FUNKCIONALNI STILOVI

Viestruka funkcija standardnoga jezika: jezik ureda, medija, znanosti...

Podmiruje potrebe svakodnevne komunikacije raslojava se na funkcionalne stilove.
1. ZNANSTVENI
2. ADMINISTRATIVNI
3. PUBLICISTIKI
4. RAZGOVORNI
5. KNJIEVNOUMJETNIKI
Znanstveni stil
osnovni zadatak: donoenje novih obavijesti
apstraktnost koja se prepoznaje na vie razina
leksikoj (dominira apstraktni leksik: pojam, ustroj, struktura),
gramatikoj (bezline i pasivne konstrukcije dokazano je,
dokazuje se itd.)
lanana veza meu reenicama: svaka reenica slijedi iz
prethodne kao njezina posljedica
strogo znanstveni i znanstveno-popularni (pedagoki)
ustaljene fraze, povezivai (dakle, meutim), biljeke, autorska
mnoina:
U prethodnome je poglavlju pokazano da...
U daljnjem se tekstu razmatra...
U radu se govori...
Predmet je ovoga rada
Ovaj rad treba posluiti kao poticaj za daljnja istraivanja...
Cilj je ovoga rada...
Zakljuno se moe rei da...
Istraili smo... / Istraena je...
Administrativni stil
slubena komunikacija izmeu pojedinca i ustanove, izmeu
ustanova, izmeu drava i dravnika
2. zadana pravila i sheme komunikacija mora biti uinkovita u
kratkome vremenu
3. preciznost, tonost i faktografija
4. odsutnost figurativnosti i ekspresivnosti
5. najee se ostvaruje u pismenome obliku
6. este su stilske i jezine pogreke: u svezi toga umjesto u vezi ili
u svezi s tim, obzirom na to da ili obzirom da umjesto s obzirom
na to da, budui je umjesto budui da je, zakon kojega donosi
umjesto zakon koji donosi

FUNKCIONALNA LEKSIKA SLOJEVITOST: Administrativni stil
PODSTILOVI ANROVI
ZAKONODAVNO-PRAVNI zakoni, statuti, ustavi, odluke, naredbe,
rjeenja
DRUTVENO-POLITIKI povelje, deklaracije, programi, referati,
priopenja, izjave
DIPLOMATSKI protokoli, memorandumi, note
POSLOVNI ugovori, dopisi, narudbe, uplatnice,
rauni, specifikacije
OSOBNI
molbe, ivotopisi, albe, punomoi,
osobni dokumenti, upitnici, ankete, obrasci
FUNKCIONALNA LEKSIKA SLOJEVITOST: Administrativni stil administrativizmi
ADMINISTRATIVIZMI
= ustaljene rijei ili izrazi u administrativnome stilu:
predmet, dopis, dana toga i toga, molim naslov, imenovani,
u nadi da ete mojemu zahtjevu izii ususret
na osnovi l. toga i toga, st. taj i taj Zakona toga i toga donesena je
sljedea odluka
Gomilanje stereotipnih izriaja pojednostavnjuje komunikaciju:
tono se zna to je primjereno odrenenomu dokumentu, anru ili
situaciji, ali i pojaava dojam krutosti, suhoe, to se esto navodi
kao jedna od negativnih znaajka administrativnoga stila uope.
Nominalnost: prevladavaju imenice.
Dekomponiranost predikata: donijeti odluku, izvriti pregled, podnijeti
izvjetaj, izraziti prosvjed, uputiti estitke...
Reenice su u pravilu duge, s nizom zavisnih (pogodbene ako) ili nezavisnih reenica
Publicistiki stil. URNALIZMI
zastupljen u razliitim medijima: tiskovine, televizija, radio
ostvaruje se i u pisanome i u govornome obliku
blii je stilski neutralnome standardu
rairena uporaba internacionalizama
(militarizam, voluntarizam, mobilizacija, civilizacija,
strategija, produktivnost, stabilnost...)
raznolikost podstilova i anrova: vijest, komentar, kronika,
prikaz, intervju, reportaa, kratka pria, humoreska, esej,
feljton itd.
URNALIZMI
= ustaljene rijei i izrazi u publicistikome stilu:
strateki interes, proraunska politika, nerijeeno pitanje,
kuloarski razgovori, ukazati povjerenje, predizborna kampanja

Razgovorni stil KOLOKVIJALIZMI
svojstven ponajprije usmenoj komunikaciji, ali je est i u pismenoj
ostvaruje se u govoru
diskurs svakodnevne komunikacije neslubena komunikacija
neusiljenost spontanost nepripremljenost, prirodnost
POTAPALICE: popunjavaju stanku u govoru, vrijeme potrebno za
razmiljanje ili pokazuju (prikrivaju) zbunjenost i prestraenost
govornika: je li, uje, ovaj...
frekventnost glagola, u imenskim se sintagmama reducira nosea
imenica (Nai emo se kod Robne. Bili smo na Filozofskom.), uzvici,
nepotpune, eliptine reenice
elementi neverbalne komunikacije: geste, mimika: a) kao pratnja
verbalnoj komunikaciji ili umjesto verbalne komunikacije.
KOLOKVIJALIZMI: leksiki menusloj: izmenu standardnoga jezika i dijalekta ili argona
= rijei ili izrazi karakteristini za razgovorni stil
kifla, klipan, knedla, krimi, alabahter, cvjearna, nabubati, kupaona
oping, peglati, ofer, volan, vemaina, odnesti,
kompjuter/kompjutor, printer, kliknuti ...
FUNKCIONALNA LEKSIKA SLOJEVITOST: ARGONIZMI
ARGONIZMI razaranje ili bogaenje jezika?
komp, kanta, dilitati, daunloudati, forvardua, pamtiprut, laptalo,
mamaploa, gnjavako
posebno zanimljiv sloj, prostorno i vremenski ogranien
rijei i izrazi kojima se koristi odrenena drutvena ili socijalna
skupina: srednjokolci, studenti...
sociolingvistika funkcija: uporaba istoga argona svjedoi o
pripadnosti odrenenoj skupini (npr. hakerski argon)
uvijek oznauje odnos prema neutralnomu i standardnomu
promjene u argonskome leksiku odvijaju se daleko bre nego u bilo
kojemu drugom jezinom segmentu
s vremenom neki argonizmi mogu postati kolokvijalizmi, pa i
standardnojezine rijei, katkad nismo svjesni da je neki oblik prvotno bio argonizam
Knjievnoumjetniki stil
najslobodniji funkcionalni stil standardnoga jezika
dijalektizmi, argonizmi, kolokvijalizmi, vulgarizmi
POETIZMI: mati, cjelov, pjev, vuci, snijezi
poseban odnos prema gramatikoj i pravopisnoj
normi: prihvatljivi su i nerealni gramatiki oblici i
drukiji pravopis:
Treba li piscima lektor?