest potpuno
zaustavio.Ciljevi lijeenja PB su utjecati na
simptome i na njihovo ublaavanje.
Lijeenje je individualno i ovisi o stupnju bolesti,s
osnovnim ciljem odrati bolesnika to je dulje
mogue samostalnim. Iako je temeljno lijeenje
medikamentozno,osobito je vana rehabilitacija,a
primjenjuje se i operativno lijeenje.
Kod medikamentoznog lijeenja primjenjuju se
specine kombinacije lijekova koje se razlikuju
u pojedinih bolesnika. Jedan od najdjelotvornijih
lijekova je Levodopa (podie razinu
dopamina),zatim se daju antikolinergici koji se
koriste u ranijoj fazi bolesti i najbolje djeluju
na tremor, zatim amantadin koji je ekasan kod
ranog parkinsonizma,te agonisti dopamina.
U lijeenju je nezaobilazna rehabilitacija
bolesnika. Pored zikalne terapije,okupacione
terapije,logopedskog tretmana,savjetovanja
o dijetetskom reimu ivota, u rehabilitacije
bolesnika oboljelog od PB treba voditi rauna
i o njihovoj motivaciji i poboljanju psihikog
stanja.
60
ULOGA MEDICINSKE SESTRE U
BOLESNIKA S PB
Jedan od vanijih imbenika lijeenja jest
zdravstvena njega bolesnika koja mora biti
prilagoena bolesniku i njegovim potrebama(i
ndividualizirana),dobro isplanirana u dogovoru
s bolesnikom i njegovom obitelji. Zdravstvena
njega kod oboljelih od PB prvenstveno je
usmjerena na poboljanje kvalitete ivljenja
bolesnika,te uklanjanje ili ublaavanje simptoma
bolesti. Medicinska sestra e pomoi bolesniku
da prihvati svoju bolest,da je ne doivljava kao
prevelik teret,ukazat e na razliite mogunosti
rjeavanja problema,te pomoi bolesniku i
njegovoj obitelji da se to uspjenije nose s
bolesti.
Zadatak med. sestre je utvrivanje potreba
za zdravstvenom njegom i to uzimanjem
sestrinske anamneze koja nam treba dati uvid
u tjelesno,psihiko i socijalno stanje bolesnika.
Podaci nam daju uvid u cjelovitu i tonu
promjenu pacijentova stanja radi utvrivanja
stupnja samostalnosti i njegove mogunosti
zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba.
Pored promatranja bolesnika med. sestra
e koristiti sekundarne i tercijalne izvore
podataka,poput obitelji bolesnika i dostupne
medicinske dokumentacije.
Pripremajui ovaj rad u prikupljanju podataka
smo koristile i Upitnik EQ-5D (Sl. 1) koji se
sastoji od pet pitanja na koje su bolesnici (20
bolesnika) izabrali ponuene odgovore to
nam je pomoglo u odreivanju stupnja bolesti,
samostalnosti i psihikog stanja bolesnika.
Analizirajui ove podatke i koristei svoja
iskustva u radu s oboljelima od PB znamo da
su potrebe bolesnika oboljelih od ove bolesti
razliite.Nekolicini bolesnika je potrebna
minimalna pomo pri zadovoljavanju osnovnih
ljudskih potreba ,dok je dijelu oboljelih potrebna
vea pomo drugih osoba,a ima bolesnika koji
su potpuno ovisni o pomoi drugih osoba.
Budui da bolesnik esto odbija injenicu
da boluje od PB ili nije svjestan svoje
situacije,paljivo moramo pristupiti njegovim
potrebama. Za bolesnika su vane prikladna
pomo i njega,kako za vrijeme hospitalizacije
tako i njegovom domu da bi mu se omoguio to
kvalitetniji ivot.
Posebnu pozornost med.sestra mora posvetiti
psiholokom pristupu,mora znati promatrati i
neverbalne poruke koje joj bolesnik alje,te mora
biti sposobna izraziti empatiju prema bolesniku
i njegovoj obitelji u pravom trenutku.Bolesnika
i obitelj potrebno je motivirati kroz prikaz
pozitivnih primjera rjeavanja problema,dobrom
edukacijom.
lanovi medicinskog tima,a i lanovi obitelji
mogu umnogome pomoi bolesniku kako bi se
oslobodio depresije,osjeaja ljutnje te osjeaja
neugode zbog ovisnosti o drugim ljudima kako
bi to bolje svladao simptome i imao kvalitetniji
ivot unato bolesti.
Problem koji se najee susree u oboljelih
od PB je smanjena mogunost brige za sebe
(hranjenje,odravanje higijene,odijevanje i
eliminacija).Smanjena mogunost brige o sebi
pogaa sr dostojanstva i samopotovanja,moe
dovesti do bijesa,povlaenja i odbijanja.Sestrinska
skrb mora biti usmjerena na pronalaenje naina
koji e bolesniku omoguiti najvii mogui
stupanj samostalnosti i neovisnosti o drugima,ali
ne i obavljanje rutine umjesto njega.Med. sestra
je,prilikom boravka na odjelu,ovim bolesnicima
svojevrstan vodi kroz svaki dan.Ona e mu uliti
nadu za savladavanje svakodnevnih obaveza
i korisnim savjetima pomoi u poboljanju
kvalitete ivota.
PB posebno zahtijeva pravilnu i uravnoteenu
prehranu kako bi se postigla zadovoljavajua
razina energije i bolji uinak lijekova.Za
pravilnu prehranu vano je odabrati raznovrsne
namirnice te tako zadovoljiti svakodnevne
potrebe za unosom prehrambenih i zatitnih
tvari.Za zadovoljavanje energetskih potreba u
bolesnika s PB ,potrebno je svakodnevno uzeti
od25 do 30 kcal po kilogramu tjelesne mase,a
kod jaih diskinezija i poveati unos energije
,jer jae diskinezije za organizam znae umjereni
tjelesni napor.
Bolesnici vrlo esto osjeaju nelagodu zbog
sporosti i neurednosti u jelu. Javljaju se tekoe
u vakanju zbog suhoe usne upljine zbog
uzimanja lijekova,potekoe gutanja zbog
tremora jezika,te potekoe u oblikovanju
zalogaja. Zbog svega navedenoga bolesniku treba
savjetovati da sjedi uspravno za vrijeme hranjenja
,da uzima hranu koja se lake guta.Bolesnika
treba savjetovati da za vrijeme uzimanja
zalogaja misli na gutanje,progutati dva puta
iza svakog zalogaja i da zalogaji budu mali. Ne
61
priati s hranom u ustima i oprez pri upotrebi
slamke,zbog smanjene mogunosti kontroliranja
gutanja i tako poveanog rizika od aspiracije.
Koristiti se spravama za pomo pri hranjenju
(npr. alica koja se ne moe prevrnuti).Bolesnik
mora svakog tjedna pratiti tjelesnu teinu da bi
se na vrijeme dobio uvid u mogui gubitak.
U bolesnika s PB esta je pojava opstipacija
u svezi sa smanjenom aktivnou,slabou
miia koji sudjeluju pri pranjenju crijeva
i kao nuspojava uzimanja lijekova. U tom
sluaju bitno je bolesnika koliko god je mogue
poticati na kretanje i aktivno provoenje
vjebi.Preporuiti mu uzimanje hrane bogate
celulozom i veih koliina tekuine,a u krajnjem
sluaju po preporuci lijenika uzeti i laksative.
Vano je bolesniku savjetovati da odredi uvijek
isto vrijeme za defekaciju i da mu se osigura
privatnost prilikom defekacije .Zbog prisutnih
problema oteanog sputanja na koljku
potrebno je postaviti drae i povienu koljku.
Uz probleme opstipacije javljaju se i problemi od
strane mokranog mjehura u vidu inkontinencije
urina. Bolesnika treba savjetovati da uzima
manje,a ee koliine tekuine,nauiti ga
provoditi vjebe snktera,smjestiti ga to blie
sanitarnom voru,a kod nepokretnih bolesnika
uputiti na koritenje pelena za jednokratnu
upotrebu,ili po preporuci lijenika postavljanje
trajnog urinarnog katetera.
Kod ovih bolesnika se javlja i problem
komunikacije.Zbog oteanog govora potrebno
je bolesniku naglasiti vanost uzimanja dovoljno
vremena za govorenje.Savjetovati itanje
na glas,pa i pjevanje,a po potrebi ukljuiti i
logopeda.
Postizanje zadovoljavajue psihosocijalne
prilagodbe. Da bi bolesnik stekao samopouzdanje
i osjeaj samostalnosti mora postavljati dostine
ciljeve. U sluaju depresije i nemogunosti
sueljavanja s boleu,potrebno je potraiti
psihoterapeutsku pomo.
Bolesnici se esto osjeaju usamljeni i dosadno
im je,pa im je stoga potrebno pomoi u
organiziranju odreenih aktivnosti tijekom dana kk
da se izbjegne previe spavanja i apatija.
U planiranju aktivnosti treba ostaviti dovoljno
vremena za svaku aktivnost,jer tako nikada
nee biti u urbi. Treba im savjetovati da se ne
obeshrabe ukoliko im se svakodnevne aktivnosti
ine tekima ili nemaju uvijek snage za njih.
Bolesnicima savjetovati da se ne povlae i uvijek
ne dozvoljavaju svojoj okolini da se brine za njih
,da pokuaju biti samostalni koliko mogu i da
obavljaju svakodnevne aktivnosti bez obzira na
brzinu kojom ih obavljaju.
ZAKLJUAK
Medicinska sestra e pomoi bolesniku
oboljelom od PB da prihvati svoju bolest,da je
ne doivljava kao prevelik teret,ukazati e na
razliite mogunosti rjeavanja problema,te
pomoi bolesniku i njegovoj obitelji da se
to uspjenije nose sa boleu i nadolazeim
problemima.
Planiranje i provoenje zdravstvene njege i
zdravstvenog odgoja moe pomoi bolesniku
da pobolja kvalitetu ivljenja i to due sauva
svoju neovisnost.
LITERATURA
1. Barac B. Neurologija, Naprijed, Zagreb, 1992.
2. Demarin V. Prirunik iz neurologije, Prosvjeta,
Bjelovar, 1998.
3. Grupa autora. Zdravstvena njega 3, kolska
knjiga, Zagreb, 2001.
4. Sedi B. Nastavni tekstovi, Visoka zdravstvena
kola
Slika 1. nalazi se na slijedeoj stranici.
62
63
Senada Tafro
SAETAK
Parkinsonova bolest je progresivni neuroloki poremeaj, koji je rezultat degeneracije neurona u
regiji mozga koja kontrolie pokrete.
Ta degeneracija proizvodi manjak transmitera, poznatog kao Dopamin, a to uzrokuje poremeaj
pokreta karakteristian za bolest.
esto prvi simptom bolesti je tremor uda, posebno kada je tijelo neaktivno. On obino poinje na
jednoj strani tijela, najee ruci.
Jako je mnogo teorija o etilogiji bolesti, kao genetski naslijeenja, ali je vie prihvaena teorija da
postoji grupa faktora koji uzrokuju bolest. Dijagnoza se obino postavlja na prvom neurolokom
pregledu. Ne postoji test za istu indentikaciju bolesti.
Nema lijeka za ovu bolest. Kod pogoranja ukluuje se Levodopa, kao i drugi preparati koji reguliu
nivo Dopamina u mozgu.
Na kraju istraivai se trude da nau sredstvo koje e uticati da ne doe do propadanja elija.
Kljune rijei: Parkinsonova bolest, Simptom, Dopamin, Levadopa
65
Denita Dovo
SAETAK
Parkinsonova bolest prvi put je opisana od Britanskog doktora Jamesa Parkinsona, 1817.g. po kome
je I dobila ime.
Bolest karakteriziraju etiri glavne promjene I ako su prisutna najmanje dva simptoma, koja su
izraena na jednaoj strain tijela, to je dovoljno za dijagnozu Parkinsonove bolesti.
I mlai I stariji pacijenti mogu osjetiti prve simptome I godinu dana prije obraanja ljekaru.
Prvi simptomi mogu biti promjenjiva kombinacija sva etiri glavna simptoma, a tipino poinju
jednostrano, pa se ire na drugu stranu tijela.
Parkinsonova bolest je progresivno obpljenje I to je najea neurodegenerativna bolest.
Rezultat je nastajanje elija u dijelu mozga zvanomSupstancija Nigra koje proizvode Dopamin. Kad te
elije nestanu, prestane regulacija kontrole pokreta, a to uzrokuje simptome Parkinsonove bolesti.
U terapiji koristimo tretman lijekovima, hirurki tretman, terapiju podrke, zikalnu terapiju itd.
Postoji vie naina da se utie na tok bolesti, mada je u ovom momentu razvoja medicine iluzorno
oekivati da se ova bolest zaustavi.
Kljune rijei: Parkinsonova bolest, Simptom, Dopamin, Terapija
67
Gordana Milakovi, ms
Jadranka Kicivoj, vms
Djelatnost za neurologiju, Opa bolnica Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
SAETAK
Oboljeli od Parkinsonove bolesti, kao i lanovi
njihovih obitelji esto imaju mnoga pitanja o
simptomima, lijeenju, te o nainu prilagodbe
na novootkrivenu bolest. Bolest se pojavljuje
poslije 40. g. ivota, veinom izmeu 40. i
60.g. U veine oboljelih ne moe se dokazati
nasljedni faktor. Razvija se obino polagano
pa moe proi i nekoliko mjeseci, a i godina,
prije nego to bolesnik ustanovi da ima tegoba.
Bolest esto poinje bolovima u udovima to
se u poetku dovodi u svezu s degenerativnim
promjenama kraljenice. esto se upravo u tom
stadiju pojavljuju i depresivna raspoloenja. To
je bolest s poremeajima pokreta koji nastaju
dopamina i to u dijelu mozga koji ima vanu
ulogu u kontroli voljnih pokreta.
SI MPTOMI I TI J EK BOLESTI
Parkinsonova bolest nazvana je po engleskom
lijeniku Jamesu Parkinsonu, koji je godine
1817. prvi opisao simptome bolesti. Medicinu je
studirao u Londonu, gdje mu je meu ostalima
bio uiteljem John Hunter. Kasnije je bio praktini
lijenik u Hoxtonu. Od 1804. bavio se pored
medicine jo i geologijom i paleontologijom te
je napisao nekoliko djela trajne vrijednosti iz
tih struka. Zastupao je napredna shvaanja, te
se zalagao za reforme na mnogim podrujima
javnoga ivota, meu ostalim, borio se i za
reformu nastave u medicini, zbrinjavanje djece,
duevnih bolesnika itd.
Pozitivni odgovori na pitanja upuuju na veliku
mogunost da osoba boluje od Parkinsonove
bolesti:
1. PODRHTAVANJE RUKU ?
2. USPORENOST ?
3. NESPRETNOST ?
4. PROMJENJEN RUKOPIS ?
5. DEPRESIVNO RASPOLOENJE ?
SIMPTOMI PARKINSONOVA TRIJASA:
TREMOR (drhtanje)
AKINEZA (usporenost pokreta)
RIGOR (ukoenost miia ruku, nogu i
vrata)
Istodobno ne moraju biti prisutna sva tri
simptoma, niti se moraju javljati s jednakim
intenzitetom. U nekih je bolesnika u prvom
planu:
TREMOR:
Oteava odreene svakodnevne aktivnosti, npr.
jedenje ili pisanje, a vrlo esto i profesionalnu
djelatnost.
Vano je zapamtiti da drhtanje moe biti
razliita podrijetla, te da nemaju svi bolesnici sa
simptomom tremora Parkinsonovu bolest.
U drugih bolesnika prevladava:
AKINEZA I RIGOR
Pulzijski fenomeni suavaju pokretnost bolesnika,
tako da se ne usuuje napustiti kuu jer vie nije u
stanju da se u ulinom prometu iznenada zaustavi.
Ili pak, nakon dueg trajanja bolesti, pojavljuje se
neposredno prije iznenadne kretnje, tzv. Efekt
smrznutosti ili Oklijevanje prije poetka,
nekoliko trenutaka trajua nepokretnost koja
bolesnika toliko ometa da ne moe npr. proi kroz
vrata. Tada bolesnik osjea anksioznu napetost. S
vremenom e bolesniku biti sve tee ustati sa
sjedalice, odjenuti se, svui ili prinositi hranu
do usta. Zbog zakoenosti motorike, mnogi se
bolesnici osjeaju bespomonima. Govor postaje
monoton, tih, slabo artikuliran i postupno
bezglasan. Tijelo dre ukoeno, savijeno i nagnuto
naprijed. Hodaju sitnim koracima vukui noge,
dok su pritom ruke i ake aducirane u lakatnim
zglobovima i ektirane u zglobovima prstiju.
68
Slika 1.
Rukopis je promijenjen u smislu:
MIKROGRAFIJE Prva slova su jo uvijek
velika, ali impuls za pokret slabi, tako da
su slova u nekoj duoj rijei jedva itljivo
narkana (Slika 2.).
Slika 2.
Popratni simptomi su:
Jako izluivanje lijezda lojnica MASNO LICE,
gotovo nikakvo znojenje.
Pojaano luenje sline kao smetnja gutanja.
Raspoloenje je uglavnom depresivno.
Bolesnik postaje razdraljiv, tako da iz uobiajene
ljepljive usporenosti mogu izbiti AGRESIVNE
PROMJENE RASPOLOENJA.
To je esto nou jer je no bolesniku posebno
mukotrpna zbog nemogunosti voljnih pokreta
kojima zdrave osobe stalno mijenjaju poloaj
tijela.
U uznapredovalom stadiju bolesnk nije
u stanju napustiti krevet u kojem lei
nepokretan, savijenih lea, aduciranih
ruku, privuenih nogu, glave drane na
odreenoj udaljenosti od podloge.
DIJAGNOSTIKA
Donedavno nije bilo laboratorijskih testova
i RTG nalaza koji bi potvrdili dijagnozu.
No, razvojem tehnologije danas se u svijetu
primjenjuje SPECT Kompjutorizirana
tomograja emisijom pojedinanog fotona.
LIJEENJE
Vano je naglasiti da za bolest postoje
djelotvorni lijekovi. Lijeenje simptoma
bolesti uspjeno je posebice u ranom
stadiju bolesti, ali lijeenje ne zaustavlja
napredovanje bolesti. Vana je rana
dijagnoza bolesti, uzimanje specinih
lijekova, nain prehrane, vjebanje.
Lijenik specijalista neurolog, preporuuje
specinu kombinaciju lijekova koja se razlikuje
u pojedinih bolesnika, a esto zahtijeva vrijeme
i strpljenje.
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA
S PARKINSONOVOM BOLEU
Za bolesnika je vana prikladna pomo
i njega da bi mu se omoguio kvalitetniji
ivot. Bolesnika je potrebno educirati :
Saznati to zna o svojoj bolesti.
Provjeriti to eli znati.
Poticati ga da postavlja pitanja.
Odgovarati mu tono i iskreno.
Objasniti mu sadanje stanje, uzroke
stanja itd.
Educirati i motivirati suprunika, druge
lanove obitelji te prijatelje da budu
aktivni, da budu podrka i da sudjeluju
u uobiajenim aktivnostima i hobijima u
skladu s njegovim stanjem i kondicijom.
Poticati bolesnika na redovito uzimanje
propisane terapije i ukljuiti ga u aktivno
vjebanje.
Fizkalna terapija i vjebanje kod Parkinsonova
sindroma su jednako vane metode lijeenja kao
i one lijekovima. Fizikalna terapija sastoji se od
masae kojoj je svrha da omeka muskulaturu,
69
te od rastezanja i drugih vjebi, kako bi miii i
zglobovi olabavili, a koliina ovisi o intenzitetu
rigora i postojanju kontraktura. Tom se
terapijom esto uspiju popraviti tekoe hodanja
i ravnotee, sposobnost ustajanja s kreveta ili
stolice, pognuto dranje, a osobito pokretnost i
spretnost prstiju. Vjebanjem treba aktivirati one
dijelove tijela koji vie naginju kontrakturama:
a to su vrat, lea, prsti ruku, adduktori bedara,
miii koljena i stopala. Vano je prevenirati
skraenje muskulature lista . To je esto glavni
razlog ljepljivom povlaenju stopala po podu kod
hodanja. Osobito dobro slue vjebe hodanja u
obliku ptijeg hoda. Vano je vjebanje oblaenja
i svlaenja odjee i cipela, ustajanje i lijeganje u
krevet. Svaku aktivnost treba vjebati i bolesnika
privoljeti da je uvjebava dok ne postigne zadani
cilj. Mogu se upotrijebiti jednostavna pomagala,
kao to su
uzica na kotau
iznad glave
i rastezanje
nogu laganim
utezima , (vidi
Sliku 3.).
Slika 3.
T e k o e
govora mogu
se vjebanjem
bitno popraviti.
Bolesnik treba
pod kontrolom
glasno itati,
a uz to mu
treba pokazati kako e formirajui usta bolje
izgovarati pojedinu rije. I akt pisanja treba
vjebati na ploi ili papiru prema uzorcima
slova ili brojeva. Treba mu objasniti da je svaka
aktivnost od vanosti. Dashay je to za laika
slikovito i duhovito formulirao Muskulatura se
sastoji od 80% vode, te kao to se tekua voda ne
smrzava, tako i gibanje miia sprjeava da se
oni ukoe i skvre.
Kontraindicirana je zikalna terapija samo kod
teih kardijalnih bolesnika ili openito tekog
stanja bolesnika.
Parkinsonova bolest posebno zahtjeva pravilnu
i uravnoteenu prehranu kako bi se postigla
lijekova. Za pravilnu prehranu vano je odabrati
raznovrsne namirnice, te tako zadovoljiti
svakidanje potrebe za unosom prehrambenih i
zatitnih tvari.
Najvanije je stalno odravati poeljnu tjelesnu
teinu. Za zadovoljenje energijskih potreba u
bolesnika s Parkinsonovom bolesti, potrebno je
svakodnevno uzeti od 25 do 30 cal po kilogramu
tjelesne teine.Ako se uoi smanjenje tjelesne
teine, potrebno je poveati unos energije
podrijetlom iz kompleksnih ugljikohidrata.
Poveani unos ugljikohidrata ujedno e dovesti
i do porasta sekrecije inzulina to smanjuje
razinu velikih neutralnih aminokiselina u krvi.
Navedene aminokiseline smanjuju prelazak
L-dope kroz krvno-modanu barijeru i tako
smanjuju uinak lijeka. Zato se preporuuje
smanjeni unos proteina za doruak i ruak,
a vei unos proteina za veeru, to pridonosi
poboljanju pokretljivosti po noi. No, svakako
je vaan dovoljan unos proteina jer nedostatan
unos rezultirat e smanjenjem tjelesne teine.
SAVJETI ZA BOLESNIKA
1. Ostavite si dovoljno vremena za
svakodnevne aktivnosti jer tako nikada
neete biti u urbi
2. Ukoliko Vam se vjebanje i svakodnevne
aktivnosti ponekad ine tekima ili
nemate za njih uvijek snage, nemojte biti
obeshrabreni.
3. Nemojte se stalno povlaiti i uvijek
dozvoljavati svojoj okolini da se brine za
Vas.
4. Pokuajte biti samostalni koliko moete
i obavljati svakodnevne aktivnosti bez
obzira na brzinu kojom ih obavljate.
LITERATURA
1. Prof. dr. Sci. Klaus Poeck: Neurologija,
kolska knjiga, Zagreb, 2000.
2. Prof. dr. sci. Vida Demarin i suradnici:
Prirunik iz neurologije, Prosvjeta,
Bjelovar, 1998.
3. web stranice http://hubpp.mef.hr/
docovi/parkin.htm, Medicinski fakultet
Zagreb, Kako ivjeti s Parkinsonovom
bolesti
4. Medicinska enciklopedija, svezak 5,
Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
Zagreb.
71
SURADNJA FIZIOTERAPEUTA I MEDICINSKE SESTRE NA PLANU FIZIOTERAPIJE
Marina Maravi, vft
Milena Glii, vms
Slavica Djurak, ms
Ljiljana aki, ms
Blaenka imunkovi, vms
Marija Tomi, ms
1. UVOD
Pristup zioterapijskom tretmanu pacijenata
oboljelih od Parkinsonove bolesti mora biti
multidisciplinaran i primijenjen individualno.
Budui da su zioterapija i zdravstvena njega
povezane i nadopunjavaju se, zioterapeut e
pri procjeni stanja pacijenta morati uzeti u obzir
i informacije o pacijentovom zdravstvenom
statusu, o drugim medicinskim postupcima te o
strategiji rukovanja pri provoenju zdravstvene
njege. Na ro ito valja poznavati plan uzimanja
medikamentozne terapije ne bi li se proces
zioterapije podu da rao sa periodom maksimalnog
uinka lijeka.
Isto tako, neophodna je informiranost medicinske
sestre, kao i svih lanova tima o tehnikama
zioterapijske intervencije u razliitim stupnjevima
bolesti te educiranje o nainima poboljanja
mo torike pri razliitim aktivnostima pacijenta
(sjedanje, ustajanje, lijeganje i krevet, kod, AS-a i
slino).
2. PRINCIPI FIZIOTERAPIJSKIH
POSTUPAKA U PARKINSONOVOJ
BOLESTI
Principi zioterapijskih postupaka u
Parkinsonovoj bolesti ukljuuju:
rano provoenje preventivnog programa
vjebi;
procjenu stanja pacijenta zbog utvrivanja
prioriteta tretmana te nadzora napretka u
radu sa pacijentom;
ciljanu intervenciju usmjerenu na podruja
pogoranja (postura, respiracija, mimika, hod);
angairanje pacijenta i njegovatelja u
donoenju odluka o planu tretmana radi
po veanja motivacije;
utvrivanje potreba pacijenata i
njegovatelja;
edukacija pojedinaca o Parkinsonovoj
bolesti;
uenje tehnika rukovanja za njegovatelje i
lanove obitelji.
(Godwin Austen, 1993.
3. FIZIOTERAPIJSKA INTERVENCIJA
razliito je usmjerena kroz svaki od
stupnjeva bolesti:
rani
srednji
kasni
treba se podudarati sa periodom
maksimalnog uinka lijeka;
u kunom okruenju provoenje uz
nadzor zbog djelovanja na razinu
iscrpljenosti.
4. RANI STUPANJ
prevencija miino-kotanih oteenja
provoenjem aktivnog pokreta jer je on
najekasniji;
aktivni pokret je mogu, ali usporen,
stoga e i zioterapeut i medicinska sestra
te ostali njegovatelji pacijenta morati
MOTIVIRATI pri izvoenju svakodnevnih
aktivnosti;
aktivnim pokretom smanjuje se i tremor,
ako odaberemo vjebe koje su bolesniku
svrsi shodne i dovoljno ga mentalno
aktiviraju;
Savjetuju se i:
vjebe za preciznost i koordinaciju;
vjebe za poveanje opsega pokreta;
vjebe izdrljivosti;
vjebe istezanja;
72
respiratorne vjebe;
vjebe mimine muskulature;
vjebe govora;
vjebe pisanja;
relaksacija.
Slika 1. Vjebe za poboljanje mobilnosti ake i
prstiju
prstiju
Slika3. Vjebe za balans i poboljanje
koordinacije ramenog pojasa
prstiju
Slika 5. Vjebe za poboljanje rotacije trupa
73
Slika 6. Vjebe za poboljanje mobilnosti
ramenog pojasa
ramenog pojasa
ramenog pojasa
ramenog pojasa i olakanje rotacije prilikom
hoda
Slika 10. Vjebe za istezanje skraenih miia
trupa i ramenog pojasa te poboljanje posture
Slika 11. Vjebe istezanja koje uvelike utjeu na
posturu tijela
74
Slika 12. Vjebe za miminu muskulaturu
5. SREDNJI STUPANJ
tehnike poveanja pokretljivosti i
posturalne svjesnosti
Svakodnevne aktivnosti kao to su:
sjedenje;
dizanje iz razliitih stolica;
sjedenje na stolicu;
lijeganje u krevet;
ustajanje iz kreveta;
dizanje sa poda i sl. treba razvijati
suradnjom bolesnika, zioterapeuta i
medi cinske sestre;
djelovati na kontroli hoda i ravnotee
da se sprijee padovi.
Svjesnost pravilnog dranja moemo postii:
poveanjem razmaka izmeu stopala;
kontroliranim polaganjem pete na pod.
Inicijalni iskorak olakavamo:
njihanjem u stranu;
stupanjem na mjestu;
koraanjem unatrag prije iskoraka
naprijed.
Slika 15. Vjebe za olakavanje ustajanja iz
kreveta
Slika 16. Vjebe olakavanje inicijalnog iskoraka,
hoda i okreta pri hodu
75
Slika 17. Vjebe za olakavanje okreta pri hodu
Slika 18. Vjebe za olakavanje pravilnog
iskoraka
Slika 19. Provocirajue misli mogu pacijentu
pomoi pri hodu
Bitna je i upotreba opreme koja pomae pri
aktivnostima poput kupanja, tuiranja, obla enja,
hranjenja (slike 20., 21. i 22.).
Slika 20.
Slika 21.
Slika 22.
U svemu tome voditi rauna o prisutnosti depresije
ili ranog kognitivnog oteenja.
6. KASNI STUPANJ
Osobito je vano odravanje funkcije prsnog koa
zbog mogue ugroenosti raspiracije i gutanja.
U sluaju potrebe za invalidskim kolicima
poeljno je osigurati i opremu za laku mobilnost
u krevetu i transfer (slike 23. i 24.).
Slika 23.
Slika 24.
76
7. ZAKLJUAK
1. Fizioterapija moe biti stabilan oslonac
svakom oboljelom od Parkinsonove
bolesti. Dobar program zioterapije podie
psihomotoriku pacijenta i odgaa razvoj
oboljenja.
2. Za kvalitetne rezultate kako zioterapije
tako i procesa zdravstvene njege, neophodna
je u timskom radu uska povezanost i
koordinacija rada zioterapeuta i medicinske
sestre, kao i svih ostalih lanova tima
medicinskih strunjaka.
LITERATURA
1. Grozdek, G., Fizioterapija u neurologiji,
Zagreb, svibanj 2002.
2. Gymnastics programme for Parkinson
patients, Roche, Switzerland.
77
SKRB ZA OSOBE SA PARKINSONOVOM BOLESTI U OBITELJI
Mara upani, vms
Zdravstveno veleuilite, Zagreb
D.Z. Zagreb-Centar, patronana djelatnost
SAETAK
Parkinsonizam je zajedniki naziv za poremeaje ekstrapiramidnog sustava. Parkinsonov sindrom je
degenerativna bolest mozga karakterizirana drhtanjem, usporenou pokreta, problema sa hodanjem
i ravnoteom. Osnovni cilj lijeenja je odrati bolesnika to due sposobnim za samozbrinjavanjem.
Oboljeli od Parkinsonove bolesti, kao i lanovi njihovih obitelji esto imaju mnoga pitanja o bolesti,
simptomima, lijeenju kao i o nainu prilagodbe funkcioniranja prema novonastalim mogunostima i
oganienjima. Zbrinjavanje bolesnika oituje se kroz holistiki pristup ovisno o stupnju manifestiranja
simptoma bolesti koji utjeu na funkcionalnu sposobnost, kao i zadovoljavanje osnovnih ljudskih
potreba.
Kod bolesnika sa uznapredovanom boleu zbrinjavanje je esto puta bazirano kroz multidisciplinarni,
ponekad i kroz multisektorski pristup.
Zdravstvenu njegu u kui kako oboljelom tako i lanovima obitelji pua patronana medicinska sestra
kroz zajedniko djelovanje sa medicinskim sestrama iz Ustanova za pruanje zdravstvene njege u
kui. Proces zdravstvene njege je sustavan a oituje se kroz procjenu kao poetni korak usmjeren
na : razinu pojedinca (individualna procjena), razinu obitelji (obiteljska procjena) i razinu zajednice
(procjena zajednice), te planiranje, provoenje i evaluaciju.
79
ULOGA TERAPIJE U ZDRAVSTVENOJ NJEZI OBOLJELOG OD PARKINSONOVE
BOLESTI
Martina Trnevi, vms
Biserka Hajder, vms
Milena Bronzan, ms
Mirjana Glogovi, ms
Ankica Plavljanin, ms
Anita Severin, ms
Marijana Borovac-Trkulja, ms
SAETAK
Progresivni poremeaj ekstrapiramidnog
motorikog sustava
Oituje se degenerativnim promjenama a u
crnoj tvari, koja proizvodi dopamin, zaduen
za obavljanje sloenih motorikih funkcija
Vodei simptomi su : tremor ( dr ht a nj e
miia), rigor ( ukoenost ), bradikinezija
( usporeni pokreti ) i abnormalno dranje
tijela
Pratei simptomi su: smetnje pri hodanju i
koordinaciji, zaleenost ( freezing ), tekoe
u govoru i pri gutanju, depresija, demencija,
ortostatska hipotenzija, promjene na koi,
spolni problemi, urinarni i gastrointestinalni
problemi
Lijeenje ovisi o dobi, funkcionalnoj
sposobnosti i dominantnim klinikim
simptomima bolesnika
Postoje 4 kategorije lijekova da ublae
simptome:
1. Levodopa podie razinu dopamina (
Sinemet, Nakom, Madopar)
2. Dopaminergiki agonisti direktno
stimuliraju receptore i zamjenjuju
ulogu dopamina u mozgu ( Bromergon,
Mirapexin, Requip )
3. MAO inhibitor- usporava razgradnju
dopamina ( Niar )
4. COMT inhibitor- blokira razgradnju
levodope prije ulaska u mozak (Comtan)
ULOGA TERAPIJE LIJEKOVIMA
Lijeenje je doivotno, daju se anti-
Parkinson lijekovi, per os
Lijeenje simptoma bolesti uspjeno
je posebice u ranom stadiju bolesti,
ali lijeenje ne zaustavlja napredovanje
bolesti
Lijekovi se uvode u malim dozama ,
postepeno i individualno
Dodavanje ili prestanak uzimanja ovih
lijekova se provodi vrlo paljivo i
postepeno
Dugogodinja primjena lijekova smanjuje
njihovu uinkovitost ili pak organizam
razvija preosjetljivost na njih
Lijekovi mogu izazvati brojne neugodne
nuspojave : diskineza, distonija,
halucinacije, munina, povraanje,
ortostatska hipotenzija, vrtoglavica ( vrlo
slino simptomima !)
Dnevna doza lijekova rasporeena je u
nekoliko manjih tijekom cijeloga dana
kako bi se smanjile nuspojave
SESTRINSKE INTERVENCIJE
Sestra mora prihvatiti bolesnika kao
ravnopravnog lana tima koji aktivno
sudjeluje u lijeenju PB, a to znai :
Pruiti im informacije o lijekovima koje
uzimaju njihovo djelovanje( nain i
duina ), i nuspojave kako bi ih na vrijeme
opazio i upozorio na njih
Savjetovati ga da svaki dan vodi dnevnik o
simptomima i nuspojavama
sa svrhom da procjeni uinke lijeka i
prati kako mu tijelo reagira dok je pod
terapijom
Ako uzima vise lijekova, potrebno je
napraviti raspored na papiru kad ide
pojedini lijek-vrijeme i doza
Kod potekoa s gutanjem lijeka prethodno
80
popiti malo vode ili soka da se navlai
grlo
Preporuiti uzimanje lijekova pola sata
prije ili sat vremena
nakon obroka kako bi
lijek bolje djelovao
Upozoriti bolesnika da
lijekove uvijek nosi sa
sobom kad ide izvan
kue
Educirati bolesnika o
vanosti redovitog
uzimanja propisane
terapije, kao i redoslijeda
uzimanja lijekova
Upozoriti bolesnika da u sluaju pogoranja
ili poboljanja bolesti ne korigira terapiju
samostalno
Takoer je neophodno educirati i najuu
obitelj o bolesti i ukljuiti je u sve
aktivnosti vezane za bolesnika, kako bi mu
omoguili to kvalitetniji ivot
Prilagodba ivotnog
prostora
CILJEVI
Cilj lijeenja oboljelih od PB je
zadrati ziku samostalnost
to je due mogue. Pacijent
treba prihvatiti primarnu
odgovornost za postizanje tog
cilja tako da ui to je vie
mogue o PB i lijeenju te bolesti.
Bolesnik e znati opisati simptome
bolesti sestri
Bolesnik e znati nazive i doze lijekova
koje redovito uzima
1. PRIKAZ SLUAJA: bolesnica(60 god.), VSS,
prve simptome primijetila 1998. god. U vidu
zakoenosti desnih udova, a kasnije prisutan i
tremor. 1990. god. postavljena
dijagnoza PB i od tada se bolesnica lijei
na naem odijelu. Uvedena je terapija
levodopom, nakon koje su se smetnje
popravile. Danas, nakon 15 godina
bolesti, prisutna je preosjetljivost
levodope koja se oituje u nevoljnim
diskinezijskim pokretima, moemo
rei, cijeloga tijela, tako da se kod nje
neprekidno izmjenjuju faze tremora ili rigora,
koji zahvaaju cijelo tijelo.Kod nje su jo prisutni
urgentna inkontinencija i opstipacija.Tijekom
boravka na naem odijelu, titriranjem terapije je
uslijedilo poboljanje bolesti.
2. PRIKAZ SLUAJA: bolesnik (49 god.),
SSS, 1998. god. Primjetio prve tegobe u vidu
tremora desne ruke, nakon toga lijeve, zatim
zakoenost. Unazad mjesec dana prestao je
uzimati tbl. Requip zbog pojaane pospanosti.
Zadnja 3 tj. Osjea pojaanu ukoenost 2 sata
nakon terapije uz slabost i malaksalost. Bolesnik
je povuen.
3. PRIKAZ SLUAJA : bolesnik (51 god.), VS,
1992. god zadobio blast ozljedu s komocijom
mozga u ratu, 1996. god. Postavljena dijagnoza
PB. Poetni simptomi su bili tremor u lijevim
ekstremitetima , te zakoenost. Ne podnosi
Requip i Comtan- gastrointestinalne smetnje.
Inae se lijei od PTSP-a.
Vrijeme/ doza 6.30 10 13 16 19 22 23 PP 6.30 10 13 16 19 22 23
SINEMET a 250 mg 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2
COMTAN a 200 mg 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
LEPONEX a 25 mg 1 1 1 1
RIVOTRIL a 0.5 mg 1 2
REQUIP a 2 mg 7.30 11h 14h 17h 11h 14h
SINEMET CR 1
LIORESAL a 25 mg P.P.
SYMETREL 8h 14h 20h 14h
Doza/vrijeme 07h 10h 13h 15h 16h 19h 21h 22h 07h 10h 13h 15h 16h 19h 21h
MADOPAR a 125mg 1 1 1 1 1 1 1 1
COMTAN a 200 mg 1 1 1 1 1 1
REQUIP a 1mg 1/2 1/2 1 1/2
LEPONEX a 25 mg
CIPRALEX a 10 mg 1
RIVOTRIL a 0.5 mg 1 1
Doza / Vrijeme 7.30 10.30 14.30 17 20 22 7.30 10.30 14.30 17 20
MADOPAR a 125 mg 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2
COMTAN a 200 mg 1 1 1 1 1 1
NIAR 1 14h-1
NORMABEL a 5 mg p.p.
MADOPAR HBS 1
LEPONEX a 25 mg 1/2
81
ZAKLJUAK
PB je kronina bolest s progresivnim
napredovanjem poremeaja u mozgu. Simptomi
e se neizbjeno pogoravati s vremenom, bez
obzira to bolesnik uzima terapiju. Zato je vano
poticati bolesnika da to due ostane samostalan
i neovisan kako bi aktivno sudjelovao u
svom lijeenju. Bolesnici se uglavnom lijee
ambulantno gdje sestra sudjeluje u rjeavanju
svakodnevnih problema bolesnika i njegove
obitelji. Vano je da sestra u ambulanti razvije
partnerski odnos koji se zasniva na obostranom
potovanju i jednakoj ukljuenosti u lijeenje
ove bolesti.
Bolesnici se u glavnom hospitaliziraju kod
pogoranja bolesti i odreivanja najuinkovitije
terapije. Sestra na odjelu, osim izravne zike
pomoi treba educirati bolesnika o novim
lijekovima koji su mu propisani, dozi i njihovom
djelovanju, kao i nuspojavama.. Da bi sestra
mogla provoditi kvalitetnu sestrinsku skrb,
mora biti dobro educirana kako bi mogla
prepoznati i tretirati zike, emocionalne i
druge potrebe i probleme bolesnika i njegove
obitelji. Takoer treba prepoznati edukacijske
potrebe, te provoditi edukaciju i savjetovanje
za samozbrinjavanje i samopomo kako bi se
usporila progresija bolesti i odgodio nastanak
komplikacija. Sestra mora posjedovati i praktine
vjetine koje e provoditi individualno za svakog
bolesnika uz puno empatije i dokaze tovanja.
Kako bi sestra adekvatno ispunila svoju ulogu,
potrebno je neprekidno ulagati u svoje znanje,
to znai trajna naobrazba u svim segmentima
zdravstvene njege, a posebno njege neurolokog
bolesnika.
83
ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH LJUDSKIH POTREBA BOLESNIKA S
PARKINSONOVOM BOLEU
Kelemen Vera, ms
ipek teca, ms
Djelatnost za neurologiju, Opa bolnica Varadin, Varadin, Hrvatska
SAETAK
ivotni vijek dananjeg ovjeka je produen,
zahvaljujui napretku znanosti, medicinske
tehnologije i drutvu uope. Meutim taj
civilizacijski napredak zahtjeva i sve vee napore,
izdvajanja i ulaganja drutva da bi se postiglo
to adekvatnije zadovoljenje potreba starije
populacije. Hrvatska prema kriterijima UN-a,
po udjelu starijih osoba u populaciji spada u
zemlje s starim stanovnitvom; to iznosi vie od
10% populacije starije od 65 godina. Glavni rizik
nastanka Parkinsonove bolesti i dalje je starost,
tako da od Parkinsonove bolesti danas u svijetu
boluje 1% ljudi starijih od 65 godina, a zbog
svojih socijo-ekonomskih implikacija predstavlja
javno-zdravstveni problem suvremenog svijeta.
Klune rijei: bolesnik oboljeli od Parkinsonove
bolesti, medicinska sestra, osnovne ljudske
potrebe
UVOD
Parkinsonova bolest druga je po uestalosti
neurodegenerativna bolest, oituje se u
degenerativnim promjenama u podruju mozga
poznatim kao crna tvar (substantija nigra),
koja proizvodi dopamin- kemijsku tvar koja
uz druge neuronske mehanizme omoguava
ovijeku obavljanje sloenih motorikih radnji.
Pri nedostatku dopamina kao u Parkinsonovoj
bolesti motorike funkcije propadaju to nadalje
uzrokuje nesposobnost bolesnika da obavlja
donedavno uobiajene svakodnevne aktivnosti.
Zadovoljavanje osnovnih potreba ovijeka
u okvirima zdravstvene njege temelji se na
Maslowljevoj teoriji motivacije koja sadri
pet osnovnih hijerarhijskih razina, potreba
zajednikih svim ljudima. To su:
zioloke: potrebe za kisikom, vodom,
hranom, spavanjem, zatitom od
ekstremne temperature, eliminacijom
otpadnih tvari, seksom
potrebe za sigurnou: postojanosti, redom
i poretkom, predvidljivou
dogaaja
potrebe za ljubavlju i pripadanjem:
uspostavljanje odnosa s drugim ljudima
utemeljenim na meusobnom potovanju,
odanosti, privrenosti i povjerenju
potrebe za samopotovanjem: svaki
pojedinac eli se smatrati vrijednim,
korisnim, sposobnim da se nosi sa
ivotnim problemima
potrebe za samoaktualizacijom: proizlazi
iz tenje ovijeka da se razvija i iskoristi
sve svoje potencijale i mogunosti.
Prema Maslowu, ovjekovo ponaanje usmjereno
je zadovoljavanju njegovih potreba a redoslijed
zadovoljavanja objanjava hijerarhijom motiva.
to je neka potreba na nioj razini to je njezino
zadovoljavanje za pojedinca prioritetnije i vanije,
potrebe o kojima ovisi preivljavanje (zioloke i
potrebe za sigurnou), treba zadovoljiti prije
potreba s viih razina.
Medicinske sestre moraju biti svjesne da je
njihova uloga pomoi bolesniku na nain koji
potie samostalnost i elju za samozbrinjavanjem;
ne initi umjesto njega nita to bolesnik moe
uiniti sam. Pomoi bolesniku u donoenju
odluka koje doprinose zdravlju od iznimne je
vanosti, pri tom bolesnik ulae vlastita laika, a
medicinska sestra profesionalna znanja, vjetine i
iskustva. esto se u svakodnevnoj praksi susreu
velike razlike u percepciji prioriteta bolesnikovih
potreba i onih od strane medicinske sestre.
Stoga je potrebno dobro procijeniti zdravstveno
stanje bolesnika i situaciju u kojoj se on nalazi,
te izbjegavati mogui nesporazum i sukob u
odnosu bolesnik/medicinska sestra. Nadalje
redosljed prioritetnih problema i potreba mora
biti usklaen s realnim mogunostima za njihovo
84
rjeavanje.
Treba pokazati puno razumjevanja za potrebu
koju bolesnik smatra prioritetnom i pomoi mu,
ali ne zanemariti ni problem koji mu ugroava
ivot i zdravlje.
S obzirom na raznolikost problema koji se
pojavljuju kod bolesnika sa Parkinsonovom
boleu, vaan je individualan i holistiki pristup
medicinske sestre, ali i drugih zdravstvenih
djelatnika. Potrebno je objasniti bolesniku da sa
Parkinsonovom boleu njegov ivot nije zavren
ve je potrebna prilagodba na novonastalo stanje,
svakodnevna strpljivost i ustrajnost u uzimanju
propisane terapije; bitno je s vremenom nauiti
se nositi i ivjeti s tom boleu.
Bolesnici s Parkinsonovom boleu rijetko
su hospitalizirani na dui vremenski perijod,
obino je to za vrijeme preraga i odreivanja
najuinkovitije terapije, gdje su bolesnici smjeteni
na neurolokom odjelu. To je najprikladnije
vrijeme koje medicinska sestra moe iskoristiti
za edukaciju bolesnika u rijeavanju postojeih
problema vezanih uz osnovnu bolest, te ga
pripremiti za aktivan povratak u vlastiti dom.
Pri tom je vano upoznati bolesnika s moguim
brojnim problemima koji e progresijom bolesti
sve vie dolaziti do izraaja, kao to su problemi
vezani uz pokretljivost, motoriku zakoenost
i tremor, gubitak ravnotee, problemi s
hranjenjem i eliminacijom, pad intelektualnih
sposobnosti i dr. Skrenuti panju suprunika,
obitelji koja skrbi za bolesnika na novonastalu
situaciju, savjetovati ih i ohrabriti u nastojanju
da pomognu svom lanu da zadri samostalnost
i autonomiju koliko god bolest dozvoljava.
Takoer je potrebno skrenuti panju obitelji na
prilagoavanje doma, prostora u koji se bolesnik
vraa. Uputiti bolesnika i obitelj u pridruivanje
razliitim udrugama, klubovima, radijonicama
i suportgrupama koje djeluju na njihovom
podruju stanovanja, a koje okupljaju bolesnike
oboljele od Parkinsonove bolesti i one koji skrbe
o njima.
Nadalje vrijeme hospitalizacije takoer je
idealno vrijeme za procijenu sposobnosti
takvog bolesnika, njegovih potreba, problema
i mogunosti; praenjem bolesnika dobije se
uvid u njegovo ope zdravstveno stanje, ivotne
navike i dr. Na temelju tih podataka, a u suradnji
s bolesnikom izrauje se plan zdravstvene njege;
a na osnovi bolesnikovih mogunosti odreuju
se kratkoroni i dugoroni ciljevi. Svi ti podaci
evidentiraju se u obrazac za plan zdravstvene
njege, koji se po otpustu bolesnika sa odjela
prilae zajedno s lijenikom povijesti bolesti
-kao sestrinska dokumentacija.S druge strane
patronana sestra (zioterapeut, radni terapeut
ili drugi zdravstveni djelatnik), koji prima u skrb
i nastavlja s praenjem bolesnika van bolnice; bilo
institucionalno ili u bolesnikovom domu, dobiva
kompletan uvid u bolesniklovo zdravstveno-
psihoziko stanje, uvid u proces zdravstvene
njege za vrijeme hospitalizacije, eventualno neke
posebnosti kojima se treba pridati vie panje u
nastavku tretmana.
Najei problemi koji se javljaju u bolesnika
oboljelih od Parkinsonove bolesti proizlaze
iz osnovnih ljudskih potreba, razvrstanih u
Maslowljevu piramidu potreba. Disanje, hrana i
tekuina eliminacija, odmor i spavanje, oblaenje
i tjelesna temperatura, higjena, zatita od ozljeda,
kretanje i poloaj tijela, komunikacija, vijerske
potrebe rad i rekreacija osnovne su ljudske
potrebe na temelju kojih se planira i provodi
zdravstvena njega.
Problemi s disanjem: medicinska sestra potie
bolesnika na uestalo duboko disanje i koritenje
prsne muskulature pri disanju. Zajedno s
bolesnikom provodi vjebe dubokog disanja,
kako bi se sprijeila pojava pneumonije i plune
kongestije.
Problemi vezani uz prehranu i tekuinu:
pojavljuju se u obliku povraanja, disfagije,
dehidracije, problema u eliminaciji opstipacija.
Parkinsonova bolest posebno zahtjeva pravilnu
i uravnoteenu prehranu kako bi se postigla
lijekova. Za adekvatnu prehranu vano je
odabrati raznovrsne namjernice te tako
zadovoljiti svakodnevne potrebe za unosom
prehrambenih i zatitnih tvari. Za zadovoljavanje
energetskih potreba takvih bolesnika potrebno je
svakodnevno uzeti od 25-30 kcal. po kg. tjelesne
mase; a kod jae diskinezije pojaati unos, jer
diskinezija za organizam znai umjereni tjelesni
napor. Kod bolesnika prisutno je oteano
gutanje pa se nerjetko vidi da mu slina curi iz
usta, a naroit oprez potreban je pri hranjenju,
gdje je potrebno obratiti pozornost na vakanje
85
hrane, da li bolesnik guta zalogaj ili ga dri u
ustima. Zbog oslabljenih reeksa visok je rizik za
aspiraciju. Ako se uoi gubitak na tjelesnoj teini
moe se poveati unos energije podrijetlom
iz kompleksnih ugljikohidrata. Povean unos
ugljikohidrata ujedno e dovesti i do porasta
sekrecije inzulina, to smanjuje razinu velikih
neutralnih aminokiselina u krvi; jer upravo te
aminokiseline smanjuju prelazak L-dope kroz
krvno-modanu barijeru,smanjujui tako uinak
lijeka. Upravo se zbog toga savjetuje smanjeni
unos proteina za doruak i ruak, a vei unos
dozvoljen je za veeru to pridonosi poboljanju
pokretljivosti po noi. Potreban dnevni unos
proteina iznosi 0,8 grama po kg. tjelesne teine,
tj.62g. proteina za mukarca iznad 77kg., te 52g.
proteina za enu tjelesne teine iznad 65kg. S
druge strane nedostatan unos proteina rezultirat
e gubitkom miine mase i smanjenjem
tjelesne teine.Osigurati bolesnika sa najmanje
2L. tekuine dnevno, potoicati ga da pije vie
tekuine u ljetnim mjesecima u svrhu prevencije
dehidracije.
Problemi vezani uz eliminaciju otpadnih tvari:
pojavljuju se u vidu opstipacije, fekalne impakcije
(-nakupljanje tvrde fekalne mase uz stijenku
rektuma, feces se due zadrava u crijevu, dolazi
do daljnje absorbcije vode, stolica postaje velika
i tvrda, bolesnik nemoe eliminirati).Pri tomu
vrlo je vano da bolesnik ostane aktivan, odvojiti
dovoljno vremena za svakodnevne aktivnosti,
kretati se i vjebati koliko god zdravstveno
stanje dozvoljava. Omoguiti bolesniku sobu
blizu toaleta, osigurati ga nonom posudom
preko noi; potivat privatnost bolesnika
koritenjem paravana. Tekuu, usitnjenu hranu
bolesnik bi trebao uzimati u malim koliinama
rasporeenu u vie obroka dnevno,te piti vie
tekuine. Ako opstipacija ne prestane preporua
se biljni laksativ ili omekiva stolice (natrijev-
doksulat).
Adekvatno okruenje bolesnika, te problemi
s kretanjem i poloajem tjela: potrebno je
arhitektonski prilagoditi prostorije u kojoj
boravi bolesnik s Parkinsonovom boleu.
Maknuti sve barijere, namjetaj i suvine stvari
sagove i sl. s puta kojim se kree bolesnik, da bi
se izbjegli padovi i daljnje ozljede. Ne preporua
se mjenjati raspored pokustva jer je bolesnik
stekao odreenu rutinu u kretanju svojim
domom, pa i mala promjena ili prepreka na tom
putu moe dovesti do padova.
Dobro je po kui nositi udobne papue koje
dobro prijanjaju uz nogu i ne ometaju korak.
Optimalna temperatura sobe u kojoj bolesnik
boravi je oko 19C.
Pri dugom stajanju i kretanju preporua se
noenje elastinih arapa, a potrebno je i
izbjegavati nagle pokrete da bi se izbjegla
ortostatska hopertenzija.
U bolesnika kod kojih je bolest progradirala
do te mjere da je vezan uz krevet, potrebno je
mijenjati poloaj bolesnika svaka dva sata i tako
prevenirati mogue komplikacije dugotrajnog
leanja.
Problemi vezani uz osobnu higjenu, brigu o
domainstvu i samopomoi:
bolesniku oboljelom od Parkinsonove bolesti
zbog prirode bolesti, usporenost i zakoenosti
potrebno je sve vie vremena za hranjenje,
oblaenje, kupanje...
Dobrodola je svaka podrka iz ue okoline za
i najmanjom mobilnou, nadalje potrebno je
savjetovati bolesnika da izbjegava urbu i izdvoji
dovoljno vremena za izvrenje svakodnevnih
aktivnosti. Preporua se tri puta tjedno kupanje
bolesnika, a tuiranje svaki dan zbog ekstremno
masne koe i kose, te pojaanog znojenja.
Komunikacija bolesnika oboljelog od PD:
komunicirati na bolesniku razumljiv nain,
bitna je stavka kojoj treba poduiti bolesnikovu
obitelj i okolinu. Zbog poremeaja u pozornosti
potreban je strpljivost u sluanju i razumjevanju
bolesnika. Uvijek pokazati volju i izdvojiti
vrijeme da se bolesnika salua i uje.
Dobrodolo je pjevanje bolesnika, itanje na
glas, pisanje poruka kojim se vjeba i odrava
na motorika; jer u tih bolesnika nerjetko dolazi
do iskrivljenja rukopisa koji postaje neitljiv,
u obliku sitnih rkica. esto se u bolesnika
uje krivo izgovaranje, izvrtanje rijei pa
reenice gube smisao, u tom sluaju dobro je u
tretman ukljuiti logopeda. Progresijom bolesti
komunikacija esto postaje sve oskudnija, mogu
se pojaviti i simptomi depresije, to na kraju
dovodi do socijalne izolacije takvog bolesnika.
Idealno bi bilo ukljuiti takvog bolesnika u
radionice, suport-grupe ili u udrugu koja okuplja
bolesnike oboljele od PD. te njihove obitelji.
Tamo bolesnici na jednom mjestu susreu ljude
86
sa slinim ili istim problemima, neki od njih
tek tad shvate da nisu jedini bolesni i postaju
optimistiniji. lanovi pomau jedni drugim u
rjeavanju razliitih problema, razmjenjuju se
iskustva i korisni savjeti; sve to doprinosi rastu
samopouzdanja i osjeaju pripadnosti grupi.
este sestrinske dijagnoze s kojim se
medicinska sestra susree tokom zdravstvene
njege i skrbi za bolesnika oboljelog od
Parkinsonove bolesti prikazani su na slijedeoj
stranici.
Savjeti medicinske sestre koji mogu poboljati
kvalitetu ivota bolesnika oboljelog od
Parkinsonove bolesti usmjerene su na:
redovite odlaske bolesnika na lijenike
preglede
ustrajnost u uzimanju propisane terapije
adekvatna prehrana i optimalna
eliminacija
svakodnevna tjelovjevjeba i dnevne
aktivnosti
odbacivanje loih navika -puenja i
uivanja u alkoholnim piima
voenje dnevnika osjeaja
redovit odlazak na radijonice i
sudjelovanje u suport-grupama koje vode
medicinske sestre.
ZAKLJUAK
Kao to je ve ranije spomenuto ivotni vijek
ovijeka je produen, ali to neminovno donosi
probleme u vidu bolesti koje su karakteristine
za stariju ivotnu dob.Te spoznaje zahtjevaju
preustroj zdravstvene slube prema potrebama
starijih. U ovom sloenom procesu i medicinske
sestre zauzimaju znaajno mjesto. Samo
produenje ivotnog vijeka, bez kvalitetnog
ivota i zadovoljstva bolesnika oboljelog od
Parkinsonove bolesti sobom i najuom okolinom
nije cilj ljudske populacija.
Osobe koje boluju od PD. danas predstavljaju
socijalni i veliki ekonomski problem drutva,
jer obino nisu sposobni samostalno ivjeti i
funkcionirati. Takvo stanje nerjetko zahtjeva
brigu i skrb u institucijama. Stoga je vana
uloga medicinske setre da pomogne bolesniku
u svakodnevnim aktivnostima, zadovoljenju
osnovnih ljudskih potreba i suradnji s brojnim
socijalnim ustanovama i suport grupama.
Olakati tegobe, pomoi u rjeavanju problema
s kojima se bolesnik svakodnevno nosi, pokojim
savjetom a najvie svojom prisutnou i
iskazanom dobrom voljom, medicinska sestra
ulit e bolesniku povjerenje s kojim e znati da u
bolesti i s Parkinsonovom boleu nije sam.
I na kraju vano je jo napomenuti da su svi
napori nae struke nedostatni bez suradnje i
angamana obitelji oboljelog od PD. neizbjena
je edukacija bolesnikove obitelji od strane
medicinske sestre, kako bi on dobio ne
samo potporu ve i adekvatnu i dobru skrb.
Motivacija, hrabrenje i optimizam od velikog
su znaenja, kako za bolesnika tako i za njegovu
obitelj. Zadaa medicinske sestre ali i ostalih
zdravstvenih djelatnika je osigurati navedene
uvjete u svakodnevnom susretu i radu s tim
bolesnikom.
LITERATURA
1. Barac, B. i sur. (1992). Neurologija, Zagreb:
Med.Biblioteka
2. Te Clinical Practicle of Neurological and T
Neurosurgical Nursing
3. Polaski, L.& Tatro, S. (1998) Luckmanns
Core Principles and Practicle of Medical-
Surgical Nursing, USA. Philadelphija.
/Pennsylvania.
4. Fukar, G.(1995). Proces zdravstvene njege,
Zagreb:Tisak A.G. Mato
5. http:// www.mayoclinic.com
6. http:// www.medicina.hr
7. http:// www.smk.hr
87
Sestrinske dijagnoze Intervencije medicinske sestre
SMBS smanjena
mogunost brige
za sebe, (higijena,
dotjerivanje,
odjevanje, odravanje
domainstva) u/s
tremorom, rigorom,
hiperkinezom p
Procijeniti stupanj samostalnosti u obavljanju osnovnih ljudskih potreba.
Napraviti dnevni plan aktivnosti i odmora, zajedno s bolesnikom.
Poticati provoenje dnevnih aktivnosti koliko god zdravstveno stanje bolesnika to
dozvoljava.
Osigurati dovoljno vremena za sve planirane zike aktivnosti, po potrebi osigurati
prisutnost i pomo druge osobe.
Stalno pruati podrku bolesniku i poticati samostalnost.
Visok rizik za
aspiraciju
Provjeriti reeks gutanja kod bolesnika.
Poeti hranjenje s tekuinom, osigurati kaastu hranu zadovoljavajue energetske
vrijednosti.
Odgovarajui povieni poloaj bolesnika za vrijeme hranjenja, odvojiti dovoljno vremena
za hranjenje. Osigurati dovoljno tekuine, poticati na iskaljavanje, po potrebi aspirirati.
Gubitak na tjelesnoj
teini u/s smanjenim
unosom hrane
Procijeniti nuticijski decit te izgled koe i sluznica, obratiti panju i na turgor koe.
Ponuditi pomo pri hranjenju, servirati hranu koju bolesnik voli, namjernice koje ne
zahtjevaju dugotrajno vakanje.
Svakodnevno mjeriti tjelesnu teinu bolesnika.
Provjeriti da li nutritivni unos zadovoljava potrebe organizma.
Visok rizik za
dehidraciju
Pratiti unos i iznos tekuine, te podsjeati i poticati na uzimanje tekuine.
Na vrijeme prepoznati znakove dehidracije.
Visok rizik za
opstipaciju
Osigurati bolesniku dovoljno tekuine, ( 2L.dnevno)
i hranu bogatu biljnim vlaknima.
Poticati bolesnika da se vie kree ili ga ukljuiti u program zikalne terapije.
Svakodnevno ga podsjeati na pranjenje crijeva, a ne zatomljavati podraaj na defekaciju.
Primjeniti propisani laksativ a u sluaju dugotrajne opstipacije dati klizmu.
Visok rizik za pad i
ozljeivanje
Osigurati adekvatno osvjetljenje prostorije u kojem se bolesnik kree i boravi.
Prilagoditi prostorije- ukloniti suvine stvari s prostora/puta kojim se bolesnik kree,
ugraditi rukohvate, a po potrebi koristiti i pomagala (tap).
Osigurati sigurne uvjete kretanja, (ne polirati podove, ukloniti sagove, izbjegavati mokar i
sklizak pod), adekvatna obua.
Visok rizik za
inkontinenciju
(funkcionalna)
Utvrditi vrstu inkontinencije i uzrok.
Provoditi redovitu njegu uro-genitalne regije, uz primjenu odreenih pomagala ( pelene).
Po mogunosti smjestiti bolesnika u sobu s vlastitim toaletom ili barem u sobu blie
toaletu.
Staviti nonu posudu na dohvat ruk, uvijek na isto mjesto.
Seksualne disfunkcije
Edukacija partnera o moguem nastanku seksualne disfunkcije.
M. sestra treba biti spremni sasluati bolesnikove tegobe; te preporuiti struno
savjetovanje.
Visok rizik za
komplikacije
dugotrajnog leanja
Redovito pregledavati predelekciona mjesta za nastanak komplikacija dugotrajnog leanja,
i na vrijeme ih uoiti.
Provoditi aktivne i pasivne vjebe ekstremiteta.
Okretati, mjenjati poloaj bolesnika u krevetu svaka 2 sata, za vrijeme zdravstvene
njege bolesnika u krevetu dobro osuiti kou, koristiti sredstva koja ne nadrauju kou ,
bolesniku omoguiti antidekubitalni madrac.
Anksioznost u/s
neizvjesnou ishoda
bolesti.
Depresija
Nesanica
Socijalna izolacija
Zadavati bolesniku jednostavne naloge koje razumije i moe napraviti.
Odnositi se prema bolesniku kao prema osobi a ne objektu skrbi.
Upotpuniti i osmisliti bolesniko praznovrijeme, ukljuiti bolesnika u okupacijonu i
radnu terapiju.
Kod bolesnika razvijati osjeaj korisnosti za drutvo.
Edukacija obitelji i blie okoline o vanosti potpore i ouvanje self-image-a.
Poticati i omoguiti bolesniku ukljuivanje u suport grupe; po potrebi u tretman ukljuiti
psihologa.
Primjena ordinirane terapije.
Medicinsko - sestrinski
problemi:
Mogunost komplikacija: ORTOSTATSKA HIPOTENZIJA
Mogunost komplikacija: OPSTIPACIJA / FEKALNA IMPAKCIJA
Mogunost komplikacija: MUNINA & POVRAANJE (povezano s primjenom L-dope).
89
KAD` KORAK ZASTANE, A IVOT NASTAVI PUT
(KAKO POBOLJATI KVALITETU IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE
BOLESTI?)
Slaana Nthig, ms
Ivanka Stipanovi , vms
Marina Podobnik, ms
Odjel za zikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
UVOD
Na Odjelu za zikalnu medicinu i rehabilitaciju
bolesnici s Parkinsonovom bolesti nisu rijetkost.
Hospitalizirani su zbog provoenja zikalne
terapije u sklopu tretmana same Parkinsonove
bolesti , nakon prijeloma, kirurkih operacija, ili
uz Parkinsonovu bolest imaju jo neku bolest
koja zahtijeva zikalnu terapiju (ICV, artritis i
sl. ). Tijekom nae skrbi za bolesnika moramo
imati punu suradnju s zioterapeutima kako bi
i u vrijeme kada bolesnik ne provodi propisanu
zikalnu terapiju optimalno koristio svoje zike
resurse.
TO JE PARKINSONOVA BOLEST?
Parkinsonova bolest (Morbus Parkinson,
Paralysis agitans) je kronino degenerativno,
neuroloko stanje karakterizirano poremeajima
pokreta. Nazvana je po lijeniku iz Londona
Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine
prvi opisao simptome bolesti, a tek 1960-
tih identicirane su patoloke i biokemijske
promjene u mozgu pacijenata .
Poremeaji pokreta nastaju zbog smanjenog
luenja dopamina, i to u bazalnim ganglijima
dijelu mozga koji ima vanu ulogu u kontroli
voljnih pokreta . U bazalnim ganglijima
(substantia nigra) prisutan je manjak broja
stanica koje proizvode dopamin. Kao posljedica
decita dopamina javljaju se nevoljni pokreti.
Uzrok bolesti nije poznat, smatra se da kljunu
ulogu imaju genetska predispozicija i okolinski
imbenici.
TKO OBOLIJEVA OD
PARKINSONOVE BOLESTI?
Od Parkinsonove bolesti podjednako obolijevaju
sve etnike skupine, a mukarci obolijevaju neto
ee nego ene. Podaci govore da u svijetu od
Parkinsona boluje oko 4 000 000 ljudi. Oko 1 mil.
U Americi, 1 mil. U Europi, a kod nas (prema
podacima o potronji lijekova ) boluje oko 6 000,
a smatra se da je stvarna prevalencija oko 15
000. Bolest se obino javlja u estom i sedmom
desetljeu ivota, iako se sve ee javlja i kod
ljudi mlaih od pedeset godina.
Dijagnoza se postavlja neurolokim pregledom
na temelju klinike slike i pozitivnog odgovora
na primijenjenu terapiju.
SIMPTOMI BOLESTI, IZGLED I
PONAANJE BOLESNIKA
Primarni simptomi bolesti su tremor u mirovanju,
povien tonus po tipu rigora, bradikinezija i/ili
hipokinezija, gubitak posturalnih reeksa. Ne
moraju istodobno biti prisutni svi simptomi, niti
se oni javljaju s jednakim intenzitetom. Ljudi sa
Parkinsonovom bolesti takoer mogu patiti i
od drugih simptoma. Oni ukljuuju depresiju,
poremeaj u spavanju, vrtoglavicu, opstipaciju,
rjee demenciju, te probleme sa govorom,
disanjem, gutanjem i seksualnom funkcijom.
Vano je uoiti da razliiti pacijenti imaju
razliite simptome.
Tremor (drhtanje) u mirovanju, razliite je
amplitude i frekvencije. Najee se javlja na
prstima ake (fenomen brojanja novca), ali i u
gleanjskim zglobovima u obliku ispruanja
i pregibanja stopala. Pojaava se prilikom
duevnog uzbuenja, a u snu redovito nestaje.
Tijekom vremena tremor moe zahvatiti glavu,
trup ili polovicu tijela, te je kretanje bolesnika
oteano.
Rigor (ukoenost) je vaan znak bolesti. U
poetku je asimetrian i zahvaa podjednako sve
miie. Bolesnici osjeaju bol u miiima, slabost,
90
malaksalost i umor. Karakteristian je fenomen
zupanika, pojava kod pasivnog istezanja udova
kada bolesnik osjea otpor koji se gotovo ritmiki
prekida, kao da je povrina zgloba nazubljena.
Bradikinezija ( sporost pokreta ) i hipokinezija
( smanjenje spontanih i izazvanih pokreta
) obiljeena je zakanjenjem u zapoinjanju
izvrenja eljenog pokreta.
Karakteristino je dranje i hod bolesnika.
Dranje je pognuto sa blago ektiranim nogama
i rukama , a pri hodu je prisutna nevoljna
tendencija za skraenjem koraka i ubrzanjem
hoda. Bolesnik takoer ima i hipomimian izraz
lica, poput maske.
Govor je usporen uz poremeaj artikulacije.
Bolesnik sve neurednije pie, slova postaju sve
manja, a rukopis neitljiv. Kod veine bolesnika
nema poremeaja duevnog stanja.
U uznapredovaloj fazi bolesti mogue su
i potekoe s disanjem i gutanjem. Osim
motorikih smetnji vremenom se poinju
javljati i vazomotoriki poremeaji posebice
hipersekrecija, te bolesnik neprestano slini, a
slina mu curi niz bradu. Koa lica postaje masna
( facies oleosa). Kod veine bolesnika (oko 80%)
s vremenom dolazi do urgentne inkontinencije .
LIJEENJE
Postoje djelotvorni lijekovi za lijeenje simptoma
Parkinsonove bolesti. Lijeenje je uspjeno
posebice u ranom stadiju bolesti. Ali lijeenje ne
zaustavlja napredovanje bolesti. Vano je rano
dijagnosticiranje , uzimanje specinih lijekova,
nain prehrane, vjebanje.
Lijekovi znaajno smanjuju simptome bolesti.
Ako klinikom slikom prevladava tremor daju se
antikolinergici (Akineton, Artane ), a kod rigora
i akinezije dopaminergici (Bromergon, Nakom,
Madopar ). Vrlo rijetko se poduzima kirurko
lijeenje stereotaktinom operacijom bazalnih
ganglija.
Uravnoteena prehrana vrlo je vana kod
oboljelih od Parkinsonove bolesti kako bi se
postigla zadovoljavajua razina energije i bolji
uinak lijekova. Vano je stalno odravati
poeljnu tjelesnu teinu.
Redovita tjelesna aktivnost i vjeba mogu
pomoi u odravanju eksibilnosti, boljem
tjelesnom dranju, zadrati miinu snagu i
gibljivost zglobova, te poboljati cirkulaciju.
Takoer mogu pomoi u prevladavanju
svakodnevnih stresova , a bolesniku priutiti
osjeaj zadovoljstva i kontrole nad situacijom.
ZDRAVSTVENA NJEGA
Zdravstvena njega bolesnika zahtijeva holistiki
pristup, a usmjerena je na zadovoljavanje
potreba, sprjeavanje komplikacija, to due
ouvanje samostalnosti, te edukaciju bolesnika i
njegove obitelji. Planira se individualno za svakog
bolesnika , a ovisi o njegovim problemima i
potrebama, koji su razliiti kod svakog pojedinca,
a ovise i o stadiju bolesti.
Najei problemi bolesnika s Parkinsonovom
bolesti su sljedei:
Oteana zika pokretljivost
Najee je u vezi s rigorom, ali uzrok moe
biti i jaki tremor, nevoljni pokreti ili nedovoljno
prilagoena terapija.
Visok rizik za socijalnu izolaciju
Problem se javlja u kasnijoj fazi bolesti najee
zbog smanjene pokretnosti, ali i zbog bolesnikove
nelagode radi hipersekrecije sline, masne koe
lica, inkontinencije.
Smanjeno podnoenje napora
U vezi je s pojaanim troenjem energije, zbog
nekontrolirane miine aktivnosti
Smanjena mogunost brige o sebi
(hranjenje, odravanje higijene,
eliminacija, odijevanje )
Ovi se problemi mogu javiti ve na samom
poetku bolesti. Bolesnik zbog tremora vrlo
teko izvodi radnje koje iziskuju ne motorike
pokrete, kao to su zakopavanje dugmadi ili
vezanje vezica. Takoer se mogu javiti problemi
s koritenjem pribora za jelo, konzumiranjem
tekue i polutekue hrane.
Smanjen unos hrane
Problem je koji se javlja zbog potekoa sa
vakanjem i gutanjem, ali i zbog neadekvatnog
kalorijskog unosa hrane (zbog diskinezija
potrebno je poveati unos energije ).
Visok rizik za opstipaciju
U vezi je sa smanjenom pokretnou ili kao
nuspojava terapije.
UTJECAJ BOLESTI NA KVALITETU
IVOTA
Svakako da kvaliteta ivota moe biti bitno
naruena kao i kod svih kroninih progresivnih
bolesti, zato posebnu panju treba posvetiti
upravo tom problemu. ivot s Parkinsonovom
bolesti moe biti zaista pun potekoa i izazova
91
, ali bolesnici trebaju shvatiti da je kvaliteta
ivota prvenstveno u njihovim rukama, te da
veinu problema mogu savladati samostalno
ili uz pomo i podrku obitelji, prijatelja ,
zdravstvenog tima ( koji u najuem smislu
ine lijenik, medicinska sestra, zioterapeut)
i cijele zajednice. S bolesnikom treba otvoreno
razgovarati o bolesti, iskreno mu odgovoriti na
sva pitanja, omoguiti mu da pita to ga zanima,
poticati ga da o bolesti, lijekovima, nuspojavama
lijekova sazna vie.
Jedna od kljunih stvari je upravo obiteljska
i socijalna podrka. Kako se radi o starijoj
populaciji, nerijetko se dogaa da ovi bolesnici
nedugo po dijagnosticiranju bolesti budu
umirovljeni, iskljueni iz socijalnih zbivanja,
pa ak i odbaeni od obitelji, smjeteni u razne
domove za njegu, iako to njihovo stanje ne
zahtijeva. Sve to kod bolesnika dovodi do
apatije, osjeaja manje vrijednosti, suvinosti.
No na sreu veina bolesnika ima dobru njegu
u vlastitom domu. Efektan program uzimanja
lijekova, uz pravilnu prehranu i tjelovjebu
omoguava bolesniku da to due zadri
normalan ivotni stil.
U uznapredovalom stadiju bolesti bolesnici
su ipak esto hospitalizirani i to ne samo
na neurolokim odjelima. Naime zbog tee
pokretnosti, nekoordinacije pokreta, gubitka
posturalnih reeksa i rigidnosti bolesnici
su skloni padovima, pa se esto dogaaju
frakture kostiju kuka ili kraljeaka, te ozljede
glave. U toj fazi mogue su i komplikacije
kao to je pneumonia i infekcije urinarnog
trakta. Dehidracija i disbalans elektrolita, zbog
prekomjernog povraanja i proljeva takoer
mogu biti esti uzroci hospitalizacije. Zato je
osobito vano da i medicinske sestre koje ne rade
na neurolokim odjelima, putem kontinuirane
edukacije saznaju vie o ovoj bolesti, a osobito o
specinosti uzimanja terapije.
ZAKLJ UAK
U svijetu su osnovane mnoge zaklade koje
podupiru istraivanje uzroka Parkinsonove
bolesti, te pronalaenje boljih lijekova i
uinkovitijeg lijeenja. Takoer postoji mnogo
udruga koje pruaju psiholoku, pravnu,
socijalnu, pa i materijalnu pomo bolesnicima
i njihovim obiteljima, a sve u svrhu poboljanja
kvalitete ivota oboljelih i njihovih obitelji. U
Zagrebu djeluje Hrvatska udruga bolesnika
s poremeajem pokreta ali to je s ostalim
krajevima nae zemlje? Jesmo li dovoljno
osjetljivi za probleme svojih blinjih? Jesmo li
dovoljno osjetljivi za bolesnike u treoj ivotnoj
dobi? Jesmo li dovoljno osjetljivi za kronine
bolesnike? Imamo li snage primiti bolesnika
za ruku i rei Doite, uinimo sljedei korak
zajedno!
LITERATURA
1. Fukar, G. (1996). Uvod u sestrinske
dijagnoze. Zagreb: Hrvatska udruga za
sestrinsku edukaciju
2. Fukar, G. (1995). Proses zdravstvene
njege. Zagreb: Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
3. Gordon, M. (1987). Nursing diagnosis:
Process and Application. New York:
4. McGraw-Hill
Padovan, I. (ur.)(1992). Medicinski
leksikon. Zagreb: Leksikografski Zavod
Miroslav Krlea
5. Carpenito, L. J. (1991). Handbook of
Nursing Diagnosis- fourth edition.
Philadelphia:
6. J. B. Lippincott Company
7. Hickey, Joanne V.(1986.) Te T
Clinical Practice of Neurological and
Neurosurgical Nursing- second edition .
Philadelphia: J. B. Lippincott Company
8. Broz, Lj; Budisavljevi, M; Frankovi,
S; Not, T; (2001). Zdravstvena njega
3 zdravstvena njega neurolokih i
infektivnih bolesnika te starijih osoba-
prvo izdanje. Zagreb: kolska knjiga
9. Barac, B. i sur. (1989). Neurologija.
Zagreb: kolska knjiga
LINKOVI
www.hubpp.mef.hr
http://www.nursingcenter.com/library/
JournalArticle.asp?Article_ID=408146
http://www.parkinson.org/site/pp.asp?c=
9dJFJLPwB&b=667077
http://www.stalevo.com/info/living/
everyday_life.jsp
http://www.wemove.org/
93
Marija Plaveti, ms
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui, Karlovac, Hrvatska
PARKINOSONOVA BOLEST
Denicija parkinsonove bolesti:
pokreta, nazvana po ljeniku Jamesu Parkinsonu.
1817. god J. Parkinsaon prvi je opisao u starijih
osoba kliniku sliku bolesti koja se preteno
sastojala od motornog sindroma hipokineze
s povienim tonusom muskulature i tremora
osobitog oblika.
Parkinsonizam je zajedniki naziv za poremeaje
ekstrapiramidnog sustava obiljeene tremorom,
miinom rigidnou, hipokinezijom sve do
akinezije i gubitkom posturalnih reeksa.
Obuhvaa i diopatsku Parkinosonovu bolest
te najee posttraumacki, post hpoksini,
toksini i jatrogeni Parkinsonov sindrom. Kod
parkinsonove bolesti poremeaji pokreta naszaju
dopamina i to u dijelu mozga koji ima vanu
ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni
gangliji).
U bazalinim ganglijima prisutan je manjak
broja stanica koje proizvode dopamin. Naalost
uzrok propadanja tih stanica jo nije poznat.
Parkinsonova bolest ea je u mukaraca, a
obino se prepozna tek u srednjoj i starijoj
ivotnoj dobi. Smatra se da oko 5% starijih od
50 god. boluje od parkinsonizma. Mukarci
su izloeni vioj razini toksinih kemikalija,
te imaju vei rizik da e zadobiti ozljede glave
zbog poslova kojima se bave. Kod ena veliku
ulogu u ovoj bolesti ima hormon estrogena koji
moe pomoi u zatiti mozga od neurolokih
oteenja.
SIMPTOMI
Bolest se obino polagano razvija pa moe
proi i nekoliko mijeseci, a i godina prije nego
bolesnik primjeti da ima tegoba. Jedan od prvih
simptoma esto je lagana trenja ruku ili prstiju,
koja se polagano razvija u nevoljno ritmino
podrhtavanje. To podrhtavanje moe biti
razliita podrijetla te da nemaju svi bolesnici s
drhtanjem parkinsonovu bolest. Tri su glavan
simptoma Parkisnonove bolesti tzv. trijas
simptoma:
1. Tremor (drhtanje),
2. Rigor (ukoenost miia, udova i vrata)
3. Usporenost pokret
Tremor (trenja ( j ) frekvencija 4-6 Hz, obino
poinje kao jednostran i povremen (npr. u
ruci) iri se i zahvaa drugu stranu, pa zatim
bradu, trup i usne. Tremor se javlja u mirovanju,
s aktivnom kretnjom se amplitude tremora
smanjuju ili tremor prestaje. Kad bolesnik spava
tremora nema, poveava se u emocionalnim
stanjima. Tremoru je najee zahvaena ruka
i ima karakter brojenja novca, a tremor na
nogama podsijea na gaenje pedale. Na glavi se
moe javiti u obliku eksije i ekstenzije ili kao
rotatorni tremor.
Rigor g plastian otpor pasivnim kretnjama,
fenomen zupanika pri izvoenju pasivnih
kreznji je karakteristian za ovu bolest
Akineza, hipokineza, bradikineza (usporenost
svih pokreta, manjak inicijative pokreta),
hipomimija ili siromatvo mimike (lice izgleda
poput maske)
Poremeaji posturalnih reeksa antropulzija
( potri prema naprijed da odri ravnoteu)
retropulzija (prema natrag)
Govorne funkcije govor je nejasan, monoton i
usporen. Retvija se i progresivna mikrograja i
rukopis s vremenom postaje neitljiv.
Vitalni znakovi: - krvni tlak je nizak i mnogi
pate od ortostatske hipotenzije, usporen rad srca,
ritam i frekvencija respiracije su poremeeni jer je
pokretnost prsnog koa u inspiriju reducirana.
Kod ovih bolesnika prisutni su i ostali simptomi
io znakovi bolesti koje sestra vrlo lako moe uoiti
u toku planiranja i provoenja zdravstvene njege.
Mogui se javiti poremeaji gutanja i vakanja,
94
prisutan je poremeaj ravnotee, to moe biti
uzrok padova, te su smetnje osobito izraene pri
bolesnikovu pokuaju da u hodu promijeni smjer
kretanja. Kod ove bolesti karakteristian je izgled
lica. Zbog rijetkog treptanja i neto irih onih
rasporaka uz smajnenu pokretnost mimine
muskulature lice poprima ukoen izgled poput
maske. Usta su esto napola otvorena, prisutna
je pojaana sekrecija sline, znojenje i pojaanja
sekrecija lojnih ljezda, zbog ega je koa lica
dosta masna. Sestra u tome ima veliku ulogu da
bolesnika upozori na redovito obavljanje osobne
higijene. esto kod takvih bolesnika prisutna
depresija, smetnje sna, mokrenja i stolice.
Brzina napredovanja intenziteta simptoma i
same bolesti razliita je i ovisi o pojedincima.
Kod nekih osoba ak i dulje vrijeme bolest ne
utjee na sposobnost obavljanja svakodnevnih
aktivnosti. Vano je navrijeme otkriti bolest te
uinkovito smanjiti i ljeiti njezine simptome
propisanim ljekovima.
DIJAGNOZA BOLESTI
Dijagnoza kod ove bolesti postavlja se na osnovu
klinike slike. Nema laboratorijskog testa ili RTG
nalaza na temelju kojih bi se moglo potvrditi
parkinsonova bolest.
LIJEENJE PARKINSONOVE
BOLESTI
Bolest je prije bila smrtonosna, danasse ljekovima
produio ivot bolesnicima. Ljeenje ovisi o
stupnju bolesti, uspijeno je u ranom stadiju
bolesti. Ljeenje ne zaustavlja napredovanje
bolesti, bolest je postupno progresivna. Vana
je rana dijagnoza bolestu, uzimanje specinih
ljekova, nain prehrane te provoenje vjebi.
Ljenik specijalista propisuje specinu
kombinaciju ljekova koja se razlikuje u pojedinih
bolesnika, te esto zahtjeva vrijeme i strpljenje
u ljeenju bolesti. Ljekovi znatno smanjuju
simptome bolesti. Ako klinikom slikom
prevladava tremor daju se antikolinergici, a kod
rigora i akinezije dopaminergici.
ZBRINJAVANJE BOLESNIKA S
PARKINSONOVOM BOLEU U
Kod parkonsonove bolesti bolesnika treba
poticati na obavljanje svakodnevnih aktivnosti
u skladu s njegovim mogunostima. Pri
tome je vano da bolesnikova okolina ostane
nepromjenjena. Bolesniku treba osigurati
dovoljno vremena u obavljanju aktivnosti i
omoguiti mu koritenje uputa i podsjetnika za
opavljane zadaa. Za bolesnika je vana prikladna
pomo i njega u kui da bi mu se omoguio
kvalitniji ivot za olakanje prilagodbe na bolest
najvanija je potpora suprunika, drugih lanova
obitelji te prijatelja. Vano je ohrabriti bolesnika,
ali i sudjelovati u zioterapijskim vjebama
te pomagati odravanju njegova ukljuenja
u obiteljske aktivnosti. lanovi obitelji mogu
mnogo pomoi bolesniku kako bi se oslobodio
depresije, osjeaja ljutnje te osjaja neugode zbog
ovisnosti o drugim ljudima. Potrebno js ukljuiti
sestru is ustanove za zdravstvenu njegu u kui i
zioterapeuta. Sestra u kui je od velikog znaaja
za bolesnika u njegovoj bolesti te za njegivu
obitelj. Bolesnik e ukoliko nita nezna o svojoj
bolesti sve ukratko doznati od sestre, ona e mu
objasniti sve probleme s kojim e se u bolesti
susretati te u nainu pomoi kad mu je pomo
potrebna. Objasniti e lanovima obitelji da su
od velike vanosti za bolesnika, uputiti kako
pomoi i uspostaviti odnos povijerenja.
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA
Zdravstvena njega bolesnika planira se za
svakog posebno, ovisno o stupnju bolesti,
njegovim problemima i potreabama. Najei
problemi s kojima se sestra susree kod
bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti su :
SMBS u/s s tremorom i poremeajem
motorike= to je stanje u kojem su zbog
tjelesnih oteenja ili kognetivnih funkcija
te drugih razloga smanjene sposobnosti
bolesnika za obavljanje etiriju aktivnosti
samozbrinjavanja : hranjenja , odravanja
higijene, odijevanja i dotjerivanja te
eliminacije
smanjen unos hrane u/s oteanim
vakanjem i gutanjem
oteana zika pokretljivost u/s s rigorom i
miinim umorom
smanjeno podnoenje napora u/s miinim
umorom
visok rizik od opstipacije u/s sa smanjenom
aktivnou i uzimanjem lijekova
visok rizik za pad zbog gubitka ravnotee
95
Najee sestrinske intervencije kod bolesnika
oboljelih od Mb.parkinson:
sestra ima veliku ulogu oko uspostave
povjerenja
mara razgovarati sa bolesnikom i
omoguiti mu da postavlja pitanja
motivirati bolesnika da obavlja aktivnosti
samozbrinjavanja na nain kako on to
moe
pruiti mu pomo pri samozbrinjavanju
ukoliko je potrebno
ukljuiti obitelj u planiranje i provoenje
zdravstvene njege
poticati bolesnika na aktivnosti
(savjetovati mu sa si treba osigurati
dovoljno vremena za obavljanje
aktivnosti, te da aktivnosti treba obavljti
polagano s periodima odmora)
osigurati bolesniku adekvatnu prehranu i
pomo pri hranjenju ako je potrebno
osigurati hranu koja olkava eliminaciju
stolice
upozoriti boslenika da mora uzimati
lijekove kako je propisano
Ciljevi zdravstvenog odgoja su :
poboljanje zike aktivnosti
spreavanje ozlijeivanja
spreavanje opstipacije
postizanje zadovoljavajue
psihosocijalne prilagodbe
Kod poboljanja zike pokretljivosti i
spreavanja ozljeda potrebno je provoditi
vjebe za postizanje jakosti miia, poboljanje
koordinacije i spretnosti , smanjenje rigidnosti
i prevenciju kontraktura. Sve su to postupci
potrebni za bolesnika , koje e dobiti o nainu
provoenja od zioterapeuta i medicinske sestre.
Bolesniku se osim zioterapije preporuuje
vrtlarstvo, etnje , plivanje, te sve ostale tjelesne
aktivnosti primjerene njegovim mogunostima .
Izmeu aktivnosti potrebno je osigurati odmor.
Medicinska sestra e bolesnika poticati na
redovito odravanje higijene, objasniti e mu
naine na koji si moe pomoi , te da rabi razna
pomagala, a kad mu je potrebno da zatrai
pomo . Ako bolesnik ima potekoa s ulaskom
i izlaskom iz kreveta te okretanjem u krevetu
potrebno mu je osigurati pomagala ( trapez, ue
ili ljestve u podnoju kreveta ).
Kod bolesnika je vano zadovoljavanje
nutritivnog statusa. Odravanje primjerene
tjelsne teine moe biti ometano iz nekoliko
razloga.Bolesnici vrlo esto osjeaju neugodu
zbog sporosti i neurednosti u jelu. Javlja se suhoa
usta zbog uzimanja lijekova to dodatno oteava
uzimaje hrane . Mogue su potekoe gutanja
zbog tremora jezika , te potekoe u oblikovanju
zalogaja. Zbog svega navedenog bolesnika treba
savjetovati da za vrijeme hranjenja mora sjediti
uspravno. Valja preporuiti da uzima hranu koja
se lake guta ( polutvrda hrana i guste tekuine
lake se gutaju nego rijetke ) .
Bolesnika treba upozoriti da u vrijeme uzimanja
zalogaja misli na fazu gutanja . Svakog tjedna
kod bolesnika treba pratiti tjelesnu teinu da
bi se na vrijeme dobio uvid u mogui gubitak.
Potrebno je provoditi sve mjere oko spreavanja
opstipacije. Kod takvog bolesnika esta je
opstipacija u/s sa smanjenom aktivnou ,
slabou miia koji sudjeluju pri pranjenju
crijeva i kao nuspojava uzimanja lijekova.
Bolesniku se preporuuje da odredi uvijek isto
vrijeme defekacije, uzimanje dovoljno tekuine i
namjernica bogatih vlaknima. Ako bolesnik ima
problema oko sputanja na WC koljku potrebno
je lanove obitelji uputiti na to ,te da je bolesniku
potrebno postaviti drae ili odgovarajui
nastavak na WC koljku.
SAVJETI ZA BOLESNIKE SA
PARKINSONOVOM BOLEU
Da bi bolesnik stekao samopouzdanje i osjeaj
samostalnosti mora postavljati dostine ciljeve.
U sluaju depresije i nemogunosti sueljavanja
s boleu potrebno je potraiti psihoterapeutsku
pomo.Bolesnici se esto osjeaju osamljenima
i dosadno im. Potrebno je organizirati odreene
aktivnosti tijekom cijelog dana kako bi se kod
bolesnika izbjeglo previe spavanja i apatije te
kako bi imao to manje vremena razmiljti o
svojoj bolesti.
97
PARKINSONOVA BOLEST
Jasna Zubak, ms
Irena Grabovac, ms
Odjel za neurologiju, Opa bolnica Zadar, Zadar, Hrvatska
Parkinsonova bolest je kronini i progresivni
poremeaj mozga koji je uzrokovan
degeneracijom neurona koji proizvode dopamin
nigrostrijatalni dopaminergiki neuroni.
Primarno pogaa motoriki sustav kao sindrom
poremeaja pokreta u kojem prevladavaju
tremor, rigiditet, bradikinezija i posturalna
nestabilnost. Iako su ovi motoriki znakovi
kljuni za dijagnozu bolesti, nemotoriki
simptomi postaju sve znaajniji u ranom
otkrivanju i prepoznavanju poetnih simptoma
PB kao to su kognitivni poremeaji, depresija i
automoni poremeaji.
Bolest ee zahvaa mukarce iznad 50 godine
ivota.
Etiologija je nepoznata.
U dananje vrijeme na tritu postoje razni
lijekovi koji uvelike olakavaju simptome, ali
nijedan lijek ne moe zaustaviti napredovanje
bolesti koje dovodi do invaliditeta te ovisnosti o
drugima.
Kako se nemotoriki simptomi sada uvelike
istrauju jer su rani pokazatelji bolesti, odluili
smo se opisati depresiju kod bolesnika PB jer je u
najnovijim istraivanjima kvalitete ivota u ovih
bolesnika depresija na prvom mjestu jer utjee
dodatno na san, bol i seksualne funkcije.
MOTORIKI ZNAKOVI KOD PB
tremor
rigor
bradikinezija/ akinezija
oslabljeni posturalni reeksi
NEMOTORIKI ZNAKOVI KOD PB
depresija
kognitivni poremeaji
autonomni poremaji
bol
poremeaji spavanja
Sy nemirnih nogu
DEPRESIJA KOD BOLESNIKA SA PB
Kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti postoji
velika sklonost depresiji koja nastaje zbog
biokemijskih promjena, ali je jednim dijelom
reaktivna zbog spoznaje o vlastitoj bolesti.
Depresija tj. anhedonija ( melankolija ), gubitak
motivacije i koncentracije javljaju se u 40 -60%
bolesnika i u veine prethode pojavi motorikih
simptoma.
Bolesnici postaju nervozni, tuni, prevladavaju
osjeaji bezvrijednosti i bespomonosti.
Dolazi do pada energije i gubitka interesa za
uivanjem u aktivnostima u kojima su nekad
uivali. Javlja se poremeaj sna, tekoe u
koncentraciji, pamenju i odluivanju, prisutne
su misli o smrti ili o samoubojstvu sve do pojave
halucinacija.
ZADACI I ULOGA MEDICINSKE
SESTRE KOD DEPRESIJE
Bolesnici oboljeli od Parkinskonove bolesti
zahtjevaju veliku brigu i panju od strane
zdrastvenih radnika, a posebno podrku, pomo i
razumijevanje od strane obitelji.
Medicinska sestra kao lan tima puno vremena
provodi sa oboljelim od Parkinsonove bolesti, pa
stoga, osmjeh, strpljenje, razgovor, te edukacija
pacijenta i njegove obitelji dio je njenog
djelovanja.
Vrlo je vano pomoi bolesniku i njegovoj
obitelji:
razumjeti, prihvatiti i nauiti ivjeti s
Parkinsonovim bolesti
vanosti uzimanja medicinske terapije
i provoenju zikalne terapije i
psihoterapije
poticati neovisnost bolesnika
izbjegavati stres jer stres pojaava
simptome bolesti
smanjiti izoliranost, poticati druenje s
drugim ljudima jer mentalna aktivnost
98
pomae u usporavnju toka bolesti, a pri
tom je smanjena mogunost nastanka
depresije.
vano je pomoi bolesniku da odri
dosadanji ivotni stil koliko god je
to mogue, odnosno da bude aktivan
u aktivnostima koje on eli i moe
provoditi.
uputiti na vanost ishrane i osobne
higijene.
ZAKLJ UAK
Parkinsonova bolest nije izljeiva bolest ali se
pravilnom i redovitom medikamentoznom
terapijom, te odgovarajuim pristupom
zdravstvenog tima i edukacijom bolesnika
i obitelji moe usporiti progresija bolesti te
nastanak komplikacija ime se odgaa razvoj
invaliditeta i ovisnost o tuoj pomoi.
KVAL I T E TA I VOTA
B OL E S NI KA S
PARKI S ONOVOM B OL E U
- P OS T E RI -
101
PROTOKOL ZDRAVSTVENE NJEGE - PRIKAZ SLUAJA
Gordana Radanovi, ms
Anita Slonjak, ms
Zavod za neurologiju, Opa bolnica Sveti Duh, Zagreb, Hrvatska
U bolnici Sveti Duh na Zavodu za neurologiju u Jedinici intenzivnog lijeenja vodi se protokol
zdravstvene njege - tzv. nadzorne liste koje medicinske sestre same napravile.
Protokol sadrava liste koje se popunjavaju od samog dolaska bolesnika pa sve do njihovog odlaska. U
njih se upisuju sve radnje koje se vre oko svakog bolesnika.
Uvoenjem nadzornih listi omogueno je sustavno i pregledno praenje bolesnika koji se lijee u JIL-
u.
Cilj rada bio je prikazati kako se voenjem nadzornih listi u svakom trenutku moe vidjeti stanje
bolesnika i kada se (toan datum) neki zahvat napravio.
S obzirom na veliku optereenost neuroloke sestre, liste se popunjavaju savjesno i postale su rutina u
poslu medicinske sestre.
R ADI ONI CE
105
INTERAKTIVNI PRISTUP U ZBRINJAVANJU BOLESNIKA S PARKINSONOVOM
BOLEU U POBOLJANJU KVALITETE IVOTA
Mr. sc. Biserka Sedi
SAETAK
Parkinsonova bolest je poremeaj pokreta prouzroen smru dopaminskih neurona u substantii
nigri, smjetenoj u meumozgu. Svojstveni simptomi su joj tremor miia, gegajui hod, krutost
i opa oskudnost pokreta. Iako je etiologija nepoznata, genetska istraivanja su dokazala ulogu
nasljednih imbenika i genetskih anomalija u nekim obiteljima. Nasljedni imbenici se izraavaju u
veoj osjetljivosti nekih osoba na okolinske imbenike kao to su pesticidi. Takoer je dokazano da
kemijska tvar MPTP, inae analog meperidina, djeluje kao jaki neurotoksin koji u mozgu doslovno
ubija dopaminergike neurone (moe se nai u heroinu iz kune radinosti kao neistoa).
Glavni cilj lijeenja i zdravstvene njege oboljelog od Parkinsonove bolesti je odranje bolesnika
samostalnim to je to dulje mogue. Da bi taj cilj bio postignut nuno je u tim ukljuiti strunjake
raznih specijalnosti ovisno o teini oteenja, socijalnoj i obiteljskoj situaciji i novim saznanjima o i
Parkinsonovoj bolesti.
Kako se kvaliteta ivota ne bi znaajno promijenila skrb za oboljeloga, zahtijeva dobru edukaciju
pacijenta i njegove obitelji ili skrbnika o samoj bolesti i njezinim simptomima, o redovnom uzimanju
lijekova i prepoznavanju njihovih nuspojava, o vjebama pokretanja ortopedskim pomagalima za
samopomo, o pripremanju hrane i vanosti adekvatne nutricije i uzimanja tekuine, o vanosti zatite
od pada, prevenciji iritacije koe, o vanosti izbjegavanja nepotrebnog stresa i umora, kako prepoznati
depresiju.....
Kvaliteta ivota je subjektivan i nejasno deniran pojam i ovisi o objektivnim okolnostima u kojima
osoba ivi, o linosti osobe,njezinom doivljaju realne situacije, sustavu vrijednosti, oekivanjima i
eljama.., ukratko, kvaliteta predstavlja sveobuhvatno zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo vlastitim
ivotom. U skrbi za oboljele u nastojanju za poboljanjem njihove kvalitete ivota treba voditi rauna
da je kvaliteta dinamina kategorija i postizanje stanja u kojem je osoba zadovoljna istovremeno je
107
STRES U RADU MEDICINSKE SESTRE
Doc. dr. sc. Jasminka Despot Luanin
SAETAK
Sve osobe kojima je osnovni dio svakodnevnog posla pruanje usluga drugim ljudima, svakodnevno
su izloeni djelovanju brojnih stresova na poslu. Veliki broj bolesnika, rad s tekim ili zahtjevnim
bolesnicima, manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika, loi uvjeti prostora i opreme, rad u smjenama i
deurstvima, jesu imbenici koji negativno djeluju na zadovoljstvo medicinskih sestara koje ele svoj
posao raditi profesionalno, a dugorono izazivaju stres. Kako na poslu svakodnevno provodimo vie
od polovice budnog vremena, odgovori na pitanja kao to su: to je to stres; je li stres tetan ili koristan;
koji su uzroci stresa; kakve simptome izaziva; kakve mogu biti posljedice stresa i kako se od njih moemo
zatititi ili ih ublaiti? - vani su za nain naeg suoavanja sa stresom kako bismo ga lake mogli ?
prepoznati kod sebe i drugih te kako bi se uspjenije suoili i sa stresom i s njegovim posljedicama.
Edukacijom elimo omoguiti sudionicima da saznaju neto o samom stresu, ali i neto o tehnikama
za njegovo uklanjanje ili ublaavanje, kako bi mogli uspjeno kontrolirati stres, osobito onaj kojem su
izloeni na poslu.

Parkinson

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Parkinson

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

UDRUGA ME DI CI NS KI H S E S TAR A I T E HNI AR A

Das könnte Ihnen auch gefallen