You are on page 1of 222

'V

ARHEOLOSKI LEKSIKON
BOSNE I HERCEGOVINE
TOM 2.
'V
ARHEOLOSKA NALAZIST A
REGIJA 1 - 13.
SARAJEVO 1988.
I
Redakci<Jni <Jdb<Jr:
Dr BASLER, AKADEMIK Dr BORIVOJ COVIC, NADA MILETIC
Dr VELJKO PASKV ALIN
Odgovorni urednik:
AKADEMIK Dr BORIVOJ covrc
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE, SARAJEVO
Vojvode Putnika br. 7, tel. (071) 35-322
Tira: 1.000 primjeraka
urednik: Julijana SUNIK
obrada: N edad
Lektor: Slobodanka
tampa: GORENJSKA - BIRO ZA PUBLICISTIKU SARAJEVO
Za tampu: Dragoljub JOV
SADRZAJ
PREDGOVOR 5
REGIJA 1. 7-27
REGIJA 2. 29-39
REGIJA 3. 41-55
REGIJA 4. 57-69
REGIJA 5. 71-80
REGIJA 6. 81-99
REGIJA 7. 101-109
REGIJA B. 111-122
REGIJA 9. 123-133
REGIJA 10. 135-151
REGIJA 11. 153-166
REGIJA 12. 167-187
REGIJA 13. 189-206
TABLE 1-14.
..1.
PREDGOVOR
Kako je u uvodu toma 1. Arheolokog leksikona Bosne i Hercegovine
detaljno objanjeno, leksikografske jedinice iz grupe Arheoloka nalazi-
ta podijeljene su po regijama, a unutar regija po abecednom redu.
'Teritorij SR Bosne i Hercegovine podijel,ien je na 25 regija, od kojih
svaka obuhvata po nekoliko optina. Tom 2. Arheolokog leksikona sadri
13 regija sjeverne, sjeverozapadne i, centralne Bosne i to:
Regija 1. optine: Velika Kladua, Cazin, i Bosanska Krupa
Regija 2. optine: Bosanski Novi, Bosanska Dubica i Prijedor
Regija 3. optine: Bosanska Gradika, Srbac, Laktai i Prnjavor
Regija 4. optine: Bosanski Brod, Derventa i Doboj
Regija 5. optine: Odak, Bosanski amac, Oraje, i
Regija 6. optine: Bijeljina, Lopare, Ugljevik i Zvornik
Regija '7. optine: Srebrenik, Lukavac, Tuzla, Zivi-
nice i Kalesija
Regija 8. optine: Teanj, Magla.i, i
Regija 9. optine: Banjaluka, Skender Vakuf i Kotar Varo
Regija 10. optine: Sanski Most, i Grad
Regija 11. optine: Bosanski Petrovac, Titov Drvar i Bosanska Grahovo
Regija 12. optine: Sipovo, Jajce, Donji Vakuf, Kupres, Bugojno i Gornji
Vakuf
Regija 13. optine: Travnik, Zenica, Pucarevo, Vitez i
Arheoloka karta i Hercegovine koja je sastavni dio ovog Leksiko-
na je po istom principu po kojem i leksikografske jedinice iz
grupe Arheoloka nalazita, Teritorij Bosne i Hercegovine prikazan je
po gore navedenim regijama na kartama razmjera 1 : 100.000. Za svaku
regiju su po 3 karte: za praistoriju, za rimsko doba i za srednji
vijek. Broj arheolokog nalazita na karti odgovara broju koji u okviru
iste regije nosi to nalazite kao leksikografska jedinica. Radi lakeg ma-
nipulisanja karte su sloene u mape, od kojih ovom tomu odgova-
r.aju mape 1. i 2. Mapa 1. sadri 21 arheoloku kartu, za regjije 1-7, a
Mapa 2. 18 arheolokih karata, za regije 8-13.
Za pronalaenje mheolokog nalazita na karti slue oz-
nake pozicije nalazita u okviru koordinatnog sistema, date u spiskovima
nalazita po periodima uz svaki lokalitet, u zagradi, npr: 1. BALJEVAC,
Gornja Grmua, (D 5).
za literaturu upotrijebljene u leksikografskim jedinicama
deifrovane su u bibliografiji, objavljenoj u Tomu 1. ovog
leksikona.
Redakcioni odbor
5
I
REGIJA 1.
9
REGIJA 1: OPTI POPIS NALAZITA
1. BALJEVAC, Gornja Grmua,
2. BASAGICA GREDA,
3. BATRA, Bosanska K.1rupa
4. BIHAC,
5. BISOVAC, Brekovica,
6. BOSANSKA KRUPA, Bosanska Krupa
7. BRANDZA, Pritoka,
8. BREKOVICA, Brekovica,
9. BUBREG, Arapua, Bosanska Krupa
10. BUGAR-GRAD (Gradina), Gornja Gata-
-Bugar,
11. BUKVA, Lohovo,
12. BUZIM 1, Bosanska Krupa
13. BUZIM 2, Bosanska Kxupa
14. CAZIN 1, Cazin
15. CAZIN 2, Cazin
16. CRKVINA Otoka, Ozidina), Bosanska
Otoka, Bosanska Krupa
17. c:aKVINA 1 (Mejhana), Brekovica,
18. CRKVINA 2, Brekovica,
19. CRKVINA,
20. CRKVINA, Caglica, Bosanska Krupa
21. CRKVINA, Cazin
22. CRKVINA 1, Dobro Selo, Bosanska Krupa
23. CRKVINA 2, (Crkvina kod Zimonja), Dobro
Selo, Bosanska Krupa
24. CRKVINA, Doljani,
25. CRKNINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupa
2'0. CRKVINA, Glavica, Bosanska I{rupa
27. CRKVINA, Glinica, Velika Kladua
28. CRKVINA, Glogovac, Cazin
29. CRKVINA,
30. CRKVINA, Gorinja, Bosanska I\'xupa
31. CRKVINA, Gornja Gata, Cavnik,
32. CRKVINA crkva), Gornja Gata-Bugar
-Cerkezovac,
33. CRKVINA, Gornji Bosanska Krupa
34. CRKVINA, Haani, Bosanska !{rupa
35. CRKVINA (Zapoljak), Hrgar-Tihotina,
36. CRKVINA, Jezero,
37. CRKVINA, Johovica, Velika Kladua
38. CRKVINA, Cazin
39. CRKVINA, Cazin
40. CRKFVINA, Cazin
41. Lipa-Brusovac,
42. CRKVINA, Liskovac, Cazin
43. CRKVINA, Ljusina, Bosa11ska Krupa
44. CRiKVINA, Selo, Bosanska Krttpa
45. CRKVINA, Cazin
46. CRK!VINA, Mala
47. CRKVINA, Bosanska Krupa
48. CRKVINA, Miostrah, Cazin
49. CRKVINA, Mrazovac, Bosanska Krupa
50. CRJKVINA, Oraac,
51. CRKVINA crkva), Papari,
52. CRKVINA (Voda Jarnija i crkva Marija),
Pitaline, Cazin
53. CRKVINA, Podzvizd, Velika Kladua
54. CRKVINA, Polje, Cazin
55. CRKVINA, Rujnica, Cazin
2 -- Arheoloki leksikon
56. CRKVINA, Srednji Bosanska Krupa
57. CRKVINA, Stabanda, Velika KJadua
58. CRKVINA 1, Velika Gata-Ilida,
59. CRKVINA 2, Velika Gata-Krnja,
60. CRKVINA, Velika Kladua
61. CRKVINA, Veliki Badi6, Bosanska Krupa
62. CRKVINA, Veliki Stijenjani,
63. CRKVINA,
64. CRKJVINA POD, Oraac,
65. CRKVINA SV. LUCIJE, Bosanska otoka-
-Crkvina, Bosanska Krupa
66. CRKVINA-VRLET, Velika Kladua
67. CRKVINA, Doljani,
68. CRNXICA GRADINA, Lipa,
69. CRNO POLJE, Ljusina, Bosanska Krupa
70. CARDAK, Doljan1,
71. CA VNIK, Dobro Selo, Bosanska Krupa
72. CUNGAR, Osredak, Cazin
73. DOLOVI,
74. Lohovo,
75. DUBROVNIK (Mareova ili glavica),
Grmua-Srbljani,
76. BUNAR, Miostrah, Cazin
77. FRANCIKA, Jezerski, Bosanska. Krupa
78. GATA ILIDZA, Velika Gata,
'79. GLAVICA, Banjani, Bosanska Krupa
80. GLAVICA (Crkvina sv. Iva.na, Iva), Pritoka-
-Bijelo polje, .
81. GLAVICA, Vedro Polje,
82. GLAVICA, Veliki Dubovik, Bosanska !{rupa
83. GLAVICA (Gradina, Kosa), Veliki
Bosanska. I.irupa
84. GRACANICA, Barska, Cazin
85. GRAD, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa
86. GRAD, Bosanska Krupa
87. GRADINA, Bojna, Velika Kladua
88. GRADINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupa
89. GRADINA Donja Suvaja,
Bosanska Krupa
90. GRADINA, Gorinja, Bosanska Krupa
91. GRADINA, Grmua,
92. GRADINA, Haani:, Bosanska K:rupa
93. GRADINA, Hrgar, .
94. GRADINA,
95. GRADINA (Mala i Velika),
96. GRADINA, Lohovo,
97. GRADINA, Lohovska Brda,
98. GRADINA (Grad), Mala Kladua,
Velika Kladua
99. GRADINA,
100. GRADINA bunar), Miostrah, Cazin
101. GRADINA, Ora.ac,
102. GRADINA,
103. GRADINA (Zapatak),
104. GRADINA Stijena, Cazin
105. GRADINA,
lOo. GRADINA, Velika Jasenica-Zalin,
Bosanska !{rupa
107. GRADINA, Veliki Glavica,
Bosanska Krupa
I
i
I
I
!
I
I
I
I
I
I
I
i
l
10
108. GRADINA, Veliki Stijenjani,
109. GRADINA LUKE,
110. GRCKA CRKiVINA (Di<>nica),
111. GRCKA CRKVINA, Ostrovica,

112. GREDA VISE KOTLA, Veliki Stije11jani,

113. GREDINA, Stijena-P-0dgredina, Cazin
114. GROBLJE,
115. GROMILE,
116. GROMILE, Ljusina, Bosanska Krupa
117. HRESNO (Gradina), Trnovi, Velika Kladua
118.
119. HUMAOKE GLAVICE (Ifapitul),
120. IVANJSKA 1, Bosanska Krupa
121. IVANJSKA 2, Ivanjska, Bosanska Krupa
122. IZACIC,
123. JAPAR-GRAD (Gradina), Haani,
Bosanska Krupa
124. JEZERINE, Prit-0ka,
125. JEZERSKI, Jezerski, Bosanska K:rupa
126. KALIN-GRAD, Benakovac, Bosanska Krupa
127. KEKICA GLAVICA, Gornji
Bosanska I\:rupa
128. KLADUSA, Velika Kladua
129. KLISA, Buim, Bosanska Krupa
130. KLISA, Cazin
131. KLISA, Mutnik, Cazin
132. KLISA, Stijena-Podgredina, Cazin
133. KLISA, Varoka
Bosanska Krupa
134. KLISA (Vrlet, Prisjeka),
Velika Kladua
135. KLISINA, Veliki Dubovik, Bosanska Krupa
136 .KLOKOTSKA GLAVICA, Klokot,
137. KLOTAR, Ivanjska, Bosanska Krupa
138. KONACI, Cazin
139. KOSTEL, Brekovica,
140. Cazin
141. KRALJE, !\:ralje,
142. KUCERINE, Veliki Stijenjani,
143. KULA (Arapagina kula), Arapua,
Bosanska Kp:upa
144. KULA,
145. KULA Grad),
146. KULEN VAKUF, Kulen Vakuf,
147. 1,
148. KULISTE 2, Brekovica,
149. LJUTICA GRADINA, Ostrovica,
150. MAJDAN (CrJ(vina), Zlopoljac,
151. MALI
152. MEDICA BRDO, Varoka Rijeka-Varo.3ine,
Bosanska K:rupa
153. MRACAJ, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa
J.54. MRTVO JEZERO (Lavrnje), Pritoka,
155. MUTNIK, Mutnilc, Cazin .
156. OBLJAJ., Mali Bosanska Krupa
157. OBROVAC, Grmua,
153, OGRADA,
159. OHASAC, Oraac,
160. OSREDACKA KULA (Sv. Juraj u
polju), Osredak, Cazin
161. OSREDAK, Osredak, Cazin
162. OSREDAK (Zekanov grob), Osredak,
Bosanska K1rupa
163. OSTROVICKI GRAD, Ostrovica,
164. OSTROAC, Ostroac, Cazln
165. OTOKE,
166. OTOKE, Pritoka,
167. PALANCiTE, Haani, Bosanska Krupa
168. PECIKOVICA GLAVICA, Klokot,
169. PECIGRAD Cazin
170. POD,
171. POD, (Crkvenica, Hadijino Brdo), Ostroac-
Caziri
172. PODIC, GorJevac,
173. (Mala Gradina, Pod),
Cazin
17'1. PODZVIZD (Grad), Podzvizd, Velika Kladua
175. POPOV JELIK, Rujnica, Cazin
176. PRITOKA,
177. PRIVILICA,
178. RADOTINA KULA,
Cazin
179. RAJINOVAC, Trac, Cazin
180. RAJINOVACA, Donja Ivanjska,
Bosanska Krupa
181. RIBIC,
182. RIPAC (Otoke),
183. SMRDAN, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa
184. SOKOLAC, Sokolac, .
185. GLAVICA (Pale),
180. SRBLJANSK!A GLAVICA, Srbljani-Jezero,

187. STARA GOVEDARNICA,
188. STARI GRAD (Krupa), Bosanska Krupa
189. STIJENA (Grad), Stijena, Cazin
190. STRABENICA, Podzvizd, Velika Kladua
191. Cazin
192. SUMATAC 1, Donji Swnatac, Velika Kladua
193. UMATAC 2, umatac, Velika Kladua
194. SUMATICA, umatac, Velika Kladua
195. TODOROVO, Todorovo, Velika Kladua
196. TRAC .(Grad), Trac, Cazin
197. TRACKiA RATELA, Ratela, Cazin
198. VELIKA GRADINA CUNGAR, Slatina-
Cazin
199. VELIKA KLADUSA 1, Velika Kladua
200. VELIKA KLADUSA 2, Velika Kladua
201. VELIKlA KLADUSA 3, Velika Kladua
202. VIDAKOVO BRDO (Vidakov Grob), Donja
Suvaja, Bosanska Krupa
203. VISOKA GLAVICA, Vejnac, Velika Kladua
204. VRANKAMEN 1, Bosanska Krupa
205. VRANKAMEN 2, Bosanska !(!rupa
206. Cukovi-Lipa,
207. VRNOGRAC, Velika ICladua
208. VRSCIC, Gorinja, Bosanska Krupa
209. ZASPA, Benakovac, Bosanska Krupa
210. ZEGAR, egar,
REGIJA i: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. BALJEV AC, Gornja Grmua, (D 5)
4. BIHAC, (B 5) .
6. BOSANSIKA KRUPA, Bosanska Krupa (E 4)
8. BHEKIOVICA, (C 4) . . .
9. BUBREG, Arapua; Bosanska Krupa (E 4)
11. BUKVA, Lohovo, (C 6) . . .
12. BUZIM 1, Bosanska Krupa (D 3)
14. CAZIN, Cazin (C 3)
29. CRKVINA, (C 5)
35. CRKVINA (Zapoljak), Hrgar.,-Tihotina,
(C 6) ... . . . . .. ..
59. CRKVINA 2, Velika Gata.....:.Krnja, (B 4)
62. CRK<vINA, Veliki Stijenjani, (D 8)
64. CRKVINA POD, Oraac, (D 7)
66. CRKVINA-VRLET,. . . .
Velika KladUa (C 1) . .. ....
68. CRNKICA GRADINA, !,ipa, (D 7)
69. CRNO POLJE, Ljusiria,. B(Jsan,ska Krupa (E 4)
70. Doljani, ..BihC1.c (C 7) ... . . .
72. CUNGAR, .Cazin (C 4)
74. DRENOVACA, Lohcivo; (C 6)
. 75. DUBROVNIK (Mareova ili glavica),
Grmua-Srbljani, (C 4)
76. BUNAR, Miostrah, Cazin (D 4)
79. GLAVICA, Banjani, Bosanska Krupa (E 3)
83. GLAVICA (Gradina), Kosa, Veliki
Bosanska ICrupa (D 5)
85. GRAD, Bosanska Otcrka, Bosanska ICrupa (E 3)
86. GRAD, Gudavac-Podgradina,
Bosanska Krupa (D 5)
88. GRADINA, Donja Suvaja, Bosanska ICrupa (D 5)
89. GRADINA Donja Suvaja,
Bosanska ICrupa (E 5) . . .
90. GRADJNA, Gorinja, Bosanska Kn!pa (E 5)
91. GRADINA, (}rriia,, (D 5) . .
92: GRADINA, Haani, . Bosanska .Krupa (F 5)
93. GRADINA, Hrgar, (D 6)
04. GRADINA, (B 5)
95. GRADINA (Mala i VeliJrn),
(D 7)
96. GRADINA, Lohovo, (C 6)
97. GRA.DINA, Lohovska Brda, (C o)
98. GRADINA, (C 6)
100. GRADINA bunar), Miostrah, Cazin (D 4)
101. GRADINA, Oraac, (D'7)
102. GRADINA, (C 6)
103. GRADINA (Zapatak), (C 4)
104. GRADINA Stijena, Cazin (D 4)
105. GRADINA, (E 7) .
107. GRADINA, Veliki Glavica,
Bosanska Krupa . (E 4) .
108. GRADINA, Veliki Stije11.jani, (E B)
109. GRADINA LUKE, (D 7)
112. GREDA VISE KOTLA, Veliki Stijenj.ani,
(E 8) . . . ..
114. GROBLJE, (C 5)
115. GROMILE, (C 5)
120. IVANJSKA 1; Bosanska Krupa (E 3)
124. JEZERINE, Pritoka, . . (C 5)
127. KEKICA GLAVICA, Gornji
Bosanska Krupa (E 5)
128. KLADUA, Velika Kladua, (B 1)
136. KLOKPTSKA GLAVICA, Klokot, (B 5)
138. KONACI, Ostroac, Cazin (C 4)
139. K.OSTEL, Brekovica, _(C 4)
140. I<RAKACA, Ca:iin (C 2)
11
141. KiRALJE, Kralje, (B 5)
142. KUCERINE, Veliki. Stijenjani, (D 8)
143. KULA (Arapagina kaja), ArC1pUa,
Bosaruka Krupa (E 4)
146. KULEN VAKUF, Kulen Vakuf, (D 8)
149. LJUTICA GRADINA, Ostrovica, (D 8)
151. MALI LJUTOC, (C 6)
154. MRTVO JEZERO (Lavrnje), Pritoka, (C 5)
156. OBLJAJ, Mali Bosanska Krupa (D 5)
157. OBROVAC, Grmua, (C 4)
158. OGRADA, (C 5)
161. OSREDAK', Osredak, Cazin (C 4)
162. OSREDAK (Zekari.ov grob), Osrooak,
Bosanska Krupa (F 4) . _
163. OSTROVICKI GRAD, Ostrovica, (D 8)
164. OSTROAC, Ostroac, Cazin (C 4)
165. OTOKE, (C 5)
168. PECIKOVICA GLAVICA, Klokot, (B 5)
170. POD, . (C 5)
171. POD (Crkvenica, Hadijino Brdo), Oshoac-
Cazin (C 4)
172. PODIC, .Gorjevac, (C 6)
173. PODIC-GRADIC (Mala Gradina, Pod),
Cazin (C 4)
176. PRITOKA, Biha6 (C 5)
181. RIBIC, (C 5)
182. RIPAC (Otoke), (C 6)
183 .. SMRDAN, Sokolac, (E 3)
184 .. SOKOLAC, Sokolac, (C 5)
185. SPAHICA GLAVICA (Pale),
(C 4)
186. SRBLJANSKA GLAVICA, Srbljani-Jezero,
(C4)
187. STARA GOVEDARNICA, Cazin (C 3)
192. SUMATAC 1, Donji umatac,
Velika Klad.Ua (B 2)
193. SUMATAC 2, Sumatac, Velilrn Kladua (B 2)
194. SUMATICA, Smnatac, Velika Kladua (B 2)
195. TODOROVO, Todorovo, Velika Kladua (C 2)
197. RATELA, Ratla,
Cazin . (B 3) .
198. VELIKA GRADINA Slatina-
Cazin (C 4)
199. VELIKA KLADUSA 1, Velika Kladua (B 1)
200. VELIKA KLADUSA 2, Velika Kladua (B 1)
202. VIDAKOVO BRDO (Vidakov grob), Donja
Suvaja, Bosanska Krupa (E 5)
203. VISOKA GLAVICA, Vejnac,
Velika Kladua (C 2) ..
204. VRANKAMEN 1, Bosanska !{rupa (E 4)
205. VRANKAMEN 2, Bosanska Krupa (E 4)
208. VRSCIC, Gorinja, Krupa (F 5)
209. ZASPA, Benakovac, Bosanska !{rupa (F 5)
210. ZEGAR, Zegar, (B 5)
REGIJA 1: POPIS. NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
2. BASAGICA GREDA, (C 6)
7. BRANDA, Pritoka, Biha6 (C 5)
8. BREKOVICA, Brekovica, (C 4)
10. BUGA.R-GRAD (Gradina), Gornja Gata- .
-Bugar, (A 3) .
17. CRKVINA l; (Mejhana), Brekovica, (B 4)
19 .. CRKVINA, (B 4)
24 .. CRKVINA, Doljani, (C 7)
29. CRKVINA, (C 5)
42. CRKVINA, Liskovac, Cazin (B 3) .
58. CRKVINA 1, Velika. Gata::--:llida, (B 4)
59. CRKVINA 2, . Veli'1;:a (B 4)
ao. CRKVINA, Velika Kladua (B 1)
03. CRKVINA, (C 5)
73. DOLOVI, (C 5) . .
78. GATA-ILIDZA, Velika Gata, (B 4)
106. GRADINA, .Velika JaseniCa-Zalin,
Bosanska Krupa (E 5)
113. GREDINA, Stijena-Podgradina, Cazin (D 4)
115. GROMILE, -(C 5)
116. GROMILE, Ljusina,. Bosanska Krupa (E 4)
118. HUDURI; (C 5)
119. GLAVICE (Koprtul), (B 5)
121. 2, Ivanjska, Bosanska Krupa (E 3)
12
122. IZACIC, (B 4)
124. JEZERINE, Pritoka, (C 5)
127. KEKICA GLAVICA, Gornji
Bosanska Krupa (E 5)
139. KOSTEL, Brekovica, (C 4)
144. KULA, (C 5)
148. KULITE, (B 4)
166. OTOKE, Pritoka, (C 5)
167. PALANCISTE, Haani, Bosanska Krupa (F 5)
177. PRIVILICA, (C 5)
179. RAJINOVAC, Trac, Cazin (B 3)
180. RAJINOVACA, Donja Ivanjska,
Bosanska Krupa (E 3)
181. RIBIC, (C 5)
182. RIP AC (Otoke), (C 6)
REGIJA 1: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
3. BASTRA, Bosanska Krupa (E 3)
4. BIHAC, (B 5)
5. BISOVAC, Brekovica, (B 4)
8. BREKOVICA, Brekovica, (C 4)
9. BUBREG, Arapua, Bosanska Krupa (E 4)
13. BUZIM 2, Buim, Bosanska Krupa (D 3)
15. CAZIN 2, Cazin (C 3)
16. CRKVINA Otoka, Ozidina), Bosanska
Otoka, Bosanska ICrupa (E 3)
18. CRKIVINA 1, Brekovica, (C 4)
19. CRKVINA, (B 4)
20. CRKVINA, Caglica, Bosanska Krupa (C 2)
21. CRKVINA, Cazin (C 3)
22. CRKVINA 1, Dobro Selo, Bosanska Krupa (D 2)
23. CRKVINA 2, Dobro Selo, Bosanska ICrupa (D 2)
25. CRKVINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupf! (E 5)
26. CRKVINA, Glavica, Bosanska Krupa (E 3)
27. CRKVINA, Glinica, Velika Kladua {C 1)
28. CRKVINA, Glogovac, Cazin (C 4)
29. CRKVINA, (C 5)
30. CRKVINA, Gorinja, Bosanska Krupa (E 5)
31. CRKVINA, Gornja Gata, Cavnik, (A 4)
32. CRKVINA crkva), Gornja Gata-
-Bugar-Cerkezo.vac, (A 4)
33. CRKVINA, Gornji
Bosanska ICrupa (E 5)
34. CRWVINA, Haani, Bosanska Krupa (F 5)
35. CRKVINA (Zapoljak), Hrgar-Tihotina,
(C 6)
36. CRKVINA, Jezero, (C 4)
37. CRKVINA, Johovica, Velika Kladua (B 2)
33. CktKVn;.;:c, Cazin (B 3)
39. CRKVINA, Cazin (C 2)
40. CRKVINA, Cazin (B 2)
41. CRKVINA, Lipa-Brusovac, Biha6 (D 7)
42. CRKVINA, Liskovac, Cazin (B 3)
43. CRKVINA, Ljusina, Bosanska Krupa (E 4)
44. CR:Kt'VINA, Selo, Bosanska Krupa (D 3)
45. CRKVINA, Cazin (C 4)
46. CRKVINA, Mala (B 4)
47. CRKVINA, Bosanska Krupa (D 3)
48. CRKVINA, Miostrah, Cazin (C 4)
49. CRKVINA, Mrazovac, Bosanska Krupa (D 3)
50. CRK!VINA, Oraac, (D 7)
51. CRKVINA crkva), Papari, (B 5)
52. CRKVINA (Voda. Jarnija i crkva Marija),
Pitaline, Cazin (D 4)
53. CRKVINA, Podzvizd, Velika Kladua (B 1)
54. CRKVINA, Polje, Cazin (C 4)
55. CRKVINA, Rujnica, Cazin (B 4)
56. CRKVINA, Srednji
Bosanska Kirup.a (E 4)
57. CRKVINA, Stabanda, Velika Kladua (D 1)
58. CRKVINA 1, Velika Gata-Ilida, (B 4)
59. CRKVINA2; Velika Gata-Krnja, (B 4)
60. CRKVINA, Velika Kladua (B 1)
61. CRKVINA, Veliki Bosanska Krupa (E 4)
62. CRKVINA, Veliki Stijenjani, (E 8)
CRKVINA, Zaloje, (C 5)
64. CRKVINA, Doljani, (C 7)
65. CRKVINA SV. LUCIJE, Bosanska Otoka-
-Crkvina, Bosanska Krupa (E 3)
71. CA VNIK;, Dobro Selo, Bosanska Krupa (D 3)
77. FRANCIKA, Jezerski, Bosanska Krupa (D 3)
BO. GLAVICA (Crkvina sv. Ivana, Iva), Pritoka-
-Bijelo Polje, (C 5)
81. GLAVICA, Vedro Polje, (B 5)
82. GLAVICA, Veliki Dubovik,
Bosanska !Crupa (F 5)
84. GRACANICA, Barska, Cazin (B 3)
85. GRAD, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa (E 3)
8'7. GRADINA, Bojna, Velika Kladua (D 1)
98. GRADINA (Grad), Mala Kladua,
Velika Kladua (B 2)
106. GRADINA, Velika Jasenica-Zalin,
Bosanska Kjrupa (E 5)
110. GRCKA CRKVINA (Dionica),
(B 4)
111. GRCKA CRKVINA, Ostrovica,
(D 8)
115. GROMILE, (C 5)
117. HRESNO (Gradina), Hresno,
Velika Kladua (B 1)
119. HUMACKE GLAVICE (Kapitul), (B 5)
123. JAPAR-GRAD (Gradina), Haani,
Bosanska Ktrupa (F 5)
125. JEZERSKI, Jezerski, Bosanska Krupa (D 3)
126. KALIN-GRAD, Benakovac,
Bosanska Krupa (F 5)
127. KEKICA GLAVICA, Gornji
Bosanska Krupa (E 5)
129. KLISA, Buim, Bosanska Krupa {D 3)
130. KLISA, Cazin (C 3)
131. KLISA, Mutnik, Cazin (B 3)
132. KLISA, Stijena-Podgredina, Cazin {D 4)
133. KLISA, Varoka
Bosanska Krupa {D 2)
134. KLISA (Vrlet, Prisjeka),
Velika Kladua (C 1)
135. KLISINA, Veliki Dubov.ik,
Bosanska Krupa (F 5)
137. KLOSTAR, Ivanjska, Bosanska Krupa (E 3)
141. KRALJE, Kralje, (B 5)
144, KULA, (C 5)
145. KULA Grad), (B 5)
147. KULiTE 1, (C 4)
150. MAJDAN (Crkvina), Zlopoljac, (B 4)
152. MEDICA BRDO, Varoka Rijeka-Varoine,
Bosanska Krupa (C 2)
153. MRACAJ, Bosanska otoka,
Bosanska Klrupa (E 4)
155. MUTNIK, Mutnik, Cazin (B 3)
157. OBROVAC, (C 4)
159. ORASAC Oraac, (D 7)
160. OSREDACKA KULA (Sv. Juraj u
polju), Osredak, Cazin (C 4)
163. OSTROVICKI GRAD, Ostrovica, (D 8)
164. OSTROZAC, Ostroac, Cazin (C 4).
169. PECIGRAD Cazin (C 2)
171. POD (Crkvenica, Hadijino Brdo), Ostroac-
Cazin (C 4)
174. PODZVIZD: (Grad), Podzvizd,
Velika Kladua (B 1)
175. POPOV JELIK, Rujnica, Cazin (B 4)
178. RADOTINA KlULA,
Cazin (C 3)
182. RIPAC (Otoke), (C 6)
184. SOKOLAC, Sokolac, (C 5)
13
188. STARI GRAD (I{rupa), Bosanska Krupa (E 4)
189. STIJENA (Grad), Stijena, Cazin (D 4)
ll:JU. STRAZBENICA, Podzvfu:d, Velika Kladua, C lJ
191. TURLIC, Cazin (B 2)
195. TODOROVO, Todorovo, Velika Kladua (C 2)
196. TRZAC (Grad), Trac, Cazin (B 3)
199. VELIKA KLADUA 1, Velika Kladua (B 1)
201. VELIKA KLADUA 3, Velika Kladua (B 1)
206. VRNOGRAC, Cuk-0vi-Lipa, (D 7)
207. VRNOGRAC, Velika Kladua (C 1)
Wiiiil H MWWl!t.. W
em
'14
REGIJA 1: NALAZITA
01.1 BALJEVAC, Gornja Grmua, Praisto-
rijska gradina. Locirana je vrhu brijega
7
Plato oblika nepravilnog kruga (cca 130 ,, 110 m),
branjen je kamenim bedemom visine do 2
m. Pouzdano naseljena u kasnom bronzanom i u
eljeznom dobu.
LIT.: V. 1894 d, 700-701. B.
01.2 BASAGICA GREDA,
nalaz: dva srednjovjekovna koplja od eljeza i bron-
zano zvono. Kasni srednji vijek.
LIT.: V. RcLdimslcy 1694 n, 429-431. P.
01.3 RASTRA; Bosanska Krupa. Srednjovjekovna
crkva i nalazi. Na kosi iznad Kara-
novog potoka u rijeku Batru naziru se temelji crkve
usred groblja. Objekat je, vjerovatno, kasnosrednjo-
vjekovni. Iz Batre i dva eljezna koplja i e-
ljezne strelice u obliku . lastinog repa, datirani u
9-10 v. N.
01.4 BIHAC. nalazi iz ranog bronzanog do-
ba, kasnosrednjovjekovni i turski grad,
njovjekovne crkve i grobovi. U kvartu Harmam na-
su 4 posude, datirane u
rano ili srednje bronzano doba. Od grada je
dio bedema, opkop (ponovo podzidan oko 1920), dm
podzemnog hodnika vanjskih i unutranjih
bedema s 2 pukarnice. Grad se pominje od 1260,
a naziva se: Wyhigh, Buch, Vyhych, Bywhegh. Turci
ga zauzimaju 1592. je crkva sv.
Antuna (danas ci2mija Fethija), s prozori-
ma, rozetom i profiliranim portalom, pomenuta uz
dominikanski samostan 1266. Od crkve sv. Lucije
postoje temelji. Smatra se da Kapetanova kula, kva-
dratne osnove i s 4 sprata i prizemljem iz 16.
v. vaniji nalazi: nadgrobne s gr-
bovima, 2 kapitela, nakit.
LIT.: R. 1943, passim; I. Cremonik 1951 n, 241-270;
M. Vego 1954 a, 255-272; B. Rauing 1973 n, 197-201.
B. Raunig
01.5 BISOVAC, Brekovica, Kasnosrednjovje-
kovna kula. Kruna osnova oko 8 m,
vana je jo samo u obliku gomile kamena visine oko
4 m. Vjerovatno straarska kula, po grad
Blauj, pomenut u 16. v.
LIT.: R. 1943, 25, 67. B. Raunig
01.6 BOSANSKA KRUPA, Bosanska Krupa. Ostava
eneolitskih bakrenih sjekira-klinova. je 5
primjeraka. B.
01.7 BRANDZA, Pritoka, Rimski kameni spo-
menici, Lokalitet je uz desnu obalu
Une, JI od ostrva Pritoke i Na dva
spomenika prikazane su u reljefu scene iz lova: na
jednom figura zarobljenika, na drugom glava Medu-
ze: dva su samo profilisana, a jedan je rtvenik s
posvetom Jupitru.
LIT.: D. Sr.n-gejevski 1940, 9-10; D. Sergejevski 1951 n,
302---303. B. Raunig
01.8 BREKOVICA, Brekovica, Gradina sta-
rijeg eljeznog doba, rimski natpis i srednjovjekovni
grad. Sondiranje izvela B. Raunig 1978. Praistorijska
gradina na izbreku iznad lijeve obale Une. Prilaz
sa SZ branjen limitnim tumulom, osnove
15 m, visine 4 m, nedatiranim .. Ostaci praistorijskih
bedema uniteni kasnijom gradnjom, slojevi poreme-
Srednjovjekovni grad nepravilnog pravougao-
nog oblika (cca 75X65 m), zidovi spolja do
visine 2-3 m, iznutra urueni. Osim praistorijskih
i srednjovjekovnih objekata i rimski nadgrob-
ni natpis s grafito crteima.
LIT.: K. Riiimann lBOO, 308; V. Radimsky 1893 a, 39--40;
Baslcr 1954 a, 90; E. 1983, 242. B. Raun,ig
01.9 BUBREG, Arapua, Bosanska Krupa. Moda
manje naselje bronzanog doba i srednjovjekovna ko-
Niski zaobljeni breuljak u jugozapadnom
dijelu sela. Povrinski nalazi: sitni ulomci praistorij-
ske keramike, kamen s malterom, ulomci cigle, e-
ljezna troska i ruda. Navodno, 1967. su iskopani te-
melji pravougaone zgrade, dimenzije cca 20 X 6 m,
eljeznih sjekira, krampova i klinova,
te gomila eljezne troske unutar temelja. B. Raun.ig
01.10 BUGAR-GRAD, (G1adina), Gornja Gata-Bu-
gar, Rimsko Sjeverozapadno od
sela, uz desnu obalu Korane, nalaze se ruevine utvr-
izduenog oblika, razmjera oko 158X50 m.
Ulaz u grad, na zapadnoj strani, bio je sa
dva okrugla tornja. prostor bio je
nim zidom podijeljen u nie poloeni, zapadni obor
i unutranji grad u uem smislu, u kojem
su se nalazile zgrade i crkva priblino
tlocrta s apsidom prema istoku. Na prostoru utvr-
ulomci materijala; nekoliko ope-
ka sa igom (H)ERACLI.
se da, iz doba (4-6 st.).
LIT.: V. Radtmslcy 1893 a, 50-51; C. Patsch 1898, 345-347.
Ba:.sle1
01.11 BUKVA, Lohovo, naselje
starijeg eljeznog doba. Sondiranje izvela B. Raunig
1976. Uz ivice nekoliko manjih ostrva i na dijelu li-
jeve obale Une zapaaju se brojni ostaci drvenih
stubaca i greda, te brojni ulomci keramike. Praisto-
rijski kulturni sloj na nivou Une pri niskom
vodostaju. B. Ramrlg
01.12 BUZIM 1, Bosanska Krupa. Tri bronzane u-
plje sjekire (kelta), nalazi ili ostatak
ostave. Kasno bronzano doba, vjerovatno stupanj HaB.
LIT.: V. 1907 a, 205. B.
01.13 BUZIM 2, Bosanska Krupa. Kasnosrednjovje-
kovni grad. Podignut je na breuljku. Unutranji
grad ima trapezoidan oblik cca 30 X 30 m)
s kapi-kulom na zidu i sa 4
okrugle kule na uglovima. JI i JZ kula su s kami-
nom, na dva sprata i s podzemnom tamnicom. Spo-
ljanji grad je tr.apeznog oblika cca
80 X 55 m), sa 4 vieugaone tabije i ulazom u SZ
uglu. Nad ulazom je bila uzidana kamena s
natpisom Jurja (prije 1495)
i tri Unutranji grad je neto stariji. Buim
se pominje od 14. v. pod imenom Cava i Buim.
LIT.: C. Tmhellca 1904 a, 33-40; R. 1943, 115-127;
R. 1953, 35; B. 1982, 112, sl. 159,
B. Raunig
01.14 CAZIN 1, Cazin. nalaz iz eneolita
ranog bronzanog, doba. Probuena sjekii:a ...
dimenzija 9X4,8 cm,od'sivog.kamena;
LIT.: B. Raunig .J.983 a, 72, TbL: I, :-s. : . . B . Raurng.
01.15 CAZIN 2, cazin. i tur-
ski grad. Zatitno izyriJ,a E. 1975.
Na uzvienju u centru .cazina'. je kvadratni grad
(cca 50X45 m), orijentisari uglovima prema strana-
ma svijeta. :r{a SI strani .l;lalaze se 3 okrugle kule,
od kojih d"iije,tite ulaz.<Na JI strani su 2 polukru-
ne tabije .. So!).diranjem, uz JI. zid, otkriveni su te-
melji kule ili ta bije;. Grad je do van
u turskom periodu, a 11a padinama brda dodat je
donji zatitni. zid. U 15. i 16. vijeku, a i kasnije,
Cazin. se pominje kao sjedite lminskog biskupa.
LIT.: R. 1943, 127-133; H. 32-
-33; E. 1975, 143-145, Tbl. LX,VIII, 1, 2, LXIX, 1;
E. 1983, 241. B. Raunig
01.16 CRKVINA (Malifa Qtok11, ()zidina);
ska Otoka, Bosanska Kru pa.
crkva. Lokalitet, omanji:? .(c:.ca .ZQ.X14 .. m),
ttz lijevu o.balu U:tic=, sjeyei;:ho od Otoke
cca .z;5 !r1Ti: zicioV.a h'oki 0,90 m;
LIT.: R ... 1943, 195; . . B. Raumg
01.17 CRKVINA 1, (Mejhana), Brekovica,
Rimsko naselje. U predjelu zvanom udalje-
nom oko 1 km sjeverno od sela, na prostoru od 1
km
2
, ostaci zgrada i fragmenti .zemljanih posuda ra-
c1enih na kolu. Usred tih osta-
taka ruevina osnove duga oko 10 m (vje-
rovatno crkva starosti). Okvirna datira-
nje: 1-4. st. n. e.
LIT.: V. Radimslcy 1893 a, 52. . Basler
01.18 O?KVINA 2, Vje-
rovatno kasnosrednjovjekovna crkva. Zapaa se gra-
ut, maki maltera, manji komadi
kamena i sedre. Tragovi zidova .nisu vie vidljivi.
Krajem 19. v. postojali su pravougaoni temelji raz-
mjera oko 15X7 m. .
LIT.: V. Rtrdims1cy 1893 a, 60. B. Raunig
01.19 CRKVINA, Rimsko naselje i
srednjovjekovna crkva. Oko ruevina crkve, na po-
vrini, brojni fragmenti rimskih opeka. Vjerovatno
manje naselje ili poljoprivredno imanje.
datiranje imanja od 2. do 4. st., a crkve u kasni
srednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1893 a, 50. Basle.r
01.20 CRKVINA, Caglica, Bosanska Krupa. Kasno-
srednjovjekovna crkva. Tragovi temelja cca 13X9 m,
orijentisani u pravcu I-Z. Vjerovatno ostaci crkve
sv. Kria, koja se pominje 1501.
LIT.: R. 1943, 20-21. B. Ra.unig
01.21 CRKVINA, Cazin. Kasnosrednjovje-
kovna crkva. Tragovi temelja cca 15X10 m, orijen-
tisani u pravcu I-Z. B. Raunig
01.22 CRKVINA 1, Dobro Selo, Bosanska Krupa.
Kasnosrednjovjekovna. crkva: Neistreano. Tragovi
temelja, cca 13 X 8 X 0,50 m, orijentisani priblino I-Z,
apsida na istoku. B. Raunig
01.23 CRKVINA 2, (Crkvina kod Zimonja), Dobro
Selo, Bosanska Krupa. Vjerovatno kasni srednji vi-
jek. Ostaqi temelja c.ca 17Xl2 m,
orijentisani priblino I-Z. Apsida se zapaa.
LIT.: R:" 1943, 195. B. Raunig
01.24. CRKVINA, .Doljani, cr-
kva. u .. sela,, god. 1895, otkopana je ruevi-
na crkve tlocrta sa relativno velikom
polukrunom apsidom. Prema gradnje i na-
15
lazima, zgradu datfrati u do-
ba u 5-6. st: n. e. u ruevini su kao spolija otkri-
veni fragmentirimskih nadgrobnih: natpisa i urna
japqdskog tipa na kojoj .. se spominju Aurelius Cle-
mentinus i Aurelius Ma:i..'imus.
LIT.: K. 1095, .231-233; D. Sergejevslci 1950, 20-
-62. .. . Bas!er
01.25 CRKVINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupa.
Tragovi temelja kasnosrednjovjekovne ili kasnije cr-
kve, orijentisane I-Z. N.
01.26 CRKVINA, Glavica, Bosanska Krupa. Kasno-
srednjovjekovna crkva: Kod Male u Veliku Da-
brinu tragovi temelja razmjera cca
10X8 m, orijentisani, priblino, I-Z. U blizini trago-
vi groblja. . B. Raunig
01.27 CRKVINA, Glinica, Velika Kladua. Kasno-
srednjovjekovna crkva i groblje. Iznad Demina vre-
la tragovi temelja od kamena, dimencija cca 13X9
m, orijentisani u pravcu I-Z. Postojale su i kamene
nadgrobne kqjih vie nema. B. Raurug
01.28 CRKVINA, Giogovac, Cazin. Kasnosrednjovje-
kovna crkva. Lokalitet se nalru.i na gi:ani::i. sela
Glogovac i Polje. Povrinskih tr.a.gova nen;a,
ranije iskopanih komada crveno izgorenog cerp1ca.
B. Ra.unig
01.29 ... CRKVINA, Japodska nekro-
pola od 8. v. prije n. e. do 4. v. n. e.; kultni objekti
doba, srednjovjekovna crkva s nekropolom.
Istraivanja vrili: I. Cremonik 1954, "B. 1956.
i 1960, B. Raunig Ovalno-kupasti breuljak,
(cca lOOX60 m), u centru sela, od ka-
mena sa platom humusa pri vrhu, deb, cca 1,5 m,
koji se istanjuje prema padinama. Na I i JI padini
otkrivena ukupno 73 japodska groba, 24 sa skele-
tom, 48 spaljenih sa zemljanom urnom, 1 spaljen
bez urne. Stariji grobovi blie vrhu breuljka. Uz
zemljane urne, nalazima, zastupljen
japodski nakit (fibule, narukvice, ogrlice, grivne za
noge, itd.) od bronze, eljeza, jc:g1Jar1;1. i stakla.
tav prostor Crkvine nije istraen zbog"' recentnog
groblja. kamenjem je u1o-
mak japodske antropomorfne stele od lapora, s ure-
zanim predstavama fibule i pri-
vjesaka. Moda nekoj zgradi iz doba, (Mi-
treju ?), pripada dio temeljnog zida dimenzija
2X0,9 m. Od dijelova arhitekture, je ulomak
astragala, s neke Sa Crkvine. po-
Mitrasov reljef s natpisom, moda i dvije po-
svete Mitrasu, brojni ulomci kamenih urni, s nat-
pisima ili bez njih, nadgrobni spomenici s natpisi-
ma, te sljemenasti poklopci s natpisima. Otvoreno
je pitanje. da. li se na Crkvini nalazila i nekropola
s koje kameni nadgrobni spomenici, jer su
u sekundarnom poloaju. Na vrhu Crkvine
otkriveni su 1954. temelji crkve (dimenzije
13,5 X 8 m) s apsidom, datirane u 14. v.
U temeljima crkve bilo je nekoliko anti-:-
spolija. Ulomci srednjovjekovne crkvene arhi-
tekture, pripadaju stilu. Oko crkve je po-
stojala nekropola, od koje su, 1950, otkrive-
na 24 .. groba sa skeletima poloenita u proste grobne
jame bez konstrukcije. Jedini prilozi iz nekropole
su dva jednostavna bronzana prstena sa hristogra-
mom. Sa Crkvine i kamena s glagolj-
skim natpisom.
LIT.: S. Frankfurter 1084, 173; V. Radimsky 1893 a, 54-57;
C. Patsch 1894 b, 355-356; C. Patsch 1895 a, 577; J. Bruni-
iimid 1905, 54 i 63; M. 1922, 30; D. Sergejevslci 1951
a, 301-310; J. 1956, 128; I. 1957 a, 163;
B. Raunig 1960, 89; B. Raunig 1962, B0-'-81; Z. 1968,
5-79; B. Raunig 1968 a, 01-98; B. 1902, 164-165,
Sl. 26. B. Ralinig
<'. .

.... . .".
I
!
.
. ';.;
c:
<
16
01.30 CRKVINA, Gorinja, Bosanska Krupa. Sred-
njovjekovna crkva i groblje sa Na samom
vrhu brda Crkvina nalaze se ruevine crkve orijen-
tisane I-Z, jednostavne izduene zavrene po-
lukrunom apsidom na istoku. Kako su zidovi crkve
zasuti kamenjem, mogu se dati samo pribline di-
menzije: duina 12 m, irina 9 m, irina apside 3,5
m. Oko crkve, osim sa june strane, smjetena je
nekropola sa od koje je 18 spo-
menika u vidu nepravilnih pravougaonih Vje-
rovatno 14-15. v. N.
01.31 CRKVINA, Gornja Gata, Cavnik, Ka-
snosrednjovjekovna crkva. Ispod brda Kamenjak po-
stoje ostaci temelja, dimenzija cca 11X8 m, orijen-
tisani, priblino, I-Z. B. Rawiig
01.32 CRKVINA crkva), Gornja Gata-Bu-
gar-Cerkezovac, Srednjovjekovna crkva. Os-
taci temeljnih zidova crkve, s osnovom u vidu uzdu-
ne zavrene na istoku apsidom, dimenzija
11X6,5 m. U prostoru apside leala jedna nadgrob-
na Vjerovatno 14-15. v. Lokalitet
nije istraivan.
LIT.: V. Radims/Gy 1893 a, 59. N.
01.33 CRKVINA, Gornji Bosanska Kru-
pa. Kasnosrednjovjekovna crkva. Ostaci crkve su
1934/35, kada je na istom mjestu sazidana
nova crkva. B. Raurug
01.34 CRKVINA, Haani, Bosanska Krupa. Kasno-
srednjovjekovna crkva s nekropolom. Na Glavici, na
iznad vrela Kalinja, postoje ostaci teme-
lja, {cca 13X9 m), orijentisani priblino I-Z; okolo
grobovi obiljeeni kamenovima (vjerovatno 17-18.
B. Raunig
01.35 CRKVINA (Zapoljak), Hrgar-Tihotina,
Praistorijska gradina i kasnosrednjovjekovna (?) gro-
blje. Plato oko 110X95 m, sa sjevera, isto-
ka i juga, branjen kamenim bedemom. Amorfni nad-
grobni spomenici. Po tradiciji i crkva iz predtur-
skog doba. Gradina pripada kasnom bronzanom i
eljeznom dobu.
LIT.: V. Radims/Gy 1893 a, 60; V. Radims1cy 1894 d, 701.
B.
01.36 CRKVINA, Jezero, Vjerovatno kasno-
srednjovjekovna crkva. ut na prosto-
ru, (cca 13X10 m), u polju juno od sela.
LIT.: V. Radims/Gy 1893 a, 60. B. Raunig
01.37 CRKVINA, Johovica, Velika Kladua. Vjero-
vatno ostaci kasnosrednjovjekovne crkve, sada pot-
puno raskopani. B. Raunig
01.38 CRKVINA, Cazin. Kasnosrednjo-
vjekovna crkva s nekropolom. Na prostoru cca
10 X 10 m rasut kamen i ut. Temeljni
zidovi se ne vide. Okolo dijelom raskopana
nekropola. U temelje jedne seoske uzidan ka-
men s reljefnom predstavom ake. Postojale su i re-
ljefne predstave ptica ili ?). B. Raunig
01.39 CRKVINA, Cazin. Ostaci kasnosred-
njovjeko\ine crkve. Na brdu Kucalji, ostaci temelja
od kamena, dimenzija cca 10 X 8 m, orijentisani pri-
blino I-Z. B. Raunig
01.40 CRKVINA, Cazin. Ostaci kasnosred-
njovjekovne crkve. Tragovi temelja od kamena di-
menzija cca 11X8 m, orijentisani I-Z. B. Raunig
01.41 CRKVINA, Lipa-Brusovac, Vjerovatno
ostaci srednjovjekovne crkve. Ispod
na livadi Luke, nalazi se kvadratno uzvienje di-
menzija 14,20X13,10 m, s tragovima zida od kamena
i maltera. B. Raun1g
01.42 CRKVINA, Liskovac, Cazin. Nalaz
doba i kasnosrednjovjekovna crkva. Zatitno isko-
pavanje izvrila B. Raunig 1979. Jednobrodna crkva
s polukrunom apsidom na istoku i narteksom na
zapadu. Duina 19,60 m, irina 6,80 m, temelji iri-
ne 70-85 cm, visina 10-15 cm. Nalazi:
fragment nadgrobnog spomenika s dijelo-
vima dvije figure u reljefu. B. Raun.ig
01.43 CRKVINA, Ljusina, Bosanska Krupa. Kasno-
srednjovjekovna crkva s nekropolom. Na niem bre-
uljku ostaci .temelja, duine 12 m, s .polukrunom
apsidom na JI, promjera cca 4-5 m. Okolo na du-
bini od 4_;;.5 cm ljudske kosti. Uz te-
melje velika od kamena s ureza-
nim krstom. Navodno, nalaene su i dgle, jedna s
otiskom ape.
LIT.: R. 1943, 195. B. Raunig
01.44 CRKVINA, Selo, Bosanska Krupa.
Kasnosrednjovjekovna crkva. Temelji, dimenzija cca
15X10 m, orijentisani JI-SZ; apsida vjerovatno na
JI, od kamena i blokova sedre. B. Raunig
01.45 CRKVINA, Cazin. Ostaci kasnosred-
njovjekovne crkve. Temelji od karriena, (cca
13X10 m), do vis. 1 m, ori-
jentisani u pravcu I'.'"Z, s polukrunom apsidom na
istoku. B. Raurug
01.46 CRKVINA, Mala Vjerovatno ka-
snosrednjovjekovna crkva. Tragovi temelja od ka-
mena, razmjera cca 8X5 m, orijentisani. u pravcu
I-Z. .
LIT.: V. Raaimsky 1893 a, 59. B. Raurug.
01.47 CRKVINA, Bosanska Krupa. Kasno-
srednjovjekovna crkva. Na brdu jako uniteni teme-
lji od kamena (cca lOXB m), orijentisani u pravcu
I-Z. upa u pominje se 1459.
LIT.: R. 1943, 179. B. Raunit!
01.48 CRKVINA, Miostrah, Cazin. Sreqnjovjekov-
na crkva i nekropola Na uzvienju u samom
selu su ostaci osnovnih zidova nekadanje
male crkve, osnovu izduena sa po-
lukrunom apsidom na istoku, Zbog obraslosti u
umu, precizne dimenzije i plan crkve, nije
dati. Oko crkve je 6 u vidu jed-
nostavnih bez ukrasa. Vjerovatno 15. v.
N.
01.49 CRKVINA, Mrazovac, Bosanska Krupa. Ka-
snosrednjovjekovna crkva. Ostaci temelja od kame-
na (cca 13X10 m), orijentisani u pravcu I-Z.
B. Raunig
01.50 CRKVINA, Oraac, Kasnosrednjovje-
kovna nekropola, i, vjerovatno, crkva. 13
spomenika u obliku i ostaci ma-
terijala, vjerovatno od crkve.
LIT.: V. 1902, 247, Sl. 31. N.
01.51 CRKVINA crkva), Papari, Vje-
rovatno kasnosrednjovjekovna crkva. Ostaci potpu-
no zapaa se vrlo malo u-
ta i postoji tradicija kod stanovnitva o
crkvi.
LIT.: V. Radimsky 1893 a, 58. B. Rauillig1
01.52 CRKVINA Jarnija i crkva Marija), Pi-
taline, Cazin. Srednjovjekovna- crkva i nekropola
U samom selu, na platou sruene seoske
crkvice, nalaze se temelji starije crkve, razrueni
i rasuti po okolnim njivama. Prvobitni oblik crkve
je pravougaona sa zvonikom, orijentisa-
na I-Z, razmjera 14X6 m. Na platou je
,ll u obliku deformisanih,
i utonulih u zemlju.
LIT.:. V. Radims7cy 1892, 222. N.
Ol.5a CRKVINA, Podzvizd, Velika Kladua. Sred-
njovjekovna crkva sv. Martina u pome-
nuta 1334. t1501. Ostaci crkve nalaze se na samom
brdu u blizini grada .zarasli u. ikaru.
LIT.: C. Truhe!1ca 1904 a; 50; R, 1943, 202, 207.
I. BoJanovski
01.54 CRKVINA, Polje, Caziil .. Kasnosreclnjovjeko-
vna crkva, Lokalitet se nalazi .na SI padini brda
u zaseoku i Temelji od
kamena (cca 15X8 m) orijentisani u pravcu I-Z, ap-
sida. vjerovatno na istoku. Navodno, u SZ uglu, ra-
skopan grob od kamenih 50 X 50 cm),
sa skeletom. B. Tu.urog
01.55 CRKVINA, Rujnica, Cazin. Kasnosrednjovje-
kovna crkva. Kod se nalaze tra-
govi temelja od kamena (cca 11X9 m), orijentisani
u pravcu I-Z. . .B. RaunJg
Ol.56 . Srednji Buevic), :J3.osan.slrn
Srec4ijqvjekovna crkva i groqoyi, .Ostaci ziciova ma-
nje crkve cisnovu uzduna sa.polukru-
nom apsidom na istoku. Prilikom kamena
iz .sjevernog zida, je grob sa paljevinom i je-
dan eljezni klm. Uz apsidu je leao jedan u
vidu jednostavne N.
01.57 CRI{VINA, Stabanda, Velika :kladua. Ka-
snosrednjovjekovna crkva. Na kosi, iznad potoka
Crkvine, postoje tragovi temelja na prostoru cca
12X9 m. Vjerovatno crkva sv. Martina u Stabandi
koja se pominje 1334. i 1501.
LIT.: R. 1943, 20-21 B. Raunig
01.58 C:.RKYINA 1, Velika Gata-Ilida, Sred-
njovjekovna crkva i nekropola sa Ostaci
temeljnih zidova uz koje je,
radoviina, razoreno mnotvo grobova. 1 ste-
s motivom, dislociran. Vjerovatno
14-15. v.
L!T.: V. Radimsky 1893 a, 50, 59. ; N.
;, 01.59 CRKVINA 2, Velika Gata-Krnja, Pra-
istorijska gradina, rimski burgus i srednjovjekovna
utvrda. Dominantan breuljak sa platoom vel. cca
120 X 80 m. Na junom rubu dio praistorijske forti-
fikacije (limitni tumulus). Na sjeverozapadnom uglu
(Crkvina u uem smislu) ostaci rimskog burgusa, s
ostacima kule (osnove cca 10X7 m) i obora. M. Ka-
locira ovdje srednjovjekovni Turanj
(poruen 1563).
LIT.: V. Radims7cy 1893 a, 50; M. 1925, 514.
. . I. Bojanovski
01.60 CRKVINA, Velika .Kladua. Rimska naseobi-
na i srednjovjekovna crkva. Uz lijevu obalu Klil.du-
nice otkopani su temelji duguljaste zgrade i gra-
materijal. Po crkva sv. Martina
de Cladusa (1334), a po Radimskom rimska (vojna)
zgrada. Nalazi: zidovi od opeke, ulomci rimskog
crijepa i opeka u pod
Ulomak opeke. sa igom L(egio) XIII
g(emina) (od 2. st. u sastavu vojske Pann. Sup.,
Siscia). Osim navedenog nalaze se: kosti, rake s ka-
menom 1961. navodno i zlatni prsten. Po
tradiciji bila je to ... crkva.
LIT.: V. Radlmslcy 1093, 492; c. Patsch 1093 a, 681; CIL, 2275;
R . 1943, 149. I.
01.61 CRKVINA, Veliki Bosanska Krupa.
Kasnosrednjovjekovna crkva. Na lokalitetu postoje
tragovi temelja od kamena,
dimenzija. Navodno je nalaena i eljezo.a troska.
B. Raunig
3 - Arhoololikl leksikon
17
01.62 C:RKVINA, Veliki . Stijenjani; Ostaci
srednjoVjekovnog .groba .. (?).. ukopani u praistorijski
tliniulus, cisnQ.ve cca 18.X 12 m. U sredini tumulusa
ozidana je pravougaona .kamera 2Xl m,
orijentisana I-Z, pokrivena kamenim Bez
nalaza. B. Raunig
Ol.63. CRKVINA/ Kasno-
srednjovjekovna crkva. Iskopavanje izvrili J. Grau-
ner 1896. i I. Cremonik 1957: Otkriveni su t.ome-
lji crkve 13X7 m s apsidom,
orijentisane priblino SI-JZ, apsida na SI; izgra-
od spolija. Oko crkve je postojaJ.a
srednjovjekovna nekropola.
LIT.: V. Radimsky 1893 a, 60; c. Patsch 1895 a, 573; C.
Patsch 1898, 352-354; I. Cremonllc 1958, 128-130.
B.
01.64. CRKVIN.A POD, Oraac, Praistorijska
gradina. Na platou brda locirana je gradina izuzet-
no malih dimenzija. Ovalni kameni bedem okru-
uje prostor od cca 10Xl5 m. Lokalitet nosi i na-
ziv Crkvina, ali tragova nema. Vjerovat-
no je u pitanju utvrda iz eljeznog doba.
LIT.: V. 1902, 248. Sl. 33. B.
01.65 CRKVINA SV. LUCIJE, Bosanska Otoka-Cr-
kvina, Bosanska Krupa. Kasnosrednjovjekovna cr-
kva. Lokalitet je kraj seoskog puta Bosanska Oto-
Zauzima prostor 14X9 m, orijentisan
u pravcu S-J, apsida na sjeveru; sada u obliku go-
mile kamena i maltera s neto 1:emelj8..
. B. Raurug
01.66 Velika Kladu-
a. nalaz ranog bronzanog doba: probuena
kamena
LIT.: B. Raunig 1983 a, 72, Tbl. I, 7. E. Raunjg
01.67 CRKVINE, Doljani, Srednjovjekovna
nekropola sa 6 spomenika u
obliku jedna ukraena; 14-15. v.
LIT.: S. Sarajevo 1971, 97. N.
01.68 CRNKICA GRADINA, Lipa, Praisto-
gradina. Smjetena je na rubu terase, pri-
rodno branjena padom terena s JZ strane, prema
I i SI razvijena u obliku sistema polukrunih ka-
menih bedema, ukupne povrine cca 280X170 m.
Nalazi keramike i lijepa ukazuju na utvr-
naselje, vjerovatno iz kasnog bronzanog i e-
ljeznog doba.
LIT.: V. Radims1cy 1894 d, 704-705. B.
01.69 CRNO POLJE, Ljusina, Bosanska Krupa. Na-
selje bronzanog doba. Lokalitet gra-
nica nalazi se u selu, sjeverno od porodice
na blago uzdignutom terenu, udaljenom cca
200-300 m od potoka Ljusina. Nalazi: ulomci ke-
ramike s kraja ranog i iz srednjeg bronzanog doba.
LIT.: B. Raunlg 19!13 a, 73-74; Tbl. H, 1-15. B. Raunig
01.70 CARDAK, Doljani, Praistorijska gra-
dina, smjetena na izduenom hrbatu jednog oni-
eg brijega. Na SI strani plato je odvojen od osta-
log dijela brda snanim bedemom, a ni-
i bedem opasuje plato sa svih strana. Gradina je
dosta uska, veoma duga (cca 370 m). Na sredini
bedema temelji iz turskog do
ba. Vjerovatno kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. Radims7cy 1894 d, 706-707. B.
01.71 CAVNIK, Dobro Selo,Bosanska Krupa. Ka-
snosrednjovjekovni grad. Grad jajastog oblika s o-
trim uglom na jugu (cca 26 X 20 oitr.i;glom
promjera 8 m, debljine zida 1,2 m, s bu-
narom-cisternom promjera 4,5 m, ulazom na sje-
veru. Grad se pominje u 15. i 16. v.
LIT.: R. 1943, 22, 115-126, 204-208. B. Raunim
18
01.72 CUNGAR, Osredak, Cazin. Gradinsko 1ase-
lje osnovano lcrajem kasnog bron:zanog doba (HaB2/
B3), a trajalo tokom starijeg i eljeznog
doba. Istraivanje zatitnog bedema . izvrili ing. H.
i G. Szirmay 1891. Gradina se nalazi na
platou (cca 100X75 m), orijentisanom u
pravcu JI--SZ, blago nagnutom prema SZ. Sve pa-
dine izrazito strme s tragovima zatitnih bedema,
osim strane gdje se nalazi snaan kame-
no-zemljani tumuloidni bedem, duine cca 77 m,
visine cca 7 m, irine u osnovici cca 45 m. Nalazi
iz slojeva u zatitnom bedemu. Kraju ks-
snog bronzanog i starijem eljeznom dobu pripa-
daju: dijelovi pribora, ulomci facetiranih
oboda i drki, otro zdjele, bronzana igla,
fibula s 3 dugmeta na luku i dr. eljeznom
dobu pripadaju zaobljeni oblici posuda izvijenog o-
boda, uloma)ra s lanim ornamen-
tom, snopovima urezanih linija i dr. je ne-
to eljeznih i brojni kotani objekti. U zatitnom
bed<=mu je grob sa 3 skeleta, sa
bronzanim ljemom negovskog tipa i eljeznim ob-
jektima.
LIT.: V. Radims1cy 1894 b, 495-511; F. Fiala 1894 b, 683-
-687; V, 1907 a, 212; B. 1965 n, 88-90.
B. Raunig
01.73 DOLOVI, ne-
kropola. Istraivanja izvrili I. Cremonik 1954. i
B. 1960. Dolovi su oranice u centru sela, ju-
od Crkvine. Istraena je cca 300 m
2
, ot-
kriveno 29 inhumiranih i 1 incinerirani pokojnik.
Sahranjeni su bili u sanduku od kamenih
Jedan grob je imao posebno otesane i obilje-
ene U 5 grobova upotrijebljena je i 10 pre-
tesanih nadgrobnih natpisa s neke nelcropole 2. v
n. e. i desna strana kamene japodske urne
s predstavom konjanika i 2 dati-
rana u 6. ili 5. v. st. e. Nalazi: sidrasta fibula s po-
3. v. n. e., narukvice, brljenak
i drugo javljaju se u grobovima 4. v ali i kasnije
u 5. i 6. v. Slcromnost nalaza govori za siromanije
autohtone stanovnike.
LIT.: I. Cremoni1c 1956, 1.32; B. Raunig 1960, 89-91; B.
Raunig 1968, 99-105, Tbl. I-II; B. Ralunig 19B3, 193-209.
B. RaUlllig
01.74 DRENOVACA, Lohovo, Praistorijska
gradina. Smjetena je na vrhu jednog ogoljelog ka-
menog brijega. Sa Z strane jednostrukim, a
s J i I dvostrukim kamenim bedemom. Branjeni
prostor ima oblik, dimenzija cca 170X70 m.
Ulaz na S strani, branjen posebnim bede-
mom. Kasno. bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. Radims1cy 1894 d; . 704; B.
01.75 DUBROVNIK, ,(l\'lareova ili glavi-
ca), Grmua-Srbljani, Praistorijska gradina.
Smjetena je na oniskoj glavici iznad Dubrava. Pla-
to, oko 320Xl65 m, je na S strani
nasipom visokim do 8 m; dok ga s ostalih strana bra-
ne dva paralelna bedema od kamena. Vjero-
vatno kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 42-43. B.
01.76. BUNAR, Miostrah, Cazin. Praisto-
rijska nekropola sa urnama, focirana na uskom pla-
tou. nedaleko od bunara, kraj puta za Ora-
lje. unitena. Po povrinskim nalazima
i.iskazima mjestana nalaene posude s pepelom ibron-
zanim prilozima (igle, fibula). Vjerovatno se radi o
nekropoli. kasnog,bronzanog doba koja bi pripadala
kulturi polja sa urnama, mada nije ni
starije eljezno doba. B.
.............,,.,.,, . ,. ..
01.77 FRANCIKA, Jezerski, Bosanska Krupa. Ka-
snosrednjovjekovna crkva. Na breuljku ostaci.
melja (cca 11X9 m) orijentisanih u pravcu r:..:.z;
Moda ostaci crkve sv. Kuzme i Dainjana koja se
pominje .1549.
LIT.:. R. 1943, 143-144. B. Raunjig
01.78 .GATA ILIDZA, Velika Gata, Rimsko
.Na irem prostoru oko termalnog vrela,
posebno Z i JZ, ostaci broja (zido-
vi, opeke, zidna buka s: ostacima fresaka, brojni
nalazi novca).: u recentrie zgrade kupalita krajem
19. st Uzidani ulomci rimskog kamenog reljefa i nat-
pisa. Vjerovatno 2. do 4 .. st.
LIT.: V. Radimsky 1893 a, 50. Basler
01.79 GLAVICA, Banjani, Bosanska Krupa. Prais-
torijska gradina. Iznad potoka Glodine postoje i os-
taci kameno-zemljanog bedema (cca 100X80 m) i
povrinski nalazi ulomaka praistorijske keramike.
eljezno doba. B. Raunig
01.80 GLAVICA (Crkvina sv. Ivana, Iva), Pritoka-
-Bijelo polje, Vjerovatno . kasnosrednjovjeko-
vna crkva; Na breuljku zapadrici od: ceste
ostaci crkve, sada potpuno rasko-
pani i uniteni.
LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 60. B. Rauruig
01.81 GLAVICA, Vedro Polje, Kasnosred-
njovjekovna crkva. Na lcrajnjem sjevernom izdanku
brda Komarac, na desnoj obali rijeke Klokot, nala-
ze se temelji {cca 12X9 m); orijentisani u pravcu
I-Z. B.
01.82 GLAVICA, Veliki Dubovik, Bosanska Krupa.
Tragovi srednjovjekovnog naselja. Na uzvienju, sli-
nasipu, uz seoski put prema Zalinu, nailazi
se pri oranju na fragmente srednjovjekovne kera-
mike i trosku; su i 2 eljezne
N.
,,.
01.83 GLAVICA (Gradina. Kosa), Veliki Bo-
sanska Krupa. Praistorijska gradina. Plato duine
cca 280 m. je niskim, nepravilno-krunim ka-
menim bedemom, s 2 ulaza i s na I
strani.
LIT.: ,V. Radimslcy 1895 a, 229. B. Raunig
01.84 GRACANICA, Barska, Cazin. Kasnosrednjo-
vjekovni grad. Kameni zidovi manjeg mje-
do visine 1-2 m. Vjerovatno je to
Gradac koji se pominje u 16. v.
LIT.: R. 1943, 26, 60, 1B3. B. Ra.unig
01.85 GRAD, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa.
Vjerovatno praistorijsko naselje i kasnosrednjovje-
kovni grad. Na ostrvu u Uni u centru Otoke, nalaeni
su ulomci praistorijske keramike. Na S dijelu ostr-
va, su, do visine od 3,5 m osta-
ci zidina grada Otoke {Insula koji se pominje od
1264. u vlasnitw knezova Blagajskih), trapezoid-
nog oblika, duine 54 m, irina 37 i 22 m, orijenti-
sanog duinom JZ-SI. .
LIT.: C. Truhelka 1904 a, 16-17; H. 1953,
35; R. 1943, 194-196 ... B. Raunig
01.86 GRAD, Gudavac-,-Podgradina, Bosanska Kru-
pa, Praistorijska. gradina. Locirana je na relativno
kratkoj, dosta irokoj ;linguli, jednom od krajnjih
obronaka: , Snaan kameni bedem zatvara
prostor. oblika nepravilnog pravoligq,onika,
cca 150X100. m;' Kulturni sloj nije Vjero-
vatno kasno :bronzano ili eljezno doba>: .
LIT . :.F,Fiala 1896 a,.349. .;:', ,.:.<.:. B.
01.87 GRADINA, Bojna; Velika :kladua. Kasno-
srednjovjekovni grad. Ostaci manjeg grada potpuno
obrasli umom, nejasnog oblika i. nal?ze
se na.. lokalitetu Gradina. Imanje Bojna pominje .se
1388. a grad Bojna tokom 16, v. .
LIT.: R. 1!143, 25, 26, 113--::-114, 126, 131,. 154, 18!!,
204, 206. . .. .-. . . . . : . . . B. RaUJ!l.ig,
01.88 GRADINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupa.
Praistorijska. gradina. Locirana je na_ jednom izbre-
ku Plato cca 150X80 m, branjen
je masivnim kamenim bedemom. Vjerovatno pri-
pada kasnom bronzanom i eljeznom dobu. .
LIT.: F. F..tala 1896. a,. 349-351. B.
01.89 GRA{)INA Donja Suvaja, Bo-
sanska Krupa; Praistorijska gradina. je
na dosta niskom, ali u odnosu .na Suvajsko polje,
dominantnom breuljku. Plato nepravilno-krunog
oblika, cca 140 m, branjen je samo s isto-
strane polukrunim bedemom, dok su ostale
strane nizom dubokih krakih Pri-
pada kasnom bronzanom i eljeznom dobu.

.. GRADINA, Goririja, Bosanska .Krupa. Pr:iis-
torijska grac:J,ina .. .u .. ireg Ii:ompleksa zyanog
giadiria, zauzima plato:jedi:i.og. briiaga i..:-
Gorinje i Jasenice. Na I .strani pla-
toa cca lOOX.80 m) kame-
nog bedema. Kasno bronzano i eljezno doba.
B.
01.91 GRADINA, Grmua, Praistorijska gra-
dina. Locirana je na Loninoj Kosi, jednom od obro-
naka Sa svih strana, osim SI, plato branjen
kamenim bedemom koji je na JI Na
S strani se visina bedema penje do 6 m, pa se moe
pretpostaviti postojanje kule ili Pri-
pada kasnom bronzanom i eljeznom dobu.
LIT.: V. Radimslcy 1894 d, 700. B.
01.92 GRADINA, Haani, Bosanska Krupa. Prais-
torijska gradina. Nalazi se na breuljku nad Japar-
-gradom, orijentisana je S-J, ima duinu cca 40 m,
irinu cca 13 m, a jednom terasom irine cca 8 m du
strane. Na sjevernoj ivici platoa ostaci obru-
enog bedema. Nalazi: sitni ulomci praistol'ijske ke-
ramike i lijepa. Vjerovatno eljezno doba.
B. Ra.Wli!t
01.93 GRADINA, Hrgar, Praistor1jska gra-
dina. Smjetena je na platou jednog breuljka. Ka-
meni bedem sa svih strana titi plato di-
menzija cca 170 X 90 m. je i kul-
turni sloj naselja. Vjerovatno pripada kasnom bron-
zanom i starijem eljeznom dobu.
LIT.: V. RadimsTcy 1894 d, 702. B.
01.94 GRADINA, Praistorijska gra-
dina. Na sredini brda Prtilen, ostaci izduenog
naselja (cca 450X120 m), orijentisani SZ-JI. Na
stranama kamenim bedemima.
Kvadratna gomila u JI uglu potpuno raskopana.
eljezno doba.
LIT.: V. Rctdims1cy 1893 a, 39, Sl. 2. B. Raunig
01.95 GRADINA (Mala i Velika),
Praistorijska gradina. Nalazi se na zaravanku po-
oblika iznad desne. opale Une, podi-
jeljenom jarkom i zatitnim bedemom na Malu Gra-
dinu (cca 165X95 m) i Veliku Gradinu (cca 260X245
:m) Kasno bronzano i eljezno doba.
LI'.l\;:li\.,RadtritsTcy 1894. d, 707-708, Sl. 13. B. Rauni!;'.1
Praistorijska gra-
je na platou cca 180X125
m, hridi koja' prani:.pristup sa sjevera
i .. 811 'iai;>adiie branjena trostrukim, a
19
s JUzne dvostruldm .kamenim bedemom. Vjerovat-
no kasno bronzano. ili starije eljezno doba.
LIT.: v; Radtmsky 1093 a. 48-49. . .. B.
01.97 GRADINA, Loho.vska Brda, Praisto-
rijska gradina. Naselje se nalazi na vrhu brda
dina. Radimski je ovaj lokalitet nazvao pogresno
gradina. Kameni bedem do 2 1::
tvara nepravilno ovalan prostor duzme 170,
90 m, orijentisan u pravcu JZ-:SI. J.'!.a SZ
bedem je dvostruk. Ulaz je na JZ d1Jelu a nesto
od ulaza nalazi se zatitni tumulus od kame-
na visine 4 m, promjera 6 m. Vjerovatno eljezno
doba.
LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 48, Sl. 20. B. Raunig
01.98 GRADINA (Grad), Mala Kladua, Velika
Kladua. Kasnosrednjovjekovni grad. Raskopani te-
melji grada ovalnog oblika, duine cca 25 m i tra-
govi okrugle kule promjera cca 8 m. Mala Kladu-
a se pominje od 13. v. pod imenom Gaj, a kasnije
Gornja Kladua.
LIT.: R. 1943, 25, 31, 150-156; H.
1953, 33. . B. Rarunig
01.99 GRADINA, Praistorijska
gradina. Locirana je na platou jedne lingule koja s
juga zadire u dolinu kraj rijeke Une. S pristupa-
sjeverne strane, plato je branjen
kamenim bedemom, duine 86, a visine do 6 m. Ka-
sno bronzano do eljezno doba.
LIT.: V. Ra.dims1Gy 1894 d, 706. , . . r;<,B.
01.100 GRADINA bunar), Miostrah, Cazin.
Praistorijska gradina. U zaseoku Oraje, na mjestu
zvanom Lug, iznad lijeve obale Une, nalazi .:;e plato
izdueno-ovalnog oblika (cca 100X50 m}, orijenti-
san SZ-JI, na SI bedem'J'.n. V;jP
rovatno starije eljezno doba. B. Raunig
01.101 GRADINA, Graac, Praistorijska gra-
dina. Kameni odbrambeni zid zatvara prostor cca
80 X 30 m, a u sjevernom dijelu se nalazi neka vr-
sta unutranje utvrde. Najvjerovatnije kasno bron-
zano i eljezno doba. B. Marijan
01.102 GRADINA, Nekropola rav-
nih grobova i naselje doba. Sondiranje iz-
vrila B. Raunig 1975. Gradina se nalazi u centru
sela. otkrio i raskopao 1 grob sa
skeletom iz 8. v. st. e. i 19 grobova spaljenih, u ze-
mljanim urnama, iz vremena od 650 do 110 g. prije
n. e. Dio nalaza pripada vremenu od 650 do 500. g.
prije n. e., te popunjava prazninu u hronologiji ja-
podskih nekropola u dolini Une. na-
lazi: eljezne pojasne spone, nanogvice, Pro-
bna sondiranje otkrilo kulturni sloj i dalo neto
materijala (keramika s bojenim orna-
mentom) za naselje .. Tragovi te-
meljnih zidova, vjerovatno srednjovjekovnih gra-
koje pominje Radimski, sada su potpuno ra-
zoreni.
LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 61 ; B. Raunig 1975, 49-51; B.
Raunig 1981, 141-161, Tbl. I-V. B. Raillllig
01.103 GRADINA (Zapatak), Pra-
istorijska gradina. Plato 140 X 50 m, odvo-
jen je od masiva brda dubokim i irokim usjekom.
Nema drugih tragova fortifikacija. Vjerovatno ka-
sno 'bronzano ili eljezno doba.
LIT.: V. Rctdims1Gy 1!!93 a, .44. B.
01.104 GRADINA Stijena, Cazin. Pra-
istorijska gradina. Smjetena je l\a jednoj linguli.
Masivni i visoki bedem postavljen prema masivu
brda, odvaja plato 100X45 m. Pripada, vje-
rovatno, kasnom bronzanom ili eljeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1894 b, 688. B.
20
01.105 GRADINA, Praistorijska gra-
dina !'la platou brda Plato 105X62
m branjenje kamenim bedemom, sazapadne i june
strane Pripada, vjerovatno, kasnom
bronzanom ili eljeznom dobu.
LIT.: V. Radimsky 1894 d, 708-709. B.
01.106 GRADINA, Velika Jasenica-Zalin, Bosan-
ska Krupa. i, vjerovatno, srednjovje-
kovno Na platou brda, uz sjeverni i is-
rub, jasni ostaci zidova, po tehnici
najvjerovatnije Uz -ove,
su ostaci drugog fortifikacionog sistema, po
svoj prilici, znatno koji se sastoji od dije-
lova zida i triju kula, dimenzija cca 1 O X 7, 9 X 9
i 6X6 m.
LIT.: M. 1925, 445; H. 1953, 31.
B.
01.107 GRADINA, Veliki Glavica,
Bosanska Krupa. Praistorijska gradina. Zauzima vrh
breuljka istalmutog prema desnoj obali Une, izdu-
eno-ovalnog oblika {cca 150 X 50 m), orijentisan
I-Z, bez zatitnih bedema. Nalazi: kremena stru-
galica, facetirani obodi i drke, lani orna.,-
ment. Kasno bronzano i eljezno doba. B. Rau'llig
01.108 GRADINA, Velild Stijenjani, Prais-
torijska gradina. Locirana je na vrhu brijega Osoja.
Dosta slabo kameni bedem opasuje platn
cca 80 X40 m. Na sje-
strani, tzv. limitni tumulus,
bedema, a moda i ostaci kule ili Ka-
sno bronzano i eljezno doba. B.
01.109 GRADINA LUKE, Naselje
kasnog bronzanog i eljeznog doba. Nalazi se na
zaobljenom izbreku brda Stoparua (duine cca
100 m, irine cca 80 m), uz samu desnu obalu Une
iznad buka. B. Raunig
01.110 . GRCI{A CRKVINA (Dionica),
Kasnosrednjovjekovna crkva. U selu, na junom di-
jelu brda Dionica, s obje strane seoskog. puta, na
povrini od cca 15 X 8 m, nalaze se gomile kamena
i maltera. Kod izgradnje puta navodno su raskopa-
na 3 zida debljine 0,30-0,50 m.
LIT.: V. RadimsTcy 1893 a, 59, B. l:taunig
01.111 GRCKA CRKVINA, Ostrovica,
Vjerovatno kasnosrednjovjekovna crkva za-
padno od srednjovjekovnog grada Ostrovice. Pod go-
milom kamena nepravilno pravougaonog oblika, ,e-
cca 10X8 m, temelji zgrade od lomljenog ka-
mena i vrlo tvrdog maltera, vjerovatno ostaci cr-
kve. B. Raunig
01.112 GREDA VIE KOTLA, Veliki Stijenjani, Bi-
Praistorijska gradina. Locirana je na rubu kli-
sure vie Une. Polukruni kameni bedem naslanja
se svojim zavrecima na rub klisure,
prostor od oko 80X30 m. Pripada, vjerovatno, ka-
snom bronzanom i eljeznom dobu. B.
01.113 f:Hmm'.NA . Stijena--.,.-Podgredina, Cazin. Grob
iz rimskog doba. od 6 otesanih kamenih
Nalazi: staklene posudice, posu-
dica, perle, bronzana pojasna i dr., uz skelet
djeteta. Druga polovina 3. . v.
LIT.: B. Ra.unig 1976, 295-300, Tbl. I. B. l:tau!Ilig
01.114 GROBLJE, Praistorijska
gradina. Smjetena je na platou jednog breuljka
koji se za oko 20 m die iznad okolnog terena. Pri-
pada bronzanom ili. eljeznom dobu.
LIT.: V. Radimslcy 1894 d, 699. B.
01.115 GROMILE, Rimsko naselje;
i srednjovjekoVlla crkvii, dio prais'-
torijskog sarkofaga. Istraivanja 'Vrila r.< Creni.o"'
nik. Lokalitet je bio poznat ranije pod nazivom Gro-
mile u Objekti se nalaze na samom ru-
bu niskog breuljka koji je krajnji -izdanak pla-
ninsltog masiva Od rimskog naselja
ni su i tragovi rimskih ruevina pod podnicom sred-
njovjekovne crkve; zapadno od crkve zgrada sa 3
prostorije i hipokaustom; tipa vile sa koridorom;
nie vile nalaze se fragmenti zidova jedne druge
zgrade, a .. ,od srednjovjekovne, crkve ostaci
ppdnice jedne zgrade .. Bio je to, svakako, manji vi-
cus. Zidovi zgrada su od manjih tesanih blokova i
po svom bijelom malteru razlikuju se od
zidova sa slabim. utim malterom objekata.
U rimskom utu je keramika 3. i .4. v. i no-
vac cara Konstantina. Zapadno od rimske zgrade
otkrivena je crkva sa 3 apside
(21X11 m). Zidovi su od nepravilnih lomlj enih ko-
mada muljike. U utu crkve su dosta brojni
arhitekturni fragmenti, a rekonstrukcije nekih plo-
p1uteja, dale su do sada jedinstvene motive. Cr-
kva se priblino' moe i datirati u 52:.5; v. Na rubu
breuljka otkriveni. su terilelji srednjovjekovne jed-
nobrodne crkve sa pripratom (20,5Xl2,5 m). Za da-
tiranje nema podataka jer je od namjetaja
samo postolje menze. Zidovi su bili od
rin1Skih spolija, votivnih i nadgrobnih spomenika
iz 3. vijeka sa simbolima. Od vo-
tivnih spomenika je reljef Silwnai 3 Nim-
fe sa naglaenim autohtonim crtama, rad
majstora. Drugi nalaz je sa . redom
konjanika koji jau na desno. obrada,
urni iz je pod uticajem arhajske gr-
umjetnosti i venetskih situla, a detalji opreme
odgovaraju ka.snom latenu kojem dobu vjero-
vatno i pripada.
L!T.: V. Ra.dimsky 1893 a, 53; C. Patsch 1895 a., 573; I. Cre-
monik 1956 a; 111; I. Cremonik 1957 c, 165; I. Cremontlc
1957 c, 217; I. 1958, 117; D. Sergejevsld 1958 a,
137; I. 1959 b, 103. I. Crernonik
01.116 GROMILE, Ljusina, Bosanska Krupa. Ar-
hitektura doba. Istraivala I. Cremo-
nik 1957. i B. Raunig 1974. Otkrivena je priblino
(cca 40X20 m), orijentisane
priblino u pravcu S-J, s dva krila povezana dvo-
struldm nizom prostorija-koridorom: ukupno 24
prostorije {2 s . apsidom), od kojih su
neke imale hipokauste. Smatra se, da je sjeverno
krilo sluilo za stanovanje, juno kao banja, dok
su prostorije koridora sluile za Nala-
zi: ulomci keramike, stakla, eljezni objekti, ulo-
mak kapitela i ulomci kamenih stubova. Na udalj -
nosti od cca 500 do 600 m JI od zgrade otkri-
veno je loite ciglarske (dimenzija 3,10 X 2,95 X
Xl,30 m).
LIT.: V. Radims1cy 1892, 221; C. Patsch 1898 a, 49.6; J. Cre-
monik 1959, 137-147; B. Ra.unig 1974, 203-214 . B. RauniQ'
0.117 HRESNO (Gradina), Trnovi, Velika Kladua.
dv_OJ:'.., Ipciran je pored
Glme. Pokriva prostor od oko 35X20 m. Spominje
se. vie puta i.1564. u posjedu
i, kasnije, .. Peranskih.
LIT.: 1943, _ 134-:-:-139. I. Bojanovski
01.118 HUDURI, os-
taci iz :rimskog .. doba. Du lijeve obale Une nalaeni
su ulorrici opeka i el9=zne troske.
LIT.: Vo" itadims1ty "1893 a, 53; I. 1958; iao.
B. Raurui;J
01.119 HUMACKE GLAVICE (Kapitul), An-
zgrada, i srednjovjekovni kameni na-
.' .. :., .....
lazi..Istraivao J. Grauner 1896. i
krivena. crijepom, sa zidnim freskama, imala: je hi-
pokaust Na junoj Glavici .postoje raskopani tra-
govi Kameni nalazi: rtvenik. Dijani, u-
lomci natpisa, ulomci urne jap6dskog tipa, ulomak
srednjovjekovnog kapitela .. : .
LIT.: C. Patsch 1898, 347; D. Sergejevslci 1950 64.
. . . . . . ' B. Raunjg,
''.ot.120 IVANJSKA 1,. Krupa. na-
laz iz ili .. ranog bronzanog doba. Ulomak
kamene
LIT.: B.,.Raunig 1983 a, 71-72, Tbl. I, o. B. Raurug
2, Ivanjska,, Bosanska Krupa.
E1\!lska nekropola. Na podnoju brda na-
su grobovi iz kasne antike. Grobovi su. prili-
kom pijeska uniteni, je samo je-
dan, u kome su prsten, . bode i novac iz
4. V. I. Cremolllik
01.122 IZAC!C, Naselje iz rimskog
doba. stotina metara od starog gra-
da, na nJlVama se povremeno izoravaju ulomci rim-
skih opek.;i. Granice i karakter lokaliteta ne mogu
se odrediti bez iskopavanja.
LIT.: C. Patsch 1898, 347. B. Raunigi
01.123 .TAPAR-GRAD (Gradina), Haani, Bosanska
K:rupa. Srednjovjekovni grad na sjevernom obron-
brda u. velikoj okuci Japre. To je manji,
ali grad na preglednom poloaju (di-
menz1Ja 22X16 m). Sastoji se od jake okrugle kule
{R. oko 9 m) i duguljastog dvorita (16X9 m}, s be-
demom visine 5-6 m. Juna (ulazna) strana bede-
n:a je (do 3 m). Spominje se 1490. kao po-
SJed knezova Blagajskih, odnosno Ivania Korvina.
Turci su ga zauzeli 1514.
LIT.: L. Thall6czy-S. Barabcis 1897, 37, 231, 293, 332, 337,
390, I. BO'jarno'Vski
01.124 JEZERINE, Pritoka, Japodska nekro-
pola od 8. v. prije n. e. do 2. v. n. e rtve-
nik i reljef Mitre Tauroktona iz 3. v. n. e kasno-
srednjovjekovna crkva. Nekropolu iskopavali K.
i P. 1890, P. po in-
strukcijama V. Ra<limskog 189"2. Nekropola se na-
lazila na niskom uzvienju duine 60 m, irine 34
m, visine cca 2 m, koje lee na desnoj obali Une,
Cca 200 m jugozapadna od pravoslavne crkve u
Pritoci. Na dubini od 0,30 do 1.50 m otkriven uku-
pno 551 grob, 223 sa skeletom, 298 sa paljevinom
u zemljanoj urni, 28 sa paljevinom bez urne i 2 s
paljevinom u urni i nespaljenom lobanjom. Na 5
lokacija otkrivena su spalita. Prema tipolokim od-
likama materijala. posude, nakit i utili-
tarni predmeti, dok. oruje nedostaje). grobovi su
u est faza. Postoji hijatus kra-
ja faze I (oko 650. prije n. e.) i faze II (oko
500. prije n. e.) oblici pokazuju nepreki-
nut autohtoni razvoj na tradicijama kulture polja
-5 urnama, ukraeni su lanim ornamen-
tom, i urezanim rafiranim trouglovima. Posebna
karakteristika materijala su crveno pe-
posude sa ili crno bojenim :geometrij-
.skim ornamentom. Pored japodskih
oblika nakita (puno livene elipsoidne grivne za noge,
privjesci s dva konjska protoma, gusjeni-
fibule, brojna jantarna i staklena zrna i dr.),
brojne fibule latenske eme su vie-manje japodi-
zirane<<. Jedinstveni su fibula s glavama ovna i bi-
ka i na proboj s figu-
rom ratnika. Na nekropoli su 3 sljemenasta
poklopca s latinskim natpisima, 2 ka-
mene urne, kvadratna, japodska kamena urna Di-
tiusa Sesteniusa i odlomak japodske urne s ureza-
21
nom predstavom.ratnika.sa ljemom. Na irem pro-
storu nekropole 1936, je rtvenik
s posvetnim natpisom i reljef Mitre Tauroktona. U
literaturi mjesto nalaza je pogreno obiljeena ime-
nom U irem rejo.nu Jezeri.na postojali
su i ostaci vjerovatno kasnosrednjovjekovne crkve,
koji su potpuno raskopani, talw da .. sada na povrini
zemljita nema vie nikakvih tragova.
LIT.: K. 1890; 330.:.:..337; V. Radimslcy
1892 f, 301-310; V. Radimslcy 1893 a; 37'--92, 237-30!1,
369-466, 575-636; C. Patsch 1B94 b, 354-355; M. Hornes
1895, 516-518; D. Sergejevslci 1950, 47-48, 57-59; Z.
1968, 5-79. . . . B. Ran.mig
01.125 JEZERSKI, Jezerski, Bosa.nska Krupa. Ka-
snosrednjovjekovni (i turski) grad. Uz kvadratni
srednjovjekovni grad (cca 16Xl2 m), je
okrugla kula promjera cca 8 m, visfoe cca 8 m.
Turska dogradnja je zaobljeno-pravougaoni zid (cca
55X25 m). Jezerski se porriinje od 13. v.
LIT.: C. Truhel/ca 1904 a, 40-43; R. 1943, 143-145;
H. 1953, 35. B. Raunig
01.126 :KALIN-GRAD, .Benakovac, Bosanska Krupa.
Srednjovjekovno Na strmoj glavici nad
potocima Kalin i Grabe, odjenti:sanoj,-u pravim
S-J, nalaze se ruevine obrasl-= gustim
umarkom. Priblino rekonstruisan osnovni plan o-
buhvata zapadnu poligonalnu kulu, nasip prema dru-
gom kraju glavice i dvije kule nad strmom padinom.
Sa june i zapadne strane se podzid
krunog oblika. Lokalitet je vjerovatno iz 14-15. v.
N.
01.127 KEKICA GLAVICA, Gornji Bo-
sanska !{rupa. Praistorijska gradina, smjetena na
ovalnom, blago nagnutom platou, na vrhu osamlje-
nog, dominantnog brda. Lokalitet je otkrio F. Fia-
la, sondirao 1959. B. Gavela, a iskopavanje manjeg
obima izveli 1959. B. i B. Raunig. Plato, povr-
ine oko 11.000 m
2
branjen je kamenim bedemom.
Kulturni sloj je na junom i zapadnom di-
jelu, a uz bedem dostie debljinu od 3,70 m. Isko-
pavanje je dalo bogat i dobro st-.tati:fo:::lr'"'n arheoloki
materijal (preteno keramiku). Hronoloki raspon
ide od kraja kasnog bronzanog doba (Ha B) do kra-
ja praistorije, a sloj kontinuit;:t
naseljavanja i u doba rimske vladavine. Na jednom
zaravanku, na padini istog brda, otkriveno je neko-
liko grobova s urnan1a iz eljeznog doba. Sa gradi-
ne i jedno srednjovjekovno eljezno koplje.
LIT.: F. Fiala. 1896 a, 347; B. 1962, 41-61. B.
01.128 KLADUSA, Velika Kladua. Dva ukrasna
bronzana dugmeta-tutula, ukraena urezanim or-
namentima. nalaz. starijeg eljez-
nog doba (vjerovatno 8. st. st. e.).
LIT.: V. 1907 a, 208-209. B.
01.129 KLISA, Buim, Bosanska Krupa. Kasno-
srednjovjekovna crkva sv. Klimenta. Ostaci crkve
na lokalitetu su potpuno a lokalne tradi-
cije o postojanju crkve vie nema.
LIT.: R. 1943, 20-21, 118. B. Rarunig
01.130 KLISA, Cazin. crkva .
Na breuljku koji rastavlja' 'Zeigar od 'grada,
sada su potpuno raskopani ostaci temelja. Navodno
s Klise kameni reljef: muka glava s bra-
dom, primitivan rad.
LIT.: R. 1943, 128. B. Raumg
01.131 KLISA, Mutnik, Cazin. Kasnosrednjovjeko-
vna crkva. Na lokalitetu postoje ostaci temelja (cca
16X10 cm), orijentisani u pravcu I-Z, jako obrasli
gustom makijom. Navodno su unutar temelja nala-
ene ljudske kosti. B. Ra.unig
22
01.132 KLISA, Stijena-Podgredina, Cazin. Kasno-
srednjovjekovna crkva. Postoje ,ostaci temelja gra-
(cca 12X9 m), orijentisani u pravcu I-Z,
do visine od 0,30 m. B. Raurag
01.133 KLISA, Varoka, 'Bosanska
Krupa. Kasnosrednjovjekovna crkva sv. Martina.
Temelji dine 15 m, .irine 10 m, visine do 0,80 m,
,9rijentisani upravcu apsida vjerovatno na
SI. kamenjem ima .odlomaka sedre.
LIT.: R . 1943, 20-21. B. Ra.un.ig
01.134 KLISA (Vrlet, Prisjeka), Velika
Kladua. Kasnosrednojvjekovna crkva sv. Kria s
nekropolom. Nekropolu sa skeletima istraivafa B.
Raunig 1976. i 1977. Ostacf crkve (cca 40Xl3 m),
orijentisani I-Z (ulaz na zapadu, raskopana apsida
na istoku), irina zidova 90 cm. Nalaz iz nekropole:
hronz,mi prsten s hristogramom.
LIT.: R. 1943, 202; B. Raunig 1976 a, 138-139.
B. Raurug
01.135 KLISINA, Veliki Dubovik, Bosanska Krupa.
Ostaci srednjovjekovne crkve i groblja. Na vrlo is-
taknutom brdu, u savremenom seoskom groblju, na-
laze se sasvim raznovrsne ruevine stare crkve,
prvobitni oblik i dimenzije nije odrediti.
Na grobove, kao i na grobnice, nailazi
se svuda oko ruevina
na 1944, nije Na njivi ispod crkve nailazi
se na fragmente srednjovjekovne keramike i troske.
N.
01.136 KLOKOTSKA GLAVICA, Klokot,
Vjerovatuo naselje kasnog bronzanog i eljeznog
doba. Na i padini brda Glavica
nalaze se sitni, ulomci praistorijske kerami-
ke i lijepa. B. Raunig
01.137 KLOSTAR, Ivanjska, Bosanska Krupa. Vje-
rovatno ostaci kasnosrednjovjekovnog
samostana, koji se pominje 1514. Os-
taci zidova od kamena i maltera, kvadratnog obli-
ka (cca 30X30 m), orijer.itisani stranama u pravcu
strana svijeta.
LIT.: R. 1943, 195. B. RaU!Iljg
01.138 KONACI, Cazin. Pra-
istorijski grob. otkriven, sadravao je skelet
ene starosti, oko 25 godina, sa bronzanim nakitom:
igla za kosu, 4 koluta, 4 saltaleona, 5 tor-
kvesa, fibula, 2 spiralne narukvice, 15
privjesaka i 10 grivni za noge. Nakit je kardkteri-
za kulturu J apoda. Grob pripada kraju 9. ili
8. v. st. e.
LIT.: B. Raunig 1982, 1-14. B. Raunii:t
01.139 KOSTEL, Brekovica, Depo i
nalazi oruja eljeznog doba, i grobovi
doba. Depo, (4 bronzana, 15 eljeznih ko-
palja i ulomci 2 iz vremena oko 600. prije
n. e otkriven je 1956. I)a lijevoj obali Une; bron-
zani mounjsk6g tipa iz Ha B perioda je
1958; 2 koplja i ulomci kelta s drvenim drkama,
dlijeto i sve od eljeza, iz 7-8. v. st. e. na-
su 1983. na desnoj obali Une. Na vrhu bre-
uljka Kulite na lijevoj obali Une nalaze se os-
taci temelja Na junom obronku Ku-
lita su dva groba, iz jednog
nadgrobni kamen L. Lentidia Saturnina. grob
sa skeletom otkriven je blie obali Une. U Kostelu
je u praistoriji, tokom antike i u srednjem vijeku,
vjerovatno postajao prelaz preko Une.
LIT.: V. Radimsky 1893 a, 52-53; C. Patsch 1896 b, 132-133;
B. Razmig 1962 a,51-'-65, Tbl. I-III; B, Raunig 1969, 23-26;
B. Raunig 1980, 107. B. Ra\m,lig
01.140 KRAKACA, Cazin.
sjekire-ltelta. Kasno doba .. '
LIT.: V. 1907 a, 206; Basler
01.141 . KRALJE, Kralje, Moda praistorij-
sko naselje i srednjovjekovni posjed. U-
sljed naplavljenog pijeska, na lijevoj obali Une,
vie mirna nalaza praistorijske keramike, a ne vide
se ni u koritu . Une. Srednjovjekovni posjed
Kralje pominje se oko 1260. pa i dalje, pod imenom
Krala. Materijalnih tragova nema, a nestala je i le-
genda o Tintor-varoi.
LIT.: V. 1893 a, 38. . B. ll.aunig;
01.142 KUCERINE, Veliki Ne-
kropola s tumulima. Na prostoru oko :pravoslavnog
groblja, do padina brda Misinovac, ko-
je stanovnitvo naziva Gradina.(tragovi praisto-
rijskog naselja nisu konstatovani), nalazi se cca
200-300 kamenih tumula visine 0,5-1 m,
promjera 6-12 m. B. Raunig
01.143 KULA (Arapagina kula), danas damija, A-
rapua, Bosanska Krupa. Neolitska ili eneolitsko na-
selje. Nalazi: kamene alatke, ulomci keramike.
LIT.: M. 1925, 402. . I. Bojanavski
01.144 KULA, Vjerovatno kasno-
srednjovjekovna kula, moda i nekropola. Pojedi-
rimski nalazi: kameni nadgrobni spomenici,
vjerovatno spolija.
LIT.: V. 1093 a, 55-56; D. Sergejevski 1940 u,
135-138; R. 1943, 59, 92, 219-220; l.
1956, 131-132. B. Ra.umg
01.145 KULA . Grad),
Srednjovjekovni grad, ostaci
temelja i podzida sjeverozapadno od damije. Kra-
jem 19. st. postojala kula i dvorite sa 2 tor-
nja, ukupne 30 X 25 m. Pripadao je
ma (1501). Turci. su ga osvojili 1592; Mje-
sto se zvalo zatim Dol, a kasnije Po-
minje se tokom 16. v.
LIT.:v. Radimslcy 1093.a, 58; R. 1943, 139; H. Kre.
1953, 31. B. Raunig
01.146 KULEN VAKUF, Kulen Vakuf, Bron-
zani tipa kocjan-Kulen Vakuf, te bronzani
srp. nalazi. Pripadaju fazi kasnog
bronzanog doba {Ha BI.:.B2; 10 i 9. st. e.).
LIT.: V, 1907 a, 206, 208. B.
01.147 KULISTE 1, Vje-
rovatno kula kasnog. srednjeg vijeka. Srednji dio
Kulita s tragom zida od kamena vezanog malte-
rom, vjerovatno od okrugle kule, promjera cca 10
m, je na istoku jednim, a na zapadu s dva
Nalazi: vrlo sitni ulomci srednjo-
vjekovne keramike i mali ulomak majolike.
LIT.: V. Radimsky 1093 a, 41, Sl. 4. B. l'laWldig
01.148 KULISTE 2, Brekovica, i
grobovi iz rimskog doba. U kanjonu Une od
sela, na hridu prema lijevoj obali, nala-
ze se ostaci od vie tesano '.kamenje i
drugi rimski materijal . kao i keramika.
Pri stijeni junog obronka otkrivena si.i dva groba
od kojih je jedan bio. u stijenu, a drugi
zidan, Sa zidanog groba nadgrobna s
natpisom koji spominje Lucija Leritidija Saturnina,
veterana I legije i njegovu enu Ulpiju Krispinu.
LIT.: K. Hormann 1890, 308; V. 1893 n, 5i:....:.53.
C. Patsch 1896 b, 132-=-133. Basl.,;
01.149 LJUTICA GRADINA, Ostrovica, Pra-
istorijska gradina. Locirana je na vrhu izdvojenog
brda. Kameni bedem titi ovalni plato, i-
rine 118 m. Vjerovatno pripada kasnom hronzanom
ili eljeznom dobu.
LIT.: v. 1902, 250. B .
01.150 MAJD.Dr . (Crkvina), ziopoljac,
snosrednjovjekovna .. crkva. potpuno raskopa-
ni, moda postoje ostacitragova temelja pod zem-
ljom, na prostoru cca 15X10 m. Navodno
nalaeni i grqJ:iovL .. . . . a: Ran.mig
01.151 MALI LJUTOC, Vjerovatno
naselje eljeznog do_ba. Na kosi vrha plani-
ne Mali. . (}tota !)41 rn) .i kote 708 m, na sje-
vernoj padini ima ulomaka praistorijske
keramike. granice lokaliteta nisu
. .. B. Rauni.g
Ol.152 MEDICA BRDO, Varoka Rijeka-Varoine,
Bosanska Krupa. Kasnosrednjoyjekovni grad. Potpu-
no. raskopani ostac;i grada u obliku manjeg_ uzvie-
nja obraslog ikarom (cca 5_0X25 m) nalaze se na
vrhu Brda. Grad se spominje u 15. i 16. v.
LIT.: R. 1943, 22, 119, .121-122, 163, 183, 223.
. . . .. B. Ranmig
01.153 BO.sanska Otoka/
pa'. Kasncisredrijovj ekovrii .grad. vj erovatno
je bio lociran na istoimenom brdu ili na susjednom
brdu Strabenici. Vidljivih tragova nema.
LIT.: R. 1943, 25, 113-115. B. Raunig
01.154 MRTVO JEZERO (Lavrnje), selo Pritoka,
naselje eljeznog doba. Na desnoj
obali, sadanjeg i starog korita Une, na
ni ocl.cca 2 m, na nivou niSkog vodostaja, nalaze se
ulomci praistorijske keramike, a vide se i ostaci
drvenih stubaca.
LIT.: V. Radims1ey 1893 b, 129. B. Ra.Ulllig
01.155 MUTNIK, Mutnik, Cazin. Kasnosrednjovje-
kovni grad. Grad (cca 20X20 m) zauzima vrh domi-
nantnog breuljka iznad potoka Mutnice.
je samo 2/3 o.bima okrugle kule promjera 6 m, sada
visine 6 m. Mutnik se pominje od 14. v. u po-
sjedu Ivana i Zrin-
skih,
LIT.: R. 1943, 181; H. 1953, 33; M.'
Vego 1957 a, 79. B. Raull'lg
01.156 OBLJAJ, Mali Bosanska Krupa. Pra-
istorijska gradina. Zauzima plato i gornji dio padina
blago zaobljenog brijega Obljaja. Osim unutranjeg
bedema, koji opasuje plato, vidljivi su na padinama
ostaci sloenog sistema polukrunih bedema koji ti-
te vanjske dijelove naselja, locirane na padinama.
LIT.: F, Fiala 1896 a, 347-349. B.
01.157 OBROVAC, Grmua, Gradina
kasnog bronzanog i eljeznog doba, srednjovjekovni
grad. Nejasni tragovi zatitnih kamenih bedema pra-
istorijske gradine. Nalazi: bronzani kelt, ulomci fa-
cetiranih oboda i drki posuda, brusevi od kamena.
Temelji izdueno-pravougaonog grada, orijentisanog
8-J, sa skretanjem od 20 prema I, duine 40 m,
irine 15 m. ostaci cisterne ili okrugle ku-
le {?), manje kvadratne prostorije i vieugaone ma-
le kule ili tabije.
LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 41-42, Sl. 5-6; R. 1943,
104-186. B. Ra,unig
01.158 OGRADA, Praistorijska gra-
dina Loeirana je na platou brda. Bedem, kameno-ze-
mljane< konstrukcije, titi prostor cca
165X107. m . .Na junom dijelu bedem se die do vi-
sine 5-6 m; (vjerovatno ostaci kule ili
niee).
LIT.: V. Radims1cy 1894 d, 699. B.
23
01.159 ORASAC, Oraac, Kasnosrednjovje-
kovni grad. Na itaknutom brdu iznad desne obale
potoka je okrugla kula, neto
, visine oko '12 .i:n. i dio zidova gradskog
obora, orijentisanog nepravilnog izduenog
oblika, terenu, duine oko 80 m. Kula
je srednjovjekovna, ostali objekti iz turskog doba.
LIT.: V. 1902, 246; H. 1953, 30.
B. Raunig
OU60 OSREDACKA KULA Juraj u Ostroa-
polju), Osredak, Cazin. Kasnosrednjovjekovna
crkva i tursko Tragovi potpu-
no raskopanih temelja vjerovatno tur-
skog, u obliku pravougaonika (cca 30 X 25 m), s ok-
ruglom kulom na JZ uglu, cca 10 m,
vani jo samo u obliku rovova (nastalih
kamena). Crkva sv. Jurja u Ostrokom polju pominje
se 1374, te vie puta u 16 v.
LIT.: R. 1943, 60, 170, 186, 190-193: B. Raunjg,
01.161 OSREDAK 1, Osredak, Cazin. na-
laz. Bronzimi. srp starijeg tipa. Kasno bronzano do-
ba (Ha A).
LIT.; V. 1962 a, 72, sl. 23. B.
01.162 OSREDAK 2, (Zekanov grob), Osredak, Bo-
sanska Krupa. Praistorijska ostava bronzanih pred-
meta, 1956. U dvije po-
sude (koje su unitili), razdijeljen u dvije
grupe. U prvoj posudi 17 sjekira-keltova (4 unite-
ne), vrh koplja, 2 ukrasne igle i fibula Golinjevo
tipa, kasne varijante. U drugoj 12 grumenova siro-
ve bronze. Posebno je visok proce-
nat eljeza u leguri. Pripada kraju kasnog bronza-
nog ili eljeznog doba (Ha B-3, 8. v. st. e.).
LIT.: T. Knez 1958, 255-259, B, Rauni.g
01.163 OSTROVICKI GRAD, Ostrovica, Pra-
istorijska gradina i srednjovjekovni grad. Lokalitet
se nalazi na istaknutom breuljku iznad lijeve oba-
le Une. Od praistorijske gradine su mjesti-
ostaci zatitnog bedema. Srednjovjekovni grad
se sastoji od okrugle visine cca 8-10
m i neto gradskih zidina. Uz srednjovjekovni d_io
dozidani su, u tursko doba, kvadratni gradski be-
demi i vieugaona kula na sjeveru. Ostrovica se po-
minje u 15. i 16. v.
LIT.: V. 1902, 248-249; R. 1943, <l;"l-48, 57,
67, 94, 105, 119-121, 156; H. 1953, 29.
B. Rauinig
01.164 OSTROZAC, Cazi11, Vjerovatno gradina sta-
rijeg eljeznog doba, srednjovjekovni i turski grad.
Lokalitet je na istaknutoj glavici, na lijevoj obali
Une. Na padinama se mogu sitni ulomci prais-
torijske keramike, naselje uniteno kasnijom izgrad-
njom. Nepravilno kruni 45-50 m),
srednjovjekovni dio s kapikulom (4,5X4,8 m) i kru-
nom (promjera 13 m), na kojoj je
figura zmaja u reljefu. Uz kulu je bunar.
Niz prostorija i tabija ispunjava prostor grada. Tur-
ski dio (cca 200 X 80 m), orijentisan Z-I, na jugu
ima 2; na sjeveru 1 vieugaonu tabiju, na istoku 2
kvadratne kule, sruene kod izgradnje dvorca L.
Berksa 1902, Ostroac se prvi put pominje 1286.
LIT.: Truhellea 1904 a, 22-29; R. 1943, 136-194;
H. 1953, 32. B.
01.165 OTOKE, Vjerovatno sojeni-
naselje eljeznog doba. Na vodosta-
ju Une, uz ostrva i desnu obalu Une prema selu
Pritoka, zapaaju se ostaci drvenih stubova,
posuda, te gornja ivica kulturnog sloja.
LIT.: V. Radimslcy 1893 b, 129. B. l:tan.tnig;
24
01.166 OTOKE, Pritoka, Kameni spomenici
iz rimskog doba. Istraivali dr S. Sielski i M. Man-
1937. i 1938, Lokalitet lei na desnoj obali Une,
sjeverno od ostrva na Uni, Pritoke i Golu-
su: skulptura lava bez glave, velika
kamena reljef .Mitre Tauroktona,
rtvenik od bihacita sa posvetom Mitri.
LIT.: C, Patsch 1898, 355-356; D. Sergejevs7ct 1940, 7-9.
B. Raunig
01.167 PALANCISTE, Haani, Bosanska Krupa. Na-
selje, vjerovatno rimskog doba. U ravnici gdje se
sastaju Japra i potok Kalin, nalazi se dosta: maltera,
kamena, eljezne troske. Navodno su nalaena i e".
ljezna koplja. B. Raunig
01.168 PECIKOVICA GLAVICA, Klokot,
nalaz iz eneolita ili ranog brozanog doba.
probuena Na lokalitetu ne-
ma drugih praistorijskih nalaza.
LIT.: B. Raunig 1983 a, 72, Tbl. I, 2. B. Raundg
01.169 PECIGRAD Cazin. Kasno-
srednjovjekovni i turski grad. Od srednjovjekovnog
grada postoje ostaci kule, promjera cca 6 m i neto
zidova. Bolje je turski grad nepravilnog
oblika sa 4 vieugaone tabije. se spominju od
14. v.
LIT.: Tmhellca 1904 a, R. 1943, 197; H. Kre-
1953, 33 i 20; M. Vego 1957 a, 90. B. Raunig
01.170 POD, Praistorijska gradina.
Zauzima izdueni plato brda, dimenzija cca 150 X 55
m. bedem dijeli plato na 2 dijela, vii i
nii. Ostaci bedema uz rub slabo su :Ze-
ljezno doba.
LIT.: V. Radimslcy 1394 d, 698-699. B. Covici
01.171 POD (Crkvenica, Hadijino Brdo), Ostroac
- Cazin. Naselje bronzanog i starijeg
eljeznog doba, ostaci kasnosrednjovjekovne crkve.
Naselje se nalazi na sjeverozapadnom dijelu platoa
istaknutog breuljka iznad lijeve obale Une. Nema
vidljivih fortifikacija. Povrinski nalazi: kremena
strelica i strugalica, ulomak probuene
od kamena, ulomci facetiranih oboda i drki.
Na jugozapadnoj ivici platoa raskopani tragovi ka-
mena i maltera (cca 14X9 m), vjerovatno ostaci
nekadanje crkve sv. Marije u Ostrocu, razruene
1559.
LIT.: R. 1943, 25; B. Rciunig 1983 a, 72-73, Tbl. I,
8-23. B. Raunjg
01.172 PODIC, Gorjevac, Praistorijska gra-
dina. Smjetena je na nepravilnom, izduenom pla-
. tou brda, duine oko 170, a irine do 100 m.
Prostor je kamenim bedemom, a
krakim uz rub platoa. Pripa-
da, vjerovatno, kasnom bronzanom i eljeznom do-
bu.
LIT.: V. Radimslcy 1894 d, 702-703. B.
01.173 PODIC-GRADIC . (Mala Gradina, Pod), . Sla-
tina - Cazin. Praistorijska gradina. U sa-
mom zaseoku cca 2 km sjeverno od Ve-
like gradine na niskom breuljku, nalazi se
plato naselja, dimenzija cca 135 X 90 m, orijentisan
JI-SZ, samo na JI strani izduena-oval-
nim zatitnim bedemom (duina cca 45 m, visina
do 2 m). Postoje kulturni slojevi debljine preko 1 m;
Na SZ padini nalazi' se mnotvo povrinskih nala-
za: ulomci keramike; grumenje lijepa, ivo:c
tinjske kosti. Razvijeno eljezno doba; B. Ratinig
01.174 PODZVIZD (Grad), Podzvizd, Velika Kladu-
a. Srednjovjekovni i turski. grad. Nalazi se na tje-
menu zailjenog brda. Najstariji objekat je
-kula, oblog presjelra (donon), visoka oko .12 m.
Dvorite zatvara plato elipsastog tlocrta. Na sjever-
noj, strani, na bedemu. stoji po-
ligonalna kula . a nad.' u. grad
drvena damija. Grad se kao cjelina. ali
jako Spominje se 1389. i .1456. Zajedno
s pripadao je plemenu Tur-
ci su ga definitivno osvojili 1670.
LIT.: C. Truhel1cci 1904 a, 49; R. 1943, 200; H. Kre-
1953,. 34. .. I. :Boja.novski.
01.175 POPOV JELIK, Rtijnica, Cazin. Kasnosred-
njovjekovna crkva. Iznad iZvora potoka Rasta, kod
Zjale postoji crkvina Pcipov J elik s trago-
vima temelja (cca 11X9 m), cirijentisanih u pravcu
I-Z. B. Raunig
Ol.176 PRITOKA., jed-
nopetljasta fibula, tordiranog luka, visoke trouga:one
noge ukraene uz ivicu motivom urezane jelove
duine 10,5 cm. Kasno bronzano doba (Ha
B).
LIT.: V. 1962 a, 75, Sl. 34. B. Rau.nig
01.177 PRIVILICA, Japodsko kultno mjesto,
nalazi .iz 1. i 2 .. v. .. citkriverioJ895, iskopa-
vao C. Patsch 1896. U podnoju brda oko
izvora potoka Privilice, udaljenog cca 1,5 km od
centra na povrini. od cca 85 m
1
, otkriveno
je 7 bolje rtvenika (ara) s votivnim nat-
pisima, 1 bez natpisa i brojni ili manji odlomci
natpisa. rtvenike su, prema. tekstovima,
postavljali princepsi i prepoziti Japoda, te jedan ja-
podski prefekt, a su epihorskom boan-
stvu Bindu, s rii.nskim Neptunom. Po-
red urezanih ornamenata na nekim rtvenicima, na.
jednom su urezani likovi Binda-Neptuna i tritona,.
a n11 drugom 3 figure koza ili. jaraca. Na . .prostoru
svetilita otkriven je kv.adra:tni temeljni zid povri-
ne 1,2 m
2
, sa upljinom u sredini, 0,50X0,5(}
m, ispunjenom kostima koza i goveda i_ odlomcima
posuda. su bronzana fi-
bula i riovci Domicijana i Agripe.
LIT.: C. Patsch 1896 b, 113-139; C. Patsch 1898, 335-345;
E. 1977, 95-100. B. Ra.uniei
01.178 RADOTINA KULA, Ca-
zin. Srednjovjekovni grad s visokim okruglim tor-
njem na stijeni vie iz koje izvire potok
Radotina (zapadno od Ulaz u kulu je kroz
Teko je Spominje se kao po-
sjed gospodara Brekovice (i483, 1546).
LIT.: M. 048; R. 1943, 105, 108.
I. Boja:novslm .
01.179 RA.JINOVAC, Trac, Cazin. Vjerovatno ci-
glana iz rimskog doba. Lokalitet Rajinovac je mali
izvor desno od puta Trac-Crnaja. Na prostoru cca
100X80 m rasuto je grumenje crveno izgorene ze-
mlje; na dva mjesta deblji .sloj grumenja crveno
izgorene zemlje. Ostaci ciglarskih . B . Ra'Wl.1g
01.180 RAJINOVACA., Donja Ivanjska, Bosanska
Krupa. Rimsko naselje i grobnica .. Tragovi temelja
zgrada nalaze se na. padini . breuljka
Na istom prostoru je i grob s .prilozima (na-
kit, novac) .. datira1:i.. u 4. st. I.
odst. k1BIC, Praistorijska nekropo-
la :raynih grobova. .Iskopavali: J. Grauner 1896, F.
Fiala 1897, S. Sielski 1936, I. 1954. i B.
Raunig 1982. Otkriveno je ukupno 308 grobova: fi.
sa skeletom, 285 s paljevinom u zemljanoJ .urni, 1
spaljeni.bez urne, 5 s kamenim urnama:i 11 bez
dataka. Od kamenih urni 3 su s urezanim japodskim
crteima (2 propale za vrijeme . 2. svjetskog
jedna. bez ukrasa ostavljena u zemlji, i posljednja,
1982. s Iafi.nskim natpisom, Prema nalazima,
grobovi su u 5 vremenskih faza od cca
500. g. st. e. do 2. v. n. e. postide poka-
zuju kontinuirani razvoj. na.tradiCijama .kulture po-
lja s urnama. Nakit od .bronze; srebra, jantara i sta-
kla pripada ili japci!:lizirariim oblicima
za .toka Une, sve do rim-
skih provincijalnih objelt:ata. Tek pri kraju st. e.
pojavljuje se i oruje u nekim grobovima.
LIT.: V. 1891l, 027-656; D. Sergejeuslci 1950, 45-94;
I. Cremonilc 1956, 133:.:...134; z. 1968, 5-79.
B. Raunjg
01.182 RtPAC (Otoke), Praistorijsko
naselje, ostaci arhitekture, kasno-
srednjovjekovni grad: Iskopavali: V. Radimski, F.
Fiala i V. 1892. i 1897 .. i B. Raunig
1975-1976. Lokalitet zauzima nekoliko ostrva i tok
Une u centru sela. Iskopana je oko 900 m
2
Deblji-
na i sastav slojeva varir.aju. Na ostrvu
gornji kulturni sloj pripada srednjem vijeku, anti-
materijal je dijelom izmijean sa srednjovjekov-
nim, a najbrojniji je u sloju sedre, sloj
na vodostaju Une (dubina cca
2,5 m). Revizionim iskopavanjem dosegnuta je du-
bina od 6,30 .m od povrine ostrva (cca 3 m ispod
niskog vodostaja Une) gdje su nalaeni
naplavljeni ulomci praistorijske keramike. Uz verti-
kalnu postoji i horizontalna stratigrafija. Ostaci so-
naselja sastoje se od relativno dobro
vanih drvenih dijelova: cca 2500 stubaca, nekoliko
platformi- na kojima su stajale podovi, dije-
lovi zidova. keramikom se crne, sjajno
zdjele, olje i pehari s lanim or-
namentom, s urezanim ukrasima, zatim grubi
lonci s jednom ili dvije drke. Posebno su
antropomorfni zemljani idoli. Brojan je alat od ko-
sti i kameni kalupi za livenje. Od bronze su karak-
krive igle i fibule. Osteolo-
ki materijal i ostaci biljaka dali su sliku ekonom-
ske osnove naselja na bazi poljoprivrede i
stva, malo lovnih ivotinja, uz neto prerade metala
za potrebe naselja. naselje je osnovano
krajem kasnog bronzanog doba {Ha B2-B3), a raz-
vijalo se, uglavnom, tokom starijeg eljeznog doba.
Velika rimskog crijepa i opeke uz objekte
od bronze i eljeza, te ulomci stakla i rimske pro-
vincijalne keramike dokazuju da je na ostrvu posto-
jala bar jedna zgrada u doba. Uz ostatke
zida, nekog, vjerovatno objekta, je
ulomak japodske kamene urne s urezanim nogama

Kvadratna zgrada Kula vjerovatno je sred-
njovjekovni objekat. Srednjovjekovni grad je obu-
hvatao ostrvo, bio je nepravilno trougaonog
oblika (cca 190Xl20 m), s 4 polukrune kule, ori-
jentisan SZ-JI. Po V. Radimskom nazivan je For-
kolan-grad, po R. zvao se i Bjelaj, ali po-
velje spominju samo od 1408. pa dalje. Nala-
zi: ulomci stakla, majolike, grube i finije keramike.
Neki ulomci keramike pripadaju moda jo 10. v.,
a kasnosrednjovjekovnoj keramici.
LIT.: V. Radimslcy 1893 a, 57, 60-61, Sl. 42; V. Rctdimsky
1893 b, 129-138; V. Radimslcy 1895 c, 309-403; M. H'drnes
1897, 337-338; V. 1907 a, 207; V. 1908, 149-
-179; R. 1943, 211-215; J, Koroec 1952, 231-239;
D. Sergejeuslci 1950, 45-93; R. 1953, 103-110;
B. Raunig 1975 a, 47-49; B. Raunig 1976 b, 31-33,
B. Raunig
01.183 SMRDAN, Bosanska otoka, Bosanska Kru-
pa. Nekropola sa skeletima, vjerovatno iz eljeznog
doba. Lokalitet se nalazi cca 2 km sjeverno od Oto-
ke. Vlasnik zemljita je raskopao nekoliko grobova
4 - Arheoloki loksl!:on
25
sa skeletima i posudicom .u blizini glave.
mali bronzani privjesak.. B. Raunig
01.184 . SOKOLAC, Sokolac, Praistorijska
gradina i grob sa paljevinom u urni; eljezno do-
ba i kasnosrednjovjeli:ovni grad. Sondirali P. Mirko-
1892. i B. Raunig 1978. Na JI obronku brda De-
lei izduena-ovalna. Gradina, orijentisana
SZ-JI, na SZ obruenim kamenim bede-
mom i tumulom. Nalazi: facetirani. obodi i drke
posuda, kalupi za livenje privjesaka, bronzana fibu-
la 1. v. Na prostoru gradine otkriven jedan grob.
Na JI dijelu Gradine je trougaoni srednjovjekovni
grad (cca 80 X 40 m), sa kapikulom i manji unutra-
nji grad s okruglom pr. H.J m, s pri-
zemljem - tamnicom i 2 sprata s prozorima i kami-
nima. Sokolac se prvi put pominje 1395.
LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 44-47, 61-62; C. Ti-uhelka 190<1
a, 30-35; R. 1943, 216-221; H. 1953,
31. B. Raunig
01;l.s5 SPAHICA GLAVICA (Pale),
Praistorijska gradina. Locirana je na platou izdvo-
jenog brda. Kameni bedem zatvara dosta .pravilnu
pravokutnu povrinu, vel. cca 90 X 60 m. Na sjever-
nom zidu uzvienje - ostaci kule ili
Vjerovatno eljezno doba.
LIT.: V. Rctdimsky 1893 a, 43-44. R
01.186 SRBLJANSKA GLAVICA, Srbljani-Je-
zero, Praistorijska gradina. Prostor od oko
500 m, duil1e i irine 100 i 120 m, branjen
je sistemom rubnih i bedema. Na najis-
taknutijem dijelu polukruni nasip zatvara manji
elipsasti prostor s ostacima kule ili
Gradina vjerovatno pripada kasnom bronzanom i e-
ljeznom dobu.
LIT.: V. Rctdimslcy Ul93 a, 43. B.
01.187 STARA GOVEDARNICA, Cazin.
nalaz. Kalupasta sjekira. Neolit ili raniji
eneolit.
LIT.: B. Raunig 19B3 a, 71, Tbl. I, 1. B. Raunig:1
01.188 STARI GRAD (Krnpa), Bosanska Krupa.
Srednjovjekovni burg i turska utvrda; moda Pset
iz 1284. Podignut je na stijeni uz desnu obalu Une.
Danas je uklopljen u gradsko tkivo. Arheoloka is-
traivanja (1973-77) su pokazala da je Krupa bila
jak burg, s 3 kule na Gornjem gradu.
Dugo su je drali knezovi Blagajski (do 1410), pa
Frankopani i Celjski, te Ivani Korvin i !van Kar-
Turci su je zauzeli 1565. i izgradili kao jaku
artiljerijsku s 2 bastiona u Donjem
gradu.
LIT.: C. Truhellca 1904 a, 17-22; H. 1953,
35; .1. Bojanous1ci 1974 a, 129-132. I. Bo:ianovski
01.189 STIJENA, (Grad), Stijena, Cazin. Srednjo-
vjekovni i turski grad (villa Zthina, Stina), crh.-ve
i nekropola sa Lei pored puta Cazin-Kru-
pa. To je nepravilni kvadrat s tabije. Sred-
njovjekovni dio lei zapadnije, nepravilni
kvadrat, vrlo slabe konstrukcije. Na nj se nastavlja
najstariji dio na povienoj stijeni na potoku Hor-
ljava. Danas je to arheoloki objekat koji pokazuje
primarne forme grada (donon s dvori-
tem). Vlasnici su mu bili knezovi Blagajski (1483,
1553). Turci su ga zauzeli 1575. Kod grada su dvije
Crkvine, ruevine srednjovjekovnih crkava, a u
ruevinama su ulomci s fi-
guralnim motivima.
LIT.: C. Truhelka 1904 a, 58-59; R. 1943, 102-104;
H. 1953, 14-15; .. 1971, 97.
I. Bojanovski
01.190 STRAZBENICA, Podzvizd, Velika Kladua.
Kasnosrednjovjekovna crkva. Na brdu ostaci teme-
26
lja (cca 15X10 m), orijentisani I-Z,
vjerovatno ostaci crkve sv. Martina u
koja se pominje 1334. i 1501.
LI'l'.: R. 1943, 202. B. Raunig
01.191 STURLIC, Cazin. Srednjovjekovni i
turski grad. Podignut je na istaknutom brijegu na
desnoj obali Korane. Po obliku je nepravilni
rokut (dimenzija cca 50X26 m), sa 2 kule (jedna
je unitena). kula je oblog presjeka i pu-
ne osnove, oko 8 m. Vlasnici Stur-
(1459, 1493). Turci su ga definitivno zaposjeli
1670.
LIT.: R. 1943, 221; H. 1953, 33.
I. Bojanovski
01.192 SUMATAC 1, Donji umatac, Velika Kla-
dua. Praistorijska ostava bronzanih predmeta koju
11 srpova, 4 sjekire, 1 igla, 1 bode i vie
ulomaka bronzanog oruja i na-
kita, grumenovi sirove bronze i grumen oksidne
bakrene rude. Ostava pripada jednoj od ranijih fa-
za kasnog bronzanog doba (Ha A-1, kraj 13-12 v.
st. e.). Nalaz je C. Truhelka bio pogreno locirao u
selo Podzvizd, to je V. Radimski ispravio.
LIT.: Truhelka 1890 c, 64-67; V. Radimslcy 1892, 120-
-121. B.
01.193 SUMATAC 2, umatac, Velika Kladua. Vje-
rovatno manja praistorijska ostava bronzanih pred-
meta (4 sjekire i 2 srpa). faza kasnog bron-
zanog doba (Ha B, 10-9 v. st. e.).
LIT.: V. 1907 a, 206. B.
01.194 SUMATICA, umatac, Velika Kladua. Pra-
istorijsko naselje Na ravnom terenu, kod po-
toka umatice u
ni su fragmenti keramike iz bronzanog doba.
LIT.: B. Rcnmig 1903 a, 74, Tbl. II, 10-22. B. Raunig
01.195 TODOROVO, Todorovo, VeHka Kladua.
Moda praistorijska gradina (eljeznog doba) i ka-
snosrednjovjekovni grad. Povrinski nalazi uloma-
ka rukom keramike. od srednjovje-
kovnog grada okrugla
-kula, promjera cca 9 m, polukrune tabije i dije-
lovi gradskog zida. Prvobitno se grad zvao Novi-
grad, a kasnije Novo. Todorovo. Turci su ga osvojili
1560. . .
LIT.: R. 1943, 223-225; H. 1953, 34.
B. Raunig
01.196 TRZAC (Grad), Trac, Cazin. Srednjovjeko-
vni i turski grad, podignut na visokoj stijeni iznad
sastavaka Mutnice i Korane. To je bio prostran
grad (cca 90 X 55 m), nepravilni kvadrat
plastici terena. Na najvioj koti je stajao jaki donon
{potpuno Platna su se uglavnom
kao podzid, ali ima i zidova do 4 m. visokih. Imao
je i 3 tornja na platnu. Vlasnici su mu bili Fran-
kopani Turci su ga zauzeli 1584.
LIT.: R. 1943, 225-231; H. 1953, 33;
IVT. Vego 1957 a, 119. . I. Bojanovm
01.197 TRACKA RATELA, Ratela, Ca-
zin. nalaz iz e11eolita ili ranog bronzanog
doba: ulomak probuene
LIT.: B. Raunig 1903 n, 72, Tbl. I, 5. B. Raunig
Ol.fa8 . VELIKA GRADINA CUNGAR, Slatina-Se-,
.. Cazin. Praistorijska gradina. Sondirala B.
Raunig .1976 .. Naselje je na platou oko
100X50 m, orijentisanom S-J. Na jugu je dubok
jarak i kameno-zemljani bedem. Sjeverno,
odvojen jarugom, nalazi se nii breuljak, Mala
gradina (cca 150Xl00 m), na kome ima ulomaka
keramike, pa se moda radi o dijelu istog naselja.
Kas110 bronzano i rano eljezno doba.
LIT.: B. Raunig 1976 c, 20-31; B. Raunlg 1903 a, 74..:...77,
Tbl. III-,-IV. . B. RaUJnig
01.l99 VELIKA. KLADUA 1, Velika I(iadua, Mo-
da praistorijska gradina (eljeznog doba) i kasno-
srednjovjekoV!li .grad. Istraivala B. Raunig i975.
i 1981. KultUrrii skij praistorijskog naselja nije na-
ali su. nalaeni ulomei praistorijske keramike.
Od srednjovjekovncig gl'.ada je okrugla bra-
s jednim uglom,. kr,uni gornji gradski zid,
a otkriven je buriar-cisterria. Nalazi: ulomci kera-
mike, majolike, stakla, . topovske. ,kugle .od kamena
i eljeza, eljezna U7;engija. Grad je podignut u 13.
st., pripadao je knezovima Blagajskim, kasnije Fran-
kopanima i drugim.
LIT.: Truhel1ca. 1904 a, 52-55; R. Loptil6 1043, 145-160
H. 1953, 34; B. Rcmnlg 1975 b, 145-148; -e'.
Jus!c 1983, 241. B. Raunig,
01.200 VELIKA KLADUSA 2, Velika Kladua. Slu-
nalaz: kamena od serpentina. Vje-
rovatno eneolit. .
LIT.: V .. 1907 a, . B.
01.201 VELIKA KLADUSA 3; Velika Kladua. Ra-
nosrednjovjeko\>na naunica. Tri. kilometra sjeverno
od ovog grada 1940, .je zlatna nau-
nica tipa okreimte 'piramide; bogato ukraena u te-
hnici granulacije. Pripada produktima bi-
zantijskih zlatara u avarskom Podunavlju i Panoni-
ji; 7. v.
LIT.: Z. Vinski 1956, 63-84, Tbl. I, la, b. . N.
VIDAKOVO BRDO (Vidakov Grob), Donja
SuvaJa, Bosanska Krupa. Moda naselje eneolita ili
bronzanog doba. Lei na niem breuljku zaobljenih
je 1960. probuena s]e-
kira-cek1c od kamena i sitni ulomci praistorijske
keramike.
LIT.: B. Raunig 1983 a, 71-72, Tbl. I, 4. B. Raurug
01.203 VISOKA GLAVICA, Vejnac, Velika Kladu-
a. Gradina, vjerovatno eljeznog doba. Naselje zau-
zima dosta strm plato na vrhu brda. Nema tragova
zatitnih bedema. B. Raurng.
01.204 VRANKAMEN 1, Bosanska Krupa. Pojedi-
nalaz: bronzani ljem, etrurskog tipa, otkri-
veri u pukotini stijene. Pripada eljeznom
dobu (3-1. st. e.). ..
LIT.: C. Truhelka. 1894, 491-494. B.
01.205 VRANKAMEN 2, Bosanska Krupa. Ostava
no:vca, sastavljena preterio od (kartakog
_numidijsk9g) bakrenog novca, a pripada
JOJ JOS 1 h1spanski (provincija Tarconensis) sii:aku-
ki (Hiero II) i 3 rimska republikanska (as Rimiarti.i.s
i 2 triensa). Raspon emisija cca 300. i li8.
god. st. e.
LIT.: Truhellca. 1809, 30-43; C. Patsch 1894 ii, 167.
.V. Pakvalin
01.206 VRNOGRAC, Cukovi-Lipa, . Bihac. Kasno-
srednjovjekovni grad. Nalazi se ria strmoj litici
Kr, .Cukova i Lipe, 1znad dolii:J.e
kog _potoka zvane, Duliba. Grad ima okruglu bra-
promjera cca 8 m, visine cca 15 m i ma-
njeg zaobljeno;.ti"apezoidnog obora duine zidova 14
i 15 m i visine 5-7 Ii:i. Na zidu se
nalazi ulaz visine 3,2 m i dvije pukarnice.
LIT.: B. Raunig 1903 b, 147-158. '''.a. i'ta.tin.ig
01.207 VRNOGRAC, Velika Ka-
snosrednjovjekovni grad. iskopavanje izvr-
ila B. Raunig 1977. Grad se sastoji od vieu-
gaonog (visine zida cca 4 m) i palate
(37X32 m, visine cca 8 m), sa 7 prostorija i dvora-
na, u prizemlju, ostacima prvog sprata i 2 kule.
U unutranjem dvoritu palate otkriven je gornji
dio bunara-cisterne. Nalazi: ulomci keramike i sta-
kla, eljezni predmeti turskog perioda. Grad je po-
dignut 1456, a pominje se i u 16. v.
LIT.: C. Truhellca. 1904 a, 44-49; R. 1943, 200-210
H. 1953, 34. B. Raunig
01.208 VRCIC, Gorinja, Bosanska Krupa. Prais-
torijska gracilna. Zauzima gornji dio jednog
brda u irem kompleksu zvanom
gradina. Nepravilni plato, dimenzija cca 120X80 m,
prirodno je dosta strmim padinama. Nema
27
vidljivih ostataka fortifikacija. Pripada kasnom
bronzanom i starijem eljeznom dobu. B.
01.209 ZASPA, Benakovac, Bosanska Krupa. Pra-
istorijski tumulus, vjerovatno s funkcijom kultnog
mjesta. je od zemlje sa neto kamena, k1i-
ne osnove oko 25 m, v:ihie oko 6fn. Pd-
pada bronzanom ili eljeznom dobu.
LIT.: F. Fiala. 1896 a, 352. B.
01.210 ZEGAR, egar, Td bronzane naruk-
vice ili none grivne, presjeka (starije e-
ljezno doba) i jedna bronzana narukvica sa zavre-
cima u obliku zmijskih glava, vjerovatno jz unite-
nih grobova.
LIT.: V. 1907 a, 212. B.
: ' ' ' :
R EG !JA 2.
31
REGIJA 2: OPTI POPIS NALAZITA
1. ALILBASICAJIRDO, .Bosanska Dubica
2. BALTINE BARE, Gomjenica, Prijedor
.3. BAEE, Blagaj-Japra, Bosanski Novi
4. BLATNA, Blatna, Bosanski Novi
5. BOSANSKA KOSTAJNICA, .Bosanska
Kostajnica, Bosanski Novi .
6. BOSNJICA VOCE, Prijedor
7. BRDO, Ljubija, Prijedor
8. BRISEVICI, Mrakodol, :Bosanski Novi
9. CINTOR, Bosanska. Dubica
10. ORKVENA kesten),
Prijedor
11. CRJ<:'.VENA, Prijedor
12. CRKVINA, Gornji, Bosanski Novi
13. CRKVINA, Prijedor
J.4. CRKVINA, Blagaj-Japra, Bosanski Novi
15. CRKVINA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi
16. CRKVINA, Prijedor, Erijedor
17. CRKVINA, Cirkin Polje, Prijedor
18. CRKVINA, Donje Bosanski Novi
19. CRKVINA, Dvorite, Bosanska Dubica
20. CRKVINA, Gornja Gradina, Bosanska Dubica
21. CRKVINA zaspa), Johovica,
Bosanski Novi
22. CRKVINA, Kalenderi, Bosanski Novi
23. CRKVINA, Marini, Prijedor
24. CRKVINA, Svodna, Bosanski Novi
25. CRKVINA-KRCEVINE, Svodna,
Bosanski Novi
26. CRNA RIJEKA, Crna Rijeka, Bosanski Novi
27. CARAKOVO, Carakovo, Prijedor
28. CICEV DO, Prijedor
29. CELE, Cele, B.osanski Novi
30. DAMJANICA GRADINA, Rakani,
Bosanski Novi
31. DONJA TROSKA, Blagaj-J.apra,
Bosanski Novi
32. DUBICA, Bosanska Dubica
33. DVORINA, Bastasi, Prijedor
34. DZAMISTE (C1kvina), Devetaci, Bosanski Novi
35. GLAVICA (Todoranova glavica),
Prijedor
36. GRABOVCI, Grabovci, Prijedor
37. GRAD, Blagaj-Japra, Bosanski Novi
38. GRADINA, i Prijedor
39. GRADINA, Prijedor
40. GRADINA, Donja Slabinja-Capaja,
Bosanska Dubica
41. GRADINA, Gornji Rakani, Bosanski Novi
42. GRADINA, Prijedor.
43. GRADINA, Grdanovac, Bosanski Novi
44. GRADINA gradina), Prijedor
45. GRADINA, Krlje, Bosanski Novi
46. GRADINA, Ljubija, Prijedor
47. GRADINA, Malo Dvorite-C.itluk,
Bosanska Dubica
48. GRADINA, Svodna, Bosanski Novi
49. GRADINA,
Bosanski Novi
50. "GRADINA (Crkvina), Velika Rujika,
Bosanski Novi
51. GROMILE, Barice,
Bosanski Novi
52. JANKOVICA GRADINA, Dera, Prijedor
53. JELO V AC, Dvorite, ;Bosanska Dubica
54. KAMENIK, Suvaja, Bosanska Dubica
55. KLENOVAC,
56. KLISINA, Prijedor
57. KNEZEVICI, Gornja Gomjenica, Prijedor
58. KOSENICA (Kobila), Johovica, Bosanski Novi
59. Kozarac, Prijedor
60. KOZARACKI KAMEN, Dera, Prijedor
61. KULA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi
62. KULA, Donje Bosanski Novi
63. KULSKO BRDO, Prekosanje, Bosanski Novi
64. LOKVE, Dera, Prijedor
65. LONCANIK, Svodna, Bosanski Novi
66. LJUBIJA, Ljubija, Prijedor
67. MAJDANISTE, Maslovare, Bosanski Novi
68. MEKOTA, Gornji Rakani, Bosanski Novi
69. MLIN SEDRA, Malo Prijedor
70. MODRINAC, Prijedor
71. OKRUTI, Gomjenica-Baltine Bare, Prijedor
72. OKRUTOVI (Begluci), Prijedor
73. OSTRA GLAVICA, Mrakodol, Bosanski Novi
74. OVAN-GRAD, Cele, Bosanski Novi ----------
75. PASPALJEVA GRADINA,
Prijedor
76. PEJICA GRADINA, Svodna-Surlani,
Bosanski Novi
77. PRIJEDOR, Prijedor
78. RAJKOVICA GROBLJE, Dera, Prijedor
79. REDZICA LJIVIK, Prijedor
80. ROSULJE, Strigova, Bosanska Dubica
81. STARI GRAD (Prikovrh), Gornja Gradina,
Bosanska Dubica
82. STRAZA, Blagaj-Japra, Bosanski Novi
83. GLAVICA, Blagaj-Rijeka,
Bosanski Novi
84. TOPICA GLAVICA, Prijedor
85. TOPRKALA, Carakovo, Prijedor
86. UMKE, Donja Slabinja, Bosanska Dubica
87. USCE SANE, Bosanski Novi
88. VELIKA GRADINA, Donja Slabinja,
Bosanska Dubica
89. VELIKA GRADINA, Gornja
Bosanska Dubica
90. VINOGRADINA, Cikote, Prijedor
91. VOJSKOV A, Vojskova, Bosanska Dubica
92. VRACAREVO (Vracar grad), Brievo, Prijedor
93. ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor
94. ZIDINA, Gornja Gradina, Bosanska Dubica
32
REGIJA 2= POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
4. BLATNA, Blatna, Bosanski Novi (A 4) 57. KNEZEVICI, Gornja Gomjenica, Prijedor (E 4}
5. BOSANSKA KOSTAJNICA, Bosanska 58. IKOSENICA (Kobila), Johovica,
Kostajnica, Bosanski Novi (C 2) Bosansld Novi (B 5)
10. CRKVENA kesten), 59. KOZARAC, Kozarac, Prijedor (E 4)
Prijedor (F 4) 60. KOZARACKI KAMEN, Dera, Prijedor (E 4)
11. CRKVENA, Prijedor (F 4) M. LOKVE, Dera, Prijedor (F 4)
13. CRKVINA, Prijedor (D 5) 65. LONCANIK, Svodna, Bosanski Novi (C 3)
21. CRKVINA zaspa), Johovica, 68. MEKOTA, Gornji Rakani, Bosanski Novi (A 4)
Bosanski Novi (B 5) 69. MLIN SEDRAS,' Malo
26. CRNA RIJEKA, Crna Rijeka, Bosanski Prijedor E 4)
Novi (B 4) 70. MODRINAC, Prijedor (F 4)
27. CARAKOVO, Carakovo, Prijedor (B 4) 71. OKRUTI, Gomjenica-Baltine Bare,
28. CICEV DO, Prijedor (D 4) Prijedor (D 5)
30. DAMJANICA GRADINA, Rakani, 73. OSTRA GLAVICA, Mrakodol, Bosanski
Bosanski Novi (A 4) Novi (C 2)
33. DVORINA, Bastasi, Prijedor (E 5) 74. OVAN-GRAD, Cele, Bosanski Novi (B 5)
35. GLAVICA (Todoranova glavica), 75. PASPALJEVA GRAD!,.NA,
Prijedor (D 5) Prijedor (F 5)
36. GRABOVCI, Grabovci, Prijedor (D 5) 76. PEJICA GRADINA, Svodna-Surlani,
37. GRAD, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (C 4) Bosanski Novi (C 3)
38. GRADINA, i 78. RAJKOVICA GROBLJE, Dera, Prijedor (F 4)
Prijedor (F 4) 79. REDZICA SLJIVIK,
39. GRADINA, Prijedor (E 4) Prijedor (F 4)
41. GRADINA, Gornji Rakani, Bosanski Novi (A 4) 83. SEVICA GLAVICA, Blagaj-Rijeka,
42. GRADINA, Prijedor (D 5) Bosanski Novi (C 3)
43. GRADINA, Grdanovac, Bosanski Novi (C 2) 84. TOPICA GLAVICA; Prijedor (D 5)
44. GRADINA gradina), 86. UMKE, Donja Slabinja, Bosanska Dubica (D 2)
Prijedor (F 6) 87. USCE SANE, Bosanski Novi (B 3)
45. GRADINA, Krlje, Bosanski Novi (B 5)
)38. VELIKA GRADINA, Donja Slabinja,
46. GRADINA, Ljubija, Prijedor (D 5) I
Bosanska Dubica (D 2)
47. GRADINA, Malo Dvorite-Citluk,
I
91. VOJSKOV A, Vojskova, Bosanska Dubica (F 3)
Bosanska Duibica (D 3)
92. VRACAREVO (Vracar grad), Brievo,
50. GRADINA (Crkvina), Velika Rujika,
Bosanski Novi (A 5)
: 93.
Prijedor (C 5)
52. JANKOVICA GRADINA, Dera, Prijedor (F 4)
ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor (D 5)
55. KLENOVAC, Prijedor (F 4) 94. ZIDINA, Gornja Gradina, Bosanska Dubica (D 3)
REGIJA 2: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
1. ALILBASICA BRDO, Bosanska Dubica (E 2) 56. IKLISINA, Prijedor (D 5)
3. BARE, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (B 4) 60. KOZARACKI KAMEN, Dera, Prijedor (E 4)
7. BRDO, Ljubija, Prijedor (C 5) 66. LJUBIJA, Ljubija, Prijedor (C 5)
8. BRISEVICI, Mrakodol, Bosanski Novi (C 2) 67. MAJDANISTE, Maslovare, Bosanski Novi (B 4}
11. CRKVENA, Prijedor (F 4) 70. MODRINAC, Prijedor (F 4)
12. CRKVINA, Gornji, Bosanski Novi (B 5) 72. OKRUTOVI (Begluci),
13. CRKVINA, Prijedor (D 5) Prijedor (D 4)
14. CRKVINA, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (B 4) 74. OVAN-GRAD, Cele, Bosanski Novi (B 5)
15. CRKVINA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi (B 3) 75. PASPALJEVA GRADINA,
16. CRKVINA, Prijedor, Prijedor (D 5) Prijedor (F 5)
17. CRKVINA, Cirkin Polje, Prijedor (E 4) 77. PRIJEDOR, Prijedor (D 4)
19. CRKVINA, . Dvorite, Bosanska Dubica . (D 3) 80. ROSULJE. Strigova, Bosanska Dubica (C 3)
20. CRKVINA, Gornja Gradina, Bosanska 82, STRAZA, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (B 4)
Dubica (D 3)
88. VELIKA GRADINA, Donja Slabinja,
29. CELE, Cele, Bosanski Novi (B 5) Bosanska Dubica (D 2)
31. DONJA TROSKA, Blagaj-Japra, 89. VELIKA GRADINA, Gornja
Bosanski Novi (B 4) Bosanska Dubica (E 3)
37. GRAD, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (C 4) 90. VINOGRADINA, Cikote, Prijedor {D 4)
47. GRADINA, Malo Dvorite-Citluk, 92. VRACAREVO (Vracar grad}, Brievo,
Bosanska Dubica (D 3) Prijedor (C 5}
51. GROMILE, Rakani-Rakanske Barice, 93. ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor (D 5)
Bosanski Novi (A 4)
94, ZIDINA, Gornja Gradina, Bosanska
54. KAMENIK, Suvaja, Bosanska Dubica (D 2) Dubica (D 3)
33
REGIJA 2: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
2. BALTINE BARE, Gomjenica, Prijedor (D 5) 49. GRADINA,
6. VOCE, Prijedor (D 4) Bosanski Novi {C 2)
9. CINTOR, Bosanska Dubica (D 2) 50. GRADINA (Crkvina), Velika Rujika,
11. CRKVENA, Prijedor {F 4) Bosanski Novi (A 5)
15. CRKVINA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi (C 3) G3. JELOVAC, Dvorite, Bosanska Dubica (D 3)
16. CRKVINA, C!irakovo, Prijedor (D 5) 56. KLISINA, Prijedor (D 5)
18. CRKVINA, Donje Bosanski Novi (C 3) 61. KULA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi (B 3)
22. CRKVINA; Kalenderi, Bosanski Novi (C 2) 62. KULA, Donje
23. CRKVINA, Marini, Prijedor {D 3) Bosanski Novi (C 2)
24. CRKVINA, Svodna, Bosanski Novi (C 3) 63 . KULSKQ BRDO, Prekosanje,
25. . CRKVINA-KRCEVINE, Svodna, Bosanski 'N::ovi {B 3)
Bosanski Novi (C 3) 73. OSTRA GL:A VICA, Mrakodol,
32. DUBICA, Bosanska Dubica (E 2) Bosanski Novi (C 2)
34. DZAMiTE (Crkvina), Devetaci, 80. ROSULJE, Strigova, Bosanska Dubica (C 3)
Bosanski Novi (C 3) 81. STARI GRAD (Prikovrh), Gornja Gradina,
40. GRADINA, Donja Slabinja-Capaja, Bosan8ka Dubica (D 3)
Bosanska Dubica (D 2) 85. TOPRKALA, Carakovo, Prijedor (D 5)
48. GRADINA, Svodna, Bosanski Novi (C 3) 93. ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor (D 5)
5 - Atl1eolokl leksikon
34
' '
REGIJA 2: NALAZITA
02.1 ALILBAICA BRDO, . Bosanska Dubica. Rim-
sko naseije. Sitnili ulonici posuda. i ko-
mad narukvice od tamnori1cifuog stakla. Nala.zite je
okvirna datirati u 1_:_2 st. . B.
. . . . .. . . . : . . .
02.2 BALTINE Bl\.RE, qoll}iefr1iCa; Prijedor. Sred-
njovjekovna nekropola. Istraivanje izvreno. 1963.
(Z. i i964. (N. Nekropola ravnih
grobova na. rei:love,prostirala: se na aluvijalnoj tera-
si na desnoj obafrSane i obi.Ihvatala 246 grobova uko-
panih u zenilju i orijentisanih u pravcu sz_:...:JI, na
dubini koja varifa.>Od' 0,40 do 0;90 rri. Poloaj glave
i ruku ispruenih"skelefa je Prebogate ha-
laze otkrivene u 126 grobova dijelom
nakit (naunice, prstenje, torkvesi, ogrlice od dvo-
dijelnih privjesaka, praporci, lunule), koji pripada
ketlakoj, dalmatinsko-hrvatskoj i bjelobrdskoj kul-
turnoj grnpi, uz rijetke primjerke dijelova
upotrebnih predmeta i probuenih
rimskih Nekropola pripada ranoslavenskom
periodu, sa datacijom u 10-11. v. Antropoloka
analiza utvrdila je da populacija sa Baltinih Bara
pripada, po rasnotipolokom sastavu, tipu nordida
i da se mijeanje sa stranim elementima ovdje ne
reflektira.
LIT.: N, 1967, 81-154, Tbl, I-XXXU; G.
1969, 1185-211, Tbl. I-VI. N.
02.3 BARE, Blagaj-Japra, Bosanski Novi. Rimska
talionica eljeza. Ostaci nekoliko i
troske. 2. i 3. st.
LIT.: Basler 1977, 121-126, TbL I-XIII. Baslel"
02.04 BLATNA, Blatna, Bosanski Novi. Praistorij-
sko naselje na obali Une. Kulturni sloj, debljine
oko 0,2 m. lei 3,3 m. ispod povrine.
kultura, kasni e11eolit. E.
02.5 BOSANSKA KOSTAJNICA, Bosanska Kostaj-
nica, Bosanski Novi. Praistorijsko naselje.
nalazi keramike sa kulture.
Pripada kasnom eneolitu.
LIT.: A. Benac 1979, lll. B.
02!7. BRDO, ... kultno mje-
sto i . rudnik. Te1:rae Ma-
tri. Natpisi spominju. careve i ..talto Sep-
timija Severa, .. Karakalu i Juliju Dcimnu; a. od up-
ravitelja rudnika 'spominjtic se :VerecundtiSi :-Macri-
nus, Calimorphus i Hcliodol.us. datiraju
iz kasnog 2. i ranog 3 .. st.. :-- . . . .
LIT.: D. seroejevsTct 1957, i10..:...i12; 1963,
85-102. :: ' ' V. l?alt.-vilJin
02.s BRISJJ;VICI, Mrakodol, Bosanski' _Novi. Rim-
ske talionice eljeza. U sloju ,troske debe1om .. do 1 m,
ustanovljeni su fI'.agmenti 'opeka :r po-
suda. Nalazite datira iz 2. dci 4. st. B.
02.9 CINTOR, Bosanska Dubica. Srednjo-
vjekovna crkva i nekropola. Na putu Bosanska Du-
bica - Bosanska Kostajnica, kod rask1snice za Sla-
binju, nalaze se tragovi zidova i grobovi, kasni sred-
nji vijek. I. Bojanovski
02.10 CRI\:VENA kesten), Kozarac,
ni, Prijedor. Praistorijska gradina. Na brdu iznad
Male i Velike Brusnice, nalazi se zaravanak
cca 90 X40 m, na junoj strani plitkim
usjekom i niskim nasipom. Vjerovatno kasno bron-
zano ili eljezno doba. B.
02.11 CRKVENA, Prijedor. Praistorij-
ska gradina s i srednjovjekovnim
s!dm objektima. Lokalitet je smjeten na platou br-
da iznad potoka u Kulinu. Ostaci praistorij-
skih bedema uz i zapadni rub, a na
junoj strani odbrambeni tumulus. Praistorijsko na-
selje pripada kasnom bronzanom i eljeznom do-
bu. Na sjevernom dijelu platoa dosta rimskog gra-
uta (tragovi zidova s malterom, tubuli,
tegule), te srednjovjekovni materijal
(sedra) i keramika. B.
02.12 CRKVINA, Gornji, Bosanski Novi. An-
hram. Ruevine zgrada i dva natpisa koji spo-
minju obnovu hrama u doba cara Gordijana. Kao
obnovitelj spominje se rob Philocirius.
Nalaz datira iz 3. st.
LIT.: C. Patsch 1898 a, 496-499 D. Seroajevs1ci 19<!4 11,
7-8. V. Pakv.aJ.tn
02.6 BOSNJICA Prijedor. Sred-
njovjekovna nekropola. Istraivanja vrila N. Mile- 02.13 CRKVINA, Prijedor. Praistorij-
1959-1964. Nekropola ravnih grobova na redo- sko naselje i rimska postaja. Na uzvienju uz Sa-
ve smjetena na fluvijalnoj terasi na lijevoj obali nu, ostaci rasutog materijala, a na ju-
Sane, obuhvatala je oko 70 grobova ukopanih u padini sitni fragmenti grube keramike
prostu zemlju, na dubini koja varira od 0,55 do javna od opeke, kamena i komada tro-
1,36 m. Orijentacija JZ-SI prevalira nad pravcem t:oske uz fragment tere sigilate. Starije eljezno
z I t Tt 'h 1 k t 'ih I nmsko doba.
- . es a Je poJava zas i 111 o cv1ra ons ru1san ._ LIT . v R d'
1 1891 443
N M'l ti -
od drvenih u tri i u vidu izdubljenog'-.. , ' a imscy a,
1
e c
debla. Vie od polovine grobova sadravalo je na- Novi. Vi-
laze, uglavnom nakit i dijelove uz dvije boj- nalaz1ste. iz_ ;:1mskog _doba. kompaktne
ne sjekire, noeve ila i probuene rimske zelJezne troske 1Jub1caste boJe u kOJem su na ne-
Nalazi pripadaju prvim decenijama 6. vijeka, s koliko mjesta otkriveni sa prikazom Nep-
preteno obiljejima, uz uticaje isto- tuna na aversu i delfina na reversu (nummi metal-
kulturnog kruga. Antropolo- lorum). Sloj rastresite troske i ostaci
kim ispitivanjima konstatirana je i pojava iz 1. st. n. e. Tamni kulturni sloj povie troske
jelno deformirane lobanje, pripisane sadi;i fragmenata posuda. Mije-
sloju. am kulturni sloj sa nalazima predmeta iz 2. i 3-
LIT.: N. 1970, 119-177, Tbl. I-XVI; o. 1970, st. U 3. st. ovdje se podiu stambene zgrade i jedna
179-107, Tbl. I-V. N. javna od opeke, kamena i komada tro-
ske. Podovi se he)tsagona1rlim, tesela.,-
ma ,Od a zidovi ukraavaju slikari-:-
jama. Potjignuto je oko 10 zgrada u l1iZU,; a tem.elji
im na sloju troslce .iz L ,st. Nakon nasilnog
ruenja zg1.'ada, u 6. st. se podie novo, naselje sa
stambenim zgradama kojih je podignuta
bazilika s atrijem, 3 polukrunom apsidom, ba-
ptisterijem ,s ukopanom piseinom i prostorijom koja
konsignatoriju ili memoriju. Za gradnju se osim
opeka koriste i spolija starijih rimskih spomenika.
Basler 1972/1973, 261-271; Basler 1977, 121-171,
Tbl. I-XXII. , Basler
02.15 CRKVINA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi.
Rimska naseobina, srednjovjekovna crkva i groblje.
Na,: zaravanku,, sjeverno od starog ,grada Blagaja
(Kula), nailazi se na prostoru, na frag-
mente rimskog materijala, osobito ope-
ka. Mjesto nije posebno istraivana.
Ruevine crkve srednje na sedlu kojim
se prilazilo gradu Blagaju. Zidovi su oko
1 m iznad temelja a dobro se polukru-
na apsida prema istoku. Oko crkve se nalaze gro-
bovi pokriveni , , ,,
LIT.: P. S. 1891, 320-321; V. Radimsky 1891 a,
443; C. Patsch 1098 a,'499. , Bas1er
02.16 CRKVINA, Prijedor, Prijedor. Rimska zgra-
da, srednjovjekovna crkva i grobovi. Istraivala I.
Cremonik 1954. Na malom uzvienju zapadno od
puta Prijedor-Sanski Most, ostaci srednjovjekovne
crkve, na temeljima rimske zgrade. Crkva
je jednobrodna i zavrava se apsidom u cijeloj iri-
ni, a u nju su ukopani grobovi sa prilozima kera-
mike 12. do 13. st.
LIT.: V. Radimslcy 1891 a, 442; I. CremoniTc 1955a,_ 141-147.
I. Cremonik
02.17 CRKVINA, Cirkin Polje, Prijedor. Rimsko na-
selje. Blizu puta Prijedor-Urije-Cirkin Polje, na-
lazi se seosko groblje poloeno na rimskoj ruevini.
I. Cremollik
02.18 CRKVINA, Donje Bosanski Novi.
Srednjovjekovna (?) crkva. Na padini brda Otrice
naziru se ostaci zidova crkve, dimenzija 15 X 8 m,
orijentirane I-Z. Uz juni zid dva velika kamena
i fragment moda od nekadanjih grobova.
Vjerovatno 14-15. v. N.
02.19 CRKVINA, Dvorite, Bosanska Dubica. Rim-
ska Po povrini rastresena rimska ope-
Irn.
LIT.: C. Patsch 11398 a, 500. I. C1emonik
02.20 CRKVINA, Gornja Gradina, Bosanska Dubi-
ca. Rimska Ostaci temeljnih zidova i frag-
menti opeka.
LIT.: C. Patsch 1898 a, 500. I. Cremonik
02.21 CRKVINA, zaspa), Johovica, Bo-
sanski Novi. Praistorijski tumulus, zemljani, krune
osnove, oko 20 m, a visine oko 4 m. U slo-
ju humusa mnotvo ulomaka, praistorijske keramike.
Pripada tipu nalazita kultnih mjesta poznatih pod
nazivom zaspa, a u hronolokom pogledu bronza-
nom ili eljeznom dobu. B.
02.22 CRKVINA, Kalenderi, Bosanski Novi. Sred-
njovjekovna crkva (?). Uz aktualno i neto starije
groblje s amorftlim nalaze se ostaci zido-
va koji se ne mogu jasnije definisati. Moda crkva
14-15. V. N.
02.23 CRKVINA, Marini, Prijedor. Srednjovjekov-
na, (?) Na vrhu Lupljeg brda ostaci gra-
i sitni fragmenti grube keramike. N.
35
02.24 CRKVINA, Svodna, Bosanski Novi. Srednjo-
vjekovna crl{Va; Na oniem hrptu nad potokom Kan-
tari,, predio Surlani, nalaze se ostaci zidova crkve
duine 18 m, a oko nje prof>trano groblje, sa koga
je kamenje Mo,da 14-15. v. N.
02.25 CRKVINA-l{RCEVINE, Svodna, Bosanski
Novi. Srednjovjekovna crkva (?) Ispod istaknutog
brda Gradine, nad potokom jarak (Stude-
nac), nalaze se ostaci razorene i obrasle
u umu; dimenzija oko 15 X 9 m. Moda 14::._15. v.
N.
02.26 CRNA RIJEKA, Crna Rijeka, Bosanski Novi.
Bronzano koplje, plamenastog lista, dugo 16 cm. Slu-
nalaz. Pripada starijoj fazi kasnog bronzanog
doba (Ha A).
LIT.: V. 1907 a, 207. B.
02.27 CARAKOVO, Carakovo, Prijedor. Praistorij-
ska nekropola ravnih grobova. Preteno, v11itena
prilikom ljunka. Zatitnim iskopavanjem
(B. spasen je manji dio grobova (4 sa urna-
ma i spaljeni skelet) s neto nalaza: bron-
zani ljem tipa, koplja, fibule, ke-
ramika. grobova na vie mjesta su otkrive-
ne ukopane posude - kultni darovi. Nekropola pri-
pada eljeznom dobu i odgovara
fazi naselja na oblinjoj gradini Zecovi (Zecovi,
stratum V).
LIT.: B. 1956, 187-204. B.
02.28 CICEV DO, Prijedor. Praistorijsko
naselje. Smjetena je na neznatnom uzvienju i ne-
ma tragova fortifikacija. Po nalazima (kamena sje-
ulomci keramike), ovaj poloaj je nase-
ljavan u eneolitu ili ranom bronzanom dobu, a za-
tim i u kasno bronzano doba. B.
02.29 CELE, Cele, Bosanski Novi. Rimsko naselje.
Na sela, zapadno od Ovan-grada, nalaze
se na povelikom prostoru tragovi zgrada, mahom i
sa za centralno zagrijavanje.
LIT.: V. Rczdimslcy 1891 a, 444-445; C. Patsch 1098 u, 497.
Basler
02.30 DAMJANICA GRADINA, Rakani,
Bosanski Novi. nalazi. Tu su 2
kamene od kamena tamno-
sive boje E.
02.31 DONJA TROSKA, 'Blagaj-Japra, Bosanski
Novi. Rimske talionice eljeza. Ispod nasipa troske
otkriveni nadgrobni spomenici, veliki broj
kih fragmenata, metalni predmeti i novci. Brojni os-
taci nalaza datira iz 3. i 4.
.
LIT.: D. Sergejevslci 1940, Basler
02.32 DUBICA, Bosanska Dubica. Srednjovjekovno
naselje s gradom. Na desnoj obali Une,
ostaci koje vjerovatno pripadaju srednjem
vijeku. U izvorima se Dubica kao castrutrCpominje
tek od 1256. godine, u povelji Bele IV.
LIT.: H. 1953, 37. T. Glava
02.33 DVORINA, Bastasi, Prijedor. Praistorijska
gradina. Locirana je na gornjem dijelu usamljenog
dominantnog brda iznad rijeke Gomjenice.
prostor je ovalnog oblika, a prua se pravcem
JI-SZ. Sastoji se od najistaknutijeg, gornjeg pla-
toa, pod kojim se, sa i zapadne stra-
ne, nalazi jo nekoliko manjih terasa koje ulaze u
sastav gradine. Nema vidljivih ostataka bedema, pa
se moe pretpostaviti da se fortifikacioni sistem
sastojao preteno od palisada. Na gornjem platou
36
dobro je kulturni sloj, debljine oko 1 m.
Gradina pripada kraju kasnog bronzanog doba i sta-
rijem eljeznom dobu. B.
02.34 DZAMISTE (CRKVINA), Devetaci, Bosanski
Novi. Srednjovjekovna (?) nekropola. Prilikom ko-
panja temelja za gradnju crkve 1938. otkriveni su
grobovi kojima je bilo i nalaza nakita. Grobo-
vi su nalaeni i u podnoju Damita. N.
02._35 _GLAVICA . (Todoranova glavica),
Prijedor. Praistorijska gradina. Smjetena je na lin-
guli koja zadire u dolinu Sane. S lake
strane, odvojena je od masiva brda
irim, rovom. iz kasnog bronza-
nog i eljeznog doba.
LIT.: V. Radimslcy 1691 a, 431-445. B.
02.36 GRABOVCI, Grabovci, Prijedor. Praistorijski
tumulus, oko 7 m, visine oko 0,70 m, na-
sut zemljom. U blizini tumula, navodno, ze-
mljani lonac. Bronzano ili eljezno doba. B.
02.37 GRAD, Blagaj-Japra, Bosanski Novi. Prais-
torijska gradina i rimsko naselje (re:Eu:gij ?). Na do-
minantnom. brijegu iznad doline Sane, plato veli-
oko 100 X 40 m, branjen s strane
rovom. :B.
02.33 GRAD.B:NA., i Prije-
dor. Dvojna praistorijska gradina. je
dva objekta, locirana na dva susjedna brda. Onaj
nad branjen je sa sjevera dubokim rovom
i bedemom, a s june jo jednim nasipom (kula
ili Objekat nad ima bedem
s strane. Kasno bronzano ili eljezno doba.
B.
GRADINA, Prijedor, Praistorijska
gradina. Smjetena je na platou relativno niskog
brijega, izduenog oblika. Na
jim) stranama plato je izdvojen usjecima (rovovi-
ma). Drugih vidljivih ostataka fortifikacija nema.
Pripada bronzanom ili eljeznom dobu. B.
02.40 GRADINA, Donja Slabinja-Capaja, Bosanska
Dubica. Srednjovjekovna utvrda. Ruevine manje
u
1
;vTde nepoznatog imena, raspoznaju se na niskom
brdacu. Ostaci oko 25 X 10 m
sastoje se od temelja zidanih u malteru.
P.
02.41 GRADINA, Gornji Rakani, Bosanski Novi.
Praistorijska gradina. Naselje je malih dimenzija
(cca 50 X 30 m), ali Sa sjeveroza-
padne i strane postoji dubok obram-
beni rov kojeg s vanjske strane prati snaan ze-
mljani bedem. Sa najugroenije, stra-
ne, postoji jo jedan vanjski kameni bedem i n:a
njenm isturen mali bastion, cid kamena. S
june strane vidljiv je uski prilaz do centralnog
prostora u obliku male, 'zaobljene glavice.
po nalazima keramike,, osii"11 .. ovog, pro-
stora, mogle su biti naseljene i sjeverozapadna i za-
padna padina. Pripada kasnom bronzanom i eljez-
nom dobu.
LIT.: F. Fiala 1896 a, 352. .B.
02.42 GRADINA, Prijedor. Prais-
torijska gradina. Locirana je na niskom brijegu, ne-
posredno iznad doline Sane. Plato, oko
100 >< 80 m, je kamenim bedemom samo s
june i strane. Vjerovatno pripada e-
ljeznom dobu. B.
02.43 GRADINA, Grdanovac, Bosanski NovL Pra-
istorijski tumulus. Nasut je od kamena, zemlje i
ljunka, preko 20 m i visine oko 8 in.
Vjerovatno je u pitanju praistorijski kultni objekat
tipa zaspa, B.
02.44 GRADINA gradina), Pri-
jedor. Praistorijska gradina. Smjetena je na jednoj
linguli. Poto su i zapadna strana strme,
fortifikacija je na sjevernu stranu (a-
nac i obrambeni tumulus) i juni kraj (manji ob-
rambeni ttmrnlus). Pripada bronzanom ili eljeznom
dobu. B.
02.45 GRADINA, Krlje, Bosanski Novi. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na linguli koja zadire u
dolinu rijeke Japre. S jedino zapadne
s!:rane, branjena je rovom i kratkim bedemom koji
zatvaraju prostor od oko 70X15 m, Pripada, vjero-
vatno, eljeznom dobu. B.
02.46 GRAD1NA, Ljubija, Prijedor. Praistorijsko
naselje. Smjetena je na vrhu jednog dominantnog
brijega. Sastoji se od gornjeg,. ueg platoa, d011je
terase i manjih terasa s JI i SZ strane; Fortifikacija
se, po svoj prilici, sastojala od rovova i palisada
du ivica platoa i terasa. Pripada starijem eljez-
nom dobu. B.
02.47 GRAD.INA, Malo Dvorite-Citll.tk:, Bosanska
Dubica .. Praistorijska gradina i rimski .refugij. Pro-
bno iskopavanje izveo . Z. Zeravica. Mjesto je bilo
naseljeno u doba kultme, i u eljezno
doba. Na lokalitetu je u kasnoj antici podignuta
manje
LIT.: C, Patsch 1898 a, 499-500; Z. :Ze1avica. 1976 a, !7-18.
I. C1emonik
02.43 GRADINA:, Svodna, Bosanski Novi. Srednjo-
vjekovni grad. Nalazi se na vrlo istaknutom brdu.
Oko centralnog uzvienja sa ostacima zidova
opkop i visoki zatitni nasip. P.
02.49 GRADINA, Bosanski
Novi. Srednjovjekovni grad. Ruevine grada nepo-
znatog imena, nalaze se na izduenom brdu u pre-
djelu Pale. Arheoloki tragovi sastoje se od vie
usjeka u hrbatu brda, nasipa i vidljivih
zidova. P.
02.50 GRADINA. (CrkYina), Velika Rujik:a, Bosan-
ski Novi. Praisfodjska gradina i kasnosrednjovje-
kcr.;na crkva. Na nepiavilnom zaravanku brda nala-
zi keramike i eljeznih objekata, datiranih u eljez-
no doba. Na JI dijelu zaravanka nejasn,i tragovi
vjerovatno kasnosrednjovjekovne crkve.
B.-R!!unJ.g
02.51. GROM!LE, Rakani-Rakanske .Bari-,
ce; Bosans!\:i Novi. Rimsko naselje i kultna
na> Ostaci od po tri sa' svake strane nekada-
nje ceste, a na posebnom mjestu temelji neke
taste vjerovatno kultna Stu-
od bijelog mramora, vjerovatno sii ol-
tarske menze u bazilici: Na istom
mjestu je kameni sarkofag ti-
pa i nadgrobna Heliodora; to biti spolium
sa neke starije, ,_paganske .nekropole,.
LIT.: C. Ttuhellca lBfiO d, 96-97; c. Patsch 1098 a, 491-496.
' Basler
o2.s2 JANKOVICA . GRADINA, Dera, Prijedor.
Praistorijska gracifua. Kupasti brijeg strmih padina
na: se sjevernoj strani nalaze ostaci kamene
utvrde. Dosta materijala) a.
ostaci eljeznog oruja i bronza:i:tog nakita.
eljezno doba. M. Radivojac
:02;53 JELOVAC,. Dvorite, Bosanska Di..tbica. Sred-
njovjekoyni dvorac. je bila . vlasnitvo
1mezova Blagajskih.
LIT.: H. 37.. T. Glava
02.54 .. KAMENIK, Si1vaja,, Dubica. Anti-
i naselje:.Uz lijeyi.l obalu Une na-
laze se ruevine, koje se ]Jrostfru na povrini od
oko 5 ha; c]ijelom su u najnovije
vrijeme. Otkriveni ostaci (jawih) termi, a mno-
go prostraniji kompleks nije jo istraen. Naselje
je dalo ime .putnoj stanici Ad Pr(a)etorium (Tab.
Peut.).
LIT.: I. Bojrmovski 1983 c, 211; I. Bojanovslci 1984, 16t
I. Boja.novskl
02.55 KLENOVAC, Prijedor. Prais-
torijska nekropola ravnih grobova. Locirana je u
podnoju velike Gradine. Istraivao 1983. M. Radi-
vojac. Otkriveno je 16 urni i 3. zasebno ukopane
grupe posuda. brojnim nalazi.ma se
oljice, bronzani nakit i eljezno oruje.
eljezno doba. M. Radivojac
02.56 I{LISlNA, .
vina, srednjovjekovna crkva .. i groblje. Fragmenti
rimske opeke i ostaci zidova. Temelji crkve, di-
menzije 11X7 m, zgrnda od tesanog kamena i sedre,
fragmenti oltarske menze i zvona. Iz grobova, .pre-
kopanih krajem 19. v. dijelovi luksttznijeg
nakita i drveni krst bronzanim limom, s
predstavom Hrista i sv. uz veliki broj dug-
meta oblika, od bronze, srebra i
nih. Rimsko doba i kasni srednji vijek (13-15. v.).
LIT.: V. Radimslcu 1001 a, 440; I. 1951 a, 256-257.
N.
02.57 KNEZEVICI, Gornja Gomjenica, Prijedor.
Praistorijski htmuli. Na njivi dva zemljana uzvie-
nja, 12 i 15 m, visine oko 1 m. Vjerovatno
bronzano ili eljezno doba. U blizini nekoli-
ko fragmenata kern:nike. B.
02.58 KOSENICA (Kobila) Johovica, Bosanski No-
vi. Praistori.jska gradina. Na zavretku lingule iz-
potoka Babinice i nalazi se prostor
gradine, od masiva irokim rovom i nasi-
pom u obliku humke osnove. Plato je dug
oko 50 m, a irok 10 do 20 m. Vjerovatno se nas:::-
lje, nalazilo i na junim padinama, van
branjenog prostora, a nije ni da je u vezi
s ovim naseljem pojava fragmenata keramike na lo-
kalitetu Luke, uz rijeku Japru. Starije eljezno do-
ba. B.
02.5!) KOZA.RAC, Kozarac, Prijedor. Ostava od de-
vet bakarnih sjekira sa jednom otricom i cjevastim
otvorom za Kasni eneolit.
LIT.: Truhelkci 1907, 60-:-61, Tbl. III, 1-9.
B.
02.60 KOZARACKI !{AMEN, Dera, Prijedor. Pra-
istorijsko naselje i rirriski refugij. Dominantni vrh
na junim obroncima Kozare, na se
i junim padinama nalazi velika eljezno-
dobne keramike. Na samom vrhu ostaci kamenog
zida koji na manje rimsko
M. Radivojac
02.Gl KULA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi. Sred-
11jovjekovni zamak. Na istaknutom brijegu nalaze
.se dobro ostaci povelikog utvrdenja. Gla-
vni toranj, osnove, okruen je stambe-
nom zgradom sa vie prostorija pravokutnog tlocr-
ta. Zidovi su izvedeni od lomljenog kamena veza-
nog a uglovi su od velikih blokova obra-
37
kamena; pukarnice Za gradnju je
upotrebljavana rimska opeka iz blie okoli-
ce. po komadima ka-
mena, je bila izvedena u sti-
lu. Grad se u srednjem vijeku zvao Blagaj i bio je
vlasnitvo velikake porodice je jedna
grana po njemu dobila u 14. st. nadimak Blagajski.
Jezgro moe se datirati u 13. st, a dogra-
dnje u narednim .
LIT.: V. Radimslcy lll91 a, 443; Truhellca. 1904, 13-14;
1. Bojanovslci 1964 a. Basler
02.62 KULA, Donje Bosanski No-
vi. Srednjovjekovni dvorac Vodica, matica
knezova Do 1974. stajao je
jo sjeverni ugao (8X2X2 m), kada je sve porueno
u akciji gradnje seoskog puta. Danas su vidljivi te-
melji, i keramika. Objekat datira iz 14. st.
I. Bojanovski
02.63 U::ULS!{O BRDO, Prekosanje, Bosanski Novi.
Srednjovjekovni grad. Iznad sastavaka Une i Sanc
naziru se konture manjeg grada u dva nivoa; na
viem (promjer 15 m) je toranj, a na niem (35X10
m) dvorite sa slabim ostacima zida. Grad se spo-
minje 1280. i 1485. kao posjed knezova Blagajskih.
Turci su ga zauzeli 1575. Marsiglijeva skica i sta-
rije vinjete daju forme grada.
LIT.: H. 1953, 36; A. 1982, 140-1'!2.
I. Bojanovski
02.64 LOKVE, Dera, Prijedor. Praistorijska nekro-
pola ravnih grobova. Istraivao M. Radivojac 1979.
Na poyrini od 93 m
2
otkriveno lJ. urni i 3 nalmacl-
no ukopane posude. Na osnovu mate-
rijala i fragmentovanog eljeznog oruja, nekropolu
je datirati u eljezno doba.
LIT.: M. Radivojac 1983, 124. M. Raclivojac
02.65 Svodna, Bosanski Novi. Prais-
torijska gradina. Elipsoidni plato promjera oko 50
m nagnut je prema jugu i jugoistoku, a najvii za-
padni dio je ogoljen i stjenovit. Prilaz na gradinu
b:io je jed:ino sa sjeverne strane na kojoj su
tragovi fortifikacije, rov i bedem. Bronza-
110 ili elj.ezno doba. E.
02.66 LJUBUA, Ljubija, Prijedor. Rimski novac.
U mjestu je otkriveno preko 100 komada rimskog
carskog novca, koji pripadaju caru Ga.lijenu (253-
-268), Klaudi,iu Gotskom (268-270) i caru Aureli-
janu (270-275). G.
02.67 MAJDANISTE, Maslovare, Bosanski Novi.
Rimski metalurki pogon i svetilite. Na povelikom
prostoru od nekoliko hektara nalaze se
uprava pogona, remiza za transport-
na sredstva, konjunica i kupatilo za radnike. Pro-
stor je bio zidom. Medu tragovima neispi-
tanih izvan tog prostora nalazilo se sve-
tite sa prilaznim putem, rtvenicima,
te statuetama Venere i Prijapa, Zapadno od pogona
deponirana je troska od rude: Veliki broj
predmeta arheoloke vrijednosti, to je otkriven na
ovom mjestu, datira od 1. do 6. st. n. e.
t.IT.: Basler 1977, 121-171. Basler
02.63 MEKOTA, Gornji Rakani, Bosanski Novi.
Praistorijska nekropola ravnih grobova. Na povrini
od 1350 m
2
otkriveno je 680 grobova. nalaza
u grobovima raznovrsne olje koje
su stavljene uz skelete, u urne, uz urne, samostal-
no ili u grupi. Male fibule i privjesci,
smotkovi spiralno uvijene ice, tordirani tork:vesi,
ostalih nalaza. Posebnost nalazita je
okrugli koni ukras promjera 6-8 cm kome je u
38
centru dugme ili umbo, a okolo u
nim redovima, manja bronzana dugmad .. Nekropola
se moe datirati od kraja 9. do kraja 7. v. st. e.
E.
02.69 MLIN .SEDRAS, Malo Prijedor.
nalaz: kamena sjekira. Neolit ili
eneolit. B.
02.70 MODRINAC, Prijedor. Pra-
istorijsko i rimsko naselje. Na .Povrini strmo
poloenog terena nalaze se sitni fragmenti praisto-
rijske keramike i rimske opeke. Vjerovatno prais-
torijsko naselje otvorenog i razbijenog tipa i kasni-
je rimske Praistorijska keramika ukazuje
na kasno bronzano i eljezno doba. B.
02.71 OKRUTI, Gomjenica-Baltine bare, Prijedor.
grobovi. Kopanjem ljunka uniten dio
praistorijske nekropole s ostacima dva
groba. Probnim iskopava'1jem otkriven svega jedan
skeletni grob i nekoliko sitnijih nalaza. Psalije pri-
padaju kraju eljeznog doba (2-1. v. st. e.).
LIT.: Z. 1962, 91-'-97. . M. Radivojac
02.72 OKRUTOVI Prijedor.
Rimsko naselje. Ostaci temelja zgrada, fragmenti
opeka i troske. I. Cremonik
02.73 OSTRA GLAVICA, Mrakodol, Bosanski Novi.
Praistorijsko i srednjovjekovno naselje. Na djelimi-
erodiranom zemljitu na junom dijelu platoa
povrinski nalazi praistorijske i srednjovjekovne ke-
raml.ke. Lokalitet pripada kasnom bronzanom i e-
ljeznom dobu, te, vjerovatno, ranijem srednjem vi-
jeku. B.
02.74 OVAN-GRAD, Bosanski Novi. Praisto-
rijska gradina i rimsko Na uskoj izdu-
zenoJ kosi strmih obronaka je rimsko
sa pravilnim potezima zidova, du-
oko 260 m, a iroko oko 50 m. Prema sjeve-
ru prostor se suuje i zavrava okruglim tornjem
promjera blizu 10 m. Oko opkop.
Ravna povrina unutar zasuta je frag-
mentima rimskog materijala, osobito
imbreksa i tegula. U podnoju grada nalazilo se ve-
liko naselje. Ostaci praistorijske fortifikacije nisu
vidljivi.
LIT.: V. Raclimsky 1B91 a, 445; V. Radims1cy 1891 c, 126.
Basler
02.75 RASPALJEVA GRADINA,
Prijedor. Praistorijska gradina i rimska utvrda. Lo-
kalitet zauzima plato olw 120X50 m. na
hrbatu brda nad Crkvenim potokom. S
sjeverne strane visold limitni tumulus i jarak, du
ivica. platoa kameni bedem. Usjek po sredini platoa
vjerovatno je iz rimskog doba. Kasno bronzano ili
eljezno doba, rimsko .doba. B.
02.76 PEJICA GRADINA, Svodna-Surlani, Bosan-
ski Novi. Praistorijska. gradina .. Kulturni sloj. pre-
teno erodiran. Kasni eneolit kultura)
i eljezno doba.
LIT.: A. Benac 1964 a, 136; A. Benac 1979, lB.
B.
02.77 PRIJEDOR, Prijedor. nalaz:
xas-gema. je od.sivog ahata s mrkimj u-
tim prugama, ovalnog oblika. Na aversu je prikaza:-
na abraksas-podoba (tijelo sa zmijolikim. nogama i
dvostrukom glavom psa, perjanicom), a
na reversu natpis. slovima. Rimsko doba.
LIT.: C. T1uhellca 1893 a, 551-;-552. V. PakvaliLn
02.78 RAJKOVICA GROBLJE, Dera, Prijedor. f'ra-
istorijska gradina. Nad uskom dolinom
potoka, na istaknutom brijegu, praistorijska gradi-
na s: izrazitim platoom,. dimenzija cca .115X40 m.
Sa strane. je dubokim usjekom i li-
mirnim .tllm.ulom; a na zapadnoj manjim uzv1erijem,.
vjerovatno ostatkom bastiona. Du ivice
no tragovFkameridg bedema. nalazi upu-.
na kasrio.',bi:pnz.a:no doba, kulturu polja s ur,....
nama. B.
02.79 REDZrCA

Prije-
dor. Praistorijsko naselje ili nekropola. Povrinski.
nalazi sitnih 'ulomaka keramike i 2 eljezna koplja.
Lokalitet nedovoljno odrediv - moda ostaci ne-
kropole ili otvoreno naselje razvijenog .tipa iz .e-
ljeznog doba. B.
02.80 ROSULJE, Strigova, Bosanska Dubica. Anti-
i srednjovjekovna keramika. Tragovi
rimskih a u blizini na padini prema rje-
Strigovi, fragmenti opeke i srednjovjekovne
keramike. N.
02.81 STARI .GRAD (Prikovrh), Gornja Gradina,.
Bosanska DubiCa; bstaci srednjovjekovnog grada.
LlT.: c. Patscn 1B98 a, 500. T. Glava
02.82 STRAZA, Blagaj-Japra, Bosanski Novi. Rim-
ska nekropola. Povelika nekropola pri strani bri-
jega, izloenog eroziji, tako da je grobova
unitena. dio grobne komore sa dva kame-
na sarkofaga, datirana u 4; st.
LIT.: Basler 1977, 160-161. Basle1
02.83 SEVICA GLAVICA, Blagaj-Rijelrn, Bosan-
ski Novi. Praistorijska gradina. Smjetena na pre-
ko 100 m dugom, a svega oko 10 m irokom hrptu
brda, s ostacima erodiranog kulturnog sloja, ali bez
tragova fortifikacije. Kasno bronzano i eljezno do-
ba. 'B.
02.84 TOPICA GLAVICA, Pdjedor.
Praistorijsko naselje. Na dosta istaknutoj glavici iz-
nad doline Sane, te po padinama, povrinski nalazi
keramike kulture. Kasni eneolit.
LIT.: A. Benac 1964 a, 136; A. Ben.a.c 1979, 18.
B.
02.85 TOPRKALA, Prijedor. Srednjovje-
kovno gradino naselje. Kruna zemljana konstruk-
cija opasana sa 2 nasipa i opkopa; promjer central-
nog dijela 25-20 m, visina 3,5. m; visina nasipa
2,5 m. Povrinski nalazi: fragmenti keramike i
rrog lijepa na centralnom dijelu. Vjerovatno rani
srednji vijek, 10-11. st.
LIT.: V. Raclimsku 1891 a, 441-442. N.
02.86 UMKE, Donja Slabinja, Bosanska Dubica.
Grupa od pet praistorijskih tumula.
njima, zvan Velika umka,. ima u
50 do 60 m, a visok .je oko 10 .m: jedmi.:neto .manja
humka ima oko 35 m. i.visinu,oko 6 m, dok.
su ostale 3 neto manje.: Lokall.tet .je iie!straen,
pa se ne moe sa sigurnochi li su u pitanju
grobni tumuli ili kultni. objekti tipa Zaspe. Pripa-
daju najvjerovatnije bronzariom ili eljeznom dobu.
B.
oi.87 . UCE SANE, Novi. Praistorijski e-
ljezni. s. bronzanom. drkom. Punolivena:, bron-
zana drka ukraena je s po 2 rebra., a,.njen gornji
dio zavrava se plitkom u .kojoj se .nalazi
Kraj kasnog bronzanog doba
(Ha B 2/3), 9--,8. v. st. e. E.
02.88 VELIKA GRADINA, Donja Slabinja, Bosan-
ska Dubica. Praistorijska gradina i ri'mski
ski objekti. Nema tragova fortifikacija, ali je plato
(gornji dio jedne lingule) sa 3 strane prirodno zati-
siTmim padinama. Pored praistorijske, po po-
vrini 'ima i rimske keramike, kao i ostataka zido-
va. eljezno i rimsko doba. B.
02.89 VELII{A GRADINA, Gornja Bo-
sanska Dubica. Rimska Na vioj strani
uskog platoa (oko 150 X 5-15 m) dominantnog bri-
jega nailazi se na ostatke i rijetki frag-
menti keramike. I.
02.90 VINOGRADINA, Cikote, Prijedor. Rimski ka-
meni spomenici. Dvije rimske stele sa natpisom, pro-
u sekundarnoj upotrebi kao pod i poklopac
groba (moda srednjovjekovnog) u kojemu nije bilo
priloga. Oko ovog groba nailazi se na rasut
vinski materijal, moda od rimskog naselja. Nad-
grobni spomenici datiraju iz 2. i 3. st.
LIT.: D. Sergejevslc! 1957, 116-120. I.
02.91 VOJSKOVA, Vojskova, Bosanska Dubica.
Bronzani objekti, moda iz grobova. Bronzana igla
i 2 bronzane narukvice, navodno uz fragmen-
te keramike prilikom kopanja podruma za na
dubini do 2 m, pripadajt.l kraju bonzanog doba Ha
B2/B3). Iz istog sela i jedan bronzani
nalaz, iz ranije faze kasnog bronzanog do-
ba (Br. D/Ha Al).
LIT.; F. Fiala 1096, 162; Truhe!Tca. 1914, 73. B.
02.92 VRACAREVO (Vracar-grad). Brievo, Prije-
dor. Praistorijska gradina s objektima. Lo-
cirana je na niem brijegu iznad doline Majdanue.
Sastoji se od dva platoa, vieg i nieg. Na niem
je recentno groblje u kojem su krajem 19. v.
ne 2 rimske are sa posvetom Terrae Matri, Jupitru
i Liberu. Podizali su ih upravnici pogona. Na gor-
njem platou su, prema starijim podacima, nalaeni
ostaci kamenih zidova, a postojala je i legenda o
nekoj crkvi. Danas se po povrini nalaze fragmenti
keramike i troske, a uz rub donjeg platoa slabo
vidljivi ostaci fortifikacije. Jedan ulomak b,arbotine
keramike ukazuje na prvo naseljavanje lokaliteta
jo u eneolitu ili ranom bronzanom dobu, -'.Jstali
nalazi na eljezno i rimsko doba.
'LIT.: V. Radimslcy 1891 a, 439-440; D. Sergejevslci 1957,
112-116; D. Sergejevski HJ63, 88-92. B.
02.93 ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor. Praistorij-
ska gradina, rimsko i srednjovjekovno nalazite. Lo-
kalitet je registrovan krajem 19. st. (V. Radimsky,
F. Fiala). Iskopavanje i srednjovjekovnih
objekata izvela je 1959. g. I. Cremonik, a praistorij-
skih slojeva 1954. i 1956. A. Benac. Gradina ima
izduen oblik, oko 150X55 m, a orijentisana
je dt.1om osovinom u pravcu S-J. Na sredinjem
dijelu se prua prostran plato (sa izvjesnim nagi-
'bom prema sjeveru) i na tom prostoru je i izvreno
iskopavanje praistorijskih slojeva. Otvorena je cje-
lovita povrina od 300 m
2
(20X15 m). Zbog pada
terena debljina kulturnog sloja iz praistorijskih pe-
;rioda se kretala od 0,50 do 2,60 m, a u kvadratima
39
sa najdebljim kulturnim slojem je konstatovano pet
slratuma. U najdubljem, V stratumu, su ustanov-
ljene 2 faze: prva sa na-
stambama i jamama i druga sa
tvrtastim na povrini zemlje. U ovoj drugoj
fazi se jedna (18-20 m
2
),
je podnica bila fino
na kojoj se isticalo uzvienje. se o
za ili kultne U sli-
stratumima su zapaeni ostaci sli-
od drveta i lijepa; sam.o
su u gornjem, I stratumu, uniteni svi tragovi na-
stambe kasnijom
U kulturnom pogledu je bilo
izdvajanje pet stratuma. Stratum V u cjelini pripa-
da eneolitskoj kulturi, zapadnobosan-
skog tipa, koja je srodna onoj u
i sa pretenim osobinama slavonskog tipa.
kamena i kremena na stariju tradi-
ciju. U ovom stratumu otkriveni su kalupi i dru-
gi pribor za lijevanje bakrenih objekata. Stratum
IV pripada starijem i srednjem bronza-
110111 dobu. forme se i dalje
odravaju, ali nestaje dekorativni stil te kulture.
stratuma IV i III postoji dui prekid nase-
lje:1osti.
Stratum III pripada kasnom bronzanom dobu,
kulturi polja sa urnama (vjerovatno I-Ia A2-B2,
11-9. v. st. e.). Stratum II pokazuje dalji kontinui-
rani razvoj naselja, a pripada starijem eljeznom
dobu (sa nekim elementima Basarabi kulture i bo-
sutskog stila). Stratum I ulazi u eljezno doba.
Gradina ti Zecovima je za praistorijsku arheo-
logiju BiH iz dva osnovna razloga: ovdje
su prvi put izili na vidjelo dalja sudbina
ske kulture i stila, a u kasnijem vreme-
nu bliske kulturne veze sa panonskim prostorom.
Poseban interes izaziva pronalazak jednog po-
strojenja za taurobolijski kult iz 4. v. n. e. Radi se
o dubokoj prostoriji (4X4 m), o ljevka-
stom proirenju iznad ove prostorije i o udubljenom
hodniku oko proirenja. Nalazi volov::;kih lub:rnja
i drugih kostiju, eljeznih objekata i sl. jasno upu-
i na drvenu konstrukciju. Rimska
posada je ovdje upranjavala svoj, vrlo raireni, ori-
jentalni kult.
Zbog svog izvanrednog poloaja u pitomoj do-
lini rijeke Sane, gradina u Zecovima je koritena u
dobu i u srednjem vijeku, o
nalaz temelja crkve i kao i spo-
nalazi objekata iz srednjeg vijeka.
LIT.: V. Radimslcy 1891 a, 441; F. Fiala. l!l94 c, 332; I.
monilc 1955 a, 137-146; I. Cremoilnih 1956 b, 137-146; .4.
Benac 1906 b, 147-164; A Benac 1959 a, 13-47; B.
1965, 35-39; A. Benac 1969, 115-130. A Benac-B.
02.94 ZIDINA, Gornja Gradina, Bosanska Dubica.
Praistorijska gradina i (?) objekti. Iz-
nad potoka, koji iz sela Gradine prema Puhar-
skoj rijeci, na platou visokog brda i na padinama,
rijetki nalazi sitnih ulomaka keramike i li-
jepa. Na sjevernoj padini ima kamena, vjerovatno
od uruenih zidova. Moda eljezno doba i
refugij. B.
REG lJA 3.
6 - llrhooloilkl lokslkon
43
. REGIJA 3: OPTI POPIS NALAZITA
1. ABAJNO POLJE, Kozinci, Bosanska Gradika 53. GRADINA, Ljubatovci, Laktai
2. BABICA KULA, Vrbaka, Bosanska Gradika 54. GRADINA, Laktai
3. BACIN; Bosanska Gradika 55. GRADINA, Seferovci, Bosanska Gradika
4. BAGRUSA, Petoevci, Laktai 56. GRADINA, Sovjak, Bosanska Gradika
5. BAJINCI, Bajinci, Srbac 57. /GRADINA, Strpci, Prnjavor
6. BARICE, Laminci, Bosanska Gradika 58. GRADINA, Sunjari, Laktai
7. BEREK, Mahovljani, Laktai 59. GRADINA, Trebovljani, Bosanska Gradika
8, BEREK, Rogolji, Bosan.ska Gradika 60. GRADINA, Turjak-Smitrani,
9. BJELICA GLAVICA, Gornji Laktai Bosanska Gradika
10. BORKOVICI, Laminci, Bosanska . Gradika 61. GRADINA, Vakllf, Bosanska Gradika
11. BOROVAC; Pi;njavor .. 62. GRADINA, Velika Ilova,Prnjavor
12. BOSANSKA. GRADISKA, Bosanska Gradika 63. GRADINA NA VIJENCU, Kremna, Prnjavor
13. BRDACE, Laktai 64. GRCKO GREBLJE, Donja Ilova, Prnjavor
14. BRDO, trpci-Ganinci, Prnjavor 65. GRDELJ, Kulai, Prnjavor
15. BRIJEG Kosa), 66. IV ANOV GROB (Kuni grob), Kulai, Prnjavor
Bosanska Gradika 67. KACE, Gornja Jurkovica, Bosanska Gradika
16. BRIJEG, Prnjavor 68. KAMENICA, Mahovljani, Laktai
17. BRIJEG, Strpci-Ruevci, Prnjavor 69. KARA VIDA, Kladari, Srbac
18. CAGAN-GRAD, Srbac 70. KLASNICE, Klanice, Laktai
19. CAREVO BRDO, Devetine, Laktai 71. KNEEVINA, trpci-Glogovac, Prnjavor
20. CETINAC, Laktai 72. KOBAS, Bosanski Koba, Srbac
21. CRKVINA, Kremna, Prnjavor 73. KOSA, Tutjak, Bosanska. Gradika
22. CRKVINA, Maglajani, Laktai 74. KRALJEV STO, Gornja Lepenica, Srbac
23. CRKVITE, Gornji Podgradci, 75. KRCEVINA, Kulai, Prnjavor
Bosanska Gradika 76. KRCEVINE-NADLUGOVI (Silosi), Prnjavor
24, CELINJAK, Prnjavor 77. KRCEVNICA, Prnjavor
25. CULJKOVITE, Prnjavor 78. Prnjavor
26. GAJ, Turjak-Trnovac, 79. KUCISTE, Vrbaka, Bosanska Gradika
Bosanska Gradika, 80. KULASI, Kulai, Prnjavor
27. DONJA DOLINA, Donja Dolina, 81. LAKTAI, Laktai
Bosanska Gradika 82. LAMINCI 1, Laminci, Bosanska Gradika
28. DONJA GRADINA, Drenova, Prnjavor 83. LAMINCI 2, Laminci, Bosanska Gradika
29. DONJI LAMINCI, Donji Laminci, 84. LIPIK-GAJ, Prnjavor
Bosanska Gradika 85. LISICJI BRIJEG-CINTOR, Laminci,
30. DRAGELJI, Dragelji, Bosanska Gradika Bosanska Gradika
31. DUBOCKO BRDO, Gornji Prnjavor 86. LUKA, Maglajani, Laktai
32. VE, Dubrave, Bosanska Gradika 87. LUKE, Mahovljani, Laktai
33. DZAMIJETINA, Trn, Laktai 88. LUKE-KUZNO GROBLJE, Mahovljani,
34. BRDO, Bosanska Gradika Laktai
35. GAJ, Donji Prnjavor 89. LUKICA BARE, Laminci, Bosanska Gradika
36. GAJ, Kulai, Prnjavor 90. LUSCIC, Kulai, Prnjavor
37. GAJ, trpci-Podgajci, Prnjavor 91. LJESICA, Donji Prnjavor
38. GASNICA, Ganica, Bosanska. Gradika 92. MACKOV AC, Bosanska Gradika
39. GLA, VICA, Cimiroti, Bosanska Gradika 93. MAHOVLJANI, Mahovljani, Laktai
40. GORNJA GRADINA, Drenova, Prnjavor 94. MALA GRADINA, Kulai, Prnjavor
41. GRABOVAC, trpci-Ruevci, Prnjavor 95. MANASTIRISTE, Gornji Kijevci,
42. GRAD, Prnjavor Bosanska Gradika
43. GRADIC, Turjak'-Samardije, 96. MARIJIN GRAD, Gornji Podgradci,
Bosanska Gradika .Bosanska Gradika
44. GRADINA, Bakinci, Laktai 97. MEKOTA, Kremna, Prnjavor
45. GRADINA (J erinin grad), Berek, 98. MITROVACA-GRCKO GREBLJE,
Bosanska Gradika Prnjavor
46. GRADINA, Bistrica, Bosanska Gradika 99. MOKRES, Laminci-Dubrave,
47. GRADINA, Donji Prnjavor Bosanska Gradika
48. GRADINA, Galjipovci, Prnjavor 100. MOKRICE, Mokrice, Bosanska Gradika
49. GRADINA, Gornji Ki.jevci, Bosanska Gradika 101. MOTAJICA (planina), Srbac
50. GRADINA, Prnjavor 102. IMUSIN CER, Strpci, Prnjavor
51. GRADINA, Jablanica-Koturevi, 103. NAGONI, Petrovo Selo, Bosanska Gradika
Bosa11ska Gradika 104. NJIVE, Gornji Podgradci, Bosanska Gradika
52. GRADINA, Kremna, Prnjavor 105. Laktai
44
106. ORASJE-VINOGRADI, Bakinci, Laktai
107. OSOJE, Malo Blako, Laktai
108. PALANKA, Vrbaka, Bosanska Gradika
109. PECINE-KOZARICA 1, Klanice, Laktai
110. PECINE-KOZARICA 2, Klanice, Laktai
111. POD GRADINOM, Donji Prnjavor
112. POLJCE, Strpci-Ruevci, Prnjavor
113. POLJE, Drenova, Prnjavor
114. POZAR, Pr.njavor
115. RADIN KAMEN, Velika Ilova, Prnjavor
116. RAVAN, Kremna, Prnjavor
117. RAZLJEVI, Donji Podgradci,
Bosanska Gradika
118. RIMSKO GREBLJE, Donji Prnjavor
119. ROMANOVCI, .Romanovci, Bosanska Gradika
120. SELITE, Prnjavor
121. SITNEZ, Sitne, Prnjavor
122. SJENOKOS, Velika Ilova, Prnjavor
123. SLATINA, Slatina, Laktai
124. SMREKVIK, Prnjavor
125. STARA CRKVA,. Malo Blako, Laktai
126. BRIJEG, Strpci-Begovci,
Prnjavor
127. STUPCEVICA, Bukovica, Laktai
128. SARCEVICA BRIJEG, Kremna, Prnjavor
129. SIBOVSKA, ibovska, Pmjavor
130. SIPINJA, Strpci-Ganinci, Prnjavor
131. TOSANICA BRDO, Prnjavor
132. TUCIC, (Junuzovci),
Bosanska Gradika
133. TUK, Kremna, Prnjavor
134. URIJA 1, Prnjavor
135. URIJA 2, Prnjavor
136. URIJA 3 Prnjavor
137. URIJE, Kozinci, Bosanska Gradika
138. VAROS, Kremna, Prnjavor.
139. VAROANKA, Cimiroti, Bosanska Gradika
140. VELIKA GRADINA, Galjipovci, Prnjavor
141. VELIKA GRADINA, Kulai, PiIijavor.
142. VIS, Kijevci, Bosanska Gradika
143. VRSANI, Vrani, Prnjavor
144. VUKOVICA KUCE, Laminci;
Bosanska Gradika
145. ZIDINE, Laktai
146. ZIDINE, unjari, Laktai
147. ZOBISTE, trpci-Muse, Prnjavor
148. ZUPSKI RAZBOJ, :Zupski Razboj, Srbac
REGIJA 3: POPIS. NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. ABAJNO POLJE, Kozinci, 59. GRADINA, Trebovljani,
Bosanska Gradika (D 1) Bosanska Gradika (C 2)
5. BAJINCI, Bajinci, Srbac (E 2) 62. GRADINA, Velika Ilova, Prnjavor (G 3)
6. BARICE, Laminci, Bosanska Gradika (D 2) 63. GRADINA NA VIJENCU, Kremna,
9. BJELICA GLAVICA, Gornji Prnjavor (G 5)
Laktai (E 4) 69. KARA VIDA, Kladari, Srbac (E 2)
10. BORKOVICI, Laminci, Bosanska Gradika (D 2) 71. KNEEVINA, Strpci-Glogov.ac, Prnjavor (G 5)
12. BOSANSKA GRADIKA, 73 . KOSA, Turjak, Bosanska Gradika (C 3)
Bosanska Gradika (D 1) 75. .KRCEVINA, Kulai, Prnjavor (G 6)
13. BRDACE, Laktai (D 4) 76. KRCEVIN.E-NADLUGOVI (Silosi),
H. BRDO, trpci-Ganinci, Prnjavor (H 5) Prnjavor (G 5)
16_ BRIJEG, Prnjavor (H 4) 77. KRCEVNICA, Prnjavor (H 6)
17. BRIJEG, Strpci-Ruevci, Prnjavor (H 5) 78. KUCISTE, Prnjavor {H 4)
18. CAGAN GRAD, Srbac (F 2) 79. KUCiTE, Vrbaka, Bosanska Gradika (C 2)
19. CAREVO BRDO, Devetihe; Laktai (E 5) 80. KULASI, Kulai, Prnjavor (H 6)
24. CELINJAK, Prnjavor (G 5) 81. LAKTAI, Laktai (D 4)
25. CULJKOVITE, Prnjavor (H4) 82. LAMINCI 1, Laminci, Bosanska Gradika (D 2)
26. CUPICA GAJ, 85. LISICJI BRIJEG-CINTOR, Laminci,
Bosanska Gradika (C 3) Bosanska Gradika (D 2)
27. DONJA DOLINA, Donja Dolina, 87. LUKE, Mahovljani, Laktai (D 4)
Bosanska Gradika (E 2) 88. LUKE (Kuna groblje); Mahovljani,
29. DONJI LAMINCI, Donji Laminci, Laktai (D 'l)
Bosanska Gradika (D 2) 89. LUKICA BARE, Laminci,
31. BRDO, Gornji Bosanska Gradika (D 2)
Prnjavor (H 3) 90. LUCIC, Kulai, Prnjavor (H 6)
32. VE, Dubrave, Bosanska Gradika (D 2) 91. LJESICA; Donji Prnjavor (H 3)
35. GAJ, Donji Prnjavor (H 3) 92. MACKOVAC, .
36. GAJ, Kulai, Prnjavor (G 6) Bosanska Gradika (D 1)
37. GAJ, Strpci-Podgajci, .Prnjavor (H 4) 94. !MALA GRADINA, Kulai, Prnjavor (G 6)
39. GLAVICA, Cimiroti, Bosanska Gradika>{C 2) 95. MANASTIRISTE, Gornji Kijevci, .
40. GORNJA GRADINA, Drenova,Prnjavor (G 5) Bosanska Gradika (C 3)''
41. GRABOVAC, trpci-Ruevci, Prnjavor (G 5) 97. MEKOTA, Kremna, Pi'njavor (G 5)
42. GRAD, Prnjavor (F 4) 99. MOKRES,
45. GRADINA (Jerinin grad), Berek, Bosanska Gradika (E 2) .
Bosanska Gradika (D 3) 102. MUSINCER(trpci, Prnjavor (H 5)
47. GRADINA, Donji Prnjavor (H 3) 109. PECINE--.:..KOZARICA 1, Klanice,
48. GRP...DINA, Galjipovci, Prnjavor (F 4) Laktai (D 4)
49. GRADINA, Gornji Kijevci, 110. PECINE-KOZARICA 2, Klanice,
Bosanska Gradika (C 3) Laktai (D 4)
52. GRADINA, Kremn_a, Prnjavor (G 5) 112. POLJCE, Strpci-Ruevci, Prnjavor (G 5)
54. GRADINA, Laktai (D 4) 113. POLJE, Drenova, Prnjavor (G 5)
58. GRADINA, Sunjari, Laktai (D 5) 114. POZAR, Prnjavor (H 6)
115. RADIN KAMEN, Velika Ilova, Prnjavor (G 3)
116. RAVAN, Kremna, Prnjavor (G 5)
120. SELISTE, Prnjavor: (G 6)
121. SITNEZ, Sitne, Prnjavor (F. 4)
122. SJENOKOS, Velika .. Ilova, Prnjavor (G 3)
124. SMREKVIK, (H 4)
125. STARA CRKVA, Malo Blako, Laktai (D 5)
126. BRIJEG, trpd-Begovci,
Prnjavor (H 4)
128. SARCEVICA BRIJEG, Kremna, Prnjavor (G 5)
129. SIBOVSKA, Sibovska, Prnjavor (G 4)
130. SIPIN.JA, Strpci-Ganinci, Prnjavor (I-I 5)
45
131. BRDO, Prnjavor (H 4)
133. TUK, Kremna, Prnjavor (G 5)
134. URI.JA 1, Prnjavor (H 4)
135. URI.JA 2, Prnjavor (H 4)
136. URI.JA 3 Prnjavor (H 4)
137. URIJE, Kozinci, Bosanska Gradika (D 1)
140. VELIKA GRADINA, Galjipovci; Prnjavor (G 4)
141. VELIKA GRADINA, Kulai, Prnjavor (H 6)
142. VIS, Kijevci, Bosanska Gradika (C 3)
14'!. VUKOVICA KUCE, Laminci,
Bosanska Gradika (D 2)
147. ZOBISTE, Strpci-Muse, Prnj.avor (H 5)
TI.EGIJA 3: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
5. BAJINCI, Bajinci, Srbac (E 2) 85. LISICJI BRIJEG-CINTOR, Laminci,
12. BOSANSKA GRADIKA,
Bosanska Gradika (D 2)
Bosanska Gradika (D 1)
86. LUKA, Maglajani, Laktai (D 4)
93. MAHOVLJANI, Ma3::.ovljani, Laktai (D 4)
15. BRIJEG kosa),
95. MANASTIRISTE, Gornji Kijevci,
Bosaniika Gradika (C 3)
Bosanska Gradika (C 3)
20. CETINAC, Laktai (E 5)
100. MOKRICE, Mokrice, Bosanska Gradika (C 2)
22. CRKVINA, Magla.ja.ni, Laktai (D 4) 104. NJIVE, Gornji Podgradci,
f29. DONJI LAMINCI, Donji Laminci,
Bosanska Gradika (B 3)
Bosanska Gradika (D 2)
105. OKUCNICA, Laktai (D 3)
33. DZAMIJETINA, Trn, Laktai (D 5)
111. POD GRADINOM, Donji
Prnjavor (H 3)
44. GRADINA, Bakinci, Laktai (C 4)
127. STUPCEVICA, Bukovica, Laktai (C 5)
50. GRADINA, Prnjavor (E 5)
143. VRSANI, Vrani, Prnjavor (F 5)
58. GRADINA, Sunjari, Laktai (D 5) 145. ZIDINE, Laktai (D 4)
REGIJA 3: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
2. BABICA KULA, Vrbaka,
Bosanska Gr.adika {C 2)
3. BACIN,
Bosanska Gradika' (D 2)
4. BAGRUSA, Petoevci, Laktai (D 4)
7. BEREK, Mahovljani, Laktai (D 4)
8. BEREK, Rogolji, Bosanska Gradika (D 2)
11. BOROVAC, Kulai, Prnjavor (G 6)
12. BOSANSKA GRADISKA,
Bosanska Gradika (D 1)
18, CAGAN GRAD, Srbac (F 2)
21. CRKVINA, Kremna, Prnjavor (G 5)
23. CRKVISTE, Gornji Podgradci,
Bosanska GI'.atlika (B 2)
28. DONJA GRADINA, Drenova, Prnjavor (G 5)
30. DRAGELJI, Dragelji, Bosanska Gradika (C 2)
34. BRDO,
Bosanska Gradika (D 3)
37. GAJ, Strpci-Podgajci, Prnjavor (H 4)
38. GASNICA, Ganica, Bosanska Gradika (B 1)
43. GRADIC, Turjak-Samardije,
Bosanska Gradika (C 3)
45. GRADINA (Jerinin Grad), Berek,
Bosanska Gradika (D 3)
46. GRADINA, Bistrica, Bosanska Gradika (C 1)
51. GRADINA, Jablanica-Koturevi,
Bosanska Gradika (B 2)
53. GRADINA, Ljuba.tovci, Laktai (E 5)
55. GRADINA, Seferovci, Bosanska Gradika (D 3)
56. GRADINA, Sovjak, Bosanska Gradika (B 2)
57. GRADINA, Strpci, Prnjavor (H 4)
59. GRADINA, Trebovljani,
Bosanska Gradika {C 2)
60. GRADINA, Turjak-Smitrani,
Bosanska Gradika (B 3)
Gl. GRADINA, Vakuf, Bosanska Gradika (D 3)
64. GREBLJE, Donja Ilova,
Prnjavor (G 4)
65. GRDELJ, Kulai, Prnjavor (G 6)
66. IVANOV GROB (Kuni grob), Kulai
Prnjavor (G 6)
67. KACE, Gornja Jurkovica,
Bosanska Gradika (C 4)
68. KAMENICA, Mahovljani, Laktai (D 4)
70. KLASNICE, Klanice, Laktai (D 4)
72. KOBAS, Bosanski Koba, Srbac (G 2)
74. KRALJEV STO, Gornja Lepenica,
Srbac (G 3)
76. (Silosi),
Prnjavor (G 5)
83. LAMINCI 2, Bosanska Gradika (D 2)
84. LIPIK-GAJ, Prnjavor (H 4)
05. BRIJEG-CINTOR, Laminci,
Bosanska Gradika (D 2)
88. LUKE (Kuna groblje), Mahovljani,
Laktai (D 4)
95. MANASTIRISTE, Gornji Kijevci,
Bosanska Gradika (C 3)
96. MARIJIN GRAD, Gornji Podgradci,
Bosanska Gradika (B 3)
98. MITROVACA greblje),
Prnjavor (H 4)
101. MOTAJICA (planina), Srbac (G 2)
103. NAGONI, Petrovo Selo,
Bosanska Gradika (D 3)
46
106. ORASJE-VINOGRADI, Bakinci, Laktai (C 4)
107. OSOJE, Malo Blako, Laktai (D 5)
108. PALANKA, Vrbaka, Bosanska Gradika (C 2)
117. RAZLJEVI, Donji Podgradci,
Bosanska Gradika (C 2)
118. RIMSKO GREBLJE, Donji
Prnjavor (H 3)
119. ROMANOVCI, Romanovci,
Bosanska Gradika (D 3)
123. (SLATINA, Slatina, Laktai (D 5)
132. (Junuzovci),
Bosanska Gradika (E 2)
138. V AROS, Kremna, Prnjavor (G 5)
139. VAROANKA, Cimiroti,
Bosanska Gradika (C 3)
146. ZIDINE, Sunjari, Laktai (D 5)
148. ZUPSKI RAZBOJ, Zupski Razboj, Srbac (E 3}
REGIJA 3: NALAZITA
03.1 ABAJNO POLJE, Kozinci, Bosanska Gradika.
Praistorijsko,naselje. Na dubini od 1 m otkriven sloj
crne nagorjele zemlje s ulomcima keramike i ko-
stiju. Kasno .. bronzano doba.
LIT.: L. Zeriivica.-z. Zeravica. 1974, 210. M.
03.2 BABICA KULA, Vrbaka, Bosanska Gradika.
Ostaci srednjovjekovnog naselja. Na: uzvienju ori-
jentisanom I-:Z, na pravougaonom platou, razbaca-
ni ostaci materijala. Na. okolnim nji-
vama brojni fragmenti keramike; Kasni sre-
dnji vijek. . . .. . .
LIT.: L. Ze!a.vi.ca-2;. Zeravica; 197<1. M.
03.3 Bosanska. Gradi-
ka. Srednjovjekovno . gradite; Na ravnim njivama
smjetena naselje tipa gradita u vidu zemljanog uz-
vienja, opasanog sa dva masivna zemljana bedema.
centralnog platoa je 30 m. Rani srednji vi-
jek.
LIT.: L. eravica-Z. era.vicri 1974, 227. M.
03.4 BAGRUSA, Petoevci, Laktai. Srednjovjekov-
na nekropola. Zatitna sistematska iskopavanja oba-
vljena 1976. (Z. Zeravica). Nekropola tipa
grobova .11a redove smjetena . na ahwijalnom tlu,
otkrivena prilikom ljunka, je
veliki dio, Otkriveno . ukupno 160 skeletnih
grobova; uz tragove sahranjivanja incineracijom. O-
rijentacija grobova uglavnm:n '.Z-I, s povremenim
ili. manjim otklonom, Pokojnici :.su. sputeni
u prostu zemlju, uvijek u ispruenom poloaju, s
poloajem glave. i ruku. Veliki broj gro-
bova sadravao je priloge, posude i naj-
nakit (naunice, prstenje, privjesci),. uz .. par
eljeznih mamuza. Tipoloki oni pripadaju rano-
slovenskim kulturnim grupama, bjelobrdskoj, ke-
tlakoj i dalmatinskohrvatskoj, uz tragove
uticaja. Rani srednji vijek,.9-11. v.
LIT.: Z. era.vica 1985. N.
03.5 BA.TINCI, Bajinci, Srbac. Praistorijski grob,
rimski nalaz i novac. Prilikom oranja
praistorijski grob; urna, poklopljena kame-
nom (unitena), eljezno koplje, no i kolut,
te bronzana igla s glavicom, pripada po-
eljeznog doba (Ha B3, 8. v. st e.). Nalazi iz
rimskog doba su: prsten, staklena perla,
ulomak stakla sa spiralnim ukrasom i 9 primjeraka
carskih novaca, preteno antoninijana (235-305) pri-
padaju 3-4
LIT.: G . 1979 a, 137. B. Marijan
03.6 BARICE, Laminci, Bosanska Gradika. Prais-
torijsko naselje i nekropola.: Naselje smj eteno na
uzdignutom zemljitu na prostorti od oko 2 ha, s
brojnim ostacima keramike. Sjeverno od naselja na-
laze se dva tumulusa dimenzija 20 X 19 m i 35 X 25
m, unitena. U manjem tumulusu otkri-
vena dva groba sa spaljenim pokojnikom tipa Bari-
ce.: Rano i .srednje bronzano doba.
LIT.: B . 1983 e, 65-70. M.
03.7 BEREK, Mahovljani, Laktai. Srednjovjekov-
no gradite. Manje sondano iskopavanje obavljeno
1960. (N. Na kompleksu Ma-
hovski lug izdie se masivno zemljano naselje tipa
gradita, je centralno opasano sa dva
masivna nasipa, s ulazom na sjeverozapadnoj strani.
Na izoranoj povrini i prilikom probnih sondiranja
otkriveno je ognjite i slojevi s materi-
jalom, ostacima ivotinjskih kostiju, alatkom od ro-
ga, sulicom. Dimenzije: 120-130 m; visina
r-3 111. Rani srednji vijek, 9-12. V.
LIT.: N. 1984, 395. N.
03.8 BEREK, Rogolji, Bosanska Gradika Srednjo-
vjekovno gradite. Na ravnom, zemlji-
tu sm,ieteno kruno 30 m, ok-
rueno zatitnim zemljanim bedemom. Gotovo uni-
teno. Rani srednji vijek.
LIT.; M. 1983, 228. M.
03.9 BJELICA GLAVICA, Gornji Lakta-
i. Praistorijsko naselje. Sondano istraivanje izveo
O. 1984. U jednoj sondi u potpunosti ot-
krivena osnova Naselje je jednoslojno i pri-
pada sopotskoj kulturi. Kasni neolit. o.
03.10 Laminci, Bosanska Gradika.
Praistorijsko naselje. Prostire se na ravnim njivama
neposredno uz put Bosanska Gradika-Laminci. Na-
lazi: fragmenti keramike. Kasno bronzano doba.
M.
03.11 BOROVAC, Kulai, Prnjavor. Srednjovjekov-
na nekropola. Na desnoj obali Velike Ukrine, neda-
leko od Mrke Rijeke, nekoliko
ka u obliku Kasni srednji vijek.
LIT.: Basler 1952, 423. N.
03.12 BOSANSKA GRADIKA, Bosanska Gradi-
ka. Tragovi praistorijskog, i srednjovjekcv-
nog naselja.
Na desnoj obali Save, prilikom ruenja
Berbir i podizanja novih objekata, nailazilo se na
ulomke praistorijske keramike, ko.ii bi kronoloki
pripadali starijem eljeznom dobu.
Od tragova iz rimskog doba je fragme-
nata keramike, te ulomaka podne i krovne cigle,
zatim fibula i zemljana svjetiljka. Sa
obala Save je rimski ljem-kaciga s natpisom: M.
VERONI.). L. ATILI. COH. OCTA. Na prostoru tvr-
Berbir 58 rimskih carskih novaca. Svi
ovi nalazi ukazuju na postojanje rimskog naselja
(Servitium) u periodu 1-4. st.
Ulomci keramike datirani u 14-15. v.
na tragove srednjovjekovnog naselja na prostoru
Berbir.
LIT.: E. 1960, 27; L. eravicri-Z. Zerav!ca 1974,
215-218; G. 1979 a, 137; M. 1983, 135-
-136. V. Pakva.lin
03.13 BRDASCE, Laktai. Paleolitska stanica i pra-
istorijsko. naselje. Iskopavanje sondanog karaktera
izveli 1960. V. i B. Naselje je smjete-
na na usamljenom breuljku u ravnici, neposredno
kraj termalnog vrela. Kulturni sloj debljine 2,35 m
dosta je homogen i pripada relativno kratkom vre-
menskom rasponu: kraju Ha B i Ha C
(maksimalno cca 900-:700. g. st. e.). Ispod slojeva
ovog naselja, u glini, je nekoliko paleolit-
skih: artefakata. Kasno bronzano i rano eljezno do-

LIT.: V. 1962, 300; Ba.sle1 1964, 7. B.
48
03.14 BRDO, Strpci-Ganinci, Prnja:vor. Paleoli_t-
ska stanica. Po povrini prostrane glavice zv. Musm
Cer nalaze se rijetki primjerci kremenih odbitaka.
Paleolit. B.
03.15 BRIJEG (Miljevii;ka Kosa), Bosan-
ska Gradika. Ostaci rimske utvrde. Na blagoj pa-
dini brda Gradina nalaze se ostaci ka-
mena, maltera i rimske cigle. Rimsko doba.
LIT.: L. 2:ercw-!ca-Z. 2:eravica 1974, 222. M.
03.16 BRIJEG, Prnjavor. Paleolitska
stanica. Smjetena na neznatno. naglaenoj glavici
brijega nad Ukrinom. Povrinski nalazi: rijetki pri-
mjerci. kremenH1 odbitaka. Paleolit. B.
03.17 BRIJEG, Strpci-Ruevci, Prnjavor Paleolit-
ska stanica i praistorijska gradina. Smjetene na
uzvienju nad Ukrinom, s prilazom platou sa zapa-
da. Slojevi saprani. Povrinski nalazi: paleolitske
kremenice i fragmenti keramike. Paleolit
i kasno bronzano ili eljezno doba. B.
03.18 CAGAN GRAD, Srbac. Praistorijsko i sred-
njovjekovno naselje. Probna sonda iskopana 1958.
(N. i P. Na kompleksu njiva, ome-
zemljanim nasipom, smjetenom u blizini
Vrbasa u Savu, i u sondi, prikupljeni fragmenti
grube keramike, vjerovatno praistorijske, dok ar-
hitektura ukazuje na ostatke ranosrednjovjekovnog
gradita. Starije eljezno doba i rani srednji vijek.
N.
03.19 CAREVO BRDO, Devetine, Laktai. Praisto-
rijska gradina. Smjetena na dominantnom i teko
uzvienju. Povrinsld nalazi: fragmen-
ti keramike i troska. Kasno bronzano i starije e-
ljezno doba. o.
03.20 CETINAC, Laktai. Tragovi rim-
skog naselja na pravougaonom uzvienju s ostacima
rimske cigle. Rimsko doba. o.
03.21 CRKVINA, Kremna, Prnjavor. Srednjovjeko-
vna crkva. Na groblju u predjelu na is-
taknutoj glavici brijega, nalaze se tragovi kamenom
zidane vjerovatno crkve i ulomci sive gru-
be keramike. Kasni srednji vijek.
LIT.: Ba.sler 1952, 423-424, Basler
03.22 CRKVINA, Maglajani, Laktai. Ostaci rim-
skog naselja. Ostaci rimske arhitekture - kameni
elementi, opeka i sl. Rimsko doba 1-4. st.
LIT.: E. 1957, 65. B. Marijan
03.23 CRKVISTE, Gornji Podgradci, Bosanska Gra-
dika. Srednjovjekovna crkva, groblje i tragovi na-
selja.
Lokalitet se nalcizi na lijevoj obali rijeke Vr-
bake, sa vidljivim tragovima ostata-
ka crkve sa jasno temeljima i kamenim
nadgrobnim spomenicima. Istraivanje vrio N. Bi-
1936. od crkve nalaze se njive Luke
u se crnim slojevima nalazi dosta fragmenata
keramike i troske. Kasni srednji vijek,. 14. v.
LIT.: N. 1936, 186; L. eravica-Z. eravica. 1974,
225-Z26. M.
03.24 CELINJAK, Prnjavor. Paleolitska
stanica. Na vrhu istalmutog brijega nalaze se na po-
vrini kremenice paleoli tskog tipa, ali ne-
ue kulturne pripadnosti. Basler
03.25 CULJKOVISTE, Prnjavor .. Paleo-
litska stanica. Na sjevernoj padini istaknutog brije-
ga nalaze se na povrini kremenice.
paleolit. Basler
03.26 CUPICA GAJ, Turjak-Tmovac, Bosanska
Gradika. Praistorijsko naselje. Prilikom zemljanih
radova otkriveno nekoliko :fragmenata
posuda, Kasno bronzano doba. M.
03.27 .. DONJA DOLINA, Donja Dolina, Bosanska
Gradika. praistorijski nalazi, naselje i
nekropola. U nalaze spadaju: eneolitska
bakarna sjekira oblika, bronzana sjekira
i bode ranog bronzanog doba, te kratiti bronzani
s kraja ranog bronzanog doba. Spomenuti nalazi
ukazuju na (bar povremeno) naseljavanje u tim
periodima.
Kompleks nalazita kasnog bronzanog i eljez-
nog doba cjeline: starije naselje ka-
snog bronzanog doba; Gradina - naselje. eljeznog
doba; nekropola eljeznog doba.
Starije naselje, smjetena na obali Save
Gornje i Donje Doline, otkriveno je i
zemljanim radovima 1908-1909. i 1959.
godine, ali su sondani radovi izvreni tek 1963. go-
dine pod rukovodstvoi:n Z. Arheoloki ma-
terijal otkriven je u .dva stratigrafski odvojena sloja,
od kojih stariji pripada kasnom bronzanom dobu,
dok nije precizno definisati. Pored
ostalih nalaza, starijem naselju pripadaju kalupi za
lijevanje bronzanog oruja, i nakita to uka-
zuje da je naselje u ovom periodu bilo vaan ra-
centar.
Gradina, naselje starijeg i eljeznog do-
ba, smjetena je na obali Save u Donjoj Dolini, a
otkriveno je 1896. godine kada je F. Fiala izvrio
i prvo probne sondiranje. Sistematska istraivanja
vrili: C. Truhelka 1899-1904; M. 1927-
-1928; V. 1963-1964. i Z. eravica 1978-
-1981. godine. U kulturnom sloju se
debljina oko 6 m, a pojedini nalazi se otkri-
vaji..1 i na dubini od 9 m, otkriveni brojni ostaci
arhitekture u Vie stratuma. Objekti
iz starijih faza pripadaju
tipa, dok su u fazama podizane
nadzemne Prelaz od
ka nadzemnim je zahvalju-
intenzivnoj djelatnosti i taloenju
nanosa unutar naseobinske zone, do visine
na kojoj stambeni objekti vie nisu bili izloeni
plavljenju. prema povrini na kojoj na-
lazilo, naselje predstavlja jedno od
naselja eljeznog doba u Jugoslaviji. Na osnovu
pokretnih nalaza, posebno metalnih i ob-
jekata koji stoje u vezi sa izradom metalnih pred-
meta (kalupi i. sl.),. evidentno je da je naselje pred-
stavljalo privredni i trgovinski centar.
Nekropola stanovnika naselja na Gradini nalazi
se 600 m zapadno od Gradine i 200 m juno od Sa-
ve. Grobovi su ukopani u kulturni sloj starijeg na-
selja, na neto povienom terenu pojedini dije-
lovi nose nazive: greda, w.eda Cagrlja, M.
I. i sl., svi su obje,dinjeni
nazivom greda. Pored grobova na ovim
pozicijama, nekropoli pripa.da i manji broj grobova
otkrivenih u: samom naselju i to u staroj
fazi. Iskopavanjima 1899-1904. godine otkrivena su
174 groba od skeletnih 124; spaljenih 48; ne-
definisa.'1ih 2. spaljenim 41 su sahrane u ur-
nama; 4 su paljevine bez poklopca; 1 paljevina po-
krivena urnom; 2 paljevine pokrivene zdjelom. Za
skeletne grobove ne postoje. podaci o konstrukciji
grobne jame, a orijentacija grobova nije sprovede-
na prema pravilu. Grobovi otkriveni is-
pod sojenica imali su drvene zatitne okvire.
Na osnovu analize cjelokupnog materijala izvr-
ena je periodizacija i hronologija za cijeli
naseobinski i sepulkralni ko.mpleks Donje Doline:
- Period Ia-c (1200-700. g. p. n. e.), starije nase-
lje, kultura polja sa urnama.
- Period IIa-c (700-360. god. p. n. e), naselje sta-
rijeg eljeznog doba na Gradini sa
grobovima.
- Period IIIa-c (360. do I st. n. e), naselje
eljeznog doba na Gradini sa
grobovima.
LIT.: Truhellca 1901, 227-287; Truhelka 1902 a, 129-
-144, 257-274, 519-539; Tmhellca 1903, 143-152, 373-
-384, 529-558; L. Trnhel1ca 1908 91-98, 225-235, 441-
--4411; C. Trnhellca 1906 e, 99-106, 217-228, 343-348; R.
1952, 201-229; B. 1961; V. 1964, 201-
-204; Z. 1964, 5-128. B.
03.28 DONJA GRADINA, Drenova, Prnjavor. Sred-
njovjekovno Smjetena na uzvisini nad
Mravice u Vijaku. Prilaz platou branjen po-
rovom irine preko 2 m. Iznad
rova je zid, skoro razvaljen, je od lomlje-
nog kamena i vezivan malterom. Kasni
srednji vijek. B.
03.29 DONJI LAMINCI, Donji Laminci, Bosanska
Gradika. Praistorijska i rimska nekropola. Pripada
tipu nekropole ravnih grobova sa spaljenim ostacima
u arama iz vremena srednjeg i kasnog latena, te
razvijenog rimskog perioda. Najzanimljivije nalaze
predstavljaju pojasne spone - s linearnim
ukrasom u segmentastim ornamentalnim poljima, za-
tim fibule srednjolatenske i kasnolatenske sheme
kao i rimske provincijalne fibule, . narukvice, .
ce, igle, prstenje i . staklene perle, ulomak
srebrne ogrlice kao i zdjelica - cjedilo.
Od oruja brojni su nalazi koplja, sulica,
ostruga kao i dva umba rimskog tita. e-
ljezno doba i rimsko doba.
LIT.: C. Truhellca 1901 a, 16-29. B. Marijan
03.30 DRAGELJI, Dragelji, Bosanska Gradika. Po-
srednjovjekovni nalaz. Glagoljski natpis
otkriven oko 1920. (vjerovatno na kamenu). Poslan
u Zagreb gdje mu je izgubljen svaki trag.
LIT.: A. 1937, 31. N.
03.31 DUBOCKO BRDO, Gornji Prnjavor.
Paleolitska stanica. Na vrhu ilovastog brijega nala-
ze se ostaci paleolitske stanice ue kul-
turne pripadnosti. Fertilni horizont pokriven je po-
debelim nanosom povrinske mekote, pa je
da su ostaci ovog prebivalita
u netaknutom stanju. paleolit.
LIT.: Basler 1979, 316. Basler
03.32 VE, Dubrave, Bosanska Gradika.
Praistorijska nekropola. Na ravnom pjeskovitom
zemljitu, prilikom ljunka, su frag
menti urni. Urne su bile u obliku lonca i zdjele
sa poklopcem. U njima su pored pepela bili i ostaci
spaljenih kostiju kao i spiralno uvijene narukvice.
Prema tipologiji nalazi pripadaju kulturi amih po-
lja i mogu se datirati u kasno .bronzano doba.
LIT.: L. Zeravica-Z. Zeravica 1974, 22. M.
03.33 DZAMIJETINA, Trn, Laktai. Rimsko na-
selje i nekropola. Na zemljitu, pored seoskog puta
prema Vrbasu, nalaze se ostaci rimske arhitekture-
-cigle, ulomci keramike i novci. Na desnoj obali
Vrbasa i danas se nalaze hrpe kamenja koje bi pri-
padale ruevini. Odavde je, navodno, i je-
dan natpis koji se nalazio u zidovima sruene da-
mije, a danas u Zagrebu. U Trnu ili najblioj okolici
locira se, putna stanica Ad Ladios, kao i ca-
strum. Rimsko doba, 1-4, st.
7 - {cksfoon
Na zemljitu s druge strane seoskog puta prema
Vrbasu u profilu iskopane jame, otkriveni su ostaci
kostiju i posuda, koji su uniteni. Na
uem prostoru je nekolilw fragmenata gru-
be keramike sa ukrasom i bez ukrasa, te jedan ulo-
mak gvozdenog predmeta.
Nekropola s ritusom incineracije moe se okvir-
na datirati u 1-3. st.
LIT.: O. Blau 1077, 130; V. Radimslcy 1892, 221-222.
V. PakvaHn
03.34 BURICA BRDO, Bosanska Gradika.
Srednjovjekovni grad. Na istaknutom breuljku vid-
ljivi ostaci kamenih zidina razmjera. Prema
mogu se datirati u kasni srednji vi-
jek. M.
03.35 GAJ, Donji Prnjavor. Paleolitska
stanica. Na glavici brijega je ilovasti
izapran do tercijarne osnove, nalaze se ostaci paleo-
litske stanice u sekundarnom leitu. Malo-
brojni povrinski nalazi ne odaju kulturnu
pripadnost, iako., se prema nekim elementima moe
pretpostaviti jedna od kultura paleolita.
Basler
03.36 GAJ, Kulai, Prnjavor. Paleolitska stanica
Neznatni ostaci paleolitskog prebivalita na
padinama brijega u znatno erodiranom zemljitu.
Nalazi vjerovatno pripadaju mousterienu. Srednji
paleolit.
LIT.: Baslei 1962 a, O. Basler
03.37 GAJ, trpci-Podgajci, Prnjavor. Paleolitska
stanica, praistorijska gradina, srednjovjekovna cr-
kva. Lokalitet je smjeten na isturenom uzvienju
nad dolinom Ukrine. Prilaz na zapadnoj strani u
obliku niskog sedla. Nalazi sa povrine i jedne ra-
nije iskopane jame: obilje kremenih odbitaka l frag-
menata keramike grupe i kasnijeg peri-
oda, uz ostatke kamenih temelja, vjerovatno crkve.
Paleolit, eneolit, bronzano doba i kasni srednji vijek.
B.
03.38 GASNICA, Ganica, Bosanska Gradika. Po-
srednjovjekovni nalaz. eljezna strelica u
vidu lastinog repa. Rani srednji vijek (9-10. v).
LIT.: N. 1904, 422, N.
03.39 GLAVICA, Cimiroti, Bosanska Gradika. Pra-
istorijska gradina smjetena na elipsastom platou i-
rine oko 100 m, na breuljku koji dominira ovim
predjelom. Sistematska istraiva:nja vrio M.
1978. i 1979. godine. Istraena je oko 200 m
2

Prema rezultatima istraivanja moe se ustanoviti
naselje razmjera. Kulturni sloj ide u dubinu
oko 2 m. Prema prikupJjenim ostacima keramike
je odrediti hronoloku granicu: sloj do 0,50
m pripada starijem gvozdenom dobu, a sloj do 2 m
kasnom bronzanom . dobu.
LIT.: L. Zeravica 1974, 224. (u tekstu pogreno
upiisano selo M.
03.40 GORNJA GRADINA, Drenova, Prnjavor.
Praistorijska gradina. Smjetena nad Mravi-
ce u Vijaku na strmom brijegu. Na platou nije sa-
kulturni sloj, ali su ranije ovdje nalaeni di-
jelovi od i ulomci metala. Fragmenti jako
keramike mogu se pri osnovi brijega.
Kasno bronzano i eljezno doba. B.
03.41 GRABOVAC, Strpci-Ruevci, Prnjavor. Pa-
leolitska stanica i praistorijsko naselje. Smjeteni
na blago izdignutom izbreku na terasi
Ukrine, neposredno iznad doline. Povrinski nalazi:
kremeni odbici, .zatim primjerci sitnih uloma-
ka keramike, porijeklo nije blie odre-
diti. Paleolit i praistorijski periodi. B.
.................. ...... ...
50
03.42 GRAD, Prnjavor. Praistorijska
gradina. Smjetena na dominantnom uzvienju pii
zavrnim sjevernim padinama masiva
a iznad desne obale Najvii, cen-
tralni elipsoidni zaravanak, cca 40 X 20 m,
okruen je 4-5 m irokim opkopom, te 4-5 m i-
rnkim i 2-3 m visokim zemljanim nasipom. Ispod
drugog, oko 6 m nieg istovetnog zemljanog obram-
benog sistema; pruaju se padine brda. Prilaz gradi-
ni je sedlom sa neto vie, stra-
ne, gdje se nalaze dva tumuloidna zemljana nasipa.
Dimenzije u cjelini oko 200X150 m. Ju-
gozapadna strana sredinjeg zaravanka je kulturno
sterilna, dok nii dio, obiluje
ulomcima, lijepom i kulturnim slojem do
1,5 m debljine. Kasno bronzano i eljezno doba.
B. Gia;lj'llk
03.43 GRADIC, Turjak-Samardije, Bosanska Gra-
dika. Ranosrednjovjekovno Na istaknu-
tom breuljku nalazi se elipsasti centralni plato, di-
menzija 35X40X6 m. Izdignuti plato je
zemljanim. bedemom irine 3-4 m." Prema oskud-
nim fragmentima keramike lokalitet moemo dati-
rati u rani srednji vijek.
LIT.: M. 19D3, 227, M.
03.44 GRADINA; Bakinci, Laktai. Rimska utvrda.
Na visokom brdu, strmih litica nalaze se ostaci ar-
hitekture utvrde. Na strani i danas se
vide ostaci zidova, debljine cca 1,5 m. velikom
kamena nalaze se fragmenti rimske cigk!.
Ispod Gradine mjetani su 1936. godine pronali bi-
stu ukraenu lovorovim vijencem: izgubljena. Rim-
sko doba. M.
03.45 GRADINA (Jeri11in Grad), Berek, Bosan-
ska Gradika. Praistorijsko naselje i srednjovjekov-
no gn.dite. Usred kompleksa zv. Rit
uzdie se zemljano opasano jednim nasi-
pom (dimenzije: oko 100 m, visina 1,5-2
m), sa ulazom na strani. Povrinski nalazi
grube keramike, lijepa i troske datirani su
u elj2zno doba i u rani srednji vijek. N.
03.46 GRADINA, Bistrica, Bosanska Gradika. R.::i.-
nosrednjovjekovno gradite. Na prvim breuljcima
Prosare, to se neposredno diu na desnoj obali Sa-
'Je, nalazi se. kruno zemljano Prema os-
kudnim fragmentinm keramike lokalitet se moe da-
tirati u rani srednji vijek.
LIT.: M. 1983, 227. M.
03.47 GRADINA, Donji

Prnjavor. Paleo-
litska stanica i praistorijska gradina smjetene nad
J adovice u Ukrimi. Plato oko
IDOX60 m, ima prilaz sa Na centralnom dijelu
platoa crni slojevi zemlje nisu i:ili se naila-
zi na kremene odbitke. Uz rubove. platoa; pod u-
mom; su slojevi tamne zemlje u kojoj su
brojni fragmenti keramike. Paleolit i bron-
zano ili eljezno doba .. B.
03.48 GRADINA, Gaijipovci, Prnjavor. Prethisto-
rijska gradina smjetena na visokom zaravanku je-
uzvienja, jedino sa june
strane. Prostor oko 30X10 m sadri kul-
turni sloj debljine oko 1,5 m, s ulomcima keramike.
eljezno doba. B. GraiiJuJc
03.49 GRADINA, Gornji Kijevci, Bosanska Gradi-
ka. Praistorijsko naselje. ' Smjeteno u ravnici uz
rijeku Lubin, na zemljitu zvanom Bare. To je u
stvari tel, 30 X 20 m, visine oko 2 m. Na po_;
vrini t2la i na susjednom zemljitu nalaeni su
ulomci praistorijske keramike. Kasno bronza,no i sta-
rije eljezno doba.
0

LIT.: L. Zerav!ca-Z. Zerav!ca 1974, M.
03.50 GRADINA, Prnjavor.
nalazi. Na:padinama ovog lokaliteta na-
su: eljezni budak; eljezna sjekira bez uica,
bronzano dugme, eljezno kresivo, broj uloma-
ka keramike i bakrerii cara l.Vi:aksencija (307-
-312). Vjerovatno sa
nja ili refttgijuma. doba, 4. st.
LIT.: v. Palcvalin 1957, 259-262. . V. PakvaJi.n
03.51 GRADINA; Jablanica_:..Kotui:evi, Bosanska
Gradika. Ranosrednjovjekovne gradite.
kmno smjetene na breuljku dimenzija
14X 14 m. Izdigm.1ti centralni plato okruen je zem-
ljanim zatitnim bedemom, irine oko 3 m, koji je
od centralnog platoa udaljen oko 3,5 m. Sa JZ i JI
nalazi se jo jedan bedem polukrunog oblika, du-
ine oko 17 m, koji je, vjerovatno, sluio kao oja-
prvom. Nalazi: fragmenti keramike. Rani sred-
nji vijek.
L!T.: M. 1983, 221J. M.
03.52 GRADINA, Kremna, Prnjavor. Prethistorij-
ska gradina .. Smjetena u predjelu na iz-
duenom hrbatu brijega. Povrinski nalazi: ulomci
keramike. eljezno doba.
LIT.: Basler 1952, 423-424. Baslel"
03.53 GRADINA, Ljubatovci, Laktai. Srednjovje-
kovni Na kupastoin uzvienju iz-
nad rijeke Turjanice je: eljezno koplje,
strelice, srebrni novci, prsten i ulomci
posuda, koji vjerovatno sa Kasni
srednji vijek. B. Graljuk
03.54 GRADINA, Laktai. Vjerovatno pra-
istorijska gradina. Na iljastoj glavici obrasloj gu-
stom umom, nad sastavom Male i Velike rijeke,
nalazi se ovalna zemljano orijentirano
SI-JZ, opasano sa dva, i sa tri nasipa.
Povrinskih nalaza nema. N.
03.55 GRADINA, Seferovci, Bosanska Gradika.
Ranosrednjovjekovno gradite. U ravnici smjeteno
zemljano dimenzija. Rani .srednji vi-
jek.
LIT.: L. :Z!<ravica, 1983, 61-UO. M.
03.56 GRADINA, Sovjak; . Bosanska Gradika. Ra-
nosrednjovjekovno gradite. Kruno zemljano utvr-
dimenzija. Prema nalazima keramike
moe se datirati u rani srednji vijek.
LIT.: M. 1983, 226. M.
03.57 GRADINA, Strpci, Prnjavor. Ranosrednjovje-
kovno gradite;. Blago naglaeni izbreak u prostra-
noj dolini rijeke Ukrine, oko
35X55 m, na Glogovca i Vijake. i ni-
veliran prilikom izgradnje ribnjaka. Zidovi su gra-
od zemlje, oblutka. i lomlje:b.og kame-
na i Uz juni zid .postoji traka
puta od nabijenog. ljunka, pruena pravcem r-z.
je i neto sitnih fragmenata keramike:
. . . . . B.
03.58 GRADINA, . Sunjari, Laktai. Praistorijska
gradina i ostaci arhitekture. Smjetena nad
desnom obalom Vrbasa. manjih dimenzija
sastoji se od dva platoa i gornjeg dijela, su di-
menzije 45X30 m; orijentacija SI-JZ .. Na jugois-
padini donjeg platoa obilje praistorijske ke-
ramike . kasnobronzanog i ranoeljeznog . doba. Na
JZ padini gornjeg dijela ostaci zidova, kojima
je 1923. kamena s reljefom i natpisom
(ocin,esema l1 Zagreb) i (izgubljen), uz ostatke
materijala. Susjedne. njive zoyu se
Rimsko doba. .
LI.T.: E; 1960, 25. . . . : : . N,
03,59 GRADINA., .. Bosanska Gradika.
Praistorijska gradina i ranosredhjovjekovno gradi-
te. Smjetena na istaknutom grebenu Ljutava brda,
nad Ljutavom. Sa sjeverne, june, a djeli-
i strane, naselje je zemlja-
nim bedemom, dok je sa zapadne strane
prirodnom strmom .JJ,ticom. Dimenzije naselja su
35 X40 m .. Nal?:<;ite je datirru10 u kraj starijeg i po-
eljeznog doba. je i dosta
fragmenata. keramike ranog srednjeg vijeka.
LIT.: L. Zera.vica-Z, Zerav!ca 197'1, 227; M. 1983,
227. M.
03.60 GRADINA, Turjak-Smitrani, Bosanska Gra-
dika. Ranosrednjovjekovna gradite. Na zaravni
breuljka nalazi se izdignuti plato ovalnog oblika,
iznosi 20 m,. zemljanim bede-
mom. irina zatitnog bedema iznosi oko 5 m, visi-
na 4,5 m: Sa june strane nalazi se zaravan, po ka-
j oj je vjerovatno iao puf na: Gradim\. Prema povr-
inskim nalazima keramike je ovaj lokalitet
datirati u rani srednji vijek.
LIT.: M. 1983, 227-228. M.
03.61 GRADINA, Vakuf, Bosanska Gradika. Sred-
njovjekovno Zemljano uzvienje dimenzi-
ja 50X30 m, orijentisano u pravcu I-Z, okruenom
jakim zemljanim .bedemom i dubokim jarkom. Po-
vrir;ski . nalazi: kamen, malter, zgura,
kosti i ulomci keramike. Na susjednom zemljitu
nalazi se dosta fragmenata po-
Kasni srednji vijek.
LIT.: E.. 1957, 65. M.
03.62 GRADINA, Velika Ilova, Prnjavor. Praisto-
rijska gradina i nekropola. Gradina smjetena na
istaknutom uzvie116u dolinomJadovice s prilazom
na junoj strani. Po povrini centralnog dijeb pro-
stranog platoa nalaze se fragmenti keramike. Na nje-
govom junom i dijelu otkriveno vie ske-
letnih grobova. Jedan od njih je, navodno, imao
na nogama bronzane nanogvice. Kasno bronzano ili
eljezno doba. B.
03.63 GRADINA NA VIJENCU, Kremna, Prnjavor.
Prethistorijska gradina. Smjetena na brijegu zv.
Vijenac. Kulturni slojevi su snanom ero-
zijom. Povrinski nalazi: brojni fragmenti
kih posuda grube izrade. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: Basler 1952, 423, BaSileJJ.
03.64 GRCKO GREBLJE, Donja Ilova, Prnjavor.
Srednjovjekovna nekropola. Smjetena na istaknu-
tom poloaju nad dolinama Ukriiie i njene pritoke
Vijake, uz savremeno seosko groblje. Najstariji spo-
menici se nalaze na zapadnoj periferiji i na manjem
uzvienju, koje moe biti nasuta humka. To su dva
kamena spomenika u obliku sandi.tka; Ka-
sni srednji vijek. B.
03.65 GRDELJ, Kulai, Prnjavor. Srednjovjekovna
nekropola. oko 20 u savremenim
grobljima, u obliku Kasni srednji vijek.
LIT.: Basler 1952, 423, N.
03.66 IVANOV GROB (Kuni grob), Kulai, Pr-
njavor. Nadgrobni spomenik u obliku amorfne ste-
le; Kasni srednji vijek ili kasnije.
LIT.: .. Basler 1952, 423. N.
03.67 KAG;E, Gornja Jurkovica, Bosanska Gradi-
ka. Srednjovjekovno smjetena na vrhu
51
breuljka,. s krunim centralnim platoom
13 m. Sa jun.e strane plato je zemljanim
nasipom, a sa 'sjeverne i prirodnom strmi-
nom. Povrinski .nalazi: brojni fragmenti keramike,
maltera i lijepa, kao i ostaci kamenog zida. Kasni
srednji vijek. M.
03.68 KAMENICA, Mahovljai1i, Laktai. Pojedina-
ranosrednjovjekovni nalaz. otkrivena
urna s ostacima spaljenih i Rano-
slovenska, 9. vijek.
LIT.: N. 1971, 23, 37. N.
03.69 KARAVIDA, Kladari, Srbac. Praistorijska os-
tava. Po Truhelki, navodno, u kulturnom
sloju. Sastoji se od bakrene sjekire
(klina) i jedne sjekire s otvorom i krstasto posta-
vljenim Nalaz treba povezati s nekom od
starijih faza eneolita u ovim kra-
jevima, moda s prodorom lasinjske kulture u sje-
vernu Basnu.
LIT.: C. Truhelka 1907, 57-GO. B.
03.70 KLASNICE; Klanice, Laktai. Srednjovjeko-
vni grob. Prije 1941, pored mosta otkriven
grob s parom naunica dalmatinskohrvatske grupe.
Rani srednji vijek, 9-10. v.
:UIT.: S. 1960, 251. N.
03.71 KNEZEVINA, Strpci-Glogovac, Prnjavor.
Paleolitska stanica. Smjetena na kosi koja
se blago sputa prema iroj dolini Vijake. Povrin-
ski nalazi: rijetki kremeni odbici. Paleolit. B.
03.72 KOBAS, Bosanski Koba, Srednjovje-
kovni grad i naselje sa benediktinskim samostanom.
Stajao vjerovatno na dananjeg sela Gi-
Pisani izvori spominju da je u gradu posto-
jala i benediktinska opatija {12. i 13. st.), a u 15. st.
pripadao je posjedima velikake obitelji
LIT.: H. 1953, 39. P.
03.73 KOSA, Turjak, Bosanska Gradika. Praisto-
rijska nekropola. Prilikom oranja, na dubini 20-30
cm, otkrivene urrie sa pepelom i ostacima spalje-
nih kostiju. Kasno bronzano doba.
LIT.: L. Zeravica-Z. eravica 1974, 223. M.
03.74 KRALJEV STO, Gornja Lepenica, Srbac.
Srednjovjekovno groblje. 2 u vidu
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1071, 101. N.
03.75 KRCEVINA, Kulai, Prnjavor. Paleolitska sta-
nica. Na gredi niskog ilovastog_ brijega, na povrini,
nalaze se kremenice paleolitskog habitusa, ali ne-
ue kulturne pripadnosti.
LIT.: Basler 1963, 10. Basler
03.76 KRCEVINE-Nadlugovi (Silosi), Prnjavor.
Praistorijsko i srednjovjekovno naselje. Zatitna is-
kopavanja obavio B. Graljuk 1979. Lokalitet se na-
lazi na formiranoj zavrnoj padini
iznad tla. objekti i otpad-
ne jame dali su obilje alata sjeki-
re, mikrolitske lamele i dr.) i keramike, uz kosti i
ugljenisano drvo. Pored dijela nalaza koji
pripada neolitu kultura), iskopa-
vanjem su prikupljeni i nalazi
eljeznog doba. i srednjovjekovnog perioda.
LIT.: B. Graljulc 1980, 23-25; B. Graljulc 1983, 27-29.
B. Graljuk
03.77 KRCEVNICA, Prnjavor. Paleolitska
stanica. Situira11a na neznatnoj uzvisini uz lijevu
obalu Ukrine. Iskopavanja su vrena 1964. na povr-
ini od 32 m
2
Basler). Arheoloki nalazi neto su
brojniji u horizontu od 0,30 do 0,60 m, dok su u
52
u gornjem sloju U kulturnom pogledu oni
pripadaju aurignacio:mu. paleolit.
LIT.: Basle1 1973, 10-15; Basler 1079, 321. EJ.
03.78 KUCISTE, Prnjavor. Paleolitska
stanica. Na padini kose, nalaze se malobrojni pri-
kremenica kulturne
pripadno:itL EJ. Bas!ei
03.79 KUCISTE, Vrbaka, Bosanska Gradika. Os-
taci praistorijskog naselja. nekoliko frag-
menata keramike i zemljanih prljenaka, kao i jedan
zemljani teg. Keramika pripada kasnom bronzanom
dobu. M.
03.80 I\:ULASI, Kulai, Prnjavor. Paleolitska st;a.-
nica. Na povrini ilovastog tla nailazi se na okresi-
vane krernenice paleolitskog habitusa, ali blie neod-
kulturne pripadnosti.
LIT.: Basle1 1952, 422. Baslei:
03.81 LAKTASI, Laktai. praistorijski
.nalaz. Bakrena blizu termal-
nog ''rela 1893, godine. Pripada, najvjerovatnije,
srednjem eneolitu.
LIT.: F. Fiala 1894 c, 328. B.
03.82 LAM!NCI 1, Laminci, Bosanska Gradika.
Praistorijski novac. jedan keltski novac iz 1.
st. st. e. G.
03.83 LAMiNCI 2, Laminci, Bosanska Gradika. Os-
tava srednjovjekovnog novca. 1550 koma-
da Matije Korvina i Vladislava II Jagelovi-
Kasni srednji Vijek, 15. v.
LIT.: J. 1955, 167. G.
L::!P.m.:-GAJ, Prnjavor. Srednjo-
nekropola. Uz savremeno pravoslavno gro-
blje i crkvu ciko 35 u obliku plo-
sanduka i stela: Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 101. . B.
03.85 LISICJI BRIJEG-CINTOR, Lami.nci, Bosan-
ska Gradika. Praistorijsko, rimsko i srednjovjeko-
vno naselje. ,Smjetena na elipsastom uzvienju dim.
150X120 m, uz savremenu crkvu. Pri cr-
kve je nekoliko skeleta, ali o njima
n0ma podataka. Na povrini lokaliteta nalazi se obi-
lje fragmenata keramike koja. pripada e-
l}2znom dobu, rimskom dobu i srednjovjekovnom
periodu.
LIT.: L. eravica - Z. Zeravica 1974, 220-221 M ..
03.86 LUKA, Maglajani, Laktai. Rimsko naselje.
Ostaci materijala (opeka) i rimski novci
cara Antonija Pija (138-161. g) i cara Maksimilija-
na (286-305. g). Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: C. Patsch 1897, 516-517. B. M.arJjan
03.87 LUKE, Mahovljani, Laktai. Praistorijska ne-
kropola. Manjim zatitnim iskopavanjem izvedenim
1982. (O. otkrivena nekropola sa urna-
ma i spaljenim pokojnikom. Materijal predstavlja
ostatke unitenih. grobova na periferiji nekropole.
Kasno bronzano doba (kultura polja s urnama).
O.
03.88 LUKE (Kui.10 grnblje), Mahovljani, Laktai.
Praistorijska i srednjovjekovna nekropola. Zatitna
istraivanja izvrena 1968: (V.
i 1969-1971. (N. Na prosforu piaistorijskog
groblja s urnama, koje se protee i na okolnim par-
celama (fragmenti keramike i ukrasne bronzane igle),
otkriveno je oko 100 grobova poredanih na redove
i ukopanih u prostu zemlju. orijentacija
u pravcu Z-I; poloaj ruku Dubina varira
od 0,20 do 1,07 m. Nalazi otkriveni u 43 groba, naj-
dijzlom pripadaju nakitu (naunice, prsteno-
vi, ogrlice od dvodjelnih privjesak.a; praporaca i sta-
klenih perli, lunula), uz no, strelicu i nekoliko
buenih rimskih Nakit pripada ketlakoj i
bjelobrdskoj grupi. Na oblinjem izdignutom zem-
ljitu, nazvanom Kuna . groblje, nailazi se pri ora-
nju na masivno . kamenje i kosti, vjerovatno iz ka-
snijeg vremena. Kasno bronzano doba (kultura polja
s urnama) i srednji vijek.
LIT;: N. 1900 .b,. 137-160. N.
03.8!) LUIUCA BARE, Bosanska Gradika.
Praistorl;j;drn naselje. prilikom melioracije
zen1ljita; Na v'ertikalnini profiliimi po sredini pra-
istorijskog naselja, vidi se : neko!iltci slOjeva crveno
zemlje i ostaci nagorjelog drveta na dubini
oko 0,60 m. Duina naselja je oko 80 m. Nalazi:
brojni fragmenti keramike koja pripada . kasnom
bronzanom dobu. M.
03.VO LUSCIC, Kulai. Prnjavor. Paleolitska stani-
ca. Smjetena na niskoj terasi povie doline Ukri-
nc. Istraivanja su vrena 1958/59,
te 1964. i 1980. Basler), na ukupnoj
povrini od 250 m
2
U osnovi nalazita stoji ljun-
kovita pliocenska terasa na kojoj nekoliko
slojeva a u jednom od njih, na dubini od
0,90 m, deponirane su brojne kremenice ... Po broju
i kvalitetu nalaza kao i kulturnoj izraeriosti, Lu-
je jedno od najvanijih paleolitskih lokaliteta u
sjevernoj Bosni. U kulturnom pogledu to je
aurignacien, sa strgalima na vrhu lamina i strgala
njukastog tipa - to je osobito za
ovu kulturu. Retuirane lamine su rijetke. Speci-
nalazita su brojna ubadala (burins) sa kon-
veksna retuiranim rubovima, a javljaju se i gi-
gantoliti na oblik choppera, to je u sjevernoj Bo-
sni pojava u starijim fazama
paleoli tika.
LlT.: Basle1 - 1961 b, 27-2B+Tbl. I-VI;
Basier 1979, 323-324; Basler 1979 a, 338-343
EJ. Basler
03.91 LJESICA, Donji Prnjavor. Paleolit-
ska stanica. Na vrhu oblog ilovastog brijega nalaze
se na povrini zemlje okresivane kremenice.
paleolit. Baslet
03.92 l\'IA.CKOV AC, l3osanska Gradika.
Praistorijska ostava. Sastoji se od bronzanih obje-
kata koje sjekira . s u.icom,. gotovo od
bakra (u stvari, .najvjercivati:iije, ingot),
iluplje sjekire-kelta, pet narukvica, dva srpa i
broj ulomaka oruja i nakita. Ostava se moe pove-
zati sa sjevernobosanskom kulturom polja sa urna-
ma, a pripada starijoj fazi kasnog bropzanog doba-
-Ha A (vjerovatno A-1).
LIT.: F. Flala 1897, 070. B.
03.93 JlriAHOVLJANi, Mahovljani, Laktai. Rimsko
naselje. Ostaci materijala (rimska ope-
ka i kame11 s malterom uz tragova rimskog
poda), protee se, na irokom prostoru, na potezu
Preka Luka.
Otkriveno je i 25 rimskih carskih nciv'aca i par
srebrnih narukvica. Rir):lsko doba, st.
LIT.: C. Patsch. 1911, 197; E. 1957, 05; E.
1960, 25. V. Pak.valil!l
03.94 MALA. GRADINA, Kulai, Prnjavor. Paleo'-
litska stanica i praistorijski tumulus sa spaljivanjem.
Na sedlu brijega to ga nekadanja pliocenska
terasa, smjetena je vieslojno paleolitska nalazite,
je dio u kasnom bronczanom dobu iskori-
ten za nasipanje velikog zemljanog tuniula. U ne-
takm1tom dijelu, na koji je ovaj tuinulus bio nasut,
ot)rrivena su dva 'fertilna paleolitska horizontai: je-
dan s ostacima mousteriena; a dri.tgi,.:zrinogo bogatiji,
sa nalazima iz doba dio 'kre-
menica je u 1rnsipu; zemlje od koje je bio
tumulus. Obje kulture.;su, zastuplje-:
ne sa vrlo lijepi111 izborom ali;ltki. Turri.ulus je sa-
dravao grobove tipa Barice .. Paleol.it .i kasno bron-
zano doba.
LIT.: B. 1964, 27:...:.a5.; Basler HJ70, 9-16.
Easler
03.95 MANASTIRISTE, Gornji Kijevci, Bosanska
Gradika, Praistorijsko naselje, ostaci i sred-
njovjekovne arhitekture i groblja. Usred
skog kompleksa zv. Karanovac; obrasli u umicu,
nalaze se ostaci arhitekture, uz mnotvo
materijala. povrinskim nalazi-
ma van objekta nalaze se ostaci keramike datirane
od eljeznog doba do kasnog srednjeg vije-
ka. Uz ruevine, vjeroyat-n9 crkve, . i . na oblinjim
njivama, je nekoliko u. vidu jedno-
stavnih, neukraenih Na. jednoin preostalom
komadu .kamena dio glagoljskog natpisa,
datiran u 12. vijek.
LIT.: E. 1960, 27; .M, Vego 1070, br. 277;
B. 1902, 212, Sl. 344. N.
03.96 MARIJIN GRAD, Gornji Podgradci, Bosan-
ska Gradika. Srednjovjekovni grad. Smjeten na
brdu Pavetnjak, nad okukom rijeke Vrbake. Prema
gradnje je, izglec!a, u cjelini na-
stala u istom periodu. Dobro je zapadni zid
u duini 21. m. Vidljivi su ostaci kule izvidnice, te
dva objekta unutar Nalazi: fragmenti cr-
vene, i crne keramike na vitlu. Kasni
srednji vijek.
LIT.:. W. Tcmiaschelc J880, 512; N. 1936,. 106;
L. :leravica._ ,z. Zeravica 1974, 224; M. 1982,
146....:.148. M.
03.97 MEKOTA, Kremna, Prnjavor. Paleolitska sta-
nica. S!Tl.ietena na staroj terasi nad desnom
obalom Vijake. Povrinski nalazi: rijetki primjerci
kremenih odbitaka. Paleolit. B.
03.98 MITROVACA greblje),
Prnjavor. Srednjovjekovna i1ekropola. 4
u obliku i sandi.tka; ukras: krst.
ni. Kasni srednji vijek;. B.
03.99 MOKRES, Laminci-Dubrave, Bosanska Gra-
dika. Praistorijski tumulusi sa spaljivanjem.
vana 3 tltmulusa dimenzija. Na
tumulttsu smjetena je savremeno seosko groblje:
prilikom ukopavanja nailazi se na ostatke spaljenih
kostiju i fragmente keramike, koji se mogu datirati
u srednje ili kasno b!'onzano doba. M.
03.100 MOKRICE, Mokrice, Bosanska Gradika. Os-
tava rimskog novca. Sadri oko 2000 bronzanih rim-
skih preteno careva Valensa i Valentinia-
nusa I. Rimsko doba, 4. st.
LIT.: G. 1979 a, 137. G.
03.101 MOTAJICA (planina), Srbac.
srednjovjekovni nalaz. Puka na
blie nepoznatom mjesti.1 u planini Motajici 1911.
g. Kas11i srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: V. 1944, 169. P.
03.102 MUSIN CER, trpci, Prnjavor. Paleolitska
Smjetena na visokoj, prostranoj glavici koja
dominira jednim dijelom doline Ukrine. Povrinski
nalazi: rijetki primjerci kremenih odbitaka. B.
03.103 NAGONI, Petrovo Selo, Bosanska Gradika.
Srednjovjekovno gradite i nekropola. Kruno zem-
ljano 30 m, opasano zatitnim
53
bedemom. U i1jegovoj blizini, prilikom kopanja
ljunka, . otkriveno G skeleta na dubini od 0,50 m.
Povrinski nalazi: fragmenti keramike. Rani srednji

LIT.: M. 1983; 229. M.
03.104 NJIVE, Gornji Podgradci, Bosanska Gradi-
ka. Rimsko naselje. Tragovi rimske naseobine lee
uz dananje naselje kod Crnog potoka. Ulomak nad-
grobnog spomenika-stele, koji se nahizio na mje-
snom groblju vjerojatno, s ovog lokaliteta,
na kome su vidljivi ostaci zidova od tesanog kamena
vezani malterom. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: C, Patsch 1924, 229-230; D. Sergejevslci 1938 a, 100;
L. Zeravica. - Z. Zeravica. 1974, 226-227. V. PakvaJin
03.105 Laktai. Rimsko nase-
lje. Na prostoru od oko jednog hektara nailazi se na
brojne ostatke rimske cigle, fragmente crijepa i ope-
ka od hipokausta, uz bronzanu fibulu. Rimsko do-
ba.
LIT.: C. Patsch 1897, 516; C. Patsch 1899, 242. M.
03.106 ORASJE (Vinogradi), Bakinci, Laktai
Srednjovjekovna nekropola. 20 u
vidu i sanduka, bez ukrasa. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: . 1971, 101. N.
03.107 OSOJE, Malo Blako, Laktai. Srednjovje-
kovno groblje. Uz crkvu brvnaru i pravoslavno gro-
blje, je G u obliku i sanduka,
ostali uniteni ili jedan spomenik ukra-
en motivom krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 99. N.
03.108 PALA1'l1CA, Vrbaka, Bosanska Gradika.
Ranosrednjovjekovna gradite. Usred ze-
mljita, na njivama zvanim Luke, nalazi se elipsaste
dimenzija 30 X 20 m, okrueno zemljanim
odbrambenim bedemom debljine 3,5 m i visine 0,60
m. Nalazi: fragmenti keramike. Rani srednji vijek.
LIT.: M. 1983, 223. M.
03.109 1, Klanice, .. Laktai.
Skupina paleolitskih stanica. Zatitno .
obavljene 1979, na povrini od 397 m
2
, a reviziono
sistematska istraivanje 1983. (B. Graljuk). Loka-
litet kompleks breuljaka krajnjih
padina Kozare iznad rijeke Vrbasa na duini od cca
2 km. Velika koncentracija paleolitske kremene in-
dustrije, sa karakteristikama obrade mousteriena, au-
rig:naciena, szeletiena i gravetiena, uvrtava ovaj lo-
kalitet u red paleolitskih nalazita kod
nas.
LIT.: B. Gmljulc 1900 b, 9-15, Tbl. I-IV; B. Graljulc
1983, 23-40. B. Graljuk
03.110 PECINE-KOZARICA 2, Klanice, Laktai.
Praistorijsko naselje. Otkriveno prilikom zatitnih
istraivanja 1979. na sjevernom dijelu kompleksa
(B. Graljuk). Iako je dio nalazita
uniten, fond nalaza ukazuje na naselje
kulture. Otkriveni su komadi lijepa, nekoli-
ko ulomaka sjekira, vretena i veliki
broj ulomaka neukraene i ukraene keramike. Ene-
olit, kultura - stupanj A.
LIT.: B. Graljulc 1930 a, 25-28, Tbl. XIII-XVI; B. Graljulc
1933, 25-27. B. Graljuk
03.111 POD GRADINOM, Donji Prnjavor.
Vjerovaino granarija. Pitosi u
tlo na zapadnoj padini Gradin(!!. U meki,
usjecena je jama obli-
ka pitosa. Otkrivena je nedavno pri zemljanim rado-
vilna i Dimenzije: visina oko
2,40 m, otvor oko 0,60 m, irina na dubini od 1 m
od povrine oko l,'10 !n. B.
54
03.112 POLJCE, trpci, Ruevci, Prnjavor. Prais-
torijsko naselje i tumulus sa spaljivanjem. Na povri-
ni onie izduene prostrane zaravni; na junom di-
jelu stare terase Ukrine, kremeni odbici i
fragmenti keramike neolitskog porijekla. Prilikom
oranja, u crnoj zemlji oko 0,3 m, to je u
stvari dno grobne jame, su tragovi paljevine
i fragmenat sa ukom od posude kasnog bronzanog
doba. Blago povien prostor na ovom dijelu terase,
na prvobitni niski tumulus sa nekropolom
tipa Barice. Neolit i kasno bronzano doba. B.
03.113 POLJE, Drenova, Prnjavor. Paleolitska sta-
nica. Na povrini blago uzvienog prostranog zarav-
njenog platoa nad lijevom obalom Vijake, nalaze se
rijetki primjerci kremenih odbitaka. Paleolit.
B.
03.114 POZAR, Prnjavor. Neolitska na-
selje. Na terasastom izdanku prema
sastavu Velike i Male Ukrine, nalaze se ostaci ze-
munica sa lijepom i brojni fragmenti neo-
litske keramike neizdiferencirane kulturne pripad-
nosti.
LIT.: Basle1' 1952, 422. Basler
03.115 RADIN KAMEN, Velika Ilova, Prnjavor. Pa-
leolitska stanica. Na povrini istaknute izduene gla-
vice nailazi se na rijetke primjerke kremenih odbi-
taka. Paleolit. B.
03.116 RAVAN, Kremna, Prnjavor. Paleolitska sta-
nica. Na jugu okrenutoj kosini brijega nalazi se
kremenica, koje su, vjerojatno, saprane sa
sedla. paleolit. Basler
03.117 RAZLJEVI, Donji Podgradci, Bosanska Gra-
dika. Srednjovjekovno naselje. Na desnoj obali ri-
jeke Vrbdke otkrivena je ulomaka
posuda, lijepa i eljezne troske. Kasni
srednji vijek. M.
03.118 RIMSKO GREBLJE, Donji Prnja-
vor. Srednjovjekovna nekropola. jedan ste-
u obliku sanduka, ostali uniteni. Kasni srednji
vijek. B.
03.119 ROMANOVCI, Romanovci, Bosanska Gra-
dika. Srednjovjekovni nalaz. Puka fi-
1911. g .. Kasni srednji vijek, 14-15.
st.
LIT.: V. 1944, 169. P.
03.120 SELISTE, Prnjavor. Paleolitska
stanica. Povrinski nalazi: okresivane kremenice pa-
leolitskog porijekla.
LIT.: Ba:sler 1952, 422. Basler
03.121 SITNEZ, Sitne. Prnjavor. Praistorijski po-
nalaz. Sastoji se od 2 zlatna spiralna pri-
vjeska. Okolnosti nalaza su nepoznate; vjerovatno
je u pitanju ostava ili dio ostave. Nalaz najvjerovat-
nije pripada kasnom bronzanom dobu.
LIT.: B. 1957, 254. B. Covh'!
03.122 SJENOKOS; Velika Ilova, Pmjavor. Ostaci
praistorijske nekropole sa urnama, Po povrini zara-
vni u blizini seoske crkve nailazi se na rijetke, jako
ulomke keramike, a i na pO-
sude. Vjerovatno se radi o nekropoli sa urnama. Ka-
sno bronzano doba. B.
03.123 SLATINA, Slatina, .. Laktai.
srednjovjekovni nalaz. Kamena sa . primitivno
ugraviranim ukrasom i .glagoljskim natpisom. iz
jeg se sadraja vidi da se radi o nadgrobnom spome-
niku. Kasni srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: B. 1982, 326-327. T. Glavn
03.124 SMREKVIK, Prnjavor. Paleolit-
ska stanica. Na istaknutom brijegu, je najvii
poloaj obla glavica, nalaze se po povrini. primjerci
kremenih odbitaka. Paleolit. B.
03.125 . STARA CRKVA, Malo Blako, Laktai. Pa-
leolitska: stanica i ptaistorijsko naselje. Nalazi se na
gradini na kojoj je smjetena pravoslavno groblje.
Prikupljeni materijal pokazuje kulturu gra-
vettiena "i epigravettiena dok matel'ijal
osim grube fakture i nedovolj110g ne prua
elemente za uu determinaciju. Paleolit i kasniji
praistorijski periodi. : o.
03.126 STARCEVICA trpci-Begovci, Pr-
njavor. Paleolitska stanica. Na povdini zaravnjenog
platoa, izduenog po pravcu I-Z, s prilazom na .. za-
padnoj strani, nalaze se rijetki primjerci kremenih
odbitaka. Paleolit. B.
03.127 STUPCEVICA, Bukovica, Laktai. Pojedina-
rimski nalazi. Na blagom uzvienju e-
ljezno i koplje, te ulorrici crne keramike
rimskog porijekla. B. Graljuk.
03.128 SARCEVICA BRIJEG, Ktemna, . Prnjavor.
Paleolitska stanica. Na glavici prostranog Uzvienja,.
pokrivenog . ,nalaze se na povrini zemlje
rijetki : primjerci . kremenica paleolitskog porijekla,
ali kulturne pripadnosti. Baslel""
03.129 SIBOVSKA; ibovska, Prnjavor. Paleolitska
stanica. Na masivnom izl:ireku nalaze se vrlo rijet-
ke krenienice sa tragovim'aobrade, od kojih se neke
mogu pripisati paleolitiku. BasleJ.""
03.130 SIPINJA, trpci-Ganinci, Prnjavor. Prais-
torijsko naselje. Lokalitet se nalazi na izduenoj rje-
terasi koja se j:irua' dolina Ukrine i nje-
ne pritoke Glogovca. Na povrini se nailazi na rijet-
ke kremene odbitke i sitne ulomke keramike, a na-
su i kamene sjekire (jedna probuena). Neolit.
B.
03.131 TOSANICA BRDO, Prnjavor.
Paleolitska stanica. Po povrini istaknute, izduene
grede koja se blago sputa prema dolini Ukrine, na-
laze se kremeni odbici. Paleolit. B.
03.132 TUCIC, (Junuzovci), Bosanska
Gradika. Srednjovjekovna nekropola/: ot-
krivena 1903....,.-1904. Iz grobova, otkrive-
nih na dubini 0,60-0,70 m i orijentiranih Z-1, u
Zemaljski muzej dospjeli su 1904. prikupljeni nala-
zi, uglavnom nakit bjelobrdske grupe (torkves, na-
rukvica, naunice, dvodjelni privjesci, prsteni, .pra-
porci, lunula), datirani u 10-11. vijek. Naknadno
je nabavljena eljezno koplje, ranokarolinkog obli-
ka 9-10. vijeka; Rani srednji vijek. -
LIT.: P. Iforocc ...:.;, 1943, 271-280; N. 1963,.
160. .. N.
03.133 TUK, Krem.na, Prnjavor. Paleolitska statika.
i praistorijski tumulus. Na uzvisini nad Krem-
nice u Ukrinu nalazi se zemljani' tiim.W.hs'riastit od
prikupljene sa neke paleolitske stanice ti
neposrednom susjedstvu, to: se moe po
povrinskim nalazima kremenih odbitaka i artefa-
kata paleolit,ske provenijencije. Paleolit i bronzano
doba. . . . . B.
03.134 . URJjA 1; Prnjavor. Paleolitska
stanica. Na uzvienju nad lijevom obalom Ukrlrie
koje se prostire u duini preko 2 km, izdvaja se ne-
koliko prostranih glavica. Urija 1 je. najnia i na-
lazi se na sjevernom dijelu uzvienja. Povrinski
nalazi: kremeni odbici. Paleolit. B.
03.135 URIJA 2, Prnjavor. Paleolitska
stanica. Smjetena na jednoj od nekoliko oranica
na uzvienju na lijevoj obali Ukrine. Povrinski na-
lazi: brojni primjerci kremenih odbitaka. Paleolit.
B.
03.136 URIJA 3 Pmjavor. Pa-
leolitska stanica i praistorijski tumulus. Na najvi-
em dijelu kose, na lijevoj obali Ukrine, na prostra-
nom zaravnjenom platou, po povrini u
jedne jame nalaze se rijetki primjerci kre-
menih odbitaka. U neposrednoj blizini smjeten oma-
nji tumultts. paleolit i bronzano doba.
B.
03.137 VRIJE, Kozinci, Bosanska Gradika. Prais-
torijsko naselje. U sloju dubine 0,20-0,40 m, otkri-
veni primjerci praistorijske keramike, kojima
je jedna plitka zdjela. Kasno
bronzano doba.
LIT.: L. eravica - Z. eravica 1974, 218, M.
03.138 V AROS, Kremna, Prnjavor. Srednjovjeko-
vno naselje. U ravnici uz lijevu obalu Ukrine nazi-
ru se u zemlji tragovi sa temeljima od kamena
vezanog vjerojatno iz kasnog srednjeg vi-
jeka.
LIT.: Basler 1952, 424. Bas!ei:-
03.139 VAROSANKA, Cimiroti, Bosanska Gradi-
ka. Ranosrednjovjekovna gradite. Na desnoj obali
rijeke Lubine, na prirodnom uzvienju koje sa tri
strane opasuje potok Berek, smjeten tel
30 X 20 m. Povrinski nalazi:. brojni ulomci kerami-
ke. Rani srednji vijek. '
LIT.: M. 1983, 227. M.
03.140 VELIKA GRADINA, Galjipovci, Prnjavor.
Praistorijska gradina smjetena na strmom
nju nad potokom Linja, s prilazom na svjevernoj
strani. Dimenzije 200X100 m. Po povrini izdue-
nog platoa nalaze se fragmenti lijepa, zatim
keramike i neto kremenih odbitaka, porijeklo
moe biti i starije od gradinskog naselja koje pri-
pada prelazu iz kasnog bronzanog u eljezno doba.
B.
03.141 VELIKA GRADINA, Kulai. Prnjavor. Pra-
istorijska gradina. Serpentinska uzvisina, povie sa-
stava Velike i Male Ukrine, prekrivena je zemljom
crnicom u kojoj se nalazi grubo keramike.
Kasno bronzano doba.
LIT.: Basler 1952, 422. Basler
55
03.142 VIS, Kijevci, Bosanska Gradika. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na strmom stjenovitom uzvi-
enju, koje je danas obrasla umom, s prilazom sa-
mo sa strane, gdje se protee ui plato po-
kriven ostacima suhozida. Prilikom kamena
otkriven skelet sa gvozdenim kopljem kao
prilogom. Kasno bronzano i starije eljezno doba.
LIT.: L. eravica - Z. eravica 1974, 223. M.
03.143 VRSANI, Vrani, Prnjavor. rim-
ski nalaz. statua Apolona prona-
u blizini sela Vrani. Predstavlja kopiju nekog
najvjerojatnije originala, koju je
datirati u 1. st.
LIT.: C, Patsch 1896, 273-276; C. Patsch 1899, 218-220.
L
03.144 Laminci, Bosanska Gra-
dika. Praistorijsko naselje. Na dubini 0,60-0,80 m
otkriveni ostaci praistorijskog naselja. Ve-
Hki broj fragmenata keramike i kremenog i
omja datiranje ovog lokaliteta u eneo-
li-t. M.
03.145 ZIDINE, Laktai. Rimska zgrada. Temelji
rimske zgrade sa kanalima za hipokaust, vjerovatno
jedne banje. Kako su samo supstrukcije a
ne i zidovi, raspored prostorija prema datom planu
nije jasan. Nala se mnogo i hipokaustnih
cigli, keramike, stakla. Navodno, u Laktai.ma je Cib
i statua; vjerovatno 4. v. Izgublje-
na. Rimsko doba. ,
LIT.: I, Kellner 1890, 56-63; E. 1957, 65 69; G. Kra-
1979 a, 137-139. I. Oremonik
03.146 ZIDINE, unjari, Laktai. Srednjovjekov-
na crkva i groblje. Na uiviici obrasloj ikarom vid-
ljivi su ostaci zidova, vjerovatno crkve, dimenzija
15X8 m. Materijal zidova je za gradnju
okolnih kao i nadgrobne od kojih je sa-
samo jedna, fragmentirana. Kasni srednji vi-
jek. N.
03.147 ZOBISTE, trpci-Muse, Prnjavor. Praisto-
rijsko naselje. Smjetena na rubu doline Ukri-
ne, na prostoru oko 200X150 m. Povrinski
nalazi: fragmenti keramike, kremenih odbitaka i gla-
kamenih alatki. N=olit. B.
03.148 ZUPSKI RAZBOJ, Zupski Razboj, Srbac.
Srednjovjekovna nekropola. je 12
u obliku sanduka: utonuli i zatrpani. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 101. N.
REGIJA 4.
U - Arheoloki leksikon
2 ~ : : ~ ..;.:_; ..
59
REGIJA 4: OPTI POPIS NALAZITA
1. ADA, Bosanski Brod
2. BAKARE, Bosanski Brod
3. B.AiRE, Grabovica, Doboj
4. BASCA, Alibegovci, Doboj
5. BISNICA, Sijekovac, Bosanski Brod
6. BOSANSKI BROD, Bosanski . Brod
7. BRDO, Donja Vrela, Bosanski Brod
8. BRDO SAVKOVICA, Gornji .Detlak, Derventa
9. BREGOVI NA BAKARAMA,
Bosanski Brod '
10. BREZIK; Bijelo Brdo, Derventa
11. CERIK, Kostre, Bosanski Brod
12. CIGANiTE, Brestovo, Doboj
13. CRKVINA, Kuljenovci, Derventa
14. CRKVINA, Makljenovac, Doboj
15. CRKVINA, Podnovlje, Doboj
16. CRKVISTE, Veliki Prnjavor, Doboj
17. CARDACINE, Doriji Klakar-Kamen,
Bosanski Brod
18. CARDACiTE, Gornji Detlak, Derventa
19. CARDAK, Derventa
20. CELARUSA, Bukvica, Bosanski Brod
21. DANILOVICA BRDO, Podnovlje, Doboj
22. DEBELO BRDO-ZOB!SCE, Ularice, Doboj
23. DERVENTA, Derventa
24. DOBOJ....:...CENTAR, Doboj
25. DUBOCAC, Bosanski Derventa
26. DUBOCKO BRDO, Gornji Derventa
27. DUBOCKO BRDO Mikovci,
Derventa
28. VIS, Boinci, Doboj
29. DZAMIJA NA CARIJI, Doboj
30. DZIGEROVAC, Drijen, Derventa
31. DZINOVSKO . GREBLJE, Kale11derovci,
Derventa
32. DINOVSKO GREBLJE, Doboj
33. GLAVICE-MRAMORJE, Prisade, Doboj
34. GRACAC, Alibegovci, Doboj
35. GRABOVCA BRDO, Podnovlje, Doboj
36. GRAD, Brestovo, Doboj
37. GRAD, Doboj
38. GRADINA, Cerani, Derventa
39. GRADINA, Dobo,i, Doboj
40. GRADINA, Kouhe, Doboj
41. GRADINA, Kuljenovci, Derventa
42. GRADINA, Doboj
43. GRADINA, Doboj
44. GRADINA, Velika Brusnica, Bosanski Brod
45. GRADINA, Vrela, Bosanski Brod
46. GRAPSKA, Grapska, Doboj
47. GRCANSKO POLJE, Grk, Bosanski Brod
48. GRCKO GREBLJE, Brestovo, Doboj
49. GRCKO GREBLJE,. Osredak, Doboj
50. GHCKO GREBLJE, Doboj
51. GRCKD GREBLJE, Vrela, Bosanski Brod
52. GRDNA NJIVA, Palenica, Doboj
53. GREBLJE NA LIPI, Podnovlje, Doboj
GREDA, Podnovlje, Doboj
55. GREBLJICE, Bosanski Derventa
56. HAMBARINE, Donji Detlak, Derventa
57. HENDEK, Makljenovac, Doboj
58. HERCEGOVACKO BRDO, Mikovci, Derventa
59. HUMKA, Unka, Bosanski Brod
80. KAMEN, Dragalovci, .Doboj
61. KAMEN, Lupljanica, Derventa
62. KAMEN, Makljenovac, Doboj
63. KAMENJ:E, Cerovica, Doboj
64. KAMENJE, Ularice, Doboj
65. KAMENJE NA VIJENCU, Radnja Donja,
Do boj
66. KATUNISTE (Svatovska greblje),
Pridjel, Doboj
67. KLUPE, Donja Ostrunja, Doboj
68. BRIJEG, Drijen, Derventa
69. KOSICA, Alibegovci, Doboj
70. Brusnica Mala, Bosanski Brod
71. KRCEVINA, Sevarlije, Doboj
72. KRCEVINE, Mala Brijesnica, Doboj
73. KREMENJACA, Bosanski Brod
74. KRUSIK, Kalenderovci, Derventa
75. KUCISTA, Gornja Bosanski Brod
76. KUSUM, Karue, Doiboj . .
77. KUZNO GREBLJE, Doboj
78. KUZNO GREBLJE, Doboj
79. KUZNO GREBLJE, Prnjavor Mali, Doboj
80. LANISTE, Gornji Klakar, Bosanski Brod
81. LIJESCE, Bosansld Brod
82. LIPil{, Drijen, Derventa
83. LONDZA; Makljenovac, Doboj
84. LUG, Gornji Detlak, Derventa
85. LUG, Mikcivci, Derventa
86. MADARSKO GREBLJE, Palenica, Doboj
87. MARKOVAC, Donji Detlak, Derventa
88. MATICA GLAVICA, Dragalovci, Do boj
89. MRAMOR-NA KUNOM GROBLJU,
(kod evarlija), Doboj
90. MRAMORJE NA HUMCI, Doboj
91. OBALA, Brusnica Velika, Bosanski Brod
92. OBLI KAMEN, Cerovica, Doboj
93. PAN!K, Bukovica, Derventa
94. PEKARUSA, Sijekovac, Bosanski Brod
95. PLAST, Brestovo, Doboj
96. PLEJICI, Johovac, Dobo,i
97. POD GLAVICICOM, Mikovci, Derventa
98. POLJE, Polje, Derventa
99. POPO V AC, Polje, Derventa
100. SELITE, Gornji Klakar-Meulje,
Bosanski Brod
101. SIMURICA KOSA, Osojci, Derventa
102. SREDELJ, Brusnica Mala, Bosanski Brod
103. STRANA, Doboj
104. SVATOVSKO GREBLJE, Miinci, Derventa
105. SVATOVSKO GREBLJE, Velika
Derventa
106. TOROVI, Johovac, Doboj
107. ULER (Razvale), Bukovica Velika, Doboj
60
108. VELIKA, Velika, Derventa
109. 'VINOGRADINE, Sevarlije, Doboj
110. VIS, Modran-Graci'ina, Derventa
111. VIS, Velika Brusnica, Bosanski Brod
112. VISOKO BRDO, Lupljanica, Derventa
113. VLAHULJ, Drijen, Derventa
114. ZABRDO, Ularice, Doboj
115. lZOBISTE, Donji Detlak, Derventa
REGIJA 4: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. ADA, Bosanski Brod (D 1)
2. BAKARE, Bosanski Brod (D 2)
3. 'IBARE, Grabovica, Doboj (C 6)
5. BISNICA, Sijekovac, Bosanski Brod (C 2)
7. BRDO, Donja Vrela, Bosanski Brod (D 3)
8. BRDO SA VI\:OVICA, Gornji Detlak,
Derventa (B 4)
9. BREGOVI NAD BAKARAMA,
Bosanski Brod (D 2)
10. BREZIK, Bijelo Brdo, Derventa (C 3)
11. CERIK, KostTe, Bosanski Brod (C 3)
12. CIGANISTE, Brestovo, Doiboj (B 5)
14. CRKVINA, Makljenovac, Doboj (D 6)
17. Donji Klakar-Kamen,
Bosanski Brod (E 2)
18. CARDACISTE, Gornji Detlak, Derventa (B 4)
19. CARDAK, Derventa (C 3)
20. :CELARUSA, Bukvica, Bosanski Brod (C 3)
21. DANILOVICA BRDO, Podnovlje, Doboj (D 4)
22. DEBELO BRDO-ZOBiCE, Ularice,
Doboj (D 6)
24. DOBOJ-CENTAR, Doboj (D 6)
25. Bosanski Derventa (B 3)
26. BRDO, Gornji
Derventa (B 3)
27. BRDO Mikovci,
Derventa (B 3)
28. VIS, Boinci, Doboj (D 4)
34. GRACAC, Alibegovci, Doboj (D 6)
35. GRABOVCA BRDO, Podnovlje, Doboj (D 4)
38. GRADINA, Cerani, Derventa (B 5)
40. GRADINA, Kouhe, Doboj (D 5)
41. GRADINA, Kuljenovci, Derventa (C 3)
45. GRADINA, Vrela, Bosanski Brod (D 3)
46. GRAPSKA, Grapska, Doboj (D 6)
47. GRCANSKO POLJE, Grk, Bosanski Brod (D 3)
52. GRDNA NJIVA, Palenica, Doboj (E 5)
54. GREDA, Podnovlje, Doboj (D4)
57. HENDEK, Makljenovac, Doboj (D 6)
58. HERCEGOV ACKO BRDO, Mikovci,
Derventa (B 3)
59. HUMKA, Unka, Bosanski Brod (D 3l.,
62. KAMEN, Maklje11ovac, Doboj (D 6)
68. KLJAJICA BRIJEG, Drijen, Derventa (B 4)
70. KRCEVINA, Brusnica Mala,
Bosanski Brod (E 2)
71. evarlije, Doboj (D 7)
72. Mala Brijesnica, Doboj (E 6)
73. KREMENJACA, Bosanski Brod (C 2)
74. KRUSIK, Kalenderovci, Derventa (B 4)
75. KUCiTA, Gornja Bosanski Brod (C 2)
76. KUSUM, Karue, Doboj (D 6)
80. LANISTE, Gornji Klakar, Bosanski Brod (D 2)
82. LIPIK, Drijen, Derventa (B 4)
83. LONDZA, Makljenovac, Dolboj (D 6)
84. LUG, Gornji Detlak, Derventa (B 3)
85. LUG, Mikovci, Derventa (B 3)
87. MARKOVAC, Donji Detlak, Derventa (B 4)
80. MATICA GLAVICA, Dragalovci, Doboj (B 6)
91. OBALA, Brusnica Velika, Bosanski Brod (E 2)
93. P ANIK, Bukovica, Derventa (D 6)
94. PEKARUSA, Sijekovac, Bosanski Brod (C 2)
95. PLAST, Brestovo, Doboj (B 6)
97. POD Mikovci, Derventa (B 3)
99. POPOV AC, Polje, Derventa (C 3)
100. SELISTE, Gornji Klakar-'Meulje,
Bosanski Brod (D 3)
101. KOSA, Osojci, Derventa (B 4)
102. $l:tEDEL;T, Brusnica Mala, Bosanski Brod (E 2)
103. STRANA, Doboj (D 6)
108. VELIKA, Velika, Derventa (C 4)
109. VINOGRADI!NE, evarlije, Doboj (D 7)
110. VIS, Modran-Gradina, Derventa (C 4)
111. VIS, Velika Brusnica, Bosanski Brod (E 2)
112. VISOKO BRDO, Lupljanica, Derventa (C 4)
113. VLAHULJ, Derventa (B 4)
115. ZOBISTE, Donji Detlak, Derventa (B 4)
REGIJA 4: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
1. ADA, Bosanski Brod (D 1)
6. BOSANSKI BROD, Bosanski Brod (D 1)
14, CRKVINA, Makljenovac, Doboj {D 6)
17. Donji Klakar-Kamen,
Bosanski Brod (E 2)
34. GRACAC, Alibegovci, Doboj (D 6)
39. GRADINA, Doboj, Doboj (D 6)
56. HAMBARINE, Donji Detlak, Derventa (B 4)
61. KAMEN, Lupljanica, Derventa (C 4)
81. LIJESCE, Bosanski Brod (D 2)
94. PEKARUSA, Sijekovac, Bosanski Brod (C 2)
98. POLJE, Polje, Derventa (C 3)
REGIJA 4: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
4. BASCA, Alibegovci, Doboj (D 7)
13. CRKVINA, Kuljenovci, Derventa (C 3)
14. CRKVINA, Makljenovac, Doboj (D 6)
15. CRKVINA, Podnovlje,. Do boj (D 4)
16. CRKVITE, Veliki Prnjavor, Doboj (C 5)
17. CARDACINE, Donji Klakar-Kamen,
Bosanski Brod (E 2)
23. DERVENTA, Derventa (C 3)
25. DUBOCAC, Bosanski Derventa (B 3)
29. DZAMIJA NA Doboj (D 6)
30. DZIGEROVAC, Drijen, Derventa (B 4)
31. DINOVSKO GREBLJE, Kalenderovci,
Derventa (B 4)
32. lDINOVSKO GREBLJE, Doboj (E 6)
33. GLAVICA-MRAMORJE, Prisade, Doboj (D 6)
36. GRAD, Brestovo, Do'boj (B 5)
37. GRAD DOBOJ, Doboj (D 6)
39. GRADINA, Doboj, Doboj (D 6)
42. GRADINA, Doboj (D 7)
43. GRADINA, Doboj (D 4)
44. GRADINA, Velika Brusnica,
Bosariski.'Brod (E 2)
48. GRCKO GREBLJE, Brestovo, Doboj {B 5)
49. GRCKO GREBLJE, Osredak, Doboj . (B 6)
50. GRCKO GREBLJE, Doboj (D 5)
51. GRCKO GREBLJE, Vrela, Bosanski Brod (D 3)
53. GREBLJE NA LIPI, Podnovlje, Doboj (D 4)
55. GREBLJICE, Bosansld Derventa (C 3)
60. KAMEN, Dragalovci, Doboj (B 6)
63. KAMENJE, Cerovica, Doboj (B 6)
64. KAMENJE, Ularice; Doboj (D 6)
65. KAMENJE NA VIJENCU, Radnja Donja,
Doboj (B 6)
66. KATUNISTE, (Svatovska greblje), Pridjel,
Doboj (D 6)
67. KLUPE, Donja Ostrunja, Doboj (B 6)
69. KOSICA, Alibegovci, Doboj (D 7)
77. KUNO GREBLJE, Doboj (D 6)
78. KUNO GREBLJE,
Doboj (D 5)
61
79. 'KUNO GREBLJE, Prnjavor Mali, Doboj (D 3)
86. MADARSKO GREBLJE, Palenica,
Doboj (E 5)
87. MARKOVAC, Donji Detlak, Derventa (B 4)
89. MRAMOR NA KUNOM GROBLJU,
(kod Sevarlija), Doboj (D 7)
90. MRAMORJE NA HUMCI,
Doboj (D 5)
92. OBLI KAMEN, Cerovica, Doboj (C 6)
96. PLEJICI, Johovac, Doboj (D 5)
104. SV ATOVSKO GREBLJE, Miinci,
Derventa (C 4)
105. SVATOVSKO GREBLJE, Velika
Derventa .. (C 4)
io6. TOROVI, Jcihovac, Doboj (D 5)
107. ULER (Razvale), Bukovica Velika, Doboj (D 6)
114. ZABRDO, Ularice, Doboj (D 6)
62
REGIJA 4: NALAZITA
01.l ADA, Bos&.'lski Brod. Praistorijslti
nalazi i ostava novca. Prilikom izgradnje
kog mosta preko Save, 1882. godine, otkriveno je
bakrena (vjerovatnije bronzano) koplje. Prilikom
iskopa zemlje za temelje mosta preko Save, 1880.
godine, otkriven je zemljani lonac sa bakrenim nov-
cima iz vremena Konstancija II, Konstancija Galla
i Julijana kao cezara. Ostava, prema tome, datira
iz vremena prije 360. g.
LIT.: S. 1883, 94; C. Patsch, 1902, 416-417. Basler
04.2 BAKARE, Bosanski Brod. Praistorij-
sko naselje. Na povienoj gredi nalaze se ulomci ke-
ramike, praistorijskpg porijekla ali ue
kulturne pripadnosti. B.
04.3 BARE, Grabovica, Doboj. Praistorijska nekro-
pola s tumulima. Nekropola se nalazi na lijevoj oba-
li Rudanke, pritoke rijeke Bosne. Otkrivena
je 1966. godine, a istraivana u 1969, 1975. i 1979.
godini. su 64 spaljena groba ispod tri male
humke od nasute zemlje. Svaki grob na dnu grobne
jame sadri ostatke spaljenih kostiju prekrivene plit-
kom zemljanom posudom-urnom, a neki sadre iz-
nad urne razbijenu jednn, dvije ili najvie tri male
posude. Rijetki su grobni prilozi od bronze i stakle-
ne paste. Bronzano doba.
LIT.: B. 1966 a, 33-35. B.
04.4 BASCA, Alibegovci, Doboj. Srednjovjekovna
nekropola. Iznad lijeve obale Usore nalazi se 11 ste-
od toga 1 sljemenjak, 6 sanduka i 4
B.
04.5 BISNICA, Sijekovac, Bosanski Brod. Praisto-
rijsko naselje. U usjeku erozijom obale ri-
jeke Save, nalaze se ostaci naselja u obliku velikih
jama tamne boje. Nalazi posuda i bron-
zanih predmeta na kasnobronzanodobnu sta-
rost ovog naselja. Basler
04.6 BOSANSKI BROD, Bosanski Brod. Ostava rim-
skog novca. Prilikom gradnje pruge 1880.
godine, otkriven je sr od bive stanice, na dubini
od 2 m, zemljani lonac sa oko 100 bakrenih
ca iz' rimskog carskog doba. Nalaz je zagubljen, a
da nije izvrena analiza ostave.
LIT.: C. Patsch 1902, 410. Basler
04.7 BRDO, Donja Vrela, Bosanski Brod. Praisto-
rijska nekropola ravnih grobova. Lokalitet se nala-
zi na zaravanku blage padine brijega, udaljen 3 km
od Save. Prilikom poljoprivrednih radova otkriveno
je 3-5 grobnih cjelina: urne s ostacima spaljenih
pokojnika. Bronzano doba B.
04.S BRDO SA VKOVICA, Gornji Detlak, Derventa.
Paleolitska stanica. Na povrini se nalaze rijetki
primjerci paleolitskih kremenih odbitaka. B.
04.9 BREGOVI NAD BAKARAMA, Bosan-
ski Brod. Praistorijsko naselje. Na povienoj gredi
ceste i rijeke Save smjetena su dva do tri
niska tela-humke. Ovdje je Truhelka 1905. go-
dine otkrio grob s mrtvacem u stavu, a B.
na toj povrini izvrio iskopavanje zatitnog
karaktera. Arheoloki materijal je iz jedne ja-
me-zemunice pripada neolitskoj kul-
turi, a tel periodu bronzanog doba.
LIT.: C. Truhelka 1906, 490; Basler 1952, 414. B.
04.10 BREZrn:, Bijelo Derventa. Paleolitska
stanica. Na ilovastoj povrini padin,e brijega nalaze
se rijetki primjerci okresivanih .. kremenica. Prema
nekim primjercima moe se da nalazite
pripada paleolitiku.
LIT.: Ba:sZer 1952, 415. Basller
04.11 CERIK, Kostre, Bosanski Brod. Paleolitsko
i neolitska naselje. Na visokoj ilovastoj gredi SZ od
sela, pored recentnog. groblja-, prilikom
oranja i ukopa mrtvih, nailazi se na okresivane kre-
menice paleolitskog tipa. Na zapadnom dije-
lu prostranog nalazita se, osim paleo-
litskih artefakata, giubo kamene sjekire,
kao i fragmenti neolitske keramike. Doba neolita.
B. G:ra!juk:
04.12 CIGANISTE, Brestovo, Doboj. Praistorijsko
naselje. Iznad doline Ukrine, a vie srednjovjekov-
ne zvane Gradina, je 1959. godine
na izduenoj glavici uzvienja posljednji ostatak kul-
turnog sloja, dok je strana ostala s nedir-
nutim kulturnim slojem. Povrinski nalazi keramike
su iz kasnog bronzanog ili eljeznog doba. B. Beli&
04.13 CRKVINA, Kuljenovci, Derventa. Srednjovje-
kovna crkva i gioblje. Crkva sa polukrunom apsi-
dom prema istoku, a unutar nje grobna komoi-a sa
nadsvedenim stropom i 3 kline sa kosturima. Pored
glave svakog od njih stajao je po jedan sivi zemlja-
ni grube izrade, napunjen puevim
i garom. doba. Dvanaest grobova oko
crkve bilo je obiljeena amorfnim, u sredini probue-
nim kamenim Grobovi nisu istraeni, a
su upotrijebljene za gradnju kapelice koja je
podignuta otprilike u sredini nekadanje crkve. Mo-
da 13. st.
LIT.: Basler 1952, 417-416. Bas!eI"
04.14 CRKVINA, Makljenovac, Doboj. Paleolitska
stanica, kasnoneolitsko, kasnobronzano i e-
naselje. refugij, srednjo-
vjekovna crkva i nekropola.
Paleolitska stanite je u sloju
oko 8 do 10 cm debljine, a poloenom
vapnenasiih kripava. Nalazi su malobrojni. Pored
nukleja sa tragovima odbijenih lamina
litskog tipa je mahom irokih. odbitaka s
izduenom i facetiranom udarnom plohom kao i str-
gala na lamini priblino lepezastog oblika. Sloj da-
tira u ranu fazu paleolitika.
U sloju prainaste mase, odijeljenom od paleo-
litskog depozita podebelim slojem sterilne
otkrivene su rijetke kremenice i sitni ulomci slabo
zemljanih posuda koje su usljed trenja ili
ispiranja izgubile svoj prvobitni izgled i formu. Sloj
datira u vrijeme boreala (6650 do 5400 g. st. e), a s
manje u atlantikum.
kultura nije poblie definirana.
Sloj s ostacima zemunica i mnogo
nog lijepa u kome su otisnute drvene konstrukcije.
keramika pripada tipu c i ri, pa
datira u kasni neolit. . .
Tari.ki . sloj humozne zemije s ostacima kasno..:
bronzanodobnog naselja, predstf!vljenog brojnim u.:.
.lomcima zemljanih datira: od 1300. do 800.
g. st. e. Kasno bronzano doba; . . . .
. Naselje eljeZ!lolf d{ibi >prezentira sloj
humozne zemlje sa fino keramikom i fi-
bulom kasnolatenske sheme.
Iz rimskog nekoliko. 2
bronzana stilosa, eljezni poljoprivredni alat
i broj eljeznih Ovdje je stajala
nekog poljoprivrednika (villa rustica). Datira od 1.
do 4. st.
Nekoliko rimskih nadgrobnih spomenika i rt-
venika, to je otkriveno na ovom mjestu,
sa druge_ strane, pa je ovamo dovezeno kao spolija
u 6. st. l u zidove refugija. Na jednoj od
stela spommJe se veteran .. I kohorte, Belgijanaca
lcoh(ors) I Belg(arum)/, a . na jednom rtveniku
Na . jednon:), pos:vetn.om l;;amenu zabiljeen
Je car Septimii.E! Sever. i Dqmna, a na drugom
CObors .. I Fiayra .. refugij
(refugrnm) .zaprema prqstor .,od 200 i:n duine i 100
Zidovi. su izvedeni od fomljenog i naizmje-
mcno koso poloenog kamenja, za 6. st. An-
spolija datira u 2. i 3. st., a refugij u kasno-
doba 6. st. u doba Gotskog rata (535-555).
Na vrhu brijega postojala je u srednjem vijeku
malena drvena crkva je pod bio rim-
9ko crkve bili su grobovi u ko-
Jlma Je nesta nakita hrvatsko-dalmatinske
:grupe. Datiranje 9-13. st.
LIT.: V. Radimsky 1891 d, 251-262; V. Radimsky 1892 b,
190-192; C. Patsch 1895 a, 573:-'-574; . C. Pats.ch 1897, 530-
-537; C. Patsch. ltl99, 253-259; CIL 1902, br. i
12756-12760; .C Patsch 1902; 402; D. SeTgejevslcl 1932, 28;
D. Serge3evslci 1934 a, l 7"'-'-18; I. CTtimonilc 1951 a, 249-
-250; Basler::1957, 93,.,..108; Basler 1961, 75-88;
Ba.sler .1972, 56; Basler 1979, .3.13".".'330.. Basiler
'04.15 CRKVINA, Podnovlje, Doboj. Srednjovjeko-
vna crkva. Na desnoj obali Glogovine
no je poslije oranja fragmenata kamena s
Kasnije su se ovi nalazi ponovili. Ranije
temeljni zid, pa grobovi s kamenom pla-
com. B.
CRKVISTE, Veliki Prnjavor, Doboj. Sred-
nJDVJekoVI1a crkva? Na blago zatalasanom terenu iz-
nad nalazi se humka nastala od urue-
nog materijala. Ovdje mjetani nala-
ze kamenje, vezano malterom. Iz-
temelja i zidova postoji podnica. Kasni sred-
TIJl VlJek. . B.
:o4.17 CARDACINE,. Donji Klakar-Kamen, Bosanski
Brod. Prethistorijsko vieslojno naselje, rimski bur-
gus i srednjovjekovno Na vrhu ilovastog
brijega nalaze se na povrini zemlje kre-
menice i ulomci zemljanih posuda. po nala-
zima ovdje se nalazila paleolitska stanica, naselje
iz neolitskog,. te kasnog bronzanog i eljeznog doba.
Na rubu breuJ.jka .Prema Savi, neposredno iz-
nad njene desne obale, nalaze se ostaci tornja gra-
od opeka. Bio je tlocrta,
:ie strane oko 10 m. Oko tornja je prema bri-
Jegu iskopan duboki opkop. Unutar koja
je u novije vrijeme potpuno razorena i upotrijeblje-
, na za nasipanje ceste, nalazi se podebeo kulturni
sloj sa mnoinom rimskog
materijala. Toranj, vjerovatno, datira iz druge po-
lovine 1.
Isti toranj je, kako izgleda, bio koriten i u sred-
njem vijeku, otprilike 14. i 15. st.
.LIT.: Ba.sler 1952, 414. Basler - B.
63
04.18 .. CAftDACISTE, Gomji Detlak, Derventa. Pa-
leolitska stanica. Uz desnu. obalu UiMne i na jedva
primjetnom iznad okolne ravnice, nailazi
se prilikom oranja na inventar. paleo-
litska doba. B. G!ralj1t1k
04.19 CARDAK, Derventa. Paleolitska stanica. Po
obroncima ifovaste glavice briji:ga na sjevernoj pe-
riferiji grada nalaze se na poyrini zemlje okresiva-
ne krei:nenice. paleolitska doba: BaSier
04.20 CELARUSA, Bukvica, Bosanski Brod. Pal.eo-
litska stanica. Po vrhovima zavrnih
nih ogranaka Motajice, zaseoka Bukvice i
Dukatnice, nailazi se po povrini ,na primjerke pa-
leolitske industrije. B. Graljulc
04.21 DANILOVICA BRDO, Podnovlje, Doboj. Pa-
leolitska stanica i tragovi neolitskog naselja. Na ni-
skom brijegu pokrivenom
nalaze se na dubini od 30 do 40 cm ostaci prebiva-
lita paleolitskih ljudi. .Fertilni horizont sastoji se
od nekoliko kulturnih slojeva kojih je oso-
bito izrazit sloj sa mousterienom, ali su prisutni i
oblici koji govore za paleolitik. Pokusna su
iskopavanja vrena u dva navrata, 1959. i 1963. go-
dine na ukupnoj povrini od blizu 50 m
2
Probuene
kamene sjekire. Doba neolita.
LIT.: Bas!er 1962, 3-10; B. 1963, 7-8; Basler
1963, 5-24. Busler
04.22 DEBELO BRDO-ZOBISCE, Ularice, Doboj.
Neolitsko naselje. Naselje pripada kraju
kulturne grupe i savremeno je sa Varoi I i Gornjom
Tuzlom 2.
LIT.: A. B.enac 1964, 135-136, Tbl. III. B.
04.23 DERVENTA, Derventa. Srednjovjekovno na-
selje. Prvi put se spominje 1473. Na vie mjesta na
padini nalaeni su dijelovi masivnih substrukcija, ta-
ko i substrukcije crkve iz 16-17. st., a u potoku
podno . crkvita je novac kralja Sigismunda
(15. st.). Nekropola ovog naselja nalazila se blie
obali Ulcrine. Vidljivi su ostaci prelaza preko rije-
ke Ukrine, izvedeni od pletera i kamena.
LIT.: H. 1957, 205-212; 1981,
17-20. B. Gra:ljuk
04.24 DOBOJ-CENTAR, Doboj. Naselje bronzanog
doba. Niska terasa uz rub doline rijeke Bosne na-
stala je u prolosti klizanjem tla sa blagog uzvie-
nja. Tokom bronzanog doba ovdje je zasnovana na-
selje, ali na njemu nije stvoren kulturni sloj. Samo
su se nataloili ostaci ove kulture po jamama.
LIT.: B. 1966, 29-32. B.
04.25 DUBOCAC, Bosamki Derventa. Pa-
leolitska stanica, prethistorijsko naselje i srednjovje-
kovna utvrda. Neposredna okolna uzvienja Banice,
Dukatnice, Pavlova brdo i dr. sadre artefak-
te paleolitskog perioda, kao i nalaze iz kasnijeg
prethistorijskog doba. Prilikom popravka mjesne
damije, iz 17 /18. st., nailo se na sub-
strukcije sa svodovima, najvjerojatnije ostatke sred-
njovjekovnog sruenog i naputenog 1718.
g. U samom naselju, u potoku i na uzvie-
nju zvanom groblje nalaene su eljezne
strelice srednjovjekovnog tipa. B. Graljuk
04.26 DUBOCKO BRDO, Gornji Derventa.
Paleolitska stanica. Na vrhu ilovastog brijega, nala-
ze se slabi ostaci naseobine s kremeni-
cama uskog tipa habita.
LIT.: Basler 1979, 316. 13asJer
04.27 DUBOCKO BRDO Mikovci, Der-
venta. Paleolitska stanica. Na dominantnom uzvie-
64
nju ispod zaseoka Torine, a sjeverno od
povrina oranica zasuta je paleolitskim
artefaktima. paleolitik. B. GralJuk
04.28 VIS, Boinci, Doboj. Paleolitska sta-
nica i prethistorijska nekropola sa 'paljevinama. To
je plato na lancu visa koji se sa lijeve strane prua
iznad doline rijeke Bosne. Prilikom zerriljanih ra-
dova otkrivena je 1961. godine nekropola sa palje-
vinama, a 1965. i jo 4 razorene grobne cjeline, koje
su sadravale fragmente urni i ostatke spaljenih ko-
stiju.
Na dubini prostora spaljenih grobova su
rijetki primjerci kremenih odbitaka u utoj
u profilu jedne iskopane jame. Doba paleolita i bron-
zano doba. B.
04.29 DZAMIJA NA CARSIJI, Doboj. Nekropola i
crkva srednjeg vijeka. Na sedlu ispod srednjovje-
kovne gdje danas stoji damija, su
kameni temelji manje je zid prema
odnosno istoku, bio polukruan, a unutar
su 3 groba ispod kamenih
Kasni srednji vijek. B.
04.30 DZIGEROVAC, Drijen, Derventa. Srednjovje-
kovna nekropola. Lokalitet je prostrani plato povie
doline Ukrine na kojemu se nalazi seosko groblje.
Najstariji spomenici su dvije velike stele kod kojih
je skoro jedna strana ispunjena
predstavom krsta. Ostali spomenici su iz do-
ba, st. B.
04.31 DZIN()VSKO GREBLJE, Kalenderovci, Der-
venta. Srednjovjekovna nekropola. Na grebenu du-
kose, to blago pada prema dolini Ukrine, na-
lazi se skupina koja je u posljednje vrijeme
unitavana tako da je preostao samo jedan sanduk,
jako Prilikom dubokog oranja ovdje se nai-
lazi na grobove.
LIT.: M. S. 1969 a, 64; S. 1971, 132.
B.
04.32 DZINOVSKO GREBLJE, Doboj.
Srednjovjeko"ma nekropola. Na uzvienju iznad po-
toka bilo je donedavno 8 spomenika u obliku amorf-
nog kamenja. Nekropola je u unite-
na. Kasni srednji vijek. B.
04.33 GLAVICA-MRAMORJE, Prisade, Doboj.
Srednjovjekovna nekropola. Skupina je u
novije doba potpuno unitena. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 134. B.
04.34 GRACAC, Alibegovci, Doboj. Prethistorijsko
i rimsko naselje. Usamljena stijena usred doline U-
sore. S prilazne, strane, je
dio kulturnog sloja, dok su na glavici slojevi sprani,
a taj proces ja zahvatio i padinu. Kasno
bronzano ili eljezno doba i doba rimske uprave.
B.
04.35 GRABOVCA BRDO, Podnovlje, Doboj. Pale-
olitska stanica. Na vrhu ilovastog brijega, oko 50
m iznad doline Bosne, otkriveno je 1960, godine pre-
bivalite paleolitskih ljudi. Iskopavanja su vrena u
nekoliko navrata od 1960. do 1963. godine na ukup-
noj povrini od 64 m
2
Glavni fertilni horizont na-
lazi se na,dubiniod-40 do
da je prvobitno mjesto zadravanja ljudi bilo vodo"'-
ravno, kulturni sloj izbija pri. rubovima brijega na
poVTinu. kremenicama . preovladavaju ob-
lici za mousterien.
LIT.: Bas!er 1962, 8-10; Basler 1963, 5-24; B.
1963, 7-9. Basler
04.36 GRAD, Brestovo, Doboj. Srednjovjekovno u-
Na strmoj niskoj stijeni povie desne oba-
le Ukrine jo vrlo dobro potko-
oblika od 23 m duine i 13 m irine,. Sastoji
se od okruglog tornja i prigratka. Deb-
ljina vanjskih zidova iznosi 2 m. Unutar
je kulturni sloj bogat ulomcima zemljanih
posuda koje se, bar u najgornjem sloju, mogu da..,
tirati u 14-15. st. Ime grada nije se ali
se prema tradiciji kod naroda moe pretpostaviti
da se je zvaci
LIT.: Basler 1952, 424. Basler
04.37 GRAD, Doboj. Srednjovjekovna Grad
je smjeten na visokoj stijeni iznad nekadanjeg to-
ka rijeke Bosne. Starije dijelove je priblino
datirati u 13. v., ali se u pisanim izvorima prvi put
spominje 1415. g. Turci su ga osvojili 1476. g.
LIT.: P. 1972, 128-129. B.
04.38 GRADINA, Cerani, Derventa. Praistorijska
gradina. Lokalitet se nalazi na uzvienjima iznad
desne obale Ilove, nedaleko od utoka u Ukri-
nu. Ovdje postoji vie zasebnih, istaknutih poloaja,
a na ispustu iznad sastava, na-
laze se na povrini rijetki fragmenti keramike i gra-
lijepa od Nije ua kul-
turna pripadnost. B.
04.39 GRADINA, Doboj, Doboj. Rimski kastrum i
kanabe. Kastrum je 160X134 m. S unutra-
nje strane zaobljenih uglova postoje tornjevi obli-
ka trapeza, a porta praetoria je sa 2 ulaza i
na je tornjevima. Na zapadnom zidu je ulaz
sa 2 tornja, a na ostalim samo sa po jednim. U sje-
vernoj polovini kastruma smjetena je principija sa
prostorom za okupljanje, slubenim prostorijama i
svetitem. Po i tipu to je auksilijarni kas-
trum. Uz jugozapadni ugao principije je u
kasnoj antici kompleks prostorija koje su sluile
kao radionice. Banja sa vie prostorija bila je oko
100 m daleko, a na nju se nastavljao red drvenih
civilnog. naselja. Kastrum je podi@1.ut u 2 st.
i trajao je do 5. vijeka. U ranom srednjem
vijeku ovdje su se naselili Slaveni koji su gradili
od oblijepljenog zemljom i ognjitima oko
kojih je brojna keramika.
LIT.: V. Radimsky 1891 d, 261; C. Patsch 1097, 530-536;
I. 1965, 134-135; I. 1966, 122-124;
I. 1967, 93-94; I. 1960, 85-95; I.
monik 1984, 23-84. I. Cremonik
04.40 GRADINA, Kouhe, Doboj. Praistorijska gra-
dina; i naselje iz srednjeg vijeka. Prostra-
na glavica brijega sa kulturnim koji su
saprani niz padine. Bronzano ili starije eljezno do-
ba, sa tragovima naselja i iz srednjeg
vijeka. B.
04.41 GRADINA, Kuljenovci, Derventa. Praistorij-
ska gradina. Greda izduenog oblika koja je sa dvije
strane dubokim usjekom u ilovasto tlo.
Druge dvije strane strmo se rue u dva potoka. Na
znatno erodiranoj povrini rialaz_e se sitni ulomci
zemljanih. posuda. koje Vjerojatno po-
iz kasnog. bronzariog doba.
LIT.: Baslei- 1952; Basler
04,42 ._GRADINA; Doboj. Srednjovjekovno
i nekropola. Na stijeni iznad lijeve obale
rijeke :Bosne.nalaze se zidovi neke
u temeljima. Tragovi temelja na sjevernoj i junoj
strani kao da ukazuju na povijene zidove.
Razmak ivica uruenog kamena njih je pre-
ko -15 m. Tragovi temelja postoje i na SI i na Z
strani, a razmak njih je do .a m.
materijal je lomljeni kamen .vezan
nalazi. keramike na zreli .srednji . vijek. N.a
prilaznom zapadnom sedlu, nalazi. S):l i 16 nadgrob-
nih spomenika vrlo loe obrade. Kasni srednji .vijek.
LIT.: S. 1971, 135. B.
04.43 GRADINA, Doboj .. Srednjovjekovna
Na izduenom gre]Jenu uz dolinu rijeke Bo-
sne se ruevine zidova u obliku izduenog
pravougaonika sa zaobljenim stranama. Oko
centralnog dijela postajao je i iri prostor
zidom. Kasni srednji vijek. B.
04.44 GRADINA, Velika Brusnica, Bosanski Brod.
Srednjovjekovno Na jednom od izdanaka
pla11ine prema dolini Save nalaze se slabo
zidovi rahle koji zatvaraju prostor
nepravilnog oblika. su kultur-
ni slojevi sa neto ulomaka. Grad je,
se, podignut najkasnije u 14. st a ime mu se
nije
LIT.: Basler 1952, 418. Baslei:
04.45 GRADINA, Vrela, Bosanski Brod .. Prethisto-
rijska gradina. Od . riajvieg . lan.qa. masiva
odvaja se preko sedla greben koji se prema sjeveru
sputa do savske doline. Prostrani plato je iskori-
ten za naseljavanje, a centralno mjesto zauzima
kupasto uzvienje zvano Vatrite. Brojni nalazi pri-
padaju kasnom bronzanom i eljeznom do-
bu.
LIT.: Basler 1952, 411-424; B. 1963, 35-36
B.
04.46 GRAPSKA, Grapska, Doboj. Praistorijska os-
tava. je otkrivena prilikom rada kameno-
loma. U posudi (stoga prvobitno protu-
kao grob), nalazili su se bronzani
objekti: srp, koplja, sjekire-keltovi, ulomak
narukvice, jedna eljezna sjekira-kert i jedna ka-
mena sjekira. Kraj .kasnog bronzanog doba
(Ha B-2 ili B-3, 9. ili rano 8. st. st. e.).
LIT.: A. Benac 1954, 163-108; K. Vinsk!-Gaspar!ni 1983,
665. " B.
04.47 GRCANSI\:O POLJE, Grk, Bosanski Brod.
Praistorijsko_ Na irokom i blago nakoenom
zaravanku brijega nalaze se na povrini zeml,ie ulom-
ci posuda i okresivane kremenice, me-
kojima ima i primjeraka od opsidijana. Moda
paleolitska stanica i naselje iz kasnog bronzanog,
odnosno eljeznog doba.
LIT.: Basler 1952, 414-415. E>. Baslei: -' B.
04.48 GRCKO GREBLJE, Brestovo, Doboj. Srednjo-
vjekovna nekropola. Na .povienom poloaju, uz sa-
vremeno seosko groblje, nalaze se 3 spomenika ob-
lika sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 133. B.
04.49 GRCKO GREBLJE, Osredak, Doboj. Srednjo-
vjekovna neltropola. Na breuljku skupina od 11
spomenika, od toga 5 sanduka i 6 amorfnih kame-
nova. Pri isltopu jednog groba je spomenik
od u obliku zaobljene kupe na je po-
vrini urezan natpis s konca 13. ili 14. v.
LIT.: S. 1971, 134; M. Vego 1981, 61, 511. 17 B.
04.50 GRCKO GREBLJE, Doboj. Srednjo-
vjekovna nekropola. Na uzvisini iznad sastava Bo-
sne i nalazi se 5 spomenika (1 sanduk, 2
stele i 2 amorfna kamena). B.
04.51 GRCKO GREBLJE, Vrela, Bosanski Brod.
Kasnosrednjovjekovna n.ekropola. Oko 120 spomeni-
ka, uglavnom od ukraenih
krston1, ponekad zvijezdom, jabukom ili polumjese-
com. Kasni srednji vijek, moda i rano tursko doba.
. B.
- Arheoloki Jel:sll:on
65
04.52 GRDNA NJIVA, Palenica, Doboj. Praistorij-
ska nekropola:.ravnih grobova. Na dugoj kosi iznad
potoka koji je pritoka Lukavice nalazila se
nekropola sa. paljevinama, unitena oranjem. Gro-
bovi su se sastojali od urni i spaljenih, kostiju;: Bron-
zano doba. B.
04.53 GREBLJE NA LIPI, Podnovlje, Doboj. Sred-
njovjekovna nekropola. Na prostranoj glavici nalazi
se dvadesetak manjih stela i desetak
i utonulih u zemlju. Kasni sred-
nji vijek. B.
04.54 GREDA, Podnovlje, Doboj. Praistorijska ne-
kropola ravnih grobova. Na gredi povie rijeke Bo-
sne otkriveni su na nekoliko mjesta grobovi s pa-
ljevinom. Zatitno iskopavanje izvrio B. 1965.
Srednje bronzano doba.
LIT.: B. 1966, 27-29. B.
04.55 GREBLJICE, Bosanski Derventz ..
Kasnosrednjovjekovna nekropola ::; ukopima koji tra-
ju do u 16. i J 7. V. B.
04.56 HAMBARINE, Donji Detlak, Derventa. Ka-
granaTiji. Na slobodnom prostoru pri
strani brijega su u meki morski
23 udubljenja u obliku amfora se gornji rub
nalazi pri samoj povrini. Dubina im se oko
200 do 250 cm, promjer vrata oko 60, a trbuha od
120 do 180 cm. Nalazite je prema nekim elementi-
ma datirano u doba Seobe naroda.
LIT.: GZM 1892, 243-244. Basler
04.57 HENDEK, Makljenovac, Doboj. Paleolitska
stanica i naselje iz eljeznog doba. Na neto povi-
enom terenu sjeverno ispod Crkvine, nalazi se u
slojevima oko 30 cm ispod povrine zemlje
dosta bogato nalazite kremenica
s upadljivim udjelom gigantolita. Prema gruboj ocje-
ni ovo nalazite moe se pripisati aurignacienu. Na
prostoru blie Crkvini nalaze se u osipini zemlje
fragmenti !atenske keramike.
LIT.: Basler 1980, 10. Basler - B.
04.58 HERCEGOV ACKO BRDO, l\4ikovci, Derven-
ta. Paleolitska stanica. Na dominantnom -
uzvienju krajnjih padina Motajice, oko
1 km daleko od lijeve obale Ukrine, nalaze se u
sloju kremene mla-
tipa. Okolni breuljci nose
materijal. B. Graljulc
04.59 HUMKA, Unka, Bosanski Brod. Paleolitska
stanica. Na ljunkovitoj terasi Save, u ilovastom
nalaze se dosta rijetke kreme-
nice tipa. Istraivanja na ovom
mjestu nisu vrena. Basler
04.60 KAMEN, Dragalovci, Doboj. Srednjovjekov-
ni grob. usamljen u obliku sanduka;
kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 133. N.
04.61 KAMEN, Lupljanica, Derventa. Ostava rim-
skog novca. Prilikom gradnje pruge pre-
ko Lupljanice, 1880. godine, otkrivena je, u
zemlji, ostava novca u kojoj su bili zastupljeni ca-
revi: Gracijan, Valentinijan II i Teodozije I. Novac
poloen u zemlju poslije 370. g. n. e.
LIT.: C. Patsch 1902, 418. Basler
04.62 KAMEN, Makljenovac, Doboj. Paleolitska
stanica. Prebivalite otkriveno je u ljeto
1949. godine kao prvo nalazite ove vrste u Bosni
i Hercegovini. Tada je brijeg znatnim dijelom
bio uniten radom kamenoloma. ra-
GG
davi to su bili poduzeti u zemlji 1951.
godine su se samo na prikupljanje. arheo-
lokog materijala.
Prvobitni zDmljani bio je u prosjeku
oko 120 cm debeo i sastojao se od nekoliko slojeva
raznog kvaliteta i boje. Profil, sam po sebi,
bio za prilike u sjevern9j Bo-
sni; nekoliko kulturnih slojeva iz raznih epoha pale-
olitika je vremenom bilo pretvoreno u jednu kom-
paktnu masu nabi,iene
Kulturni inventar odvojen je po tipolokoj me-
todi, pa je tako dobijeno nekoliko kultura: leval-:
loisien, mousterien, aurignacien i gravettien.
ovog predstavlja da je
njime rad mi istraivanju paleolitika u Bosni
i Hercegovini; to je bilo ishodite za sve kasnije
poduhvate.
LI'I'.: Basler 1953 b, 215-223; S. Brodar 1953, 225-236;
Basler 1979, 320-321. Ea.sler
04.63 KAMENJE, Cerovica, Doboj. Srednjovjekov-
na nekropola. 4 u obliku sanduka;
kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 134. N.
04.64 KAMENJE, Ularice, Doboj. Srednjovjekovna
nekropola. Na zemljanoj humci, oko 2 km udaljenoj
od doline Usore, nalazi se skupina od 19 spomenika,
a izvan nje, do dvadesetak metara prema jugu, jo
i ratrkana grupa od 10 spomenika, moda
na jednoj neto manjoj humci. Svi spomenici su od
i marljivo Sljemenjaka je 17,
sanduka 11 i jedna stela.
LIT .: S. 1971, 134. B.
04.65 KAMENJE NA VIJENCU, Radnja Donja, Do-
boj. Srednjovjekovna nekropola. Na izduenom gre-
beP.;.i brda iznad Radnje nalazi se veliki slje-
menjak i fragmenti od jo jednog razbijenog spo-
menika.
LIT.: . 1971, 134. B.
04.66 KATUNISTE (Svatovsko greblje), Pridjel, Do-
boj. Srednjovjekovna nekropola. Na prostoru eljez-
pruge postojala je skupina sa vie od 10 spo-
menika u obliku sanduka, ali je gradnjom eljezni-
pruge i stanice, 1947. godine, nalazite uniteno.
B.
04.67 KLUPE, Donja Ostrunja, Doboj. Srednjovje-
kovna nekropola. Na blagom uzvienju iznad doli-
ne potoka Vranjaka nalaze se 2 nepravilnog
oblika. Nekropola je ranije bila brojnija. B.
04.68 KLJAJICA BRIJEG, Drijen, Derventa. Pale-
olitska stanica. Na istaknutom brijegu, oko 1,5 km
udaljenom od doline rijeke Ukrine, nalaze se na
poVTini prostrane glavice i u usjeku puta rijetki
primjerci kremenih odbitaka. Kulturna pripadnost
nije poblie B.
04.69 KOSICA, Alibegovci, Doboj. Srednjovjekovna
nekropola. Na glavici iznad potoka
u Usoru nalazi se nekropola nemarno ste-
kojima su 2 sljemenjaka, 6 sanduka, 2
i 5 amorfnih kamenova. Na jednoj ne-
vjeto je ugravirari krst. B.
04.70 KRCEVINA, Brusnica Mala, Bosanski Brod.
Praistorijska nekropola ravnih grobova. Na niskom,
uzvienju, kod izvorita potoka Suha Ri-
jeka, otkriveno je 10 grobnih cjelina s urnama koje
su pokrivale ostatke spaljenih pokojnika postavlje-
ne na dnu grobnih jama. Bronzano doba.
LIT.: B. 1964, 19-27. E.
04.71 KRCEVINA, Sevarlije, Doboj. Paleolitska sta-
nica. Ispod vrha brda Hardovac i1alaze se na povri-
ni zemlje kremeni odbici i nukleji paleolitskog ha-
bitusa, ali blie kulturne pripadnosti.
Ba.sler
04.72 l{RCEVINE, Mala Brijesnica, Doboj. Paleo-
litska stanica. t.T usjeku nove ceste otkriveno je u ilo-
svijetle oker boje dio paleolitskog stanita sa
kulturom mousteriena. nekoliko kremenih
odbitak.a se lijepo strugalica.
LIT.: Bas!er 1970 a; 5. Basler
04.73 !\:REMEN.JACA, Bosan.ski Brod. Neo-
litska naselje. Na jedva primjetnoj uzvisini nedale-
ko od Save nalaze se na povrini zemlje okresivane
kremenice i ulomci posuda proste izrade.
Nalazite nije posebno istraivana, a pretpostavlja
se da sadri ostatke manje naseobine iz doba neo-
litika.
LIT.: Basler 1952, 414--415. Basler
04.7 4 KRUSIK, Kalenderovci, Derventa. Paleolit-
ska stanica. Na niskoj izduenoj gredi u dolini U-
krine nalaze se u povrinskom sloju zemlje
ne kreln'enfoe paleolitskog tipa. Mjesto nije. posebno
istraena, tako da nije ustanovljena blia kulturna
pripadnost ovog mjesta. Basler
04.75 KUCITA,: Gornja Bosanski Brod.
Ostava bronzanih predmeta. Sadravala je 93 kori-
bronzaria predm'eta (sjekire-
-keltove, dlijeto, pile, srpovi, koplja, naruk-
vice, ukrasne igle), zatim 16 primjeraka kru-
pnih i sitnijih komada bronzanog liva. Ostava pri-
pada starijem horizontu kasnog bronzanog doba.
B.
04.76 KUSUM, Karue, Doboj. Paleolitska stanica.
Na ogranku brijega oko 1 km juno od
Usore u Basnu otkrivene su u' rastresitoj ilova-
malobrojne kremenice tipa.
ni se, ipak, da je glavnina nalazita ranije ero-
dirana.
LIT.:. Basler 1963, 7. Basler
04.77 !{UZNO GREBLJE, Doboj. Srednjovjekovna
nekropola; Na izbreku krnjinskog masi-
va, to se sputa u dolinu rijeke Bosne, pored po-
toka Jurukovca, nalazi se vie fragmenata od raz-
bijenih spomenika na kojima se razaznaju
strane. Ovaj. poloaj se jo. na:dva i Cifutsko greblje.
Pri dnu uzvienja, nalazi. se desetak ma-
njih od i kamena sa tra-
govima nemarne obrade. Na neke je nevjeto ure-
zan krst. Ovaj poloaj naziva se Kuno greblje.
B.
04;78 KUZNO GREBLJE, Doboj.
Srednjovjekovna nekropola. Na padinama Trebave,
oko 1 km iznad doline :rijeke Bosne, nalazi se na
zaravnjer:iom platou nekropola sa 4 u obli-
ku sanduka. Spomenid su u razbije-
ni. . B.
04.79 I\:UZNO GREBLJE, Prnjavor Mali, Doboj.
Rimsko naselje i srednjovjekovna nekropola. Na pro-
stranoj.zaravni nalaze se slabi ostaci rimskih
vina, moda nekog manjeg naselja. Mjesto je u
srednjem vijeku posluilo za groblje na redove. U
dva groba su . eljezni i
koplje. Istraivanja nisu vrena. B.
04.80 .. LANISTE, GornjiKlakar, BosanskLBrod. Pra-
istorijsko.naselje. Naselje u obliku niskog tela smje-
tena je u ravnici podalje od obale Save. Otkrive-
no je krajem 19. v. pri gradnji savskog nasipa, ko-
jim je na dva nejednak;a dijela; ,Istraiva-
nje . je tada. obavio C. Truhelka. B je 1960.
vrio manje arheoloko isk9pavanje. Kultm:ni slo-
jevi sadre o.statke. naselja iz neolitskog . (sopotska
kultura) i erieolitskog doba; . .. . .. . . . .
LIT.: C. Truhelka. 1914, 47-53(A. Bena.c 1964, a, 40-42.
. . B.
04.81 LIJECE, Bosanski Brod. Nalaz te-
tradrahme barbarskog kova .. Osamdesetih godina 19.
st. u selu je tetradrahma sa prikazom Zeusa
na aversu ajaha<;a sa lepravim i natpisom
FILI na rei.rersu. Nalaz je bio uskoro potom zagu-
bljen.
LIT.: .c. Pa.tsch. 1902, 418. Basler
04.82 LIPil{, Drijen, .Derventa. Paleolitska stanica.
Na povrini blage uzvisine pored. Ukrine nalaze se
po povrini i usjeku puta kremeni odbid paleolit-
skog tipa ali neodreciene kulti.1rne pripadnosti.
B.
04.83 LONDZA, .Makljenovac, Do boj.. Paleolitska
stanica. Na 'Vrhu. oko 100. m visok;()g. brijega, povie
U sare. Basnu, .. rialazi Sr:! vieslojni. fertilni. ho-
rizont dubine 80 cm. Donjih 25 cin nosi mou-
sterien, dok je u preostalom dijelu zastupljen uglav-
nom aurignacien, a tek u manjoj gravettien.
Mjesto se s pravom smatra jednim od najvrednijih
nalazita paleolitika u sjevernoj Bosni.
LIT.: Ba.sler 1961 a, 8-10; Ba.sler 1966 a, 9-10;
Ba.sler 1971, 63-64; Basler
. 04.84 LUG, Gornji Detlak, Derventa. Paleolitska
stanica i neolitska naselje. Na staroj terasi Ukrine,
oko 500 m sjeverno od kote 132, nalazi se u povr-
inskom. sloju velika okresivanih kremeni-
ca paleolitske provenijencije. Istraivanja na ovom
mjestu nisu jo vrena. Oko 1,5 km sjeverno od ko-
te 132 nalaze se na prostoru rijetki
primjerci kremenica. i nekoliko fragmenata prethi-
storijske, blie ali nesumnjivo neolitske
keramike. Basler
04.85 LUG, Mikovci, Derventa. Praistorijsko na-
selje. Na oranici 200 m daleko od lijeve obale Ukri-
ne nasuprot Lupljanice nalazi se ]edva primje-
tan zaravanak okruen tlom, a na nje-
mu kruna, oko 1 m visoka humka promjera oko
10 m. Brojni nalazi posuda, prljenova
i kremenih alatki na neolitska naselje.
B. Graljuk
04.8'6 MADZARSKO GREBLJE, Palenica, Doboj.
Srednjovjekovna nekropola. Na zaravnjenom platou
iznad Mrkonjinog potoka u Veliku Rijeku na-
je 8 spomenika, 3 poloene i 5 sanduka.
Svi su spomenici jako B.
04.87 MARKOV AC, Donji Detlak, Derventa. Paleo-
litska stanica i srednjovjekovna nekropola. U nano-
su pleistocenske na vrhu <brijega nalazi se u
dubini od 50 do 90 cm horizont s kremenicama izra-
zito mousterienskog tipa. Iskop je 'izvren na ogra-
prostoru, to nije moglo osi.gurati izdaniji
uvid u bogatstvo ovog nalazita.
Prilikom gradnje privatne uniteno je ne-
koliko grobova, navodno i 1 grob. Nalazi
koji su se sastojali od ukrasnih metalnih predmeta
i perli, nisu Prilikom sondanog iskopava:-
nja otkrivena je zidana raka, orijentirana S-J (di-
n;iemzije . 2,30)< 2,00 X 0,60 m) s dislociranim skele-
tom . i rasutim prilozima i jedan grob bez priloga.
Nalazi: prsten, dugmeta, ukrasna i no, da-
67
tirani su u .drugu polovinu 14. v. sem jednog,
uniteni.
LIT.: Ba.sler 1973, 7-10; P. 1973, 69-71, Tbl. I.
Basler - N.
o4.ss l\iiATICA GLAVICA, Dragalovci, Paleolitska
stanica. Na povrini ilovastog brijega nalazi ss ne
veliki broj primjeraka kre-
menica paleolitskog porijekla. Blia kulturna pripad-
nost nije.
LIT.: Basler 1963, 10. Basler
04.89 MRAMOR NA KUZNOM GROBLJU, Poto-
Doboj. Srednjovjekovna nekropola. Na povie-
nom poloaju desne obale rijeke Bosne nalaze se
ostaci nekropole, a ih rijetld fragmenti
nog kamena od razbijenih spomenika. Nalazite je
uniteno gradnjom kolosijeka i druma.
Jedan spomenik oblika sljemenjaka, izmjeten je
joci 20-25 m nie od trase druma, gdje se i danas
nalazi, a mjetani ga zovu Mramor. B.
04.90 MRAMORJE NA HUMCI, Doboj.
Srednjovjekovna nekropola. Blago poviena humka
je rijekom Bosnom koja je mijenjanjem ko-
rita, razarati lokalitet. U razorenim groba-.
vima nalaen je srebrni i bronzani nakit. Vie spo-
menika je u novije doba razbijena i u za-
drune zgrade, pa su ostala jo samo 2 fragmenta
od Kasni srednji vijek. B.
04.91. OBALA, Brusnica Velika, Bosanski Brod.
Prais:torijsko naselje. Lokalitet je na jedva povienoj
terasi na rubu savske doline. To je lijeva obala rje-
Kamenice, odmah poto napusti visiju
Poslije dubokog oranja na terasi pri iubu savske
doline, 11alaze se dijelovi lijepa od ku-
i ulomci keramike sa odlikama starijeg eljez-
nog doba. :B.
04.92 OBLI KAMEN, Cerovica, Doboj. Srednjovje-
kovna nekropola. Na breuljku zaravnjene glavice
nalazi se sljemenjak. Donedavno su ovdje
bila jo 3 spomenika. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 134. B.
04.93 P ANIK, Bukovica, Derventa. Paleolitska sta-
nica. Na povrini stare terase lijeve obale
doline rijeke Bosne i prvih uzviica masiva Kr11ji-
na nalaze se rijetki primjerci kren:ienih odbitaka.
B.
04.94 PEKARUSA, Sijekovac, Bosanski Brod. Pra-
istorijsko i rimsko naselje. Vrlo prostrano bronzano-
dobno naselje na niskoj gredi nedaleko od obale
Save. Ostaci od lijepa,
zemunicama. Brojni fragmenti kremenica
vaju datiranje ovog nalazita u bronzano doba.
Pri junom rubu starog naselja otkriveni su
objekti rimske provenijencije: fragmen-
ti i novac. Ustanovljeno je da su na tom mjestu po-
stojale zgrade izvedene od drveta.
L!T.: Basler 1952, 417. Basler
04.95 PLAST, Brestovo, Doboj. Paleolitska stanica
i naselje kasnog bronzanog doba. Izdanak brijega
sa strmim padinama odijeljen je od pristupne stra-
ne. zemljanim tumulom; a u osi;::i::c.1. se :nalaze rijet-
ki fragmenti bronzanodobne keramike. Nalazite pri-
pada, moda, brojnim istodobnim nalazitima u oko-
lici, a koji su pripadali kulturi arnih polja tipa
Barice i datirani u 14-12. v. Na padinama brijega
nailazi se na kremene alatke srednjopal.eolitskog ti-
pa.
LIT.: Ba.slei 1952, 423. J3asler
68
0-1.96 PLEJICI, Johovac, Doboj. Srednjovjekovna
nekropola. Na maloj zaravni prema dolini rijeke
Bosne nalazilo se 5 ili 6 spomenika u obliku usprav-
nih - stela. Spomenici su u novije doba iz-
mjeteni na rub uzvienja, a mjetani znaju da ih
je ovdje bilo vie. B.
04.97 POD GLA Mikovci, Derventa. Pa-
leolitska stanica. Na izbreku, pri povr-
ini zemlje, nalaze se rijetki kameni odbici paleo-
litske provenijencije, ali ue kulturne
pripadnosti. Basler
04.98 POLJE, Polje, Derventa. Rimsko naselje. Na
blagom zaravanku brijega povie doline Save nalazi
se na prostoru od 1 ha nekoliko ruevina zgrada sa
rimskim materijalom. Zgrade su bile
izvedene od opeka.
LIT.: Basler 1952, 417. Basler
04.99 POPOVAC, Polje, Derventa. Praistorijsko na-
selje. Oko 100 m juno od puta Derventa-Brod, iz-
izvora Popovac i silosa, nailazi se na
ke fragmente predhistorijskog habitusa. Otkrivenih
nekoliko sjekira datira lokalitet
u kasni neolit. B. Graljuk
04.100 SELITE, Gornji Klakar-Meulje, Bosanski
Brod. Praistorijsko naselje. Na vrhu brijega nalazi
se dosta debeo sloj s ostacima naselja iz doba .neo-
litika. Brojni su nalazi kremenica i ulom-
ci zemljanog slabog Neolitska doba.
LIT.: Basler 1952, 414. Basler
O'.U.-01 SilVIUIUCA KOSA, Osojci. Derventa. Paleo-
litski i eneolitski nalazi. Podno kote 176,
Binje i Havrlje, na padini prema desnoj
obali Ukrine, nailazi se na paleolitske artefakte. U
obali Ukrine, pri povrini, otkrivena je 1975. cijela
kasnoneolitska posuda poluovalnog oblika sa rav-
nim dnom i malim tunelastim U ljunku
korita Ukrine otkriven je potpuno primjerak
izuzetno kvalitetno duguljaste sje-
kire od sjajnog crnog granita. B. Graljuk
04.102 SREDELJ, Brusnica Mala, Bosanski Brod.
Praistorijska gradina. Na uzvienju strmih padina
iznad potoka u Suvu Rijeku, oko
3 km daleko od doline rijeke Save, nalaze se osta-
ci naselja koje se moe datirati u kasno bronzano
doba (Ha A). B. Belic
04.103 STRANA, Doboj. Paleolitska sta-
nica. Na rubu doline rijeke Usore, nedaleko od nje-
nog u Bosnu, uzdie se prostrana glavica na
povrini se nalaze primjerci kremenih odbita-
ka. B.
04.104 SV ATOVSI{O GREBLJE, Miinci, Derventa.
Srednjovjekovna nekropola. Na junoj strani uzvi-
enja na kojem je i dananje seosko groblje nalazi
se nekropola od 4 spomenika u obliku stela koje su
za doba turske uprave u sje-
vernoj Bosni. Jedan spomenik sadri zapis na
noj strani, u kojemu se spominje car Sulejman. Sre-
dina 16. v.
LIT.: . 1971, 132. B.
04.105 SVATOVSKO GREBLJE, Velika
Derventa. Srednjovjekovna .nekropola. U aktualnom
seoskom groblju nalaze se 2 spomenika u obliku
stele. Na jednom je na iroj strani plitkim ureziva-
njem kriva sablja, a na stranama
sjekira i krata.k ili dui no. Na nekropoli po-
stoji do dvadesetak malih vrlo slabe obrade
samo sa strane pritesanih. Priblino 16. v. B.
04.106 TOROVI, Johovac, Doboj. Srednjovjekovna
nekropola. Na prostranom uzvienju doline
rijeke Bosne i njene pritoke nalaze se dvije
skupine grobova u rastojanju do 50 m. Nabrojano
je oko 20 spomenika, uglavnom stela, a neke uto-
nule u zemlju, mogu biti Dva izdvojena
poloaja sa grobovima mogu biti humke.
' B.
04.107 ULER (Razvale), Bukovica Velika, Doboj.
Srednjovjekovna nekropola. Oko 4 km zapadno od
doline rljeke Bosne, nalaze se dvije zemljane humke
sa grobovima. Huinka I je dva rata,
a 1979/80. g. pri gradnji i potpuno razorena.
je vie grobova sa prilozima, a su
dvije mamuze od eljeza (14. v.), sada u Muzeju \.t
Doboju. Humka II je potpuno razorena grad-
njom a grobovi su imali' brojne. priloge koji
su razneseni. Humke su bile od nasute crne zemlje
na podlozi od 8-9 m a visine oko
0,6 m. B.
04.108 VELIKA, Velika, Derventa. nalaz.
Na obali je u sekundarnom
poloaju kamena .sjekira kalupastog tipa, u
neolitskim naseljima:
LIT.: Z. 1958, 246. B.
04.100 VINOGRADINE, . Sevarlije, Doboj. Praisto-
rijska gradina. NaseJje je. postavljeno na
koje dominira nad dolinom Bosne. Kulturm sloJ
debeo do 1 m, a u jednoj jami ide i do dub1-
11e od 1,55 m. Ustanovljene su dvije kulturne faze.
Starija i znatno bitnija za ovaj lokalitet pripada kra-
ju faze kulture i u-
se potpuno u njenu sjevernobosansku va-
rijantu. U jami su evidentirani ostaci badenske
kulture.
LIT.: A. Benac 1964, 129-134. A. Benac:
04.110 VIS, Modran-'-Gradina, Derventa. Prafato-
rijska gradina. Lokalitet je istaknuti gradinski
aj na prostoru razvoja dolina Bosne i Ukn-
ne, a ispod uzvienja je izvorite
pritoke rijeke Bosne. Istraivanja su vrem;i l958/59.
g. (Z. i 1?73/74" g. (B. _radovi;ma
na jugozapadnoJ stram, kod prilaza glavici gradme,
su slojevi kasnog bronzanog i ranog eljeznog
doba (Ha A2-B3). Kasnije su iskopi vreni na cen-
tralnom dijelu platoa gradine. Tada su otkriveni i
slojevi eneolitskog doba sa naseljima lasinjske, ko-
i kulture.
LIT.: Z. 1961 a, 151-171, Tbl. I-Vili; B. Belic
a, 22-23; S. 1979, 137-lBl, B. Belic
04.111 VIS, Velika Brusnica, Bosanski Brod. Pret-
historijsko naselje. Na vrhu ilovastog brijega nala-
ze se na prostoru 70X30 m brojni ostaci
i ulomci keramike. Kasno bronzano doba.
Basler
04.112 VISOKO BRDO, Luplja;nica, Derventa. Pa-
leolitska stanica, neolitska i eneolitsko .np.selje. Smje-
tena je na .najviem brijeg u gorovitom to
se protee Ukrine i Bosne. Osnovu bnJega
pliocenska terasa na kojl,l je u toku ple-
istocena vjetrom nanesena nekoliko slojeva prapo-
ra i Iskopavanja su vrena u nekoliko na-
vrata od 1959. do 1979. g. Paleolitska stanite
fertilni horizont od najmanje dva kulturna stratu-
ma. 'Slabije je zastupljen mousterien, a mnogo
aurignacien. Ovaj horizont se nalazi priblino na
dubini od 90 do 110 cm. Neolitsko naselje sa kera-
mikom kulturne skupine i brojnim zer:nu-
nicama. Nadzemne nisu O-
vaj sloj je odvojen od paleolitskog sterilnim nadslo-
jem materijala iz postglacijalnog doba. Eneolitsko
naselje lasinjske kulture sadrano je u dosta tan-
kom sloju blizu povrine zemlje.
LIT,: Basler 1962, 5-13; A. Benac 1964, 129-149; A. Be-
nac 1979, 16-26; Basler 1979, 327-32B. Basler
04.113 VLAHULJ, Drijen, Derventa. Paleolitska sta-
nica. Na istaknutom poloaju iznad doli11e rijeke
Ukrine otkriveni su u usjeku seoskog puta kremeni
odbici. B.
04.114 ZABRDO, Ularice, Doboj. Srednjovjekovna
nekropola. Na izrataju Krnjina
prema dolini rijeke Usore nalazi se 20 spomenika,
69
od 3 sljemenjaka, 9 sanduka i 8 U jed-
nom od grobova je eljezni Kasni srednji
vijek. B.
04.115 ZOBISTE, Donji Detlak, Derventa. Viesloj-
na paleolitska stanica. Na istaknutoj glavici ilova-
stog brijega nalazi se vie slojeva s ostacima prebi-
valita Fertilni horizont stere se od po-
vrine do dubine od 55 cm, ali je koncentra-
cija nalaza na dubini od 18 do 30 cm. U bogatom
kulturnom inventaru s ovog mjesta dominantan je
mousterien, dok je pri samoj povrini ustanovljen
i tanki sloj gravettiena. Basler
REGIJA 5.
I
I
I
I
!
i
I
I
I
I
I
i
I
I
I
i
I
;
I
I


I
I

l
73
REGIJA 5: OPTI POPIS NALAZITA
1. BEGOVE BARE, Gornji,
2. BRDO, Donja Mahala, Oraje
3. BRDO IZNAD DOBORA, Jake,
4. BRDO Botajica,
5. BRSCANICA, Svilaj, Odak .
6. CERIK, Vranjak,
7. CIGLA, Gornji;:
8. CIGLA NA RALJEVIMA, Gornje Lede11ice,

9. CRKVINA, Crkvina, Bosanski Samac
10. CRKVINA, Jake,
11. CRKVISTE NA ORMANICI, Hrgovi Donji,

12. CELIJE, Vranjak,
13. DOBOR, Jake,
14. DOBRA VODA, Dobra Voda,
15. DOMALJEVAC, Domaljevac, Bosanski Samac
16. DONJA MAHALA Donja Mahala,
Oraje
17. DONJI SVILAJ, Donji Svilaj, Odak
18. ESCI GROBLJE, selo,
19. GAJEVI, Donja Mahala, Oraje
20. GRABIK, Donji Svilaj, Odak
21. GRADAC, Vranjak,
22. (Gradina),
23. GRADIC, Ornje
24. GRADINA, Dugo polje,
25. GRADINA, Gornja
Bosanski Samac
26. GRADINA, Novi Grad, Odak
27. GRADINA, Gornji,
28. GRADINA, Tolisa,
29. GRCKO GREBLJE, Dugo polje,
30. GREBLJE, Grebljice, Bosanski Samac
31. GREBLJE, Gornja
32. GREDA KOD HUMKE MISICA,
Gornji,
33. GROB NA GRABU, Tramonica,
34. 'GROBLJE NA LIPI, Odak
35. HUMKA MISICA, Gornji,
36. HUMKA NA SENICiTU, Gornji,

37. HUMKA NA VELIKOJ GREDI,

38. HUMKA U POLJU, Gornji,
39. JOSIK, Joik, Odak
40. KADAR, Gornji Svilaj, Odak
41. KALAJDIJE, Tramonica,
42. KAMENOVI, Srnice,
43. KAMENJA, Gajevi, Bosanski Samac
44. KAMENJE, Gornje Ledenice,
45. KLISA, Gornji,
46. KOVACEVAC, Kopanice, Oraje
47. KRNDIJA, Odak
48. KUCISTA, Donja Tramonica,
10 - Arhaolokl leksllcon
49. KULINO BRDO,
50. KULISTE, Krukova polje, Bosanski Samac
51. KUZNO GROBLJE, Donji Hrgovi,
52. LUKAVAC, Lukavac,
53. MADAREVAC, Dugo polje,
54. MADARSKO GREBLJE, Novi Grad, Odak
55. MADZARSKO GREBLJE, Vranjak,
56. MADARSKO GROBLJE (Grabik), Vrbovac,
O dak
57. MENELJSKI GRAD, Donja Mahala, Oraje
58. MIHALJEVICA BREGOVI, Donja Dubica-
-Zorice, Odak
59. iv.IT.SINOVACA, Cetnica,
60. MRAMORJE, Novi Grad, Odak
61. MRAMORJE, Gornji,
62. MRKE NJIVE,
63. NEVOLJICA, Donji Svilaj, Odak
64. NOVI GRAD, Novi Grad, Odak
65. OBUDOVAC, Olbudovac, Bosanski Samac
66. ODAK, Odak
67. ORASCE, Srnava, Odak
68. ORASJE, Oraje
69. OSTRA LUKA, Otra Luka, Oraje
70. PAOCKA Obudovac, Bosanski Samac
71. PIVNICA Odak
72. POLOJ, Odak
73. POLJA, Donja Dttbica-Zorice, Odak
174. POLJE, Vidovice, Oraje
75. POTOCANI, Odak
76. PRAVOSLAVNO GROBLJE,

77. 'PRODANOVICA KUCE, Gornji Svilaj, Odak
78. RADISNJACA, Gornji,
79. SELISTE, Veliki Odak
80. SILJEVAC, Bosanski Samac
81. SRPSKA VAROS,
82. SAS BARA,
83. TALINOVAC (na Madarevcu), Dugo polje,

84. TOLICA BRDO, Novo Selo, Odak
85. TOLISA, Tolisa, Oraje
86. TOPOLOVACA BREGOVI, Donja Dubica-
-Trnjak, Odak
87. TRAMONICA, Tramonica,
88, TRAVNJACA,
89. USCE LJUBIOCE, Dugo polje,
90. VIDOVICE, Vidovice, Oraje
91. VIGNJISTE, Babenica,
92. VLADICKA, Novi Grad, Odak
93.
9l:. ZABARA, Orlovo polje,
95. ZASJEKA, Novo Selo, Bosanski Samac
96. DREBAN brdo), Gornji,
Modri
97. ZIVKOVO POLJE, Gornji,
74
REGIJA 5: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
2. BRDO, Donja Mahala, Oraje (G 2) 52. LUKAVAC, Lukavac, (E 5)
3. BRDO IZNAD DOBORA, Jake, (D 3) 58. MIHALJEVICA BREGOVI, Donja Dubica-
4. BRDO Botajica, (C 3) -Zerice, Odak (E 2)
5. BRSCANICA, Svilaj, Odak (C 2) 59. MISINOV ACA, Cetnica, (F 5)
6. CERU{, Vranjak, (C 4) 62. MRKE NJIVE, (G 4)
8. CIGLA NA RAZLJEVIMA, Gornje Ledenice, 64. NOVI GRAD, Novi Grad, Odak (D 2)
(E 4) 68. ORASJE, Oraje (G 3)
13. DOBOR, Jake, (D 3) 71. PIVNICA Odak (D 3)
16. DONJA MAHALA Donja Mahala, 72. POLOJ, Oraje (G 3)
Oraje (G 2) 73. POLJA, Donja Dulbica-Zorice, Odak (E 2)
17. DONJI SVILAJ, Donji Svilaj, Odak (D 2) 76. PRAVOSLAVNO GROBLJE"
19. GAJEVI, Donja Mahala, Oraje (G 3) (G 4)
23. GRADIC, Oraje (G 3) 77. PRODANOVICA KUCE, Gornji Svilaj,
24. GRADINA, Dugo polje, (C 4) Odak (C 2)
25. GRADINA, Gornja 78. Gornji, (D 4)
Bosanski Samac (E 3) 81. SRPSKA V AROS, (D 4)
26. GRADINA, Novi Grad, Odak (D 2) 82. SAS BARA, (F 4)
28. GRADINA, Tolisa, (D 4) 83. TALINOVAC (na Madarevcu), Dugo polje,
35. HUMKA MISICA, Gornji, (C 4)
(D 4) 84. lrOLICA BRDO, Novo Selo, Odak (F 3)
36. HUMKA NA SENICISTU, Gornji, 85. TOLISA, Tolisa, Oraje (G 3)
(D 4) 86. TOPOLOVACA BREGOVI, Donja Dubica-
37. HUMKA NA VELIKOJ GREDI, -Trnjak, Odak (D 3)
(E 4) 87. TRAMOSNICA, Tramonica, (F 4)
38. HUMKA U POLJU, Gornji, 88. TRAVNJ ACA,
(D 4) Oraje (F 4)
140. KADAR, Gornji Svilaj, Odak (C 2) 09. USCE LJUBIOCE, Dugo polje, (C 4)
41. KALAJDZIJE, Tramonica, (F 4)
91. VIGNJISTE, Babenica, (C 4)
47. KRNDIJA, Odak (D 3)
92. VLADICKA, Novi Grad, Odak (D 2)
48. KUCISTA, Donja Tramonica, (E 4)
93. VUCICI, Oraje (F 5)
94. ZABARA, Orlovo polje, (F 4)
49. KULINO BRDO, (E 4)
95. ZASJEKA, Novo Selo, Bosanski Samac (F3)
50. KULISTE, Krukova polje, 97. ZIVKOVO POLJE, Gornji,
Bosanski Samac (E 3) (D 4)
REGIJA 5: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
7. CIGLA, Gornji, (D 4)
13. DOBOR, Jake, (D 3)
14. DOBRA VODA, Dobra Voda, (C 3)
15. DOMALJEVAC, Domaljevac,
Bosanski Samac (F 3)
20. GRABIK, Donji Svilaj, Odak (D 2)
30. GREBLJE, Grebljice, Bosanski Samac (F 3)
39. JOSIK, Joik, Odak (D 3)
50. KULITE, Krukove polje,
Bosanski Samac (E 3)
52. LUKAVAC, Lul::avac, (E 5)
57. MANELJSKI GRAD, D011ja Mahala,
Oraje (G 2)
63. NEVObJICA, Donji Svilaj, Odak (C 2)
64. NOVI GRAD, Novi Grad, Odak (D 2)
65. OBUDOVAC, Obudovac, Bosanski Samac (D 2)
67. ORASCE, Srnava, Odak (D 3) '
69. OSTRA LUKA, Otra Luka, Oraje (F 3)
70. PAOCKA Obudovac,
Bosanski Samac (F 3)
74. POLJE, Vidovice, Oraje (G 3)
75. POTOCANI, Odak (D 3)
80. SILJEVAC,
Bosanski Samac (E 3)
87. TRAMONICA, Tramonica, (F 4)
39. USCE LJUBIOCE, Dugo polje, (C 4)
90. VIDOVICE, Vidovice, Oraje (G 3)
REGIJA 5: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. BEGOVE BARE, Gornji, (D 4)
7. CIGLA, Gornji, (D 4)
9. CRKVINA, Crkvina, Bosanskr Samac (E 3)
10. CRKVINA, Jake, (D 3)
11. CRKVISTE NA ORMANICI, Hrgovi Donji,
(F 5)
12. CELIJE, Vranjak, (C 4)
13. DOBOR, Jake, (D 3)
18. ESCI GROBLJE, Selo, (E 5)
21. GRADAC, Vranjak, (C 4)
22. GRADACAC (Gradina),. (E 4)
26. GRADINA, Novi Grad, Odak (D 2)
27. GRADINA, Gornji, (D 4)
29. GRCKO GREBLJE, Dugo Polje; (C 4)
31. GREBLJE, Gornja (E 5)
32. GREDA KOD ... HUMKE MISICA,.
Gornji, (D 4) ...
33. GROB NA GRABU, Tramonica, (F 4)
34. GROBLJE NA LIPI, Odak (D 3)
42. KAMENOVI, Srnice, (E 6)
43. KAMENJA, Gajevi, Bosanski Samac (E 3)
44. KAMENJE, Gornje Ledenice, (E 4)
45. KLISA, Gornji, (D 4)
46. KOV ACEVAC, Kopanice, Oraje (G 3)
51. KUZNO GROiBLJE, Donji Hrgovi,
(F 5)
53. MADZAREVAC, Dugo Polje, (C 4)
54. 'MADARSKO GREBLJE, Novi Grad,
Odak (D 2)
55. MADZARSKO GREBL.JE, Vranjak,
(C 4)
75
56. MADZARSKO GROBLJE (Grabik), Vrbovac,
Odak (D 2)
60. MRAMORJE, Novi Grad, Odak (D 2)
61. MRAMORJE, Gornji, (D 4)
66. ODZAK, Odak (D 3)
79. SELITE, Veliki
Odak (C 3)
89. USCE LJUBIOCE, Dugo polje, (C 4)
96. ZDREBAN brdo), Gornji,
(D 4)
I
I
I
I
I
i

1
!
I
I
I
I
I
I
I
g
I
76
REGIJA 5: NALAZITA
05.1 BEGOVE BARE, Gornji, Ne-
kropola sa u unitena. Od
oko pedesetak velikih spc;imenika danas postoji sa-
mo nekoliko manjih i fragmenti od razbijenih
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. 1969 a, !17. B.
05.2 BRDO, Donja Mahala, Oraje. Praistorijsko na-
selje. Lei sjeverno od puta Oraje-Bosanski Sa-
mac, u blizini nasipa na Savi. Probna istraivanje:
M. 1968. Kulturni sloj, debljine 0,50 do 1 m,
znatno je a sadri preteno keltsko-laten-
sku keramiku, u manjem broju, keramiku kasnog
bronzanog doba.
LIT.: M: 1970 b, 41, M.
05.3 BRDD IZNAD DOBORA, Jake, Pra-
istorijska gradina. Na izduenoj glavici brijega os-
taci naselja iz kasnog bronzanog ili starijeg eljez-
nog doba. Poloaj cjelinu sa Doborom na kojem
postoji naselje iste kulture. B.
05.4 BRDO Botajica, Praistorij-
sko naselje. Na visokoj terasi rijeke Bosne prilikom
su ulomci keramike, te kremeno i
kameno Nalazi nisu Vjerovatno ne-
olit ili eneolit. B.
05.5 BRCANICA, Svilaj, Odak. Praistorijsko na-
selje. Pri kopanju rova pokraj seoskog puta, 1965,
otkriveni su ostaci mtselja sa brojnim fragmentima
keltsko-latenske keramike. U profilu se na vie mje-
sta zapaa kulturni sloj debeo oko 75 cm.
eljezno doba. B.
05.6 CERIK, Vranjak, Praistorijsko nase-
lje. U dolini potoka zv. Rijeka su sitni frag-
menti keramike i odbici kremena. Vjerovatno neolit
ili eneoli t. B.
05.7 CIGLA, Gornji, Rimsko na-
selje i srednjovjekovni grob. S obje strane nalazi
se nekoliko blagih uzvienja koji sadre kulturne
slojeve. Jedan od njih zove se Crkvina, a ponekad
i Tubla. Ovdje je 1967. prilikom dubokog oranja
otkriven trag temelja od kamenog zida i rimska ke-
ramika. Zapaeni su i fragmenti slavenske kerami-
ke, moda ostatak groba iz ranog srednjeg vijeka.
LIT.: M. s. 19G9 a, 86. B.
05.3 CIGLA NA RAZLJEVIMA, Gornje Ledenice,
Praistorijska gradina. Smjetena je na ko-
si koja se strmo sputa prema ravnici. S pristupa-
sjeverne strane, prostor gradine branjen je li-
mitnim tunrnlom i usjekom. Kasno bronzano ili e-
ljezno doba. B.
05.9 CRKVINA, Crkvina, Bosanski amac. Srednjo-
vjekovna crkva i groblje. Tragovi zida-
ne lomljenim kamenom i bukom, vjero-
vatno i rimskom opekom (donesenom s drugog lo-
kaliteta). Nalaeni su i grobovi, navodno pokriveni
kamenim Kasni srednji vijek. B.
05.10 CRKVINA, Jake, Ostaci stare cr-
kve pored izvora Pecare, na sjever-noj strani starog
grada Dobara. Kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1981, 14. T. Glava
05.11 CRKVISTE NA ORMANICI, Hrgovi Donji,
Srednjovjekovna crkva. Na breuljku ne-
daleko od obala Male Tinje nailazi se, prilikom ora-
nja, na temelje vjerovatno crkve. Kasni
srednji vijek. B.
05.12 CELIJE, Vranjak, Srednjovjekovna
crkva. Pri ume su temelji nekih zi
dova, po tradiciji crkve. Kasni srednji vijek.
B.
05.13 DOBOR, Jake, Praistorijska gradi-
na, rimsko i ranoslavensko srednjovje-
kovni grnd i srednjovjekovna nekropola. Lokalitet
je smjeten na dominantnom brijegu korita
Bosne i potoka Istraivali I. Boja-
novski i B.
Praistorijski nalazi pripadaju vieslojnom na-
selju, vjerovatno gradinskog karaktera:
kultura (encolit), naselje kasnog bronzanog ili stari-
jeg eljeznog doba, naselje eljeznog doba
(keltsko !atenska keramika).
Malobrojni nalazi rimske keramike ukazuju na
postojanja rimske utvrde. Isto se moe
i za malobrojne nalaze ranosrednjovjekovne ke-
ramike.
Srednjovjekovni grad Dobar podignut je u vri-
jeme borbi ugarsko-hrvatskih kraljeva i bosanskih
banova koje su se u 13. i 14. st. vodile za posjed
banovine Usore. Zbog izuzetno vanog stratekog
poloaja (vrata Bosne) je ruen i obnavljan.
Sadanji njegov izgled razvijenog burga iz
prve polovine 15. st. Jezgru grada dvije oble
kule povezane bedemima koji zatvaraju manji
(16 X 8 m) zaobljeni prostor. Na junoj padini kose
bilo je gradsko groblje.
LIT.: I. Bojanovski 19!11, 11-37. B. - T. Glava
05.14 DOBRA VODA, Dobra Voda, Dvije
ostave novca: 1. ostava drahmi gra-
dova Apollonia i Dyrrhachium (2. v. st. e.); 2. ostava
rimskih carskih novaca iz 4. v.
LIT.: C. Patsch 1902, 420--423. G.
05.15 DOMALJEVAC, Domaljevac, Bosanski Sa-
mac. nalaz rimskog novca: republikan-
ski Calpurnia i Severusa Alexandra (222-235).
L!T.: C. Patsch 1902, 424. G,
05.16 DONJA MAHALA Donja Mahala,
Oraje. Praistorijsko naselje. Dio materijala i os-
novne podatke prikupio J. 1924, a istra-
ivanja vrio M. 1926. je postoja-
nje 2 horizonta kulturnog razvoja. Stariji, neolitski,
pripada sopotskoj, a eneolitski,
kulturi.
LIT.: J. 1925, 137-140, Tbl. I-IV; M. 1927,
190-204, Tbl. I-II. B
05.17 DONJI SVILAJ, Donji Svilaj, Ociak ..
ni nalaz .iz. eneolita. Bakarna sjekira .. sa. krstasto, po-
stavljenim i rupom
LIT.: J. Brunmid 1902, 54..:...55_ B.
05.18 . ESCI GROBLJE, selo, Sred-
njovjekovna nekropola. Smjetena. je. na .platou bri-
jega. Sastoji se od 27 grobova ovalnim
vijencem od oblutaka, orijentacije I-Z. Iz jednog
groba, rova za vodovod,
su fragmenti kai:;hosrednjovjekovne keramike (14-
-16; v,). B.
05.19 GAJEVI, Mahala, Oraje. Praistorij-
.ska ostava . bronzanih predmeta. Na sedmom kilo-
metru od Oraja prema Donjoj Mahali izorana je
ostava bronzanih predmeta (narukvice, koplja, sje-
ldre i dr.). V.
05.20 GRABIK, Donji Svilaj, Qdak. Rimska gra-
Uz Stojna nalazi se njiva po po-
vrini se nalaze ulomci opeka; Vjerovatr).o se radi o
manjoj rimskoj vili. I. Marijanov'1i.'
05.21 GRADAC, Vranjak,. Sr:ednjovjekov:-
no Lokalitet se nalazi duboko ii masivu
planine Trebave, potoka u
Babenicu i potoka Slabo
ljivi ostaci zidova i 2 gomile
uta, moda ostaci kula.
LIT.: lVI. S. 1989 n, 05-86. B.
05.22 GRADACAC (Gradina), Srednjo-
vjekovna Najstariji dijelovi na-
laze se na junoj stra11i prostranog platoa, iznad lu-
povijenog korita Gradanice. Tu su slu-
otkriveni primjerci keram.ike . iz .. 13-15. v.
Grad se prvi put spominje 1461. pod iin.enom Gra-

LIT.: C. Truhellca 1009 e, 446-448. B.
05.23 GRADIC, Oraje. Praistorijsko nase-
lje. Istraivao A. Benac 1957. Kulturni sloj je dosti-
zao debljinu od 1,50 m. su 2 gracit;vinska
horizonta i dvije faze kulturnog razvoja. U perio-
dizaciji kulturne grupe, ovo 11alazite od-
govara fazama.
LIT.: A. Benac 1961, 43-46, Tbl. II-IV. B.
05.24 GRADINA, Dugo Polje, Paleolitska
stanica i neolitske naselje, smjeteni na uzvienju
nad lijevom obalom Bosne. Kulturni sloj s najvi-
eg dijela erodiran. Na vrlo izduenom jugozapad-
nom platou povrinski nalazi iz paleolita i neolita.
postojanje neolitskog sloja i na
nom platou. B.
05.25 GRADINA, Gornja Bosanski
Samac. Praistorijsko naselje. Istraivao A. Benac
1957. Kulturni sloj je dostizao debljinu od 1,80 m,
a izdvojena su 2 horizonta i 2 faze
kulturnog razvoja. Zivot na gradini u trajao
je u vrijeme kulture
LIT.; A. Benac 1961, 39-43, Tbl. I-II. B.
.05.26 GRADINA, Novi Grad, Odak. Praistorijsko
i srednjovjekovno naselje. Istaknuti breuljak na
.obali Save. Povrinski nalazi keramike pripadaju
kasnom bronzanom ili starijem eljeznom dobu i
srednjem vijeku. B.
05.27 GRADINA, Gornji, Rano-
srednjovjekovne graditc i srednjovjekovni grad. Na
, visokoj terasi iznad posavske ravnice otkriveni su
tragovi od nasute zemlje i ma-
terijal koji pripada vrlo irokom vremenskom ra-
.sponu od ranog do razvijenog srednjeg vijeka. Ora-
77
njem se, pored komada zemlje, nailaze i na
tragove temelja zida od kamena. To su, vjerovatno,
ostaci centra upe Nenavite.
LIT.: L. Thalloczy 1906, 406; A. 1975, 13!)-139.
. B.
05.28 GRADINA, Tolisa, Praistorijsko na-
selje. Smjetene je na zaravanku uz lijevu obalu
Tolise. Kasno bronzano ili eljezno doba. B.
05.29 GRCI\.O GREBLJE, Dugo Polje,
Srednjovjekovna nekropola, Na blagoj uzvisini povi-
e lijeve obale Bosne bilo je 15. spomenika (1 slje-
menjak, 5 sanduka i 9 koji su u novije doba
uniteni.
LIT.: A. 1974, 111-133. B.
05.30 GREBLJE, Grebljice, Bosanski amac. Rim-
sko naselje. Na gredi uz nekadanje kori-
to {?) izorava se ut i rimska keramika.
B. Beli<o
05.31 GREBLJE, Gornja Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. u obliku
sarkofaga, orijentiran SZ-JI, s natpisom; datiran
u kraj 15. 16. v.
LIT.: S. 1975, 27-31. N.
05.32 GREDA KOD HUMKE Go-
rnji, Srednjovjekovna nekropola. Pored
Tolise nalazi se niska zemljana humka u ko-
joj se oranjem otkrivaju grobovi sa prilozima oru-
ja. B.
05.33 GROB NA GRABU, Tramonica,
Srednjovjekovna nekropola. Na povienoj obali ne-
kog zabarenog potoka u posavskoj ravnici povreme-
no su otkrivani grobovi sa prilozima. Nekropola je
u obliku niskih humki, u svemu 19 objekata, dok
je desetak ranije razoreno. U jednoj od njih ot-
krivena su 3 groba u jednom redu, ali bez priloga.
Kasni srednji vijek. B.
05.34 GROBLJE NA LIPI, Odak. Sred-
njovjekovna nekropola. oko sto spomeni-
ka u obliku amorfnih stela, od kojih je .oko 20 ukra-
enih motivom krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 133. N.
05.35 HUMKA MISICA, Gornji;.
Praistorijski tumulus. U neposrednoj blizini
Tolise nalazi se humka promjera osnove oko 20, a
visine oko 3,5 m. Bronzano ili eljezno doba.
B.
05.36 HUMI{A NA SENICiTU, Gornji,
Praistorijski tumulus. Nedaleko od
1'olise nalazi se humka promjera osnove 15-18 m
i oko 2 m. Bronzano ili eljezno doba.
B.
05.37 HUMKA NA VELIKOJ GREDI, Mo-
Praistorijski tumulus. Nedaleko od To-
lise nalazi se humka promjera osnove 25-30 m i vi-
sine 4-5 m. Bronzano ili eljezno doba. B.
05.38 HUMKA U POLJU, Gornji, Modri-
Praistorijski tumulus. Zemljano uzvienje pro-
mjera osnove oko 20 m i visine 3-4 m. Bronzano
ili eljezno doba. B.
05.39 JOSm:, Joik, Odak. Rimsko naselje. Na sta-
roj terasi rijeke Bosne, na velikom prostoru, ostaci
rimskih Konstatovani su i tragovi sup-
strukcije jedne ceste. Rimsko doba. B.
05.40 KADAR, Gor11ji Svilaj, Odak. Paleolitske
nalazite. Iskopavanja su vrena u nekoliko navrata:
78
1965, 1966, 1974. i 1976. Basler, A. Montet-Whi-
te). Fertilni horizont, debeo oko 15 do 30 cm, nala-
zi se na dubini od 30 cm. Nekoliko stratuma potje-
iz vremena kasnog gravettiena, a datirani su iz-
17.000 i 16.000 god. prije sadanjosti. Veu se
za ire Panonije. Oko 70 cm ispod mla-
sloja postoje ostaci stanita s kultu-
rom mousteriena znatne starosti, to se moe zaklju-
po alatkama s prirodno poliranom povrinom.
LIT.: A. Montet.White - Basler 1977, 531-544; . .Bal-
sler 1979, 318-319. Basler.
05.41 KALAJDZIJE, Tramonica, Prais-
torijsko naselje. Nalazite ima oblik niskog uzvienja
u ravnici. Sondiranje (B. je pokazalo postoja-
nje kulturnog sloja debljine oko 0,7 m s nalazima
keltsko-latenske keramike. eljezno doba.
B.
05.42 KAMENOVI, Srnice, Srednjovje-
kovna nekropola. 2 u obliku sandu-
ka s postoljem i sarkofaga. s postoljem, orijentirana
Z-I; broj spomenika je uniten. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 133. N.
05.43 KAMENJA, Gajevi, Bosanski amac. Velika
ostava zlatnog i srebrnog novca, Nalaz. se sastoji.. od
8 zlatnika bizantskog cara . Romana III Argirusa
(1028-1034) i 1270 srebrnih tipa frizatika,
koji iz raznih kovnica salcburkih nadbiskupa
u Sloveniji, iz kovnica hrvatskog hercega Andrije,
akvilejskog patrijarha, nadbiskupa i dr.
Druga polovina 12. i prva polovina 13. st. T. Gla.va
05.44 KAMENJE, Gornje Ledenice, Sred-
njovjekovna nekropola. 6 u obli-
ku sanduka i sarkofaga, i uto-
nulih u zemlju. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 133. N.
: :{s:i.45 Ii:.L::.311\., Gornji, Srednjovje-
kovna crkva. Manji zaravnjen prostor na lijevoj
obali Tolise, na kojem su ume na-
temelji vjerovatno crkve. Kasni sred-
nji vijek. B.
05.46 KOVACEVAC, Kopanice, Oraje. Srednjovje-
kovno naselje. Uz savski nasip, nedaleko od sela,
je broj fragmenata srednjovjekovne ke-
ramike. V.
05.47 KRNDIJA, Odak. Paleolitska na-
lazite. Sondirao Basler 1960. Arheoloki mate-
rijal nalazi se pri samoj povrini, a iz naj-
starijih faza paleolitika.
LIT.: Basler 1970, 5-8, Tbl. I. Ba:stler
05.48 KUCISTA, Donja Tramonica, Pra-
istorijsko naselje. Na jedva naglaenoj gredi, prili-
kom iskopa zemlje za gradnju su broj-
ni fragmenti keramike. Bronzano ili eljezno doba.
B.
05.49 KULINO BRDO, Praistorijska os-
tava zlatnog nakita. Sastojala se od spi-
ralnog nakita i odvijene zlatne ice, u ukupnoj te-
ini od 745 gr. u kamenolomu
1907, nestala u toku I svjetskog rata. Srednje ili ka-
sno bronzano doba.
LIT.: C. Truhelka 1914, 75; Z. Vinslci 1959, 223. B.
05.50 KULISTE, Krukova Polje, Bosanski amac.
Praistorijsko i rimsko naselje. Lokalitet se nalazi
unutar starog meandra rijeke Bosne, a sastoji se
od nekoliko uzvienja tipa tela. Obradom zemlje ra-
zaraju se slojevi koji iz neolita, kasnog bron-
zanog ili starijeg eljeznog doba, eljeznog
doba (keltsko-latenska keramika). Veoma brojni su:
ostaci rimskog materijala i keramike.
LIT.: B. a, 12. 13,
05.51 KUZNO GREBLJE; Donji Hrgovi,
Srednjovjekovno. groblje. Na padini prostrane gla-
vice bilo je oko: 10 u obliku i sandu-
ka;'unitenL Kasni srednji vijek. N.
05.52 LUICAVAC, Lukavac,
nalazi riovca: ilirsko-epirska drahma Damastiona (4.
v. st. e), republikanski rimski novci: Didia i Rutilia,
te rimskih careva: AugustUs (27. g. st; g. n.
e.), Antoninus Pius (138-161), M. Aurelius (161-180}
i Konstantinus II (337-340).
LIT.: c. Patsch 1902, 394 i 424. G.
05.53 MADZAREVAC, Dugo Polje, Sred-
njovjekovna nekropola. Na najniem obronku pla-
nine iznad korita nalazila se sku-
pina od 3-4 znatne uniteni su pri-
likom gradnje ceste 1975. Kasni srednji vijek.
B.
05.54 MADZARSKO GREBLJE, Novi Grad, Odak.
Srednjovjekovna . nekropola. Na znatno povienoj
gredi nalazi se nekoliko kamenih spomenika u obli-
lm stela i amorfnog kamenja. Kasni srednji vijek,
moda 15. st. B.
05.55 MADZARSKO GREBLJE, Vranjak,
Srednjovjekovna nekropola. Visoko ria ogranku 'pla-
nine Trebave postoji desetak utonulih u ze-
mlju.
LIT.: A. 1975, 139. B.
05.56 MADZARSKO GROBLJE (Grabik}, Vrbovac,
Odak. Srednjovjelrn\lna nekropola. 15 ste-
u obliku sanduka, od kojih su 2 ukraena
motivom krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 132. N.
05.57 MAiVZELJSKI GRAD, Donja Mahala, Oraje.
burgus. U meandru rijeke Save povi-
eno zemljite u promjeru oko 60 m sadri znatne
ostatke temelja masivno objekta od kame-
na i debele kulturne slojeve sa mriogo ulomaka ke-
posuda rimske provenijencije. Tu je ot-
kriven i novac Konstancija Klora. Mjesto je bilo u
funkciji od kasnog 3. do 6. st a moda jo i u ra-
nom srednjem vijeku.
LIT.: C. Patsch 1902, 407-408; Di Sergejevski 1958, 262; J:).
Basler 1972, 58. l3asler
05.58 MIHALJEVICA BREGOVI, Donja Dubica-
-Zorice, Odak. Praistorijsko naselje. Na velikoj
povrini nalaze se rijetki fragmenti keramike koja
se moe opredijeliti u kasno bronzano ili starije e-
ljezno doba. B.
05.59 MISINOVACA, Cetnica, Paleolit-
ska stanica. Na nevelikom prostoru u sela
nailazi se na kremene odbitke i artefakte paleolit-
skog habitusa, ali kultm:ne . pripadnosti.
Basler
05.60 MRAMORJE, Novi Grad, Odak. Srednjovje-
kovna nekropola. Na gredi se nalazi nekoliko amor-
fnih kamenih spomenika. Kasni srednji vijek.
B.
05.61 MRAMORJE, Gornji, Sred-
njovjekovna nekropola. Na terasi podno ma-
siva Trebave nalazila se skupina od broja ka-
menih nadgrobnika koji su u novije doba uniteni.
Kasni srednji vijek. B.
'05,62 MRKE NJIVE, Prais-
torijsko naselje. Nedaleko od seoskog groblja naila-
.:zi se na ulomke po51,ldq. koje je;
datirati u starije, : a u
. eljezno doba kl;!raroika), v.
05.63 NEVOLJICA, Donji Svilaj; Odak. Rimsko
naselje. Na neto povienom,. prostoru pored
potoka Stojna, izorava se materijal i
rimska keramika. B.
:05.64 NOVI GRAD, Novi Grad, Odak. Praistorij-
ska ostava bronzanih predmeta koju 7
sjekira-keltova; 1 ulomak sjekire s krilcima, 1 ko-
plje i nekoliko ulomaka bronzanih objekata. Pripa-
da starijoj fazi kasnog bronzanog doba (kraj br. do-
ba D ili Ha A-1, kasno 13. ili 12. st. st. e.).
LIT.: M. 1927, 205; K. Vinslci-Gasparlni 1983, 654.
B.
05.65 OBUDOVAC, Obudovac, Bosanski Samac. O-
stava od 800 komada rimskog carskog novca: od
Gordianus III (238..,:...243) do Posttinrns pre-
ko Trebonianus Gallus (251--:253) i. Gallieni.is (253...,...
-268). .. . .
LIT.: J. 1955 a, 181. G.
:05.66 OD2AK, Odak. Srednjovjekovni spomenik-
u sekundarnoj upotrebi. Kasni srednji vi-
jek. N.
05.67 ORASCE, Srnava, Odak. Rimsko naselje. Po-
vrinskim pregledom rimske keramike (ter-
ra sigilata) i opeke. Lokalitet je skrom-
. ne B.
05.68 ORASJE, Oraje. nalaz. Nekoliko
bakarnih objekata, moda ostava. Sastoji se od jedne
i 4 sjekire-klina. Eneolit.
LIT.: J. Brunmid 1902,47. B.
05.69 OSTRA LUKA, Otra Luka, Oraje. Velika
osta\!:a rimskog carskog novca preteno Antoninija-
na ii'3. v.
LIT.: C. Patsch 1902, 425-435. G.
05.70 PAOCKA Obudova.c, Bosanski Samac.
Rimsko naselje i ostava novca. Lokalitet je na na-
glaena povienaj irokoj gredi, kojoj je na sjevernoj
i strani nisko zabareno zemljite. Prilikom
iskopa ljunka otkriveni su temelji zidova od ope-
ke i maltera; fragmenti i eljezni
predmeti. Na istom prostoru otlcrivena je ostava od
805 bronzanih preteno iz sredine 3 st.
(od Gordijana III do Galijena).
LIT.: J. 1955 a, 181-197, Tbl. I-III. B.
05.71 PIVNICA Odak. Praisto-
rijska gradina. Smjetena je na omanjem, izdvoje-
nom brdu strmih padina. Istraivao A. Benac 1958.
i 1960. Kulturni sloj dostizao je debljinu do 2,00 m,
a izdvojene su dvije faze kulturnog razvoja. Starija
pripada eneolitu kulturi), a ka-
snom bronzanom dobu (kultura polja sa urnama,
grupa Vis-Pivnica). djelatnost starije
faze je dosta skromno a
nim nastambama se jedna velika ovalna gra-
koja je zauzimala centralno mjesto u nase-
lju. Tipoloke i ornamentalne odlike iz-
u potpunoj su saglasnosti s
nalazima na drugim naseljima ove kulture. Poseban
ovog naselja je u tome to je ono jedino na-
lazite kulture sa njenim odlikama
i njen je najizrazitiji predstavnik. Osim
materijalom ovog naselja se nalazi ba-
karnih igala i sitnih bakarnih koje
na malu okruglu dugmad.
79
. stratum Pivnice pripada fazi ka-
snog bronzanog doba (Ha B-l/B-2). Za ovaj stratum
je i kasniji nalaz kamenih kalupa
za izlivanje kopalja i keltova, te posuda .
nalazi (keltsko
7
latenska keramika) pripa-
daju kratkotrajnom naselju iz eljeznog .do-
bL . . - .
LIT.: A. Benac 1962, 21-40, Tbl. I-X; A. Benac 1967, 155-
---'160, Tbl. I-III. B.
05.72 POLOJ, Oraje. nalaz praistorijskog
Prilikom niskog vodostaja u desnoj obali Sa-
ve je 1979. monoksilni praistorijski
Vjerovatno :kasno bronzano ili eljezno doba. V.
05.73 POLJA, Donja Dubica-Zorice, Odak. Pra-
istorijsko naselje. Na dosta irokom prostoru nalaze
se fragmenti keramike i drugi tragovi praistorijskog
naselja. Kasno bronzano ili starije eljezno doba.
B.
05.74 POLJE, Vidovice, Oraje. Rimsko naselje i
groblje sa paljevinama. Istraivanje naselja je vr-
io. V. a probna kopanje. groblja I. Cremonik.
Sjeverno od sela nalaze se tragovi naselja iz 2--4.
v. koji su dijelom uniteni. Sjevernije od
ovog mjesta, uz rijeku, u probnoj sondi otkdvena ,ie
jama u koju je ukopana manja kruna
jama koja je sadravala paljene kosti, keramiku i
novac 2. v.
LIT.: M. 1980 a, 123; M. 1980, 19. I.
05.75 POTOCANI, Odak. Novac rimskog
cara Klodija Albina (193-197) .
LIT.: C. Patsch 1902, 423. G.
05.76 PRAVOSLAVNO GROBLJE, Gra-
Praistorijsko naselje. Lokalitet je relativno
niski tel na kojem je danas savremeno groblje. Pri-
pada neolitu kultura). v.
05.77 PRODANOVICA KUCE, Gornji Svilflj, Pdak.
Praistorijsko naselje. je na blagoj padini
Kadra prema koritu Save. Zaprema prostor.
Kulturni sloj debeo je oko 0,60 m. Pripada eneolitu
kultura). .B.
05.78 RADiNJACA, Gornji, Pra-
istorijsko naselje. Prilikom kopanja kanala
su tragovi kulturnog sloja s kremenim odbicima i
:fragmentima keramike. Neolit. B.
05.79 SELITE, Veliki Odak:,
Srednjovjekovna nekropola. Od prvobitnih oko 50
su samo 4 spomenika u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT,: s. 1971, 133. N. Mi0letlc
05.80 SILJEVAC, Bosanski amac.
Rimsko naselje. Na izduenoj gredi uz presuena
korito, na duem potezu izorava se rimska
keramika. Vjerovatno naselje rimske provenijencije.
B.
05.81 SRPSKA V AROS, Praistorijska os-
tava. Ostava se sastojala od oko tridesetak predmeta
od bronze, ali je od nje samo 1 kelt. Kasno
' bronzano doba. B. Belic'
05.82 SAS BARA, Nekropola
ravnih grobova. Lokalitet je smjeten na gredi uz
obalu bare. Zatitno iskopavanje B. 1980. Gro-
bovi sa spaljivanjem (tipa Barice). Srednje ili kasno
bronzano doba. B.
05.83 TALINOVAC (Na Madarevcu), Dugo Polje,
Praistorijsko naselje. Na lijevoj obali Lju-
80
nalazi se prostrano uzvienje s rijetkim povr-
inskim nalazima keramike i kremenih odbitaka.
Neolit. B.
05.84 TOLICA BRDO, Novo Selo, Odak. Praisto-
rijsko naselje. Na prostoru u obliku poviene grede
su primjerci lijepa i keltsko-laten-
ske keramike. B.
05.85 TOLISA, Tolisa, Oraje. nalazi iz ne-
olita i bronzanog doba. Grupu eneolitskih bakarnih
objekata (vjerovatno ostava) 1 sjekira-
i 4 dlijeta. Uz ovu grupu nalaza pominju se
i bronzani objekti: 1 srp, 1 fibula, na-
nikvica i prsten od ice, dugme i sl. Obje grupe
nalaza, navodno, iz tumulusa, to nije vjero-
vatno, a fibula pouzdano nije iz sjeverne Bosne.
LIT.: . 1869, 96, Tbl. XIV, 89-91. B.
05.86 TOPOLOVACA BREGOVI, Donja Dubica-
-Trnjak, Odak. Praistorijsko naselje. Na gredi po-
red starog rukavca Save izorava se keramika,
lijep i ivotinjske kosti. Kasno bronzano ili starije
eljezno doba. B.
05.87 TRAMOSNICA, Tramonica, Poje-
nalazi novca: drahma Dyrrhachiuma, repu-
blikansld novci: Julia, Iunia, Mamilia i Papia, te
rimskih careva: Claudius (268-270) i Valentinia-
nus (375-392).
. .::L.IT;: 'c>Tmsch. 424. G.
05.88 TRAVNJACA, Grada-
Praistorijsko naselje. Na zaravanku imad doline
potoka Cetnice po povrini se nalaze rijetki frag-
menti keramike i komadi lijepa. Kasno bron-
zano ili eljezno doba. B.
05.89 USCE Dugo Polje, Pra-
istorijsko, rimsko i ranoslovensko naselje. Na terasi
rijeke Bosne neposredno uz prilikom
gradnje nove ceste, razoreni su ostaci naselja iz vi-
e epoha. Prema nalazima keramike radi se o neo-
litu, rimskom dobu i ranom srednjem vijeku.
B.
05.90 VIDOVICE, Vidovice, Oraje. Rimski bakre-
ni novac: Traianus (98-117-), Numerianus (283-285)
i Konstantinus II (337-340).
LIT.: C. Patsch 1902, 436. G.
05.91 VIGNJISTE, Babenica, Praistorij-
sko naselje. Na lijevoj obali Babenice, pred
njenim ulaskom u dolinu rijeke Bosne, na blago po-
vienom breuljku, slojevi praistorijskog naselja, ja-
ko intenzivnom gradnjom u 19. v. Ne-
olit. B.
05.92 VLADICKA, Novi Grad, Odak. Praistorij-
sko naselje. Na gredi nedaleko od savskog nasipa.
su po povrini brojni ostaci kulturnog sloja.
Kasno bronzano ili eljezno doba. B.
05.93 VUCICI, Pra-
istorijski tumuli s paljevinom. Na prostranoj zarav-
ni iznad doline potoka Cetnice, dvije niske zemlja-
ne humke. Istraivao: B. je ukupno
18 grobova sa spaljivanjem (tipa Barice), s malim
brojem priloga posude, nakit, zrna od
staklene paste). Srednje i kasnog bronzanog
doba. B.
05.94 ZABARA, Orlovo polje, Praistorij-
sko naselje. Smjeteno je na gredu uz zabareno ko-
rito povremene pritoke Tolise. Ima oblik tela iz ko-
jeg se izorava keramika, lijep, kremeno i gla-
kameno Neolit. B.
05.95 ZASJEKA, Novo selo, Bosanski amac. Pra-
istorijsko naselje. Kremeni odbici i fragmenti kera-
mike na irem prostoru najvieg poloaja prirodne
grede uz zabareno korito. Neolit. B.
05.96 ZDREBAN brdo), Gornji, Mo-
Srednjovjekovna nekropola. Smjetena je na
uzvienju i preteno unitena. su 2 :frag-
menta sanduka, fragment i vie
manjih Kasni srednji vijek. B.
05.97 ZIVKOVO POLJE, Gornji,
Praistorijsko naselje. Zauzima veliki pro-
stor uz rijeku Tolisu. Prilikom oranJa nailazi se na
fragmente keramike, kremene alatk'e, kame-
na i lijep. Neolit. B.
REGIJA ~
11 - Arfleolokl lekolkon
83
REGIJA 6: OPTI POPIS NALAZITA
1. ACIMOVIC, Vrani, Bijeljina
2. ADICE, Bijeljina
3. AGICA GROBLJE, Koraj; Lopare
4.
1
ALA.KOVAC, Golo Brdo, Bijeljina
5. AMAJLIJE 1, Amajlije, Bijeljina
6. AMAJLIJE 2, Amajlije; Bijeljina
7. BABICA BRDO, Bijeljina
8. BANDERA, Zvoi;nik .
9. BARA, Skakava Donja-Jagodnjak,
10. BARA, Gornji,
11. BARICA, Dubrave, .
12. BACE, Dardagani, Zvornik
13. BACURINE, Ulice-Rogozan,
14. Bijeljina .
15. BEG LUCI, Dvorovi,. Bijeljina
16. BEGLUCI, Bijeljina
17. BEGOVACA, Dvorovi, Bijeljina
18. BEGOVA NJIVA, Zvornik
19. BIJELJINA, Bijeljina
20. BJELOVNICE, Krstac, Ugljevik
21. BOCAVACA, Bogutovo Selo, Ugljevik .
22. BOGUTOVO SELO, Bogutovo Selo, Ugljevik
23. 'BOLJIKOVICE, .
24. BOSANSKA RACA 1, Bijeljina
25. BOSANSKA RACA 2, Bijeljina
26. BRDO, Dvorovi, Bijeljina
27. \BRDO, Gornja Lanita,
28. BRDO-KONACiTE, Trijenica, Bijeljina
29. BRCKO,
30. BREKINJA, Skakava Donja-Jagodnjak,
31. BREZJAK, Donja Glumnina, Zvornik
32. BREZOVICA, Bijeljina
33. BREZOVO POLJE, Brezova Polje,
34. BRODAC, Bijeljina
35. Dvorovi, Bijeljina
36. !BUDZAK, Dvorovi, Bijeljina
37. BULO.ZANI, Zvornik
3!3. CERICI, Piperi, Lopare
39. CRKVICE, Humci, Lopare
40. CRKVINA, Koraj, Lopare
41. CRKVINE, Bijeljina
42. CRKVISTE, Bijeljina
43. CRKVITE, Janja, Bijeljina
44. CRKVISTE, Raanj, 4vornik
45. CRNA STIJENA, Donje Snagovo, Zvornik
46. CAm, Dvorovi, Bijeljina
47. CERKOVINA, Zvornik
48. COLA.KOV ACA, Golo Brdo, Bij:=ljina
49. DOBRO V AC, Lopare
50. DOLI, Lopare
51. DONJA BALJKOVICA, Zvornik
52. DONJA BUKOVICA, Bijeljina
53, DONJI BARDACILOVAC, Jablanica, Lopare
54. 1DRENOV DO, Lopare
55. DUGI KAJiI, Dazdarevo, Bijeljina
56. BATA, Janja, Bijeljina
57. Priboj, Lopare
58. GLA VI,CA, Zvorriik
59. GLAVICA, Zvo:i'nik
60. GLAVICA, Kula, Zvornik
61. Velika Obarska, Bijeljina
62. GLA VICICE, Bijeljina
63. GOJSOVAC, Dvorovi, Bijeljina
64. GOLO BRDO, Bijeljina
65. GORNJA BUKOVICA, Bijeljina
66. GORNJE Ugljevik
67. GORNJI BARDACILOVAC, Jablanica, Lopare
68. GRADAC, Bijeljina
69. GRADAC, Branjevo, Zvornik
70. GRADAC, Trnovica, Zvornik
71. GRADACAc; Lijeanj, Zvornik
72. GRADINA, Sapna, Zvornik
73. iGRADINA, Zvornik
74. GRADINE, Bijeljina
75. GRADINICA, Padine, Zvornik
76. GRBAVCI, Zvornik
77. GROBLJE, Zvornik
78. GROBLJE, Guvno, Zvornik
79. GROBLJICE, Lopare
80. GROMILE; Zelinje, Zvornik
81. HAJDUKOVO BRDO, Tobut, Lopare
82. HAMZINOVACA, Zvornik
83. Rastonica, Zvornik
84. HRUST, Priboj, Lopare
85. HUMKA,
86. JABLAN-GR.AD, Ugljevik
87. JANJKUA, Skakava Donja-Jagodnjak,
88. JARDAN, Zvornik
89. JASENICA, Zvornik
90. JAZBINE 1, Bijeljina
91. JAZBINE 2, Bijeljina
92. JEZERO, Daztlarevo, Bijeljina
93. JEZERO, Zvornik
94. KALAC, Koraj, Lopare
95. KALDRMA, Tutnjevac, Ugljevik
96. KALUDRANI, Zvornik
97. KAMENU{, Donji
98. KAMENIK, Trijenica, Bijeljina
99. KAMENJARA, Jardan-Karakaj, Zvornik
100. KARAE:AJ, Jardan, Zvornik
101. KARAVLASKE Padine, Zvornik
102. KASTEL, Lulrnvica, Lopare
103. KLIS, Bijeljina
104. KLISA, Donja Baljkovica, Zvornik
105. KLISICA, Klisa, Zvornik
106. KLJENOVCI,
107. KORAJ, Lopare
108. KORDUNI, Glumina, Zvornik
100. KOSA, Zvornik
110. KOSICA, Zvornik
111. KOZLUK 1, Zvornik
112. KOZLUK 2, Zvornik
113. Rastonica, Zvornik
114. Tutnjevac, Ugljevik
115. Trnovica, Zvornik
116. Vakuf, Lopare
117. KRCEVINE, Zelinje, Zvornik
118. KREMENJAK, Velika Obarska, Bijeljina
119. KRIVA BARA, Dvorovi, Bijeljina
120. KUCLAT, Zvornik
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
13.8.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
KUCERINE, Dvorovi, Bijeljina
KUCERINE, Srednji Sepak, Zvornik
KUCiTE, Donji Sepak, Zvornik
KUCiTE, Gornji,
KULINE, Sepak, Zvornik
KULITE, Boderite,
LIPIK, Bijeljina
LIPOVICE, Lopare
LOZOVINA, Jablanica, Lopare
LUG, Vrani, Bijeljina
LUGOVI, Kozluk, Zvornik
LJESKOVAC, Poljaci,
MACKUSA, Gvbavci, Zvornik
MADARSKO GREBLJE, Gornji,

MAJUR,
MALESEVCI, Ugljevik
MALESICI 1, Zvornik
MALEICI 2. Zvornik
MALESICI 3; Zvornik
MALI GRADAC, Bijeljina
MIJALJKUSA, Donja, Bijeljina
MISLJENAC, Tutnjevac, Ugljevik
MRAMOR, Brijest, Lopare
MRAMOR, Rastonica, Zvornik
MRAMOR, Sibonica, Lopare
MRAMOR, Zvornik
MRAMORAK, Tobut, Lopare
MRAMORI-MUJEVINA, Zvornik
MRAMORIC, Donja Baljkovica, Zvornik
MRAMORJE, Bogutovo Selo, Ugljevik
MRAMORJE 1, Zvornik
MRAfl.IORJE 2, Zvornik
MRAMORJE, Gornja, Bijeljina
MRAMORJE, Glumina, Zvornik
MRAMORJE, Gornji Dragaljevac, Bijeljina
MRAMORJB, Grbavci, Zvornik
MRAMORJE, Kitovnica, Zvornik
MRAMORJE, Perin Grad, Zvornik
MRAMORJE, Vakuf, Lopare
MRAMORJE-PELJAVE, Tobut, Lopare
MRAMORJE-STAN, Koraj, Lopare
MRAMORJE U GAJU, Pargani, Zvornik
MRAMORNICA, Brdo, Zvornik
MUSLIMANSKO GROBLJE, Zvornik
NISAN, Nahvioci, Lopare
NISICA KUCE, Grbavci, Zvornik
NOVO SELO 1, Bijeljina
NOVO SELO 2, Bijeljina
NOVO SELO, Zvornik
NJIVE, Golo Brdo, Bijeljina
NJIVICE, Drenova,
OBARSKA VELIKA, Bijeljina
OBRSINE, Lopare
OBRTANCI, Zvornik
OGRADA, Zvornik
OKUCl\TICA, Donji,
ORASCICI, Bijeljina
ORASJE, Bijeljina
ORDiTE, Gornji Sepak, Zvornik
OSRECAK, Zaseok, Zvornik
OSTJENAK, Grbavci Donji, Zvornik
PACIC BRDO, Janja, Bijeljina
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
P Zvornik
PASJI GROB, Zvornik
PETKOVICI, Podgora, Lopare
PIPERI, Lopare
PIRKOVAC, Lopare
PJESKULJA, Trijenica, Bijeljina
POLJA, Piperi, Lopare
POLJE, Zvornik
POLJE, Dubrave,
POREDNICA, Trijenica, Bijeljina
PRAVOSLAVNO GROBLJE, Baljkovica Donja,
Zvornik
PRAVOSLAVNO GROBLJE, Zvornik
PRAVOSLAVNO GROBLJE, Vakuf, Lopare
PREKAJE, Brodac, Bijeljina
PUSKOVAC, Lopare
RADALJSKA ADA, Jardan-Karakaj, Zvomik
RAKOC, Lopare
RAPANOVIC POLJE, Trijenica, Bijeljina
RASTIK, Trijenica, Bijeljina
RIMSKO GROBLJE, Kozluk, Zvornik
SARACEV BRIJEG, Ce!opek, Zvornik
'SEFEROVICI, Zvornik
SELO 1, Bijeljina
SELO 2, Bijeljina
SIGE, Dardagani, Zvornik
SILAJET, Dvorovi, Bijeljina
SKOCIC, Zvornik
SNIJEZNICA, Ugljevik .
STANANJIK, Koraj, Lopare
STARA KUCA, Sapna, Zvornik
STARO (Madarsko) GROBLJE, trepci,
STRANA, Vukosavci, Lopare
SVJETLICA, Vukosavci, Lopare
SUNDINOV Padine, Zvornik
TEOCAK, Ugljevik
TOBUT, Tobut, Lopare
TODOROVICA GAJ, Grbavci, Zvornik
TOMOVA BARA, Gornji Brodac, Bijeljina
TOPLICE, Dazdarevo, Bijeljina
TRIJENICA, Bijeljina
TRNJAI{, Jablanica, Lopare
TUK, Donji,
UBJENAC, Zvornik
ULICE, Ulice,
ULICE, Zvornik
V ARO, Koraj-Luke, Lopare
VELIKA OBARSKA, Bij-eljina
VELIKI GRADAC, Bijeljina
VELIKO BRDO, Tutnjevac, Ugljevik
VIDIN JABLAN, Grbavci, Zvornik
VITNICA, Zvornik
VLASKI PUT, Grbavci, Zvornik
VRBOV Bosanska Bijeljina
VRELO, Bijeljina
VRELO SANDUI\:, Dragaljevac Gornji,
Bijeljina
ZAGROBNICA, Sapna, Zvornik
ZAMLAZ, Zvornik
ZIDINE, Skakava Gornja,
ZVORNIK 1, Zvornik
ZVORNIK 2, Zvornik
REGIJA 5: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. ACIMOVIC, Vrani., Bijeljina (E 2)
2. ADICE, Bijeljina (F 1)
7. BABICA BRDO, Bijeljina (F 5)
9. BARA, Skakava Donja:--Jagodnjak, (B 2)
10. BARA, Gornji, (B 1)
H. BARICA, Dubrave, (A 2)
BASCE, Dardagani, Zvornik (E 6)
13. BASCURINE, Ulice-Rcigozan, (B 1)
14. BATKOVIC, Bijeljina (F 1)
15. BEGi,UCI, Dvorovi, Bijelji11a (F 2)
19. BIJELJINA, Bijeljina (F 3)
22. BOGUTOVO SELO, Bogutovo Selo,
Ugljevik (D 4)
23. BOLJIKOVICE, (B 1)
26. BRDO, Dvorovi, Bijeljina (F 2)
27. BRDO, Gornja LaI).ita,. (B 1)
31. BREZJAK, Donja Glumri.ina: Zvornik (F 7)
33. BREZOVO POLJE, Brezova Polje, (D 2)
35. BRODIC, Dvorovi, Bijeljina (F 2)
36. BUD.ZAK, Dvorovi, Bijeljina (F 2)
41. CRKVINE,. Bijeljina (F 2)
45. CRNA STIJENA, Donje Snagovo, Zvo:rnik (E 7)
48. COLAKOVACA, Golo Brdo, Bijeljina (F 3)
49. DOBRO V AC, Lopare (C 3)
52. DONJA BUKOVICA, Bijeljina (D 2)
53. DONJI BARDACILOVAC, Jablanica,
Lopare (C 4)
54. DRENOV DO, Lopare (B 4)
55. DUGI KAJII, Dazdarev9, Bijeljina (G 2)
64. GOLO BRDO, Bijeljina (F 3)
67. GORNJI BARDACILOVAC, Jablanica,
Lopare (C 4)
68. GRADAC, Bijeljina (F 1)
70. GRADAC, Trnovica, Zvornik (E 5)
71. GRADACAC, Lijeanj, Zvornik (E 8)
73. GRADINA, Zvornik (E 6)
75. GRADINICA, Zvornik (E 5)
82. HAMZINOV Zvornik (E 5)
85. HUMKA, (B 1)
86. JABLAN GRAD, Ugljevik (D 4)
93. JEZERO, Zvornik (F 5)
97. KAMENIT<, Donji (B 1)
98. KAMENIT{, Trijenica, Bijeljina (F 2)
100. KARAKAJ, Jardan, Zvornik (F 7)
101. KARA VLASKE Padine, Zvornik (E 5)
107. KORAJ, Lopare (D 3)
110. KOSICA, Zvornik (E 6)
85
115. KRCEVINE, Trnovica, Zvornik (E 5)
117. Zelinje, Zvornik (F 8)
118. KREMENJAi<:, Velika Obarska, Bijeljina (F 2)
119. KRIVA BARA, Dvorovi, Bi.jeljina (G 2)
121. KUCERINE, Dvorovi, Bijeljina (G 2)
122. KUCERINE, Srednji epak, Zvornik (F 5)
124. KUCISTE, Gornji, (B 1)
.125. KULINE, Sepak, Zvornik (F 5)
126. KULISTE, Boderite, (C 2)
130. LUG, Vrani, Bijeljina (E 2)
132. LJESKOVAC, Poljaci, (A 2)
135. MAJUR, (C 1) .
140. MALI GRADAC, Bijeljina (F 2)
141. MIJALJKUSA, Donja, Bijeljina (E 2)
168. NOVO SELO 2, Bijeljina (G 3)
170. NJIVE, Golo Brdo, Bijeljina (F 3)
171. NJIVICE, Drenova, (B 1)
174. OBRTANCI, Zvornik (E 6)
176. OKUCNICA, Donji, (B
177. Bijeljina (F 2) .
178. ORASJE, Bijeljina (F 3)
179. ORDITE, Gornji Sepak, Zvornik (F 5)
181. OSTJENAK, Grbavci Donji, Zvornik (E 7)
188. PJESKULJA, Trijenica, Bijeljina (F 2)
191. POLJE, Dubrave, (A 2)
192. POREDNICA, Trijenica, Bijeljina (F 2)
198. RADALJSKA ADA, Jardan-Karakaj,
Zvornik (F 7)
200. RAPANOVIC POLJE, Trijenica, Bijeljina (F 2)
203. BRIJEG, Zvornik (E 6)
205. SELO 1, Bijeljina (F 3)
208. SILAJET, Dvorovi, Bijeljina (F 2)
216. SUNDINOV ACA, Zvornik (E 5)
222. TRIJESNICA, Bijeljina (F 2)
223. TRNJA!{, Jablanica, Lopare (C 4)
228. V AROS, Koraj-Luke, Lopare (D 3)
230. VELIKI GRADAC, Bijeljina (F 2)
235. VRBOVACE, Bosanska Bi.jelji.na (G 1)
236. VRELO, Bijeljina (F 2)
TIEGIJA 6: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLA!JAV::;rr:
4. ALAKOVAC, Golo Brdo, Bijeljina (F 3)
5. AMA.JLIJE l, Amajlije, Bijeljina . (G 3)
6. AMAJLIJE 2, Amajlije, Bijeljina (G 3}
8. BANDERA, Kula, Zvornik: (E 6)
16. BEGLUCI, Bijelj!na (F 3)
17. BEGOVACA, Dvorovi, Bijeljina (F 2)
24. BOSANSKA RACA 1, Bijeljina (G 1)
25. BOSANSKA RACA 2, Bijeljina (G 1)
32. BREZOVICA, Bijeljina (F 4)
42. CRKVITE, Bijeljina (F 2)
43. CRKVISTE, Janja, Bijeljina (F 4)
46. CAIR, Dvorovi, Bijeljina {G 2)
47. Zvornik (E 6)
56. BASTA, Janja, Bijeljina (F 4)
61. GLAVICARKA, Velika Obarska, Bijeljina (F 2)
69. GRADAC, Branjevo, Zvornik (F 5)
70. GRADAC, Trnovica, Zvornik (E 5)
72. GRADINA, Sapna, Zvornik (E 6)
73. GRADINA, Zvornik (E 6)
77. GROBLJE, Zvornik (E 6)
80. GROMILE, Zeli.nje, Zvornik (F 8)
92. JEZERO, Dazdarevo, Bijeljina (G 2)
95. KALDRMA, Tutnjevac, Ugljevik (D 3)
99. Kfl.J.VrEN.J ARA, Jardan-Karakaj, Zvornik (E 7)
107. KORAJ, Lopare (D 3)
114. KRCEVINA, Tutnjevac, Ugljevik (D 3)
118. KREMENJAK, Velika Obarska, Bijeljina (F 2)
123. KUCISTE, Donji epak, Zvornik (F 5)
167. NOVO SELO 1, Bijeljina (F 3)
168. NOVO SELO 2, Bijeljina (G 3)
172. OBARSKA VELIKA, Bijeljina (F 2)
175. OGRADA, Zvornik (E 7)
178. ORASJE, Bijeljina (F 3)
182. BRDO, Janja, Bijeljina (F 4)
192. POREDNICA, Trijenica, Bijeljina (F 2)
196. PREKAJE, Brodac, Bijeljina (G 2) .
201. RASTIK, Trijenica, Bijeljina (F 2)
205. SELO 1, Bijeljina (F 3)
207. SIGE, Dardagani, Zvornik (E 6)
212. STARA KUCA, Sapna, Zvornik (D 6)
218. TOBUT, Tobut, Lopare (D 4)
220. TOMOVA BARA, Brodac Gornji, Bijeljina (F 2)
2Zl. TOPLICE, Dazdarevo, Bijeljina (G 2)
227. ULICE, Zvm;nik (E 6)
229. VELIKA OBARSKA, Bijeljina (F 2)
230. VELIKI GRADAC, Bijeljina (F 2)
231. VELIKO BRDO, Tutnjevac, Ugljevik (D 3)
239. ZAMLAZ, Zvornik (E 7)
86
REGIJA 6: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
3. AGICA GROBLJE, Koraj, Lopare (C 3)
18. BEGOVA NJIVA, Zvornik (E 6)
20. BJELOVN1CE, Krstac, Ugljevik (E 5)
21. BOCA VACA, Bogutovo Selo, Ugljevik (D 4)
24. BOSANSKA RACA .1, Bijeljina (G 1)
28. BRDO-KONACISTE, Trijenica, Bijeljina (F 2)
29. BRCKO, (C 1)
30. BREKINJA; Skakava Donja-Jagodnjak,
{B 2)
34. BRODAC, Bijeljina (G 1)
35. BRODIC, Dvorovi, Bijeljina (G 2)
37. BULOZANI, Zvornik (E 5)
38. CERIO!, Piperi, Lopare {C 4)
39. CRKVICE,. Humci;. Lopare (B 4)
40. CRKVINA, Koraj, Lopare (D 3)
44. CRKVISTE, Raanj, Zvornik {D 5)
50. DOLI, Lopare (B 3)
51. DONJA BALJKOVICA, Zvornik (D 6)
57. Priboj, Lopare (D 5)
58. GLAVICA, Guteri, Zvornik (E 7)
59. GLAVICA, Zvornik .(E 6)
60. GLAVICA, Kula, Zvornik (E 6)
62. Bijeljina (F 5) ..
63. GOJSOVAC, . Dvorovi, Bijeljina (F 2)
65. GORNJA BUKOVICA, Bijeljina (D 3)
66. GORNJE Ugljevik (D 3)
73. GRADINA, Zvornik (E 6)
74. GRADINE, Bijeljina (F 2)
76. GRBAVCI, Zvornik (E 6)
78. GROBLJE, Zvornik (E 6)
79. GROBLJICE, Lopare (B 4)
81. HAJDUKOVO BRDO, Tobi1t
1
Lopare (D 4)
83. HERICI, Rastonica, Zvornik (D 5}
84. HRUST, Priboj, Lopare (D 5)
87. JANJKUSA, Skakava Dohja'-Jagodnjak,
(B 2)
88. JARDAN, Zvornik (E 6)
89. JASENICE, Zvornik (E 5)
90. JAZBINE 1, Bijeljina (F 2)
91. JAZBINE 2, Bijeljina (F 2)
94. KALAC, Koraj, Lopare (D 3)
95. KALDRMA, Tutnjevac, Ugljevik (D 3)
96. KALUDRANI, Zvornik (E 6)
102. KASTEL, Lukavica, Lopare (C 3)
103. KLIS, Bijeljina (F 2)
-104. KLISA, Donja Baljkovica, Zvomik (D 6)
105. KLISICA, Klisa, Zvornik (E 6)
106. KLJENOVCI. (B 3)
108. KORDUNI, Glumina, Zvornik (E 7)
109. KOSA, Zvornik (E 8)
111. KOZLUK l, Zvorhik (E 6)
112. KOZLUK 2, Zvornik (E 6)
113. KRCEVINA, Rastonica, Zvornik (D 5)
115. KRCEVINE, Trnovica, Zvornik (E 5)
116. KRCEVINE, Vakuf; Lopare (C 4)
120. Zvornik (E 8)
127. LIPU{, Bijeljina (E 3)
128. LIPOVICE, Lopare (D 4)
129. LOZOVINA, Jablanica, Lopare (C 4)
131. LUGOVI, Kozluk, Zvornik (E 6)
133. MACKUSA, Grbavci, Zvornik {E 6)
134. MADARSKO GREBLJE, . Gornji,
(B 1)
136. MALEEVCI, Ugljevik (D 4)
137. MALEICI 1, Zvornik (E 6)
138. MALEICI 2, Zvcirnik (E 6)
139. MALESICI 3, Zvornik (E 6)
140. MALI GRADAC, Bijeljina (F 2)
142. MISLJENAC, Tutnjevac; Ugljevik {D 3)
143. MRAMOR, Brijest, Lopare (D 5)
144. MRAMOR, Rastonica, Zvornik (D 5)
145. MRAMOR, Sibonica, Lopare (B 4)
146. MRAMOR, Zvoi:nik (E 6)
147. MRAMORAK, '.l'obut, Lopare (D 4)
148. Zvornik (E 5)
149. MRAMORIC, Donja Baljkovica,. Zvornik (D 6}
150. MRAMORJE, Bogutovo Selo, Ugljevik {D 4)
151. MRAMORJE 1, Zvornik (E 6)
152. MRAMORJE 2, Zvornik (E 6)
153. MRAMORJE, Gornja, Bijeljina (E 3)
154. MRAMORJE, Glumina, Zvornik (E 7)
155. MRAMORJE, Gornji Dragaljevac,
Bijeljina (E 3)
156. MRAMORJE, Grbavci, Zvornik (E 6)
157. MRAMORJE, Kitovnica, Zvornik (E 6)
158. MRAMORJE, Perin grad; Zvornik (E 8)
159. MRAMORJE, Vakuf, Lopare (C 4)
160. MRAMORJE-PELJAVE, Tobut, Lopare {D 4)
161. MRAMORJE-STAN, Koraj, Lopare (C 3)
162. MRAMORJE U GAJU, Pargani, Zvornik (E 7)
163. MRAMORNICA, Brdo, Zvornik (D 6)
MUSLIMANSKO GROBLJE,
Zvornik {E 6)
165. NISAN,. Nahvioci, Lopare (B 4)
166. NISICA KUC)i:, Grbavci, Zvornik (E 6)
169. NOVO Zvornik (E 5)
171. NJIVICE, Drenova, {B 1)
173. OBRSINE,. Lopare (D 5)
176. Donji, (B 1)
177. ORACICI, Bijeljina (F 2)
180. OSRECAK, Zaseok, Zvornik (E 6)
183. Zvoriiik (E 5)
184. PASJI GROB, Zvornik (E 5)
185. PETKOVICI, Podgora, Lopare (D 5)
186. PIPERI, Lopare (B 4)
187. PIRKOVAC, Lopare (C 4)
189. POLJA, Piperi, LOpare (C 4)
190. POLJE, Zvornik (E 6)
193. PRAVOSLAVNO GROBLJE, Baljkovica Donja,
Zvornik (E 6)
194. PRAVOSLAVNO GROBLJE,
Zvornik (E 6)
195. PRAVOSLAVNO GROBLJE, Vakuf,
Lopare (C 4)
196. PREKAJE, Brodac, Bijeljina (G 2)
197. PUSKOV AC, Lopare {D 4)
199. RAKOC, Lopare (B 4) .
202. RIMSKO GROBLJE, Kozluk, Zvornik (E 6)
20
1
!. Zvotnik (E 6)
206. SELO 2, Bijeljina (F 4)
209. SKOCIC, Zvornik (E 5}
210. SNIJEZNICA, Ugljevik (D 5)
211. STANANJIK, Koraj, Lopare (D 3)
213. STARO (Madarsko) GROBLJE, trepci,
(B3}
214. STRANA, Vukosavci, Lopare (C 4)
215. SVJETLICA, Vukosavci, Lopare (C 4)
217. TEOCAK, Ugljevik (D4) . ... .
TODORovrcA GAJ,. zvornik (E 6)
224. TIJK, Donji, .(B 1)
225.
226.
232.
233.
234.
237.
238.

24i.
242.
UBJENAC, Zvornik (E 6)
ULICE, Ulice, (B 1)
VIDIN JABLAN, Grbavci, Zvornik (E 6)
VITNICA, Zvornik (E 5)
VLASKI PUT, Grbavci, Zvornik (E 6)
VRELO. SANDUK, Dragaljevac Gornji,
Bijeljina (E 2)
ZAGROBNICA, Sapna, Zvornik (D 6)
ZID!NE, Skakava Gor;nja, (A 2)
ZVORNIK 1,. Zvornik. (E 7)
ZVORNIK 2, Zvornik (E 7) .
87
88
REGIJA 6: NALAZITA
06.1 ACIMOVIC, Vrani Bijeljina, Praistorijski
nalazi. Na njivama zvanim Sava ka
mena sjekira s otvorom za nasad i eljezno koplje.
Neolit ili eneolit i eljezno doba. M.
06.2 ADICE, Bijeljina. Praistorijsko na-
selje. Sjeverno od sela, potoka Bistrika i Gra-
rijeke, nalaze se na povrini oranica frag-
menti keramike kulture. Eneolit.
M.
06.3 AGICA GROBLJE, Koraj, Lopare. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. u obliku stuba,
sekundarno upotrijebljen kao nian; prvo-
bitni natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 192. N,
06.4 ALAI{OV AC, Golo Brdo, Bijeljina. Rimski
grob. Prilikom obrade zemlje otkriven je grob izra-
od opeke i u njemu dvije bronzane fibule. Na
povrini zemlje nalaze se fragmenti rimske opeke.
M.
06.5 AMAJLIJE 1, Amajlije, Bijeljina. na-
laz iz rimskog doba. Ruka bronzane statue
atlete, najvjerojatnije proizvod neke radio-
nice.
LIT.: I. Bojanovs1c! 1967 b, 193. V. Pakvalin
06.6 AMAJLIJE 2, Amajlije, Bijeljina. Nalaz nova-
ca. U sela drahma Dyrrhachiu-
ma, tri srebrna i 14 bronzanih rimskih
G.
06.7 BABICA BRDO, Bijeljina. Neolitsko
naselje. Istraivala M. 1975. Naselje se nala-
zi na visokoj terasi povie lijeve obale Dri-
ne. Debljina kulturnog sloja iznosi oko 1,40 m, a sa-
dri komade kompaktnog lijepa, podnice i
tragove ugljenisanih greda. Konstatovana je jama
ukopana u zdravicu do 2,26 m. materijal
i kameni objekti pripadaju kul-
turi-kasnom neolitu.
LIT.: M. 1979, 173. M,
06.8 BANDERA, Kula, Zvornik. ka-
menolom. Dvije jame starog kamenoloma. Iz jedne
od njih kameni sarkofag bez poklopca, dije-
lovi baza i drugi nedovreni blokovi.
doba.
J:,.IT.: L Bojcinovski 1967 b, 193, M. 1965 b, 49.
V. Pak:valln
06.9 BARA, Skakava Donja-Jagodnjak, Po-
vrinski nalazi kremenih i fragmenata
!atenske keramike. Neolit ili eneolit i eljez-
no doba. B.
06.10 BARA, Gornji, Povrinski na-
lazi latenske keramike i narukvj.,ca od staklene pa-
ste. eljezno doba. B.
06.11 BARICA, Dubrave, Praistorijsko na-
selje. Na prostoru u obliku tela nalaze se
ulomci praistorijske keramike, lijep i kremeni no-
Nalazi se mogu okvirno datirati u neolit.
V.
06.12. :BA$('.:,E, Dardagaru, Zvorruk. Praistorijsko na-
selje'.' Na oranicari;ia: t,t 'blizini kaniertoloma
su fragmenti keramike; kremeni nu-
kleus i fragmenat kamenog rvnja.
kultura-kasni neolit. M.
06.13 BASCURINE, Ulice-Rogozan, Prais-
torijska nekropola sa spaljivanjem. Povrinski nala-
zi praistorijske keramike, pepela i gara u odvojenim
grupama indiciraju na grobove sa spaljivanjem. Vje-
rovatno kasno bronzano doba. v.
06.14 BATKOVIC, Bijeljina. Praistorijsko naselje.
Istraivala M. 1978. Naselje lei 6 km sje-
verno od sela pored potoka Bistrika. Kulturni sloj
debljine oko 0,50 m je znatno agrikulturnim
radovima. Pored materijala
su kremeni lijep i malobrojne ivotinj-
ske kosti. kultura-kasni neolit.
LIT.: M. 1982 a, 126. M.
06.15 BEGLUCI, Dvorovi, Bijeljina. Praistorijsko
naselje. Na oranicama zapadno od sela nalaze se
fragmenti praistorijske keramike.
M.
06.16 BEGLUCI, Bijeljina. Rimsko na-
selje. Prilikom poljoprivrednih radova su
fragmenti rimske opeke, moda od nekog manjeg
naselja. M.
06.17 BEGOVACA, Dvorovi, Bijeljina. Rimsko na-
selje. Na oranicama u zaseoku Popovi nalaze se
fragmenti keramike rimskog perioda, vjerovatno tra-
govi naselja. M.
06.18 BEGOVA NJIVA, Zvornik. Srednjo-
vjekovna nekropola. nekoliko spomenika,
uglavnom u obliku sanduka i stupa. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 203. N.
06.19 BIJELJINA, Bijeljina. nalazi i pra-
istorijski grob. Sa grada nalaz ke-
posuda badenske kulture. Doba eneolita.
Prilikom iskopa zemlje za vodovodne cijevi, u dvo-
ritu bolnice otkriven je 1963. g. grob u kome su
dva gvozdena koplja, tipa sa kratkim
usadnikom i irim listom. Grob je datiran u eljez-
no doba (Ha D). B.
06.20 BJELOVNICE, Krstac, Ugljevik. Srednjovje-
kovno groblje. 19 u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I i S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 197. N.
06.21 BOCAVACA, Bogutovo Selo, Ugljevik. Sred-
njovjekovno groblje. 4 u obliku
sarkofaga i stela, orijentirana Z-I; ukrasni motivi:
polumjesec i krst. Natpisi na dva spomenika su o-
Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 197. N.
06.22 BOGUTOVO SELO, Bogutovo Selo, Ugljevik.
Nalaz novca barbarske tetradrahme Filipa Makedon-
skog na brdu Banjak.
LIT.: I. Bojanovs1c! 1967 c, 7-B. G.
06.23 BOLJIKOVICE, Praistorijsko
naselje. Povrinski nalazi neolitske kera-
mike i kremenih te fragmenti
!atenskih narukvica. B.
06.24 BOSANSKA RACA i, Bijeljina. Rimska i
srednjovjekovna nekropola. . 70 m zapadno od
obale Save otkriveno je groblje. Na samom njego-
vom rubu su tri :ognjita s fragmentima gra-
dine i. kasnije srednjovjekovne keramike, a u sre-
dini prostora rimska fibula 1-2. v. i slavenska S
naunica.
L!T.: I. Cremonilc .1950 a, 383. I. Cremonik
.06.25 BOSANSI{A RACA 2, Bijeljina. Nalaz nova-
ca. Ce1.iri rimska iz 3. i 4. st. G.
06.26 BRDO, Dvorovi, Bijeljina. Praistorijsko na-
selje. Ostaci naselja su u obliku manjeg breuljka
visine oko 2 m, a debljine ki.ilturnog sloja
0,60 i 1,20 m. Karakteriu ga nal!lZi lijepa
sa tragovima materijal nosi karak-
ter badenske kulture. Eneolit.
LIT.: Z. Marte 1901, A,. Benac .. 1964 li, 134:7-135; M. Ko-
1965 a, 91-92. . M.
06.27 BRDO, Gornja Lanita, Praistorijsko
naselje. Zapaene su dvije faze naselja: starija
nje krajem kasnog bronzanog doba, a karakteriu
je ulomci sa facetiranim i turban obodi-
ma. Za fazu su primjerci sive
keltsko-latenske keramike v.
06.28 BRDO-KONACISTE, Trijenica, Bijeljina.
Srednjovjekovno naselje. Na povrini oranica nalaze
se fragmenti keramike srednjovjekovnog porijekla.
M:
06.29 BRCKO, srednjovjekovnog no-
vca. U zemlji, na otvorenom prostoru, lon-
sa 1,5 kg ugarsko-hrvatskih (Karla Ro-
berta, 1308-1342, preteno Ljudevita I, 1342-1393).
LIT.: J. 1958 a, 241; J, 1962, 177.
G ..
06.30 BREKIN.JA, Skakava Donja-Jagodnjak, Br-
Srednjovjekovno naselje. U sela nai-
lazi se na ulomke srednjovjekovne keramike.
V.
06.31 BREZJAK, Donja Glumina, Zvornik. Prais-
torijsko naselje. Na povrini oranica nalaze se frag-
menti keramike neolitskog porijekla. M.
OG.32 BREZOVICA, Bijeljina. Nalazi rimskog nov-
ca. U sela pet rimskih
iz 4. st. G.
OG.33 BREZOVO POLJE, B;ezovo J?olje,
praistorijski nalaz. Bronzaria sjekira-kelt.
Kasno bronza110 doba. M.
OG.34 BRODAC, Bijeljina. Srednjovjekovno groblje.
Uz potok Dragaicu otkriveno je staroslavensko gro-
blje od koga je samo jedna n.e.unicn na-
roskanog tipa. U manjim dvjema p1:obni.m sonda-
ma su grobovi bez priloga, a samo u jednom
je prsten datiran u 13. v.
LIT.: I. 1957, 127-129. I. Cremonik
06.35 BRODIC, Dvorovi, Bijeljina. prais-
torijski nalazi, grobovi iz eljeznog doba i ranog
srednjeg vijeka. Na prostoru blizu stani-
ce prilikozn ljunka ulomci praisto-
rijske kerainilte, grobovi sa skeletima starijeg i mla-
eljeznog a oba (prilozi: nakit i oruje), te dvi-
je ranoslavenske grobne ...urne ..
LIT.: Z. 1961, 43; I. 1970 c, 100-101.
I. Cremon\k-M.
12 - Arheololikl lekolkon
89
06.36 BUDZAK, Dvorovi, Bijeljin.a. Praistorijsko
naselje. Na povrini zemlje nalaze se fragmenti ne-
dovoljno praistorijske keramike. M.
06.37 BuLOZANI, Zvornik. Srednjovjeko-
vno groblje. Veoma od kojih je sa-
6 primjeraka u .obliku stela; ukras jedne
stele spiralni motivi i stilizirani biljni orna-
ment. Kasni srednji vijek.
UT.: S. 1971, 203. N.
06.38 . Piperi, Lopare. Srednjovjekovna ne-
kropola. 6 u obliku sanduka, sar-
kofaga i stela; orijentacija Z-I. Na jednom sarko-
fagu tragovi natpisa. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 194. N.
06.39 CRKVICE, Humci, Lopare. Srednjovjekovna
nekropola. Sedam u obliku sarkofaga, znat-
no orijentiranih Z-I; r:,;;: jednom spome-
niku nazire se dio figuralne scene i tragovi natpisa.
Kasni srednji vijek.
LIT.:. S. Balagiq 1971, 193. N.
06.40 CRKVINA; Koraj, Lopare; . Srednjovjekovno
groblje i ostaci Oko ruevina
moda crkve, 6 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i SZ-JI; na jednom
sanduku na1.-pis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 193. N.
OG.41 CRKVINE, Bijeljina. Praistorijska
nekropola sa spaljivanjem. Nekropola lei pored pu-
ta za Malu Obarsku. U grobovima su otkriveni spa-
ljeni ostaci pokojnika, poloeni na zemlju i pokrive-
ni zdjelama oblika, sa razgr-
nutim ili obodom. Prilog su zem-
ljane posude i malobrojni metalni objekti: igle sa
topuzastom i kuglastom glavom, te fragmenti bron-
zanih narukvica. Nekropola pripada starijoj fazi ka-
snog bronzanog doba (tip Barice).
LIT.: M. 1967 a, 29. M.
06.42 CRKVISTE, Bijeljina. Rimsko na-
selje. Na breuljku Velike Obarsk:e i Gor-
njeg Brodca nailazi se na povrini zemlje na rimsku
ciglu i malter. Prilikom manjeg probnog kopanja ot:;-
kriveni su zidovi koji ,na da je.
tu bila rimska zgrada. U potoku Danici koji
pored ovog nalazita navodno su temelji
mosta.
LIT.: C. Patsch lB97, 519. I. Cremonik
06.43 CRKVISTE, Janja, Bijeljina. Rimsko nase-
lje. mamci cigle !'\a da se tu na-
laze ostaci zgrada iz rimskog doba.
LIT.: C. Patsc:i 1!!97, 520. I. Cremonik
06.44 CRKVISTE, Roanj, Zvornik. Srednjovjekov-
na crkva i grob. Slabi ostaci kao
neznatna humka sa grobnicom u kojoj su bila sahra-
njena tri pokojnika. Moda srednji vijek. v.
06.45 CRNA STIJENA, Donje Snagovo, Zvornik.
Praistorijsko naselje. Na povrini oranica pored Jo-
rijeke nalaze se fragmenti praistorijske ke-
ramike kulturne pripadnosti. M.
06.46 (:AIR, Dvorovi, Bijeljina. Rimsko naselje.
od sela je baza
stuba, fragmenti opeka i keramike rimskog porije-
lda. M.
06.47 CERKOVINA, Zvornik. Rimsko
Na platou tragovi rimskih i
fragmenti keramike. Po poloaju koji dominira do-
linom Dri.im, moe se pretpostaviti da je ovdje bilo
manje rimsko I. Cremonik
90
06.48 COLAKOVACA, Golo Brdo, Bijeljina. Prais-
torijsko naselje. Na oranicama sjeverozapadno od
sela nalaze se fragmenti keramike, dijelovi kamenih
sjekira i nukleusi. kultura, neolit.
M.
06.49 DOBROVAC, Lopare. Praistorijsko na-
selje. Na breuljkastom terem.1 sjeveino od sela, a
pored rijeke ibonice, nalaze se ostaci naselja. De-
bljina kulturnog sloja iznosi oko 1,30-1,40 m, a ja-
ine su ukopane i do 2,10 m. ostaci po-
kazuju postojanje dva horizonta stanovanja. Najbroj-
nije nalaze materijal; kojim se
nalaze i dvije statuete. Kremena su dosta broj-
na, a sjekire Nalazi pokazuju karakteristike
kulture kasnog neolita. '
LIT.: M. 1970, a, 10. M.
06.50 DOLI, Lopare. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenik. u obliku sarkofaga s natpi-
som. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1901, 62-63, Sl. 20. N.
06.51 DONJA BALJKOVICA, Zvornik. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. Usamljeni u ob-
likl.hiarkofaga, ukraen stiliziranim spiralnim i bilj-
nim ornamentom. Kasni srednji vijek ..
LIT.: . 1971, 205. ' N.
06.52 DONJA BUKOVICA, Bijeljina. Nalaz barbar-
ske tetradrahme. G.
06.53 DONJI BARDACILOVAC, Jablanica, Lopare.
Praistorijska nekropola. Na uzvienju iznad sela, ot-
kriveno je vie skeletnih. grobova sa bogatim metal-
nim prilozima, koji se sastoje' od fibula,
privjesaka sa visokim lukom, tordiranih ogrlica, na-
rukvica, dugmadi, saltaleona i posuda u
obliku oJ.i0. Kr".j kasnog bronzanog - e-
Ijezn..ig c.uto. B2-.03, 9-8. v. st. e.). V.
06.54 DO, Lopare. Praistorijska
ostava. Na obali ibonice otkrivena ostava bronza-
nih predmeta: tri spiralne narukvice, dvije rebraste
narukvice, dvije tordirane ogrlice, jedna fibula Go-
linjevo tipa, sitni nakit, pet srpova i jedna sjekira-
-kelt. Ostava pripada fazi kasnog bronzanog
doba (Ha B-2, 9. v. st. e.). .
LIT.: C. TruheUca 1906 c, 265-275; B. 1971, 322.
B.
06.55 DUGI KAJISI, Dazdarevo, Bijeljina. Prais-
torijska nekropola. Na dubini od 1 m otkriveno vie
urni sa sagorjelim ostacima pokojnika. nala-
zima i primjerak olje. Vjerovatno
eljezno doba. M.
06.56 BASTA, Janja, Bijeljina. Rimska
zgrada. Ostaci nalaze se na. prostoru zva-
nom Obarita. Prilikom oranja je rimski no":'
vac i podnica zgrade. Lokalitet nije posebno istra-
iviui. .
LIT.: c. Patsch 1897, 520. i.
06.57 Priboj, Lopare. Srednjovjekovna
nekropola. 30 u obliku sanduka,
sarkofaga i stela, orijelltiranih Z-I, ote-
ukrasni motivi: krst, spirala, jabuka, tap,
ljudska figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 196. N.
06.58 GLAVICA, Guteri, Zvornik. Srednjovjeko-
vno groblje. 5 u obliku sanduka
i stela, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srGdnji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 207. N.
06.59 GLAVICA, Zvornik. Srednjovjekpvna
nekropola. Od nekadanje prostrane .. nekropole sa-
samo .u obliku sarkofaga, ukraen .mo-
tivom dvostruke spirale, rozetom i vijencem; ostali
spomenici, uglavnom u obliku stela. Kasni srednji
. ' '
LIT.: S. 1971, 203. N.
06.60 GLAVICA, Kula, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. 30 u obliku sar-
kofaga i stela, orijentiranih Z-I. Ostali spomenici
uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 206. N.
06.61 GLAVICARKA, Velika Obarska, Bijeljilia.
Rimsko naselje. Na platou
i jednog potoka povrinski nalazi rimske opeke i ke-
ramike. Prilikom kopanja zemlje nalaeni su zidovi
i podnice od opeka. po prostoru na kojem su
konstatovani nalazi moglo bi se raditi o nase-
lju iz rimskog doba.
LIT.: C. Pat.<ich 1897, 519. I. Cremortik
06.62 GLAVICICE, Bijeljina. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenik. Uz pravoslavno groblje nalazi se
u obliku sarkofaga; orijentiran :Z-I. Kasni
srednji vijek. . . . . ...
LIT.: S . 1971; 192; N.
GOJSOV AC, BijJljina. Srednjovje-
kovno naselje. Istraivanja (S. 1979) bila. su
probnog karaktera. Od pokretnog materijala prona-
su ulomci koji po fakturi i ornamen-
tici. pripadaju ranom srednjem vijeku. v.
06.64 GOLO BRDO, Bijeljina. Praistorijski grob. Na
dubini od oko 1 m otkriven je grob sa skeletom. Na-
je glineni teg, keramika i dio astragalnog poja-
sa od bronze. Vjerovatrio eljezno doba.
. . . . M.
., . . . . .... . .
06.65 GORNJA BUKOVICA, Bijeljina. Srednjovje-
kovno groblje. U pravoslavnom groblju 5
u obliku sarkofaga i amorfnog kamenja; ori-
tirani Z-:-I,. znatno na. steli tragovi natpi-
sa. Kasni srednji Vi.jek.
LIT.: S. 1971, N.
06.66 GORNJE Ugljevik; Srednjovjeko-
vno groblje. U. pravoslavnom groblju 4
u obliku sarkofaga.i amorfnog kamenja; ori-
jentacija Z-:-L Sarkofag. ukraen dvostrukom spira-
lom i rozetom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 196. N.
06.67 GORNJI BARDACILOVAC, Jablanica, Lopa-
re. Praistorijsk.a gradina. Na uzvienju nedaleko od
f)raist,orijske nekropole D. prilikom
gradrije seoskog vodovoda, nailazilo se na ulomke
posuda s kraja bronzanog i iz eljeznog
doba. v.
06.68 GRADAC, Bijeljina. Praistorijsko
naselje. Na uzvienju oko 6 km, sjeverno od sela
nalaze se tragovi naselja sa debljine i
1,90 m. Konstatovana, su dva horizonta stanovanja.
Pokretni materijal pokazuje karakteristike
ske kulture. Pored keramike je i jedna gli-
nena, ivotinjska figurina. Kasni neoUt.
LIT.: M. Stalio 1967, 21, M.
06.69 GRADAC, Branjevo, Zvornik. Rimska utvr-
da i nalazi. Ostaci objekta zidanog od
kamena i irokih opeka, moda manja utvrda pored
rimske ceste. Ovdje je eljez11i trnokop, kre-
sivo za dobivanje vatre, eljezni lanac, manja sre-
brna zdjelica, list noa kao i nadgrobni anepigrafski
spomeniK Naselje bi se moglo; datirati u :3-'4, v ..
LIT.: E. 1896, 19'7...,..,.199;,I. J:lojmiovski 1.981,c, 153.
.. Y: .. Pakvalin
06.70 .. GRA,DAC, Trnovica, Zvoi:nik: ... Praistorijska
gradina i rimsko Na' l1daljeri6sti oko 500
ni.. sz od sela nalazi se nisko; uzVierije se ivi-
com prua suhozid. lJ ppdJ:i.oju brda su tra-
govi lijepa, kremenje i fragi:rienti
praistorijske keramike: . ..
Na d.i:ugom dijelu brda nalaze se
ostaci zida. od kamena s malterom. Prili-
kom zida mjetani su pronalazi.ii. gvoz-
dene. predmete. Rimsko doba, M.
06.71 GRADACAC, Lijeanj, Zvornik: Praistorij-
ska gradina. Na brdu visine oko 200 m .nalazi se ma-
nji plato. materijal pri podnoju brijega
pripada kasnom bronzanom dobu. M:
06.72 GRADINA, Sapna, Zvornik. re-
fugium, l\f a vrhu brijega, nalaze se potezi slabo gra-
, . zidova . i fragnienti grubo tamnosive
keramike. Nafozite je, po prilikama terena,
datirati u vrijeme od 4. do 6 .. st. n. e. ..
Basler
06.73 GRADINA, Zvornik. Prethistorijska
gradina, rimsko i srednjovjekovno Na pla-
tou brijega i na junoj padini povrinski nalazi pra-
istorijske keramike, kremena, rimske i srednjovje-
kovne keramike starijih i oblika. Od zidova
rimskog vidljivi su samo slabi ostaci na
platou i junoj padini. Eneolit ili bronzano doba,
rimsko doba, rani i kasniji srednji vijek.
. . . . : r: ,Cremonik
06.74 GR,A.DINE; Bijeljina: Slavensko
naselje. Istraivao S. (1971-1980). Otkriveni
su, na povrini, ostaci naselja sa stambenim
obj,ektima tipa, snabdjevenim ognjiti-
ma". i Pored brojnih nalaza keramike,
nog lijepa, pepela i sl. nalaeni su i eljezni vrhovi
strijela. Rani srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 90-91; S. 1973, 88-89; S.
1974, 114-115. V.
06.75. GRADINICA, Padine, Zvornik. Praistorijska
gradina .. Na udaljenosti od oko 1 km zapadno od
puta Zvornik-Bijeljina, uzdie se manje brdo na
jim padinama se nalazi nedovoljno
matertjal iz praistorijskog doba. M.
06.76 GRBAVCI, Zvornik. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenik. Usamljen u obliku sarko-
faga, orijentiran Z-I, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1!l71, 206. N.
06.77 GROBLJE, Zvornik. Rimsko .naselje.
Na kosini breuljka na mjesta temelji zgrada
sa m11ogo ulomaka rimske opeke. Nalaena su i va-
trita. Doba rimske vladavine. I. Cremosnik
06.78 GROBLJE, Guvno, Zvornik. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. .U seoskom groblju 2 u
obliku stela. Kasni srednji vijek.
LIT,: S. 1971, 205-206. N.
06.79 GROBLJICE, Lopare. Srednjovje-
kovna nekropola. 28 u obliku ste-
la; ukrasne motive krst, polumjesec, krug, spi-
rala i Kasni srednji vijek. .
LIT.: S. 1971, 194. N.
06.80 GROMil.,E, Zelinje, Zvornik. Rimsko naselje.
Na oranicama povie lijeve obale Drine nalaze se
. . fragmenti posuda i dijelovi opeka. Rim-
. sko doba. M.
91
06.81 JIAJDUKOVO BRDO, To but,. Lopare. Sred-
njovjekovno Saquvana 3 u obliku. ste-
ra, ukraena motivom jabuke i sablje. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 195. N.
06.82 HAMZINOV ACA, , Zvornik. Praisto-
rijska nekropola sa tumulima. Na udaljenosti oko
500 m od puta Zvornik-Bijeljina, lei nekropola sa
15 humki 10 i 18. m, od 0,50
do 1;20 m. Vremenom su humke i u ve-
broju prekopane. Vjerovatno bronzano doba.
M.
06.83 HERICI, Rasto11ica, Zvornik. Srednjovjeko-
vno groblje. 6 u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 202. N.
06.84 HRUST, Priboj, Lopare. Srednjovjekovno gro-
blje. 3 u obliku sarkofaga i stele,
ostali orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 19(1. N.
Oft85 . HUMKA, Vjerovatno praisto-
rijsko naselje: Povi:iriski nalazi neolitske i !atenske
keramike. . B.
06.86 JABLAN-GRAD, Ugljevik. nalaz. S
ovog mjesta nalaz bronzane narukvice. Sred-
nje bronzano doba. B.
06.87 JANJKUA, Skakava Donja - Jagodnjak,
Srednjovjekovno naselje. Istraivao S.
1979. su fragmenti slavenske keramike.
Rani srednji vijek. v.
06.88 JARDAN, Zvornik. Srednjovjekovno groblje.
3 u obliku stela; bogati ukras jed-
nog spomenika geometrijski, spiralni i biljni
motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 206-20'7. N.
06.89 JASENICA, Zvornik. Srednjovjekovna nekro-
pola. 10 u obliku sanduka i sarko-
faga; ukrasni motivi arkade vegetabilni ornament.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 202. N
06.90 JAZBINE 1, Bijeljina. Ranoslaven-
sko naselje. Istraivala I. Cremonik 1971-1973. Na-
selje pripada tipu ratrkanog velikog naselja. Nje-
gov zapadni dio zalazi pod dananje selo, a sjevero-
zapadni je dijelom ukopavanjem grobova iz
kasnijeg vremena. Nastambe se datiraju od sredine
7. do sredine 9. v. Samo u dvije nastambe
je srednjovjekovna keramika, dok je u ostalim. za-
stupljena keramika razvijenog prakog tipa (od sre-
dine 7. do 8. v.), zatim primjerci tipu
Luka Raikovecka (8. v.) i grupa sa raznovrsnim obo-
dima i boljom strukturom (kraj 8. do sredine 9. v.).
je broj objekata tipa poluzemu-
nice koji su sluili i kao nastambe i kao radionice
za preradu eljezne rude. Stariji objekti su krunog
oblika sa zidovima od dva reda kolja opletenog ple-
terom i oblijepljenog lijepom, dok su objekti
i izdueni, a kolje je zamijenjena redom stu-
bova. Pod konac razvoja naselja javljaju se nadze-
mne krune drvene zgrade sa masivnim nosivim
stupovima. Otkrivena je jedna redukciona og-
njita, te koritaste jame u kojima je vrena rafina-
cija eljezne rude. Ove radionice iz 8. v. Na-
lazi naunica i bobaka pokazuju da su se stanovni-
ci naselja, pored zemljoradnje, taljenja
i obrade eljeza, bavili i trgovinom (razmjenom) .
LIT.: I, Cremonile 1971 a, 88; I. Cremonilc 1973 8'7-88
I. 1974, 113-114; I. 1977. I.
92
06.91 JAZBINE 2, Bijeljina. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. u obliku sanduka
s natpisom. l{asni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 191. N.
06.92 JEZERO, Dazdarevo, Bijeljina. Rimski nalazi.
Prilikom kopanja ljunka otkopana je rimska posu-
da, eljezni no i sjekira. V.
06.93 JEZERO, Zvornik. ne-
kropola sa tumulLrna. Istraivala M. Kosonc (1968-
-1972. i 1977-1979). Nekropola se -yie
povezanih parcela, pod razn11;i
(Jezero, ume, Livade i Lugovi). UstanovlJe_no 107
humki od toga na parceli J_ezero 35, na parceli u-
me 40' na Livadama 20 i na parceli Lugovi 12 hum-
ki. je istraena 15 humki. .. . .
Sahranjivanje je dvojako: spalJivanJe i skelet-
no, koje je brojnije. Sagorjeli c:staci
gani su na zemlju, a s::i-m? u .od istrazer:11h
grobova bili su sahran3711; u urm ..
su preteno trom i nedovol3no
menti praistorijske keramike. -'!<-<;d nacma
sahranjivanja, samo u dva. sluca3a poko3mc1 su yo-
loeni na zemlju. U ostalim grobovima polagam
na pravougaona postolja, _od .
ljunka ili samo od ljunka. Grob?Vl su bih
kamenim vijencem, od Jednog do tri- reda
kamena i prekriveni kamenom. Pokojnici su P<?_lagani
na postolja na lijevi ili bok u zgrcenom
_ poloaju. Noge su bile saVlJene u kolJenu:ia a ruke
. , :savijene a laktovima, sa akama okrenutim.
llcu. Inventar grobova uglavnom nalazi
od bronze. materijal zastuplJen Je sa ma-
njim sudovima oblika kao i sa primjer-
kom poklopca.

su .i perle od te igle,
narukvice, ogrlice, saltaleoni, karike, pr_stenje za ko-
su privjesci, bode i - sve od bron-
ze'. Istraeni grobovi pripadaju srednjem i
kasnog bronzanog doba._ .
LIT.: M. Kistic 1970, 2.3; M. Kosortc-D. KrstUi
1972 a, 9; M. 1976, 90; M. 1973 a, 23; M.
1982, 41. M .. Kosonc
06.94 KALAC, Koraj, Lopare. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenik. u obliku sarkofaga, orijen-
tiran Z-L Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 193. N.
06.95 KALDRMA, Tutnjevac, Ugljevik, Rimsko
srednjovjekovno irnselje. Istraivala I.
1956. Na niskim breuljcima oko Krive rijeke ispi-
tana je mala rimska vila sa 4 prostorije i trijemom,
koja je kasnije sluila kao slavenska nastamba sa
dva ognjita i jamom za otpatke. slavenske
keramike je sa trakastim obodima.
LIT.: c. Patsch 1897,- 520; I. Cremonilc 1958 a, 37.
I. Cremonik
06.96 KALUDRANI, Zvornik. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenicL 2 u obliku sarko-
faga, orijentirana. Z-I. Kasni srednji vijek. ..
LIT.: . 1971, 204. N. Mllebic
06.97 I{AMENIK; Donji Praistorij-
sko naselje. Na njivama se nailazi na ulomke kera-
posuda i fragmente lijepa. lkolit. V.
06.98 KAMENIK, Trijenica, Bijeljina. na:-
laz. Kopanjem ljunka su tri gvozdena
koplja i dva Late'.1sko doba.
LIT.: Z. 43. M.
06.!J9 KAMU<'__.NJARA, Jardan-Karakaj, Zvornik.
Rimska zgrada. Na njivi se nalaze ostaci
zidane od kamena, fragmenti keramike i amfora.
I. Cremonlk
06.100 KARAKAJ, Jardan, Zvornik .. Praistorijsko
naselje. U profilu puta nalaze ,tragovi
kulturnog sloja sa grume1i.jem lijepa :i
fragmentil.na praistorijske keramike. M.
06.101 KARAVLASKE KOCE, Zvornik.
Praistorijska nekropola sa humkama. Lei nri' blagoj
padini udaljenoj_ od Drine oko 200 m. Na i1ekropoli
se 1968. g. i:la.Jazilo 26 zemljanil1 humki,
lO i 30 in, visine od 0,60 do 2,50 m. Nasute
su zemljom. Istraenci. je 12 humki (M.
1968-1972, 1979, 1982). U jednoj je ustanovljen
ritus spaljivanja (bez urne), a u ostalim humkama
inhumacije. Grobne konstrukcije su iz-
od kamena i ljunka ili samo od ljunka.
Pojedini grobovi su bili kamenim. vijencem
a neki prekriveni i visokom naslagom kamena. Po-
kojnici su poloeni na bok, u blago polo-
aju. Prilozi su: manji sudovi, perle od
bronzani nakit (igl-e od kojih je jedna duga-
91,5 cm, narukvice, pinceta, saltaleoni, srcoliki
privjesci) i oruje {bode, sjekll-a sa krilcima). Gro-
bovi pripadaju srednjem i kasnom bronzanom do-
bu.
LIT.: M. lil70, 23; M.
1972. a, 9; M. 1975, 15; M. 1980 a, 35.
.. . . . . . M.
06:102< KASTEL; Lukavica, -Lopare. Srednjovjekov-
na nekropola. 21 u obliku sanduka,
sarkofaga i stubciva (stela): orijentirani Z-I, djeli-
Na jednom sarkofagu ostaci natpisa .
Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 193. N.
06.103 KLIS, Bijeljina. Praistorijski poje-
nalazi. Prilikom poljoprivrednih radova 1964.
g. je eljezno koplje. eljezno
M.
06.104 KLISA, Donja Baljkovica, Zvornik. Srednjo-
vjekovni nadgrobnLsporrienicL -2 u
obliku sarkofaga i stele, Kasni siednji vi-:-
jek.
LIT,: . Beltiai6 1971, 205. N.
06.105 KLISICA, Klisa, Zvornik. Srednjovjekovna
crkva. Prilikom obrade zemlje nailazi se na kamenje
koje prema tradiciji iz poruene crkve; Sred-
nji vijek. I. Cremonik
06.106 KLJENOVCI, .. Srednjovjekov-
ni grobovi. samo dva u obliku san-
duka. Kasni srednji vijek. N.
06.107 KORAJ, Lopare. Rimska i bar-
barski novac. Na povrini zemlje nalazi rimske ci-
gle -i- keramike to . ukazuje na ostatke neke
ne. Rimsko doba; Iz istog mjesta i nalaz
drahme barbarskog kova iz 4. st. st. e. kao .i _keltski
iz 1. st. st. e. I. Cremonik-G.
06.108 KORDUNI, Glumina, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. 15 u obliku sar-
kofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras. nekoliko
spomenika stilizirani spiralni i biljni motivi,
polumjesec i Kasni srednji vijek.
LIT.; s. .. 1971-,.- 207. N.
06.lO!i ' KOSA; Zvornilc. Srednjovjekovna ne-
kropola. 15 u obliku sarkof.aga;
jedan ukraen motivom krsta. Kasni srednji vij..=k.
LIT.: S. 1971, 207. . . ,_ N.
06.110 lWSICA,, Zvornik .. Prdthistorij-
g1adina. Ladrana je na breuljku koji ima s tri
;padine, qolc se. i.d-af gre,;
.benom sa B'k,vik. *ani Vid.i
se. trag nasipa od kamena. l{e::.
ramike je na padini brijega. Pripada kasnom
i1eolitu;. e.neolitu i bronzanom dobu;: r;rCremonik
oii.11i . KOZLUK. 1, Zvornhi:. ne-
kropola. 8 u obliku sanduka. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 204. N.
06.112 KOZLUI\. i Zvornik. Srednjovjekovni nad:..
spoinenik .. 1 . u obliku sarlro-
faga, ukraen motivom arlrnda i stiliziranim biljnim
i spiralnim ornamentom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 204. N.
06.113 KRCEVINA, Rasfonica, .Zvornik. Srednjo-
vjekovno groblje. 10 u obliku sar-
kofaga, orijentiranih Z-L Kasni srednji vijek
LlT.: S. 1971, 202. N.
. . .
06.114 KRCEVINA, Ugljevik .. Nalaz rim-
skog. novca. Bro:n,zu; Licinije (308-324). G ..
06.115 Zvoi-riik. PraiStorij-
sko naselje, nekropola sa hurrikama i groblje iz sred-
njeg vijeka; Naselje lei na platou iznad najnie te-
rase rijeke Drine, 200 m zapadno od puta Zvornik-
-Bijeljina. Debljina kulturnog sfoja varira
O, 70. i 0,90 m. Brojni nalazi lijepa, dijelovi poda,
tragovi kolja, stubovi i ognjita, zatlln
materijal, a u broju i kremeni Kame-
ne sfekire su kultura, kasni
neolit.
Nekropola lei zapadno od puta, 9vornik...,..-Bije.,.
ljina. Na nekropoli je 1963. g. postojafo pet hurllki;
12 i20 m,. visine od 0,80 do 1,30
m. Nasute su zemljom. Dvije su ist-raene (M. Ko-
1972. i 1979). Sahranjivanje je dvojako: ske-
letno i spaljivanje. Skeletni grobovi imali su pravo-
ugaone substrukcije od kariiena i ljunka.
Stariji grobovi (bez priloga) pripadaju, vjerovatno;
bronzanom dobu. Najbrojniji prilozi su
u jednom naknadno ukopanom grobu s paljevinom,
i to; bronzane fibule s rebrastim lukom, narukvice,
strelice (skitskog tipa), perle. Grob se datuje u mfa-
eljezno doba (Ha D2/3, 5. v. st. e.).
Na jednoj je ustanovljeno ukopavanje
grobova iz srednjeg vijeka, od kojih grob sa urnom
postavljenom na spalitu i prilogom gvozdenog noa,
pripada ranom srednjem vijeku.
LIT.: M. 1975, 15; M. 1979; M. 1983,
31. M.
06.116 KRCEVINE, Vakuf, Srednjovjeko-
vna nekropola. 5 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasnl
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 194. N.
06.117 KRCEVINE, Zelinje, Zvornik. Praistorijska
nekropola. Nekropola se sastoji od 25 zemljanih hum-
ki 12 i 30 m, a visine od 0,80 do
3 m, est je istraena Sahranjivar:ije je dvojako:
skeletno i spaljivanje. U grobovima sa skeletnim na-
sahranjivanja pokojnik je polagan na pra-
vougaono postolje od: kamena m fjunka.
U jednom grobu pokojnik je sahr.:mjen i12 Z::?mlji pa
je giCib kamenom. Sagorjeli ostaci pokojni-
ka poiagarii su na zemlju. Prilog im je:
materijal; i metalni objekti (bronz:me igle, narukvi-
ca, gvozdeno kDplfe i gvozdena pinceta). Grobovi
pripadaju periodu ranog, srednjeg i kasnog
93
doba:; a samo jedan pripada haltatskom
perfodti .. .. ... ...... ........ ..
LIT.: M. 1979; 1'13. M.
06.118 KREMENJAK, Velika Obarska, Bijeljina.
PraistorijskO i rimsko naselje: Na povrini oranica
su malobrojni fragmenti praistorijske kera-
mike, a znatno brojniji su nalazi iz rimskog perio-
da (keramika, gvozdena koplja, no, fibula i ofovna
sa predstavom dunavskih konjanika).
LIT.: M. 1972, 53. M.
06.119 KRIVA BARA, Dvorovi, Bijeljina. Pojedi-
praistorijski nalaz .. Prilikom poljoprivrednih
radova je gvozdeno koplje pe-
rioda. M.
06.120 Zvornik. Srednjovjekovni grad sa
Jedan od najstari,iih gradova u Bosni,
podignut na Jadra u Pod njim se raz-
vilo i sa kolonijom
koji su trgovali proizvodima iz Bo-
sne. . .. . . .
LIT;: H. 1953; 7-'-45; M. J. 35-36.
P.
06.121. KUCEJUNE, Dvorovi, Bijeljina. Praistorij-
sko naselje. radovima otkriven na dubini
od 0,60 do 1,10 m kulturni sfoj, a u njemu dio ka-
mene sjekire i fragmenti keramike iz ranog bron-
zanog doba. lVI.
0Ctl22 :KUCERINE, Srednji SE:pak, Zvomik. fra-
istorijsko 11alazite. Na uzvienom platou nalaze se
fragmenti praistorijske keramike, hronoloki blie
neodredive. M.
06.123 Donji epak, Zvbrnik. Rimska
zgrada. Sondirao V. 1982. Na rubu tera-
se nad starim koritom Drine otkriveni su ostaci gra-
velikih dimenzija (cca
0
80X40 m). Vjerovat-
no. vila rustika iz doba (3-4. st.).
LIT.: V. Pa.lcvalin 1902, 87-00. V. Palcvalin
06.124 KUCISTE, Gornji, Praistorij-
sko naselje. Povrinski nalazi latenske keramike.
B.
06.125 KULINE, epak, Zvornik. Prehistorijska
gradina. Na glavici iznad sela nalaze se ruevine
turske kule. Na platou unaokolo svuda se nalaze u-
lomci prehistorijske keramike i lijepa, ali su ovi tra-
govi vrlo slabi. Bronzano ili eljezno doba.
I. Cremonik
06'.126 KULiTE, Boderite, Praistodjsko
naselje. Lokalitet .se nalazi na padini manjeg brije-
ga ispod kojeg potok Lunica, a nalazi na
povrini (keramika, lijep, kremenice) na
neolit. v.
06,127 LIPil{, Bijeljina. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenik. u obliku stele, ukra-
en kanelurama; natpis veoma Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1071, 191. N.
06,128 LIPOVICE, Lopare. Srednjovjekovna 11ekro-
pola. l'fa brdu iznad' njive Jezero 24
ka u obltku sarkofaga: i stela;; dvije stele
su spiralama i jabukom, a na sarkofagu je urezan
natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 196. N.
OG.129 LOZOV!NA, Jablanica, Lopare. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik u obliku sarkofaga.
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 195. N.
94
06.130 LUG, Vrani, Bijeljina. nalaz ka-
mene sjekire. Obradom zemlje, na dubini 0,20 m,
je kamena sjekira, kalupastog oblika. Ne-
olitski period. M.
06.131 LUGOVI, Kozluk, Zvornik. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. 3 u obliku
sanduka i sarkofaga; jedan ukraen. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 204. N.
06.132 LJESKOVAC, Poljaci, Praistorijsko
naselje. Istraivao V. 1979. nalazi
(facetirani i trban-obodi) opredjeljuju naselje u ka-
sno bronzano doba (Ha A-B).
LIT.: V. 1980, 135-137, Tbl. I. V.
06.133 MA.CKUSA, Grbavci, Zvornik. Srednjovje-
kovno groblje. 6 u obliku sarko-
faga i stele, orijentiranih Z-I i Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 206. N.
06.134 MADZARSKO GREBLJE, Gornji,
Srednjovjekovni grobovi nad kojima su po-
stavljeni u obliku skoro potpuno uto-
nuli. Kasni srednji vijek; N.
06.135 MAJUR, Praistorijsko naselje. Po-
vrinski nalazi !atenske keramike. B.
06.136 MALESEVCI, Ugljevik. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenik. Usamljen u obliku ste-
le, ukraen motivom krsta u krugu. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 196. N.
06.137 MALESICI 1, Zvornik. Srednjovjekovno gro-
blje. 4 u obliku sarkofaga i stela,
orijentirani Z-I; ukras stilizirani biljni motivi,
spirale i rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 204. N.
06.138 MALEICI 2, Zvornik. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenici. 3 u obliku stele;
jedna ukraena rebrom. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S'. 1971, 204, N.
06.139 3, Zvornik. Srednjovjekovna ne-
kropola. 12 u obliku sarkofaga i
stela, orijentiranih Z-I; jedna stela ukraena polu-
mjesecom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 204. N.
06.140 MALI GRADAC, Bijeljina. Pra-
istorijsko naselj.e i sredrijovjekovni grob. Debljina
sloja se do 1,20 m. Donji slojevi od 0;40 do
0,60 m do zdravice sadre ostatke lijepa;
ognjita i materijal. neolita. Gor-
nji slojevi su znatno ukopavanjem ske-
letnog groba, vjerovatno iz kasnog srednjeg' vijeka.
LIT.: M. 1982 a, 12fl. M.
OS.141 iVHJALJKUSA, Donja, Bijeljina.
Praistorijsko naselje. Na oranicama koje lee u bli-
zini mjesnog groblja, godine 1980. su kre-
meni tegovi i fragmenti. keramike neolitskog
doba. M.
06.l42 MILJENAC, Tutnjevac, Ugljevik. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenik. .u. obliku san.-
duka u sekundarnoj upotrebi, na kome se naziru os-
taci nalpisa. Kasl'li srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 196. N.
06.143 MRAMOR, Brijest, Lopare. Srednjovjekovna
10 u obliku sanduka i
stele, orijentiranih Z-".'I Kasni. srednji vijek.
LIT.: S . 1971, 196. . . N.
06.144 MRAMOR, Rastonica, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. 38 u obliku san-
duka 'i stela; oi:ijentiranih Z-I; broj ..
Kasni srednji vijek:
LIT.: S. 1971, 202. N.
MRAMOR, Sibonica, Lopare. Srednjovjeko-.
vria nekropola. 8 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, uz nekoliko fragmenata; orijentira-.
ni Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971; 194. N.
06.146 MRAMOR, Zvornik. Srednjovjekovno gro-.
blje. 3 u obliku sarkofaga i stele,
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, Z05. N.
06.147 MRAMORAK, Tobut, Lopare. Srednjovjeko-.
vna nekropola. 11 u obliku san-
duka, sarkofaga i stuba, orijentiranih u pravcu Z-I;
sarkofazi su ukra.eni motiv.om spirala sablje i mje-
seca uz natpiS na jednciin spomeniku. Kasni srednji
vijek.
LIT.: M. Ba.um 1958, 54 4; S. 1971, 195. N.
06.148 MRAMORI-MUJEVINA, Zvornik.
Srednjovjekovna nekropola. 7 u
obliku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukraena . jedna stela motivom spirala i stiliziranog:
biljnog ornamenta. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 203. N.
06.149 MRAMORIC, Donja Baljkovica, Zvornik.
Srednjovjekovno groblje. 5 u ob--
liku sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 205. N:
06.150. MRAMORJE, Bogutovo Selo, Ugljevik. Sred-.
njovjekovni nadgrobni spomenik. u obliku
stele s tragovima natpisa. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 197. N.
06.151 MRAMORJE 1, Zvornik. Srednjo-.
vjekovna nekropola. 42 u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukras nekoliko sponieriik'a traka i ve-
getabilni motiv sa pii-alarrfo. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971; 203. . N.
06.152 MRAMORJE 2, Zvornik. Sred-
njovjekovno groblje. 6 u obliku
sarkofaga._ orijentiranih z_,_I. Kasni srednji vijek.
LIT.:. S. 1971; 203. . N.
06.153 MRAMORJE, Gornja, Bijeljina.
Srednjovjekovno groblje. 1 u obliku
sarkofaga, orijentiran Z-I; ostali spomeruci unite-
ni. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 191. N.
OU54 MRAMORJE,. Glumina, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. oko . 38 u obliku
sarkofaga i stela; orijentiranih z., .....J; ukraen jedan
spomenik; Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 207. N. ..
06.155 Gornji Dragaljevac, Bijeljina.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Dva . u
obliku sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; na jed-
nom natpis .. Kasni srednji vijek.
LIT.: S; 1971, .102.
o
1lU56 .. MRAMORJE; Grbavci, Zvornik.
kovni nadgrobnLspomenik; 1 u ob:.
liku sarkofaga, orijentiran z. 'r; ostali uniteni. Ka-
sni srednji Vijek.
LIT.: S; 1971, 206. N.
06.157 MRAMORJE, Srednjo'-
vjekovna 22 . u obliku
sandU.ka, sarkofaga i steia:, orijentiranih Z-I; ukras
bordure . od zuba, spiralni i biljni mo-
.tivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 206. N.
06.158 MRAMOR.m, Perin grad, Zvornik. Srednjo-
vjekovna nekropola. 8 u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni sre(inji vijek.
LIT.: S. 1971, 207. N.
06.159 MRAMORJE, Vakuf, Lopare. Srednjovjeko:..
vna nekropola. 16 u obliku san-
duka, sarkofaga i s.tela, orijentiranih Z-I; ukraen
je jedan spomenik motivom .krsta uz natpis. Kasni
srednji vijek. .
LIT.:S. 1971/'194. N;
06.160 MRAMORJE-PELJAVE; Tobut, . Lopare.
Srednjovjekovna nekropola. 4 u ob-
liku sanduka .i sarkofaga, orijentirani Z-'--I; dva sa
natpisom. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Baum 1958, 54, Sl. 1-3; S. 1971, 195; M.
Vego 1981, 02, Sl. 19. N.
06.161 MRAMORJE-STAN, Koraj, Lopare. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenici. 2
ka u obliku sanduka, orijentirana Z-I; jedan s nat-
pisom. Kasni srednji vijek.
LIT.: A. 1901, 446-447, Sl. 4, 5;' S. 1971, l93.
N.
06.162 MRAMORJE U GAJU, Pargani, Zvornik.
.Srednjovjekovna nekropola .. 58 u
obliku sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J.
Ukrasne motive nekoliko spomenika stilizira-
ne spirale i biljni ornamenti; na jedrioj steli natpis.
Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 205. N.
06.163 MRAMORNICA, Brdo, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. oko 10 u obliku
sarkofaga, orijentiranih Z-I; jedan ukraen plitkim
kanelurama na krovu. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 205. N.
06.164 MUSLIMANSKO GROBLJE, Zvornik.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 2
u obliku sarkofaga; jedan ukraen motivom
spirale i rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 204. N.
06.165 NISAN, Nahvioci, Lopare. Srednjovjekovna
nekropola. oko 50 spomenika u obliku
stela i ati:J.orfi:tih orijentiranih Z-I; nekoliko
spomenika ukraeno je motivom krsta i polumjese-
ca. Kasni srednji vijek ili kasnije.
LIT.: S. 1971, 193. N.
OG.166 N1SICA KUCE, Grbavci, Zvoi'nik. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. samo 3 ste-
u obliku i sarkofaga, orijentirani Z-I.
.. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 206. N.
. ' . .
06.1G7 NOVO SELO 1, Bijeljina. Rimsko naselje.
Ostaci i .nalazi novaca da je u
sela bHa rimska naseobina:
.LIT.: C. f897, 520. I. Cremonik
95
06;168 . NOVO SELO 2, Bijeljina. Barbarska tetra-
driihina i' tri rimska carska: iz 1. st.
. . . . . . G.
06.169 NOVO SELO, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. 12 u obliku san-
dukf:r i sarkofaga; orijentiranih Z'-'--I; ukrasne mo-
tive dva sarkofaga nizovi dvostrukih spirala
i biljni ornament. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 203. . N.
06.170 NJIVE, Golo Brdo, Bijeljina: Praistorijsko
naselje. Probna iskopavanja vrila 1977.
KuUurni sloj debljine 1,10-1;18 m znatno je ote-
agrikulturnim radovima. Sadri grnmenje lije-
pa, fragmente podnice i materijal baden-
ske kulture. Eneolit.
LTT.: M. 1978 b, 17. M.
06.171 NJIVICE, Drenova, Praistorijska ne-
kropola i srednjovjekovno naselje. Na lokalitetu u
vidu zemljanog uzvienja smjetenog u
n,realu .su fragmenti praisto-
1'ijske keramike, vjei:ovatno od unite11ih'urni, i sred-
njovjekovne keramike. K.asnci bronzano dciba i rani
srednji vijek. N.
06.172 OBARSKA VELil{A, Bijeljina. Rimska ci-
glana. Blizu groblja je mnogo komada ope-
ke bez tragova maltera, pa se pretpostavlja da je
tu bila ciglana.
LIT.: C. Patsch 1897, 519. I. Cremonak
06.173 OBRSINE, Lopare. Srednjovjekovno groblje.
u pravoslavnom groblju je 5 u
obliku sanduka, nekoliko ukraeno. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 196. N.
06.174 OBRTANCI, Zvcrnik. Pra.istorijs!w
naselje. Na oranicama pored rijEke nalaz0
se fragmenti hronoloki praistorijske ke-
ramike. M.
06.175 OGRADA, Zvornil1:. Ostaci zidova i u-
lomaJ1: rtvenika s posvetom Jupiteru (IOM co(ho)r-
tali). Manje iz vremena kasne antike.
LIT.: D. Sergejevslci 1942, 3-4. V. Pakvalin
06.176 OKUCNICA, Donji, Praisto-
rijsko i srednjovjekovno naselje. Na manjoj uzvisini
nailazi se na ulomke posuda iz laten-
skog doba i fragmente staklenih narukvica, te sred-
njovjekovne keramike. eljezno doba i srednji
vijek. v.
06;177 ORACICI, Bijeljina. Praistorij-
ski grobovi i srednjovjekovno naselje. Probna iskopa-
vanje izvela I. Cremonik 1970. Slavensko naselje
smjetena je uz potok Bistrik. Otkrivene su dvije
tipa poluzemunice, oblika kruga,
sa dva reda jama za kolje manjih dimenzija. U jed-
noj poluzemunici otkrivene su i jame za stupce
na kraja, a u drugoj vatrite i jama za pepeo.
Keramika pripada tipovima s trakastim obodom (11-
-12. st). Na istom prostoru su i dijelovi urni.
sa spaljenim kostima, iz eneolita.
LIT.: I. Cremon!lc 1970 b, 151-152. I. Cremonik
06.178 ORASJE, Bijeljina. Praistorijsko
i naselje. Probna iskopavanje izveo B.
1961. Na njivama oko 2 km JI od sela otkriveni su
na dubini od 0,40 do 0,80 m slojevi sa nalazima
kamenih sjekira, noeva i materijal neo-
litskog doba. Gornji slojevi sadre objekte iz rimskog
doba. M.
9.6
IJ.6.179 ORDISTE, Gornji Sepak, Zvornik. Praisto-
rijsko naselje. Smjetena je na neto uzdignutijem
terenu (platou). Povrinski nalazi keramike pripa-
daju ktllturi. Neolitska doba .. M.
06.18() .. 'OSRECAK, Zaseok, Zvornik. Sreqnjovjeko-
:vni nadgrobni spomenic;:i. 2 u obliku
stela; na jednoj ukras u viciu rebra, na
drugoj natpis. Kasni srednji vijek.
L1T.; . 1971, 205. N,
06.181 OSTJENAK, Grbavci Donji, Zvornik. Pra-
istorijsko naselje. Probna iskopavanje izvela M. Ko-
1975. Kulturni sloj debeo oko 0,40 m sadri, uz
ostali materijal, i ulomke s ornamentima
kulture. Kasni eneolit.
LIT.: M. 1979, 195. M.
06.182 BRDO, Janja, Bijeljina. Rimska ne-
kropola. Odronom zemlje na lijevoj obali rijeke Ja-
nje otkriveni su skeletni grobovi uz fragmente 'ope-
ke, stakla i keramike. Rimsko doba. M.
06.183 Zvol,'nik. Srednjovjekovni nadgro-
bni spomenici. 2 u obliku sarkofa-
ga i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 203. N.
06.184 PASJI GROB, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. 32 u obliku plo-
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 205. N.
06.185 PE'l'KOVICI, Podgora, Lopare. Srednjovje-
kovna nekropola. 38 u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
nekoliko spomenika ukraeno motivom krsta, po-
lumjeseca, spirale i Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 195. N.
06.186 PIPERI, Lopare. Srednjovjekovna nekropo-
la. 9 u obliku sanduka, sarkofaga
i stela, orijentiranih Z-I; natpisi se nalaze na pet
spomenika. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 194. N.
06.187 PIRKOVAC, Lopare. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenik u obliku sarkofaga. Kasni srednji
Vi.jek.
LIT.: . 1971, 195. N.
06.188 PJ.ESKULJA, Trijenica, Bijeljina. Praisto-
rijska nekropola. Prilikom ljunka otkriven
broj grobova s prilozima iz latenskog perioda
(keltski s koricama i dr).
LIT.: Z. 1961, 43. M.
06.189 POLJA, Piperi, Lopare. Srednjovjekovna ne-
kropola. 6 u obliku stela. Kasni
srednji vijek ili neto kasnije vrijeme.
LIT.: S. 1971, 194. , N.
06.190 POLJE, Zvornik. Srednjovjekov-
na nekropola. 39 u obliku
sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i JZ-SI;
Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 203-204. N.
06.191 POLJE, Dubrave, Praistorijsko na-
selje. Na povrini zemlje nalaze se ulomci kerainike
i primjerci bronzane troske. Doba neoli-
tika i bronzano doba. B.
06.192 POREDNICA, Trijenica, Bijeljina. Praisto-
rijsko i rimsko naselje. Kulturni sloj debljine oko
0,68 m, ali znatno poljoprivrednim radovima,
sadri materijala latenskog i rim-
skog perioda. M.
06.193 PRAVOSLAVNO G:ROBLJE, Baljkovica Do-
nja, Zvornik. Sr.ednjovjekovna
4 u obliku sarkofaga i s'tela, uz fragmente
unitenih spomenika. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 205. N.
06.194 . PRAVOSLAVNO GROBLJE, Zvornik
groblje. 4 u obli-
ku sarkqfaga i.:stela; ukras jedne stele spira-,
lni motivi i stilizirani biljru ornament. Kasni sred-
nji vijek..
LIT.: S. 1971, 204. N.
06.195 PRAVOSLAVNO GROBLJE, Vakuf, Lopare.
4 u obliku sarkofaga i stele, ori-
jentiranih Kasni srednji vijek.
LIT.; S 1971, 194, N.
06.196 PREKAJE, Brodac, Bijeljina. Rimska zgra-
da i srednjovjekovno naselje. Otkriven je dio rim-
ske vile sa brojnim nalazima keramike, stakla, e-
ljeznih i bronzanih predmeta. Slojevi gara i tragovi
jama na podnici zgrade sa nalazima trakaste kera-
mike 11-12. v. pripadaju naselju iz ranog srednjeg
vijeka.
LIT.: I. Cremonik 1957, 129-,150. I. Cremoiinik
06.l97 PUSKOVAC, Lopare. Srednjovjekovno gro-
4 steCka u. obliku sanduka, sarkofa-
ga i stuba" orijentiranih Z-I; ukraena, su dva spo-
menika :motivom krsta i vegetabilnim ornamentom,
a na sanduku je i dio natpisa. Kasni sred-
nji vijek,
LIT.: S. 1971, 193. N.
06.198 RADALJSKA ADA, Jardan-Karakaj, Zvor-
nik. praistorijski nalaz. Prilikom reguli-
sanja korita Drine bronzani Starija
faza kasnog bronzanog doba (Br. D ili Ha Al, kraj
13. ili 12. v. st. e).
LIT.: K. Hormann 18B9, 84-86, B.
06.199 RAKOC, Lopare. Srednjovjekovna
nekropola. 20 u obliku stela, od
kojih je jedan spomenik ukraen motivom krsta.
Kasni srednji vijek ili kasnije.
LIT.: S. 1971, 194. N.
06.200 R1\PANOViC POLJE, Trijenica, Bijeljina.
Praistorijski grob i naselje. Istraivala M.
1976-1978. Nalaz ume .. badenske kulture pripada
nekom eneolitskom grobu. Kulturni sloj naselja de-
bljine 0,80 i 1 m, sadri ostat-
11:e (lijep, podnice, tragovi ostaci stubova i og-
njita), a keramika je manjim dijelom iz kasnog
bronzanog i starijg eljeznog doba, a iz la-
tenskog doba kojem pripadaju i bronzane fibule i
dva gvozdena noa.
LIT.: M. 1982 a, 121. M.
06.201 RASTIK, Trijenica, Bijeljina. Rimska vila.
keramike, opeke i tegule. rimske provenijen-.
ClJe. V.
06.202 RIMSKO GROBLJE, Kozluk, Zvorclk. Sred-
11jovjekovno groblje. 3 u obliku
i sarkofaga, orijentiranih Z-I;. jedan sarko-
fag ukraen. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, W4. N.
06.203 SARACEV BRIJEG, Zvornik. Pra-.
istorijsko naselje. Na povrini oraniCa nalaze se.
fl:agmenti lijepa i keramike eneolitskog doba.
, " M.
06.204 SEFEROVICI, Zvornik. Srednja- .
vjekovna nekropola. oko 60
. :.: . . .. ::.
u dvije grupe, u obliku sarkofaga. i
stela, orijentiranih Z-I; bogati. ukras nekoliko. ste-
la bordure od tordiramh: traka i zuba,
spiralni i biljni motivi; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 206. ' ' N,
06.205 SELO. 1, )3ijeiAna. Praistorijski
i rimski rialazi. Sjeverno od !Iljesnog groblja prona-
je gvozdeno. koplje haltatskog perioda kao i
rimski nadgrobni spowenik. Na povrini oranica na-
laze se fragmenti keramike kasnog bronzanog i rim-
skog doba. M.
06.206 SELO 2, Bijeljina. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. Usamljen u obli-
ku sarkofaga, orijentiran Z-L Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 192. N.
00.207. SIGE, Dardagani, Zvornik. Dio Timskog ka-
menoloma. Jedna stara jama vodi uzanim prolazima
u prostrane galerije sa tragovima starih klesjlrskih
radova. Nalazi kamenih blokova, di-
jelova stubova, sarkofaga, nadalje. fragmenti rim-
ske keramike, gvozdene alatke, fibula .krstastog tipa,
bionzani i !eljef sa predstavom scene Mitri-
nog kulta.
LIT.: M. 1965 b, 49., I. Bojanovslc! 1967 b ,193.
M.
06.208 SILAJET, Dvorovi, Bijeljina. Praistorijska
nekropola ravnih grobova. Sagorjeli ostaci pokojnika
poloeni su u plitke jame i prekriveni
zdjelama. U jednom grobu ti ostaci su pokriveni
zdjelom tipa. Ostali grobovi, po karakte-
ru zdjela i malobrojnim prilozima i me-
talnog materijala, starijoj fazi kasnog
bronzariog doba.
LIT. l\ll, 1965, 113. M.
06.209 Zvornik. Srednjovjekovno groblje.
4 u obliku (sanduka?), od
kojih je jedan ukraen motivom spirala. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 203. N.
06.210 SNIJEZNICA, Ugljevik. Srednjovjekovno
groblje. Uz muslimansko groblje nalazi se 13 ste-
u obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijenti-
ranih Z-I i S-J; jedan sarkofag ukraen je floral-
nim. ornamentom, na drugom je urezan natpis. Ka-
sb.i srednji vijek.
LIT.: S. l!J71, 197. N.
06.211 STANASNJIK, Koraj, Lopare. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenici. 2 u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 192. N.
116.212 STARA KUCA, Sapna, Zvornik. Rimska
'.Zgrada. Na platou breuljka 2 km udaljenom od Sa-
pne na povrini zemlje nalaze :Se komadi opeka, ke-
ramike i maltera, po se moe da je
tu bila manja rimska zgrada. r. Cremonik
06.213 STARO (Madarsko) GROBLJE, Strepci, Br-
Srednjovjekovna nekropola. 6
ka u obliku sanduka i stela, veoma
orijentirani uglavnom Z-I, ukraeni motivom krsta,
a na jednom spomeniku nalazi se natpis.
Kasni srednji vijek i tursko doba.
LIT.: S. 1971, 191. N.
06.214 STRANA, Vukosavci, Lopare. Srednjovjeko-
vna nekropola. 33 u obliku san-
duka, sarkofaga i stubova, uz nekoliko fragmenata.
Orijentirana Z-I; ukrasne motive na tri sarkofaga
13 - Arheololikl lelcsmon
97
krst i. ukra.sne trake; uz natpise na dva od njih.
Kasni srednji vijek ..
LIT.: S. 1971, 195. N.
06.215 SVJETLICA, Vukosavci, Lopare. Srednjovje
kovna nekropola. 4 stecka u obliku sarko-
faga, Z--,.:.lj jeda11. spome+1ik uki:aen mo-
tivom rozete i spirale. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 195. N.
06.216 SUNDINQVACA, Padine,. Zvornik. Praisto-
rijska nekropola. Istraivala M. 1968. i 1970.
Nekropoltl est zemljanih humki od kojih
su istraene tri. Sahranjivanje je skeletno. Grobovi
su pravougaonog oblika, od kamena i ljun-
ka ili samo od ljunka, a siromani prilozima: prete-
no nedovoljno fragmenti praistorijske ke-
ramike i perle od Jedan grob imao je kao
prilog bronzanu iglu i dvije bronzane narukvice.
Nekropola pripada srednjem bronzancim dobu. Iz
nasipa jedne od istraenih humki, nalaz gvoz-
denog koplja i bronzane :igle. Vjerovatno naknadni
ukop iz eljeznog doba.
LIT.: M. 1970, 23; M.
1972, 9. M.
06.217 TEOCAK, Ugljevik. Srednjovjekovno utvr-
Na osamljenom breuljku iznad rijeke Tavne
nalaze se slabi ostaci zidova koji zatvaraju prostor
trokutnog oblika sa po jednim tornjem na svakom
uglu. U grad se ulazilo kroz zapadni toranj.
Grad se prvi put spominje 1432. g. kao posjed
madarskog kralja koji ga poklanja despotu
Godine 1464. bio je rezidencija kralja
Nikole (1472-1477), a oko 1520. g. grad pa-
da u ruke Turaka, pa se do 1804. u njemu nalazi
posada, poslije se zidovi obruavaju.
LIT.: Basler 1972 a, 63. Basler
06.218 TOBUT, Tobut, Lopare. Ostava rimskog nov-
ca. Sadri oko 1400 srebrnih novaca kojima
su bili zastupljeni novci rimskih careva Domicijana
(81-96), Nerve (96-98), Trajana (98-117), Hadri-
jana (117-138), Antonina Pija {138-161), Vera
(161-169) i dr.
LIT.: M. S. 1969, 227. G.
00.21S TODOROVICA GAJ, Grbavci, Zvornik. Sred-
njovjekovno groblje. 8 u obliku
stela, orijentiranih Z-I; dva spomenika ukraena
rebrom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 206. N.
06.220 TOMOVA BARA, Brodac Gornji, Bijeljina.
Rimsko naselje. Na velikom prostoru nalaze se os-
taci brojnih rimskih to o postojanju
naselja. Istraivanja nisu vrena.
LIT.: C. Patsch 1897, 517-518. Dj. Basler
06.221 TOPLICE, Dazdarevo, Bijeljina. Rimski gro-
bovi (?) Na kosi iznad korita presuene rijeke pro-
je zdjela, gvozdena sjekira lepeza-
3tog oblika, gvozdeni no, navodno i urne
sa pepelom i jedan Rimsko doba. M.
06.222 TRIJESNICA, Bijeljina. Praistorijski grob.
U selu je kopanjem zemlje na dubini oko 0,50 m
otkriven skeletni grob sa dva gvozdena koplja kao
prilozima. Nalaz pripada eljeznom dobu. M.
06.223 TRNJAK, Jablanica, Lopare:
praistorijski nalaz. Tu su otkrivena dva bronzana
kelta. Kasno bronzano doba. v.
06.224 TUK, Dop.ji, Srednjovjekov-
no naselje. Na slobodnom prostoru nalazi ulomaka
srednjovjekovne keramike. V.
98
06.225 UBJENAC, Zvornik:. Srednjovjeko-
vno groblje. 3 u vidu sanduka i ste-
le, uz fragmente spomenika; na steli nat-
pis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 204 N.
06.226 ULICE, Ulice, Srednjovjekovni nad-
grobni spomenik. fragment u obliku
sanduka s dijelom natpisa. Kasni srednji vijek.
N.
06.227 ULICE; Zvornik. Rimsko naselje, Na
blagoj padini uz potok zapaaju se na njivama
ostaci zidova, kamena i keramike. Nalazi datiraju
iz 5. i 6. st. I. Cremo!inik
06.228 VARO, Koraj-Luke, Lopare. Praistorijsko
naselje. Sondana istraivanja izveo je 1957. A. Be-
nac. Neolitska naselje Varo predstavlja jedno uzvi-
enje u vidu nepravilno oblikovanog tela, oko koga
se protee ravan, pretean dio godine barovit teren.
Prilikom istraivanja otvorene su dvije sonde (son-
da I: 8X5 m, sonda II: 5X5 m) u povr-
ini od 65 m
2
Prva sonda je otvorena u sredinjem
dijelu tela, a druga blizu periferije naselja. Usta-
novljene su dosta velike razlike tim sonda-
ma, ali su one, u isto vrijeme, neke preli-
minarne o tipu naselja. Po svemu izgleda
da su - nastambe bile poredane uz sjeverne
i zapadne rubove tela, gdje su i formirale njegov
uzvieniji dio (u sondi II je ustanovljeno pet
vinskih faza), dok je sredinji dio tela sadravao
samo kulturne slojeve (u sondi I dopirao je ponegdje
do dubine od 4,10 m); .na junoj i strani
teren se sputao prema barovitoj okolini. Sve
su imale vrlo solidne i debele podnice od a
i zidovi su bili vrlo solidno izvedeni od drveta i ilo-
Sredinji dio tela je, izgleda, sluio nekim
potrebama.
U sondi I je ustanovljena kulturna stra-
tigrafija, bazirana na tipologiji nalaza.
Radi se o razvojne faze (I-IV faza) i jednom
(III/II). Za najstariju, IV fazu, je karak-
sa tamnim mrljama, koje se moe
nazvati arena keramika, zatim vaze sa iljatim
nogama i neke zdjele i olje s kaneliranim
ukrasima. U III fazi, se postepeno gubi
arena keramika, a uz forme se isti-
uplje, noge od vaza na nogama i sve
brojniji kanelirani ornamenti. U fazama (II
i I faza) sve vie dominiraju olje i zdjele s okomi-
tim izvijenim obodom, grubo (po-
sebno posude sa iljatim dnom), vaze sa zailjenim
nogama i bogatstvo kanelirane ornamentike.
Od do kraja naselja treba na
postojanje robe, po se ovo nase-
lje u veliki kompleks kulture.
roba je .u neolitskom. naselju u Gor-
njoj Tuzli (kulturna sinhronizacija: Varo I-:-IV=Gor-
nja Tuzla Grube posude sa iljatim dnom
odgovaraju poglavito nalazima u Tu-
zli; sluile su pri eksploataciji soli i njenom preno-
enju do drugih neolitskih naselja. Sto se same
razvojne faze u Varoi odgovaraju fazama
AIB-D u U samoj nedostajui
mnogi elementi kulture (npr. an-
trnpomorfni poklopci, trakasta ornamentika, gline-
na plastika i dr.) pa je naselje u Varoi u mnogome
doprinijelo izdvajanju posebne sjeverobosanske va-
rijante kulture.
LIT.: A. Benac 1958, 5-22; .4. Benac 1961,.46-:-75; A. Benac
1964 a, 35-39, 102; M. Garaanin 1979, 153, 191-192.
A. Bennc
06.229 VELIKA OBARSKA, Bijeljina. Tri rimska
bronzana iz 4. st. G.
06.230 VELIKI GRADAC, .
Praistorijsko i rimsko naselje. Na breuljkastom te-
renu, pored potoka Bistrik, nalazi se kulturni sloj
debljine oko 2,00 m, sa dva horizonta stanovanja,
od kojih stariji pripada neolitu, dok slo-
jevi iznad 1,20 rrt sadre materijal koji se vezuje za
badensku kulturu; C. Patsch navodi na ovom mjestu
i tragove rimskog naselja u povrinskom sloju.
LIT.: C. Patsch 1897, 518; M. 1982 a, 126. M.
06.231 VELIKO BRDO, Tutnjevac, Ugljevik. Rim-
sko naselje i Iznad naselja u Tutnjevcu
nalaze se ostaci to nalazi ulo-
maka keramike. Lokalitet nije posebno istraivan.
!. Cremonik
06.232 VIDIN JABLAN, Grbavci, Zvornik. Srednjo-
vjekovno groblje. 5 u obliku sar-
kofaga i stele, veoma Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 206. N.
06.233 VITNICA, Zvornik. Srednjovjekovni nadgro-
bni spomenici. 2 u obliku sandu-
ka. Kasni srednji vijek. N.
06.234 VLASKI PUT, Grbavci, Zvornik. Srednjo-
vjekovno groblje. 5 u vidu sarko-
faga i sa skromnim ukrasom na jednom spo-
meniku; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. -1971, 206. N.
06.235 VRBOVACE, Bosanska Bijeljina. Po-
nalaz. Kamena sjekira iz doba eneolita ili
bronzanog doba. Sjekira je navodno bila vezana za
kulturni sloj.
LIT.: B. 1957, 249. B.
06.236 VRELO, Bijeljina. nalaz.
Bronzani kelt sa uicom, ukraen sa dva
horizontalna rebra, postavljena nie oboda. Kasno
bronzano doba (Ha B). M.
06.237 VRELO SANDUK, Dragaljevac Gornji, Bi-
jeljina. Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Usa-
mljen u obliku stele, ukraen vegetabilnim
motivom i predstavom ivotinje; dislociran. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 192. N.
06.238 ZAGROBNICA, Sapna, Zvornik. Srednjovje-
kovna nekropola. 22 u obliku plo-
sarkofaga i stela, uz ostatke spomeni-
ka; orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 203. N.
06.239 ZAMLAZ, Zvornik. grob. Gro-
bnica je bila na svod, ali bez leajeva, datira iz
4-6. st. n. e.
LIT.: 1. Bojanovsl<i 1967 b, 193. V. Pakva!in
06.240 ZIDINE, Skali:ava Gornja, Srednjo-
vjekovna nekropola. 5 ti obliku
orijentirani :uglaVI1onr Z-I. Kasni srednji
VlJek.. " . . .:. . : ' ...
LIT.:> .. 1971, mi, N.
06:241 ZVORNIK 1, Zvorriik. Srednjovjekovni grad.
je smjetena iia obroncima brdskog masi-
va juno od glavnine dananjeg Zvornika
i neposredno iznad -obale rijeke Drine. Danas se u
ruevinama raspoznaju .tzv. gornji, sredriji i donji
Grad. Najstarije jezgro Gornjeg grada podignuto je
negdje u kasnijem srednjem vijeku. Na. ekonomici
rudarstva ubrzo se i naselje u razvilo u
_varo sa visokim stepenom autarhije (knez,
purgara, carine i dr.), kolonijom i
samostanom. Zvornik spada u red naj-
razvijenijih gradskih naselja srednjovjekovne Bo-
sne.
U pisanim izvorima Zvornik se prvi puta spo-
minje 1412. g. kao posjed velikakog roda Zlatono-
Od toga vremena pisana vrela su dosta broj-
na, to se posebno odnosi na veze sa Dubrovnikom.
Zvornik je pao u turske ruke 1462. a razvitak
grada, posebno se nastavlja. Zvornik posta-
99
je sjedite sandaka, a se razvija u jednu
od najsnanijih turskih fortifikacija u Bosni.
LIT.: 1955, 73-116; D. 1967,
19-35. P.
06.242 ZVORNIK 2, Zvornik. Srednjovjekovna cr-
kva sv. Marije. propovjed-
tipa, sa gotovo i izdu-
enim pravokutnim korom (svetitem). Prvi put se
spominje 1375. g. kao zgrada. Napu-
tena je 1533. i pretvorena u damiju. Zidovi su
bili izvedeni od spolija rimskih nadgrob-
nih spomenika, ali su oni razneseni prilikom rue-
nja 1947. godine.
LIT.: D. Se-rgejevski 1951 a, 306; J, 1973, 2()3-210.
Basler
R EG IJ A 7.
103
REGIJA 7: OPTI POPIS NALAZITA
1. BANOVICI SELO,
2. BARICE, Gornja Orahovica,
3. BILANOVO BRDO, Gornja Orahovica,

4. BOLJANIC,
5. BORIK,
6. BRIJEG, Donji Skipovac,
7. GROBLJE, Dubica-Rudine, Kalesija
8. Bill\:.VAREVO, Lipovice, Kalesija
9. DJEDINA, ivinice
10. DJEDOVO POLJE; Donji Rajinci, Kalesija
11. DOKANJ, Tuzla
12. DOLOVI, Donji Skipovac,
13. DONJA TUZLA, Tuzla
14. DONJA Donja ivinice
15. DONJE PETROVICE, Donje Petrovice, Tuzla
16. DRAKCANSKA MERAJA, Gonja Tuzla, Tuzla
17. DUBNICA 1, Kalesija
18. DUBNICA 2, Kalesija
19. Brezik, Kalesija
20. DAKULE, .
21. GORNJA TUZLA .1, Gornja Tuzla, Tuzla
22. GORNJA TUZLA 2, Gornja Tuzla, Tuzla
23. GRAD, Gornja Tuzla, Tuzla
24. GRAD (S6kol),S0.ko,
25. GRADANICA (Radanica), Podgajevi,
ivinice
26. GRADINA, ivinice
27. GRADINA, Gornja Petrovica, Kalesija
28. GRADINA, Stupari, Lukavac
'29. GRADINA,
30. GRADOVRH, Solina, Tuzla
31. Lipovice, Kalesija
32. JASIK, ivinice
33. KAURSKO GROBLJE, Mramor, Tuzla
'34. KORICA HAN,
35. KOSOV ACA (Gradina),
Kalesija
36. KRESICA GRADINA, Gornje Par Selo-
Tuzla
37. LOHINJ A,
38. LUG, Kakn1u,
39. LUKAVAC Lukavac
40. MECAVA, Srebrenik
41. MESKOVICI, Kalesija
42. METLJIKA, Cehaje, Srebrenik
43. MOKRO POLJE, Rakino Brdo, Kalesija
44. MONJ, Doborovci,
45. MRAMOR (Molitvite), Brnjica, ivinice
46. MRAMOR, Gornja Brijesnica, Lukavac
47. MRAMORAK, Donje Hrasno, Kalesija
48. MRAMORCI, Lukavica, ivinice
49. MRAMORJE, Bulatovci, Kale.sija
50. MRAMORJE, Tuzla
51. MRAMORJE, Osmaci-Kakanj, Kalesija
52. MRAMORJE, ivinice
53. OBORAK, ivinice
54. OKRUGLA, Kalesija
55. OKUCNICA, Husino, Tuzla
56. OMARA!{, Brnjica, ivinice
57. ORASJE, Donje Hra.sna, Kalesija
58. ORMAN GRAD, Hrgovi Gornji, Srebrenik
59. OSMACI, Kalesija
60. OSOJA, Donji Skipovac,
61. PAABUNAR, Tuzla
62. P ASALICI,
63. PERICI, Kalesija
64. PETARAC, Donja ivinice
65. POTKUCNICA, Tetima, Tuzla
66. REPUH-TUPKOVIC, ivinice
67. SAJTOVICI, Kalesija.
68. Miljanovci, Kalesija
69. SIMIN HAN, Tuzla
70. SOLINA, Tuzla
71.
1
SREBRENII{, Gornji Srebrenik, Tuzla
72. SREBRO, Solina, .Tuzla
73. STANOVI, Bulatovci, Kalesija
74. STARE KUCE, Donje Breke, Tuzla
75. STUPA, Zivinice
76. SEHER SRPSKI, Kalesija _
77. TRIJEBNIK (Kladovi), Zivinice
78. VIS, Kalesija ,
79. VRANOVICI,
80. VRPOLJE, ivinice
81. VRTOVI, Kalesija
82. VUKNIC,
83. ZAGRDNICA (Krstovi), Brezik, Kalesija
84. ZANAGA, Tetima, Tuzla
85. ZELINA, Zelina, Kalesija
86. ZOLJE, Zelje, Kalesija
87. ZARKULJA, Kalesija
REGI.JA 7: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
2. BARICE, Gornja Orahovica, (C 2) 16. DRAKCANSKA MERAJA, Gornja Tuzla,
3. BILANOVO BRDO, Gornja Orahovica,
(C 3)
4. BOLJANIC, (A 3)
5. BORIK, (B 2)
Tuzla (F 4)
'.20. DZAKULE, (C 2)
21. GORNJA TUZLA 1, Gornja Tuzla, Tuzla (F 4)
22. GORNJA TUZLA 2, Gornja Tuzla, Tuzla (F4)
6. BRIJEG, Donji Skipovac, (A 1) 23. GRAD, Gornja Tuzla, Tuzla (F 4)
12. '.DOLOVI, Donji Skipovac, (A 1) 27. GRADINA, Gornja Petrovica, Kalesija (F 5)
13. DONJA TUZLA, Tuzla (E 4) 28. GRADINA, Stupari, Lukavac (B 4)
104
29. GRADINA, (C 5)
30. GRADOVRH, Solina, Tuzla (E 4)
34. KORICA HAN, (B 2)
35. KOSOVACA (Gradina),
Kalesija (G 6)
36. KRESICA GRADINA, Gornje Per Selo-
Tuzla (E 5)
37. LOHINJA, (B 3)
38. LUG, Kalmrn, (B 3)
39. LUKAVAC Lukavac (D 4)
44. MONJ, Doborovci, (C 2)
58. ORMAN GRAD, Hrgovi Gornji, Srebrenik (D 2)
'60. OSOJA, Donji Skipovac, (A 1)
61. PASABUNAR, T1.1zla (E 4)
62. P ASALICI, (B 2)
69. SIMIN HAN, Tuzla (E 4)
70. SOLINA, Tuzla (E 4)
72. SREBRO, Solina, Tuzla (E 4)
79. VRANOVICI, (C 2)
82. VUKNIC, (B 2)
REGIJA 7: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE "'
26. GRADINA, ivinice (E 6)
27. GRADINA, Gornja Petrovica, Kalesija (F 5)
35. KOSOVACA (Gradina),
Kalesija (G 6)
REGIJA 7: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. BANOVICI SELO, (C 6) 48. MRAMORCI, Lukavica, ivinice (E 6)
7. BRKICA GROBLJE, Dubnica-Rudine, 49. MRAMORJE, Bulatovci, Kalesija (G 5)
Kalesija (G 5) 50. MRAMORJE, Tuzla (F 4)
8. BUKVAREVO, Lipovice, Kalesija (F 5) 51. MRAMORJE, Osmaci-Kakanj, Kalesija (G 6)
9. DJEDINA, ivinice (E 6) 52. MRAMORJE, ivinice (E 6)
10. DJEDOVO POLJE, Donji Rajinci, Kalesija (F 5) 53. OBORAK, ivinice (E 6)
11. DOKANJ, Tuzla (E 4) 54. OKRUGLA, Kalesija (F 5)
14. DONjA VISCA, Donja ivinice (E 6) 55. OKUCNICA, Husino, Tuzla (E 5)
15. DONJE PETROVICE, Donje Petrovice, 56. OMARAK, Brnjica, ivinice (D 6)
Tuzla (D 5) '57. ORASJE, Donje Hrasno, Kalesija (F 5)
17. DUBNICA 1, Kalesija (F 5) 59. OSMACI, Kalesija (G 6)
18. DUBNICA 2, Kalesija (F 5) 63. PERICI, Kalesija (G 6)
19. Brezik, Kalesija (G 5) 64. PETARAC, Donja ivinice (E 6)
24. IGRAD (Sokol), SokD, (B 2) 65. POTKUCNICA, Tetima, Tuzla (E 4)
25. GRADASNICA (Radanica), Podgajevi, 66. REPUH-TUPKOVIC, ivinice (F 6}
Zivinice (E 6) 67. SAJTOVICI, Kalesija (G 6)
26. GRADINA, ivinice (E 6) 68. SARICI, Miljanovci, Kalesija (F 5)
28. GRADINA, Stupari, Lukavac (B 4) 71. SREBRENIIC, Gornji Srebrenik, Tuzla (D 2)
29. GRADINA, (C 5) 73. STANOVI, Bulatovci, Kalesija (G 5)
30. GRADOVRH, Solina, Tuzla (E 4) 74. STARE KUCE, Donje Breke, Tuzla (E 3)
31. Lipovice, Kalesija {F 5) 75. STUP A, Zivinice (E 6)
32. J ASIK, ivinice (B 2) 76. SEHER SRPSKI, Kalesija (G 6)
33. KAURSKO GROBLJE, Mramor, Tuzla (D 4) 77. TRIJEBNIK (Kladovi), ivinice (E 6)
36. KRESICA GRADINA, Gornje Par Selo- 78. VIS, Kalesija (F 5)
Tuzla (E 5) 80. VRPOLJE, ivinice (E 6)
40. MECA V A, Srebrenik (D 2) 81. VRTOVI, Kalesija (F 5)
41. l\IIESKOVICI, Kalesija (F 5)
83. ZAGRDNICA (Krstovi), Brezik, Kalesija (G 5)
42. l\IIETLJIKA, Cehaje, Srebrenik (C 2)
84. ZANAGA, Tetima, Tuzla (E 4)
43. MOKRO POLJE, Rakino Brdo, Kalesija (F 6)
45. MRAMOR (Molitvite), Brnjica, ivinice (E 6)
85. ZELINA, Zelina, Kalesija (G 6)
46. MRAMOR, Gornja Brijesnica, Lukavac (B 4)
86. ZOLJE, Zolje, Kalesija (G 5)
47. l\IIRAMORAK, Donje Hrasno, Kafosija (F 5) 87. ZARKULJA, Kalesija (G 6)
105
REGIJA 7: NALAZITA
-07.1 BANOVICI s]!jLO, Srednjovjekovni
nadgrobni spomenik. Uz muslimansko groblje
van je 1 u obliku sarkofaga, orijentiran Z-I,
bogato ukraen spiralnim motivima i rozetom, uz
natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 207. N.
07.2 BARICE, Gornja Orahovica, Prais-
torijska nekropola ravnih grobova (sa urnama) i pa-
leolitska stanica (?). Probna iskopavanje izvrili A.
Benac i B. 1955, a sistematska B. 1956.
Nekropola je malih dimenzija i postavljena u obliku
nepravilnog polukrtinog pojasa. Sastojala se od pri-
blino 50 grobova, od kojih je sistematskim iskopa-
vanjem otkriveno 38; Grobovi ini sadravali palje-
vinu poloenu direktno na dno grobnejame i pokri-
venu obrnuto postavljenim zemljanim posudama. Ve-
grobova je bila bez priloga. Tipoloke karakte-
ristike osnovnih i metalnih nalaza ja-
sno ukazuju da nekropola pripada starijoj fazi ka-
snog bronzanog doba (Ha A-1, 12. v. st. e.). U sloju
ispod nekropole je 1 paleolitski arte-
fakt.
LIT.: B, 1958, 77-96, Tbl. I-II; Basler 1979, 313.
B.
07.3 BILANOVO BRDO, Gornja Orahovica,
nica. Nalazite praistorijskog i rimskog perioda
1
bli-
e neodredivo. Smjetena je na oranicama. Prilikom
obrade zemlje su fragmenti praistorijske
keramike, preteno kao i fragmenti kera-
mike iz rimskog perioda. M.
07 .4 BOLJANIC, Praistorijska
ostava. Prilikom zemljanih radova, 1957, otkriven
je u Lipik umi nalaz od 104 bronzana objekta, i to:
bodea, keltova, srpova, alatki,
narukvica i sl. kao i jedne perle. Ostava
pripada starijoj fazi kasnog bronzanog doba (Ha A-1,
12. v. st. e).
LIT.: R. 1958, 23-31. M.
07 .5 BORIK, Praistorijsko
naselje. Smjetena na brdu od Gra-
Na niem platou brda su vidljivi
ostaci zida od kamena i zemlje. Na padina-
ma su fragmenti praistorijske
keramike. M.
07.6 BRIJEG, Donji Skipovac, Praisto-
rijsko naselje. Lokalitet je smjeten na visokoj za-
ravni. Na povrini nalaze se fragmenti, nedovoljno
praistorijske keramike i grumenje lijepa.
M.
07.7 BRKICA GROBLJE, Dubnica-Rudine, Kale-
s11a. Srednjovjekovna nekropola. 30.
ka u obliku sanduka i stela, orijentiranih Z-I; je-
dan spomenik ukraen linearnim ornamentom; dva
natpisa izgleda unitena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1071, 200, N.
07.8 BUKVAREVO, Lipovice, Kalesija. Srednjovje-
kovna nekropola. 13 u ol:iliktt san-
duka i sarkofaga, orijentiranih. Z-I, znatno
nih; ulcras nekoliko spomenika tordirane trake,
14 - leksikon
dvostruke spirale, rozete, krst i mrea trouglova, kao
imitacija krova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 199. N.
07.9 DJEDINA, ivinice. Srednjovjekovna nelrropo-
la. 13 u obliku sanduka, sarkofa-
ga i stela, orijentiranih Z-I i S-J; nekoliko spo-
menika ukraeno je rebrima, tordiranom
i nazubljenom trakom i viticom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 209. N.
07.10 DJEDOVO POLJE, Donji Rajinci, Kalesija.
Srednjovjekovno groblje. 2 u obli-
ku sarkofaga, ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 201. N.
07.11 DOKANJ, Tuzla. Srednjovjekovna nekropola.
Uz groblje su 23 u
obliku sarkofaga i stela, orijentirana Z-I, uz ne-
koliko unitenih; nekoliko spomenika ukraeno kr-
stom, polumjesecom, jabukom i rukom s makazama.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 198. N.
07 .12 DOLOVI, Donji Skipovac, Praisto-
rijsko naselje. Lokalitet lei na ravnom obradivom
terenu. Kopanjem zemlje vlasnik je otkrio ostatke
ognjita i pronaao fragmente kei;amike. Na povri-
ni lokaliteta nalaze se fragmenti praistorij-
ske keramike. M.
07.13 DONJA TUZLA, Tuzla. Neolitska naselje vin-
kulturne grupe. Smjetena je u starom cen-
tru Tuzle (stari trg s okolinom). Nije sistematski is-
traivana, je poznato materijalu
prikupljenom prilikom radova. Koliko
se na osnovu raspoloivog materijala moe suditi,
naselje odgovara vremenu kulture
mada nije i postojanje
starijih slojeva. Navod da se radi o sojenicama je
vrijed11osti.
LIT.: I. Pu 1957, 85-101, Tbl. I-XVII. B.
07.14 DONJA VICA, ivinice. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. 3 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I, Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 207. N.
07.15 DONJE PETROVICE, Donje Petrovice, Tuzla.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 2
u obliku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 198. N.
07.16 DRAKCANSKA MERAJA, Gornja Tuzla, Tu-
zla. Praistorijsko naselje. Pripada zavrnoj fazi neo-
litske kulture. Veoma tanak kulturni sloj
ukazuje na kratko trajanje. B.
07.17 DUBNICA 1, Kalesija. Srednjovjekovno gro-
blje. 3 u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentirana Z-I; ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 200. N.
07.18 DUBNICA 2, Kalesija. Srednjovjekovna ne-
kropola. Uz pravoslavno groblje je 16 ste-
106
u obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijenti-
ranih Z-I i S-J; bogati ukras jednog sarkofaga
tordirana traka, spirale sa stiliziranim biljnim
motivom, krstom i krinom, ruka s i ruka s
kopljem. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 200.
07.19 DUKICI, Brezik, Kalesija.
nadgrobni spomenici. 2
sarkofaga. Kasni srednji vijek.
N.
Sre9,njovjekovni
u obliku
N.
07 .20 DZAKU'.LE, nalaz ba-
karne sjekire sa krstasto postavljenim i
otvorom u sredini. Srednji eneolit.
LIT.; B. 1957, 245-246. B.
07.21 GORNJA TUZLA 1, Gornja Tuzla; Tuzla. Na-
selje iz neolita, eneolita i bronzanog doba, locirano je
na desnoj dbali Jale u samoj Gornjoj Tuzli. Sistemat-
ska istraivanje izvrio B. 1955-58. Kulturni
sloj dostie debljinu od 5,50 m, to je
izdvajanje 6 stratuma kulturnog razvoja.
Najstariji stratum VI se dijeli na dvije pcidfa-
ze {VIa i VIb) i pripada kulturnoj gru-
pi. Pored opte usaglaenosti sa materijalom iz Star-
ovaj stratum je dao i neke razlike u .odnosu na
eponimni lokalitet. Tako u Gornjoj Tuzli VI nedo-
staju ornamenti izvedeni bijelom bojani, a isto tako
se pojavljuju gotovo pravolinijski motivi.
U sinhronizaciji sa kulturom stratum
VIb odgovara !Ib, dok stratum VIa izlazi
iz hronolokog okvira !Ib stratuma kul-
ture.
Stratumi V-II u cjelini pripadaju
kulturnoj grupi, pri dva starija (V i IV) odgo-
varaju njenoj tordokoj, a dva (III i II)
fazi. Za stratume III i II veoma su
nalazi broja sitnih predmeta od
bakra, te brojne grudice bakarnog oksida, tragova
lijevanja i prerade bakra.
Stratum I je kulturno i hronoloki dosta hete-
rogen. Pored keramike ranog bronzanog doba, koja
ovaj stratum najvie i karakterie, su i si-
gurni nalazi (u najdonjem sloju tog stratuma) lasinj-
ske keramike, kao i badenski i Bubanj-Hum Ib ele-
menti.
LIT.: B. 1961 a, 79-139, Tbl. I-XV. B.
07.22 GORNJA TUZLA 2, Gornja Tuzla, Tuzla.
Praistorijski ravni grob sa skeletom, prilikom
radova. Sadravao je raznovrstan bron-
zani nakit. Pripada kraju kasnog bronzanog, odno-
sno eljeznog doba (Ha B-3, 8. st. st. e.).
LIT.: B. 1957, 252-253. B.
07.23 GRAD, Gornja Tuzla, Tuzla. Neolitska nase-
lje gradinskog tipa. Smjetena je na vrhu omanjeg,
ali dominantnog brda, na lijevoj obali Jale u Gor-
njoj Tuzli. Kulturni sloj veoma tanak, a prema pri-
kupljenom materijalu naselje korespondira s krajem
stratuma II velikog naselja u Gornjoj Tuzli.
L.IT.: B. 1965 a, 69 i mup. 182. B.
07.24 GRAD (Sokol), Soko, Srednjovje-
kovni grad. Na kamenitom brdu, u selu Soko, ne-
daleko od dananje varoice nalaze se ru-
evine grada - srednje U pisanim
izvorima prvi put se spominje 1426. Turci su ga
zauzeli 1520.
LIT.: M. Vego 1957 a, 105; Basler 1972 a, 57. P.
07.25 GRADASNICA (Radariica), Podgajevi, ivi-
nice. Srednjovjekovna nekropola. 13 ste-
u obliku sarkofaga i stela; 2 spomenika ukra-
ena linearnim geometrijskim ornamentom i kane-
lurama. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Baum 1958, 61-62, Sl. 17, 18, N.
07.26 GRADINA, Zivinice. Rimsko utvr-
(?) i nekropola sa Gradina se sasto-
ji od 2 uzvienja. Na je srednjovjekovno gro-
blje; su 4 u obliku stela.
LIT.: S. 1971, 206. N.
07.27 GRADINA, Gornja Petrovica, Kalesija. Paleo-
.. litska stanica, praistorijska gradina i ka-
sno od sela uzdi-
e se jedan od ogranaka brda Prosjeka imenom
Gradina. Tri padine su dosta strme i vrlo teko pri-
tako da je :pristup samo sa sjever-
ne strane; :
U stijeni, okrenutoj prema jugu, nalazi se ma-
lena duboka svega 2 m. U njenom. talusu na-
lazi se podosta kremenic'a kojima
ima i primjeraka .od opsidijana, to. bi
na kasnoeneolitsku starost najgornjeg sloja u ovom
nalazitu.
, Na povrini zaravanka Gradine zapaaju se de-
formacije tla nastale izgradnjom .odbrambenih na-
sipa. Sav prostor je zasut fragmentima prethistorij-
ske keramike. Vjerovatno kasno bronzano i eljezno
doba. Prema sjeveru i istoku zapaaju se.zidovi gra-
od kamena vezanog malterom, a po-
red njih se nalazi podosta. ulomaka rimskih posu-
da, vrak eljezne str.elice i rimski bakreni
ostaci
LIT.: V. Radimslcy 1693, 463-464. Bruler
07 .28 GRADINA, S tu pari, Lukavac. Praistorijska
gradina i srednjovjekovno Istraivanja
vrila M. 1975. Lokalitet je smjeten na vi-
sokom brdu, oko 1 kril sjeverno od puta Stupari-
-Vasiljevci. Praistorijska naselja pripadaju eneo-
litu i kasnom bronzanom dobu. Na platou brda na-
laze se ostaci zida od kamena i maltera.
Pored zida i na padini su malobrojni pri-
mjerci srednjovjekovne keramike.
LIT.: M. 1980, 111. M.
07 .29 GRADINA, Praistorijska
gradina i srednjovjekovno naselje. Probna iskopa-
vanja vrila M. 1975. Lokalitet je smjeten
na visokom brdu, juno od puta koji iz
vodi za Turiju. Na niem platou lokaliteta
ni su ostaci zida, od kamena i zenilje. Kul-
turni sloj debljine oko 0,40X0,50
m. Sadri tragove lijepa i malobrojni ma-
terijal. Kasno bronzano doba.
Sa platoa lokaliteta i nalazi manjih, ati-
fragmenata keramike srednjovjekovnog pe-
rioda.
LIT.: M. 1980, 111. M.
07 .30 GRADOVRH, Solina, Tuzla. Praistorijska gra-
dina, praistorijska ;nekropola i ostaci
manastira. Gradina na kojoj je kasnije fra-
samostan, nalazila se na vrhu brda a ne-
kropola na jednoj od padina. Zatitna i reviziona
iskopavanja vrili su R. (grobovi na padi-
ni), S. (na platou gradine) i V. (na padini
Bare). Otkriveni su nalazi koji pokazu-
ju da je gradina osnovana .u kasno bronzano doba
i da je trajala i tokom eljeznog doba. eljezni i
bronzani predmeti iz ili razorenih grobQ-
va. pripadaju :starijem i, preteno, eljez-
nom dobu.'
LIT.: V. 1906b, 77-90; R. 1957, 245-249;
M. S. 1960, 89-94; V. 1962, 133-136. V.
07.31 IBRALICI, Lipovice, Kalesija. Srednjovjeko-
vni nadgrobni spomenici. 2 u obli-
ku sarkofaga, ukraeni motivom spirala. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 200. N.
07.32 ... Zivinice . Srednjovjekov-
na nekropola. 27 u
sanduka, sarkofaga i stela, orijentira,nih.I-Z; neko-
liko spomenika ukraeno je spiralom, rozetom, kr-
stom i polumjesecom. Kasni srednji \rijek: .
LIT.: S. 1971, 209. .. . . .N.
07.33 KAURSICO GROBLJE, Mramor, Tuzla. Usa-
mljeni u obliku sarkofaga, orijentiran Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 198.. N.
07.34 KORICA HAN, Neolitske naselje.
Istraivala 1971_:_1974, Lokalitet lei na
sjevernoj strani starog puta Tuzla - Doboj. Kultur-
ni sloj debljine 1,80 i 2,50 m, sadri brojni
materijal, kremena i ivotinjske
kosti, Brojni ostaci djelatnosti u 4 stam-
bena horizonta. kultura srednjeg i mla-
neolita. L slojevima nalazi keramike
kulture. Iz sloja i primjer-
ci keramike s osobinama eneolita i ranog bronzanog
doba.
LIT.: M. 1900, 111. M.
07.35 KOSOVACA (Gradina),.,
Kalesija. Praistorijska gradina, . praistorijski pojedi-
nalaz, rimsko Plato gradine, elipti-
oblika (74X38 m) branjen je suhozidom. Na
praistorijskom, podignut rimski zid, kraj ulaza pra-
vougaona (kula); rimskom dobu pripadaju
i ostaci manjih zgrada u unutranjem dijelu platoa.
Bronzano ili eljezno doba, rimsko doba. U blizini
,gradine je 1 bakrena sjekira s
usadnikom (kasni eneolit).
LIT.: F. Fiala. 1893, 152, sl. 14; V. Radimslcy 1895 a, 220-221,
sl. 3, 4. B.
07.36 KRESICA GRADINA, Gornje Par Selo-Kre-
Tuzla. Praistorijska gradina i srednjovjekovno
Istraivao V. 1983. je pra-
istorijska i srednjovjekovna keramika i srednjovje-
kovni eljezni objekti. Naselje je osnovano u kas-
nom bronzanom dobu {facetirani i turban-obodi).
je manja sive Iatenske ketamike.
U srednjovjekovnom periodu bedem gradine je bio
zidom od maltera, a na platou su konstato-
vana 2 zida koji su sluili kao podzida na taj
manje terase. v.
07.37 LOHINJA, Praistorijska ostava ba-
karnih sj_ekira. Ostava se sastojala o.d broja
sjekira od kojih su samo dvije: jedna sa
povijenim i usadnikom a jed-
na lepezasta. Kasni eneolit.
LIT.: C. Truhellca 1907, 61-62. B.
07 .38 LUG, Kakmu, Praistorijsko na-
selje. Probna istraivanja vrila M. 1975.
Lokalitet lei na prostoru pruge
Tuzla-Doboj i puta koji iz vodi za Kara-
novac. Kulturni sloj, poljoprivrednim rado-
vima, debljine je oko 0,30 m. Sadri grumenje lije-
pa i malobrojne primjerke keramike ranog bronza-
nog doba.
LIT.: M. 1980, 111. M.
07.39 LUKAVAC Lukavac. Praistorij-
ska ostava bronzanih predmeta. dio
vaju keltovi, srpovi i narukvice, dok su u manjem
broju zastupljeni bodei, bronzane posude, uglavnom
fragrri.entirane, te objekti koje nije
odreditL Vaan nalaz je 1 fibula Golinjevo tipa.
Ostava pripada. fazi kasnog bronzanog . doba
(Ha B-1, 10. st. e), mada sadri i tipoloki starije
objekte.
LIT.: B. 1055, 91-92, Tbl. I-II. B.
107
07.40. MECAVA, Srebrenik. Srednjovjekovno .gro-
blje .. 4 u obliku sanduka, orijenti-
rani z.:...,.,r. Kasni srednji vijek,
LIT.: S. 1971, .192. . N.
07.41 MESK()VICI, Kalesija.
Srednjovjekovni nadgrqbni spomenici. 2
u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I; jedan
ukraen motivom polumjeseca. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 19'71, 200. N.
07.42 METLJil{A, Cehaje, Srebrenik. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. Usamljeni u obli-
lm sanduka. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. 1971, 192. N.
07.43 MOKRO POLJE, Rakino Brdo, Kalesija.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 2
u obliku stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 202. N.
07.44 MONJ, Doborovci, Praistorijska o-
stava. Prilikom radova na poumljavanju brda, 1957,
otkrivena je ostava od 39 bronzanih objekata. Ob-
jekti su: narukvice, ogrlica; srpovi, koplja, keltovi.
faza kasnog bronzanog doba (Ha B-2, 9. v.
st. e).
LIT.: R. 1958, 31-34; Vinslci-Gasparini 1903 a,
662. M ..
07.45 MRAMOR (Molitvite), Brnjica, ivinice.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni ste-
u vidu sarkofaga, orijentiran Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 208. N.
07.46 MRAMOR, Gornja Brijesnica, Lukavac. Sred-
njovjekovna nekropola. oko 15 u
obliku sanduka i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 197. N.
07.47 MRAMORA!{, Donje Hrasno, Kalesija. Sred
njovjekovno groblje. 5 u obliku
sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I; stela
ukraena geometrijskim motivom. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 198. N.
07.48 MRAMORCI, Lukavica, ivinice. Srednjovje-
kovna nekropola. 53 u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras ne-
koliko primjeraka rebra, polumjesec,
spirale i arhitektonski detalji. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. 1971, 208. N.
07.49 MRAMORJE, Bulatovci, Kalesija. Srednjovje-
kovna nekropola. U dvije grupe je 19 ste-
u obliku sarkofaga, orijentiranih. Z-I; 2 spo-
menika ukraena stiliziranim biljnim motivom i spi-
r?tlama, rozetama i nizom trouglova kao imitacijom
krova. Kasni srednji vijek.
LIT.: D. Vtdovic 1956, 233, Sl. 20; s. 1971, 201.
N.
07 .50 MRAMORJE, Tuzla. Srednjovj eko-
vno groblje. 7 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI, te nekoliko ote-
ukras 3 spomenika kanelure i
trake. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 198. N.
07.51 MRAMORJE, Osmaci-Kakanj, Kalesija. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenici;
ka u obliku sarkofaga, orijentirana SZ-JI,
na. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 201. N.
07 .52 MRAMORJE, Srednjovjeko-
vna nekropola. 27 u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih uglavnqm Z-I;
108
ukras nekoliko spomenika polumjesec, spirala
sa biljnim detaljima i tap. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 210. N.
07.53 OBORAK, ivinice. Srednjovjeko-
vno groblje. 6 u obliku sarkofaga
i stela, orijentiranih Z-I; ukras 2 spomenika
nazubljena bordura, spiralni motivi i stilizirani bilj-
ni ornament. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Bamn 1958, 62, Sl. 19; S. 1971, 208.
N.
07.54 OKRUGLA, Kalesija. Srednjovjekov-
no groblje. 8 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; jedan spomenik u-
kraen tordiranom trakom, spiralama, rozetom i ru-
kom s Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 200. N.
07.55 OKUCNICA, Husino, Tuzla. Srednjovjekovno
groblje. 3 2 sa ukrasom. Kasni sre-
dnji vijek. N.
07.56 OMARAK, Brnjica, Zivinice. Srednjovjekov-
no groblje. 5 u obliku sanduka,
sarkofaga i stela, 0rijentiranih Z-I i S-J; dvije
stele ukraene polumjesecom, krstom i krugom. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 208. N.
07.57 ORASJE, Donje Hrasno, Kalesija. Srednjo-
vjekovno groblje. 3 u obliku san-
duka i sarkofaga orijentirana Z-I. Kasni srednji
vijek. .
LIT.: . lQ71, 198. N.
07 .58 ORJ.\!IAN GRAD, Hrgovi Gornji, Srebrenik.
Neolitska ili eneolitsko naselje. nalazi ne-
dovoljno izraziti. B.
07.59 OSMACI, Kalesija. Srednjovjekovni nadgro-
bni spomenici. 3 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: . 1971, 202. N.
07 .60 OSOJA, Donji Skipovac, Praisto-
rijsko naselje. Lei na jednoj kosi. Prilikom obrade
zemlje, 1953, na lokalitetu je kamena sjeki-
ra, kalupastog tipa. Vjerovatno neolit. M.
07.61 PASABUNAR, Tuzla. Praistorijski
nalaz, Bronzana sjekira-kelt. Kasno bronzano doba.
M.
07 .62 P ASALICI, Skupina bron-
zanih predmeta, vjerovatno ostava. je 4
bronzana kelta, jedno koplje, pinceta i jedan pred-
met nedefinisane namjene. Kraj kasnog bronzanog
ili eljeznog doba (Ha B-3, 8. v. st. e).
LIT.: B. 1957, 249-251. B.
07.63 PERICI, Kalesija. Srednjovje-
kovna nekropola. 14 u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 201. N.
Oi .64 PETARAC, Donja Zivinice. Srednjo-
vjekovno groblje. oko 26 u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, ostali uniteni; ukras 2
spomenika spirale, polumjesec i
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 207-208. N.
07.65 POTKUCNICA, Tetima, Tuzla. Srednjovjeko-
vni nadgrobni spomenik. 1 u obliku
sanduka, orijentiran S-J; ostali uniteni: Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 198. N.
07.66 REPUH-TUPKOVIC, Zivinice. Srednjovjeko-
vna nekropola. 26 u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J,
nekoliko Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 208. N.
07.67 SAJTOVICI, Kalesija. Srednjovjkovni nad-
grobni spomenici. 2 u obliku sarko-
faga, orijentirana Z-I; Kasni srednji vi-
jek.
LIT,: S. 1971, 202. N.
07.68 SARICI, Miljanovci, Kalesija. Srednjovjeko-
vno groblje. 5 u obliku sanduka
i sarkofaga; ukras dvostruke spirale i polurrije-
sec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 200. N.
07.69 SIMIN HAN, Tuzla. praistorijski
nalaz. Prilikom radova na usijecanju puta 1967. pro-
je kamena sjekira. Neolit. M.
07. 70 SOLINA, Tuzla. Praistorijsko naselje. Na po-
vrini oranica pored puta Tuzla-Solina nalaze se
fragmenfr keramike. Vjerovatno bronzano doba.
' M.
07.71 SREBRENIK, Gornji Srebrenik, Tuzla. Sred-
njovjekovno Na stijenama se nalaze ru-
evine nekoliko Na vrhu dominira pribli-
no okrugli toranj, tlocrta, uz koji je
vezana stambena zgrada za posadu, sa hodnikom i
nekoliko prostorija. Tornju se prilazilo drvenim mo-
stom preko duboko prokopa. Grad se prvi
put spominje 1333. kao rezidencija Stjepana II Ko-
Turci su ga zauzeli 1520. Pod konac 18.
st. bio je ponovo na starim temeljima.
LIT.: Basler 1057a, 119-131; Basler l972a. 57.
Basler
07.72 SREBRO, Solina, Tuzla. Praistorijska nekro-
pola. Istraivanje vrila R. 1954. Lokali-
tet je smjeten na obali rijeke Soline, pored puta
Tuzla-Sibonica. Nekropola je Sahranji-
vanje je skeletno. Otkriveni grobovi se datiraju u
period gvozdenog doba.
LIT.: R. 1957, 245, M.
07 .73 STANOVI, Bulatovci, Kalesija. Srednjovjeko-
vno groblje. 7 u obliku i sar-
kofaga, i utonulih; orijentirani Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: D. 1956, 236. N.
07.74 STARE KUCE, Donje Breke, Tuzla. Srednjo-
vjekovna nekropola. 15 u obliku
stela; ukras nekoliko spomenika spirale, krst,
polumjesec, oruje i kanelure. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 198. N.
07.75 STUPA, Zivinice. Srednjovjekovna
nekropola. 15 u obliku sanduka,
sarkofaga i stela, orijentiranih z...-...I i S-J; ukras
2 spomenika spiralni motivi kombinirani sa
biljnim detaljima, nazubljena bordura, polumjesec.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 208. N.
07.76 SEHER SRPSKI, Kalesija. Srednjovjekovno
groblje. 3 u obliku sarkofaga, ori-
jentirana Z-I, ukras jednog spomenika
ne trake, stilizirani spiralni i biljni moti-
vi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 202. N.
.:...-,,.:..:;,:.
07.77 TRIJEBNIK (Kladovi), ivinice.
Srednjovjekovna nekropola. 11 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras
2 spomenika nazubljene bordure, stilizirani spi-
ralni i biljni motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Baum 1958, 62; S. 1971, 208. N.
. 07.78 VIS, Kalesija. Srednjovjekovni nadgrobni spo-
menici. 2 u obliku sanduka; jedan
ukraen polumjesecom. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 201. N.
07.79 VRANOVICI, Praisto-
rijska ostava bakarnih sjekira. Sastojala se od 12
lepezastih sjekira i 4 sjekire sa povijenim
i usadnikom. je manji dio os-
tave. Kasni eneolit.
LIT.: B. 1957, 245. B.
07.80 VRPOLJE, ivinice. Srednjovjeko-
vni nadgrobni spomenici. 4 u obli-
ku sanduka i sarkofaga, dislocirani; 1 sarkofag ukra-
en figuralnom predstavom, uz natpis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 208. N. Mlletic\
07.81 VRTOVI, Kalesija. Srednjovjekovno
groblje. 6 u obliku sarkofaga i ci-
pusa, orijentiranih Z-I i S-J; rubne trake nagla-
ene, udubljena polja. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 200, N.
07 .82 VUKNIC, Praistorijska gradina.
Probna istraivanja vrila M. 1974. Lokali-
na dosta visokom brdu, na periferiji
. mce, iznad puta Na sjeveroisto-
.. dijelu manjeg platoa, na vrhu, nalaze se ne-
109
znatni ostaci zida od kamena i zemlje. Kul-
turni sloj je spran pa se na padinama nalazi kerami-
materijal kasnog bronzanog i gvozdenog
doba.
LIT.: M. 1980, 111. M.
07.83 ZAGRDNICA (Krstovi), Brezik, Kalesija .
Srednjovjekovno groblje. 8 u ob-
liku sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I; ukras 2
spomenika dvostruke spirale i biljni ornament.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 201. N.
07 .84 ZANAGA, Tetima, Tuzla. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenik. Usamljeni u obliku plo-
orijentiran S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 19B. N.
07 .85 ZELINA, Zelina, Kalesija. Srednjovjekovna
nekropola. 28 u vidu sanduka, sar-
kofaga i stela, orijentiranih Z-I,
ukras 3 spomenika stilizirani spiralni i biljni
motivi, kanelure, polumjesec i ruke. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 201. N.
07.86 ZOLJE, Zolje, Kalesija. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenici. U pravoslavnom groblju
na su 2 u obliku stela; jedna ukraena moti-
vom spirale i rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 201. N.
07.87 ZARl{ULJA, Kalesija. Srednjovje-
kovna nekropola. oko 70 u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J;
ostali razbijeni. Ukras nekoliko spomenika sti-
lizirani spiralni i biljni motivi, tordirana traka, ka-
nelure, polumjesec, krst i Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 202. N.
REGIJA 8.
113
REGIJA 8: OPTI POPIS NALAZITA
1. ARAPOVAC,
2. BAJINA GLAVA, Vukovo, Teanj
3. BARE, Liplje,
4. l3ARICI,
5. BA VKA, Gornja, Maglaj
6. BESE 1, Bee,
7. BESE 2. Bee,
8. BILJEZI, Ribnica,
9. BLATNICA, Mladikovine,
10. BJELOBOR, Gornja .Paklenica, Maglaj
11. BRDO, Radnja Gornja,
12. BREZOVO POLJE, eljezno polje,
13. BRUSOVI, Oraje Planje, Teanj
14. CRKVINA,
15. CRKVINA,
16. CRKVINA, Krsno Polje, Maglaj
17. CRKVINA (Mramor), Rastua,
18. CRKVINA,
19. CRKVINA, abljak, Teanj
20. CRKVICE, Teanj
21. CRKVISCE,
22. CRKVITE,
23. CARDAK, Cardak,
24. CECA VA,
25. COBE, Cobe, Maglaj
26. DIVSKO GROBLJE Teanj
27. DONJA PAKLENICA 1, Donja Paklenica,
Maglaj
28. DONJA PAKLENICA 2, Donja Paklenica,
Maglaj
29. DONJI VITKOVCI, Donji Vitkovci, Teanj
30. DUB,
31. DZINSKO GREBLJE NA OGRADICI, Sije,
Teanj
32. GAJ
33. GAJEVI (Custua), Ponijevo, Maglaj
34. GLAVELJ, Gomjenica,
35. GLAVICA, Vrela, Teanj
36. GORNJA VRUCICA, Gornja
37. GOSTOVICI,
38. GRACUN,
39. GRAD,
40. GRAD NA STOGU, Hrge,
41. GRAD VOJVODE MOMCILA,
42. GRADAC, Dolac,
43. GRADAC,
44. GRADAC, Straite, Maglaj
45. GRADACAC, Ditica,
46. GRADIO, Trlbuk, Maglaj
47. GRADIC, Vrela, Teanj
48. GRADIC, Vukovine,
49. GRADINA, Benja,
50. GRADINA, Cardak,
51. GRADINA,
52. GRADINA, Lug-Zimjan,
53. GRADINA, Gornji,
54. GRADINA, Ozimica,
55. GRADINA, Ribnica,
56. GRADINA, Ukrinica,
57. GRADINA,
15 - lelto!kon
58. GRADINA, ici,
59. 'GRCKO GREBLJE, Gornje Bijelo
60. GRCKO GREBLJE, Rakovac, Maglaj
61. GRCKO GREBLJE, Ribnica,
62. GRCKO GREBLJE (Gaj),

63. GRCKO GROBLJE,
64. GRCKO GROBLJE,
65. GROBLJE, Kraeva, Teanj
66. GROMILE (Crkvite), Novi Seher, Maglaj
67. HODZINA VODA, Radnja Gornja,
68. JOSA V AC, Donja, Maglaj
69. KAMEN,
70. KAMENJAK, Bee,
71. KAMENJE,
72. KAMENJE,
73. KAMENJE,
74. KAMENJE, Donja Paklenica, Maglaj
75. KAMENJE, Osojnica, Maglaj
76. KAMENJE, Paini Konaci,
77. KAMENJE NA PRISOJU,
78. KARAULA, Rastua,
79. KAURSKO GREBLJE, Ribnica,
80. KRALJEVINE, Novi eher, Maglaj
81. KRCEVINE, Maglaj
82. KRCEVINE, Ukrinica,
83. KREMENJACA, Miljanovci, Teanj
84. KRST,
85. KUCER1NE, Miljanovci, Teanj
86. KUVELJ,
87. KUZNO GREBLJE, Gomjenica,
88. KUZNO GREBLJE (Judin grob), Gornji
Vitkovci, Teanj
89. 'KUZNO GREBLJE, Omanjska, Teanj
90. KUNO GREBLJE NA CELARU,
Gornja, Maglaj
91. LANISTA, Donji Vitkovci, Teanj
92. LOGOBARE, Vukovo, Teanj
93. LUCICA, Hrge,
94. MAGLAJ, Maglaj
95. MAJDAN RIDZALI,
96. MALA GRADINA,

97. MALO BRDO, Teanj
98. GROB,
99. MRAMOR,
100. MRAMOR, Krivaja,
101. MRAMOR, Priluk,
102. MRAMORJE (Igrite), Bee,
103. MRAMORJE,
104. MRAMORJE, Gornji Vitkovci, Teanj
105. MRAMORJE, Hrge,
106. MRAMORJE,
107. MRAMORJE, Mahoje-Brdo,
108. MRAMORJE, abljak, Teanj
109. MRAMORJE ISPOD GRADINE,

110. 'MRAMORJE U GAJU,

111. MRAMORJE U SELITU,
114
112. MRAMOROVI,
113. MRAMOROVI,
114. NOVI SEHER, Novi Seher, Maglaj
115. NJIVERAK, Trbuk, Maglaj
'116. OBLI KAMEN, Teanj
117. ORASAC, Ozimica,
118. ORASJE, Kraeva-Donja Mahala, Teanj
119. OSOJNICA, Osojnica, Maglaj
120. PAJTOVCI-BRODIC, Ljeskovica,
121. PAKLANICA, Paklanica, Teanj
122. (Sehin Kamen), Donja Paklenica,
Maglaj
123. PAZARIC, Lijenica, Maglaj
124. POPOV HENDEK, Teanj
125. POREZ, Gornja, Maglaj
126. PREDRAZICI;
127. PREKOPA,
128. RASKRSCE, Gornji Vitkovci, Teanj
129. RAVAN Krst), Gornja Paklenica,
Maglaj
130. RID, Cardak,
131., SELISTE, Teanj
132. '..SRPSKA VARO, Teanj
133. STARO GREBLJE, Bobare, Teanj
134. STJENCICE, Sije .. Teanj
135. STRA'.BA, Teanj
136. STUPE (Kuno groblje), Rudo Polje,
137. SVATOVAC, Gornji

138. SVATOVAC, Lovnica-Huremi,
139. SVATOVSKO GROBLJE (Ograde),
Teanj
140. SEHIN KAMEN, Donja Paklenica, Maglaj
141. TEPE, Teanj
142. TESANJ 1, Teanj
143. TEANJ 2, Teanj
144. TODOROVICA BRIJEG, Donja Paklenica,
Maglaj
145. TRZNA,
146. TUK,
147. ULICE, Kraevo, Teanj
148. VELIKO BRDO, Teanj
149. VELIKA GRADINA,

150. VELIKI MAJDAN, Teanj
151. VIS, Gornji Vitkovci, Teanj
152. VIS, Ljeskovice,
153. VISOVI Brijeg), Sije, Teanj
154. VRUCICA,
155. ZDJELE,
156. ZEPCE,
REGIJA g: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. ARAPOV AC, (C 2)
3. BARE, Liplje, (A 2)
9. BLATNICA, Mladikovine, (C 4)
12. BREZOVO POLJE, Zeljezno polje, (E 5)
22. C' KVIS'l:i:, (C 1)
30. DUB, (F 5)
33. GAJEVI (Custua), Ponijevo, Maglaj (E 4)
3,1. GLA VELJ, Gomjenica, (C 3)
35. GLAVICA, Vrela, Teanj. (C 2)
37. GOSTOVICI, (F 5)
38. (C 2)
44. GRADAC, Straite, Maglaj (F 3)
45. Ditica, (H 6)
47. GRADIC, Vrela, Teanj (C 2)
43. GRADIC, Vukovine, (G 5)
49. GRADINA, Benja, (D 3)
50. GRADINA, (F 5)
51. GRADINA,
(F 5)
52. GRADINA, Lug-,-Zimjan, (F 4)
53. GRADINA, Gornji, (B 3)
54. GRADINA, Ozimica, (E 4)
55. GRADINA, Ribnica, (H 5) .
56. GRADINA, Ukrinica, (C 2)
57. GRADINA, (D 3)
53. GRADINA, ici, (F 4)
30. KRALJEVINE, Novi Seber, Maglaj (E 3)
83. KREMENJACA, Miljanovci, Teanj (D 2)
93. LUCICA, Hrge, (G 5)
95. MAJDAN RIDALI, (F 4)
96. MALA GRADINA,
(F 5)
97. MALO BRDO, Teanj (D 2)
114. NOVI SEHER, Novi Seher, l\IIaglaj (E 4)
115. NJIVERAK, Trbuk, Maglaj (E 2)
117. ORASAC, Ozimica, (E 4)
120. PAJTOVCI-BRODIC, Ljeskovica, (E 5)
121. PAKLANICA, Paklanica, Teanj (D 2)
122. (ehin kamen), Donja Paklenica,
Maglaj (E 2) . .
124 .. POPOV HENDEK, Teanj (E 2)
126. PREDRAZICI, (H 5)
130. RID, Cardak, (F 5) '
131. SELITE, Teanj (E 2)
132. SRPSKA VARO, Teanj (E 2)
134. STJENCICE, Sije, Teanj (E 2)
135. STRABA, Teanj {D 2)
141. TEPE, Teanj (D 2)
142. TEANJ 1, Teanj (D 2)
146. TUK, (F 4)
148. VELIKO BRDO, Teanj (D 2)
149. VELII{A GRADINA,
(F 5)
150. VELIKI MAJDAN, Teanj (E 2)
152. VIS, Ljeskovica, (E 5)
154. VRUCICA, (D 3)
155. ZDJELE, (G 4)
156. ZEPCE, (E 4)
R2GIJA 8: POPIS NALAZISTA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
19. CRKVINA, :Zabljak, Teanj (D 2)
21. CRKVISCE, (C 2)
66. GROMILE (Crkvite), Novi Seber, Maglaj (E 3)
35. '.KUCERINE, Miljanovci, Teanj (D 2)
127. PREKOPA, (D 3)
140. SEHIN KAMEN, Donja Paklenica, Maglaj (E 2)
115
REGIJA 8: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
2. BAJINA GLAVA, Vukovo, Teanj (D 2)
4. BARICI, (C 3)
5. BA VKA, Gornja, Maglaj (F 4)
6. BEE 1, Bee, (F 5)
7. BESE 2, Bee, (F 5)
8. BILJEZI, Ribnica, (H 5) ..
10. BJELOBOR, Gornja Paklenica, Maglaj (F 2)
11. BRDO, Radnja Gornja, (C 2)
13. BRUSOVI; Oraje 'Planje,. Teanj (D 2)
14. CRKVINA, (C 3)
l5. CRKVINA, (B 2)
16. CRKVINA, Krsno Polje, Maglaj (F 3)
17. CRKVINA (Mramor), Rastua; (C 1)
18. CRKVINA, (B 4)
19. CRKVINA, Zabljak, Teanj (D 2)
20. Teanj (D 2)
21. CRKVISCE, (C 2)
23. CARDAK; Cardak; (F 5)
24. CECAVA, (C 2)i
25. Maglaj (E 3)
26. DIVSKO GROBLJE
Teanj (E 2)
27. DONJA PAKLENICA 1, Donja Paklenica,
Maglaj (E 3) . .. .
28. DONJA PAKLENICA 2, Donja Paklenica,
Maglaj (E. 3)
29. DONJI VITKOVCI, Donji Vitkovc1,
Tean,j (C 2)
31. DZINSKO GREBLJE NA OGRADICI, Sije,
Teanj (E 2)
32. GAJ (C 2)
36. GORNJA VRUCICA, Gornja
(D 3)
39. GRAD, (E 4)
4!l. GRAD NA STOGU, Hrge
1
(G 5)
41. GRAD VOJVODE MOMCILA,
(D 3)
42. GRADAC, Dolac, (F 4)
43. GRADAC, (G 5)
46. GRADIC, Trbuk, Maglaj (E 2)
59. GRCKO GREBLJE, Gornje Bijelo
(B 4)
60. GREBLJE, Rakovac, Maglaj (F 3)
61. GRCKO GREBLJE, Ribnica, {H 5)
62. GREBLJE (Gaj),
(G 5)
63. GRCKO GROBLJE, (F 4)
64. GROBLJE, (B 3)
65. GROBLJE, Kraeva, Teanj (E 2)
67. HODZINA VODA, Radnja Gornja, (C 2)
68. JOSAV AC, Donja, Maglaj (F 4)
69. KAMEN, (F 5)
70. KAMENJAK, Bee, (F 5) .
71. KAMENJE;, (C 3)
72. KAMENJE, (F 5)
73. KAMENJE, (B 2)
74. KAMENJE, Donja Paklenica, Maglaj (E 2)
75. KAMENJE, Osojnica, Maglaj (F 2)
76. KAMENJE, Paini Konaci, (F 4)
77. KAMENJE NA PRISOJU,
(C 2)
78. KARAULA, Rastua, (C 1)
79. KAURSKO GREBLJE, Ribnica, (H 5)
81. KRCEVINE, Magla.i (F 3)
82. KRCEVINE, Ukrinica, (C 2)
84. KRST, (B 3)
86. (F 4)
87. KUZNO GREBLJE, Gomjeriica, (C 3)
88. KUNO GREBLJE (Judin grob), Gornji
Vitkovci, Teanj (C 2)
89. KUZNO GREBLJE, Omanjska, Teanj (D 1)
90. KUZNO GREBLJE NA CELARU,
Gornja, Maglaj (F 3)
. 91.. LANITA, Donji Vitkovci, Teanj (D 2)
92.. LOGO BARE, Vukovo, Teanj (E 2) .
94. MAGLAJ, Maglaj (E 3)
98. MOMCILOV GROB, (D 3)
99. MRAMOR; (G 4)
100. MRAMOR, Krivaja, (F 4)
101. MRAMOR; Priluk, (F 5)
102: MRAMORJE '(Igrite), Bee, {F 5)
103. MRAMORJE, (C 2)
104. MRAMORJE, Gornji .Vitkovci, Teanj (D 2)
105. MRAMORJE, Hrge, (G 5)
106. MRAMORJE, (F 4)
107. MRAMORJE, Mahoje-Brdo, (G 5)
108. MRAMORJE, abljak, Teanj (E 2)
109. MRAMORJE ISPOD GRADINE,
(D 3)
110. MRAMORJE U GAJU,
(C 2)
111. MRAMORJE U SELITU,
(C 2)
112. MRAMOROVI, (F 4)
113. MRAMOROVI, (F 5)
116. OBLI KAMEN, Teanj (D 2)
118. ORASJE, Kraeva-Donja Mahala, Teanj (E 2)
119. OSOJNICA, Osojnica, Maglaj (E 2)
123. PAZARIC, Lijenica, Maglaj (E 3)
125. POREZ, Gornja, Maglaj {G 3)
128. RASKRSCE, Gornji Vitkovci, Teanj (D 2)
129. RAVAN krst), Gornja Paklenica,
Maglaj (F 2) .
133. STARO GREBLJE, Bobare, Teanj (D 2)
136. STUPE (Kuno groblje), Rudo polje, (C 3)
137. SVATOVAC, Gornji
(F 5)
138. SVATOVAC, Lovnica-Huremi,
(F 5)
139. SVATOVSKO GROBLJE (Ograde),
Teanj (D 2) ,
143. TESANJ 2, Teanj (D 2)
144. TODOROVICA BRIJEG, Donja Paklenica,
Maglaj (E 3)
145. TRZNA, (E 4)
147. ULICE, Kraeva, Teanj (E 2)
151. VIS, Gornji Vitkovci, Teanj (C 2)
153. VISOVI 'brijeg), Sije, Teanj (E 2)
155. ZDJELE, (G 4)
116
REGIJA 8:
08.l ARAPOV AC, Paleolitska sta-
nica. Na vrhu brijega, u izlokanom tli.i
boje nalaze se rijetke kremenice paleolitske prove-
nijencije, ali kulturne pripadnosti. Pa-
leolit. Baslei:
08.2 BAJINA GLAVA, Vukovo, Teanj. Srednjovje-
kovno groblje. 5 u obliku sanduka
i sarkofaga, ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
J:.,IT.: S. 1971, 137. N.
08.3 BARE, Liplje, Praistorijska nekropola
smjetena na malom ispustu uz potok
Lukavicu. Otkrivena i unitena 1932. Za-
titno iskopavanje izvrio B. 1964.
5 grobnih cjelina s ostacima spaljenih kostiju na
dnu grobnih jama prekrivenim zemljanim urnama.
Kod jednog groba, iznad urne, kao grobni prilog
razbijena mala posuda. Bronzano doba.
LIT.: B. 1964 b, 24-25. B.
08.4 BARICI, Srednjovjekovni nad-
grobni spomenici. 3 u obliku sandu-
La uz ::rnslimans
1
rn groblje; orijentacija Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 135. N.
08.5 BAVKA, Gornja, Maglaj. Srednjovje-
kovna nekropola. 2 ostali uniteni.
Otkrivena su 1973. i razorena 3 groba, a grobni pri-
lozi nestali. Kasni srednji vijek. B.
08.6 BESE 1, Bee, Srednjovjekovna ne-
kropola. 10 u obliku i sarko-
faga, veoma Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 140. N.
08.7 BESE 2, Bee, Srednjovjekovni nad-
grobni spomenik. 1 u obliku sarko-
faga, orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. l!l71, 140. N.
08.8 BILJEZI, Ribnica, Srednjovjekov-
na nekropola. Na omanjem uzvienju uz Bo-
rovnice u Ribnicu, 2 ostaci unite-
ni. Kasni srednji vijek. B.
08.9 BLATNICA, Mladikovine, Praistorijska
ostava bronzanih predmeta. Sadravala je paftu, ko-
plje, 3 kelta, srp i 2 grumena sirove bronze. Kasno
bronzano doba.
LIT.: M. 1931, 13-15. B.
08.10 BJELOBOR, Gornja Paklenica, Maglaj. Sred-
njovjekovna nekropola. 11 u obli-
ku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
08.11 BRDO, Radnja Gornja, Srednjovjeko-
vni nadgrobni spomenici. 3 u obli-
ku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 135. N.
08.12 BREZOVO POLJE, eljezno polje, Pra-
istorijska ostava bronzanih predmeta. 1929.
navodno u zemljanoj posudi. Sadravala je 20 pred-
NALAZITA
meta: 16 keltova, 3 koplja i srp. Kraj kasnog bronza-
nog doba.
LIT.: S. Slelslct 1931, ll-10, Tbl. XVI, 142, 143, 144, 147.
:B.
08.13 BRUSOVI, Oraje Planje, Teanj. Srednjo-
vjekovna nekropola. 9 u obliku
amorfnih blokova; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek. N.
08.14 CRKVINA, Srednjovjekovna ne-
kropola. i crkva. Na prostranoj, jako izduenoj uz-
viici na desnoj obali Male Usore, 9
ka u obliku sanduka, i amorfnih blokova. Ot-
kriveni su i grobovi i temelji vjerovatno
stare crkve. Kasni srednji vijek. B.
08.15 CRKVINA, Srednjovjekovna
nekropola i crkva. Smjetene na niem.brijegu iznad
rijeke Ukrine. 3 ostaci
uniteni. Otkriveni i ostaci temelja zida od kamena
i cigle, vjerovatno ostaci crkve. Kasni srednji vijek.
B.
08.16 CRKVINA, Krsno Polje, Maglaj. Srednjovje-
kovno groblje. 4 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirani Z-I; Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
08.17 CRKVINA (Mramor), Rastua, Sred-
njovjekovna crkva i nekropola. Otkriveni temelji zi-
dova, vjerovatno ostaci crkve s polukrunom apsi-
dom, orijentirane I-Z. Oko zidova groblje sa
cima, koji su uniteni. Kasni srednji vijek. B.
08.18 CRKVINA, Srednjovjeko-
vna crkva. Ostaci temeljnih zidova od lomljenog
kamena vezanog malterom, koji su vjero-
vatno pripadali crkvi. Kasni srednji vijek. B.
08.19 CRKVINA, abljak, Teanj. Rimsko i sred-
njovjekovno naselje. Istraivanja vrila I. Cremo-
nik. Otkriveni tragovi 5 objekata. Samo 2 su se do-
nekle u temeljima, i to zgrada banje (II) i
stambena zgrada sa rizalitima, koja je bila pregra-
(V). Od ostale 3 zgrade ostali su samo dije-
lovi podnica. Nalazi: rimska keramika, bronzani pred-
meti, brojni novci i glava muke statue od muljike.
Rimsko doba, 3-4. v.
Od srednjovjekovnog naselja ostao je debeo cr-
ni kulturni sloj rimske zgrade III i V, te
suhozid blizu zgrade II. Nastambe su, prema tome,
bile od suhozida i drveta. Brojni su ostaci slavenske
keramike. Rani srednji vijek, v.
LIT.: I. Cremonik 1970 a, 99-117. I. CremoRik
08.20 CRKVISCE, Teanj. Srednjovjekov-
na crkva i groblje. Na omanjem izbreku nalaeni
kameni temelji vjerovatno crkve. Otkri-
veno i vie grobova; uniteni. Kasni srednji
vijek. B.
08.21 CRKVICE, Ostaci rimske
i srednjovjekovne crkve. Na izbreku, na
desnoj obali Usore, samo dio
kompleksa. Nalazi: cigle velikog fdrmata
1
fragmenti
keramike opeke rimske provenijencije, ali i fragw
menti srednjovjekovne keramike. Rimsko doba i ka-
sni srednji vijek.
LIT.: M. s. 1909 a, 42. B.
O'S.22 CRKVISTE, . i?ii1eolitska stani-
ca i tumulus bronzanog doba. Na vrhu brijega veliki
zemljani tumulus; nasut zemljom u kojoj se. nalaze
paleolitski artefakti. Tumulu!! vjerovatno predstavlja
nekropolu .s urn1'U'ha tipa Barice. paleolit i
bronzano doba (14-12. v. st. e). Basler
OS.23 CARDAK, Cardak, Srednjovjeko-
vno groblje. 7 u obliku sanduka
i sarkofaga; orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1071, 140. N.
08.24 CECAVA, Srednjovjeko\rna
nekropola na visiji uz Iijevti obalu Ukrine.
na 3 u obliku sanduka; ostali uniteni. Otkri-
veno je i vie grobova prilozi nisu
Kasni srednji vijek. B.
.os.25 COBE; Cobe, Magiaj.
ni nalai. Par zlatnih nai.tn\ca. s privjeskom u vidu
uplje ki.Igle ukraene granulama. Iiglibljene. Rani
srednji vijek, kraj I avarskog kaganata, vjei:ovatno
7. V.
LIT.: J. 196fi, 57,66, Sl. 7. N.
-08.26 DIVSKO GROBLJE Teanj.
Srednjovjekovno groblje. 5 u vidu
amorfnog kamenja. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 137. N.
,os.27 DONJA PAI{LENICA 1, Donja Paklenica, Ma-
glaj. Srednjovjekovno groblje. 6 u
.obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
08.28 DONJA PAKLENICA 2, Donja Paklenica, Ma-
glaj. Srednjovjekovno groblje. 6
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
08.29 DONJI VITKOVCI, Donji Vitkovci, Teanj.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Uz pravoslav-
no groblje nalaze se i 4 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. 1971, 136. N.
08.30 DUB, Cardak, Praistorijska gradi-
na smjetena na uzvienju koje se preko niskog
prevoja sputa duboko u dolinu
Kulturni sloj nije Povrinski nalazi: sitni
fragmenti keramike. Kasno bronzano ili eljezno do-
ba. B.
08.31 DZINSKO GREBLJE NA OGRADICI, Sije,
Teanj. Srednjovjekovno groblje. Prilikom izorava-
nja nailazi se na ljudske skelete, a su vjerova-
tno uniteni, kao i grobni nalazi. Kasni srednji vi-
jek. B.
08.32 GAJ Stednjovje-
'kovna nekropola. Na izduenoj glavici, na naglae-
noj humki, 8 u obliku sarkofaga i
.amorfnog kamenja. B.
08.33 GAJEVI (Custua); Ponijevo, Maglaj. Tragovi
praistor'ijskog naselja-. Povrinski nalazi kremenih a-
latki, fragmenata: keramike i lijepa. Vjero-
vatno rieolit i eneolit.
JLIT.: T. 1906, 244. B.
117
08;34 GLA VELJ, Gomjeniea, Praistor:ijsko
naselje smjeteno na uzvienju doline Usore.
Povrinski nalazi: ktemeni odbici i fragmenti kera-
mike. Neoiit, B.
08.35 Vrefa, Teanj. Praisto:djska gra-
dina, smjetena na istaknutoj glavici, na dugoj kosi
to se blago sputa prema dolini malog potoka. Ovdje
je, u profilu usjeka novoprobijenog seoskog puta,
1960. taman kulturni sloj debljine
m, sa fragmentima keramike. Kasno bronzano ili e-
ljezno doba. B.
08.iJG GORNJA VRUCICA, Gornja
Srednjovjekovna nekropola. 10 u
obliku sanduka, orijentiranih SZ-JI, i
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 136. N.
08.37 GOSTOViCI, Pojedina-
praistorijski nalaz. Bron:iarii kelt. Bronzario doba.
LIT.: T. 1897, 480. B.
08.38 Praistorijska gra-
dina. S!11jeteha ria uivienju na lijevoj obali Male
Usore. Prilaz i:idueriom platou na sjevernoj stra-
ni. Kulturni sloj nije U podnoju
fragmenti keramike. Kasno bronzano ili eljezno do-
ba. B.
08.39 GRAD, Srednjovjekovno
Uz korito rijeke Bosne vidljivi tngovi temeljnih zi-
dova od lomljenog kamena. Kasni srednji
vijek. B.
08.40 GRAD NA STOGU, Hrge, Srednjo-
vjekovni grad. Ruevine manjeg na kre-
vitom vrhu Stoga, u dolini rijeke Krivaje.
zid jedino na sjevernoj strani, sve ostalo je urue-
no. Osnovni oblik je elipsa (cca 45 X 22 m).
gomila uta je na bedemu, vjerovatno od
kule. Tu je bio i ulaz. U zapadnom dijelu tragovi
zgrada uz bedem. Prilaz sa june. strane, branjen
rovom u ivac kamen. Kasni srednji vi-
jek, 14. :;;t.
LIT.: I. Bojanovslcl 1965 d, 83, bilj. 78. I.
08.41 GRAD VOJVODE MOMCILA, Te-
Ostaci srednjovjekovnog Na visokom
brijegu strmih, teko strana, na lijevoj
obali potoka, tragovi zida vezanog
malterom. Povrinski nalazi: fragmenti keramike.
Kasni srednji vijek. B.
08.42 GRADAC, Dolac, Ruevine sred-
njovjekoVri.og grada smjetenog na kosi ri-
jeke Bosne i Rujnice', na srednjem i najniem od
tri uzvienja. Na platou (35 X 25 m), vidljivi ostaci
arhitekture, kamena i maltera, te u-
lomci keramike na kolu.
Obrambeni sistem s june i. stra-
ne u obliku jarka i nasipa u duini od oko 45 m.
Ulaz je bio na sjevernoj strani grada. Kasni sred-
nji vijek; 14-15. st. T. Glava
08.43 GRADAC, Srednjovjeko-
vno Smjetena na uzvienju nad poto-
kom B,orovnicom, na prostranom platou. Jugozapad-
na prilazna strana branjena u stijenu ro-
vom. Od manjeg tlocrt nije
pratiti, su samo ostaci zidova du rubova
platoa i, vjerovatno, od kule. Pcvrsir::ski nalazi: na
prilaznoj strani fragmenti grube keramike. Kasni
srednji vijek. B.
118
OS.44 GRADAC, Strnite, Maglaj. Praistorijska' gra-
dina. Smjetena na istaknutom masivu planine Ozren,
s dominantnim poloajemnad dolinom tijeke Bosne.
Prilaz' prostranom platou je sa jugozapada. Povr1n-
ski nalazi: fragmenti keramike .. Kasno. bronzano ili
eljezno doba. B.
08.45 GRADACAC, Ditica, Praistorij-
ska gradina. Smjetena. na istaknutoj glavici nad
Diticom. Prilaz na zapadu; gdje postoji i
usjek. Vjerovatno dio fortifikacije. Povrinski nala-
zi: sitni ulomci keramike. Kraj bronzanog ili e-
ljezno doba. B.
08.46 GRADIC, Trbuk, Maglaj. Rusevina srednjo-
vjekovnog grada. Na kupastom breuljku, iznad de-
sne obale Bosne, ostaci trapezoidne kule
(cca 5 X 6 m) i bedema krunog oblika sa jarkom
na sjevernoj strani, na kojoj je bio ulaz.
LIT.: 1. Bojanovslei 1965 d, 64. T. Glava
08.47 GRADIC, Vrela, Teanj. Praistorijska gradi-
na. Smjetena na istaknutom uzvienju na kosi nad
potokom Vra..11ovcerri. Prilaz sa jugozapada. Povrin-
ski nalazi: fragmenti keramike. Kulturni sloj dje-
Kasno bronzano ili eljezno doba.
B.
08.48 GRADIC, Vukovine, Praistorijska
gradina. Smjetena na istaknutom visu lrnji domi-
nira dolinom Krivaje. Prilaz izduenom i zaravnje-
nom platou je sa juga, branjen usjekom i odbram-
benim tumulom. Kulturni sloj nije povrin-
sld nalazi: sitni ostaci keramike. Kasno bronzano ili
eljezno doba. B.
08.49 GRADINA, Benja, Praistorijska gra-
dina. Smjetena na strmom uzvienju nad desnom
obalom Male Usore. Kulturni sloj na irokom platou
erodiran. Povrinski nalazi oko prilaza platou: frag-
me11ti keramike. Kasno bronzano ili eljezno doba.
B.
08.50 GRADINA, Cardak, Praistorijska
gradina. Smjetena na strmom uzvienju nad Gosto-
Rijekom. Izdueni plato orijentiran I-Z, sa pri-
lazom na zapadu. Glavica uzvienja ima manji zara-
vnjeni prostor, sa koga su .kulturni slojevi erodira-
ni. Povrinski nalazi u podnoju: fragmenti kerami-
ke. Kasno bronzano ili eljezno doba. B.
08.51 GRADINA, Zavidovi-
Praistorijska gradina. Sondano iskopavanje
1907. izveo je, vjerovatno, C. Truhelka. Stariji ke-
nalazi pripadaju eneolitu i, eventualno, ra-
nom bronzanom dobu, a kasnom bronzanom
dobu (kraj Ha A, Ha B, 11-9. st. st. e). B.
08.52 GRADINA, Lug-Zimjan, Prais-
torijska gradina. Smjetena na omanjem uzvienju.
tragovi kulturnog sloja. Nalazi:
fragmenti keramike. Kasno bronzano ili eljezno
doba. B.
08.53 GRADINA, Gornji, Praistorij-
ska gradina. Smjetena na uzvienju nad
Toljnicom prije njenog utoka u Veliku Usoru. Kul-
turni sloj na prostranoj glavici riije Samo
u podnoju. Kasno bronzano m eljezno doba.
B.
08.54 GRADINA, Ozirnica, .. Praistorijska gra-
dina. Smjetena na zaravnjenom vrhti brda. Vjero-
vatn-0 pripada kasnom bronzanom i (ili) eljeznom
dobu. B.
08.55 GRADINA, Ribnica, Praistririjsk8:
gradina. Smjetenana visokom uzvienju, iznad. sa-
stava Ribnice i eljeve. Izduena glavica ori-
jentirana S-J, duine oko 200 m, izdijeljena: je ste-
penasto na 3 platoa. Povrinski nalazi: fragmenti
ke.ramike. Kasno bronzano. ili eljezno doba., B.
08.56 GRADINA, Ukririica, Praistorijska gra-
dina. Smjetena na uzvienju iznad doline Male U-
krine. Prilaz i?.rostranom platou je na istoku. Djeli-
kulturni slojevi.' Povrinski nalazi:
fragmenti keramike. Kasno bronzario i eljezno doba.
B.
08.57 GRADINA, Praistorijska gra-
dina. Smjetena na uzvienju iznad proirene doli-
ne rijeke Usore. Prilaz platou sa SZ, dok su ostale
padine strme. Povrinski nalazi: vidljiv
kulturni sloj uz nil;iove platoa i fragmenti kerami-
ke i lijepa. B.
08.58 GRADINA, ici, Praistorijska
gradina. Smjetena na uzvienoj gredi, orijentiranoj
SI-.,.JZ, sa. prilazom na JZ. Sastoji se od centralnog
i 2 neto manja platoa. Povrinski nalazi u
podnoju prilazne strane: fragmenti keramike. e-
ljezno doba. B.
08.59 GRCKO GREBLJE, Gornje Bijelo Te-
Srednjovjekovna nekropola: Na padini
brijega, kod Krsta, oko 30 u obli-
ku ukras: krst. Kasni srednji vijek. B.
08.60 GRCKO GREBLJE, Rakovac, Maglaj. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. 1
u :obliku sarkofaga, orijentiran Z-I. Ostali unite-
ni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
08.61 GRCKO GREBLJE, Ribnica, Sred-
njovjekovna nekropola. Smjetena na uzvienju Vra-
iznad lijeve obale
3 u obliku sanduka; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek. B.
08.62 GRCKO GREBLJE (Gaj),
Srednjovjekovna nekropola i ostaci sred-
njovjekovne crkve. Smjetene na prostranoj uzviici
iznad lijeve obale rijeke Krivaje. 4
u obliku Ostali davno uniteni, kao
i temeljni zidovi, vjerovatno crkvene Ka-
sni srednji vijek. B.
08.63 GRCKO GROBLJE, Sred-
njovjekovna nekropola. Na man;[_em uzvienju uz
desnu obalu rijeke Krivaje, nekoliko ste-
u obliku i sarkofaga, ostali uniteni, kao
i grobovi pod njima; nalazi izgubljeni, Kasni srednji

08.64 GRCKO GROBLJE, .. Srednjo-
vjekovno groblje. 17 u obliku plo-
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 130. N.
08.65 GROBLJE, Kraevo, Teanj. Srednjovjekov-
na nekropola. 17 u obliku
Kasni srednji vijek.
LIT:: s. Be!agtc 1971, 137. N. Miletic
08.66 :GROMILE (Crkvite), Novi Seher, Maglaj.
Rimsko naselje. Istraio T. Ispod dvi-
je gromile otkriveni ostaci temelja dviju
zgrada dimenzija. Nalazi: tublusi i podne
cigle, dijelovi pribora i novac care-
va Aleksandra Seve1;a, Gallijena; Klaudija IId Aure-
1ijana. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: T. 1896, 423-427. .'.v;Pakva:lln
08.67 . HODZINA VODA, Radnja Gornja,
Sr.ednjovjekovna .nekropola. i;;amo. nekoli-
ko fragmentiranih stefaka, ostanunite:hi. Kasni
srednji vijek. . . . B.
08.68 JOSAVAC, Donja; Srednjo-
vjE:?kovni nadgrobni .spo111enik. 1. u
obliku sanduka, 1.ikraen tordh:anom trakom. Kasni
srednji vijek . .. ..
LIT.: s. 1971, 139. N.
08.69. KAMEN, Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. 1
u obliku sarkofaga, orijentiran Z:--cI; ostali uniteni.
Kasni srednji vijek:
LI'i:'.: S. 1971, 140. N.
o8.70 KAMENJAK,
vni nadgrobni spomenicL 3 . u ob-
liku sanduka i sarkofaga;. Kasni srednji
vijek.
LIT.: .s. 1971, 140. N.
08.71 KAMENJE, Srednjovjekovno
groblje. 6 u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I. I(asni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 135. N.
08.72 KAMENJE, Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenici. 3 u ob-
liku sanduka i sarkofaga; dislocirani. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 140. N.
08.73 KAMENJE, Srednjovjekovna
nekropola. Na istaknutom brijegu visoko nad doli-
nom Ukrine, na humci, uz savremeno grob-
lje, 27 u obliku sanduka,
sarkofaga, amorfnog kamenja. Kasni srednji vijek.
B.
08.74 KAMENJE, Donja Paklenica, Maglaj. Sred-
njovjekovna nekropola. Na blago povienoj staroj
terasi, uz desnu obalu Bosne, 8 u
obliku sarkofaga; Kasni srednji

08.75 KAMENJE, Osojnica, Maglaj. Srednjovjekov-
na nekropola. Na omanjem breuljku 2
u obliku sanduka; ostali unite11i. Kasni sred-
nji vijek. 13.
08.76 KAMENJE, Paini Konaci, Sred-
njovjekovna nekropola. Uz seosko groblje i damiju
4 u obliku sanduka; ostali
uniteni. Kasni srednji vijek. B.
08.77 KAMENJE NA PRISOJU,
Srednjovjekovna nekropoJa. Na uzvienju
i Male Usore samo frag-
menti unitenih i jo nekoliko utonulih u
zemlju. Kasni srednji vijek. B.
08.78 KARAULA, Rastua, Srednjovjekov-
na nekropola. Lokalitet je na istaknutom uzvienju
iznad doline Ukrine, na omanjoj glavici oko
13 u obliku sanduka i sarkofaga; o-
U otkrivenim grobovima, uz 2 skeleta
ne srebrne naunice, koje nisu Kasni sred-
nji vijek. B.
119
08 .. 79 .. . KAlJ.R.SI{Q .QREBLJE, Ribnica,
.)1ekrop9la. Na. na
voj obali Ribnice, u obli-:
ku. i gn1bog kamenja; Kasni srednji
vijek. B.
08.80 KRAL.TEVINE, Novi Seher, Maglaj. Praisto-
rijsko naselje. Prva istraivanja .izveo T.
1897, neto kasnije i V. a 1958. A. Benac.
Naselje je bilo podignuta na sastavu Ljenice i Mi-
potoka, bogatih kamenim materijalom po-
godnim za izradu. i oruja. Nalazite je veoma
veliko (duine oko 500 m) pa je neolitska
nalazite 11 Bosni. Kulturni sloj je debeo 40-80 cm
i pripada samo jednoj kulturnoj fazi. Na otkopanim
povrinama zapaeni su neznatni ostaci
djelatnosti. S druge strane, sakupljen je vrlo velik
broj kamenog i oruja. Posebno se sa-
mo okresane kamene sjekire i nije
izvedeno. nalazi su manje brojni i oni
predsta\,ljaju neto uprotenu keramografiju but-
mirske kulture (nema spirala, geometrij-
ski motivi su primarniji, ali osnovne forme i ovdje
dolaze do izraaja). Po svemu izgleda da je u Kra-
ljevinama postojala izuzetno velika radionica kame-
nog i oruja. neolit.
LIT.: T. 1397 a, 161-167; C. Tiuhelka 1914, 53-
-58; A. Benac 1964 a, 50-52. A. Benac
08.81 KRCEVINE, Maglaj. Srednjovjeko-
vna nekropola. 12 u obliku san-
duka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, .133. N.
08.82 KRCEVINE, Ukrinica, S1ednjovjeko-
vno groblje. 5 u obliku sanduka;
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 135. N.
08.83 KREMENJACA, Miljanovci, Teanj. Praisto-
rijsko naselje. Prostire se na nioj terasi
Usore. Na dosta velikom prostoru izoravaju se kre-
meni oblici, sitniji fragmenti keramike neolitskog
porijekla. Na jednom, neto povienom poloaju, na-
lazi su a samo tu se nalaze i dijelovi
nog lijepa. Neolit. B.
08.84 KRST, Srednjovjekovna nekro-
pola. U predjelu Debelo Brdo, pri ume, ot-
kriveni grobovi s posudama kao pribo-
rom (uniteni). Srednji vijek. B.
08.85 KUCERINE, Miljanovci, Teanj. Rimsko na-
selje. Na izdignutoj staroj terasi rijeke Usore uz
fragmente keramike, opeke i maltera, u i3-
kopu zemlje, otkriven i temelj zida je osnova
krupni oblutak, a iznad njega blo-
kovi kamena, vezani malterom; orijentacija
I-Z. Rimsko doba. B.
08.86 KUVELJ, Srednjovje-
kovna nekropola. 17 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih Z-I; nekoliko spomeni-
ka ukraeno polumjesecom i dvostrukom spiralom.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 139. N.
08.87 KUZNO GREBLJE, Gomjenica, Sred-
njovjekovna nekropola. l'if a uzviici u dolini rijeke
Usore 6 u obliku i sanduka;
Kasni srednji vijek. B.
08.88 I\.UZNO GREBLJE (Judin grob), Gornji Vitko-
vci, Teanj. Srednjovjekovna nekropola. Lokalitet je
blago povieni poloaj. Na prostranom zaravnjenom
120
U?vienju i;;a\jy.van. 1- u qbliku ste+e, ujtrf,le11
scenomlova. i O!!tali sjever-
Il:ije, ria o.ma.njoj a..:.....s m,
vie grobova; razoreni, a grobni prilozi izgublJtmi.
Kasni srednji vijek.
L:n $. 1971, 136. B.
08.89 KUZNO GREBLJE, Omanjska, Teanj. Sred-
njovjekovna. nekropola. Na breuljku obraslom ika-
rom 7 u obliku sanduka;
Kasni srednji vijek. B.
08.90 KUZNO GREBLJE NA CELARU,
Gornja, Maglaj. Srednjovjekovna nekropola. Lokali-
tet je na prostranom platou istaknutog brijega uz
seosko groblje, oko 10 u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
B.
08.91 LANISTA, Donji Vitkovci, Teanj. Srednjo-
vjekovno groblje. 4 u obliku san-
duka, i utonula. K!isni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 136. N.
08.92 LOGOBARE, Vukovo, Teanj. Srednjovjeko-
vno groblje. 6 u obliku sanduka,
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 137. N.
08.93 LUCICA, Hrge, Praistorijska os-
tava bronzanih predmeta. prilikom oranja
oko 1870, navodno teka preko 20 kg, preteno ra-
sturena. koplje, kelt i ornamen tisana ma-
sivna narukvica. Kraj kasnog bronzanog doba (Ha
B-2 ili B-3, 9. ili rano 8. st. st. e).
LIT.: T. 1897, 479-480; K. Vinski-Gasparini
1983, 665-666. B.
08.94 MAGLAJ, Maglaj. Srednjovjekovni grad.
Smjeten na desnoj obali Bosne. Pripada tipu koji
je sa dvije due strane opasan bedemima, a sa dvije
ue kulama. poligonalnog oblika i zido-
va oko 3 m, je svojim masivnim zdanjem i
visinom od najmanje 3 etae, dominirala cijelim
obrambenim prostorom. Druga je kula, po-
ligonalna i, zajedno sa dijelom dvorita, odvojena
posebnim pregradnim bedemom od ostalog dijela
gradskog prostora. Grad se prvi put spominje 1408.
Kraj 14. ili 15. st.
LIT.: 1. Bojanovslci 1965 d, 61-97. T. Glava
08.95 MAJDAN RIDZALI, Praistorijska
ostava bronzanih predmeta. nalaz 1979. na
padini uzvienja. Sadri predmete:
sjekiru sa krilcima, kelt, 3 koplja, srp i 3 sitna frag-
menta bronzanog lima. Kasno bronzano doba.
B.
08.96 MALA GRADINA, Zavido-
Praistorijska gradina. Smjetena na zaravnje-
nom platou. Kulturni sloj manje glavice nije
van. Povrinski nalazi: fragmenti keramilte. Kasno
bronzano ili eljezno doba. B.
08.97 MALO BRDO, Teanj. Praistorij-
sko naselje. Istraivanje vrio A. Benac 1961. Nase-
lje pripada fazama kulturne gru-
pe. neolit.
LIT.: A. Benac 1964, 136, Tbl. III. B.
08.98 MOMCILOV GROB, Srednjo-
vjekovno groblje. 3 u obliku sarko-
faga, 1 sa kupolastim krovom, orijentirani Z-I; u-
kras trake i ruka s buzdovanom. Je-
dan od ovih grobova je prek:opan 1916;
podaci o vrsti grobnice nisu poznati, ne-
koliko predqieta, p.jima ;iilatni i srebrni prste-
novi, fragmenti brokat11-, klin i no. Kasl'li
sredp.ji vijek, vjerovatno 15. st.
LIT.: V. 1930 a, 183-184; 1. Cremontk 1951, 257-256;
s. i1m, 135. :N".
(18.1>9 Sreijnjo-
vj!:?kovno groblje. 13 u 9bliku san-
duka. Kasni srednji vijek.
LlT.: $. 1971
1
N.
08.1()0 M&AMOR, Krivaja, Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. 1 u obli-
ku sarkofaga, dislociran; ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek. "' N.
08.101 MRAMOR, Priluk, Srednjovje-
kovna nekropola. samo fragmenti razbi-
jenih oblika sanduka i kojih je bilo
oko 15. Kasni srednji vijek. N.
08.102 MRAMORJE (Igrite), Bee, Sred-
njovjekovna nekropola. 10 u obli-
ku .sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1;
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 140. N.
08.103 MRAMORJE, Sred-
njovjekovna nekropola. Iznad proirene doline Ukri-
ne, na omanjem brijegu 7 u obli-
lm sanduka i amorfnog kamenja; ostali uni-
teni. Natpis. Kasni srednji vijek. B.
08.104 MRAMORJE, Gornji Vitkovci, Teanj. Sred-
njovjekovna nekropola. 13 u ob-
liku sanduka i amorfnih blokova, orijentira-
nih Z-I i veoma Kasni srednji vijek.
LlT.: . 1971, 136. N.
08.105 MRAMORJE, Hrge, Srednjovje-
kovna nekropola. Na omanjem brijegu iznad desne
obale rijeke Kriyaje 5 u obliku
sanduka i sarkofaga; Kasni srednji vijek.
B.
08.106 MRAMORJE, Srednjo-
vjekovna nekropola i ostaci srednjovjekovne crkve.
15 u obliku sanduka i sarkofaga.
Vidljivi tragovi kasnih temelja crkvene
LIT.: S. 1971, 139. N.
08.107 MRAMORJE, Mahoje-Brdo,
Srednjovj.ekovno groblje. 3 u ob-
liku sanduka i ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 141. N.
08.108 MRAMORJE, abljak, Teanj. Srednjovje-
kovna nekropola. 23 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentirana Z-I i SZ-JI. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 137. N.
08.109 MRAMORJE ISPOD GRADINE, Te-
Srednjovjekovna nekropola. 13
ka; Kasni srednji vijek.
B.
08.110 MRAMORJE U GAJU,
ca, Srednjovjekovna nekropola. ne-
koliko fragmenata U odronu june padine
vidljivi ostaci grobova. Kasni srednji vijek. B.
08.111 MRAMORJE U SELITU,
Srednjovjekovna nekropola. Na izduenom zaravan-
ku samo .fragmenti ostali unite-
ni. Kasni srednji vijek. B.
08.112 MRAMOROVI, Sred-
njovjekovno groblje. Pieostalo 6 u obliku
sanduka i sarkofaga; ostali spomenici, kao i
grobovi, uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 139-140. N.
08.113 MRAMOROVI, Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. 2 u
obliku i sarkofaga; Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 140. N.
08.114 NOVI SEHER, Novi Maglaj. Prais-
torijsko naselje. Povrinski nalazi na os-
novne kole. Pripadaju butmirskoj kulturi:
neolit. B.
08.115 NJIVERAK, Trbuk, Maglaj. Praistorijsko na-
selje. Smjeteno na povienoj terasi na oba-
li rijeke Bos11e. Povrinski nalazi: kremeni odbici
i sitni fragmenti keramike. Neolit. B.
OB.116 OBLI KAMEN, Teanj. Srednjovje-
kovno groblje. 7 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1071, 130-137. N.
08.117 ORASAC, Ozimica, Praistorijska gra-
dina. Smjetena na platou brda, cca 30X35
m. Sondano iskopavanje izvrio T. 1906.
Kasni neolit ili eneolit.
LIT.: T. 1900, 244. B.
08.118 ORASJE, Kraeva-Donja Mahala, Teanj.
Srednjovjekovno groblje. 2 u obli-
ku sm1duka i 3 fragmentirana; orijentacija Z-I i
S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 137. N.
08.119 OSOJNICA, Osojnica, Maglaj. Srednjovjeko-
vno groblje. 4 u obliku sanduka,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
08.120 PAJTOVCI-BRODIC, Ljeskovica,
Praistorijsko naselje. U blizini Jelavskog Poto-
ka u rijeku Basnu, na povienoj gredi pri-
likom gradnje pruge, su sitni
fragmenti keramike i lijepa, dio kamene sje-
ldre i kremeni odbici, koji na manje nase-
lje. Neolit. B.
08.121 PAKLANICA, Paklanica, Teanj. Praistorij-
ska nekropola ravnih grobova. Zemljanim radovima
razorena 3 groba sa bogatim bronzat1im prilozima:
kelt, ukrasno dugme, igle, pinceta i sl.
Svi prilozi su bogato ukraeni urezanim geometrij-
skim motivima. Kasno bronzano starijeg
eljeznog doba.
LIT.: C. Trnlielka 1907, 62-73. B.
08.122 (Sehin Kamen), Donja Pakle-
ni.ca, ;Maglaj. Praistorijski nalaz. Bron-
zana sjekira sa krilcima. Bronzano doba.
LIT.: T. 1897, 400. B.
08.128 PAZARIC, Lijenica, Maglaj. Srednjovjeko-
vna nekropola. Uz groblje 35 ste-
u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 130. N.
OS.124 POPOV HENDEK, Teanj. Praistorijska os-
tava. Sadravala 3 bakarne sjekire tipa Kladari.
Eneolit.
LIT.: B. 1977, 269-274. B.
1G - ArhooloEkl lelrnll:cn
121
08.125 POREZ, Gornja, Maglaj. Srednjovje-
kovna nekropola. Na zaravnjenom proplanku, na
kosi, 8 u obliku sanduka
i amorfnog kamenja. Na centralnom dijelu proplan-
ka je onia humka, u kojoj su otkriveni grobovi.
Kasni srednji vijek. B.
oS.126 PREDRAZICI, Poje-
praistorijski nalaz. Bronzani s drkom
u obliku Bronzano doba.
LIT. T. 1897, 4B0-4Bl. B.
08.127 PREKOPA, Ostaci rimske
Ruevina s ostacima rimskog
skog materijala, kamena opeka, malter, uz
fragmente keramike. Uz uu, junu stranu, otkriven
temelj zida, duine oko 5 m, od krupnog
oblutka i lomljenog kamena i vezanog kre-
maHerom. Rimsko doba. B.
08.128 RASKRCE, Gornji Vitkovci, Teanj. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. 1
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek. B.
08.129 RAVAN krst), Gornja Paklenica, Ma-
glaj. Srednjovjekovna nekropola. 19 ste-
ti obliku sanduka i sarkofaga;
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
OS.130 RID, Cardak, Praistorijsko na-
selje. Na stijeni, uz lijevu obalu Rijeke,
na prostoru oko 40 X 10 m,
vani kulturni slojevi. Povrinski nalaz: kremeni od-
bici i fragmenti keramike kamenog doba i
fragmenti keramike koja pripada kasnijem vremen-
skom razdoblju. Neolit i kasno bronzano ili eljez-
no doba.
LTT.: T. 1900, 244. B.
08.131 SELISTE, Teanj. Paleolitska stani-
ca. Nedaleko od Bijelog potoka u Teanjsku
rijeku, na padinama breuljka elipsoidnog oblika, na-
laze se primjerci kamenih alatki paleolitskog pori-
jekla, ali kulturne pripadnosti. Paleolit.
Basler
08.132 SRPSKA VARO, Teanj. Praistorijska os-
tava bronzanih predmeta. Sadravala: kelt, 4 naruk-
vice i 2 komada sirove bronze. Kasno bronzano do-
ba - stupanj Ha Bl - Ha B 2.
LIT.: C. Trnhellca 1907, 73-75. B.
08.133 STARO GREBLJE, Bobare, Teanj. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. Uz muslimansko gro-
blje 5 u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 137. N.
08.134 STJENCICE, Sije, Teanj. Praistorijsko na-
selje. Sondano istraivanje na povrini od 29 m
2
izvrio A. Benac 1960. i 1961. Debljina kulturnog
sloja se od 0,50 do 0,75 m. je posto-
janje samo jedne faze koja pripada
kamenom dobu. Pokretni m.ateri:ja] pokazuje
karakteristike kulture. Srednji i ne-
olit.
LIT.: A. Benac 1964, 134-235, Tbl. III, 1-3. B.
OS.135 STRAZBA, Teanj. Praistorijska
gradina. Smjetena na uzvienju u dolini Usore.
Prilaz zaravnjenom platou sa zapada. Povril1ski na-
lazi: rijetki fragmenti keramike. Kasno bronzano ili
eljezno doba. B.
CS.136 STUPE (Kttno groblje), Rudo Polje,
Srednjovjekovno groblje. 5 amorfn!.h ste-
122
orijentiranih Z-I; ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 135. N.
08.137 SV ATOVAC, Gornji
Srednjovjekovni nadgrobni spomemc1.
4 dislocirana i u obliku
i sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 140. N.
08.138 SVATOVAC, Lovnica-Huremi,
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 3
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. 1971, MO. N.
08.139 SVATOV'SKO GROBLJE (Ograde),
Teanj. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Sa-
4 u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. 1971, 137. N.
08.140 SEHIN I{AMEN, Donja Paklenica, Maglaj.
Rimski novac. nalaz iz vremena ca-
ra Valensl'l ili Valentinijana Prvog. pe-
riod, 4. st.
LJT.: D. Semejevski 1932, 20. Basler
08.141 TEPE, Teanj. Praistorijska gra-
dina. Smjetena na uzvienju nad d'olinom Usore,
s prilazom na zapadu. Povrinski nalazi: obilje ke-
ramike i kremenih odbitaka. Kasno bronzano ili e-
ljezno doba. B.
Of\.142 TESANJ 1, Tel\anj. praistorijski
nalazi. Bakarna sjekira s otvorom u sredini i krsta-
sto postavljenim bakarna sjeki-
ra-klin i 7 drahmi (Apollonia i Dyrrhachion). Ene-
olit i eljezno doba, 2. v. st. e.
LIT.: C. Trulwlka 1892 a, OO-B2, Sl. 1, 2, G.
08.143 TESANJ 2, Teanj. Srednjovjekovni grad.
Ruevine prostrane iz turskih vremena zau-
zimaju istaknuto brdo usred dananje varoi. U sup-
strukcijama turskih gradnji razabiru se tragovi zna-
tno manjeg srednjovjekovnog U pisanim
izvorima grad se spominje tek 1461. zajedno sa fra-
samostanom i crkvom.
LIT.: 1953, 209-,302. P.
08.144 TODOROVICA BRIJEG, Donja Paklenica,
Maglaj. Srednjovjekovno groblje. 5
ka u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ostali uni-
teni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 138. N.
08.145 TRZNA, Srednjovjekovno naselje. Pri
zemljanim radovima za novogradnje, na prostranoj
uzviici u centralnom dijelu varoi, u iskopima na
povrinama, nalaeni temelji starih
s kamenom vezanim malterom, preko kojih
lee 2 sloja ruevina. Rijetki fragmenti keramike
pripadaju, vjerovatno, kasnom srednjem vijeku.
B.
08.146 TUK, Praistorijsko naselje. Pro-
stire se na desnoj obali rijeke Bosne, neposredno
uz rijeke Krivaje. Prvi nalaz je s po-
naeg vijeka, a 1964/65. B. vrio zati-
tna arheoloka iskopavanja. Kasnije uniteno.
Istraivanja su otkrila 2 kulturna stratuma -
- donji koji pripada kakanjskbj kulturi i gornji s
karakteristikama .kulture. Srednji i mla-
neolit.
LIT.: T. 190U, 244; B. 1965, 13-14. B.
08.147 ULICE, Kraevo, Teanj. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. 4 u obliku
sanduka; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
N.
08.148 VELm:o BRDO, Teanj. Praisto-
rijsko naselje. Smjetena na manjoj zaravni
nja na lijevoj obali Usore. Uz njen juni i istocm
rub, otkriveni tragovi naselja - kremeni
kameni odbici i oklesivanjem oblikovane SJek1re,
motike, uz rijetke fragmente keramike. Pri
razoreni objekti od lijepa sa plJe-
vom i otiscima divene armature. Neolit. B.
08.14!> VELIKA GRADINA, Zavi-
Praistorijska gradina. Smjetena na istaknu-
tom uzvienju, s prilazom na zapadu. Na najviem
platou, lzdueno1:i u prav?u Z-;-I, nalaze s:i
fragmenti keramike, kao i na JUgozapadnoJ padm1.
Kasno bronzano ili eljezno doba. B.
08.150 VELIKI MAJDAN, Teanj. Paleolit,-
ska stanica. Na jednom od zapadnih izbreaka Tre-
brda, nalazi se na poi:rini
broj kremenica, meau ko,Jima se istice
vrlo lijep primjerak mousterienskog iljka. Srednji
paleolit.
LIT.: Basler 1979, 320. Basler
08.151 VIS, Gornji Vitkovci, Teanj. Srednjovjeko-
vno groblje. 5 u obliku sanduka,
orijentiranih Z-1 i S-J. Kasni srednji vijek. . .
LIT.: S. 1971, 136, N. Mllet,tc
08.152 VIS, Ljeskovica, Praistorijska gradi-
na. Smjetena na glavici pri rijeke Ljeskovice,
s prilazom preko sedla na zapadu. Tu je pred ula-
zom manja humka, nasuta, zatim jarak irine
oko 8 m, a potom jo jedna humka iza koje se prua
ravni plato. Na povrini vidljivi tragovi gara, sitni
fragmenti keramike i nagorjela kost. eljezno doba.
B.
08.153 VISOVI brijeg), Sije, Teanj. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenici. 3
u obliku sanduka; ostali uniteni. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 137. N.
08.154 VRUCICA, Praistorijsld gro-
bovi. Dva otkrivena skeletna groba, sa bo-
gatim prilozima. 11 bronzanih ranolaten-
skih fibula, 2 eljezna koplja, ukrasne igle.
eljezno doba, 4. v. st. e.
L1T.: C. TruheUca 1901 a, 14-15. B.
08.155 ZDJELE, Praistorijski
tumuh.1s i srednjovjekovna nekropola. U blizini tu-
mulusa 27 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-1 i S-J. Bronzano ili elje-
zno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 197f.; _13_9. N.
08.156 ZEPCE, Praistorijski na-
laz. Bronzano koplje. Bronzano doba.
LIT.: V. 1907 a, 207. B.
"
REGIJA 9.
n
i25
REGIJA 9: OPTI POPIS NALAZiTA
1. ANDRICA. GLAVICA, Sljivno, Banjaluka
2. BABIN GREB, Agino Selo, Barijali.tka
.3. BAJICA GRAD, Gornji Vilusi, Barijaluka
4. BANJALUKA, Banjaluka
5. BATINA 1, Batiria, Skender Vakuf
6. BATINA 2, Batina; Skeri.der Vakuf
7. BEDEM-KOTLANICA, Piskavica-umari,
Banjaluka
8. BILJEG, Banjaluka
9. BREKINJA, Skender Vakuf
10. BRONZANI MAJDAN, Broriza:rii Majdan,
Banjallika .
11. CRKVENA, Banjaluka.
12. CRKVINA, Sargovac, Banjaluka
13. CRKVINA, iprage, Kotol"."Varo
14. CRKVINA, Strbe, Celinac
15. CAIR, Gornji Seher, Banjaluka
16. CARDACISTE (Cifutsko groblje), Kola-
Banjaluka
17. CERGICA GROBLJE, Radosavska, Banjaluka
18. CORICA BRDO, Banjaluka
19. DEBELA Dobrnja, Banjaluka
20. DEBELO BRDO, Banjaluka
21. DOBRNJA, Banjaluka
22. DONJI EOCAC, Donji Barijaluka
23. DONJI SEHER, Donji
Banjaluka
24, STIJENA,
Celinac
25. GAJ, Konatari, Banjaluka
'26. GAJ POD SOKOLINOM, Pervan, .Banjaluka
27. GLAVICA, Gornji Borak, Skender Vakuf
28. GLAVICA, Banjaluka
29. GLA VICICA-PRISOJE, Skender Vakuf
30. GORNJI SEHER, Gornji Seher, Banjaluka
31. GRAD, Melina, Banjaluka
32. GRAD, Piskavica-umari, Banjaluka
33, GRADINA (Gradite), Banjaluka
34. GRADINA, Cokovi, Banjaluka
35. GRADINA, Donji Banjaluka
36. GRADINA, Banjaluka
37. GRADINA, Gornji Celinac, Celinac
38. GRADINA, Ivanjska-Dobrai, Banjaluka
39. GRADINA, Krupa na
Banjaluka
40. GRAD:)NA, Banj.aluka
41. GRADINA,
Banjaluka
42. GRADINA, Rebrovac, Banjaluka .
43. GRADINA 1, Banjaluka
44. GRADINA 2 . Banjaluka
45. GRADINA, Banjaluka
46. GRADINA, Zelenci, Banjaluka
47. GRADINA CRKvENA, Dolbrnja, Banjaluka
48. GREBEN-GRAD, Krupa na Vrbasu,
Banjaluka
49. GRIC--'-PAUSA, Banjaluka
50. GROMILE, Gornji
Banjaluka
Sl. GROMILICA, Banjaluka
52. HAJDUCKA SPILJA, Bijeli Potok, Banjaluka
53. HRAST, Dobrnja, Banjaluka
54. IVANJSKA, Ivanjska, Banjaluka
55. KAMEN, Skribidol, Banjaluka
56. KASTEL, Banjaluka
57. KLISINA, Banjaluka
58. KNEZOVI, Javorani, Skender Vakuf
59. KOBILJA 1, Skender Vakuf
60. KOBILJA 2, Skender Vakuf
61. KOTOR (Bobac), Kotar Varo
62. KOTORISCE, Kotor Varo
63. KUCERIN:E, Banjaluka
64. KUCERINE (Gradiria), Gornji
Banjaluka
65. LAUSEVICI, Kotor Varo
66. LIPIK, Krupa na Vrbasu, Banjaluka
67. LIPOVAC, n:jegotina Velika-Bjeljevine,
Celinac
68. LUSICKO MRAMORJE, Banjaluka
,69. LJUBACEVO, Banjaluka
70. MAJDANITE, Donji . Pervan, Banjaluka
71. MARTINOVICA GRADINA, Gornje Motike,
Banjaluka
72. MEDENO POLJE, Banjaluka
73. MISARICA, Bijeli Potok, Banjaluka
74. MLINOVI, Krupa na Vr.basu, Banjaluka
75. MRAMOR.JE, Banjaluka
76. MRAMORJE, Javorani, Skender Vakuf
77. MRAMORJE 1, Banjaluka
78. MRAMORJE 2, Banjaluka
79. MRAMORJE 3, Banjaluka
80. MRAMORJE, Banjaluka
81. MRAMORJE, Banjaluka
82. MRAMORJE, Skribidol, Banjaluka
83. MRAMORJE, Banjaluka
84. MRAMORJE, Zelenci, Banjaluka
85. OBER, Radosavska, Banjalu!rn
86. OMARCICI-PRISOJE, Skender Vakuf
87. OSTRA GLAVICA,
Banjaluka
88. PAVICKO MRAMORJE, Banjaluka
89. GROBLJE, Sljivno, Banjaluka
90. PECINA, Barlovac, Banjaluka
91. PECINE, Krmine, Banjaluka
92. PETKOVO BRDO, Radosavska, Banjaiuka
93. POD GREBENOM, Krupa na Vrbasu,
Ban:jaluka ..
94. POETISTE-TOCAK, Skender Vakuf
95. PRODOLE, Dujakovci, Banjaluka
96. SKENDER VAKUF, Skender Vakuf
97. STRATINSKA 1,
Banjaluka
98. STRATTNSKA 2, Stratinska, Banjaluka
99. STRABENICA, Debeljaci, Banjaluka
100. STRAZBENICA, Javorani, Skender Vakuf
101. SVINJARA Kotar Varo
102. !IPRAGE, iprage, Kotor Varo
103. TAVANJAK (Crkvenite), Prnjavor Mali,
Banjaluka
104. TIJESNO VRBASA, Banjaluka
126
105. TRZAN-GLAVICA, Kotar Varo
106. V AROSISTE, Banjaluka
107. VISNJIK, Batina, Skender Vakuf
108. VUCAJ GRAD (Crkveni grad), Vilusi-
Banjaluka
109. VUJINA GLAVICA, Solaji, Skender Vakuf
110. ZELENGRAD, Han Banjaluka,
111. ZEMUNICA, Radosavska-Plavljani, Banjaluka
112. ZIDINA, Krupa na Vrbasu, Banjaluka
113. ZMAJEVAC, Celinac
114. ZVECAJ, Banjaluka
115. ZVECAK, Skender Vakuf
REGIJA 9: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. ANDRICA GLAVICA, Sljivno, Banjaluka (C 5)
3. BAJICA GRAD, Gornji Vilusi, Banjah1ka (B 4)
7. BEDEM-KOTLANICA, Piskavica--c;umari,
Banjaluka (C 3) . . .
S. BILJEG, Banjaluka (C 2)
10. BRONZANI MAJDAN, Bronzani Majdan,
Banjaluka (B 3)
11. CRKVENA, Banjaluka (D 3)
15. CAIR, Gornji eher,. Banjaluka (D 4)
24. STIJENA,
Celinac (D 5) '
25. GAJ; Konatari, :Sanjaluka (C 4)
26. GAJ POD SOKOLINOM, Pervan,
Hanjaluka (C 4)
28. GLAVICA, Banjaluka (B 5)
31. GRAD, Melina, Banjaluka (B 4)
32. GRAD, Piskavica-umari, Banjaluka (C 3)
33. GRADINA (Gradite),
Banjaluka (C 3) .
34. GRADINA, Cokori, Banjaluka (D 3)
36. GRADINA, Banjaluka: (D 3)
38. GRADINA, Ivanjska-:-:-Dobra1, Banjaluka (C 2)
39. GRADINA, Krupa na Vrbasu-Racune,
Banjaluka (C 5)
40. GRADINA,
Banjaluka (D 5)
41. GRADINA,
Banjaluka (B 5)
42. GRADINA, Rebrovac, Banjaluka (D 4)
43. GRADINA 1, Banjaluka (C 6)
44. GRADINA 2, Banjaluka (B 5) .
45. GRADINA, Banjaluka (C 1)
46. GRADINA, Zelenci, Banjaluka (C 4)
47. GRADINA CRKVENA, Dobrnja,
Banjaluka (C 5)
49. GRIC-PAUSA, Banjaluka (D 3)
51. GROMILICA, Banjaluka (C 5) .
52. SPIWA, Bijeli .. Potok;
Banjaluka (E 4) . .
54. JVANJSKA, Ivanjska, Banjaluka (C 2)
56. KASTEL, Banjaluka (D 4) . .
62. KOTORISCE; Kotor Varo (F 5)
64. KUCERINE (Gradina); Gonji
Banjaluka (B 4)
65. LAUSEVICI, Kotor Varo (G 6)
66. LIPIK, Krupa na. Vrbasu, Banjaluka (D 5)
67. LIPOVAC, Snjegotina Velika-Bjeljevine,
Celinac (G 4)
71. MARTINOVICA GRADINA, Gornje Motike,
Banjaluka (Il 3)
72. MEDENO POLJE, :Banjaluka (D 4)
73. MiARICA, Bijeli Potok, Banjaiuka (E 4)
85. OBER, Radosavska, Banjaluka (B 3)
87. OSTRA GLAVICA,
'Banjaluka (D 1)
90. PECINA, Barlovac, Banjaluka (D 3)
91. PECINE, Krmine, Banjaluka (D 5)
92. PETKOVO BRDO, Radosavs!i:a, Banjaluka (B 3}
93. POD GREBENOM, Krupa na Vrbasu,
Banjaluka (D 5)
99. STRABENICA, Debeljaci, Banjaluka (E 4)
104. TIJESNO VRBASA, . .
Banjaluka (D 5)
110. ZELENGRAD, Han
Banjaluka (C 4)
111. ZEMUNICA, Radosavska-Plavljani,
Banjaluka (B 3)
113. ZMAJEV AC, Celinac (E 4)
REGIJA 9: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
4. BANJALUKA, Banjaluka (D 4)
10. BRONZANI MAJDAN, Bronzani Majdan,
Banjaluka (B 3)
11. CRKVENA, Banjaluka (D 3)
12. CRKVINA, Sargovac, Banjaluka (D 3)
13. CRKVINA, iprage, Kotor-Varo (G 7)
16. CARDACISTE (Cifutsko groblje); Kola-
Banjaluka (C 4)
19. DEBELA Dohtnja, (C 5)
22. DONJI Donji Banjaluka (D 6)
23. DONJI EHER, Donji
Banjaluka 4)
30. GORNJI EHER, Gornji eher, Banjaluka (D 4)
39. GRADINA, Krupa: na Vrbasu--'Racune,
Banjaluka (C 5)
41. GRADINA,
Banjaluka (B 5)
49. GRIC-PAUSA, Banjaluka (D 3)
50. GROMILE, Gornji
Banjaluka (B 4)
53. HRAST, Dobrnja, Banjaluka (C 5)
56. KASTEL, Banjaluka (D 4)
58. KNEZOVI; Javorani, Skender Vakuf (E 5)
63. (C 4)
81. MRAMORJE,
Banjaluka (C 4) . . .
96. SKENDER. V .AK:UF, Skertder Vakuf (E 7)
97. STRATII'fSKA. 1:,
Banjaluka (B.3) .
101. SVINJARA Kotar Varo (E 5)
103. TAVANJAK (Crkvenite), Prnjavor Mali,
Banja1uka (C 3)
110. ZELENGRAD, Han
Banjaluka (C 4)
113. ZMAJEVAC, Celinac (E4)
127
REGIJA 9: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
2. BABIN GREB, Agino Selo, Banjaluka (D 6)
3. BAJICA GRAD, Donji Vilusi, Banjaluka (B 4)
5. BASTINA 1, Batina, Skender Vakuf (E 7)
6. BATINA 2, Batina, Skender Vakuf (E 7)
9. BREKINJA,
Skender Vakuf (E 7)
10. BRONZANI MAJDAN, Bronzani Majdan,
Banjaluka (B 3)
14. CRKVINA, trbe, Celinac (E 4)
16. CARDACISTE (Cifutsko groblje), Kola-
Banjaluka {C 4)
17. CERGICA GROBLJE, Radosavska,
Banjaluka (B 3)
18. CORICA BRDO, Banjaluka (B 5)
19. DEBELA Dobrnja, Banjaluka (C 5)
20. DEBELO BRDO, Banjaluka (B 5)
21. DOBRNJA, Banjaluka (B 5)
28. GLAVICA, Banjaluka (B 5)
29. GLA VICICA-PRISOJE,
Ske11der Vakuf (E 7) .
35. GRADINA, Donji Banjaluka (D 6)
37. GRADINA, Gornji Celinac, Celinac (E 4)
48. GREBEN-GRAD, Krupa na Vrbasu,
Banjaluka (D 5)
55. KAMEN, Skribidol, Banjaluka (D 6)
56. KASTEL, Banjaluka (D 4)
!57. KLISINA, Banjaluka (C 5)
59. KOBILJA 1, Skender Vakuf (F 7)
60. KOBILJA 2, Skender Vakuf (F 7)
61. KOTOR (Bobac), Kotar Varo (F 5)
68. LUSICKO MRAMORJE, Banjaluka (C 5)
69. LJUBACEVO, Banjaluka (D 5)
70. MAJDANISTE, Donji Pervan, Banjaluka (C 4)
74. MLINOVI, Krupa na Vrbasu, Banjaluka (D 5)
75. MRAMORJE,
Banjaluka (B 5)
76. MRAMORJE, Javorani, Skender Vakuf (E 5)
77. JYIRAMORJE, Banjaluka (B 5)
78. MRAMORJE 2,
Banjaluka (B 5)
79. MRAMORJE 3,
Banjaluka (B 5)
80. MRAMORJE, Banjaluka (B 5)
81. MRAMORJE,
Banjaluka (C 4)
82. MRAMORJE, Skri'bidol, Banjaluka (D 6)
83. MRAMORJE, Banjaluka (B 4)
84. MRAMORJE, Zelenci, Banjaluka (C 4)
86. OMARCICI-PRISOJE,
Skender Vakuf (E 7)
88. PA VICKO MRAMORJE, Banjaluka (B 5)
89. PAVLOVICA GROBLJE, ljivno,
Banjaluka (C 5)
91. PECINE, Krmine, Banjaluka (D 5)
94. POETiTE-TOCAK,
Skender Vakuf (E 7)
95. PRODOLE, Dujakovci, Banjaluka (B 6)
98. STRATINSKA 2, Stratinska, Banjaluka (B 3)
100. STRABENICA, Javorani, Skender Vakuf (E 5)
101.; SVINJARA Kotar Varo (E 5)
102. SIPRAGE, iprage, Kotor 'h.i:o (G 7)
103. ITAVANJAK (Crkvenite), Prnjavor Mali,
Banjaluka (C 3)
105. TRZAN-GLAVICA, Kotar Varo (F 6)
106. VAROSiTE,
Banjaluka (C 4)
107. VINJIK, Batina, Skender Vakuf (E 7)
108. VUCAJ GRAD (Crkveni gt"ad), Vilusi-
Banjaluka (B 5)
109. VUJINA GLAVICA, Solaji, Sk:ender Vakuf (E 7)
110. ZELENGRAD, Han
Banjaluka (C 4)
111. ZEMUNICA, Radosavska-Plavljani,
Banjaluka (B 3)
112. ZIDINA, Krupa na Vrba.su, Banjaluka (C 5)
113. ZMAJEV AC, Celinac (E 4)
114. ZVECAJ, Banjalka (D
115. ZVECAK, Skender Vakuf (E 7)
128
REGIJA 9: NALAZITA
09.1 GLAVICA, Sljivno, Banjaluka. Pra-
istorijska gradfoa. Smjetena je na dominantnom
brdu nad Dobmjskim poljem. Oko elipsastog platoa
oko 150X180 m, tragovi dvaju bedema, a
na zapadnoj strani i Povrinski nalazi: sile-
ksi i fragmenti keramike. Vjerovatno bronzano i e-
ljezno doba. o.
09.2 BABIN GREB, Agino Selo, Banjaluka. Sred-
njovjekovno groblje. 8 u obliku
sanduka; ukras 2 spomenika polumjesec i ro-
zete. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 100. N.
09.3 . BAJICA GRAD, Gornji Vilusi, Banjaluka. Pra-
istorijska gradina i srednjovjekovna arhitektura. Na
izduenoj linguli nad dolinom Gomionice, orijenti-
ranoj I-Z, vidljivo je nekoliko terasa s nalazima
fragmenata grube keramike, lijepa i troske.
Na sredini se nalazio prvobitno odbrambeni tumu-
lus, na kome su kasnije 3 okrugle kamene
kule, uz duboki anac ispod njih. Dimenzije cca
90X40 m. Kasno bronzano i rano eljezno doba i ka-
sni

rV''. N.
09.4 BANJALUKA, Banjaluka. nalazi
rimskog novca iz doba Republike (Fonteia, Servilia,
Carisia) 1. v. st. e. i Carstva (Hadrianus-117-138;
Antoninus-138-161; Faustina-141-161).
LIT.: G. 1963 b, 127. G.
09.5 BASTINA 1, Batina, Skender Vakuf. Srednjo-
vjekovna nekropola. Na poumljenom zaravanku sa-
27 u obliku sanduka, 01ijentiranih
Z-I; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 109. N.
09.6 BASTINA 2, Batina, Skender Vakuf. Sred-
11jovjekovni nadgrobni spomenik. 1
u obliku sanduka, orijentiran JZ-SI, veoma ote-
ukras prikaz ruke sa tapom. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 109-110. N.
OS.7 BEDEM-KOTLANICA, Piskavica-umari, Ba-
njaluka. Praistorijska gradina. Plato cca
33X18 n1, sa tri strane nasipom visine cca
2-3 m, dok se na sjevernoj strani nalazi omanji
ovalni 1umulus. Bronzano ili eljezno doba.
B.
09.8 BILJEG, Banjaluka. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na kraju onie lingule
strmih padina. S strane branje-
na je limitnim tumulom. Na platou tragovi fortifika-
cionog objekta u suhozidu. Kasno bronzano i stari-
je eljezno doba. B.
09.9 BREKINJA, Skender Va-
kuf. Srednjovjekovno groblje. 5
u obliku sanduka, JZ--SI. Kasni sred-
nji. vijek.
LI'I'.: 8. 1D71, 110. N.
09.10 BRONZANI MAJDAN, Bronzani Majdan, Ba-
njaluka. Predhistorijski, rimski i srednjovjekovni me-
talurki centar. Velike naslage troske u jezgri na-
selja du toka Subotice i Gomjenice, od ko-
jih su najstarije, vilo vjerovatno, jo iz eljeznog
doba. Pored substruktivnih ostataka i sred-
njovjekovnih stambenih i zanatskih objekata u je-
zgru Starog Majdana i neposrednoj okolini,
je i dio nadgrobne stele s prikazom enskog lika,
najvjerovatnije s kraja 4. st. B. G1aljuk
09.11 CRKVENA, Banjaluka. Praistorij-
ska gradina i nalaz rimskog novca. Na lokalitetu
koji dominira okolnom ravnicom uz savremenu cr-
kvu i groblje, prilikom ukopa, nailazi se na obilje
keramike. Na breuljku zapadno od platoa,
je nalaena fino ornamentirana i gruba keramika,
a otkriven je i jedan rimski Kasno bronza-
no doba, rimsko doba. B. Graljuk
Oil.12 CRKVINA, Sargovac, Banjaluka. Ostaci rim-
skog naselja i grobnica. Na breuljka-
stom zemljitu, pored rimskog mate-
rijala i keramike, 1958, je otkriven
sarkofag (4-5. st). Sarkofag je bio postavljen uz
zidanu i obukanu grobnicu.
LIT.: V. 1961, 320-330. B. Graljuk
09.13 CRKVINA, Siprage, Kotar-Varo. Rimsko na-
selje i bazilika. Na velikom prostoru
(oko 10.000 m
2
) ostaci zgrada sa brojnim fragmenti-
ma rimskog materijala. Naselje datira
iz 2-4. st. ostacima rimskog naselja otkopa-
na je 1890-91. godine bazilika s nar-
teksom, polukrunom apsidom i pro-
storijom u sjevernom dijelu. Otkopani su samo zi-
dovi i dio apside u kojoj je impost sa ureza-
nim kriem i rozetom. Objekat je datiran u 5-6. st.
LIT.: V. Rczclimslcy 1092 c, 75-7B; Bczsler 1972, 115-116.
Basler
O!J.14 CRKVINA, Strbe, Celinac. Ostaci arhitektu-
re. Usred ume na omanjoj uzvisini, vid-
ljivi su ostaci kamene uveliko sa-
je nekoliko krupnih blokova nepravilnog
oblika, moda Kasni srednji vijek. N.
0!).15 CAIR, Gornji Seher, Banjaluka. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na visokom brdu elipsa-
stog oblika, iznad lijeve obale Suturlije, pritoke Vr-
basa. Najvii plato je cca 30X2.5 m, a sa
sjeverne strane ima jo dvije terase, irine cca 4
m. fragmenti i kameni artefakti po povr-
ini. Vjerovatno kasni eneolit ili bronzano doba.
B. Graljuk
09.16 CARDACISTE (Cifutsko groblje), Kola-Plav-
Banjaluka. Rimski metalurki pogon i srednjo-
vjek.ovna nekropola. Uz ostatke zgrada i troske, vje-
rovatno rimske radionice, smjetena nekropola sa
oko 100 u obliku sanduka i amorfnih bloko-
va, orijentiranih Z-I i S-J. Rimsko doba, 2-4.
st. i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 99. N.
09.17 CERGICA GROBLJE, Radosavska, Banjalu-
ka. Srednjovjekovna nekropola. Uz savremeno gro-
blje 13 u vidu amorfnih
orijentiranih uglavnom Z-I.. Kasni srednji vijek.
N.
09.18 CORICA BRDO, . Banjaluka. Sr.ednjo-
vjekovna nekropola. 26 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 9!!. . . . N.
09.19 DEBELA Dobrinja, Banjaluka. Rim-
ska utvrda i srednjovjekovna nekropola. Lokalitet
se nalazi na uzvienju na su .centralnom di-
jelu vidljivi ostaci zidova sa dosta maltera
i .,fragmenti rimske opeke. U podnoju je nekropola
sa 18 Rimsko doba i kasni srednji vijek.
O.
09.20 DEBELO BRDO, Banjaluka. Srednjo-
vjekovna nekropola. 12 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I, Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 98. N.
09.21 DOBRNJA, Banjaluka.
Srednjovjekovno groblje. 6 u ob-
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vi-
Jek.
LIT.: S. 1971, 99. N.
09.22 DONJI BOCAC, Donji Banjaluka. Ri-
mski novac. Tri rimska carska 1. i 2. st.
G.
09.23 DONJI SEHER, Donji Banja-
luka. Rimski novac. Rimski carski (Philip-
pus...Z.:244-249).
LIT.: G. 1983 b, 127. G.
09.24 STIJENA, Ce-
linac. Praistorijska gradina na stjenovitom brijegu
iznad potoka Svrakavac. Na platou
ulomaka keramike, lijepa i kremenih arte-
fakata. Na rubu platoa vidljivi ostaci suhozida. Ene-
olit ili bronzano doba. o.
09.25 GAJ, Konatari, Banjaluka. Prai3torijska gra-
dina. Smjetena je na vrhu dominantnog brda, nad
dolinom. Plato krunog oblika, oko 30 m,
branjen je snanim suhozidom. Na junoj strani os-
taci omanjeg kamenog bastiona. Kasno bronzano
i eljezno doba. B.
09.26 GAJ POD SOKOLINOM, Pervan, Banjaluka.
Praistorijska gradina. Zauzima izdueni hrbat domi-
nantnog brda (oko 90 X 35 m), branjen velikim limi-
tnim tumulom i manjim bastionom. Kasno bronza-
no ili eljezno doba. B.
09.27 GLAVICA, Gornji Borak, Skender Vakuf.
Srednjovjekovna nekropola. 37 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i
S-J; Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 110. N.
VICA, Banjaluka. Praistorijska
gradina. Na platou elipsoidnog oblika, oko
130X40 m, opkoljenom sa 3 strane potokom, sjever-
na strana branjena je zemljanim bedemom. Kasno
bronzano i eljezno doba. o.
09.29 GLAVICICA-PRISOJE, Skender-Va-
kuf. Srednjovjekovna nekropola. 10 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih JZ-SI. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 110. N.
17 - Arhooloilkl leksikon
129
09.30 GORNJI SEHER, Gornji eher, Banjaluka.
Rimski novcL Pet rimskih carskih (Nume-
rianus, Konstantinus I, Constans 121 i Valentinianus).
3. i 4. st.
LIT.: G. 1903 b, 127. G.
09.31 GRAD, Melina, Banjaluka. Praistorijska gra-
dina. Smjetena je na dominantnom vrku nad u-
Meline u Gomjenicu. Plato oblika poluelipse
branjen je usjekom na zapadnoj i bedemom na is-
strani. Kasno bronzano i eljezno doba.
B.
09.32 GRAD, Piskavica-Sumari, Banjaluka. Prais-
torijska gradina. Locirana je na omanjoj linguli.
Plato, 60 X30 m branjen je sa sjevera dvo-
strukim, a s istoka jednostrukim bedemom. Kraj ka-
snog bronzanog i eljeznog doba.
, B.
09.33 GRADINA (Gradite), Banjaluka.
Praistorijska gradina. Smjetena je na omanjem br-
du. Plato, oko 40X30 m, branjen je sa sje-
verne strane bedemom, dok su ostale strane
sfrmim padinama. Kasno bronzano ili c:je-
zno doba. B.
09.34 GRADINA, Cokovi, Banjaluka. Praistorijska
gradina. Smjetena je na stjenovitom uzvienju iz-
nad lijeve obale Suturlije, na platou veli-
oko 80 X 20 m. Kasno bronzano i eljezno doba.
O.
09.35 GRADINA, Donji Banjaluka. Uz pra-
voslavno groblje je 10 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 100. N.
03.36 GRADINA, Banjaluka. Praistorij-
ska gradina. Omanji plato sa dva zemljana
bedema. Bronzano ili eljezno doba. B.
09.37 GRADINA, Gornji Celinac, Celinac . .Srednjo-
vjekovni grad. Podignut je na strmoj stijeni uz li-
jevu obalu Vrbanje, Dombanjskog potoka. Ob-
lika je izduene elipse (40X 15 m), sa 2 tornja na
uim krajevima. Pred ulazom 4 umjetna usjeka u
stijenu. I. Bojanovski
09.38 GRADINA, Ivanjska-Dobrai, Banjaluka. Pra-
istorijska gradina. Locirana je na vrhu dominantnog
brda strmih padina. Nepravilni i neravni plato bez
vidljivih tragova fortifikacije. Vjerovatno kasno bron-
zano ili eljezno doba. B.
09.39 GRADINA, Krupa na Vrbasu - Racune, Ba-
njaluka. Prethistorijska gradina, rimska utvrda ili
refugij. Nalazi se na brijegu stoastog oblika, nad
izvorom Krupe. Praistorijski bedem oko vrha brijega
oranjem uniten. Vidljivi su ostaci zida
rimske utvrde. Bronzano ili eljezno doba, rimsko
doba.
LIT.: I. Bojanovslci 1974, 93. I. Bojanovs!(i
09.40 GRADINA, Banjaluka.
Praistorijska gradina. Smjetena je iznad desne oba-
le Vrbasa. Vjerovatno eljezno doba. o.
09.41 GRADINA, - Ba-
njaluka. Praistorijska gradina i rimska utvrda. Lo-
kalitet je na vrhu dominantnog brda. Probna isko-
pavanje (F. Fiala) pokazalo je o.& ;><: na praistorij
skoro bedemu nalaze kasnije zidovi u malte-
ru, te da je sloj bio debljine preko 1 m. Vaniji
nalazi: kalup od (kasno bronzano
130
doba) i bronzani novac cara Galijena. Kasno bronza-
no i eljezno doba, rimsko doba (3. st.) ..
LIT.: F. Fiala 1894 c, 326-328. B.
09.42 GRADINA, Rebrovac, Banjaluka. Praistorij-
ska gradina. Na rubovima platoa limitni tu-
mul i dijelovi bedema. B.
09.43 GRADINA 1, Banjaluka. Pra-
istorijska gradina, smjetena na zapadnim padinama
Palea. Plato je branj<m zemljanim bedmom na ko-
jem je podignut suhozid. Zeljezno doba. o.
09.44 GRADINA 2, Banjaluka. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na dominantnom brdu. Pla-
to je branjen bedemom zemljanokamene konstruk-
cije. Kasno bronzano i eljezno doba. o.
09.45 GRADINA, Banjaluka.
Smjetena je na visokom grebenu, nad potokom
Skakavcem. Nema vidljivih fortifikacija. Vjerovatno
kasno bronzano ili eljezno doba. B.
09.46 GRADINA, Zelenci, Banjaluka. Praistorijska
gradina. Smjetena je na vrhu dominantnog brijega.
Plato oko 80X70 m sa svih strana branjen
jakim kamenim bedemom. Kasno bronzano i eljez-
no doba. B.
09.47 GRADINA . CRKVENA, Dobrnja, Banjaluka.
Praistorijska gradina. Smjetena je na niskom bre-
uljku i branjena kamenim suhozidom. Povrinski
nalazi keramike i eljezne troske. Vjerovatno eljez-
no doba. o.
09.48 GREBEN-GRAD, Krupa na Vrbasu, Banjalu-
ka. Srednjovjekovni grad. Grad se nalazio u sastavu
srednjovjekovne upe Zemljanik u Donjim krajima.
Lociran na stjenovitom, visokom i teko pristu-
masivu iznad kanjona Tijesno, nad
Krupe u Vrbas. Sastoji se od 3 zasebna dijela podi-
gnuta jedan iznad drugog u pravcu I-Z. Na vi-
sokoj litici, najblioj Vrbasu, .nalazi se najnii tvr-
davski kom.pleks, dijelom sa pri-
stupne strane. Zapadnije, na strmom
visu, nalazi se okrugla kula, a neto dalje, na samom
rubu stijena, druga velika kula kru-
ne osnove. Ovu kulu i najgornje gradsko jezgro,
spoijao je bedem dug oko 200 m, se na
tastu kulu sa sjeverozapadne strane. dio ob-
jekata i bedema na najgornjem gradskom elipsoid-
nom platou je sruen. Grad se prvi put spominje
1192, a bio je u posjedu i Nelipi-
Naputen je 1526.
LIT.: C. Truhel1ca 1904, 22, 33, 72-73; V. 1937 a, 40;
M. Vego 1957a; 43. B. Graljuk
09.49 GRIC-PAUSA, Banjaluka. Rimsko na-
selje i bazilika. aglome-
racija. Na blagom uzvienju, iznad lijeve obale rje-
na kompleksu od. cca 4000 m
2
na-
, foze se bi'ojni ostaci kompleksa:
kamen, opeka, buka, troska, keramika, t:':!melji zi-
dova, novac (Flavija Klaudija Julijana). Lokalitet
je 1924. od strane V. Pokusno is-
traivanje izveo je 1984. B. Graljuk. Otkrivena je
bazilika sa apsidom, mo-
zaikom od bijelih tesera, ulomci. dekorativne buke,
ljebljenjem ukraene cigle. Rimsko doba, kasnoan-
period.
LIT.: V. 1924, 31-33. B. Graljuk
09.50 GROM!LE, Gornji Banja-
luka. Rimski metalurki pogon. Na njivama, uz po-
toke Zorinac i ostaci pet rimskih
vinskih objekata s Dva objek-
tn su istih dimenzija 20 X 60 m, s lcrubllm
ma promjera oko 5 m. Jbjekat je
ne 30X30 m, 30X20 m, a peti je posebna
promjera oko 7 m. Objekti su teko
njem kamena. Nalazi si.1 brojni: ut,
froska, keramika. Rimsko doba. v. Pakvalln
09.51 GROMILICA, Banjaluka. Praistorij-
ska gradina. Smjetena je na najnioj kosi Uzlom-
ca prema .polju. Branjena je suhozidom.
Bronzano ili eljezno doba. o.
09.52 . HAJDUCKA SPILJA, Bijeli Potok, Banjalu-
ka. Praistorijsko naselje. Nalazi se ispod
okomitog masiva Bijele stijene, 50 m
iznad potoka. U nanosu osipine pred ula-
zom otkriveno nekoliko ulomaka keramike
doba. B. Graljuk
09.53 HRAST, Dobrnja, Banjaluka. Na breuljku
ostaci zida od sedre i eljezna troska. Rim-
sko doba. O.
09.54 IVANJSKA, Ivanjska, Banjaluka. Praistorij-
ski nalaz. Bronzana fibula Golinjevo ti-
pa, pri kopanju jarka kraj po-
toka bez popratnih nalaza. Kraj kasnog bron-
zanog ili eljeznog doba (Ha B 3, 8. st. st. e.).
Po dimenzijama to je fibula na tlu
Jugoslavije, a vjerovatno je imala votivnu
LIT.; v. 1893, 494-496; B. 1971, 321.
B.
09.55 KAMEN, Skribidol, Banjaluka. Srednjovjeko-
vno groblje. 4 u obliku sanduka,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
L!T.; S. 1971, 100. O.
00.56 KASTEL, Banjaluka. Praistorijsko naselje, rim-
ski kastrum, srednjovjekovno naselje. Pr-
va arheoloka iz 1895. i 1924. (votiv-
na ara konzularnog beneficijara Pannoniae sup. i jo
jednog natpisa uz obalu Crkvene, podno
Iskopavanja su obavljena 1971. i 1984. (I.
Cremonik, L. Zeravica, Z. Zeravica, B. Graljuk).
Brojni nalazi na prostoru oko Tabije IV i
sjeverozapadne kapije pripadaju paleolitskoj stanici
(gornji paleolit, gravettien). U Parku narodnih he-
roja otkrivena je keramika.neolitskog doba, a u Dvo-
ritu III iz eneolita (badenska' i kultura).
Z:istupljeni su i nalazi iz kasnog bronzanog i eljez-
nog doba. Ostaci substrukcija rimskih zidova, bron-
zan,;: fibule i brojni nalazi novca 2. do 4. st. pripada-
ju, t.l'ljvjerovatnije, rimskom kastruml.l, pa bi se ov-
dje moglo ubicirati Cas(t)re. Na prostoru Dvorita
III otkivena je i keramika ranog srednjeg vijeka
koja moda odgovara slavenskom gradinskom nase-
lju iz vremena 9. i 12. st. Ima indicija o na-
stanku srednjovjekovnog burga na prostoru Dvori-
ta I u 14. ili 15. st.
LIT.: C. Patsch 1B93 u, 571-577; V. 1924, br. 31-33;
1. Cicmonilc 1972, 133-134; L. Zeravica 1973, 112-113;
I. Bojanovski 1977 n, 152-153; B. Graljulc 1983, 30-40; z.
Zaravica 19B3, 41-53. B. Graljuk
09.57 KLISINA, Banjaluka. Srednjovjeko-
vno groblje. Uz pravoslavnu crkvu 10 ste-
u vidi.i aniorfnih blokova, orijentiranih Z-I;
ostali ili uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 98-99. N.
09.58 KNEZOVI, Javorani, Skender Vakuf. Rimska
Na zaravnatom platou . ostaci
zidane opekom i sedrom. Rim-
sko doba. o:
09.59 KOBILJA 1, Skender Vakuf. Sred-
njovjekovno groblje. 9 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-"I i S-J; ukras jednog
spomenika krst, polumjesec i sunce. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 110. N.
09.60 KOBILJA 2, Skender Vakuf. Sred-
njovjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje
vano je 7 u obliku orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 110. N.
09.61 KOTOR (Bobac) Koto.r Varo. Srednjovjeko-
vni grad Kotor. Nalazi se na lijevoj obali
Jakotine. Jak grad sa 3 tornja,. dvoritem i oborom
(Gradina, Kulina i Tavnica), podignut na vrhu kra-
ke grude (areal cca 60 X 30 m). su skrom-
i1i ostaci zidova i obla kula na padini prema Vrba-
nji. Pripadao je Vukosavu, sinu kneza Hr-
vatina (1322). Turci su ga zauzeli neto prije 1519.
LIT.: V. 1982, 1G7; K. 1951, 37; H. Kreev-
1953, 27; M. Vega 195'7 a, 61. I. Bojanovski
b9.62 Kotor Varo. Prais-
torijski Dva. kelta od bronze, oba
s uicom. Kasno bronzano doba.
LIT.: V. 1962 a, 73, SI, 10 l 13. B. Raunig
09.63 KUCERINE, Banjaluka.
Rimsko naselje. Uz lijevu obalu Suturlije, na naj-
nioj terasi, prilikom kopanja vodovodnog kanala,
su zidovi vie i novac. Rimsko
doba. B. Graljuk
09.64 KUCERINE (Gradina), Gornji Vilusi-Stani-
Banjaluka. Praistorijska gradina. Plato
oblika sa strane je kamenim be-
demom u kojem se jasno nazire ulaz. Na sjeveroza-
padnoj strani vidljiv je prilaz u vidu rampe. Bron-
zano ili eljezno doba. B.
09.65 LAUSEVICI, Kotar Varo. Prais-
torijska ostava bronzanih predmeta. dio
ostave sadri dvije velike ukrasne - falere,
sa srednjim dijelom u obliku s paocima, 1 na-
rukvicu, fragmente narukvica, komade bronz:i.:J.C :!i-
ce. faza kasnog bronzanog doba (Ha B, 10.
ili 9. v. st. e.).
LIT.: M. 1922, 30. B.
09.66 LIPIK, Krupa na Vrbasu, Banjaluka. Prais-
torijsko naselje. Lasinjska kultura, eneolit.
O.
09.67 LIPOVAC, njegotina Velika-Bjeljevine Ce-
linac. Praistorijska gradina. Plato branjen sui1ozi-
dom. Bronzano ili eljezno doba. o.
09.68 LUSICKO MRAMORJE, Banjaluka.
Srednjovjekovna nekropola. 90 u
obliku i sanduka, u 3 grupe;
orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1071, 99, . N.
09.69 LJUBACEVO, Banjaluka. Srednjo-
vjekovno groblje. 5 u obliku san-
duka; jedan ukraen spiralom, krstom, polumjese-
com i rozetom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1071, 99. O.
09.70 ,.M;:AJDANISTE
1
Donji Pervan, Banjaluka.
SrednJOVJekovna nekropola. 10 u
obliku i sanduka, ostali uniteni. Kasni srednji
".ijek, N.
131
09.71 . MART!NOVICA GRADINA; Gornje Motike,
Banjaluka. Praistorijska gradina. Zauzima izdueni
elipsasti plato brda dva potoka. Nema vidlji-
vih tragova fortifikacije. Kasno bronzano doba.
O.
O!l.72 MEDENO POLJE, Banjaluka. Praistorijska
ostava bronzanih objekata. je samo manji
dio: 6 grivni i 1 dijadema. faza kasnog bron-
zanog doba (Ha B, 10-9. v. st. e.).
LIT.: V. 1962 a, 70-71. B. Graljuk
09.73 MISARICA, Bijeli .Potok, Banjaluka. Praisto-
rijsko naselje u Sondirao B. Graljuk 1983. U
podnoju okomitog kamenog masiva Bijele stijene,
iznad lijeve obale potoka, je ulaz u pi-
lju. Pri samom kraju dijela, oko 60 m
daleko od ulaza, otkriven je kelt,a sonda-
nim istraivanjima na ulaznom dijelu, otkrivena je
keramika kasnog doba. B. G1-aljuk
09.74 MLINOVI, Krupa na Vrbasu, Banja1uka. Vje-
rovatno srednjovjekovno naselje. Locirano je na uz-
vienju iznad Mlinova na rijeci Krup). o.
09.75 MRAMORJE, Banjaluka.
Srednjovjekovno groblje. 8 u ob-
liku s':lnduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. 1971, 99. o.
09.76 MRAMORJE, Javorani, Skender Vakuf. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenici. 3
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek. o.
09.77 MRAMORJE 1, Banjalulrn.
Srednjovjekovna nekropola. je 60
u obliku sanduka. Orijentacija je J-Z. o.
09.78 MRAMORJE 2, Banjalu-
ka. Srednjovjekovna nekropola. 3
u obliku sanduka, dislocirana, ostali uniteni. Kasni
srednji vijek. o.
09.7!1 MRAMORJE 3, Banjalu-
ka. Srednjovjekovna nekropola. 25
ka u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I i
S-J. Kasni srednji vijek. o.
09.80 MRAMORJE, Banjaluka. Sred-
njovjekovna nekropola. U podnoju brda Strabe-
nice nalazi se 28 u obliku sanduka i
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.o.
09.81 MRAMORJE, Banjaluka.
Rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola. Sa-
kameno korito s latinskim natpisom, uz frag-
mente rimske opeke i 16 orijenthanih Z-I.
Rimsko doba i kasni srednji vijek. o.
09.82 MRAMORJE, Skribidol, Banjaluka. Srednjo-
vjekovna nekropola. 23 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek. o.
09.83 MRAMORJE, Banjaluka. Sre-
dnjovjekovna nekropola. 104 u ob-
liku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vi-
jek. O.
09.84 MRAMORJE, Zelenci, Banjaluka. Srednjovje-
kovna nekropola. oko 50 orijen-
tiranih Z-I.
O.
09.S5 OBER, Radosavska, Banjaluka.
naselje. Smjetena je na niskom izbreku. Istraiva-
la V. 1964. Naselje je malog opsega, a pripa-
da eneolitu (lasinjska kultura).
LIT.: B. 1967, 162. . B.
132
09.86 OMARCICI-PRISOJE, Skender Vakuf.
Srednjovjekovna nekropola. 30 u
obliku sanduka, orijentiranih JZ-SI. Kasni srednji
vijek,
LIT.; S. 1971, 110. N.
09.87 OSTRA GLAVICA, Banja-
hika. Praistorijska gradina. Smjetena je na elip-
sastom platou dominantnog brda oko
100X80 m, branjenog kamenim bedemom. Ulaz j.3
na junoj strani. Na jugozapadnoj strani jedan nii
plato, branjen niskim bedemom. Kasno bronzano i
ra110 eljezno doba (Ha B-2 do B-3, 9. i 8. v. st. e.).
O.
00.88 PAVICKO MRAMORJE, Banjaluka.
Siednjovjekovna nekropola. Na pa-
dini gradine nalazi se nekropola sa 71
kom u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 98. N.
09.89 GROBLJE, Sljivno, Banjaluka.
Srednjovjekovna nekropola. 12 tl
obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 98. N.
09.90 PECINA, Earlovac, Banjaluka. Praistorijski
nalaz. Bronzana sjekira s krilcima na
srednjem dijelu. Kraj srednjeg ili kasnog
bronzanog doba.
LIT.: V. 1962 a, 70 B.
09.91 Krmine, Banjaluka. Praistorijska
gradina i srednjovjekovni grad. Na prirodnom gre-
benu u smjeru S-J vidljivi ostaci irokih bedema
od slabo pritesanog kamena vezanog bu-
kom. segmenti ulaznog dijela se nalaze sa
sjeverne strane. Neposredno prirod-
ne terase koje obiluju ulomcima. Kasno
bronzano i eljezno doba. B. Graljuk
Il!l.92 PETKOVO BRDO, Radosavska, Banjaluka.
Praistorijska nekropola ravnih grobova. Iskopavanj.;i.
vrili Z. 1962. i B. 1964. Otkriveno uku-
pno 10 grobova, ali je nekropola vjerovatno bila zna-
tno Svi grobovi su bili manje ili vie
ni. Urne sadre spaljene kosti, pepeo i bronzani na-
kit. Pored urni nalaze se prilozi.
starijeg eljeznog doba (Ha B 3, a. V. st. e.).
LIT.: B. 1967, 161-167, Tbl. I-II. B.
09.93 POD GREBENOM, Krupa na Vrbasu, Banja-
luka. Praistorijsko naselje. Na sjevernom podnoju
Greben-grada, nalazi se zaravan promjera cca
100 X 60 m, sa brojnim nalazima kremenih artefa-
kata i ulomcima keramike. Eneolit (lasinjska kultu-
ra). B. Graljuk
09.94 POETISTE-TOCAK, Skender Vakuf.
Srednjovjekovna nekropola. 20 u
obliku sanduka, orijentiranih JZ-SI; Ka-
sni srednji vijek.
LIT,: S. 1971, 110. N.
09.95 PRODOLE, Duj.akovci, Banjaluka. Srednjovje-
kovna nekropola. 181 u obliku
i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 100. N.
O!J.96 SKENDER VAI{UF, Skender Vakuf. Bizant-
ski zlatnik cara Zenona, 5. st.
LIT.: C. Patsch 1900, 564. G.
09.97 STRATINSKA 1, Banja-
luka. Rimski metalurki pogon. Smjeten je uz de-
o
snu obalu Stratinske ispod brda Klimenta.
Obilje eljezne i troske, posrebreni
prsten i aplikacije s ugraviranim
ornamentima. B. G1raljuk
09.98 STRATINSKA 2, Stratinska, Banjaluka. Sred-
njovjekovno groblje. 4 u obliku
11epravilnih ostali uniteni gradnjom novijih
spomenika groblja uz njih. Kasni srednji
vijek. N.
09.!>9 STRAZBENICA, Debeljaci, Banjaluka Pret-
historijska gradina. Smjetena je na kupastom, cca
40 m visokom uzvienju, iznad Bijeli Potok
i rijeke Vrbanje. Pod Strabenicom su nalaeni pri-
mjerci eljeznog oruja kao i fragmenti kera-
mike. Nedaleko od gradine su ulomci kera-
mike i Kasno doba. B. Gr.aljuk
09.100 STRAZBENICA, Javorani, Skender Vakuf.
Srednjovjekovni grad. Na platou dominantnog brda
ostaci bedema. Kasni srednji vijek. o.
Oll.101 SVINJARA Kotar Varo.
Rimsko naselje i srednjovjekovna nekropola. Na ve-
prostoru uz rijeku Vrbanju rimski
materijal, opeka, novci. Na prirodnom nasipu, uz
avremenu cestu, nalaiila se srednjovjekovna nekro-
pola sa unitena prililtom rekonstrukcije
ceste.
LIT.: V. Radimsky 1802 c, 78. I. Bojanovski
09.102 SIPRAGE, Siprage, Kotor Varo. Srednjo-
vjekovni spomenik. 1 u obliku sar-
kofaga na Crkvenice u Vrbanju; ostali unite-
ni. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 108. N.
09.103 TA VAN JAK (Crkvenite), Prnjavor Mali,
Banjaluka. Ostaci rimske i srednjovje-
kovne crkve. Na prostoru uz izvor Crkvene nalae-
ni su rimski novci, opeka i keramika.
Na brdacu Crkvite nalaze se ispod povrine, na-
vodno, temel,ii stare crkve. Rimsko doba i kasni
srednji vijek. B. Graljuk
00.104 TIJESNO VRBASA, Banjaluka.
Praistorijski nalazi: bakarna
bakarna krstasta sjeldra, bakarna sjekira sa po-
vijenim i usadnikom, 2 bron-
zana srpa, bronzana fibula sa nogom.
Srednji i kasni eneolit, kasno bronzano i starije
eljezno doba.
LIT.: V. 1907 a, 204-205, 207, 210-211.
B.
09.105 TRZAN-GLAVICA, Kotor Varo.
Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje
je oko 80 u obliku nepravilnih
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1071, 100. N.
09.106 VAROITE, Banjaluka.
Srednjovjekovno Na sjevernom vrhu iz-
duene lingule, nad potokom pirino vrelo, nalaze
se ostaci kamene kule, promjera 9 m; prema junom
dijelu nalazi se duboki .. prokop za most irine cca
8 m, a neto dalje tumulus (kula?) promjera 10 m;
ispred njega 3 odbrainbena anca irine 2-3 m. Ka-
sni srednji vijek. N.
09.107 VISNJIK, Batina, Skender Vakuf. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni u
obliku sarkofaga, orijentiran JZ-SI; ukraen krstom,
polumjesecom, krugom, rozetom, rukom sa tapom
i predstavom ptice. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 109, Sl. 7. N.
09.108 VUCAJ GRAD (Crkveni grad), Vilusi-Lu-
Banjaluka. Srednjovjekovni grad. Smjeten
je na stijenama iznad desne obale kanjona
Sastoji se iz 2 kompleksa: gornjeg, kojeg
prirodni plato opasan bedemom oko
30X45 m, sa osnovama unu-
tar jezgre, i donjeg, smjetenog na niem platou sa
stiane oko 40X50 m.
zapadna i juna strana su a ulaz u
gt"ad je bio sa sjevera. Toponim Wlchia prvi put se
spominje 1287. u povelji bana Prijezde na
nom prostoru upe Zemljanik, prema upi Banica u
Donjim krajima, a u popisu iz 1334. spominje se u
Vilusima upna crkva sv. Petra.
LIT.: M. 1936, 28; V. 1937 a, 44.
B. Graljuk
09.109 VUJINA GLAVICA, olaji, Skender Vaku.f.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 2
u obliku sanduka, orijentirana Z-I; jedan
ukraen motivom sunca i polumjeseca. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: $. 1971, 110. N.
09.110 ZELENGRAD, Han Banja-
luka. Praistorijska gradina, refugij (?),
srednjovjekovni grad i nekropola. Smjeten je na
brdu nad Suturlijom, na ovalnom platou
duine oko 100 m. Ostaci zidova su jo na
:mpadnom, i junom rubu platoa. Neto
zapadnije od platoa nekropola s grobovima na re-
dove, ili pokrivene kamenjem, najvjerovat-
nije kasnosrednjovjekovne. M. ga dovodi
u vezu sa gradom Zemljanikom (zemlenyk), po-
znatim u izvorima od kraja 13. v.
LIT.: M. 1936, 33. O.
09.111 ZEMUNICA, Radosavska-Plavljani, Banja-
luka. Praistorijsko naselje i srednjovjekovna nekro-
pola. Iskopavanja izvrili Z. 1962. i B.
1964, a kasnije i Z. eravica. Kulturni sloj
u debljini od cca 3 m, je izdvajanie 3 za-
sebne faze u ivotu naselja, sa nalazima karakteri-
za lasinjsku i kulturu i kulturu
polja s urnama. Eneolit, kasno bronzano doba, rano
eljezno doba. sloj lasinjske kulture, svi
slojevi su naknadnim wwpima srednjo-
vjekovnih grobova u kojima su, pored drugih prilo-
133
ga, i srebrni Kasni srednji vijek,
14. st.
L!T.: B. 1965 a, 09, 187; Z. eravica 1974, 41-44.
B.
09.112 ZIDINA, Krupa na Vrbasu, Banjaluka. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik i ostaci srednjovje-
kovne crkve. 1 u obliku sanduka,
orijentiran SZ-JI, ukras krst, polumjesec
u krugu i rozeta; ostali spomenici groblja uz savre-
menu crkvu uniteni, kao i supstrukcije u podnoju
dijela platoa, vjerovatno ostaci sred-
njovjekovne crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.:
0
S. 1971, 99. N.
09.113 ZMAJEVAC, Prethistorijska
gradina, i srednjovjekovni
grad. Nalazi se iznad desne obale Vrbanje, u gusto
obrasloj umi. Vidljivi su ostaci zidina pri vrhu uz-
vienja u duini 100 m 20 m sjeverna, 45 m
zapadna strana, te polukruni zid na junoj strani
(oko 50 m). Kasni srednji vijek.
LIT.: V. 1924, br. 31; V. Jelovac 1960, 8; R. Kuzma-
1973, 6. B. Graljuk
09.114 ZVECAJ, Banjaluka.
Srednjovjekovni grad i nekropola sa Ru-
evine grada lee na lijevoj obali Vrbasa, na te.'ko
litici. Osnovu grada bedemi na
elipsoidnom platou cca 30 X 20 m, pristu-
samo sa zapadne strane gdje je
niji dio grada: poligonalni bastion i ostaci kapije.
Od ulaza prema zapadu, po grebenu dugom 80 m,
nalazio se bedem koji je spajao grad sa
nom kulom osnove 8 X 6 m. Oko 500 m sjevernije,
na lokalitetu Martinis, nalazi se amorfni s
urezanim ornamentom krunice, a neto nie naln-
ene su i ljudske kosti. je bio povreme-
na rezidencija velikog vojvode Hrvoja Hr-
(1402), a kasnije i kralja Stjepana
U vrijeme banovine (1464-1528) imao je
ulogu.
LIT.: C. Tr1ihe!/ca 1904, 73-74; H. 1953, 25.
P. Gr.nljuk
09.115 ZVECAK, Skender Vakuf.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 3
u obliku sanduka, orijentirana Z-I, S-J i
JZ-SI; jedan spomenik ukraen polumjesecom i fi-
guralnom scenom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 110. N.
REGIJA 10.
137
REGIJA 10: OPTI POPIS NALAZITA
1. BAGAR, Surjan; Grad
2. BAHTAGICA GRADINA, Krasulje,
3. BARE-TRIJEBOVO, Grad
4. BASCA, .
5. BASCA, Hripavci-Ahmedini,
6. BATINICKO GROBLJE, Gornji Sehovci,
Grad
7. BEGLUCI, Gornji
Grad
8. BJELAJCE, Bjelajce-Donje Polje,
Grad ,
9. BRESCIC, Gustovara, Grad
10. BREZINE (Divsko groblje), Kljevci_:_Kenjari,
Sansld Most
11. BRIJEG, Staro Selo, Grad
12. BUDELJ, Budelj,
13. BUJIRE (Mramorje), Grad
14. BUKVICE,
15. BUSIJA, Grad
16. CRKVENA GLAVICA, Gornja Sanka,
17. CRKVENO, Crkveno,
18. CRKVINA, Donji Dabar, Sanski Most
19. CRKVINA, Gornje Sokolovo-Mrazovo,
20. CRKVINA, Gornji Vrbljani,
21. CRKVINA, .Kijeva, Sanski Most
22. CRKVINA, Kljevci, Sanski Most
23. CRKVINA (Gromile), Majdan, Grad
24. CRKVINA, Martin, Sanski Most
25. CRKVINA, Sanski Most
26. CRKVINA, Sehovci, Sansld Most
27. CRKVINA (Siulje),
28. CAPLJE, Sanski Most
29. CEGELJAK, Bjelajce, Grad
30. CIRAKOVAC, Majdan, Grad
31. CURUM LOVRICA, Bjelajce, Grad
32. DABAR PECINA, D011ji
Sanski Most
33. DELIBRDO, Vrbljani,
34. DONJA PECKA, Donja Pecka, Grad
35, DONJA SANICA 1, Donja Sanica,
36. DONJA SANICA 2, Donja Sanica,
37. DONJE RATKOVO-DRAGOJLOVICI, Donje
Ratkovo,
38. iDONJE SOKOLOVO, Donje Sokolovo,
39. DONJE SOKOLOVO-VUJISICI, Donje
Sokolovo,
40. DONJI GRACI, Donji Graci, Grad
41. DONJI RIBNIK, Donji Ribnik,
42. DONJI VRBLJANI 1, Donji Vrbljani,
43. lDONJI VRBLJANI 2, Donji Vrbljani,
44. DONJI VRBLJANI-BERICI, Donji Vrbljani,

45. DONJI VRBLJ ANI-CUKOVICI. Donji
Vrhljani,
46. DUGA NJIVA, Gornji Ribnik,
47. DURMISEVICA,
48. DVORINE (Mramorje), do,
Grad
49. DVORISTA, Gornja Sanica,
50. GERZOVO, Gerzovo, Grad
1B - Arl100!05kl Jeko!kon
51. GLAVICA (Hunjka),
52. GLAVICA-'-MAHINJ A, Vrhpolje, Sanski Most
53. GORNJA PREVIJA, Gornja Previja,
54. GORNJA SLATINA, Gornja Slatina,
55. GORNJE RATKOVO, Gornje Ratkovo,
56. GORNJE SOKOLOVO-PERICI, Gornje
Sokolovo,
57. GORNJI DABAR, Sanski Most
58. GORNJI RIBNIK-KENJALI, Gornji Ribnik,
.
59. GORNJI VRBLJANI, Gornji Vrbljani,
60. GORNJI VRBLJANI-MijATOVICI, Gornji
Vrbljani,
61. GRAD (Gradina), Japra, Sanski Most
62. GRAD, D.abrac, Grad
63. GRAD, Gornji Vrbljani,
64. GRAD, Jabukovac,
65. GRAD, Kijeva, Sanski Most
66. GRAD Donja Prisjeka,
67. GRADINA, Baljvine, Grad
68. GRADINA, Grad
69. GRADINA, Dabrac, Grad
70. GRADINA, Donja
Sanski Most
71. GRADINA, Eminovci, Sanski Most
7? GRADINA, Gornja
Sanski Most
73. GRADINA, Gornji Budelj,
7<1. GRADINA gradina), Gornji Ribnik,
.
75. GRADINA, Graci, Grad
76. GRADINA 1 gradina), Hripavci,

77. GRADINA 2 ili gradina),
Hripavci,
78. GRADINA,
79. GRADINA, Sanski Most
80. GRADINA, Sastavci, Kalaura, Sanski Most
81. GRADINA (Majdanska gradina), Majdan,
Grad
82. GRADINA 1,
83. GRADINA 2 (Na
01. GRADINA, Podbrdo, Grad
85. GRADINA, Brdo Grad
136. GRADINA, Stara Rijeka, Sanski Most
87. GRADINA, Tomina, Sanski Most
88. GRADINA, Trnova, Sanski Most
89. GRADINA, Trnovo, Grad
90. GRADINA, tJsorci, Sanski Most
91. GRADINA Velije,
92. GRADINA, Zgon,
93. GRADISTE (Malo Mramorje), Podranica,
Grad
94. GRCKA GRADINA, Gornje

95. GRICA, Baljvine, Grad
96. GROBNICE, Medna, Grad
97. GROMILE, Sitnica,
98. GROMILE, Straica,
99. GROMILE,
138
100.
101. HANOVI, Gornji Sehovci, Grad
102. Hrustovo, Sanski Most
103. HUMKA, Kljevci, Sanski Most
104. ILIDZA, Donja Kozica, Sanski Most
105. JAMAKOVICA GRADINA, Krasulje,
106. JANJILA, Donja Kozica, Sanski Most
107. JATUNOVA NJIVA, Donje Baljvine,
Grad
108. JELASINOVCI, Jelainovci, Sanski Most
109. KALAURA, Jelainovci, Sanski Most
110. KAMENGRAD, .Donji Kamengrad, Sanski Most
111. 1,
112. 2,
113. KLISINA, Gornja Sanica,
114.
115. KOPJENICA 1, Kopjenica,
116. KOP.TENICA 2, Han Glio-Kopjenica,
117. KOPRIVNA, Koprivna, Sanski Most
118. KOTOR, Kotar, Grad
119. KOZICA, Kozica, Sanski. Most
120. KRi;iTOV!, Gornja Pecka, Grad
121: 'KUCISTA, Trnovo, Grad
122. KURBESAN KAMEN, Grad
123. KUZNO GROBLJE,
124. LOKVE,
125. LUKE, Bjelajce-Donje Polje, Grad
126. LUKE, Stara Rijeka, Sanski Most
127. LJUBINSKA GLAVICA, Ljubina,
128. LJUTIK, Gerzovo, Grad
129. MALA GRADINA (Mali
Trijebovo, Grad
130. MARINA NJIVA, Liskovica, Grad
131. Donja Sanica,
132. MOSATLUK, Krasulje,
133. MRAMOR, Trnovo, Grad
134. MRAMORJA, Gornji
135. MRAMORJE, Bunari,
136. MRAMOR.JE, Crljeni,
137. MRAMORJE (Stubo), Gornje Bjelajce,
Grad
138. Gornje
139. MRAMORJE (Kugino groblje), Gustovara,
Grad
140. MRAMORJE, Kljevci-Sanjani, Sanski Most
141. MRAMORJE, Krasalje,
142. MRAMORJE, Podranica, Grad
143. MRAMORJE,
144. MRAMORJE,
145. MRAMORJE, Zelin,
146. MRAMOROVI, trbine, Grad
147. NA SRID SELA, Donje Baljvine,
Grad
148. OKRUGLA MAHALA, Grad
149. OMAR, Sehovci, Grad
150. OSTRA LUKA, Otra Luka, Sanski Most
151. OTOKA, Surjan, Grad
152. OTOKA, Sanski Most
153. P ALANCISTE (Glavica), Gornja Sanica,
154. Donji Ribnik,
155. PERIC-GRAD, Gornje Sokolovo,
156. 'PJ ANUSA, Gerzovo, Grad
157. PLECINA (Nad poljem Gornja Sanica,

158. PLOCICE, Gornji Sehovci, Grad
159. PODGRADINA, Graci, Grad
160. PODGRADINA, Podranica, Grad
161. PODRASNICA, Podranica, Grad
162. POLOM, Graci, Grad
163. POLJANE, Donje Ratkovo,
164. POLJICE, Gornji Sehovci, Grad
165. PRHOVO, Donje Plamenice,
166. PRIZREN (Prizrenac), Slatina,
167. RASTOKA, Rastoka,
168. ROSICA GREDA, Sehovci, Grad
169. SAITOVAC, Grad
170. SAMARDIJE (Kula), Gornja Prisjeka,
171. SANSKI MOST, Sanski Most
172. LSELISTA, Medna, Grad
173. SELISTE, Zgon,
174. SKRADAS, Trijebovo, Grad
175. SPASOVINA, Trnovo, Grad
176. SREDICE, Sredice,
177. STARI MAJDAN, Stari Majdan, Sanski Most
178. STARO SELO, Staro Selo, Grad
179. SURJAN 1, Surjan, Grad
180. SURJAN 2, Surjan, Grad
181. SUVO POLJE, Podranica, Grad
182. SULICA GLAVICA (Sanac), Gornja Sanica,

183. UMARAK,
1134. TESANOVICA KRCEVINE, Gornje Baljvine,
Grad
185. TODOROVICI,
186. TOMINA KULA, Tomina-Palanka,
Sanski Most
187. TRNOVO, Trnovo, Grad
188. TROSKA, Stari Majdan, Sanski Most
139. TRSTOVINA, Tl'I3ovo, Grad
190. UGARSKO CRKVENISTE
Pitanica,
191. VELAGICI 1,
192. VELAGICI 2;
193. VELIKA CELINKA, Pecka, Grad
194. VELIKA GRADINA, Donji Daibar,
Sanski Most
195. VELIKA GRADINA, Gornja Pecka,
Grad
196. VELIKA GRADINA, Trijebovo, Grad
197. VELIKA NJIVA, Gerzovo, Grad
198. VELIKI GRAD (Gradina, Arifov grad), Kijeva,
Sanski Most
199. VRBLJANI, Vrbljani,
200. VRCENAC, Grad
201. VRELO, Gornji Ribnik,
202. (Gradina), Gornje

203. VRSCIC, Plamenice,
204. VULETINA GRADINA, Trnovo, Grad
205. ZABLACE,
206. ZDENA (Vrelo Z'dene), Sanski Most
207. NJIVA, Donji
208. ZIDINA (Gradina), Kamengrad; Sanski Most
209. ZIDOVSKO GROBLJE, Kljevci, Sanski Most
REGIJA 10: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
2. BAHTAGICA GRADINA, Krasulje, (E 4)
16. CRKVENA GLAVICA, Gornja Sanica,
(D 4)
32. DABAR PECINA, Donji
Sanski Most (D 3)
46. DUGA NJIVA, Gornji Ribnik, (E 7)
47. DURMISEVICA, (E 6)
51. GLAVICA (Hunjka), (E 5)
61. GRAD (Gradina), Japra,
Sanski Most (B 1)
63. GRAD, Gornji Vrbljani, (E 8)
64. GRAD, Jabukovac, (D 4)
65. GRAD, Kijevo, .Sanski Most (E 3)
66. GRAD Donja Prisjeka, (D 4)
67. GRAD, Baljvine, Grad (H 6)
70. GRADINA, Donja
Sanski Most (E 3)
71. GRADINA, Eminovci,. Sanski Most (C 2)
72. GRADINA, Gornja
Sanski Most (E 4)
74. GRADINA gradina), Gornji Ribnik,
(E.7) .
75. GRADINA, Graci, Grad (F 6)
76. GRADINA 1 gradina), Hripavci,
(E 5)
77. GRADINA 2 Hi gradina),
Hripavci, (E 5) .
78. GRADINA, (E 4)
79. GRADINA,
Sanski Most (D 4)
80. GRADINA, Sastavci, Kalaura,
Sanski Most (D 3) . . ::
81. GRADINA (Majdanska gradina), Majdan;
Grad (G 7) .
82. GRADINA 1, (E'4)
83. GRADINA 2 (Na (E 4)
84. GRADINA, Podbrdo, Grad (G 6)
85. GRADINA, Grad (G 6)
87. GRADINA, Tomina, Sanski Most (E3)
88. GRADINA, Trnova, Sanski Most (D 2)
89. GRADINA, Trnovo, Grad (G 8)
90. GRADINA, Usorci, Sanski Most (D 2).
91. GRADINA Velije, (E 6)
92. Zgon, (E 5) .
94. GRCKA GRADINA, Gornje
(F 4)
139
95. 1GRICA, Baljvine, Grad (H 6)
102. HRUSTOVACA, Hrustovo, Sanski Most (D 4)
103. HUMKA, Kljevci, Sansld Most (D 3) .
105. GRADINA, Krasulje;
(E 4)
109. KALAUR.t\.,'. Jelainovci, Sanski Most (C 3)
115. KOPJENICA l, Kopjenica, (D 5)
122. KURBESAN KAMEN, Grad (G 6)
129. MALA GRADINA (Mali
Trijebovo, Grad (G 6)
152. OTOKA, Sanski Most (D 4)
153. (Glavica), Gornja Sanica,
(D 4)
156. 'PJENUSA, Gerzovo, Grad (G 8)
157. PLECINA (Nad poljem Gornja Sanica,
(D 4)
171. SANSKI MOST, Sanski Most (D 3)
173. SELISTE, Zgon, (E 5)
182. SULICA GLAVICA (anac), Gornja Sanica,
(D 4) .
187. TRNOVO, . Grad (G 7)
194. VELIKA GRADINA, Donji Dabar,
Sansld Most (C 3)
195. VELIKA GRADINA, Gornja Pecka,
Grad (F 8)
196. VELIKA GRADINA, Trijebovo,
Grad (G 6)
198. VELIKI GRAD (Gradina, Arifov grad), Kijeva,
Sanski Most (E 3)
199. VRBLJANI; Vrbljani, (E 7).
202. VRSCIC (Gradina), Gornje
(F 5)
204. VULETINA GRADINA, Trnovo,
Grad (G 8)
REGIJA 10: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADA V INE
.... '
!GRADINA (Majdanska gradina), Majdan, 3. BARE-TRIJEBOVO, Grad (G 6) 81.
8. BJELAJCE, Bjelajce-Donje Polje, Grad (G 7)
Grad (H 6) 85. GRADINA, Grad (G 6)
11. BRIJEG, Staro Selo, Grad (G 7) 86. GRADINA, Stara Rijeka, Sanski Most (C 2)
22. CRKVINA, Kljevci, Sanski Most (D 3) 91. GRADINA Velije, (E 6)
23. CRKVINA (Gromile), Majdan, ..
'.
94. GRCKA GRADINA, Gornje
Grad (G 7) (F 4)
26. CRKVINA, Sehovci, Sanski Most (D 2) 97. GROMILE, Sitnica, (F 5)
27. CRKVINA (Siulje), (E 5) 98. GROMILE, Straica, (F 5)
28. CAPLJE,: Caplje, Sanski Most (D 3) 99. GROMILE, (E 6)
30. CIRAKOVAC, Majdan, Grad (G 7) 102. HRUSTOVACA, Hrustovo, Sanski Most {D 4)
34. DONJA PECKA, Donja Pecka; .. 104. ILIDZA, Donja Kozica, Sanski Most {E 4)
Grad (E 8) 105. JAMAKOVICA GRADINA, Krasulje,
35. DONJA SANICA 1, Donja Sanica, (D 4) (E 4)
47. DURMiEVICA, :. (E 6) 106. JANJILA, Donja Kozica, Sanski Most'(E 3)
49. DVORITA; Gornja Sanica, (D 4) 108. JELASINOVCI, Jelainovci, Sanski Most {C 3)
50. GERZOVO, Gerzovo, Grad (G 8) 109. KALAURA, Jelainovci, Sanski Most (C 3)
52. GLA VICA-MAHINJA; Vrhpolje,. 114, KLJUC, (E 5)
Sanski Most (D 3) 116. KOPJENICA 2 (Han Glio), Kopjenica,
61. GRAD (Gradin'a), Japra; (D 5)
Sanski.Most (B 1) 117. KOPRIVNA, Koprivna, Sanski Most (D 2)
63. GRAD, Gornji Vrbljani, (E 8) 125. LUKE, Bjelajce-Donje Polje,
65. GRAD, Kijeva, Sanski Most (E 3) Grad (H 6)
66. GRAD Donja Prisjeka, (D 4) 126. LUKE, Stara Rijeka, Sanski Most (C 1)
68. GRADINA, 131. Donja Sanica, (D 4)
Mrkonjic Grad (F 7) 148. OKRUGLA MAHALA, Grad (G 7)
73. GRADINA; Gornji Budelj, '(D 5) 150. OTRA LUKA, Otra Luka; Sanski Most (D 2)
74. GRADINA gradina)," Gornji Ri?nik, 154. Donji Ribnik, ZJ!i 6y-::;.;
(E 7) 160. PODGRADINA, Podranica,
80. GRADINA, Sastavci, Kalaura; Sanski Most (D 3) Grad (F 7)
140
161. PODRANICA, Podranica,
Grad (F 7)
172. SELITA, Medna, Grad (F 7)
174. SKRADA, Trijobovo, Grad (G 5)
176. SREDICE, Sredice, (E 7)
177. STARI MAJDAN,.Stari Majdan,
Sanski Most (C 2)
178. STARO SELO, Staro Selo,
Grad (H 6)
181. SUVO POLJE, Podranica, Grad (F 7)
185. TODOROVICI, (E 6)
188.
190.
191.
196.
199.
200.
202.
203.
206.
TROSKA, Stari Majdan, Sanski Most (D 2)
UGARSKO CRKVENISTE
Pitanica, (D 4)
VELAGICI 1, (D 5)
VELIKA GRADINA, Trijebovo,
Grad (G 6)
VRBLJANI, Vrbljani, (E 7)
VRCENAC, Grad (G 6)
VRSCIC (Gradina), Gornje
(F 5)
VRSCIC, Plamenice, (E 5)
ZDENA (Vrelo Zdene), Sanski Most (D 3)
REGIJA 10: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. BAGAR, Surjan, Grad (H 5)
4. BASCA, (F 6)
5. BASCA, Hripavci-Ahrnedini, (E 5)
6. BATINICKO GROBLJE, Gornji Sehovci,
Grad (H 6)
7. BEGLUCI, Gornji
Grad (H 6)
9. BRESCIC, Gustovara, Grad (H 6)
10. BREZINE (Divsko groblje), Kljevci-Kenjari,
Sanski Most (D 3)
12. BUDELJ, Budelj, (D 4)
13. BUJIRE (Mramorje),
Grad (H 7)
14. BUKVICE, (F 6)
15. BUSIJA, Grad (G 6)
17. CRKVENO, Crkveno, (D 6)
18. CRT<::'VIN A, Donji Dabar, Sanski Most (D 3)
. 19. cr::;,;,:;;:.::r'L' Gornje
(F 4)
20. CRKVINA, Gornji Vrbljani, (E 7)
21. CRKVINA, Kijeva, Sanski Most (D 3)
24. CRKVINA, Martin, Sanski Most (B 2)
25. CRKVINA, Sanski Most (C 2)
26. CRKVINA, Sehovci, Sanski Most (D 2)
27. CRKVINA (iulje), (E 5)
28. Sanski Most (D 3)
29. CEGELJAK, .Bjelajce,. Grad (H 6)
31. CURUM LOVRICA, Bjelajce,
Grad {H 6)
33. DELIBRDO, Vrbljani, (E 7)
36. DONJA SANICA 2, Donja Sanica, (D 4)
37. DONJE RATKOVO-DRAGOJLOVICI,
Donje Ratkovo, (F 5)
38. DONJE SOKOLOVO, Donje Sokolovo,
(E 4)
40. DONJI GRACI, Donji Graci,
Grad (F 6)
41. DONJI RIBNIK, Donji Ribnik, (E 6)
42. DONJI VRBLJANI 1, Donji Vrbljani,
(E 7)
43. DONJI VRBLJANI .2; Donji Vrbljani,
(E 7)
44. DONJI VRBLJANI-BERICI, Donji Vrbljani,
(E 7)
45. DONJI VRBLJANI-CUKOVICI, Donji
Vrbljani, (E 7)
48. DVORINE (Mramorje), do,
Grad (H 7)
52. GLAVICA-MAHINJA, Vrhpolje,
Sanski Most (D 3)
53. GORNJA PREVIJA, Gornja Previja,
(E 6)
54. GORNJA SLATINA, Gornja Slatina,
(F 7)
!55. GORNJE RATK.OVO, Gornje Ratkovo,
(F4)
56. GORNJE SOKOLOVO-PERICI, Gornje
Sokolovo, (E 4)
57. GORNJI DABAR,
Sanski Most (C 3)
58. GORNJI RIBNIK-KENJALI, Gornji Ribnik,
(E 6)
59. GORNJI VRBLJANI, .Gornji Vrbljani,
(E 7) .
60. GORNJI VRBLJANI-MIJATOVICI, Gornji
Vrbljani, (E 7)
62. GRAD, Dabrac, Grad (H 6)
63. GRAD, Gornji Vrbljani, (E 8)
69. GRADINA, Dabrac, Grad (H 6)
72. GRADINA, Gornja
Sanski Most (E 4)
74. GRADINA gradina), Gornji Ribnik,
(E 7)
80. GRADINA, Sastavci, Kalaura,
Sanski Most (D 3)
93. GRADISTE (Malo Mramorje), Podranica,
Grad (F 7)
96. GROBNICE, Medna, Grad (F 7)
100. HAIL-B.A.CA, (E 5)
101. HANOVI, Gornji ehovci, Grad (G 6)
102. HRUSTOV ACA, Hrustovo, Sanski Most (D 4)
107. JATUNOVA NJIVA, Donje Baljvine,
Grad (H 6)
110. KAMENGRAD, Donji Kamengrad,
Sanski Most (C 2)
111. KAMICAK 1, (E 4)
112. KAMICAK 2, (E 4)
113. KLISINA, Gornja Sanica, (D 4)
114. KLJUC, (E 5)
118. KOTOR, Kotar, Grad {G 6)
119. KOZICA, Kozica, Sanski Most (E 4)
120. KRSTOVI, Gornja Pecka, Grad (F 7)
121. KUCISTA, Trnovo, Grad (G 7)
123. KUZNO GROBLJE, (E 4)
124. LOKVE, (E 5)
125. LID<E, Bjelajce-Donje Polje,
Grad (H 6)
127. LJUBINSKA. GLAVICA, Ljulbina, (E 5)
128. LJUTI!(, Gerzovo, Grad (G 8)
130. MARINA NJIVA, Liskovica,
Grad (H 7)
132. MOSATLUK, Krasulje, (E 4)
133. MRAMOR, Trnovo, Grad (G 7)
134. MRAMORJA, Gornji (D 5)
135. MRAMORJE, Bunari, (F 5)
136. MRAMORJE, Crljeni, (E 5)
137. MRAMORJE (Stubo), Gornje Bjelajce,
Grad (H 7) I
138. MRAMORJE, Gornje
(F4)
139. MRAMORJE (Kugino groblje), Gustovara,
Grad (H 6)
140. MRAMORJE, Kljevci-Sanjani,
Sanski Most (D 3)
141. MRAMORJE, Krasulje, (E 4)
142. MRAMORJE, Podranica, Grad (F 7)
143. MRAMORJE, (E 5)
144. MRAMORJE, (E 6)
145. MRAMORJE, Zelin, (E 5)
146. MRAMQROVI; trbine, Grad (F 7)
147. NA. SRIJ:). SEl:,A, Donje Baljvine,
Grad (H 6)
149. OMAR, ehovci, Grad (G 6)
151. OTOKA, Surjan, Grad (H 5) .
155. PERIC-GRAD, Gornje Sokolovo, (E 4)
158. PLOCICE, Gornji ehovci, Grad (H 6)
159. PODGRADINA, Graci, Grad (F 6)
162. POLOM, Graci, Grad (F 6)
163. POLJANE, Donje. Ratkovo, (E 5)
164. 'POLJICE, Gornji ehovci, Grad (H 6)
165. PRHOVO, Donje Plamenice, (E 5)
166. PRIZREN (Prizrenac), Slatina, (E 7)
167. RASTOKA, Rastoka, (E 6)
168. ROSICA GREDA, ehovci, Grad (H 6)
_169. SAITOVAC, Grad (G 7)
.ji
141
170. SAMARDZIJE (Kula), Gornja Prisjeka,
(D 5)
171. SANSKI MOST, Sanski Most {D 3)
175. SPASOVINA, Trnovo, Grad (G 7)
178. STARO SELO, Staro Selo, Grad (H 6)
179. SURJAN 1, Surjan, Grad (H 5)
180. SURJAN 2, Surjan, Grad (H 5)
183. UMARAK, {E 5)
184. TESANOVICA KRCEVINE, Gornje Baljvine,
Grad (H 6)
186. TOMINA KULA, Tomina-Palanka,
Sanski Most (E 3)
187. TRNOVO, Trnovo, Grad (G 7)
189. TRSTOVINA, Trnovo, Grad (G 8)
192. VELAGICI 2, (D 5)
193. VELIKA CELINKA, Pecka, Grad (F 8)
197. VELIKA NJIVA, Gerzovo, Grad (F 8)
198. VELIKI GRAD (Gradina, Arifov grad), Kijevo,
Sanski Most (E 3)
200. VRCENAC, Grad (G 6)
201. VRELO, Gornji Ribnik, (E 7)
205. ZABLACE, (E 6)
207. ZECEVA NJIVA, Donji (E 6)
208. ZIDINA (Gradina), Kamengrad,
Sanski Most (C 2)
209. ZIDOVSKO GROBLJE, Kljevci,
Sanski Most (D 3)
142
REGIJA 10:NALAZlTA
10.1 BAGAR, Surjan, Grad. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenici. 3 u ob-
liku sanduka, orijentirana S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.; S. 1971, 106. . N,
10.2 BAHTAGICA GRADINA, Krasulje, Pra-
istorijska gradina. Smjetena na kraju jedne lingule.
s strari:e. branjena je. polukrunim kame-
nim bedemom. Na platou je konsta:tovan tanak kul-
turni sloj. Gradina je prvi put naseljena u kasnom
eneolitu kultura), a zatim ponovo u e-
ljezno doba. Bedem pripada fazi naseljavanja.
B.
10.3 BARE-TRlJEBOVO, Grad. Rimski
srebrni nakit (ogrlice, fibule, narukvice). Blie okol-
nosti nalaza nepoznate; vjerovatno iz groba.
Rimsko doba 2-3. st.
LIT.: C. Patsch 1911, 195-197. V. Pakvalin
10.4 BACA, Srednjovjekovno gro-
blje. 4 u obliku sanduka, orijenti-
rana Z-I; dva spomenika ukraena motivom kr.>ta
i polumjeseca. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105. N.
10.5 BASCA, Hripavci--Ahmedini, Srednjo-
vjekovno groblje. 6 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih uglavnom Z-I. Kasni
srednji vijek.
LI'l'.: S. 1971, 103. N.
10.6 BATINICKO GROBLJE, Gornji Sehovci, Mr-
Grad. Srednjovjekovno groblje. Uz vrelo Dra-
govac, u pravoslavnom groblju oko 10 ste-
u obliku i sanduka; jedan spomenik uk-
raen motivom polmnjeseca. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 107; 1. 1961, 86, Sl. 3.
N.
10.7 BEGLUCI, Gornji
Grad. Srednjovjekovna nekropola. oko 90
jednostavnog, nepravilnog oblika sanduka;
orijentacija Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 106. N.
10.8 B.JELAJCE, Bjelajce-Donje Polje,
Grad. Rimsko naselje. Pored ostataka na-
je fragment nadgrobnog spomenika kategorije
cipusa, est redova slova. Navjerojatnije
iz ruevina naselja u Donjem Polju. Rim-
sko doba, 2. st.
LIT.: c. TrttheUca 1892 c, 347; c. Patsch 1893, 36.
V. Pakv<iJ.in
10.!} Gustovara, Grad. Srednjo-
vjekovno groblje. 7 u obliku plo-
i sanduka. Kasni srednji vijek. N.
10.10 BREZINE (Divsko groblje), Kljevci-Kenjari,
Sanski Most. Ostaci srednjovjekovne crkve i ne-
kropola. 39 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-I; usred nekropole primje-
se ostaci temelja stare crkve. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 98, N.
10.11 BRIJEG, Staro Selo, Grad. Ostaci
rimske arhitekture ... Upotrijebljeni. i . kao spolija u
starom muslimanskoip. groblju ria lijevoj obali Cr-
ne rijeke (rtvenik s prikaom stabla na jednoj od
strana, kamene grede i jedna profili-
rana greda, odlomak sarkofaga i ulomak rtvenika).
Provenijencija nepoznata. Moda ostaci mauzoleja.
period, 3-4. st.
LIT.: I. 1901, 88, Sl. 8. V. Pak.vaMn
10.12 BUDELJ, Budelj, ne-
kropola. 4 u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 102. N.
10.13 BUJIRE {Mramorje),
.Grad;. Srednjovjekovna nekropola. Razvrstana u tri
grupe su 32. u obliku sanduka, ori-
jentirana Z-I. Kasni srednji vijek. N.
10.14 BUKVICE, Srednjovjekov-
no groblje. U blizini pravoslavnog groblja u Oraho-
vljanima 6 u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-L Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105. N.
10.15 BUSIJA, Graci, Srednja-
. vjekovna nekropola. oko 40 u ob-
liku sanduka, orijentacije .. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.; I. 1981, 9il, Sl. 13. N,
10.16 CRKVENA GLAVICA, Gornja Sanica,
Praistorijska gradina, smjetena na zavretku jedne-
lingule. Na zapadnoj shani, prema masivu, branjena
opkopom i kameno-zemljanim bedemom. Plato je
cca 70X35 m. Ostaci kulturnog sloja u hu-
musu. Vjerovatno eljezno doba. B.
10.17 CRKVENO, Crkveno, Srednjovjekovna
nekropola. oko 26 u obliku
i sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105. N.
10.18 CRKVINA, Donji Dabar, Sanski Most. Sred-
njovjekovna crkva, groblje i manja utvrda. Smjete-
ni iznad vrela Dabra. Od crkve su
vani zidovi, a groblje je uglavnom uniteno osim.
2 groba in situ. Do samog vrela Dabra su ostaci ma-
nje utvrde (10X8X2 m). Kasni srednji vijek.
I. Bojanov,5ki
10.19 CRKVINA, Gornje Sokolovo-Mrazovo,
Srednjovjekovna nekropola. 30 u
obliku sanduka i sarkofaga; ukras nekoliko spome-
nika polumjesec i rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.! S. 1971, 103. N.
10.20 CRKVINA, Gornji Vrbljani, Srednjo-
vjekovna nekropola. 10 u obliku
sanduka, ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 106. N.
10.21 CRKVINA, Kijevo, Sanski Most. Srednjovje-
kovna crkva i groblje. Lei u podnoju Malog gra-
da, uz put na Veliki grad. Temelji crkve su se
-sta dobro odrali (25X25 m) .. Naokolo. su grobovi s
poklopnicama. Na Crkvini je; navodno, ,:.davno.
zlatni kri. Vjerovatno kasni srednji vijek. .
.LIT.: P. S. 1aa9, 23 ... : : . : I. Bo.jamovsJtl
10.22 CRKVINA, Kljevci, Sanski Most. Ostaci rim-
.skog naselja. Lokalitet lei na desnoj obali Da-
bra u Sanu. Ostaci uruenih zidova s malterom vje-
rojatno pripadaju vili rustici ili vili. Ka-
period, kraj 3. i 4. st.
LlT.: V. Radimslcy 1891 a, 434-436. V. Pakvalin
10.23 CRKVINA (Gromile), Majdan, Grad.
Rimsko naselje. i crkva. Oko potoka
Joavke je mnotvo rimske keramike, cigle,
uz metalne predmete i nadgrobni spomenik. Na lije-
voj obali potoka iskopana je crkva.
Istraivao 1891. i 1892. W. Radiinsky. 'Sastciji se od
apside, i sporednih (dimenzije
22,20X16,60 m). je od loniljenog kamenja,
sedre i ulomaka opeke. dijelovi arhitek-
tonskog ukrasa (kapitel; bazament i dr). Na zidovima
je i:.buka sa yiebojnim premazom. J;'ri-
padala je rudarskom naselju, . Rimsko doba i k.i:isrio-
period. 1-6. st. . . . .. ..
LIT.: V. Radlmsky 1893c, C . Patsch 1900a, 170-
-177. V. Pakvalin
10.24 CRKVINA, Martin, Sanski Most. Ostaci sred-
njovjekovne crkve i groblje. samo tragovi
raskopani i razneseni, s polukrunim dijelom
na strani. Oko i unutar ovog prostora smje-
tena je nekropola sa oko 50 u obliku san-
duka i sarkofaga; mnogi ili uniteni. Kasni
srednji vijek. N.
10.25 CRKVINA, Sanski Most. Ostaci
srednjovjekovne crkve i groblje. Na prostranom pla-
tou su samo tragovi zidova s malterom,
uz nekoliko komada sedre. Oblik i dimenzije nije
utvrditi. Oko ovih ostataka nalaze se 3
ka u obliku sanduka, o.stali' uniteni. Kasni srednji
vijek.' N.
10.26 CRKVINA, Sehovci, Sanski Most. Rimsko na-
selje i metalurki pogon, srednjovjekovna crkva i
groblje. Ostaci talionice s uz mnotvo tro-
ske i rimskog materijala {temeljni zi-
dovi, podnica, opeka, crijep, ingoti, i dr.),
prostiru se na zaravanku uz desnu obalu Sane. U
tragovima arhitekture naziru se ostaci, vjerovatno,
srednjovjekovne crkve, uz koju su ukopani istovre-
meni grobovi. Rim$ko doba i kasni srednji vijek.
LlT.: V. Radimslc11 1891 a, 436--438, Sl. 3. 1. Boja.novskl
10.27 CRKVINA (Sisulje), Ka-
crkva sa grobnicom i sred-
njovjekovna crkva i groblje.
U apsidi crkve s ostacima zidova otkrivena je
grobnica s leajevima sa
strana. Vrata grobnice je zatvarala okrugla kamena
Unutar grobnice konstatirana su dva skeleta,
a unutar apside zaobljeni eljezni no.
.doba 5-6. st.
Sa zapadne strane crkve, orijentirana I-Z, na-
'laze se tri manja Vidljivi ostaci
pripadaju, vjerovatno, srednjovjekovnoj crkvi,
temelji, s obzirom na grobnicu na svod, moda lee
na temeljima crkve. Kasni srednji vi-
jek.
'LIT.: S. 1971, 104; I. Bojanovs1ci 1980, 106,
V. PakvaUn
10.28 CAPLJE, Caplje, Sanski Most. Odlomak ka-
zemljane svjetiljke i srednjovjekovni po-
143
nalaz. Ulomak je svjetiljke
1914 .. g. Poblii .podaci nisu poznati. Fragment
skulpture, glava, srednji vijek, 13. st. v. Pakvalin
10.29 CEGELJAK, Bjelajce, Grad. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. 1
nepravilnog oblika, . ostali. uniteni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: 1981, 88. N.
10.30 CIRAKOVAC, Majdan; Grad. Rim-
ski novac. Dva denariusa carice Faustine IL Rimski
period, 2. st. G.
10.31 CURUM LOVRICA, Bjelajce, Grad.
Srednjovjekovna nekropola. Petnaest u ob-
liku i sanduka; uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1981, 80. N.
10.32 DABAR Donji Dabar -
Sanski Most. Praistorijsko naselje. Povrinski nalazi
keramike prikupljeni na sjevernoj, suvljoj strani i-
rokog ulaza u Eneolit,. kultura.
L.IT.: A. Benac 1979, 18.. B.
10.33 DELIBRDO, Vrbljani, Srednjovjekovna
nekropola: 10 u obliku sanduka.
Kasrii srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 105. N.
10.34 DONJA PECKA, Donja Pecka, Grad.
Rimsko naselje. Na lijevoj obali .potok?-. Krgvlja]i::p.
na velikoj povrini razasuti komadi rimske cigle.
Ovdje su rtvenik Jupitru, kame-
na urn\J., nadgrobni natpis. Rimsko doba.
LIT.: V. Radimsky 189la," 432; C. Patsch 1894 765; C.
Patsch 1895 a, 581; D. Sergej1wski 1951. n .. 1Hl. I.
10.35 DONJA SANICA 1, Donja Sanica, Tra-
govi rimske U Donjoj Sanici, kod bive
stanice, otkrivene rimske cigle sa
tom. Rimsko doba. I. Crernonik
10.36 DONJA SANICA 2, Donja Sanica,
Srednjovjekovno groblje. 4 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, .102. N.
10.37 DONJE RATKOVO - DRAGOJLOVICI, Do-
nje Ratkovo, Srednjovjekovna nekropola. Uz
pravoslavno groblje je 5 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. 1971, 104. N.
10.38 DONJE SOKOLOVO, Donje Sokolovo,
Srednjovjekovna nekropola. oko 10
ka u obliku sanduka; ostali uniteni. Kasni srednji
vijek.
LlT.: S. 1971, 103, N.
10.39 DONJE SOKOLOVO-VUJISICI, Donje Soko-
lovo, Srednjovjekovno groblje. 5
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 103, N.
10.40 DONJI GRACI, Donji Graci, Grad.
Srednjovjekovno groblje. 6 u obli-
lm sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 107-108. N.
10.41 DONJI RIBNIK, Donji Ribnik, Sred-
njovjekovna nekropola. oko 10 u
obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105, N.
10.42 DONJI VRBLJANI l, Donji Vrbljani, IGju:.
Srednjovjekovna nekropola. oko 50 ste-
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 106. N.
144
10.43 DONJI VRBLJANI . 2, Donji Vrbljani,
Srednjovjekovno groblje. U pravoslavnom groblju sa-
5 u obliku sanduka. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 106. N.
10.44 DONJI VRBLJANI-BERICI, Donji Vrbljani,
Srednjovjekovno groblje. 4
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 1013. N.
10.45 DONJI VRBLJANI-CUKOVlCI, Donji Vrb-
ljani, Srednjovjekovno groblje. 6
u obliku sanduka uz pravoslavnu crkvu. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 106. N,
10.46 DUGA NJIVA, Gornji Ribnik,
novac. Drahma grada Dyrrhachium i denarius Rim-
ske Republike. eljezno doba, 2. st. st. e.
G.
10.47 DURMISEVlCA,
Prethistorijska gradina i refugij (?). Na
istaknutoj glavici, u okuci Sane, koja se rui u ka-
njon se 2 nasipa i zidovi u malteru. Po-
red praistorijske keramike ima i rimskih opeka i
keramike. Bronzano i (ili) eljezno doba i rimsko do-
ba 3-4 st.
LIT.: I. Bojanovski 1980, 105-106. I. Bojanovski
10.48 DVORINE (Mramorje), do,
Grad. Srednjovjekovna nekropola,
no 64 spomenika u obliku i sanduka, orijenti-
rano Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 107; I. 1981, 89. N.
10A9 DVORISTA, Gornja Sanica, Tragovi
rimskog naselja. Po njivama, uz sam potok Rijeku,
na povrini cca 500 X 300 m i ire, izorava se rimski
materijal (cigle i zidovi). Vjerojatno os-
taci vile rustike. Rimsko doba 1-4. st.
LIT.: V. Radimsky 1891 a, 434; 1. Bojanovslci 1980, 106.
V. Pakvalin
10.50 GERZOVO, Gerzovo, Grad. Sest bron-
zanih rimskih carskih Rimsko doba, 4. st.
G.
10.51 GLAVICA (Hunjka), Praisto-
rij.ski tumulus. Zemljana humka, osnove 25Xl5 i vi-
sine oko 3 m, sepulkral.nog ili sakralnog karaktera
(moda objekat tipa zaspe). Bronzano ili eljezno
doba.
LIT.: V. Radimsky 1891 a, 433 B.
10.52 GLAVICA-MAHINJA, Vrhpolje, Sanski Most.
Ostaci i srednjovjekovnog
Unutar zidova koji, vjerovatno, pripadaju srednjo-
vjekovnom i na junoj padini nailazi se
na tragove rimskih cigala i crijepa. Rimsko doba
3-6. st. i kasni srednji vijek. V. Pakvalin
10.53 GORNJA PREVIJA, Gornja Previja,
Srednjovjekovna nekropola. 20 u
obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: . W71, 105. N.
10.54 GORNJA SLATINA, Gornja Slatina,
Srednjovjekovno groblje. 5 u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 106. N.
10.55 GORNJE RATKOVO, Gornje Ratkovo,
Srednjovjekovna nekropola. U nekoliko grupa ras-
115 u obliku i sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.; S. 1971, 104. N.
10.56 GORNJE SOKOLOV-0-PERICI, Gornje Soko-.
lovo, Srednjovjekovno groblje, Oko pravoslav-
ne crkve oko 15 u obliku
orijentiranih Z-I; ostali uniteni. Kasni srednji vijek ..
N.
10.57 GORNJI DABAR, Sanski Most.
Srednjovjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje,
pod Gradinom, 6 u obliku
Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 97. N.
10,58 GORNJI RIBNIK-KENJALI, Gornji Ribnik,
Srednjovjekovno groblje. 6
u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105, N.
10.59 GORNJI VRBLJANI, Gornji Vrbljani,
Srednjovjekovno groblje, U pravoslavnom groblju
8 u obliku sanduka i krsta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 105, N.
10.60 GORNJI VRBLJANI-MIJATOVICI, Gornji
Vrbljani, Srednjovjekovna nekropola.
vano 15 u obliku sanduka. Kasni srednji
vijek.
LlT.: S. 1971, 105-106. N.
10.61 GRAD (Gradina), J apra, Sanski Most.
Praistorijska gradina i rimska utvrda. Lokalitet je
smjeten na kraju jedne lingule. Prema masivu brda,
na strani, obrambeni opkop. Zapaeni
su ostaci zidova u malteru. Vjerovatno eljezno doba
i doba rimske vladavine. B.
10.62 GRAD, Dabrac, Grad. Srednjovjekov-
ni grad koriten i u tursko doba. Dosta dobro
sastoji se od dvorita sa te vanj-
skog obora. U ranijoj fazi grad je imao tornja
u dvoritu, ulazni i tri na perimetru.
izvana zaobljena, iznutra kvadratna, dosta dobro
ostale poruene. Bedemi su
visoki i 5-6 m. Na padini prema Vrbasu prua se
veliki obor, isturenom kulom i bedemom.
koji se sputao sve do Vrbasa. S obje strane Vrbasa
nalazila se varo. Prvi put se spominje 1494. u sa-
stavu banovine. Kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1977, 111-114. I. Boja-novski
10.63 GRAD, Gornji Vrbljani, Praistorijska
gradina, kaste!, srednjovjekovni poje-
nalazi. Na irem prostoru pod nazivom Grad
nalazi se Velika i Mala Gradina. Istraivanja vrio
I. Bojanovski. S dvije strane bio je dubokim.
kanjonom potoka Starije eljezno doba.
Na samom vrhu praistorijske gradine lei kasno-
katel (castellum) i istovremeno refugij. Ka-
bedemi bili su podignuti na
sjevernoj i zapadnoj strani platoa, pro-
stor 110 X 65 m. Na sjevernoj strani bedema izgra-
su prostorije za vojnu posadu, sa sistemom za
zagri,javanje prostorija (praefurnium). Nalazi: ulomci
keramike i razni eljezni predmeti. Ka-
doba, 4-6. st
Poloaj .i unutranje ut-
vrde koristi se i u 'rano karolinka doba. Nalazi :
ranoslaveriska keramika, bronzana mamuza i bron-
zani pojasne garniture. Rani sred-.
nji vijek, 8-9. st.
LIT.: 1. Bajanovsld 1976 a, 245-255; 1. Bojanavski 1980,.
109-119. V. Pakvalin
10.64 GRAD, Jabukovac, Praistorijska gradi-.
na. Locirana na platou brijega nad dolinom Sanice.
Nema tragova fortifikacije od trajnog materijala. Pri-
pada kasnom bronzanom i eljeznom dobu. B.
. .
10.65 GRAD, Kijeva, Sanski Most. Praistorijska gra-
dina i Lokalitet je smjeten
na zavretku izduenog brda nad Tominskim poljem.
Prostrani plato branjen je sa tri . strane strmim pa-
dinama, a s sjeverne strane, odvojen je
od masiva brda dubokim sedlom. Praistorijski suho-
zid je na sjevernoj; i na sjevero-
stTani. Na najvioj temelji bastiona
zidanog u malteru, promjera 10-15 m. Os-
taci zida u istoj tehnici vidljivi i na praistorijskom
suhozidu. Povrinski nalazi: keramika i eljezna tro-
ska. eljezno i doba. V. Pakvalin
10.66 GRAD Donja Prisjeka, Pra-
istorijska gradina i utvrda. Na istak-
nutom breuljku smjetena praistorijsko
naselje u vidu zaravni ovalnog oblika (dimenzije cca
70X50 m). Vidljivih tragova fortifikacije nema. Ka-
sno bronzano i starije eljezno doba. v. Pakvalin
10.67 GRADINA, Baljvine, Grad. Praisto-
rijska gradina. Na desnoj obali Vrbasa nasuprot
Crne Rijeke, nalazi se plato sa suhozidom.
eljezno doba. o.
10.68 GRADINA, Grad.
Rimsko naselje. Ostaci naselja iz rimskog doba. Na pa-
dini na povrini cca 100 X lOOm izoravaju se zidovi gra-
u malteru, cigla i crijep. Odavde ka-
meno korito (sada pred crkvom u Peckoj), lijeb
vodovoda od rimske cigle, te eljezni budak
i bronzana aplika, kao i ulomak sepulkralnog spo-
menika na kome se spominje gentilno ime Aurelius.
Rimsko doba, kraj 2. i 3. st.
LI.T.: C. Patsch 1093 a, 5!11-532; CIL 14976. V. Pakvali.n
10.69 GRADINA, Dabrac, Grad. Srednjo-
vjekovna utvrda. Lei na stijeni iznad Crne ri-
jeke. u Vrbas, Bedemi, vjerovatno osma sa-
Kasni srednji vijek. I. Bojanovski
10.70 GRADINA, Donja San-
ski Most. Praistorijska gradina. Smjetena je na
sedlu niskog brijega. Nema vidljivih fortifikacija.
Sitni fragmenti keramike nalaeni prilikom ukopa-
vanja savremnih grobova. Kasno bronzano ili eljez-
no doba. 3.
10.71 GRADINA, Eminovci, Sanski Most. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na vrhu omanjeg brda. Os-
taci ltamenog bedema su sa zapadne strane.
Pripada, vjerovatno, starijem eljeznom dobu.
B.
10.72 GRADINA, Gornja Kozica- Sanski
Most. Praistorijska gradina i srednjovjekovni grad.
Na grebenu iznad kanjona na praistorijskoj gradini
ostaci grada koji se sastojao od obora (80
Xl0-30 m), manjeg dvorita (13Xl0 m) i kvadratnE
kule (5 X 5 m), podignute na stijeni na zapadnoj stra-
ni. Bedem na cijelom perimetru. Na padinama obilje
prethistorijske i srednjovjekovne keramike. Bronza-
no i (ili) eljezno doba i kasni srednji vijek.
I. Bojanovs:ki
10.73 GRADINA, Gornji Budelj, Rimska ut-
vrda. Manje uz rimsku cestu. Rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovslci 1980, 106-107. V. Pakvalin
10.74 GRADINA gradina}, Gornji Ribnik,
Praistorijska gradina i
i srednjovjekovna utvrda. Na dominantnom brdu
19 - Arheoloiikl lokslkon
145
smjetena je gradina u vidu gotovo pravilnog kru-
nog platoa (cca 90X70 m) branjenog sa svih strana
snanim bedemom. Na praistor'ijskom. bsdemu b:a-
govi zida u malteru. Vjerovatno ostaci
refugija, a u sredini platoa ostaci srednjovjekovne
kule. Vjerovatno eljezno doba, period,
3-5. st. i srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovslci 1980, 107. B.
10.75 GRADINA, Graci, Grad. Praistorij-
ska gradina. Sastoji se od dva dijela - Velike i Male
gradine - smjetena na vrhu dominantnog brda.
Vjerovat110 kasno bronzano i (ili) eljezno doba.
B.
10.76 GRADINA 1 gradina), Hripavci,
Praistorijsko naselje. Smjetene na malom
platou kamenitog breuljka. Nema tragova fortifi-
kacija. Kulturni sloj nije osim ostataka u
humusu. Bronzano ili eljezno dobu. B.
10.77 GRADINA 2 ili gradina),
Hripavci, Praistorijsko naselje. Smjei\teno na
kamenitom platou omanjeg brda. Nema tragova for-
tifikacija, kao ni kulturnog sloja, osim ostataka u
humusu. Bronzano ili eljezno doba. B.
10.78 GRADINA, Praistorijska gra-
dina. Smjetena na kraju jedne lingule. Ovalni plato,
duine cca 45 m prirodno je strmim padi-
nama sa tri strane, dok je sa zapada, prema masivu,
branjen jednom prirodnom glavicom i jednim uleg-
koji su mogli biti jo i dosuti, od-
nosno produbljeni. Kulturni sloj ne postoji, osim
ostataka u humusu. Kasni eneolit - kul-
tura. B.
10.79 GRADINA, Sanski Most.
Praistorijska gradina. Smjetena na vrhu jednog bri-
jega, je plato (cca lOOX 60 m), opasan sa svih
strana kamenim bedemom. S najugroenije, sjeverne
strane jo jedan polukruni, vanjski bedem. Starije
eljezno doba. B.
10.80 GRADINA, Sastavci, Kalaura, Sanski Most.
Praistorijska gradina, rimska utvrda i srednjovjekov-
ni grad. Smjeteni na stijeni iznad Dabra u
Sanu. Prema Sani je padina izuzetno strma, prema
Dabru je blaa. S i
ne) strane plato gradine branjen je trostn1kim ka-
menim bedemom. Na najistaknutijoj
je kasnije rimska utvrda i srednjovjekovni grad sa
kulom (cca lOXlO m). zidovi u
malteru, fragmenti cigle i crijepa, eljezno doba,
Rimsko doba 1-3. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: V.Raclimslcy 1091 a, 434-436. B.
10.81 GRADINA (Majdanska gradina), Majdan, Mr-
Grad. Praistorijska gradina i rimska utvrda.
Locirana na vrhu usamljenog, dominantnog brda.
Praistorijska fortifikacija je, uglavnom, propala, a
kasnije je utvrda sa zidovima u malteru.
Kraj starijeg i eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. Rad!mslcy 1892 li!!, 231-235, B.
10.82 GRADINA 1, Pral'Storijska gradina.
Locirana na rubu litice isturene nad rijekom Sanom.
Relativno mali, kosi plato branjen je sa zapadne
strane kamenim limitnim tumulom. Vjerovatno kasno
bronzano i eljezno doba. B.
10.83 GRADINA 2 (Na Prais-
torijska gradina. Podignuta na ivici klisure iznad
Sane. kameno-zemljani bedem titi prilaz gra-
dini sa zapadne, sjeverozapadne i stra-
1'16
ne. Plato je uzak, a kulturni sloj samo u
ostacima, u sloju humusa. Vjerovatno kasno bronza-
to i (ili). eljezno doba. B.
10.84. GRADINA, Podbrdo, Grad. Praisto-
rijska gradina. Smjetena na breuljku. Bedemom je
branjen samo gornji plato, koji nosi naziv
, , Zeljezno doba. B.
10.85 GRADINA, Grad. Pret-
historijska gradina i rimska Gradina,
zapravo neveliko uzvienje, na vrhu ima zaravanak
opkoljen suhozidom Na padinama nalazi ke-
ramike i troske. Vjerovatno eljezno doba i rimsko
doba. I. Bojanovsld
10.86 GRADINE-". Str..ra Rijeka, Sanski Most. Rimski
rudarski kopovi i alat.
LIT.; I. Bojanovski 1067 b, 192. I.
10.S7 GRAD:!:NA, Tomina, Sanski Most. Praistorijska
gradina. Smjetena na malom, izdvojenom platou,
dobrim dijelom prirodno strmim padinama
brda. Plato je cca 70 X 50 m. Kulturni sloj je
erodiran. Kraj kasnog bronzanog ili starije eljezno
doba. B.
10.88 GRADINA, Trnova, Sanski Most. Praistorijska
gradina. Smjetena na dominantnom poloaju vie
desne obale gornji plato je dimenzija
cca 80 X 45 m. S strane branjena je dvo-
strukim polukrunim bedemom. Vjerovatno kasno
bronzano i (ili) eljezno doba. B.
10.89 GRADINA, Trnovo, Grad. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na vrim jednog
brda, s june i strane je strmim
padinama. Na vrhu se nalazi plato, cca 35 m,
branjen jakim suhozidom. S najlake
zapadne strane, nalazi se limitni tumulus,
oko 10 m, a neto nie fortifikacija je bila
jo jednim zemljanim nasipom. Manje, sondano, is-
kopavanje izveo je 1967. godine I. Bojanovski i utvr-
dio postojanje kulturnog sloja koji ukazuje na traja-
nje gradine u toku kasnog bronzanog (vjerovatno
Ha B) i eljeznog doba. B.
10.90 GRADINA, Usorci, Sanski Most. Praistorijski
tumulus. Tumulus krune osnove dimenzija cca 12
X 5-6 m, prema padini do 10 m. Vjerovatno kultni
objekat tipa zaspe. Bronzano ili eljezno doba.
B.
10,91 GRADINA (Gr;: Velije, Praistorij-
ska gradina i rimsks utvrda. Smjetena na vrhu
brda strmih padina, bez pravog platoa. Nema sigur-
nih t; :.gc"' a. ;01 ' ko;::ij '- cd trajnog materijala. Ke-
nalazi i fragmenti rimske cigle indiciraju da
je lokalitet najprije bio naseljen u kasnom eneolitu
ili u ranom bronzanom dobu, a da je zatim opet bio
u upotrebi u eljezno i rimsko doba. B.
10.92 GRADINA, Zgon, Praistorijska gradi-
na. Smjetena na krevitom vrhu, iznad desne obale
Sane, na mjestu gdje ona ulazi u klisuru. Nema tra-
gova fortifikacije, a od kulturnog sloja su
samo sitni fragmenti keramike u humusu na obron-
cima. Prema nalazu lepezaste bakrene sjekire pret-
postavlja se da je to bilo kratkotrajno boravite u
doba kasnog eneolita (moda nosilaca
kulture). B.
10.93 GRAD!STE (Malo Mramorje), Podranica, Mr-
Grad. Srednjovjekovna nekropola.
oko 20 u obliku i sanduka, orijentira-
nih Z-I, ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, lOB. , N .
10.94 GRCKA GRADINA, Gornje
Praistorijska gradina i
naselje. Naselje se sastoji od akropole i
koje se prostire na zapadnoj i junoj strani.
i zapadno podignuta je na dvije
terase. Citavo je okrueno pravilno izgra-
bedemom od masivnih blokova kamena. Glav-
ni ulaz je na strani i uz njega se nalazi.
kula. Na istoj shani, uz akropolu, l'lalazi se veli.ka
jama, vjerovatno cisterna. Na akropoli se jasno ra-
zaznaju ostaci brojnih objekata. Uz junu i zapadnu
padinu vide se pravilni ostaci pravougaonih obje-
kata, vjerovatno Na junoj strani se
dva ulaza u akropolu. Na strani nalaze se
3 tumub. Zeljezno doba i period.
LIT.: E. 1960, 23-24. B.
10.95 GRICA, Baljvine, Grad. Praistorij-
ska ostava bakrenih predmeta. u
masi z2mlje pod korijenom jednog drveta. Sastoji
se ocl 35 bojnih sjekira s uicom i povijenim
vom. Kasni eneolit, .vjerovatno kultura.
LIT.: C .Truhellca 1906 c, 117-127; B. 1904, 120-1211.
B.
10.96 GROBNICE, Medna, Grad. Srednjo-
vjekovna nekropola. nekoliko jed-
nostavnog oblika, ostali ili uniteni. Kasni
srednji vijek. N.
10.97 GROMILE, Sit11ica, Rimsko naselje. Na
prostoru od oko 3 hektara prostiru se ostaci
vi.n11: opeka, crijep, zidovi, troska i dr.
LIT.; I. Biljanavslci lDBO, 106. I.
10.98 GROMiLE, Straica, Rimsko naselje.
Najvjerojatnije vila r.ustika sa radionicom. Na kosi,
prema potoku pod zemljom se prostiru
temelji zgrada, a na zemlji lee fragmenti cigle i tro-
ska, koje ima do.sta u junom dijelu lokaliteta. Rim-
sko doba, 1-4. st. I.
10.99 GROMILE, Rimsko naselje
ili ,rila rustika. Od tragova zgrada danas je vidljivo
7 manjih i gromila koje su nastale nabaciva-
njem materijala, cigle i crijepa. Rin1sko
doba, 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovsk.i 19801 105. I.
10.100 HAIL-BASCA, Srednjovjekovna ne-
kropolu. Na padini brda Ljubica, pod starim gradom
smjetena je nekropola sa 13
u obliku i sanduka, orijentiranih Z-I;
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 104. N.
10.101 HANOVI, Gornji ehovci, Grad.
Srednjovjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje sa-
je oko 10 u obliku sanduka, orijen-
tiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: , 1971, 106. . . : . " [\f,
10.102 HRUSTOVACA, Sanski Most. Pra-
istorijsko nruazite, nalazi iz
rirnskog doba i srednjeg vijeka. Gocline1939. izvedena
su prva istraivanja (M. a sistematska isko-
pavanja izvrena su 1947. (A; Benac). je
sa veoma dugim hodnikom, na

ulazu
bilo smjetena ljudsko stanite iz praistorijskog i
kasnijih perioda. Koriteni prostor se od :ulaza pru-
ao u dubinu preko 13,50 in, a njegova iriria se
kretala od 8,80 do 14,80 m. Debljina kulturnog slbja
se od 1,20 do 2,20 m. Sloj: se: dijeli: na tri os-
novna stratuma: donji (tanak, .samo paljevrna f ivo-
tinjske kosti), srednji (najdeblji, pripada
kulturi) i gornji (ostaci. iz raznih . epoha).
Za ovo nalazite su daleko najvaniji nalazi vu-
kulture, a je i najdue bila nasta-
njena ljudskom zajednicom koja je pripadala ovoj
kulturi. U pomenutom: srednjem stratumu je otkri-
veno vie ognjita; od kojih .su neka imala velike
dimenzije i bila od 'kamene podloge i pre-
maza Na jednom mjestu su
ugljenisanog ita. U ovom stratumu su na-
brojne kosti jelena i srne, zatim ka-
meni rvnjevi i brojna kotana i na-
kit, kao i kamene sjekire. Izuze".:no bogate
nalaze obradio J. Koroec a zatim A. Be-
nac. Pored obilja grube keramike i pehara tipa Pri-
boj, konstatovani su izuzetno brojni nalazi ukraene
keramike za kulturu. Prema obli-
cima i ornamentalnim moti.vima, oba autora su sa-
glasna da se ovdje radi :o koni.binadji deimmata
za slavonski prostor i onih za Ljubljanska
barje. S. je :zato i uveo termin zapad-
nobosanski ili tip kulture
i stavio ga u kasnu fazu ove eneolitske grupe. u
navedenom stratumu je i jedan primjerak
za keramiku. zvonastih pehara.
Gornji stratum je vrlo izmijean u kulturnom
pogledu. Praistorijskom dobu jo pripadaju: mala
grupa bronzanih nalaza (narukvica, igla, fibula i
amorfni grumen bronze), datirana u kasnog
bronzanog doba (Br. D, 13. v. st. e.) i
keramike za kulturu polja s umama kasnog
bronzanog doba sjeverne Bosne. Iz rimskog doba i
ranog srednjeg vijeka mali broj objekata.
LIT.: M. 1.940 a, 45-71; J .. Koroec 194.6, 7"-37; A
Benac 1948, 3-41; S. 1979 a, 308-309; K. Vin-
s1ci-Gasparlni 1983, 550, 62.3, 631. A. Benac
10.103 HUMJ{A, Kljevci, Sanski Most. Pralstorijski
tumulus. Usamljena zemljana humka, smjetena na
padini brda, promjera osnove oko 25 m, 'Visin:= oko
4 m, s ulegnutim (vjerovatno vrhom. U
povrinskom sloju ima ulomaka keramike. Namjena
neizvjesna, moda sakralni objekat tipa za:;pe<<.
I. Bojamovski - B.
10.104 ILIDZA, Donja Kozica, Sanski Most. Ostaci
rimskog naselja. Otkriveni ostaci rimske arhitekture
(zidovi, opeka). Vjerovatno 1-1. st.
LIT.: Rad Zavoda u 19511, 316. B. Marijan
1.0.105 GRADINA, Krasulje,
Praistorijska gradina. Smjetena na oniskoj, ali do-
minantnoj glavici u malom polju zvanom Bare. Oval-
ni plato je cca 80X50 m. Na rubovima nema
tragova fortifikacije od trajnog mat'erijala. Sondana
iskopavanje izvea Z. 1962. i otkrio kulturni
sloj debljine cca 1,00 m, u humusu ima i nalaza iz
rimskog doba. Kasno bronzano i starije eljezno do-
ba i rimsko doba.. B.
10.106 JANJILA, Donja Kozica, Sanski Most. Ostaci
rimskog naselja. Nalazi: zidovi, opeka, staklo itd.
Lei na desnoj obali Kozice. r. Bojanovski
10.107 JATUNOVA NJIVA, Dorije Baljvine, Mrko-
Grad. Srednjovjekovna nekropola. oko
40 stefaka u obl.iku i sanduka; jedan spomenik
ukraen motivom mjeseca, rozete i oruja. Kasni
srednji vijek.
LIT.: I. 1981, 92, Sl. 19, 20. N.
10.108 JELASINOVCI, Jelainovci, Sanski Most.
Rimska ostava bronzanog carskog novca. Oko 60 kg.
Rimsko doba, 4, st. G.
o
147
10.lO!l KALAURA, JeJ.ainovci, Sanski Most. Pra-
istorijska gradina i Lokalitet
zauzima izdueni plato jednog omanjeg brda (povri-
na cca 10.000 m
2
), iznad sjevernog ruba
kog polja. Na najvioj gradine podignut
je kasnije fortifikaeijski objekat sa zidovima u mal-
teru. Kasno bronzario i eljezno doba i
period. B.
10.110 KAMENGRAD, :Gon1: Ko.1.:-,engrad, Sansld
Most. Srednjovjekovi1i grad. Ostaci grada smjete-
nog na platou priblino trokutaste osnove koja se
na strani suava. Zbog prepravljanja
i od prvobitnog srednjovjekovnog jez-
gra ostao je neznatan dio.
LIT.: H. 1959, 21-34. T. Glava
10.111 KAMICAK 1, Srednjovje-
kovni i turski grad Nalazi se na samoj
lijevoj obali Sane. Ima oblik ravnokrakog trokuta
(20 X 20 X 20 m) sa (porueno), okrenutim
putu i s jakom oblom visine oko 15 m,
na zapadnom uglu. Jugozapadni bedem je
u visini od oko 12 m. Na padini prema Sani prostire
se obor (20 X 15 m). Kasni srednji vijek.
I. Bojanovski
10.112 KAMiCAK 2, Srednjovje-
kovno groblje. 4 u obliku sanduka.
Kasni sredriji vijek.
LIT.: . 1971, 102. N.
10.113 KLISINA, Gornja Sanica, Srednjovje-
kovna crkva i groblje. samo oskudni ostaci
crkve, orijentirani I-Z, S pravougaonom apsidom na
istoku; preostali zidovi lrno i uz njih uniteni.
srednji vijek. N.
J!.D.l:H Rimska utvrda i srednjovje-
kovni grad. Smjeteni na strmim hridinama koje do-
miniraju dolinom i okolinom. Kompleks
grada upe Banice podignut je na poloaju
gdje je u doba rimskog carstva bilo manje utvrc1e-
nje. Sastoji se od 3 dijela: Grada s Ta-
bora i L(j)ubice. Svi objekti na Gradu su bili opasani
visokim beck:mima sa sjevera, a s juga du-
bokom prnvalijom, i predstavljaju, zajedno sa Pod-
najstarije gradsko jezgro, uklopljeno u je-
dinstven sistem zidina. T .l':iori s
1
. kompleks,
koji u sadanjem obliku iz turskog vremena.
Smjeten je Grada i L(j)ubice i u osnovi je
srednjovjekovni. Pretpostavlja se da je isturena kula
L(j)ubica podignuta posljednja, negdje u 15. st. kao
zatita Grada od neprijateljske artiljerije.
Grad se u pisanim izvorima spominje prvi put
1322. g. kao sredite roda
J,IT.: I. Bojanovski 1973, 1000-105. T. Gla;va

10.115 KOP.lENICA 1, Kopjenica, Prethisto-
rijski. tumulus. Na zaravanku brijega, pored puta,
nalazi se povelika gomila. Bronzano ili eljezno doba.
LTT.: V, Radimslcy 1891 a, 133. Basler
10.116 KOPJEN!CA 2 (Han Glio), Kopjenica,
Rimski grob i tragovi naselja. Jedan ravni rimski
grob je otkopan, ali u njemu, osim jednog
nije bilo drugih priloga. U blizini ima jo grobova,
a po zemlji mnogo fragmenata cigle. RLTJ.1sko doba,
1-3. st.
LIT.: V. Raclimsky 1891 a, 433-434. I.
10.117 KOPRIVNA, Koprivna, Sanski Most. Rimski
novci. Osam bronzanih rimskih carskih Rim-
sko doba, 1. st. G.
148
10.118 . KOTOR, Kotar, Grad. Srednjovje-
kovno groblje. 6 u obliku sanduka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 107. N.
10.119 KOZICA, Kozica, Sanski Most. Srednjovje-
kovno groblje. 5 u obliku sanduka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 98. N.
10.120 RRSTOVI, Gornja Pecka, Grad.
SrednjovjekovT1C groblje. oko 10
u vidu i sanduka. Kasni srednji vijek.
N.
10.121 Trnovo, Grad. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. 2 u
obliku sanduka i krsta, ostali uniteni. Kasni srednji
vijek. N.
10.122 KURBESAlV KAMEN, Grad. Pret-
historijsko naselje. Oko prirodne stijene iznad vrela
Suljinovac, nalazi se prethistorijski mate-
rijal i troska u Naseobinski pro-
stor (cca 300 m
2
) nalazi se neposredno ispod stijene.
Vjerovatno eljezno doba. B. Marijan
10.123 KUZNO GROBLJE, Srednjovje-
ko,:no groblje. 6 u obliku
orijentacije; nekoliko uniteno. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 102. N.
10.124 LOKVE, Srednjovjekovno
Zauzima prostor priblino 60 X 20 m, vi-
soko iznad desne obale Sane. Kasni srednji vijek.
T. Glava
10.125 LUKE, Bjelajce-Donje Polje,
Grad. Rimsko naselje i srednjovjekovno groblje. Po-
vrinski tragovi viclljivi su samo Po-
vremeno se izoravaju zidovi malterom. Pro-
i grobnice, neke sa Tu je
i natpis. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
Ll'l'.: C. Trullellm 1892 c, 347; ClL 13238. I.
10.126 LUKE, Stara Rijeka, Sanski Most. Rimski
spomenici. Prije HJOO. g. iskopana dva anepigrafska
dmska rtvenika. Rimsko doba.
LIT.: 1 . . Bojanovslci 1967, 192. I.
10.127 LJUBINSKA GLAVICA, Ljubina,
Srednjovjekovno groblje. 7 u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 104. N.
10.12l:l LJUTIK, Gerzovo, Grad. Srednjo-
vjekovno groblje. 5 u obliku ne-
pravilnih sanduka, orijentiranih S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 100. N.
10.129 MALA GRADINA (Mali Tri-
jebovo, Grad. Praistorijska gradina, loci-
rana na vrhu brijega. Plato, dimenzija cca 100X40 m,
branjen je kamenim suhozidom, osnove do 3 m, vi-
sine do 2 m. Vjerovatno kasno bronzano i {ili) e-
ljezno doba. B.
10.130 MARINA NJIVA, Liskovica, Grad.
Srednjovjekovna nekropola. oko 30
ka u obliku i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: I. 1981, 89-90, Sl. 12. N.
10.131 MOCILA, Donja Sanica, Rimska gra-
Nackni fragmenti keramike, rimske cigle
i novca, vjerovatno ostaci rimske zgrade. Rimsko
doba. I.
10.132 MOSATLUI{, Krasulje, Srednjovje-
kovna nekropola. 12 u obliku plo-
sanduka i visokog sanduka, orijentiranih Z-I
i S-J; ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 103. N.
10.133 MRAMOR, Trnovo, Grad. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni u
obliku sanduka, orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: ,S, 1971, 108, N.
10.134 MRAMORJA, Gornji Sred-
njovjekovna nekropola. 6 u obliku
i sanduka, ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1071, 103. N.
10.135 MRAMORJE, Bunari, Srednjovjekov-
no groblje. nekoliko u vidu
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: E. 1956, 240. N.
10.136 MRAMORJE, Crljeni, Srednjovjekov-
na nekropola. oko 35 u obliku
i sanduka, orijentacije; ostali unite-
ni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 104. N.
10.137 MRAMORJE (Stubo), Gornje Bjelajce, Mr-
Grad. Srednjovjekovna nekropola.
oko 40 u obliku i sanduka orijentira-
nih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1071, 107; I. 1961, 89, Sl. 9-11.
N.
10.138 MRAMORJE, Gornje
Srednjovjekovna nekropola. samo
jame gdje su nekada leali uniteno oko 30
spomenika. Kasni srednji vijek. N.
10.139 MRAMORJE (l{ugino groblje), Gustovara,
Grad. Srednjovjekovna nekropola.
no oko 80 u obliku i sanduka, orijenti-
ranih Z-I; ukraen jedan spomenik motivom polu-
mjeseca i rozete i figuralnim scenama (dvoboj i kolo).
Kasni srednji vijek.
LIT.: I. 1981, 86-87, Sl. 4-6. N.
10.140 l\'IRAJ.11{0RJE, Kljevci-Sanjani, Sanski Most.
Srednjovjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje sa-
6 u obliku sanduka. Kasni srednji
vijek. '
LIT.: S. 1971, 98. N.
10.141 MRAMORJE, Krasulje, Srednjovje-
kovno groblje. 5 u vidu raz-
orijentiranih; ostali uniteni. Kasni srednji
viJek. N.
10.142 MRAMORJE, Podranica, Grad.
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
oko 150 u obliku sanduka i
sarkofaga, koji je ukraen motivom krsta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: I. 1981, 90-91, Sl. 15. N.
10.143 MRAMOR.TE, Srednjovje-
kovna nekropola. 11 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih S-J; ostali uniteni.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 104, N.
10.144 i\-lRAMORJE, Srednjovjekov-
na nekropola. oko 100 u obliku
i sanduka, orijentiranih S-J izuzetno Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105. N.
10.145 MRAMORJE, Zelin, Srednjovjekovna
nekropola. oko .19 u obliku
i sanduka, orijentiranih S_.:..J; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek. . , .
LIT.: S. 1971, 104. N.
10.146 MRAMOROVI; trbine, Grad. Sred-
njovjekovno groblje. 6 u obliku
i sanduka. Kasni srednji vijek. N.
10.147 NA SRID. SELA, . Donje Baljvine,
Grad. Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Usam-
ljeni u obliku visokog sanduka; ukraen po-
lumjesecom i rozetom. Kasni srednji vijek.
LIT.: I. 1981, 91, Sl. 1'7-18. N.
10.148 OKRUGLA MAHALA, Grad. Rim-
ski nalaz. maske Meduze u
vidu aplika. Rimsko doba.
LIT.: c. Patsch 1911, 200. I.
10.149 OMAR, ehovci, Grad. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz groblje je
oko 30 u obliku i sanduka; jedan spo-
menik ukraen motivom polumjeseca. Kasni srednji
vijek.
LIT.: I. 1981, 86, Sl. 1. N.
10.150 OSTRA LUKA, Otra Luka, sanski Most.
Rimski spomenik. Na lijevoj obali Sane na livadi
je rimska stela sa prikazom bista pokojnika.
LIT.: V. Radimslcy 1891 a, 439. r.Cremonik
10.151 OTOKA, Surjan, Grad. Srednjo'-
vjekovna nekropola. 10 u obliku
sanduka, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 19'71, 106. N.
10.152 OTOKA, Sanski Most.
Praistorijsko naselje. Locirano uz obalu Sane. Son-
dano iskopavanje A. Benca dalo je kulturni sloj
debljine dD 0,80 m. Kraj bronzanog doba i starije
eljezno doba.
LIT.: M. 1931 a, l; Z. 1961 a, 163 B.
10.153 PALANC!STE (Glavica), Gornja Sanica,
Praistorijska gradina. Smjetena je na domi-
nantnom poloaju iznad izvorinog dijela Sanice.
S najlake zapadne strane branjena
dubokim usjekom. Vjerovatno kasno bronzano ili
eljezno doba. B.
10.154 PAL!CKA, Donji Ribnik, Rimska gra-
(villa rnstica) sa ciglanom. Na prostoru
izornva se rimska cigla, a u sondama su se pokazali
i zidovi. Vidljivi tragovi ciglane. Rimsko doba, 1-4.
st.
LIT.: V. Radimsky 1895 a, 219; I. Boja.novslci 1980, 106
I.
10.155 PERIC-GRAD, Gornje Sokolovo,
.Ruevine srednjovjekovnog grada. Bio je smjeten
na tri, od ukupno nekoliko stijena, koje
stre 20-30 m visoko iznad korita Sane. Na najve-
od ovih stijena (Siroki kamen), se,
s unutranje strane, ostaci zidova, a na njenom vrhu
nalazi se omanji plato s ostacima arhitekture,
110g maltera i ulomci zemljanog posuda.
LIT.: B. 1950, 14. T. G!ava
10.156 P.JANUSA, Gerzovo, Grad. Prai:;-
torijski nalaz. Bronzani kelt. Bronzano
doba.
LIT.: V. 1907 a, 206. B.
10.157 PLECINA (Nad poljem Gornja Sa-
nica, Praistorijska grndina. Podignuta je na
149
kraju jedne lingule. Od masiva brda odijeljena je
sedlom i niskim nasipom.
B.
10.158 PLOCICE, Gornji ehovci, Grad.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 2
u obliku sanduka, orijentirani Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 106. N.
10.159 PODGRADINA, Graci, Grad. Sred-
njoyjekovna nekropola. 36 Kasni
srednji vijek. :N.
10.160 PODGRADINA, Podranica, Grad.
Rimski novac. est rimskih bron?Ai!!ih Rim-
sko doba, 3. i 4. st. G.
10.161 PODRASNICA, Podranica, Grad.
Rimski novac. Zlatnik carice Pulcherie.
period, 5. st. G.
10.162 POLOM, Graci, Grad. Srednjovje-
kovna utvrda. Na strmom terenu iznad potoka Tres-
kovca, neznatni ostaci Kasni srednji vijek.
LIT.: L. Thall6czy 1906, 407-408, 410. T. Glava
10.163 POLJANE, Donje. Ratkovo, Srednjo-
vjekovna nekropola. 5 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 104. N.
10.164 POLJICE, Gornji ehovci, Grad.
Srednjovjekovna nekropola. oko 15
ka u obliku sanduka, u vie grupa;
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 107. N.
10.165 PRHOVO, Donje Plamenice, Srednjo-
vjekovna nekropola. 5 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 103. N.
10.166 PRIZREN (Prizrenac), Slatina, Sred-
njovjekovni grad. Na prostoru cca 40X15 m na stije-
ni koja S2 gotovo okomito sputa prema Sa.ni, nalaze
se ruevine grada. Zidovi su do visine 2 ili
3 m, i do 5 m. Kasni srednji vijek.
LIT.: I. 1981, 85. T. Glava
10.167 RASTOl{A, Rastoka, Srednjovjekov-
na nekropola. oko 50 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105. N.
10.168 ROSICA GREDA, ehovci, Grad.
Srednjovjekovna nekropola. Grupisani u dvije cje-
line je oko 30 u obliku. i
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: I. 1981, 86, Sl. 2. N.
10.169 SA!TOVAC, Grad. Sred-
njovjekovna nekropola. oko 15 u
obliku i sanduka, orijentirani Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 108. N.
10.170 SAMARDZIJE (Kula), Gornja
Srednjovjekovna nekropola. Pod samom gla-
vicom Samardije oko 50 u obliku
i sanduka, orijentiranih uglavnom S-J; ostali
uniteni, njima i neki ukr;:ieni
znacima. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 102. N.
10.171 SANSKI MOST, Sanski Most. Praistorijsko
naselje sa nekropolom ravnih grobova i srednjovje-
15-0
kovni grobovi. Istraivanja izvrio F. Fiala 1895-
-1897. Otkriveno je ukupno 176 grobova, dok je
naselje. istraena na povrini od 1200 m
2
Grobovi su
sadravali bogate priloge, te bronzane
ukrasne predmete, eljezno oruje, bronzane knemide
tipa. Iskopavanje naselja dalo je
keramiku, bronzane i eljezne objekte,
kalupe za livenje, jednu trosku, os-
tatke stambenih objekata. Osim praistorijskih, ot-
kriveno je i nekoliko srednjovjekovnih grobova sa'
posudama. Starije i eljezno doba
(6-3. v. st. e.) i ranoslavensko doba (9-10. v.).
LIT.: F. Fiala 1896 c, 219-270; F. Fiala 1897 b, 201-307;
N. 1933, 221. l3.
10.172 SELITA, Medna, Grad. Rimsko
naselje. Na parcelama Selita i Kamenice izoravani
ostaci rimske arhitekture - temelji cigla,
kameni elementi, itd. Rimsko doba, 1-4. st.
LI'r.: I. Bojanovslc! 1080, 106. B. Marijan
10.173 Zgon, Praistorijsko naselje.
Smjetena na jednoj terasi, iznad korita Sane. Na
dosta uskom, dugom potezu, dobro je kultur-
ni sloj. Sondano iskopavanje A. Benca 1961. g. dalo
je bogate nalaze u sloju koji dostie debljinu od
0,90 m. Naselje je osnovano u kasno bronzano doba
(I-Ia B, 10. ili 9. st. st. e.), a trajalo je, vjerovatno,
i tokom starijeg eljeznog doba. B.
10.174 SK.11."tADAS, Trijebovo, Grad. Rim-
ski novac. Dva rimska bronzana Rimsko
doba, 3. st. G.
10.175 SPASOVINA, Trnovo, Grad. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni
u obliku visokog sanduka u pravoslavnom groblju.
Kasni srednji vi.jek. N.
10.1'!6 SRE.DICE, Sredic:?, ste-
la. u Sredici kod groblja na obali Sane. Ka-
snije uzidana u pravoslavnu crkvu u G. Ribniku.
dio reljefa, natpis uniten. Rimsko doba,
4. st.
LIT.: D. sergejevskt 1923, V. Pakvali-n
10.177 STARI MAJDAN, Stari Majdan, Sanski Most.
Rimski novci. Veliki broj bronzanih carskih
Rimsko doba, 4. st. G.
10.178 STARO SELO, Staro Selo, Grad.
Srednjovjekovno groblje. Uz muslimansko groblje
i uz nekadanju damiju 7 u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1071, 107. N.
10.179 SURJAN 1, Surjan, Grad. Srednjo-
vjekovno groblje. 7 u obliku san-
duka, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: . l!J71, 106. N.
10.130 SUR.JAN 2, Surjan, Grad. Sr1'!d-
njovjekovna nekropola. 16 u ob-
liku sanduka, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1H71, 106. N.
10.181 SUVO POLJE, Podranica, Grad.
Rimski novac. Zlatnik Claudiusa II. Rimsko doba,
3. st. G.
10.182 SULICA GLAVICA (anac), Gornja Sariica,
Praistorijska gradina. Naselje je smjetena
na platou 40 X 70 m prirodno hranjenom s
tri strane dok je na zapadno.i strani, utvr-
usjekom i zemljanim bedemom.
Kasno bronzano i starije eljezno doba.
B.
10.183 SUMARAK, Srednjovjekov-
na nekropola. oko .. 50 :razvrstanih
u nekoliko grupa, u obliku i sanduka .
orijentiranih. Veliki broj spomenika je Uniten 1955,
a njihovo unitavanje traje i dalje; toin. prilikom
uniteni su i skeleti pod njima otkriveni na dubini
0,80-1,00 m. Uz njih je i lokalitet Crkvina na .kome
su otkriveni grobovi s prilozima koje uglavnom
nakit. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 103. N.
10.184 TESANOVICA KRCEVINE, Gornje Baljvine,
Grad. Srednjovjekovna nekropola.
na 3 u obliku visokih sanduka, orijentirani
Z-I; na jednom nejasna predstava ivotinje. Kasni
srednji vijek. Od ostalih spomenika samo
ostaci.
LIT.: I. 1961, 93-94, Sl. 22-24. N.
10.185 TODOROVICI, Rimska
Ostaci vjerojatno pripadaju cig-
larskoj Rimsko doba.
LIT.: V. Radims1cy 1805 a, 210. B. Marijan
10.186 TOM.INA KULA, Tomina-Palanka, Sanski
Most. Srednjovjekovna i turska utvrda (kula), smje-
tena 11a blagom uzvienju. U tursko doba obnovlje-
na na istom mjestu (i osnovi) na 4 boja s tamnicom.
Vlasnici begovi Miralemi. G. 1918. u bunama teko
Oko 1930. otkupio ju je demat, poruio
i do nje sagradio damiju. Od kule su se
temelji.
LIT.: P. 1889 a, 29-32 I. Boja..'lovsld
10.187 TRNOVO, Trnovo, Grad. Srednjo-
vjekovno groblje. Praistorijski tumulus i srednjovje-
kovna nekropola. Na tumulu smjetena 6 u
obliku nepravilnih orijentiranih Z-I. Bron-
zano i eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 108. N.
10.188 TEOSKA, Stari Majdan, Sanski Most. Rim-
ska talionica eljeza (officina ferraria) i samokovi.
Nalazi se na potoku Zeljeznici. Troskovite pokriva
povrilm od nekih 6 ha. Slojevi troske su duboki
2 i 7 m. Nalazi: ulomci upljih
cijevi (tzv. pormi) i od
alat i jedna poluga eljeza (ingot),
novci vladara 3. i 4. st. (Probus, Konstans i dr.).
Otkopani su brojni zidovi i jedna cijela zgrada (cca
16,5X10,5 m) u kojoj su rtvenici Sedato
Augusto (2) i Nemesi Piae (1), te 3 anepigrafska
rtvenilrn. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: V. Palwalin 1069, 165-16!1; I. Bojanovslci 1903 b,
110-130. I. Bojanovski
10.189 TRSTOVINA, Trnovo, Grad. Sred-
njovjekovna nekropola. oko 80 u
obliku sanduka, orijentiranih uglavnom Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 108. N.
10.190 CRRVENISTE Pita-
nica, KlJUC. Rimska Na njivama ispod
Malovana'. se komadi. rimske cigle, ke-
ranuke, tToske i rimski novac, to da se tu
nalaze ruevine zgrade. Rimsko doba. I. Cremonik
10.l!Jl VELAGICI 1, Rimsko na-
selje i bazilika. Uz arhitektonske ostat-
ke naseobinskog kompleksa, konstatirani su jo i tra-
govi rimske ceste i, navodno, bazilike.
Rimsko doba i peri1Jd, 1-5. st.
LIT.: I. Bojanovs1ci 1080, 106. B. Marijan
10.192 VELAGICI 2, Srednjovje-
kovno groblje. 6 u obliku sandu-
ka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 103. N.
10.193 VELIKA CELINI\.A, Pecka, Grad.
srednjovjekovni nalaz. Strelica tipa lasti-
nog repa 1952. na gredi. Rani srednji vijek.
LIT.: N. 1Dll3, 223. N.
10.1!.l4 VELil{A GRADINA, Donji Dabar, Marija-
Sanski Most. Praistorijska gradina. Locirana
je na dominantnom brdu. Plato je branjen s tri
strane kamenim bedemom, a sa zapada strmom pa-
dinom. Kasno bronzano ili eljezno doba.
B.
10.195 VELIKA GRADINA, Gornja Pecka, Mrko-:
Grad. Prethistorijska gradina. Gradinski prostor
odbrambenim nasipima. Kraj bronzai1og i
eljeznog doba. B. Marijan
10.196 VELIKA GRADINA, Trijebovo,
Grad. Praistorijska gradina i rimska utvrda. Smje-
tena je na dominantnom poloaju zvanom Greda.
Vjerovatno je osnovana u kasno bronzano ili eljez-
no doba, a u rimsko doba zaposjednuta kao straara
za kontrolu ceste.
LIT.: E. 1956 a, 75. B.
10.197 VELIKA NJIVA, Gerzovo, Grad .
. Srednjovjekovna nekropola. 52 u
obliku i sanduka, orij0n'Liranih S--J. K'i::ni
srednji vijek.
LIT.: ,t;, 1971, 103. N.
10.198 VELIKI GRAD (Gradina, Arifov grad), Ki-
jeva, Sanski Most. Praistorijska gradina i srednjo-
vjekovi1i grad Ki. Nalazi se na istaknutom platou.
Od gradinske utvrde postoje ostaci nasipa sa gradin-
skom keramikom. Srednjovjekovni grad je bio kru-
nog tipa: unutarnji i vanjski bedem zatvaraju 2
kule. Bronzano i (ili) eljezno doba i kasni srednji
vijek. I. Bojainovsld
10.199 VRBLJANI, Vrbljani, Rimski novac.
Jedan rimski republikanski denarius i dva bronzana
rimska carska eljezno doba 1. st. st.
e. i rimsko doba, 3. st. G.
10.200 VRCENAC, Grad. Rimsko i sred-
11jovjekovno naselje. Oko vrela iskopani
rlmski predmeti - uglavnom materijal,
. to ukazuje na postojanje naselja. Oko se
151
nalazilo i kasnije, srednjovjekovno naselje zvano
Varcarevo. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
B. Marijan
10.201 VRELO, Gornji Ribnik, Srednjovfe-
kovna nekropola. 36 u obliku
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 105. N.
10.202 VRSCIC (Gradina), Gornje
Praistorijska gradina i utvrda.
Smjeteni na vrhu dominantnog brda. Kameni be-
dem titi sa svih strana plato cca 70 X 50 m.
Bronzano ili eljezno doba, te doba.
B.
10.203 Plamenice, Rimska utvrda
- refugij. Nalazi: komadi rimske opeke. Rimsko
doba, 1-'1. st.
LIT.: I. Bojanovslci 1930, 107. B. Marijan
10.204 VULETINA GRADINA, Trnovo,
Grad. Prethistorijska gradina. Na samom gradinskcm
prostoru, koji je ispran, nema kulturnih slojeva.
Ne3to prethistorijske keramike je na padina-
ma i u podnoju gradinskog kompleksa. Bronzar10
i (ili) eljezno doba. B. Mruijan
10.205 ZABLACE, Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. 3 u obliku
i.:anduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 105. N.
10.206 ZDENA (Vrelo Zdene), Sanski Most. Ostaci
rimske Zidovi su od fino obra-
tesanika bez tragova maltera. Dio zida s mal-
terom kasnije je podignut. Rimsko doba, 1-4. st.
B. Marijan
10.Z07 ZECEV A NJIVA, Donji
Srednjovjekovna nekropola. oko 25
ka u obliku sanduka i orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 104. N.
10.208 ZIDINA (Gradina), Kamengrad, Sanski Most.
Srednjovjekovna utvrda, u stvari istur2na kula
mengrada. Lei nedaleko ruevina Kamengrada. Gra-
od pritesanog kamena. Sruena. Kasni srednji
vijek, 15. st. I. Bojan:Gvski
10.209 ZIDOVSKO GROBLJE, Kljevci, Sanski Most.
Srednjovjekovna nekropola. 26 u
obliku i sanduka, orijentiranih Z-I;
Kasni srednji vijek .
LIT.: S. 90. N.
REGIJA 11.
20 - Arheolokl loksll:on
155
REGIJA 11: OPTI POPIS NALAZITA
1. iBABIN GRAD, Grkovci, Bosanska Grahovo
2. BAJRAMOV AC, K.apljuh, Bosanski PetTovac
3. BASTASI, Bastasi, Bosanska Grahovo
4. BASTASI, Bastasi, Titov Drvar
5. BAT"'-KLANAC, Unite, Bosanska Grahovo
6. BEGOVAC
Bosanska Grahovo
7. BIJELA CRKVA (Crkvina), Busije,
Bosanski PetTovac
8. BJELAJ (Bilaj), Bjefaj, Bosanski. Petrovac
9. BJELJACKO GROBLJE,Ljeskovica, ..
Ti tov Drvar . . . . .
10. BOSANSKI PETROVAC, Bosanski Petrovac
11. BUK.OVACA 1, Bosanski Petrovac
12. BUKOVACA 2; Bosanski Petrovac
13. BUSIJE, Busije, Bosanski Petrovac
14. CIGLANA (Brdo), Bara-Gornja Bara,
Bosanski Petrovac
.15. CRKVENA GLAVICA, Drvar Selo,
Titov Drvar
16. CRKVINA, Bastasi-Cvijani,
Bosanske Grahovo
17. CRKVINA
Bosanski Petrovac
18. CRKVINA, Krnjeua, Bosanski Petrovac
19. CRKVINA,
Bosanska Grahovo
20. CRKVINA (Careva Luka),
Titov Drvar
21. CRKVINA, Orako Brdo, Bosanski Petrovac
22. CRKVINA, Prkosi-Do, Bosanski Petrovac
23. CRKVINA, Vodenica, Bosanski Petrovac
24. CRKVINA VOCARA, \Tanjila,
Bosanski Petrovac
25. CRLJNICA (planina). Titov Drvar
26. CRNI LUG, Crni Lug, Bosanska Grahovo
27. CUCEVO, Bosanski Petrovac
28. DIDOVINA, Trubar, Titov Drvar
29. DIVSKO GROBLJE, Gornje Bravsko,
Bosanski Petrovac
30. DONJE PAULJE, Donje Paulje,
Bosanska. Grahovo
31. DONJE VRTOCE 1,.Donje Titov Drvar
32. DONJE VRTOCE 2, Donje
Draga, Titov Drvar .
33. DONJI TiKOVAC, Donji Tikovac,
Bosanske Grahovo
34. DONJI UNAC, Titov Drvar
35. DRENO\TAC, Vodenica, Bosanski Petrovac
36. DULIBA, Prkosi-Vaganac, Bosanski Petrovac
37. GRADINA {Kozila),
-Kozila, Bosanski Petrovac
38. GIGICA PECINA, Resanovci,
Bosanska Grahovo
39. GRAD (Gradac), Janjila, Bosanski Petrovac
40. GRAD, Do, Bosanski Petrovac
41. GRAD..;..:..COVKA,
Bosanski Petrovac
42. GRAD RISOVACA, Smoljana,
Bosanski Petrovac
43. GRADAC, Bosanska Grahovo
44. GRADIC, Bravsko-Jasenovac,
Bosanski Petrovac
45. GRADI(! (Grad), Crljivica, Titov Drvar
46. GRADIC (Gradina), Rainovac,
Bosanski Petrovac
47. GRADIC POD OSJECENICOM, Medeno Polje,
Bosanski Petrovac
48. GRADIC-UTA GLAVICA, Revenik,
Bosanski Petrovac
49. GRADINA, Bosanske Grahovo
50. GRADINA 1, Ba8tasi-Podbrina, Titov Drva:r
51. GRADINA 2, Basfusi-Podbrina, Ti tov Drvar
52. )GRADINA, Bjelajski Vaganac,
Bosanski Petrovac
53. GRADINA, Bosanska Grahovo
54. GRADINA, Bravski Vaganac,
Bosanski Petrovac
55. GRADINA, Bu11ara
1
Bosa11ski Petrovac
56. GRADINA (Crkvina), Donje
Titov Drvar
57. GRADINA, Donji Tikov.3.c - :Z,::bx'-2.11.,
Bosanska Grahovo
58. GRADINA, Drvar Selo-Glavica, Titov Drvar
59. GRADINA, Gornje Bravsko, Bosanski Petrovac
60. GRADINA, Gornji Boboljuci, Titov Drvar
. 61. GRADINA, Grkovci, Bosanska Grahovo
62. GRADINA, Janjila, Bosanski Petrovac
63. GRADINA, Bosanska Grahovo
64. GRADINA,
Bosanski Petrovac
65. GRADINA, Krnja.Jela, Bosanski PetToVac
66. GRADINA, Lastve, Bosanski Petrovac
67. GRADINA, Ljeskovica, Titov Drvar
68. GRADINA, Malo Titov Drvar
69. GRADINA, Martin-Brod, Titov Drvar
70. GRADINA, Osredci, Titov Dnrar
71. GRADINA, Bosanska Grahovo
72. GRADINA, Skakavac, Bosanski Petrovac
73. GRADINA 1, Smoljana, Bosanski Petrovac
74. GRADINA 2, Smoljana, Bosariski Petrovac
75. GRADINA, Smoljana-Kecmani,
Bosanski Petrovac
76. GRADINA, Smoljana-Mrde,
Bosanski Petrovac
77. GRADINA, Smoljana-Omanovac,
Bosanski Petrovac
78. GRADINA, Titov Drvar
79. GRADINA, Trubar, Titov Drvar
80. GRADINA, Veliki Titov Drvar
81. GRADINA, Vodenica, Bosanski Petrovac
82. GRADINA CIGELJ, Krnja Jela,
Bosanski Petrovac
83. GRADINA (Crkvina),
Bosanski Petrovac
84. GRADINA U KRU, Drako Brdo,
Bosanski Petrovac
85. GRADINA VIE TUKA,
Bosanski Petrovac
156
86. GRADINA Krnjeua,
Bosanski Petrovac
87. GRADINICA Bjelajski Vaganac,
Bosanski Petrovac
(Hl. GRADINICA, Lastve-Zelinovac,
Bosanski Petrovac
89. GROBLJE, Grkovci,
Bosanska Grahovo
90. GRKOVCI 1, Grkovci, Bosanska Grahovo
91. GRKOVCI 2, Grkovci, Bosanska Grahovo
_92. GRKOVCl 3, Grkovci, Bosanska Grahovo
93. J ANJILAC (Groblje), Janjila,
Bosanski Petrovac
94. KADINJACA, Reve.':lik, Bosanski Petrovac
95. KARA-ARMANOVA GRADINA, Grkovci,
Bosanska Grahovo
96. KUROZEB, Bosanska Grahovo
97. LEDENAC GRAD, Rainovac,
Bosanski Petrovac
98. LISCIJAK-MALA GRADINA, Krnjeua,
Bosanski Petrovac
99. MACIJA GREDA, Crljivica, Titov Drvar
100. 'MALA GRADINA, Lastve, Bosanski PetTovac
101. MALI ZAPATAK, Prkosi-Vaganac,
Bosanski Petrovac
102. MANASTIRISTE crkvina), Cimee,
Bosanski Petrovac
103. MARTIN-BROD, Martin-Brod, Titov Drval
104. Bastasi,
Bosanska Grahovo
105. MOMCILOVA KULA grad), Preodac-
-Tice, Bosanska Grahovo
106. MRAMORJE (Mramorsko groblje),
Bosanska Grahovo
107. MRAMORJE, Prine, Bosanska Grahovo
108. NUGLAICA, Nuglaica, Bosanska Grahovo
109. OBLJAJ, Bastasi, Titov Drvar
110. Titov Drvar
111. OGRADA, Gornji Kazanci-Zagrab,
Bosanska Grahovo
112. PECIRSKI GRADIC, Bravsko,
Bosanski PetTovac
113. PECI, Bosanska Grahovo
114. PREKAJA (Gradina), Prekaja, Titov Drvar
115. PRESEDLO, Krnjeua, Bosanski Petrovac
116. RESANOVCI, Resanovci, Bosanska Grahovo
117. RMANJ, Martin-+-Brod, Titov Drvar
118. SMOLJANA 1, Smoljana, Bosanski Petrovac
119. SMOLJANA 2, Smoljana, Bosanski Petrovac
120. SMOLJANA 3, Smoljana, Bosanski Petrovac
121. STRABENICA, Bosanski Petrovac
122. SAINOV AC GRAD (Gracilna Sainovac),
Rainovac, Bosanski Petrovac
123. SIPOVLJANI 1, Sipovlja11i, Titov Drvar
124. SIPOVLJANI 2, ipovljani, Titov Drvar
125. TITOV DRVAR, Titov Drvar
126. TRBUCKI DO 1, Krnjeua, Bosanski Petrovac
127. TRBUCKI DO 2, Krnjeua, Bosanski Petrovac
128. TUCIC, Drv:ar Selo, Titov Drvar
129. VELIKA GRADINA, Bjelaj, Bosanski Petrovac
130. VELIKA GRADINA, Lastve-Rakovice,
Bosanski Petrovac
131. VELIKA ZUPA, Prekaja, Titov Drvar
132. VELIKI OBLJAJ, Skakavac, Bosanski Petiovac
133. VISOKI (Crkvina), Bravsko-Jasenovac,
Bosanski Petro.v:ac
134. VISUC-GRAD,
Titov Drvar
135. VRELO BASTASICE, Bastasi, Titov Drvar
136. ZEBE, Zebe, Bosanska Grahovo
137. ZDRALOVAC, dralovac, Bosanska Grahovo
REGIJA 11: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. BABIN GRAD, Grkovci, 47. GRADIC POD OSJ.ECENICOM, Medena Polje,
Bosanska Grahovo (E 8) Bosanski Petrovac (C 3)
2. BAJRAMOVAC, Kapljuh, 49. GRADINA,
Bosanski Petrovac (D 3) Bosanska Grahovo (F 8)
10_ BOSANSKI PETROVAC, 50. GRADINA 1, Bastasi-Podbrina,
Bosanski Petrovac (C 3) Ti tov Drvar (C 4)
13. BUSIJE, Busije, Bosanski Petrovac (B 2) 51. GRADINA 2, Bastasi-Podbrina,
25. CRLJIVICA (planina), Titov Drvar (D 4) Titov Drvar (C 5)
27. CUCEVO, Bosanski Petrovac (B 2) 52. GRADINA, Bjelajski Vaganac,
31. DONJE VRTOCE 1, Donje Bosanski Petrovac (B 3)
Titov Drvar (C 5) 53. GRADINA, Bosanska Grahovo (C 7)
33. DONJI TISKOVAC, Donji Tikovac, 54. GRADINA, Bravski Vaganac,
Bosanska Grahovo (B 7) Bosanski Petrovac (D 3)
34. DONJI UNAC, Titov Drvar (D 5) 55. GRADINA, Bunara, Bosanski Pehovac (E 3)
36. 1DULIBA, Prkosi-Vaganac, 56. GRADINA (Crkvina), Donje
Bosanski Petrovac (B 2) Titov Drvar (C 5)
37_ GRADINA (Kozila), 57. GRADINA, Donji Tikovac-Zakoani,
-Kozila, Bosanski Petrovac (E 4) Bosanska Grahovo (B 7)
38. GIGICA PECINA, Resanovci, 58. GRADINA, Drvar Selo-Glavica,
Bosanska Grahovo (C 6) Titov Drvar (C 5)
39. GRAD (Gradac), J anjila, 59. GRADINA, Gornje BTavsko,
Bosanski Petrovac (E 3) Bosanski Petrovac (E 3)
40. GRAD, Do, 60. GRADINA, Gomji Boboljuci,
Bosanski Petrovac (C 2) Ti tov. Dr_var (B 4)
41. GRAD-COVKA, Prkosi-Covka, 61. GRADINA, Grkovci, Bosanska Grahovo (E 8)
Bosanski Petrovac (A 3) 62. GRADINA, Janjila, Bosanski Petrovac (D 3)
41. GRADIC, Bravsko-Jasenovac, 63. GRADINA, Bosanska Grahovo (D 7)
Dosanski Petrovac (E 3) 64. GRADINA,
46. (Gradina), Rainovac, Bosanski Petrovac (C 3)
Bosanski Petrovac (C 3) 65. GRADINA, Krnja Jela, Bosanski Petrovac (D 2)
66. GRADINA, Lastve, Bosanski Petrovac (B 1)
67. GRADINA, Iijeskovica; Titov Drvar (E 6)
68. GRADINA, Malo Titov Drvar (B 3)
69. GRADINA, Martin-Brod, Ti tov Drvar (B 4)
70. !GRADINA, Osredci, Titov Drvar (B 5)
71. GRADINA; Bosanska Grahovo (C 6)
72. GRADINA, Skakavac, Bosanski Petrovac (C 2)
73. GRADINA 1, Smoljana, Bosanski Petrovac (B 3)
74. GRADINA 2, Smoljana, Bosanski Petrovac (D 3)
75. GRADINA; Smoljana-Kecmani,
Bosanski Petrovac (D 2)
'.76. GRADINA,
Bosanski Petrovac (D 2)
77. GRADINA, Smoljana-Omanovac,
Bosanski Petrovac (D 3)
78. GRADINA, Titov Drvar (D 5)
79. GRADINA, Trubar, Titov Drvar (B 5)
80. GRADINA, Veliki Titov Drvar (B 4)
31. GRADINA, Vodenica, Bosanski Petrovac (C 2)
82. GRADINA CIGELJ, Krnja Jela,
Bosanski Petrovac (D 2)
83. GRADINA (Crkvina),
Bosanski Petrovac(B 2)
84. GRADINA U KRU, Drako Brdo,
Bosanski Petrovac (A 2)
85. GRADINA VIE TUKA,
Bosanski Petrovac (E 3)
86. GRADINA VRANOVACA, Krnjeua,
Bosanski Petrovac (B 1)
87. GRADINICA Bjelajski Vaganac,
Bosanski Petrovac (B 3)
88. GRADINICA, Lastve-Zelinovac,
Bosanski Petrovac (B 2)
90. GRKOVCI 1, Grkovci, Bosansko Grahovo (E 8)
93. JANJILAC (Groblje),. J.anjila,
Bosanski Petrovac (D 3)
94, KADINJACA, Revenik, Bosanski Petrovac (C 3)
95. KARA-ARMANOVA GRADINA, Grkovci,
Bosanska Grahovo (E 8) ;
96. KUROZEB, Bosansko Grahovo (C 7)
97. LEDENAC GRAD, Rainovac,
Bosanski Petrovac (C 2)
98. LISCIJAK-MALA GRADINA, Krnjeua,
Bosanski Petrovac (B 2)
99. MACIJA GREDA, Crljivica,.
Bosanski Petrovac (D 4)
100. MALA GRADINA, Lastve,
Bosanski Petrovac (B 2)
101. MALI ZAPATAK; Prkosi-Vaganac,
Bosanski Petrovac (B 2)
103. MARTIN-BROD, Martin"-Brod,
Titov Drvar (B 4)
109. OBLJAJ, Bastasi, Titov Drvar (C 5)
llO. OCIGRIJE, Titov Drvar (B 4)
112. PECIRSKI Bravsko,
Bosanski Petrovac (E 3)
113. PECI, Bosanska Grahovo (C 6)
114. PREKAJA (Gradina), Prekaja,
Titov Drvar (E 6)
115. PRESEDLO, Krnjeua, Bosanski Petrovac (B 2)
118. SMOLJANA 1, Smoljana,
Bosanski Petrnvac (D 2)
119. SMOLJANA 2, Smoljana,
Bosanski Petrovac (D 2)
121. STRAZ.BENICA,
Bosanski Petrovac (D 4)
122. \SAINOVAC GRAD (Gradina Sainovac),
Rainovac, Bosanski Petrovac (C 3)
125. TITOV DRVAR, Titov Drvar (D 5)
126. DO 1, Krnjeua,
Bosanski Petrovac (B 2)
129. VELIKA GRADINA, Bjelaj,
Bosanski Petrovac (B 3)
130. VELIKA GRADINA, Lastve-Rakovice,
Bosanski Petrovac (B 2)
132. VELIKI OBLJAJ, Skakavac,
Bosanski Petrovac (C 2)
133. VISOKI (Crkvina), Bravsko-Jasenovac,
Bosanski Petrovac (E 3)
134. VISUC-GRAD,
Titov Drvar (D 5)
135. VRELO BASTASICE, Bastasi,
Titov DrvaT (C 5)
137. ZDRALOVAC, Zdralovac,
Bosanska Grahovo (F 9)
REGIJA 11: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADA VINE
3. BASTASI, Bastasi, Bosanska Grahovo (F 8) 49. GRADINA,
4. BASTASI, Bastasi, Titov Drvar (C 4) Bosanska Grahovo (F 8)
6. BEGOVAC 50. GRADINA 1, Bastasi-Podbrina,
Bosanska Grahovo (C 7) Titov Drvar (C 4)
7. BIJELA CRKVA (Crkvina), Busije, 52. GRADINA, Bjelajski Vaganac,
Bosanski Petrovac (B 3) Bosanski Petrovac (B 3)
11. BUKOVACA 1, 53. GRADINA, Bosansko Grahovo (C 7)
Bosanski Petrovac (D 3) 56. GRADINA (Crkvina), Donje
14. CIGLANA (Brdo), Bara-Gornja Bara, Titov Drvar (C 5)
Bosanski Petrovac (D 3) 57. GRADINA, Donji Tikovac-Zakoani,
16. CRKVINA, Bastasi-Cvijani, Bosanska Grahovo (B 7)
Bosanske Grahovo (F 8) 58. GRADINA, Drvar Selo-Glavica,
18. CRKVINA, Krnjeua, Bosanski Petrovac (B 1) Titov Drvar (C 5)
24. CRKVINA VOCARA, Janjila, 61. GRADINA, Grkovci, Bosanska Grahovo (E 3)
Bosanski Petrovac (E 3) 63. GRADINA, Bosanska Grahovo (D 7)
31. DONJE VRTOCE 1, Donje 64. GRADINA,
Titov Drvar (C 5) Bosanski Petrovac (C 3)
32. DONJE VRTOCE 2, Donje 71. GRADINA, Bosanska Grahovo (C 6)
draga, Titov Drvar (C 5) 74. GRADINA 2, Smoljana,
35. DRENOVAC, Vodenica, Bosanski Petrovac (C 2) Bosanski Petrovac (D 3)
42. GRAD RISOVACA, Smoljana, 83. GRADINA (Crkvina),
Bosanski Petrovac (D 3) Bosanski Peirnvac (B 2)
45. (Grad), Crljivica, Titov Drvar (D 4) 91. GRKOVCI 2, Grkovci, Bosanska Grahovo (E S)
158
95. KARA-ARMANOVA GRADINA, Grkovci,
Bosansko Grahovo (E 8)
98. LISCIJAK-MALA GRADINA, Krnjeua,
Bosanski Petrovac (B 2)
102. MANASTIRISTE crkvina), Cimee,
Bosanski Petrovac (B 3)
106. MRAMORJE (Mramorsko groblje),
Bosanska Grahovo (D 7)
108. NUGLASicA, Nuglaica,
Bosansko Grahovo (E 8)
116. RESANOVCI, Resanovci,
Bosansko Grahovo (C 6)
120. SMOLJANA 3, Smoljana,
Bosanski Petrovac (D 2)
123. SIPOVLJANI 1, Sipovljani, Titov DrvB.I" (D 5}
125. TITOV DRVAR, Titov Drvar (D 5)
131. VELIKA ZUPA, Prekaja, Titov Drvar (E 6)
133. VISOKI (Crkvina), Bravsko-Jasenovac,
Bosanski Petrovac (E 3)
136. Zebe, Bosanska Grahovo (C 6)
REGIJA 11: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
5. BA:2-KLANAC, U:1ite,
Bosansko Grahovo (D 9)
7. BIJELA CRKVA (Crkvina), Busije,
Bosanski Petrovac (B 3)
8. BJELAJ (Bilaj), Bjelaj, Bosanski Petrovac (B 3)
9. BJELJACKO GROBLJE, Ljeskovica,
Titov Drva'l' (D 6)
12. 2,
Bosanski Petrovac (D 4)
15. CRKVENA GLAVICA, Drvar Selo,
Titov Drvar (C 5)
17. CRKVINA
Bosanski Petrovac (C 3)
18. CRKVINA, Krnjeua, Bosanski Petrovac (B 1)
19. CRKVINA,
Bosanska Grahovo (E 8)
20. CRKVINA (Careva Luka),
Titov Drvar (B 4)
21. CRKVINA, Drako Brdo,
Bosanski Petrovac (A 2)
22. CRKVINA, Prkosi-Do, Bosanski Petrovac (A 2)
23. CRKVINA, Bosanski Petrovac (C 2)
26. CRNI LUG, Crni Lug, Bosanska Grahovo (E 8)
28. DIDOVINA, Trubar, Titov Drvar (B 5)
29. DIVSKO GROBLJE, Gornje Bravsko,
Bosanski Petrovac {E 3)
30. DONJ.E PEULJE, Donje Peulje,
Bosanska Grahovo (E 8)
4i. GRAD-COVI\:A,
Bosanski Petrovac (A 3)
43. GRADAC, Bosanska Grahovo (C 7)
48. GLAVICA, Revenik,
Bosanski Petrovac (C 3)
53. GRADINA, Bosanska Grahovo (C 7)
56, GRADINA (Crkvina), Donje
Titov Drvar {C 5)
83. iGRADINA (Crkvina),
Bosanski Petrovac (B 2)
89. GRCKO GROBLJE, Grkovci,
Bosanska Grahovo (E 8)
92. GRKOVCI 3, Grkovci, Bosanska Grahovo {E 8}
102. MANASTIRISTE crkvina), Cimee,
Bosanski Petrovac (B 3)
104. Bastasi,
Bosanska Grahovo (F 8)
105. MOMCILOVA KULA grad), Preodac-
-Tice, Bosansko Grahovo (E 7)
106. MRAMORJE (Mramorsko groblje),
Bosanska Grahovo (D 7)
107. MRAMORJE, Prine, Bosanska Grahovo (E 9)
111. OGRADA, Gornji Kazanci-Zagrab,
Bosanska Grahovo {E 9)
117. RMANJ, Martin:-Brod, Titov Drvar (B 4)
121. STRABENICA;
Bosanski Petrovac (D 4)
124. SIPOVLJANI 2, Sipovljani, Titov Drva'l' (D 5)
127. TRBUCKI DO 2, Krnjeua,
Bosanski Petrovac (B 2)
128. Drvar Selo, Titov Drvar (C 5)
133. VISOKI (Crkvina), Bravsko-Jasenovac,
Bosanski Petrovac (E 3)
134.
Titov Drvar (D 5)
159
REGIJA 11: NALAZITA
11.1 BABIN GRAD, Grkovci, Bosansko Grahovo.
Prethistorijska gradina. Kasno i eljez110
doba.
LIT.: V. Radtmsky 1893, 490; V. 1909, 168. B. Marijan
11.2 IJAJRAMOV AC, Kapljuh, Bosanski Petrovac.
Prethistorijska gradina .. naselje
je velikim kamenim bedemom, a i;( blizini se nalazi
i jedna gomila. Vjerojatno starije. eljezno do)Ja.
LIT.: V. 1902, .240. . . . B. Marlja;n
11.3 BASTASI; Bastasi; Bosanska Grahovo" Rimski
spomenik. Ulomci nadgrobnog spomenika. sa natpi-
som. Rimsko doba, 1-3. st;
LIT.: C. Patseh 1906, 169. I.
11.4 BASTASI, Bastasi, Titov Drvar; Ostaci rim-
skog na8elja i nekropole. Temelji rimskih zgrada,
Timske grobnice na svod, keramika, novac. Rimsko
doba, st.
L!T.: V. Radimslcy 1894 a, 443. B. Marnan
11.5 BAT-KLANAC, Unite, Bosansko Grahovo.
Srednjovjekovno groblje. 7 u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 197i, 111. . . N.
11.6 BEGOVAC Bosan-
sko Grahovo. Rimsko naselje. U blizini izvora Be-
govac nalaze se ostaci temeljnih zidova nase-
lja i mnotv.o rimskog materijala (ka-
men, opeke, tupulusi, malter, keramika). Zapaaju
se i ostaci Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: V. Radimslcy 1893, 489. Basler
11.7 BIJELA CRKVA (Crkvina), Busije, Bosanski
Petrovac. Ostaci rimske zgrade i srednjovjekovne
crkve. Uz ostatke temeljnih zidova, kamena i rimske
cigle i naziru se tragovi crkve izduene
osnove s pravougaonom apsidom na istoku; navodno
su bili vidljivi i tragovi fresaka. fragment
arhitekfore i Rimsko doba i kasni
sred11ji vijek.
LIT.: P. 1890, 156. i.
11.8 BJELAJ (Bilaj), Bjelaj, Bosanski Petrovac.
Srednjovjekovni grad. Ruevine srednjovjekovnog
grada sa dobro arhitekturom podignutog
na -izduenoj linguli pod velikom i malom gradinom.
Najstarijem jezgru grada pripada okrugla
kula visoka oko 16 m i gradsko dvorite s cisternom,
opasano snanim bedemom. Pored kule je i glavni
ulaz u grad. Gradskom kompleksu pripada i dosta
prostrano koje je bilo
bedemima. Kasni srednji vijek.
LIT.: V. 1902, 233. T. Glava
11.9. BJELJACKO GROBLJE, Ljeskovica, Titov
Drvar. Srednjovjekovna nekropola. 10 ste-
ostali Kasni srednji vijek. s.
11.10 BOSANSKI PETROVAC, Bosanski Petrovac.
Praistorijski nalaz. Sjekira sa jako zavi-
jenim ili eljezno doba.
LIT.: V. 1907 a, 213. B. Marijan
11.11 BUKOVACA 1, Bosanski Petrovac.
Tragovi rimske nekropole, grobnica i
rimski novac. 2. fragmenta sanduka
za pepeo pokojnika. Na jednom natpis. Na
istom prostoru u humci nepravilnog oblika otkriveni
ostaci zidane grobnice na svod. Odavde i
rimskog novca iz 4. st. Rimsko i kas-
doba, 3-6. st.
LIT.! D. Sergejevslci 1932, 23; D. Sergejevslci 1934 a, 23;
V. Pa/cvalln 1959, 157. V. Pakvalln
11.12 BUKOVACA 2, Bosanski Petrovac.
Srednjovjekovni novac.
zlatni dukat: Srednji vijek. V. Pakvalin
11.13 BUSIJE, Busije, Bosanski Petrovac. Praisto-
rijski nalaz .. Bronzani koji, moda,
iz nekog unitenog groba. Pripada nekoj od
ranijih faza kasnog bronzanog doba (Br. D-Ha A 1,
13. ili 12. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1897, 670. B.
11.14 CIGLANA (Brdo), Bara-Gornja Bara, Bo-
sanski Petrovac. Rimsko naselje. Blizu vrela Voj-
na arealu od 1 ha rasuti su temelji, obi-
lje opeka i crijepa.
LlT.: J. Bojanovslci 1974, 215. I. Bojanovski
11.15 CRl{VENA GLAVICA, Drvar Selo, Ti tov Dr-
var. Srednjovjekovna nekropola. 23
u obliku i sanduka, orijentiranih,
ostali uniteni ili Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 101. N.
11.16 CRKVINA, Bastasi-Cvijani, Bosanske Gra-
hovo. Rimska nekropola. Fragmenti sepulkralnih
spomenika s natpisima pokojnika, a na jednom od
njih spominju se DEC(uricnes) l\IT.(u)N.(idpii) nepo-
znatog municipija. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: D. Sergejevslci 1934 a, 20-22; D. Sergejevslci 1935, 19;
I. B(}janovslci 1983 a, 186. V. Pakvalin
11.17 CRKVINA Bosanski Pe-
trovac. Srednjovjekovna crkva i nekropola. Ruevi-
ne crkve izduene osnove s pravougaonom apsidom
na istoku, nad kojom je bio podignut visoki zvonik;
dimenzije crkve 13X7 m. Oko crkve prostirala se
nekropola s oko 50 u obliku orijenti-
ranih Z-I; jedna ukraena motivom ljiljana,
a na drugoj, sada izgubljenoj, bio je glagoljski nat-
pis. Romanika, kraj 12. v. i kasni srednji vijek.
LIT.: P. 1889, 12-15; 1. 1969, 249-25,1;
S. 1971, 102; B. 19!12, 215. N.
11.18 CRKVINA, Krnjeua, Bosanski Petrovac. Tra-
govi rimskog naselja, srednjovjekovna crkva i ne-
kropola. Iznad pravoslavnog groblja nailazi se na
ostatke rimske arhitekture i opeke. Odavde
stela i vie ulomaka stela.
U samom groblju vidljivi su tragovi
s apsidom, vjerovatno crkve, orijentirane I-Z, di-
menzije 14X8 m. su 2 ostali uni-
teni. Rimsko doba, 2-3. st. i kasni srednji vijek.
L!T.: C. Patsch 1900 a, 174-175; D. Sergejevslci 1934 s,
9-10. V. PakvaHn-N.
160
11.19 CRKVINA, Bosanska Gra-
hovo. Srednjovjekovna nekropola. oko 50
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek .
. LIT.: S. 1971, 111. N.
11.20 CRKVINA (Careva Luka}, Titov Dr-
var. Ostaci srednjovjekovne crkve i nadgrobni spo-
menici. Ruevine crkvene rijima
dvije baze stubova stila, 12-13. v. i
nekoliko u Kasni srednji vijek.
LIT.: V. Radimslcy 1893, 487; 1971, 101. N.
Ho21 CRR"WINA, Orako Brdo, Bosanski Petrovac.
Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola
.. Na omanjem uzvienju primjetl"ie su konture teme-
_ lja crkvene din1enzija_.12X5 m. Oko ovih
ostataka je oko 20 orijentiranih
Z-I i izuzetno S-J; jedan spomenik ukraen je
motivom krsta. Kasni srednji vijek. N,
11.22 CRKVINA, Prkosi-Do, Bosanski Petrovac.
Ruevine srednjovjekovne crkve. Ostaci arhitekture
i sada su dobro vidljivi. Kasni srednji vijek.
T. Glava
11.23 CRKVINA, Vodenica, Bosanski Petrovac. Sre-
dnjovjekovna crkva i groblje. ruevine
crkvene gradevirie (dimenzije 12X6 m), uz koju se,
prilikom raskopavanja nailazilo na oru,ie i liturgij-
ske predmete. Oko ruevina je i oko 40
vjerovatno u obliku i sanduka, ukra-
eni motivom krsta i polumjeseca. Kasni srednji
vijek.
LIT.: V. 1902, 237. N.
11.24 CRKVINA VOCARA, Janjila, Bosanski Pe-
trovac. Rimska Ruevine male
gaone uz ostatke materijala.
llimsko doba.
LIT.: V. 1902, 239. I.
11.25 CRLJIVICA (planina), Titov Drvar. Praisto-
rijski nalazi. Spiralna bronzana naruk-
vica i dva bronzana privjeska. Kasno bronzano doba.
LIT.: V. 1907 a, 210_, Tbl. II, O, 7. B.
11.26 CRNI LUG, Crni Lug, Bosanska Grahovo.
Srednjovjekovna nekropola. oko 200 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: . 1971, 111. N.
11.27 CUCEVO, Bosanski Petrovac. Prais-
torijska .gradina i naselje na platou kame-
nog brda, s cca 360X170 m. Vje-
rovatno kasno btonzano ili starije eljezno doba.
LIT.: v: Radimslcy 1894 d, 710. B. Marijan
11.28 DIDOVINA, Trubar, Titov Drvar. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavnu crkvu
15 u obliku Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 101. N.
11.29 DIVSKO GROBLJE, Gornje Bravsko, Bosan-
ski PetTovac. Srednjovjekovna nekropola.
16 u obliku i sanduka, orijentiranih
Z-I. Kasni srednji vijek. N.
11.30 DONJE PEULJE, Donje Peulje, Bosanska
Grahovo. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslav-
no groblje je oko 50 u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 111. N.
11.31 DONJE VRTOCE 1, Donje Titov Dr-
var. Praistorijska gradina i
Probno iskopavanje izvrio V. Radimsky oko 1894
g. Plato cca 121X53 rn je sa pristupne stra-
ne sa dva kameno-zemljana bedema
i zidovima u malte1u. Vanjski bedem je
cca 129 m, a visok cca 4 m, dok je unutranji dug
cca 76 m, a visok cca 4,5 m. Osim praistorijske kera-
mike je i 1 ulomak, vjerovatno kasnoan-
posude. Bronzano ili eljezno doba i kasnoan-
doba.
LIT.: V. 1894 a, 440. B.
11.32 DONJE VRTOCE 2, Donje
Draga, Titov Drvar. Rimsko naselje i
grobnice. Uz ostatke materijala i arhi-
tektonskih ulomaka stupova s lisnatim ornamentom,
otkrivena su r 2 epigrafska fragmenta od kojih jedan
sepulkralnog karaktera, a drugi k'ultnog,
Jupitru. Otkrivene su grobnice na svod
i s Nalazi: staklene posude, fibula i i1a-
rukvica, te eljezni no, novac cara Klaudija II
{Gotskog) (268-270) i cara iz Konstantinove periode
(306-340). Rimsko i doba, 1-6. st.
LIT.: F. Fiala-F. 1894, 424-426; V. 1902, 253.
V. Pakvalin
11.33 DONJI TISKOVAC, Donji Tikovac, Bosan-
ska Grahovo. praistorijski nalaz. Jezi-
bakrena sjekira-klin. Eneolit. B.
11.34 DONJI UNAC, Titov Drvar. Praistorijski po-
nalaz. kelt s uicom. Kasno bron-
doba.
LIT.: V. 1902, 254-255. B. Marijan
11.35 DRENOVAC, Bosanski Petrovac.
Rimska zgrada. Ostaci zidova rimske izra-
kombinacijom opeke i maltera. Rimsko doba,
1-4. st.
LIT.: V. 1902, 237. B. Mar;ijan
11.36 DULIBA, Prkosi-Vaganac, Bosanski Petro-
vac. Praistorijska gradina. Na posljednjem
nom izbreku brda Lupina nalazi se uzvienje (veli-
cca 50X20 m), orijentirano Z-I; na zapadu
odvojeno jarkom (irine cca 6-7 m, du-
bine cca 8 m); bez tragova bedema. Na junoj strani
ispod . uzvienja nepravilna trougaona terasa (cca
50X25 m), na sjevernoj i padini niz
manjih, terasa. Nalazi: brojni, sitni
ulomci keramike. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 248. B. Raunig
11.37 GRADINA (Kozila},
-Kozila, Bosanski Petrovac. Praistorijska gradina.
Plato cca 30X30 m je bedemom sa
sjeverne i june strane, dok su ostale strane prirod-
no Bedem je od krupnog kame-
nja, a njegova visina dostie 4 m. Bronzano ili e-
ljezno doba.
LIT.:. V. 1902, 238. B.
11.38 GIGICA PECINA, Resanovci, Bosanska Gra-
hovo. Paleolitska stanica. Smjetena u otvo-
renoj prema jugu; iroka oko 10-m, duboka blizu
100 m. U probnoj sondi (M. Malez, 1971) otkriveni
artefakti mousterienskog tipa, i u talusu
ispred Srednji paleolit.
LIT.: M. Malez 1971, 215-227; Basler 1979, 317.
Basler
11.39 GRAD (Gradac), Janjila, Bosanski Petrovac.
Praistorijska gradina. naselje sa suhozi-
r!om i dva ulaza. Smjetena na istaknutom visu u
umi Cmi Vrh. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 239. B. Raunig
11.40 GRAi>, Do, B6sanski>Petrovac.
Praistorijska gradina. naselje priblino
krunog oblika, promjera cca 50 m/ sa kamenim be-
demom. Nalazi: sitni ulomci praistorijske keramike.
Vjerovatno starije eljezno .doba. B. Raun,tg
11.41 GRAD-COVKA, Bosanski
Petrovac. Praistorijska .. gradina i srednjovjekovni
grad. Raskopani ostad grada Covke (Sraka grad)
nalaze se ria. prvobitnoJpraistorijskoj gradini s
cima suhozida i nalazima fragmenata keramike. Cov-
ka se pomirije u 15. v.
LIT.: R. 1943, 47-48, Bl, 212; H.
1953, 30. . T. Glava-B. Raunfg.
11.42 GRAD RISOV Smoljana, Bosanski Pe-
trovac. Rimska utvrda. Na Latinskom vrhu u blizini
izvora Hrsovac nalaze se. ostaci .. zgrada vjerovatno
utvrde. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: V. 1902, 240. B. Mal'ijan
11.43 GRADAC, Bosansko Grahovo. Srednjovjekov-
no i crkva .. je na omanjem
breuljku. Cirii ga prostorija duga 26 m koja na sje-
veru zavrava oblom kulom. Ulaz je na junoj strani.
Zidovi debeli 1,80 m su do. 2,00 rn .visine.
U .:peposrednoj blizini pod. Gradcem je Crkvina
s crkvom koju, jednobrodna. s potko-
apsidom (11X6 m). Ostaci arhitekture su
pod zemljom. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1. Cremonik 1953, 149-151. T. Glava
11.44 Bravsko-Jasenovac, Bosanski Pe-
trovac. Praistorijska gradina. Smjetena na sjever-
nom dijelu platoa jednog dominantnog brda. Elip-
sasti kameni bedem brani plato cca 50 X 40 m.
Vjerovatno kasno bronzano ili eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 239. B.
11.45 (Grad), Crljivica, Titov Drvar. Rim-
ska utvrda;. Smjetena na gredi. Sastoji se
od suhozidnih zidova debljine oko 3 m; zauzima
prostor od 50X25-30 m. Nalazi: rimski novci i ope-
ka. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: I. Boja.novski, Dolab. sist., 214. I. Bojainovski
11.46 (Gradina), Rainovac, Bosanski
trovac. Prethistorijska gradina. Smjetena na veli-
kom brijegu zaobljenog vrha i sa kamenim bedemom
u obliku nepravilne krunice koji zatvara povrinu
od cca 10.000 m
2
sitniji ulomci
posuda i lijepa. Kasno i eljezno doba.
LIT.: V 1002, 238. B. Marijaill
11.47 POD OSJECENICOM, Medene Polje,
Bosanski Petrovac. Praistorijska gradina. Na platou
nepravilno trougaonog oblika, duine cca 150 m, dje-
bedemi. Nalazi: vrlo sitni ulomci
praistorijske keramike. Bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 237. B. Raurug
11.48 GLAVICA, Revenik, Bosan-
ski Petrovac. Srednjovjekovni grad. Ostaci zidova
manjeg grada. Vjerojatno kasni srednji vijek.
LIT.: V. 1902, 2.38. B. Marljan
11.49 GRADINA, Bosansko Graho-
vo. Praistorijska gradina i utvrda. Son-
dano iskopavanje izveli su A. Benac i B. Goveda
rica 1976-1977. Podignuta na zaravnjenom platou
nevelikog, ali izdvojenog brijega. Na sjeverozapad-
11om. i uglu ovalnog platoa (dimenzija
cca 60 X 30 m) podignut je po 1 Iimitni tumulus, dok
su due ivice vjerovatno bile. hranjene palisadom.
Du ruba. platoa podignut je zid u malteru. Gradina
je vjerovatno u kasno bronzano doba, eg-
21 - Arheoloki lekslkcn
161
zistirala je tokom eljeznog doba, a ponovo je (na
uem sektoru iljak), u doba rimske vla-
davine.
LIT.: A. Benac 1985, 121-123. B
11.50 GRADINA 1, Bastasi-Podbrina, Titov Drvar.
Praistorijska gradina i rimska utvrda. Smjetena
iznad sklopa Berek na desnoj obali Unca, nizvodno
od Bastaice. Branjena trostranim nasipom.
Ostaci zgrade zidane u malteru. Nalazi:
obilje gradinske keramike i jedno koplje. Naokolo
brojni tumuli. Bronzano i eljezno doba i rimsko
doba.
LIT.: F. Fiala 1897, 676; V. 1902, 251. I. BGjanovski
11.51 GRADINA 2, Bastasi-Podbrina, Titov Drvar.
Prethistorijska gradina. Smjetena nad desnom oba-
lom Unca i branjena kameno-zemljanim nasipom.
Povrinski nalazi: mnotvo radene ke-
ramike. i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 253, B. Marijan
11.52 GRADINA, Bjelajski Vaganac, Bosanski Pe-
trovac. Prethistorijska gradina i rimsko utvrdenje.
Utvrdeno naselje s tragovima gradevine. Nalazi: os-
taci prethistorijske keramike, rimske cigle i sl. Bron-
zano i eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. 1902, 237. B. Ma.tijwn
11.:13 GRADINA, Bosanska Grahovo. Praistorijska
gradina, rimski nalazi' i ostaci srednjo-
vjekovnog grada. Istraivala I. 1952. g.
Na platou dimenzija cca 130X80 m i padinama broj-
ni nalazi ulomaka facetiranih oboda .i drki praisto-
rijskih posuda i predmetaiz rimskog doba.
i ostaci zidova srednjovjekovnog grada. eljezno do-
ba, rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: 1. Cremonilc 1953, 349-351. B. Raunig.
11.54 GRADINA, Bravski Vaganac, Bosanski Petro-
vac. Prethistorijska gradina. Nasdje krunog oblika
smjetena na brdu Krstati vrh. Nalazi: fragmenti
keramike. Vjerovatno kasno i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 240. 13.
11.55 GRADINA, Bunara, Bosanski Petrovac. Pret-
historijska gradina. Neravna povrina ovog
nog naselja ima 20 X 50 m. Sa
strana, sjevera i juga, podignuti su visoki kameni
obrambeni zidovi i vidljivi do 3 m visine,
dok ostale dvije strane tite duboke Na pla-
tou se nalaze ostaci posuda i
lijepa. Kasno i eljezno doba. B. Marijan
11.56 GRADINA (Crkvin'll,
Titov Drvar. Rimsko naselje i spoiije. Srednjovje-
kovna crkva i groblje. Iz ruevina nekog monumen-
talnog rimskog objekta na Gradini iskopane je mno-
go kvadera; njima i natpis: ... oni dec. m(u)-
nicip .. i veliki blok s likom Merkura. Na rimsku
ruevinu nalegla je srednjovjekovna crkva /Crkvina/
(15 X 10 m) sa grobljem. je i 15
veliki broj dislocirani. Rimsko doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: V. 1902, 253; I. Bojanovslci 1980, 121-122.
I. BGjanGvsld
11.57 GRADINA, Donji Tikovac-Zakoani;'Bosan-
sko Grahovo. Prethistorijska gradina i rimska utvr-
da. naselje krunim nasipom.
Na ostacima prethistorijskog podignuti su
u kasno doba zatitni zidovi. Povrinski na-
lazi: mnotvo fragmenata prethistorijske i rimske
keramike, opeka, cijevi za grijanje i dr. Kasno bron-
zano doba i eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. Radimslcy 1893, 491-492. Basler
162
11.58 GRADINA, Drvar Selo-Glavica, Titov Drvar.
Prethistorijska gradina i rimska i utvr-
da. Smjetena nad Raduklije u potok Drvaru.
Na gradini se vide ostaci nasipa sa dosta gradinske
keramike na padinama. Na platou >+Njivica, na sje-
vernoj strani Gradine, nalaze se, na dominantnom
poloaju, ostaci rimske kvadratne
nice). Nalazi: rimski novci od Augusta do Probus.a,
1-3. st fibule, koplje, noevi i i dr. Rimsko
i doba.
LIT.: V. 1902, 252; Z. Vinski 1974, 41. I. Bojam:wi;k!
11.59 GRADINA, Gornje Bravsko, Bosanski Petro-
vac. Praistorijska gradina. Locirana na padini ispod
brda Visoki. Jedan polukruni i dva kamena
bedema povezuju rubove manji,
nepravilno kruni prostor. Vjerovatno pripada kas-
nom bronzanom i (ili) eljeznom dobu. B.
11.60 GRADINA, Gornji Boboljuci, Titov Drvar.
Praistorijska gradina. S ove gradine jedan
bronzani srp. Vjerovatno pripada kasnom bronza-
nom dobu.
LIT.: F. Fiala 1897, 676; V. 1902, 25. B.
11.61 GRADINA, Grkovci, Bosansko Grahovo. Pra-
istorijska gradina, utvrda . i grobnica.
Locirana na platou omanjeg, ali dominantnog brije-
ga, iznad sjeverozapadnog ruba polja. Dosta veliki
plato (cca 110X70 m) branjen je sa sjeverne strane
kamenim bedemom. Od ovog se odvajaju
bedemi koji tite ostale rubove platoa. Jedan
unutranji (moda kameni nasip dijeli plato
na zapadnu i polovicu. Na di-
jelu ostaci zida u malteru kule !
grobnica na svod. Sondano ispitivanje A. Benca
i B. Govedarice, izvP,deno 1976.,--1977, pokazalo je
postojanje kulturnog sloja debljine do 1,80 m. Gra-
dina je osnovana u kasno bronzano doba, (Ha B),
a trajala je tokom starijeg i eljeznog doba.
je i novac Valentinijana I (364-375). Ponovo
je u kasno doba.
LIT.: V. Radimslcy 1893, 490; M. 1935, 12; B. Gove.
darica 1982, 151-154; A. Benac 1985, 123-125. B.
11.62 GRADINA, Janjila, Bosanski Petrovac.
istorijska gradina. Plato naselja priblino krunog
oblika, promjera cca 50 m, isprekidanim
bedemom i na junoj padini
Vrha, dominira kotlinom. Nalazi: sitni ulomci kera-
mike. Vjerovatno eljezno doba. B. Raunig
11.63 GRADINA, Bosanska Grahovo. Pra-
istorijska gradina i rimska utvrda. na-
selje ovalnog oblika (dimenzija 22X15 m) branjeno
nasipom. Otkriveni ostaci temeljnih zidova s malte-
rom. Nalazi:. brojni fragmenti praistorijske keramike,
uteg i lica, kao i rimska opeka, keramika i troska.
i eljezno doba i rimsko doba.
LIT:: V. Radimslcy 1893, 489; V. Radimslcy 1894 a, 437.
N.
11.64 GRADINA, Bosanski Pe-
trovac. Prethistorijska gradina i rimsko
Smjetena na prostranom brijegu koji dominira cen-
tralnim dijelom polja. Ima trostruki zemljani nasip
s ostacima zidanog. (rimskog) bedema, s ulazom ria
sjevernoj strani (u unutranjosti ima vie niih, kru-
nih bedema). Izrazitiji je na zapadnoj strani (irine
do 5 m). Unutranji plato zahvata veliku povrinu,
posutu ulomcima keramike i opeke. Na zapadnoj
strani .visina nasipa je do 3 m. Nalazi: rimski novci.
Kasno .bronzano i eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: P. 1890, 154-155; V. 1902, 238; P.
1925, 227. I. Bojamovsiki
11.65 GRADINA, Krnja Jela, ]3osanski Petrovac.
J:>rethistorijska gradina. Gradinski prostor nepravil-
no krunog oblika (60 X 60 m) je
i kamenim obrambenim zidom (koji je ma-
sivan na zapadnoj i jugozapadnoj strani). Povrinski
nalazi: fragmenti keramike. Starije eljezno doba.
. B.Ma['ljmi
11.66 GRADINA, Lastve, Bosanski Petrovac. Pra-
istorijska . gradina. Smjetena na brdu isturenom u
polje odvojenom strmom udolinom od planinskog
masiva. Elipsoidni plato duine cca 150-160 m ut-
kameno-zemljanim .bedemom vie
ili manje na junoj, i zapadnoj strani. Be-
dem je najizrazitiji na strani i dostie visinu
2-4 m, dok je na ostalim stranama
u tragovima. irina bedema u osnovi iznosi cca 7 m.
Bronzano ili eljezno doba. B.
11.67 GRADINA, Ljeskovica, Titov Drvar. Praisto-
rijska gradina. naselje na brdu Cvijanua,
branjena dvostrukim bedemom, visine cca 2 m, koji
obuhvata prostor od oko 20.000 m
2
Bronzano i e-
ljezno doba. B. Raunig
11.68 GRADINA, Malo Titov Drvar. Pra-
istorijska gradina. naselje, nepravilno oval-
nog oblika cca 200X120m), orijentirano
SZ-JI; na zapadu i jugu padine veoma strme, na
sjeveru dvostruki, a na istoku jednostavni zatitni
bedemi. Nalazi: ulomci praistorijske Vje-
rovatno eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 250. B. Rarunig
11.69 GRADINA, Martin-Brod, Titov Drvar. Pra-
istorijska gradina. Tragovi naselja. Vje-
rovntno eljezno doba. B. Raunig
11.70 GRADINA, Osredci, Titov Drvar. Praistorij-
ska gradiria. manje naselje (promjer od
8 m). Branjena nasipima irine 3 m. Kasno
i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 251. B. Mar.ijan
11.71 GRADINA, Bosanska Grahovo. Praisto-
rijska gradina i tragovi rimskog naselja.
naselje branjena ovalnim jednostavnim nasipom. Na-
lazi: mnotvo prethistorijske keramike, neto rim-
ske, uz fibulu i nekoliko frag-
menata. Kasno i eljezno doba i rimsko
doba.
LIT.: V. Radims1cy 1093, 409; V. Radimsk11 1894 a, 436-437;
V. Radim.Slc11 1895, 292. B. Marijan
11.72 GRADINA, Skakavac, Bosanski Petrovac.
Prethistorijska gradina. naselje s kamenim
obrambenim zidom koji zatvara prostor od cca
300X150 m. U jugozapadnom dijelu nalazi se mala
tmutranja utvrda, promjera cca 40 m. Kasno bron-
i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 240. B. Ma:tijan
11.73 GRADINA 1, Smoljana, Bosanski Petrovac.
Praistorijska gradina. naselje,smjeteno na
najistaknutijem grebenu, trokutastog je oblika (80 X
X25 mi branjeno snanim zidom. Povrinski nalazi:
fragrrienti keramike i lijepa: Vjerojatno sta-
rije eljezno doba. .. . .
LIT.: V. 1902, 240, 13. Marijan
11.74 GRADINA 2, Smoljana, Bosanski Petrovac.
Praistorijska gradina i rimska utvrda. pret-
historijsko naselje cca 80 X 80 m.
sto je oblikovana i. kamenim obrambenim
zidom (samo je juna strana prirodno .'
Povrinski nalazi: mnotvo fragmenata,
ivotinjskih kostiju i lijepa. Preko bedema
podignut zid s malterom i manja kulil.. Kasno bron-
i starije eljezno doba: i rimsko doba.
LIT.: V. 1902, 240. . . 13. Marlja!!l
11.75 GRADINA, Smoljana.:..:::.Kecmani, Bosanski Pe-
trovac. Prethistorijska gradina. Manja utvrda (30X50
m). Rubovi tri krake spojeni su kamenim
obrambenim zidom. Povrinski nalazi: fragmenti pret-
historijske keramike, Starije eljezno doba. .
. B. Mar,ijen
11.76 GRADINA, Bosanski Petro-
vac. Prethistorijska. gradina. manje nase
lje (70 X 55 m). Povrinski nalazi: ulomci
i lijep. Kasno i eljezno doba. .
B. Ma;r!Jan
11.77 GRADINA, Smoljana-Omanovac, B.osanski
Petrovac. Prethistorijska. gradina: naselje,
smjeteno u Smoljanskom polju, ima
obrambeni zid i zauzima prostor od oko 60 X 60 m.
Povr.inski nalazi: fragmenti,, prethistorijske kerami-
ke. Vjerojatno starije eljezno .doba;
LIT.: V. 1902, 240. . . . . . . B. Madjan
11.78 GRADINA; Titov Drvar. Prethistorijska gra-
dina. Na prostoru gradine, smjetene nad desnom
obalom unca, nasipom, nalazi se
broj ulomaka prethistorijske keramike. ili
eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 253. 13. Marijan
11.79 GRADINA, Trubar, Titov Drvar. Prethisto-
rijska gradina .. Smjetena na osamljenom brdu str-
mih padina i branjena velikim limitnim tumulom,
osnove oko 60X30 m, visine oko 16 m. Povr);'nski
nalazi: mnotvo fragmenata keramike, komadi bron-
ze i eljeza, ostaci kostiju. Vjerojatno kasno
no i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 251. 13. Marijan
11.80 GRADINA, Veliki Titov Drvar. Pret-
historijska gradil')a. Ostaci obrambenog zida
nog naselja. Povrinski nalazi: ulomci keramike. Ka-
. sna i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 250. B. Matijan
11.81 GRADINA, Vodenica, Bosanski Petrovac.
Prethistorijska gradina. naselje veliki
kameni bedem obuhvata prostor od cca 15.000 do
20.000 m
2
Unutar naselja nalazi se posebna utvrda
Na povrini nalaze. se fragmenti keramike !
lijepa. Kasno i eljezno doba.
B. MaJij'1n
11.82 GRADINA CIGELJ, Krnja Jela, Bosanski Pe-
trovac. Prethistorijska gradina. naselje
branjena snanim kamenim bedemom visokim do
6 m. Prostor gradine je mali (cca 60X25 m). Nalazi:
sitni fragmenti prethistorijske keramike. Vjerojatno
starije eljezno doba. B. Marljnn
11.83 GRADINA (Crkvina), Bosanski Petro-
vac. Prethistorijska gradina, rimski sarkofag. Sred-
njovjekovna crkva i nekropola., naselje
(cca 295 X 140 m), sastavljena od unutranjeg grada
i branjenog kamenim nasipom. Na dijelu
gradine Crkvina savremena crkva podignuta je na
temeljima srednjovjekovne crkve oko koje je
vano: poklopac rimskog sarkofaga (3-4. st.) i 9 ste-
u vidu orijentiranih Z-I; ukras: polu-
mjesec, krst, ljiljan. Kasno i eljezno do-
ba, rimsko. doba i kasn.i srednji vijek.
LIT.: v. Racltmsl<y. 1894 d, 709-710; S. Be!ilagtc 1971, 102.
B. Marlja!fl-N.
163
11.84 GRADINA U KRSU, Orako Brdo, Bosanski
Petrovac. Praistorijska gradina. Na rubu visoravni
Prkos smjetena veliko naselje. Plato ve-
580 X 284 m branjen je viestrukim,
no petostrukim bedemima. Vjerovatno kasno bron-
zano i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 247-248. B.
11.85 . GRADINA.VISE TUKA, Bo-
sanski Petrovac. Prethistorijska gradina.
naselje. Smjetena na padinama Srnetice i
petorokutno postavljenim kamenim zidom - bede-
mom, koji je masivan na sjevernoj i sjeve-
rozapadnoj strani. Na jugozapadnoj i junoj strani
nalaze se ulazi. Zaprema povrinu od cca 8.000 m
2
(100X80 m). Povrinski nalazi: rijetki ulomci kera-
mike. Starije eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 238. B. Marijan
11.86 GRADINA VRANOVACA, Krnjeua, Bosan-
ske Petrovac. Prethistorijska gradina. na-
selje oko platoa cblika obram-
beni zid. Sjeverna strana veoma strma, ostale se
blago sputaju preko tri terase .. Povrinski nalazi:
fragmenti keramike. Bronbno i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 243. B. Ma1ijan
11.87 GRADINICA Bjelajsld Vaganac, Bo-
sanski Petrovac. Praistorijslrn gradina. Naselje utvr-
suhoziclnim bedemom. Bronzano ili eljezno
doba.
LIT.: V. 1902, 237, B.
11.88 GRADINICA, Lastve-Zelinovac, Bosanski Pe-
trovac. Praistorijska gradina. naselje,
je naseobinski prostor branjen kamenim zidom (cca
200X400 m), a unutar se nalazila jedna mala utvrda
opasana bedemom dimenzija 80 X 50 m. Po-
vrinski nalazi: ulomci keramike i lijepa.
Kasno i eljezno doba. B. Mar/Jan
11.89 GRCKO GROBLJE, Grkovci, Bosanska Gra-
hovo. Srednjovjekovna nekropola. 56 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek .
LIT.: S. Belag!C 1971, 111. N.
11.90 GRKOVCI 1, Grkovci, Bosanska Grahovo.
Praistorijski nalazi: Dva bronzana ob-
jekta - sjekira-kelt i fibula tipa Golinjevo.
faza kasnog bronzanog doba (Ha B).
LIT.: V. Radiinslcy 1893, 490; B. 1971, 320-321.
B.
11.91 GRKOVCI 2, Grkovci, Bosanska Grahovo.
Rimsko naselje i nekropola. rimsko naselje u
blizini s ostacima zidova zgra-
da, rtvenih ara (Silvan, Herkul), nadgrobnih spo-
menika (na jednom se spominje Mun. Salvium), rim-
skih fibula i sl. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: C. Patsch. 1906, 161-165; D. Sergejevslci 1951 a,
-302. B. ManJen
11.92 GRKOVCI 3, Grkovci, Bosanska Grahovo.
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
oko 90 u obliku sanduka, orijenti-
ranih Z-I; veliki broj uniten. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 111. , N.
11.93 JANJILAC (Groblje), Janjila, Bosanski Petro-
vac. Prethistorijska gradina. naselje koje
polukruni kameni obrambeni zidovi tite samo s
june i sjeverne strane (na ostalim strariama nalaze
se Tako formiran prostor imao je nepravilni
kruni oblik cca 70 m. Vjerojatno kasno
doba. B.
164
11.94 RADINJACA, Revenik, Bosanski Petrovac.
Praistorijska gradina. Sondano iskopavanje obavili
B. Gavela i B. Raunig 1959. Smjetena na brdu
nepravilno ovalnog oblika (125X65 m) i
orijentirana I-Z; na zapadnoj i jugoza-
padnoj strani dvostrukim, na ostalim stranama, osim
::;trme sjeverne, jednostrukim kamenim bedemom.
Glavni ulaz na sredini june strane; mali
ulaz dodatnim bedemom na
uglu. Na platou konstatovan kontinuiran kulturni
sloj debljine do 1,30 m, sa substrukcijama od
krupnog kamenja. Nalazi: ulomci keramike ukraeni
gotovo facetiranjem, alat od kosti. Starije
eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 23B. B.
11.95 KARA-ARMANOVA GRADINA, Grkovci,
Bosanska Grahovo. Prethistorijska gradina i rimska
utvrda. zidovi pravokutne zgrade, dimen-
zija oko 24X20 m. Kasno i eljezno doba i
rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1906,162. B. Marija;n
11.96 KUROZEB, Bosansko Grahovo. Prethistorij-
ska gradina. Locirana je na brdu
naselje sa nasipom. Nalaz: kelt.
Kasno i eljezno doba.
LIT.: V. Radims1cy 1893, 490 B. Marijan
11.97 LEDENAC GRAD, Rainovac, Bosanski Pe-
trovac. Praistorijska gradina. Na brdu Ledenac na-
lazi se naselje u obliku manjeg uzvienja
sa zaravnjenim platoom cca 20 X 50 m}. Vje-
rovatno eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 233. B. RaunJg
11.98 LiCIJAK-MALA GRADINA, Kmjeua, Bo-
:?etr:ivac. Praistorijska gradina i rimska ut-
vrda. Mac.je 1-'robno iskopavanje izveo V.
1902. Na najniem dijelu brda prema polju,
smjetena je naselje, branjeno kamenim
bedemom, s malterom, visine 5-8 m.
Na uglovima primjetna proirenja (vjerovatno kule).
Pribline dimenzije utvrde 60X30 m. Pred kamenim
bedemom prua se kameno-zemljani bedem visok
oko 1,30 m. Nalazi iz sonde: 2 eljezne sLTelice, ke-
posuda. Iznad male .gradine izdie se velika
gradina. Vjerojatno eljezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. 1902, 243, 245. B. Marija.n
11.99 MACIJA GREDA, Crljivica, Titov Drvar. Pra-
istorijska gradiml. naselje trapezoidnog
oblika (cca 50><40 m), s tragovima bedema i zatit-
nim tumulom. Nalazi: sitni ulomci keramike. Vjero-
vatno eljezno doba. B.
11.100 MALA GRADINA, Lastve, Bosanski Petro-
vac. Prethistorijska gradina. Gradinski prostor zati-
je i kamenim obrambenim zidom viso-
kim i do 3 m. Povrinski nalazi: ulomci keramike.
Vjerojatno kasno i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 243. 13. Marijan
11.101 MALI ZA.PATAK, Prkosi-Vaganac, Bosan-
ski Petrovac. Praistorijska ostava. Prilikom otvara-
nja kamenoloma na Dulibi je na-
vodno 50 narukvica od bronzane ice. jed-
na, sa 5 navoja jednostavne deblje bronzane ice
krunog presjeka. Vjerovatno eljezno doba.
B. Raunig
11.102 MANASTIRITE crkvina), Cimee,
Bosanski Petrovac. Praistorijski tcmmli,
grobovi i srednjovjekovna crkva. Crkva ima vblik
kria i apsidu na strani (dimenzija 10X7 m).
Nalaz: mramorna s natpisom (izgubljena). Na
okolnim poljima ima mnotvo gomila. Probna isko-
pavanje obavio V. 1898. Od prekopanih 12
gomila grobovi su otkriveni samo u dvije (nalaz: par
bronzanih narukvica), dok je u
srebrni stilus. doba, 5-6. st. i
srednji vijek.
LIT.: P. 1890, 157; V. 1902, 236.
I.
11.103 MARTIN-BROD, Martin-Brod, Titov Dr-
var. Praistorijski nalaz. Bronzi,ino
vo za oruje tipa bode na palici. Rano bron?.ano
doba.
LIT.: Z. Vinski 1961, 9-10; V. 1962 a, 69-70.
B. Raunig
11.104 Bastasi, Bosanska Gra-
hovo. Srednjovjekovno groblje. 7
u obliku orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 111. N.
11.105 MOMCILOVA KULA grad), Preodac-
-Tice, Bosansko Grahovo, Srednjovjekovni grad.
Vjerojatno ruevina srednjovjekovnog grada Unca.
Nalazi se na lijevoj obali gornjeg Unca, na irem
prostoru zv. Gradina koja se, odvojena sa strane
dragama, rui u Unac. Grad. je . sazidan visoko nad
uskim kanjonom tako da mu dvorite lei u kanjo-
nu. Iznad kanjona stri samo
osnove (unutranje dimenzije 6X3,8 m),
sa 4 etae i na luk u zidu.
Zidana je od dobro klesanog kamena s uglovnjacl-
ma. U dvorite (35 X 20 m), koje se sputa u 4 terase,
ulazilo se iz kule. Ulaz u grad bio je mostom sa
Gradine, od koje je odvojen jarkom. Grad je dobro
ocuvan: kula do 4 etae, a bedem do 7 m, a kao
podzid i do 10 m. Grad Unac u upi spomi-
nje se 1326. i 1345. Kasni srednji vijek, 15.
st. I. Bojanovski
11.106 MRAMORJE (Mramorsko groblje), Bosansko
Grahovo. Rimsko naselje, kultno :ujesto i srednjo-
vjekovna nekropola. Na periferiji nase-
lja su kameni blokovi, fragmenti kapitela,
ulomci opeka i novac, ostalih Augusta (27.
st. e. - 14), Titusa (79-81). Iz ruevine neke stare
crkve je ara Slivanu Messoru,
dio stele i cipusa, koji ukazuju na kultno mjesto.
U pravoslavnom groblju oko 100
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J; mnogo dio nekropole je uniten;
je:lan spomenik ukraen motivom krsta. Prilikom
prekopavanja krajem prolog vijeka na-
rno grobove sa brojem ske-:-
lc:a; u jednom su, navodno, i ostaci luksuz-
nog tekstila. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. M. 1892, 273-274; C. Patsch 1899 a ll9-123
S. 1971, 111 {Ogarci). Basler....:N.
11.107 MRAMORJE, Prine, Bosanska Grahovo.
Srednjovjekovna nekropola. ,oko 40
lm u obliku od kojih je jedna ukraena moti-
vom krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, .1.12. . N.
11.108 NUGLASICA, Nuglaica, Bosanska Grahovo.
Rimski novac, jedan denarius Rimske repu-
blike (AEMILIA), i jedan denarius cara Trajana
(98-117). eljezno doba i rimsko doba, 1-2.
V.
LIT.: C. Patsch 1906, 169. G.
11.109 OBLJAJ, Bastasi, Titov Drvar. Praistorijska
gradina $mje3tena na zaobljenom stoastom brdu na
lijevoj obali Unca. Nasip (suhozid) je zarastao, zaru-
en i raznesen. Na padinama obilje fragmenata ke-
ramike. Bronzano ili eljezno doba; I. BoJanovslti
11.110 OCIGRIJE, Titov Drvar. Pojedi-
praistorijski nalaz. Bronzano koplje. Kasno
bronzano doba (Ha B).
LIT.: V. 1962 a, 71. B.
11.111 OGRADA, Gornji Kazanci-Zagrab, Bosan-
ska Grahovo .. Srednjovjekovna nekropola.
oko 39 u obliku Kasni srednji vijek.
LIT.; S. 1971, 112. N.
11.112 PECIRS!{I GRADIC, Bravsko, Bosanski Pe-
trovac. Praistorijska gradina. Smjetena u samom
polju. Kameni bedem zatvara estougaoni plato, ve-
cca 3.500 m
2
Starije eljezno doba. B.
11.113 PECI, Bosanska Grahovo. Praistorijski
nalaz. Dvije uplje bronzane sjekire-
-kelta, u iroj okolici Gradine.
Kasno bronzano doba, faza (Ha B).
LIT.: V. Rad!mslcy 1894 a, 488-439; V. 1907 ni. 20.a_.
. . B. CDVlC
11.114 PREKAJA (Gradina), Prekaja, Titov Drvar.
Prethistorijska gradina. naselje smjetena
na onioj glavici koja ima dominantan poloaj. Vje-
rovatno bronzano ili eljezno doba. r. Bojanovsk.t
11.115 PRESEDLO, Krnjeua, Bosanski Petrovac.
Praistorijska nekropola na brdu Grobovi s
urnama i skeletni grobovi. Sondirao V. 1902.
Nalazi nakita (bronzana dugmeta, fibula, igle, naruk-
vica), pripadaju bronzanom i starijem eljeznom
dobu.
L!T.: V. 1902, 243-245. B.
11.116 RESANOVCI, Resanovci, Bosanska Grahovo.
nalaz. Bronzana fibula tipa
krstastih fibula sa h1kovicama. doba,
3-4. st.
LIT.: V. Rad!mslcy 1894 a, 437-138. B. Mmijan
11.117 RMANJ, Martin-Brod, Titov Drvar. Sred-
njovjekovni grad. Ruevine grada na Unca u
Unu. Gradski bedemi porueni do temelja.
se obla kula visoka oko 10 m, kod koje su etae
odvojene svodovima. Grad je podignut krajem 14.
ili 15. st.
LIT.: Z. 1969, 133. T. Glava
11.118 SMOLJANA 1, Smoljana, Bosanski Petrovac.
Praistorijska ostava. Skupni nalaz praistorijskih bron-
zanih predmeta sastoji se od dugmeta - toke
i 40 livenih okova, vjerovatno za pojas. Nalaz pri-
pada eljeznog doba (8. ili 7. st. st. e.).
LIT.: V. 1902, 239-240. B.
11.119 SMOLJANA 2, Smoljana, Bosanski Petrovac.
Prnistorijska nekropola. Sa nekropole ravnih grobo-
va nekoliko nalaza (zrno od jantara, bronzani
prstenovi, ulomci keramike). Vjerovatno e-
ljezno doba.
LIT.: V. 1902, 240. B. Marijan
11.120 SMOLJANA 3, Smoljana, Bosanski Petrovac.
Rimski nadgrobni spomenik. Sepulkralni titul. Za-
nimljiv sa epigrafskog gledita, pripadao vjerojatno
mauzoleju. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: C. Patsch tn94 b, 351-352; CIL 14014. V. PakvaJin
11.121 STRAZBENICA, Bosanski Petro-
vac. Praistorijska gradina i srednjovjekovna kula.
Naselje izduenog oblika (duine cca 400 m), oko
grebena, orijentirano I-Z, be-
165
demom na sjevernoj i strani. Nalazi: ulomci
praistorijske keramike, lijepa, eljezne tro-
ske. U dijelu temelji male okrugle
kule (promjera 3,5 m), zidane od kamena
malterom. Kasno bronzano i eljezno doba I kasni
srednji vijek.
LIT.; V. 1902, 238. B. Raunig
11.122 SAINOV AC GRAD (Gradina Sainovac), Ra-
inovac Bosanski Petrovac. Praistorijska gradina.
naselje smjetena na vrhu brda
nepravilno ovalnog oblika (cca X ?nJen-
tirano S-J, opasano je slabo ocuvamm msk1m ka-
menim bedemom. Nalazi: sitni ulomci praistorijske
keramike. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 230. B. Ra:unig
11.123 SIPOVLJANI 1, i>;iovljani, Titov Drvar. Os-
taci rimskog naselja i rimske nekropole. U jednom
od oko trideset grobova s nadgrobnim kamenjem,
pokrivenim skulptiranom otkrivena 3 ske-
leta. Nailazi se i na komade kamena, frag-
mente stubova, uz broj rimskog novca. Rimsko
doba.
LIT.: V. ln02, 254. B. Marijan
11.124 SIPOVLJANI 2, ipovljani, Titov Drvar. Po-
srednjovjekovni nalaz.
ka naunica; bjelobrdska kultura. R.:o'.m srednJl VlJek,
9-11. st.
LIT.; N. 1963, 162. N.
11.125 TITOV DRVAR, Titov Drvar. Praistorijski
i rimski grob. Praistorijski ravni grob sa skeletom
(ili raskopani tumulus) sadri
fibulu sa spiralnim diskom na nozi, narukvicu i pri-
vjeske uz fragmente keramike i ugljenisanog drveta.
S istog mjesta i dvije rimske fibule i privje-
sak, vjerojatno prilozi nekog naknadno uk:opanog
groba. Kasno doba i rimsko doba. ,
LIT.: F. Fiala-F. 1894, 426-428. B. Marijan
11.126 TRBUCKI DO 1, Krnjeua, Bosanski Petro-
vac. prethistorijski nalazi: eljezno kop-
lje i fragment sjekire. Kasno i
eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 245. B. Marijan
11.127 TRBUCKI DO 2, Krnjeua, Bosanski Petro-
vac. Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. U pravo-
slavnom groblju je zidana grobnica sa
kom u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
N.
11.i28 TUCIC, Drvar Selo, Titov Drvar .. U pravo-
slavnom groblju 1 u obliku sanduka,
ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 101. N.
11.123 VELIKA GRADINA, Bjelaj, Bosanski Petro-
vac. Prethistorijska gradina. naselje za-
hvata plato jednog izdignutog brijega, trokutastog
oblika, sa stranama duine oko 80 m, uz koje je po-
dignut kameno-zemljani bedem. Nalazi: brojni ulomci
keramike, lijepa i troske. Kasno
i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 233-235. B. l\lfa.rijan
11.130 VELIKA GRADINA, Lastve-Rakovice, Bo-
sanski Petrovac. PraiGtoriJ5ka gradina. Locirana 113.
platou omanjeg brda. Jednostruki kameni bedem,
visine 1,50-4 m, titi ovalni plato 480 X 270
m, pa je to po dimenzijama jedna od gra-
dina zapadne Bosne. Ulazi na tri strane, od toga su
jugozapadni i :flankirani be-
demima. Probna iskopavanje nekoliko manjih ka-
166
menih humki na platou izvrio je 1902. V.
Grobovi nisu otkriveni, ali je bronzani privje-
sak i keramika eljeznog doba, te jedna
ka fibula. S ove gradine i eljezno koplje i
strelica,
LIT.: V. 1902, 240-243. B.
11.131 VELIKA ZUPA, Prekaja, Titov Drvar. Rim-
ski rtvenik. ispod brda Strabenice. Ara je
Jupitru, koji nosi kultnu specifikaciju
Fulguralis. Rimsko doba, 1-2. st.
LIT.: D. Sergejevslci 1931, 22-23. V. Pakvalin
11.132 VELil{I OBLJAJ, Skakavac, Pe-
trovac. Praistorijska gradina. Naselje zauzima
plato brda Veliki Obljaj cca 150X50 m),
orijentisan SZ-JI. Gradina sa polukrunim bede-
mom cca 30X40 m) locirana na junom di-
jelu platoa. Nalazi; ulomci praistorijske keramike i
lijepa. Kasno bronzano i eljezno doba.
LIT.: V. 1902, 240. B. Raunlg
11.133 VISOKI (Crkvina), Bravsko-Jasenovac, Bo-
sanski Petrovac. Prethistorijska gradina i kasnoan-
utvrda i, vjerojatno, srednjovjekovni sakralni
objekat. Smjeteni na vrhu istaknutog brda koje
dominira nad poljem. Na terasama for-
miranim kamenih kripava nailazi se na ri-
jetke ulomke praistorijske keramike. Na najviem
dijelu grebena vidljivi ostaci zidova s malterom ob-
jekta duine cca 12 m, vjerovatno ut-
sa koj.ega kamen s natpisom i figu-
ralnim ukrasom, kao i novac cara Teodosija II (408-
-459), i kasnije srednjovjekovne crkve. Kasno bron-
zano ili eljezno doba.
LIT.: P. 1925, 271. N.
11.134 VISUC-GRAD, Titov
Drvar. Praistorijska gradina i srednjovjekovni grad.
Podignut na gotovo okomitoj, visokoj stijeni nad'
lijevom obalom vezanoj za brdo Giadina.
Praistorijsko naselje oblika opasano je
bedemima. Dimenzija 80X56 m; na-
lazi: obilje fragmenata keramike. Gradski kompleks
smjeten na platou u sredini kojeg je i
gradsko jezgro - kula s dvoritem. U grad se
ulazi kroz vrata na sjeverozapadnoj strani
platoa. Na zaravanku stijene visoke do 10 m, die se
poligonalna ki.lla sa tri etae, a uz nju, s stra-
ne, pravokutno dvorite. Dvorite se sastoji od
nog i zapadnog prostora. Uz prostor je pri-
slonjena kruna cisterna. Na slobodnom prostoru
ispod zaravanka su ostaci zgrada. gdje
je to trebalo, oko strmina je podignut bedem. Ob-
jekti na zaravanku su stariji od ostalih i podignuti
su, vjerovatno, u 14. st. a ostali su kasnije do-
Grad se u izvorima spominje od 1461. Pod
gradom temelji manje crkve s pravougaonom apsidom
na istoku, dimenzije oko 7X4 m. Kasno bronzano i
eljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: F. Fiala.-F. 1894, 421-424; V. 1902, 254.
T. Glarva
11.135 VRELO BASTASICE, Bastasi, Titov Drvar.
Praistorijsld nalaz. kelt. Kasno
doba.
LIT.: V. 1902, 254.,-255. B. Marijan
11.136 ZEBE, Zebe, Bosanska Grahovo.
rimski nalaz. Zeljezni bode. Rimsko doba.
LIT.: V. 1894 a, 438. B.
11.137 ZDRALOVAC, dralovac, Bosanska Graho-
vo. praistorijski nalazi: nekoliko
no kamenih sjekira i jedna jezi-
bakarna sjekira. Neolit i eneolit.
LIT.: M. 1935, 14; B. 1957, 245-249.
B. Ma!lijanovi&
. c
..
REGIJA 12.
169
REGIJA 12: OPTI POPIS NALAZITA
1. BABIN POTOK, Babina Selo, Donji Vakuf
2. BAJRAK, Brda, Kupres
3. BAJRAMOVCI, Bajramovci, Kupres
4. BARE, Bristovi, Bugojno
5. BERICA GLAVICA (Arapsko groblje), Cifluk,
Sipovo
6. BILI POTOK, Bili Potok, Kupres
7. BISTRICA, Bistrica, Gornji Vakuf
8. BLIZANCI, Vagan, Sipovo
9. BOROVAC, Pidri, Gornji Vakuf
10. BRIJEG (Mramorovi, Rimsko greblje),
Sipovo
11. BRIZINE, Bugojno
12. BUGOJNO 1, Bugojno
13. BUGOJNO 2, Bugojno
:14. BUGOJNO 3,
15. BUSIJA, Vinac, Jajce
16. CAREVAC, Gornji Malovan, Kupres
17. CRKVINA, Blagaj, Kupres
18. CRKVINA, Cifluk-Grahovci, ipovo
19. CRKVINA, Jajce
20. CRKVINA, Donji SLipovo
21. CRKVINA (Glavica), Oborci, Donji Vakuf
22. CRKVINA, Otinovci, Kupres
23. CRKVINA, Ravno, Kupres
24. CRKVINA, Sipovo
25. CRKVINA, Volari, Sipovo
26. CRKVINA, Vukovska, Kupres
27. CRKVINA POD GRADOM, Sokolac, Sipovo
28. CRKVINE, Bistrica, Gornji Vakuf
29. CRKVISTE, Novo Selo, Donji Vakuf
30. CRLJENAC, Kupres
31. CRLJENICE, Lubovo, Sipovo
32. CRNI LUG, Gornji Malovan, Kupres
33. CRVENO GROBLJE, Botun, Kupres
34. CADAROV GREB, ipovo
35. CARDAK, Vodica, ipovo
36. CICKOVO GROBLJE, Gornji Vakuf
37. COBANOVO GROBLJE, Osmanlije, Kupres
38. DEBELJACA, Kupres
39. DELIJIN BRIJEG, Benjevo, Sipovo
40. DIVICANI 1, Jajce
41. DIVICANI 2, Jajce
42. 0DIVOJACKA STINA, Kalin, Bugojno
43. DOBRLJEVO, Sipovo
44. DO KANO V A GLAVICA, Gornji Malovan,
Kupres
45. DOLAC, Vrse, Gornji Vakuf
46. DONJA GLAVICA, Donji Malovan, Kupres
47. DONJA MASETA, Kujpres
48. DONJI MUJDZICI 1, Donji ipovo
49. DONJI MUJDICI 2, Donji ipovo
50. DONJI MUJDICI 3, Donji Sipovo
51. /DRAGANI, Donja Gornji Vakuf
52. DUGI DOL, Kupres
53. DVORITA, Kupres
54. MAET, Kupres
55. GAJ, Gornji ipovo
56. IGAJ, Voljice, Gornji Vakuf
57. GAJ, Gornji Vakuf
22 - Arheololcl leksikon
58. GAJEVINE, Brda, Kupres
59. GAJIC, Sipovo
60. GLAVICA, Blagaj, Kupres
61. GLAVICA (Gorica),
62. GLAVICA, Cifluk, ipovo
63. GLAVICA, !(Tupa, Gornji Vakuf
64. GLAVICA, Novo Selo, Kupres
65. GLAVICA-KAMEN; Gornji Vakuf
66. GLAVICA POKRAJ JEZERA,
Kupres
67. GLAVICE, Lubovo, Sipovo
68. GORICA, Stupna, Sipovo
69. GORNJA GLAVICA, Gornji Malovan, Kupres
70. GORNJA MASETA, Kupres
71. GORNJE VUKOVSKO, Gornje Vukovska,
Kupres
72. GORNJI MALOVAN 1, Gornji Malovan,
Kupres
'73. GORNJI MALOVAN 2, Gornji Malovan,
Kupres
74. GORNJI MASETI, Otinovci, Kupres
75. GORNJI VAKUF 1, Gornji Vakuf
76. GORNJI VAKUF 2, Gornji Vakuf
77. GORNJI VAKUF 3, Gornji Vakuf
78. GRABEZ (Kik), Donji Sipovo
79. GRACANICA, Bugojno
80. GRADINA, Sipovo
81. GRADINA, Boljkovac, GornF Vakuf
S2. GRADINA, Sipovo
83. GRADINA, Glogovac, Sipovo
84. GRADINA, Ko, Donji Vakuf
85. GRADINA gradina), Kozila, Sipovo
86. GRADINA, Krupa, Gornji Vakuf
87. GRADINA, Lubovo, ipovo
88. GRADINA, Majev.ac, ipovo
89. GRADINA, Jajce
\90. GRADINA, Pribeljci, Sipovo
91. GRADINA (Gradac), Ravno, Kupres
92. GRADINA, Sokolac, $ipovo
93. GRADINA, ipovo
94. GRADINA, Vilei, Bugojno
95. GRCKO GROBLJE, Orahovljani, Donji Vakuf
96. GREBINE, Vrse, Go:::nji Vakuf
97. GROMILA, Sipovo
98. GROMILE, Sipovo
99. GROMILE, Duljci, ipovo
100. GROMILE, Sipovo
101. GROMILE, Sipovo
102. GROMILE, Vesela, Bugojno
103. GRUDINE (Crkvina),
104. GUMNO, Oborci, Donji Vakuf
105. HANOVI, Babin Do, (Borje), Sipovo
106. HARMANI, Jajce
107. HRASTIC, Sipovo
108. HRID, Podosoje, Sipovo
109. IGRALISTE, Benjevo, ipovo
110. JAJCE, Jajce
111. JANJ, Janj, Sipovo
112. JASEN, Donji Bepelj, Jajce
113. JASIKE, Stupna, Sipovo
170
114. JELJAN, Vukovsko, Kupres
115. JEZERO, Jezero, Ja,ice
116. KALKANOVA GRADINA,
Sipovo
11 7. KAMENICA, Vinac, Jajce
118. KAMENICA, Gornji Vakuf
119. (1\:ASTEL, Bugojno
120. KATICA, Bistrica, Jajce
121. KATICA BASCA, Donji Vakuf
122. KATUNISTE, ipovo
123. KICELOVO BRDO, Baibin Do, Sipovo
124. KLIMENTA, Donji Vakuf
125. KOBAI, Sipovo
126. KOMAREVAC, Vrse, Gornji Vakuf
127. KOMOTIN, Smionica, Jajce
123. KONOPI, Kupres
129. KORDICI, Bugojno
130. KRATELJ, Bugojno
131. KRCA.NA, ipovo
132. KRST, Benjevo, ipovo
133. KRST, Oborci, Donji Vakuf
134. KRA, Ravno, KUipres
135. KRUPA, Krupa, Gornji Vakuf
136. KUCERINE, Vesela-Seona, Bugojno
137. KUCISTA, Sipovo .
138. KUKAVICE, Kukavice, Kupres
139. KUPRES, Kupres
140. /I<:UPREANI, Kupreani, Jajce
141. KUZNO GROBLJE, Dobroin, Gornji Vakuf
142. LEDINE-DONJA MAETA, Otinovci, Kupres
143. LEKICA GLAVICA, ipovo
1'14. LOZICA IKARA,
Bugojno
145. LUCICA, Cifluk, Sipovo
JA6. LUKA, Voljice, Goinji Vakuf
147. LUKE, ipovo
148. LUKE, Oborci, Donji Vakuf
149. LUKE, Vrila, Kupres
150. LUINE, Benjevo, ipovo
151. MAGARICA, Osmanl.ije, Kupres
152. MA.GLINA GLAVICA, Donji Sipovo
153. MAKLJEN, Voljevac, Gornji Vakuf
154. MALA CRL.JENICA, Vilei, Bugojno
155. MALA MAETA, Kupres
156. MALA SMILJEVACA, Donji Malovan, Kupres
157. GRADINA, Majevac, Sipovo
153. MARKOVINA, '
159. IVIASETA, Klimenta, Jajce
160. MASETA U POLJU, Ravno, Kupres
161. MASETI, Hrasnica, Gornji Vakuf
162. Selo, ipovo
163. MEHURISCA, Kuti, Gornji Vakuf
164. METALJKA (Metallrn, Gromile), Careva Polje,
.Jajce
165. MILJEVCI, ipovo
166. Gornji Vakuf
167. l\lRAivIOR, Donji ipovo
168. MRAMOR, Vagan, Sipovo
169. MRAMORIC, Sokolac, ipovo
170. MRAMORJE, Sipovo
171. MRAMOROVI (Pobrdnjice), Cifluk, ipovo
172. MUI-IACEVA GLAVICA, Brda, Kupres
173. MUSICA MEGDAN!, RaV110, Kupres
174. NADVODA, Carevo Polje, Jajce
175. NADVODE, Sipovo
176. SUMA, Kula, Bugojno
177. NEVINO BRDO, Zlosela, Kupres
178. NOVO SELO, Novo Selo, Kupres
179. OBCEVINE, Gornji Malovan, Kupres
180. OBORCI 1, Oborci, Donji Vakuf
181. OBORCI 2, Oborci, Donji Vakuf
182. OKUC, Gornji Vakuf
183. OTINOVCI 1, Otinovci, Kupres
184. OTINOVCI 2, Otmovci, Kupres
185. PARAC, Pridvorci, Gornji Vakuf
186. PAVLINE, Bistrica, Gornji Vakuf
187. PERATOVCI, Peratovci, Jajce
188. PERINA GLAVICA, Kupres
189. GRADINA, Sipovo
190. PISKAVICE, Sipovo
191. PLANDISTA, Gornji Malovan, Kupres
192. POD, Bugojno
193. Cifluk, Sipovo
191. PODJARAIVI, Go:rnji Malovan, Kup1es
195. POGANA GLAVICA, Kupres
196. POTKUCNICA, Volari, Gornji Vakuf
197. POTOCINE, Vrse, Gornji Vakuf
198. PRUSAC, Prusac, Donji Vakuf
199. PUSTOPOLJE, Gornji Malovan, Kupres
200. RACVULJA, Hrasnica, Gornji Valnif
201. RASKOV ACA, Donja Gornji Vakuf
202. Sipovo
203. RASKRSCE, Podosoje, ipovo
204. RASTICEVSKA MASETA, Kupres
205. RAVANJSKA VRATA 1, Kupres
206. RAVANJSKA VRATA 2, Kupres
207. RAVNO, Ravno, Kupres
208. REZEVINE, Gornji Vakuf
209. RILICKI MOST-BARE, Brda, Kupres
210. RILICKI MOST-MILAC, Brda, Kupres
211. ROSTOVO RAVNO, Briine, Bugojno
212. RUSTOVAC, Hrasnica, Gornji Vakuf
213. SAJ'\fDAK, Sandak, Donji Vakuf
214. SEDRA, Bugojno
215. SEKA, Kupres '
216. SELISCA, Gornji Vakuf
217. [SELISTE, Cifluk, ipovo
218. SELIS'I'E, Volari, Sipovo
219. SELISTE, Voljevac, Gornji Vakuf
220. SITNICA, Vinac, Jajce
221. SMAILOVACA, Brda, Kupres
:222. SOKOL, Sokolac, ipovo
223. SOKOLINA (Grad),
Sipovo
224. SPASOVINA, Sipovo
2.25. SPREMINA GLAVICA, Kupres
226. 'STANKOVICA GRADINA, Sokolac, Sipovo
227. STARO SELO, Staro Selo, Donji Vakuf
228. STEWAC, Novo Selo, Kupres
229. STRLJANICA, Kupre.s
230. STUDENAC, Gornji Bepelj, Jajce
23l. SUKNJAJIN DO, Lubovo, Sipovo
232. SUSID, Bugojno
233. SUTINA (Gradina), Jagnjid, Gornji Vakuf
234. SUVATSKA GLAVICA, Gornji Malovan,
Kupres
235. SARAMPOVO, Gornji Vakuf
236. (SEHERDZIK, Oborci, Donji Vakuf
237. SIPOVO 1, .ipovo .
238. SIPOVO 2, Sipovo
239. SIPOVO 3, ipovo
240. STRE-GRADINA, Janj, Sipovo
241. Kozila, ipovo
242. TOPICA GRADINA, Sipovo
2'13. TREBANOVAC, Jablan, Donji Vakuf
244. TRESNJA, Gornji Vakuf
245. NJIVA, Kupres
246. TUBULICA, Brda, Kupres
247. TUK, Sipovo
248. 'TURSKO GROBLJE, Goravci, Kupres
249. UZUR-GLAVICA, Kupres
250. V AGANAC, Sipovo
251. VAROSISTE, Jagnjid, Gornji Vakuf
252. VELIKA GRADINA, Brda, Kupres
171
253. VELIKA NJIVA, ipovo .
254. VELIKA SMILJEV ACA, Donji Malovan,
Kupres
263. VOLARI 2, Volari. Sipovo
264. VRATNICE, Lubovo, Sipovo
265. VRSE, Vrse, Gornji Vakuf
255. VELIKA VRATA, Kupres
256. VELIKI KAMEN, Volari, Sipovo
257. VESELA STR.AZA, Vesela, Bugojno
266. ZGONI, Hrasnica, Gornji Vakuf
267. ZGONOVI, Majevac, Sipovo
268. !ZIDINE, Bugojno
258. VINAC 1, Vinac, Jajce ..
259. VINAC 2 Vinac Jajce
260. VISOVI, 'Sipovo
269. ZLATARICA; Drvetine,. Bugojno
270. ZLOSELA 1, Zlosela, Kunres
271. ZLOSELA 2, Zlosel&,
261. VOLARI, Volari, Gornji Vakuf
262. VOLARI 1, Volari, ipovo
272. ZAVNJAK, Gornji Bepelj, Jajce
273. ZULJEV A GLAVICA, Gornji Malovan, Kupres
REGIJA 12: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. BABIN POTOK, BaJ;iino Selo,.Donji Vakuf (C 4)
12. BUGOJNO 1, Bugojno (D 6)
27. CRKVINA POD GRADOM,. Sokolac,
Sipovo (A 3)
30. CRLJENAC, . Kupres (C 8)
31. CRLJENICE, Lubovo, ipovo , (A 3)
32. CRNI. LUG, Gci1;nji Malovan, Kupres (B 7)
33. CRVENO .GROBLJE, BotUn,Kupres. (C7)
38. DEBELJACA, Kupres (B 7)
44. DOKANOVA GLAVICA, Gornji Malovan,
Kupres (B 7)
46. DONJA GLAVICA, Donji Malovan,
Kupres (B 7)
53. DVORITA, Kupres (C 8)
58. GAJEVINE, Brda, Kupres (B 7)
61. GLAVICA (Gorica), (D 6)
62. GLAVICA, Cifluk, Sipovo (A 3) .
G5. GLAVICA-'--KAMEN, Gornji Vakuf (E 7)
67. GLAVICE, Lubovo, Sipovo (A 3)
69. GORNJA GLAVICA, Gornji Malovan,
Kupres (B 7)
74. GORNJI MASETI, Otfoovci, Kupres (C 6)
78. GRABEZ (Kik), Donji Sipovo (A 4)
80. GRADINA, Sipovo (B 4)
81. GRADINA, Boljkovac, Gornji Vakuf (F 8)
82. GRADINA, ipovo (B 4)
83. GRADINA, Glogovac, Sipovo (B 4)
84. GRADINA, Ko, Donji Vakuf (D 5)
85. GRADINA gradina), Kozila,
Sipovo (A 4)
86. GRADINA, Krupa, Gornji Vakuf (E 7)
87. GRADINA, Lubovo, Sipovo (A 3)
88. GRADINA, Majevac, Sipovo (A 4)
90. GRADINA, Pribeljci, ipovo (B 4)
91. GRADINA (Gradac), Ravno, Kuprei; (C 8)
92. GRADINA, Sokolac, Sipovo (A 3)
93. GRADINA, Sipov-0 (A 3)
97. GROMILA, Sipovo (A 3)
101. GROMILE, ipovo (A 3)
103. . GRUDINE (Crkvina), (D 6)
108. HRID, Podosoje, Sipovo (B 4)
110. JAJCE, Jajce (C 2)
114. JELJAN, Vukovsko, Kupres (C 7)
116. KALKANQVA GRADINA,
Sipovo (A3)
121. KATICA BACA, Donji Vakuf (D 5)
122. KATUNiTE, ipovo (A 3)
124. KLIMENTA, Donji Vakuf (D 5)
125. KOBAI, Sipovo (A 3)
131. KRCAN A, ipovo (B 4)
132, KRST, Benjevo, ipovo (A 3)
138.
143.
152.
155.
157.
165.
166.
172.
179.
183.
188.
189.
190.
191.
192.
195.
198.
199.
203.
209.
210.
218.
221.
222.
223.
225,
226.
229.
231.
233.
234.
235.
239.
241.
242,
248.
249.
252.
257.
258.
260.
262.
268.
273.
KUKAVICE, Kukavice, Kupres (C 7)
LEKICA GLAVICA, Sipovo (A 3)
MAGLINA GLAVICA, Donji
Sipovo (A 3)
MALA MASETA, Kupres (B 6)
GRADINA, Majevac,
Sipovo (A4)
MILJEVCI, Sipovo (B .3)
MRACAJ, Gornji Vakuf (F 7)
MUHACEV A GLAVICA, Brda, Kupres (C 7)
OBCEVINE, Gornji Malovan, Kupres (B 7)
OTINOVCI 1, Otinovci, Kupres (C 6)
l'ERINA GLAVICA, Kupres (B 7)
GRADINA",
Sipovo (A 3)
PISKAVICE, Sipovo (A 3)
PLANDITA, Gornji l\/Ialovan, Kupres (B 7)
POD, Bugojno (D 6)
POGAt\fA GLAVICA, Kupres (C 6)
PRUSAC, Prusac, Donji Vakuf (C 5)
PUSTOPOLJE, Gornji Malovan, Kupres (B 7)
Podosoj0, ipovo (B 4)
RILICIG MOST-BARE, Brda, Kupres (B 7)
RILICKI MOST-MILAC, Brda, Kupres (B 7)
SELISTE, Volari, ipovo (B 3)
SMAJLOV ACA, Brda, Kupres (C 7)
SOKOL, Sokolac, Sipovo (A 3)
SOKOLINA (Grad),
Sipovo (A 4)
SPREMINA GLAVICA, Kupres (B 6)
STANKOVICA GRADINA, Sokolac,
Sipovo (A 3)
STRLJANICA, Kupres (B 7)
iSUKNJAJIN DO, Lubovo, Sipovo (A 2)
SUTINA (Gradina}, Jagnjid, Gornji Vakuf (E 7)
SUV ATSKA GLAVICA, Gornji Malovan,
Kupres (B 7)
SARAMPOVO, Gornji Vakuf (E 7)
SIPOVO 3, Sipovo (A 3)
SU JACA, Kozila, Sipovo (A 4) .
GRADINA, Sipovo (B 3)
TURSKO GROBLJE, Goravci, Kupres. (C 6)
UZUR-GLAVICA, Kupres (B 7)
VELIKA GRADINA, Brda, Kupres (C 7)
VESELA STRAZA, Vesela, Bugojno. (D 6)
VINAC 1, Vinac, Jajce (C 3)
VISOVI, Sipovo (B 4)
VOLARI 1, Volari, Sipovo (B 3)
ZIDINE, Bugojno (D 5)
ZULJEVA GLAVICA, Goni.ji Malovan,
Kupres (B 7)
"- .. v-0;;
172

REGIJA 12: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
8. BLIZANCI, Vagan, Sipovo (B 4) 111. JANJ, Janj, Sipovo (B 4)
12. BUGOJNO 1, Bugojno (D 6)
137. KUCISTA, Sipovo (A 3)
13. BUGOJNO 2, Bugojno (D 6)
140. KUFRESANI, Kupreani, Jajce (C 2)
17. CRKVINA, Blagaj, Kupres (B 6)
145. LUCICA, Cifluk, ipovo (A 3)
18. CRKVINA, Cifluk-Grahovci, Sipovo (A 3)
19. CRKVINA, Jajce (C 2)
154. MALA CRLJENICA, Vilei, Bugojno (E 6)
20. CRKVINA, Donji Sipovo (A 4) 162. Selo, ipovo {B 4)
21. CRKVINA (Glavica), Oborci, Donji Vakuf (D 4)
163. !MEHURISCA, Kuti, Gornji Vakuf (E 7)
22. CRKVINA, Otinovci, Kupres (C 6)
164. METALJKA (Met!!lka, Gromile), Carevo Polje,
24. CRKVINA, Bipovo (A 3)
Jajce (C 2)
25. CRKVINA, Volari, Sipovo (B 3)
165. MILJEVCI, Sipovo {B 3)
29. CRKVISTE, Novo Selo, Donji Vakuf (D 5)
166. MRACAJ, Gornji Vakuf (F 7)
35. Vodica, Sipovo (B 5)
171. MRAMOROVI (Podbrdnjice), Cifluk,
36. CICKOVO GROBLJE, Gornji Vakuf (E 7)
Sipovo (A 3)
43. iDOBRLJEVO, Sipovo (B 3)
174. NADVODA, Careva Polje, Jajce (C 2)
48. DONJI MUJDICI 1, Donji
186. PAVLINE, Bistrica, Gornji Vakuf (E 7)
Sipovo (A 3)
187. PERATOVCI, Peratovci, Jajce (C 2)
68. GORICA, Stupna, Sipovo (B 3)
193. FODIC, Cifluk, Sipovo (A 3)
79. GRACANICA, Bugojno (E 6)
195. POGANA GLAVICA, Kupres (C 6)
'83. GRADINA, Glogovac, ipovo (B 4)
202. Sipovo {B 4)
84. GRADINA, Ko, Donji Vakuf (D 5)
208. REZEVINE, Gornji Vakuf (E 7)
87. GRADINA, Lubovo, Sipovo (A 3)
213. SANDZAK, Sandak, Donji Vakuf (C 4)
89. GRADINA, Jajce (C 2)
217. SELITE, ipovo (B 3)
91. GRADINA (Gradac), Ravno, Kupres (C 8)
224. SPASOVINA, Sipovo (A 3)
93. GRADINA, Sipovo (A 3)
233. SUTINA (Gradina), Jagnjid, Gornji Vakuf (E 7)
94. GRADINA, Vilei, Bugojno (E 6)
235. SARAMPOVO, Gornji Vakuf (E 7)
96. GREBINE, Vrse, Gornji Vakuf (E 7)
237. SIPOVO 1, Sipovo (A 3)
98. GROMILE, ipovo (A3)
238. IPOVO 2, ipovo (A 3)
99. GROMILE, Duljci, ipovo (B 3)
240. STRE-GRADINA, Janj, Sipovo (A 4)
100. GROMILE, Sipovo (A 3)
247. TUK, ipovo (A 3)
101. GROMILE, ipovo (A 3)
251. VAROSISTE, Jagnjid, Gornji Vakuf (E 7)
102. GROMILE, Vesela, Bugojno (D 6)
255. VELIKA VRATA, Kupres (C 6)
103. GRUDINE (Crkvina), (D 6)
256. VELIKI KAMEN, Volari, ipovo (B 3)
105. HANOVI, Babin Do, (Borje), ipovo {B 4)
259. 1VINAC 2, Vinac, Jajce (C 3)
106. HARMANI, Jajce (C 2)
261. VOLARI, Volari, Gornji Vakuf (E 7)
109. IGRALITE, Benjevo, Sipovo (A 3) 263. VOLARI 2, Volari, ipovo (A 3)
110. JAJCE, Jajce (C 2)
268. ZIDINE, Bugojno (D 5)
REGIJA 12: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA
2. BAJRAK, Brda, Kupres (C 7) 42. STINA, Kalin, Bugojno (E 5)
3. BAJRAMOVCI, Bajramovci, Kupres (A 6) 44. DOKANOVA GLAVICA, Gornji Malovan,
4. BARE, Bristovi, Bugojno (D 5) Kupres (B 7)
5. BERICA GLAVICA (Arapsko groblje), Cifluk, 45. DOLAC, Vrse, Gornji Vakuf (E 7)
ipovo (A::!) 46. DONJA GLAVICA, Donji Malovan,
6. BILI POTOK, Bili Potok, Kupres {B 6) Kupres (B 7)
7. BISTRICA, Bistrica, Gornji Vakuf (E 7) '17. DONJA MASETA, Kupres (C 8)
9. BOROVAC, Pidri, Gornji Vakuf (E 8) 49. DONJI MUJDZICI 2, Donji
10. BRIJEG (Mramorovi, Rimsko greblje), Sipovo (A 3) '
Sipovo (A 3) 50. DONJI MUJDZICI 3, Donji
11. BRIINE, Bugojno (D 5) Sipovo (A 4)
14. BUGOJNO 3, (D 6) 51. DRAGANI, Donja Gonji Vakuf (E 6)
15. BUSIJA, Vinac, Jajce (C 3) 52. DUGI DOL, Kupres (B 7)
16. CAREVAC, Gornji Malovan, Kupres (B 7) 53. 'DVORITA, Kupres (C 8)
23. CRKVINA, Ravno, Kupres (C 8) 54. MAET, Kup:res (C 6)
2'1. CRKVINA, Sipovo (A 3) 55. GAJ, Gornji ipovo (A 4)
26. CRKVINA, Vukovske, Kupres (D 7) 56. GAJ, Voljice, Gornji.vakuf (E 7)
28. CRKVINE, Bistrica, Gornji Vakuf (E 7) 57. GAJ, Gornji Vakuf (F 7)
33. CRVENO GROBLJE, Botun, Kupres {C 7) 59. GAJIC, Sipovo (B 4)
34. CADAROV GREB, ipovo {B 4) 60.
1
GLAVICA, Blagaj, Kupres (B 6)
37. COBANOVO GROBLJE, Osmanlije, 61. GLAVICA (Gorica), (D 6)
Kupres (C 6) , 63. GLAVICA, Krupa, Gornji Vakuf {E 7)
38. DEBELJACA, Kupres (B 7) 64. GLAVICA, Novo Selo, Kupres (B 5)
39. DELI.JIN BRIJEG, Benjevo, ipovo (A 3) 65. GLAVICA-KAMEN, Gornji Vakuf (E 7)
40. DIVICANI 1, Jajce (C 2) 66. GLAVICA POKRAJ JEZERA,
41. 2, Jajce (C 2) Kupres (B 6)
,69. GORNJA GLAVICA, Malovan,
Kupres (B 7)
70. GORNJA MASETA, Kupres (C 8)
'71.
1
GORNJE VUKOVSKO, Gornje Vukovsko,
Kupies (D 7)
72. GORNJI MALOV AN 1, Gornji Malovan,
Kupres (B 7)
73. GORNJI MALOVAN 2, Gornji Malovan,
Kupres (B 7)
74. !GORNJI MASETI, Otinovci, Kupres (C 6)
75. GORNJI. VAKUF 1, Gornji Vakuf (E 7)
76. GORNJI VAKUF 2, Gornji Vakuf (E 7)
77. GORNJI VAKUF 3, Gornji Vakuf (E 7)
95. GRCKO GROBLJE, Orahovljani,
Donji Vakuf (C 4)
103. GRUDINE (Crkvina), (D 6)
104. GUMNO, Oborci, Donji Vakuf (D 4)
107. HRASTIC, ipovo (B 3)
108. HRID, Podosoje, Sipovo (B 4)
110. JAJCE, Jajce (C 2)
112. JASEN, Donji Bepelj, Jajce (C 2)
113. JASIKE, Stupna, Sipovo (B 3)
111. JELJAN, Vukovsko, Kupres (C 7)
115. JEZERO, Jezero, Jajce (B 2)
117. KAMENICA, Vinac, Jajce (C 3)
118. KAMENICA,
Gornji Vakuf (F 7)
119. KASTEL, Bugojno (E 5)
120. KATICA, Bistrica, Jajce (C 2)
123. KICELOVO BRDO, Babin Do, Sipovo (B 4)
126. KOMAREVAC, Vrse, Gnrnji Vakuf (E 7)
127. KOMOTIN, Sm!ionica, Jajce (C 2)
128. KONOPI, Kupres (C 8)
129. KORDICI, Bugojno (D 6)
130. KRATELJ, Bugojn<> (D 6)
133. KRST, Oborci, Donji Vakuf (D 4)
134. KRSA, Ravno, Kupres (C 8)
135. KRUPA, Krupa, Gornji Vakuf (E 7)
136. KUCERINE, Vesela-Seona, Bugojno (D 6)
139. KUPRES, Kupres (C 6)
141. KUZNO GROBLJE, Dobroin,
Gornji Vakuf (F 7)
142. LEDINE-DONJA MASETA, Otinovci,
Kupres (C 6)
144. LOZICA SIKARA,
Bugojno (D 5)
146. LUKA, Voljice, Gornji Vakuf (E 7)
147. LUKE, ipovo (B 4)
148. !LUKE, Oborci, Donji Vakuf (D 4)
149. LUKE, Vrila, Kupres (C 7)
150. LUZINE, Benjevo, Sipovo (A 3)
151. MAGARICA, Osmanlije, Kupres (B 6)
153. MAKLJEN, Voljevac, Gornji Vakuf (F 8)
155. MALA MASETA, Kupres (B 6)
156. MALA SMILJEVACA, Donji Malovan,
Kupres (B 7)
158. MARKOVINA, (D 6)
159. MASETA, Klimenta, Jajce (C 2)
160. MASETA U POLJU, Ravno, Kupres (C 8)
161. MASETI, Hrasnl.ca, Gornji Vakuf (E 7)
164. METALJKA (Metalka, Gromile), Careva Polje,
Jajce (C 2)
167. MRAMOR, Donji Sipovo (A 3)
168. MRAMOR, Vagan, Sllpovo (B 4)
169. MRAMORIC, Sokolac, Sipovo (A 3)
170. MRAMORJE, Sipovo (B 4)
171. MRAMOROVI (Po'brdnjice), Cifluk,
Sipovo (A 3)
173
173. MUSICA MEGDAN!, Ravno, Kupres (C 8)
175. NADVODE, Sipovo (B 4)
176. NEBICA SUMA, Celepirova Kula,
Bugojno (D 5)
177. NEVINO BRDO, Zlosela, Kupres (B 6)
178. NOVO SELO, Novo Selo, Kupres (B 5)
180. OBORCI 1, Oborci, Donji Vakuf (D 4)
181. OBORCI 2, Oborci, Donji Vakuf (D 4)
1B2. OKUC, Gornji Vakuf (F 7)
184. OTINOVCI 2, Otinovci, Kupres (C 6) .
185. PARAC, Pridvorci, Gornji Vakuf'(F8)
188. PERINA GLAVICA, Kupres (B 7)
194. PODJARAM, Gornji Malovan, Kupres (B 7)
196. POTKUCNICA, Volari, Gornji Vakuf (E 7)
197. POTOCINE, Vrse, Gornji Vakuf (E 7)
198. PRUSAC, Prusac, Donji Vakuf (C 5)
199. PUSTOPOLJE, Gornji Malovan, Kupres (B 7)
200. RACVULJA, Hrasnica, Gornji Vakuf (E 7)
201. RASKOVACA, Donja Gornji Vakuf (E 6)
202. RASKRSCE, Sipovo (B 4)
203. RASKRCE, Podosoje, Sipovo (B 4)
204. RASTICEVSKA MASETA,
Kupres (B 6)
205. RA VANJSKA VRATA 1, Kupres (C 8)
206. RAV ANJSKA VRATA 2, Kupres (C 8)
207. RAVNO, Ravno, Kupres (C 8)
211. ROSTOVO RAVNO, Briine, Bugojno (E 5)
212. RUSTOVAC, Ifrasnica, Gornji Vakuf (E 7)
214. SEDRA, Bugojno (D 6)
215. SEKA, Kupres (B 6)
216. SELISCA,
Gornji Vakuf (F 7)
218. SELISTE, Volari, Sipovo (B 3)
219. SELITE, Voljevac, Gornji Vakuf (F 8)
220. SITNICA, Vinac, Jajce (C 3)
222. SOKOL, Sokolac, Sipovo (A 3)
224. SPASOVINA, Sipovo (A 2)
227. STARO SELO, Staro Selo, Donji Vakuf (C 4)
228. STELJAC, Novo Selo, Kupres (B 6)
229. STRLJANICA, Kupres (B 7)
230. STUDENAC, Gornji Bepelj, Jajce (C 2)
232. SUSID, Bugojno (D 6)
233. SUTINA (Gradina), Jagnjid, Gornji Vakuf (E 7)
236. SEHERDZIK, Oborci, Donji Vakuf (D 4)
243. TREBANOVAC, Jablan, Donji Vakuf (D 4)
244 .. TRENJA, Gornji Vakuf (E 7)
245. TRiICA NJIVA, Kupres (C 8)
246. TUBULICA, Brda, Kupres (c:;!.7) . .. ; ....
248. TURSKO GROBLJE, Goravci, Kupres (C 6)
249. UZUR-GLAVICA, FiliG, Ku;:ir.es (.B '?)
250. VAGANAC, .:i.Fp.:;;,,:; (:3 4)
253. VELIKA NJIVA, Sipovo (B 4)
254. VELIKA SMILJEV ACA, Donji Malovan,
Kupres (B 7)
257. VESELA STRAZA, Vesela, Bugojno (D 6)
258. VINAC 1, Vinac, Jajce (C 3)
2G4. VRATNICE, Lubovo, Sipovo (A 3)
265. VRSE, Vrse, Gornji Vakuf (E 7)
266, ZGONI, Hrasnica, Gornji Vakuf (E 7)
267. ZGONOVI, Majevac, Sipovo (A 3}
269. ZLATARICA, Drvetine, Bugojno (D 5)
270. ZLOSELA 1, Zlosela, Kupres (B 6) .
271. ZLOSELA 2, Zlosela, Kupres (B 6) ...
272. ZAVNJAK, Gornji Bepelj, Jajce (C 2)
273. ZULJEVA GLAVICA, Gornji Malovan,
Kupres (B 7)
174
REGIJA 12:
12.1 BABIN POTOK, Babina Selo, Donji Vakuf.
Bronzana sjekira sa krilcima i peticom, Kraj sred-
njeg ili kasnog bronzanog doba.
LIT.: F. Fiala 1896, 161-162. B.
12.2 BAJRAK, Brda, Kupres. Srednjovjekovna ne-
kropola. Uz muslimansko groblje je 13 ste-
u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih; veoma Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 121. N.
12.3. BAJRAMOVC!, Bajramovci, Kupres. Srednjo-
vjekovna nekropola. oko 20 u ob-
liku Kasni srednji vijek.
LIT.: 5'. 1971, 117. N.
12.4 BARE, Bristovi, Bugojno. Srednjovjekovna ne-
kropola. oko 50 u obliku sanduka;
razbijeni i dislocirani. Kasni srednji vijek.
L.lT.: S. 1071, 128. N.
12.5 GLAVICA (Arapsko gl'Oh!je), Cifluk,
Sipovo. SrednjovjekovniJ,ladgrobni spomenici.
vano nekoliko spomenika u obliku i sanduka,
utonulih u zemlju; ostali uniteni. Kasni srednji.
vijek. N.
12.6 BXU: POTOK, Bili Potok, Kupres. Srednjo-
vjekovna nekropola. 35 u obliku
i sanduka, orijentinmih SZ-JI, veoma ote-
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 119. N.
12.7 BISTRICA, Bistrica, Gornji Vakuf. Srednjo-
vjekovna nekrnpola. Uz groblje
20 u obliku sanduka i stele, orijentiranih
Z-I; stela ukraena motivom krsta. Kasni srednji
vijek.
LlT.: s. 1971, 129. N. Miletic
12.3 BLIZANC!, Vagan, Sipovo. Rimski termina-
cijski natpis. U natpisu uklesanom u ivu stijenu
spominje se Skribonijan, legat propretora cara Kali-
gule, koji je bio odrec:len da podijeli zemlje i postavi
granic-e ... inter Sapuates at (Ae)mations. Rimsko
doba, 37--41. g.
LIT.: K. Honnann 1B90, 306; C. Patsch 1890, 367; F.
1890, 40G. I.
12.9 BOROVAC, Pidri, Gornji Vakuf. Uz
groblje 25 u obliku sanduka ra:i-
u tri grupe, orijentiranih Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
lJT.: S. 1971, 131. . N.
12.10 BRIJEG (Mramorovi, Rimsko greolje),
Sipovo. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno
groblje oko 20 u obliku i
sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
N.
12.11 BRIZINE, Bugojno. Srednjo-
vjekovno groblje. G u obliku san-
duka i sarkofaga, koji je ukraen motivom polumje-
seca; orijentacija 8-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: 6;. 1971, 127. N. Miletitl
NALAZITA
12.12 BUGOJNO 1, Bugojno. i rimski
novci. jedna drahma ilirskog grada Dyrrha-
chiuma (2. v. st. e.), osam rimskih republikanskih
denara iz 1. v. i 15 rimskih carskih novaca.
eljezno doba 2. v. st. e. i l'imsko doba 1-4. v.
. . G.
12.13 BUGOJNO 2, Bugojno. Ostava novca.
Sadri 40 rimskih carskih denariusa i 80 sestertiusa.
Rimsko doba, 1-2. v.
LIT.: G. '1972, 67. G.
12.14 BUGOJNO 3, Srednjovje-
kovna kamena s reljefnim ukrasom po-
vjerovatno, iz oltarne pregrade neke predro-
crkve koja je bila na tom mjestu
ili u neposrednoj blizini. Izgl.tbljena. Rani srednji
vijek, 9-11. st,
LlT.: T. Glava 1978, 349-353. T. Gla:va
12.15 BUSIJA, Vinac, Jajce. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenici. U blizini starog grada 2
u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 126, N.
12.16 CAREVAC, Gornji Malovan, Kupres. Sred-
njovjekovna nekropola. 34 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i SZ---
-JI; ukras nekoliko spomenika rubne ukrasne
trake, motiv krsta, vijenca, rozete, polumjeseca i
jabuke i predstave jelena i psa, ruke u oklopu i ruke
s Kasni srednji vijek.
LIT.: S, 1971, 121. N. Mlletic
12.17 CRKVINA, Blagaj, Kupres. Rimsko naselje
i groblje. Ostaci zgrade (dimenzije 17,5X14
m), rimski novci, keramika, rvnjevi, troska i staklo.
G1obavi s prilozima (stilusi, konjska potkova, bode).
Tragovi naselja nalaze se i .na okolnom zemljitu
(Stubo-vrelo, Otoke, Batina i Obadinc). Sa Stubo-
-vrela i cipus ukraen reljefom Erota. Rim-
sko doba.
LIT.: I. Bojanovskt 1974, 118-119. I. Boja.11ovski
12.18 CRKVINA, Cifluk-Grahovci, Sipovo. Kasno-
crkva (bazilika) s grobnicama. D. Sergejev-
ski ispitao apsidu 1930, a 1961. I. Bojanovski izvrio
zatitno iskopavanje. Na visokoj linguli, koja se od
gorske kose sputa prema rijeci Jarij otkri-
veni ostaei crkve sa zidanim grobni-
cama na svod u narEeksu. Bazilika i grobnice orijen-
tirane I-Z. rimska cara Kon-
stansa (337-350), cara Valensa (337-379) i Anasta-
zija (491-518). doba 4-6. st.
LIT.: D. Sergejevslci 1938, 49-51; I. BojanO'l)t''ei 1964 c, 103-
-110. .. . V .. Pakvalin-G.
12.19 CRKVINA,. Jajce. naselje.
Slabi tragoVi rimsldh. zgrada uz fragment reljefa
konjanika i fiagment natpisa. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevslct 1951 a. 305. V. Pakvalin
12,20 CRKVINA, Donji ipovo. Kasno-
bazilika i nekropola. Na desnoj obali Janja
otkriveni temelji koja je samo
ispitana 1930. Pripada tipu jedrioprbcfoih'haiilika bez
apside, s na:rteksorii i. pi.Scinoin baptisterija
u obliku kria. Nalazi: kapitel, dio vijenca i zemlja-
na lampica. Uz crkvu groblj(3 .sa.zidanim
grobnicaina na svod. doba 4:_6. st.
LIT.: D. Sergejevslci 1938, . 51-60; ' D. , Sergejcvski 1938 a,
103; 1. Bojanovski 19.6'1 c; V. PalcvaUn
12.21 CRKVINA. (Giavica); Oborci, Donji Vakuf.
bazilika 1 grobnice. Zatitna istraiva-
nja obavio Basler 1956; i 1959. g. ori-
jentirana I-Z, sastoji se od predvorja i koja
se u prostoru prezbiterija iri u krila pa zavrava
polukrunom apsidom u kojoj su. otkriveni tragovi
subselija, . dok je mjesto oltara bilo uniteno.
i prezbiterija staja1a. su dva stupa koji
su vjerojatno nosili frijumfali:J.i luk .. Sjeverno i juno
uz nalaze se prostorije sa nepoznatom namje-
nom, a sjeverno uz apsidu nalazila se jo jedna
prostorija, Unutar. ot-
krivene ;m 4 zidane grobne. komore na svod, sa kli.-
nama na kojima su leali kosti.tri, uz koje su nadeni
okovi i klinovi dijelovi sti-
lusi i no. . doba, 5-6. st.
LIT.: Basler 59.;..:.72, . . . . Basler
12.22 CRKVINA, Otinovci; Kupres. Ruevine kas-
crkve i gi:obniCe. Ostaci trobrodne bazilike
sa tri polukrune apside prema istoku. Zgrada je
bila podignuta uz upotrebu rimskih naclgrobnika kao
spolija. U predvorju i junoj konstatiram.i su
grobne komore. Kasno doba, 4-6.
Bt.
LIT.: C. Patsch 1605 b, 285-292; Basler 1972, 108-100.
Basler
12.23 CRKVINA, Ravno, Kupres. Srednjovjekovna
crkva. Ruevi.na pravougaone osnove, vje-
rojatno srednjovjekovna crkva.
LlT.: Basler 1953 a, 340. Basler
12.24 CRKVINA, ipovo. Rimsko naselje i srednjo-
vjekovna nekropola. Ostaci rimskog naselja vidljivi
su u substrukcijama i brojnom mate-
rijalu, kao i u fragmentu kamene s motivima
iz dionizijevog kulta. esnaest srednjovjekovnih gro-
bova s krovom na dvije vode, su rake bile oblo-
ene od muljike. Uniteno je. Nalazi: par
mamuza. Rimsko doba, 1-4. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: T1'11hcllca 1B92, 310-319; D. Sergejevsk! 193B, GO;
D. Sergejevslci 1052, 12-57; I. Bojancwslci 1903 a, 167-170;
I. Bojanovslci 1967 b, 187-189. V. Pakvalin
12.25 CRKVINA, Volari, Sipovo. crk-
va. Ruevina vjerojatno crkvene izvedene
od lomljenog kamena vezanog malterom uz
primjesu tucane opeke. U zidove je bilo
mnogo rimskih opeka i spolija, bogato
ornamentiranog kamenja. Uz zgradu je zidani
grob sa tri skeleta. dob!!, 5-6. st.
Basler
12.26 CRKVINA, Vukovska, Kupres. Srednjovjekov-
ni nadgrob11i spomenik. Usamljeni u obliku
sanduka. Kasni. srednji vijek.
LIT.: S. 1971; 122. N.
12.27 CRKVINA POD GRADOM, Sokolac, Sipovo.
Prethistorijska gradina. Na padinama ovog brijega
11alaeni su fragmenti keramike. eljezno doba.
LIT.: I. Bojanovski 1972 a, 62. B. l\ILarijam
12.23 C:RKVINE, Bistrica, Gornji Vakuf. Srednjo-
vjekovna nekropola. oko 140 po-
,stavljenih po u obliku s:mduka, orijen-
tiranih Z-I i S-J; zhatno jedan spomenik
ukraen vrpcom. Kasni srednji vijek.
:LIT.: S. 1971, 129. N.
175
12.29 CRKVI$TE, Selo, Donji Vakuf: Kasno-
vjerojatno crk-
ve, s bi-ojnim ulomcima opeka, tegula i imbreksa.
doba.
l;..lT.: C. Patscli 1[199, 233. Basder
12.30 CRLJENAC, Kupres,. Prethistorijska
grndina: Na breuljku iznad Rava'njskih vrata nalaze
se ostaci suhozida koji zatvara prostor u obliku ne-
pravilnog poligona. Povrinski nalazi na padinama:
brojni fragmenti keramike. Vjerovatno bronzano
doba.
LIT.: Basler 1953 n, 337. Bnsler
12.31 CRLJENICE, Lubovo, ipovo. Prethistorijska
gradina. materijal prikupljen . sa padina
dominantnog brijega pripada kasno i sta-
rijem eljeznom dobu (Ha B i Ha C). B. Marijan
12.32 CRNI LUG, Gornji Malovan, Kupres. Prais-
torijski tumulus. Smjeten u junom dijelu Kupre.5-
kog polja. Sastavljen je od zemlje. Vjerovatno rano
bronzano doba.
LIT.: A. Benac Hl86, H. B. Govedarica
12.33 CRVENO GROBLJE, Botun, Kupre:i. Praisto-
rijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na tu-
mulusu 12 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih uglamom Z-I;
Rano bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 120. . N.
12.34 CADAROV GREB, ipovo. Srednjo-
vjekovno groblje. 7 u obliku :san-
duka, orijentiranih Z-I; ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek. N.
12.35 Vodica, ipovo. Rimsko nasel,je.
fragmenti cigle, keramike i troske. Rimsko
doba. I.
12.36 CICKOVO GROBLJE, Gornji Vakuf. Rimsko
naselje. Otkriveni ostaci temelja komadi
i novac. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: C. Patscli 1307, 515; E. 19fl0, 5. I. Oremonik
12.37 COBANOVO GROBLJE, Osmanlije, Kupre3.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. :3
u obli.ku orijentirana Z-I. Ka:mi sred-
nji vijek.
LTT.: S. 1971, 119. N.
12.38 DEBELJACA, Kupres. Srednjovjekov-
no groblje. Praistorijski tumuli. Oko 20 zemljanih
tumula smjetena je na glavici uz rub junog
dijela Kuprekog polja. tumula se
od 10 do 20 m. Na nekima od njih nalaze se
Vjerovatno rano bronzano doba i kasni srednji v:ijek.
LlT.: Basler 1953 a, 333; A. Benac 193G, .;4.o. .
.t:l. Goveda1:ica
12.39 DEL!JIN BRIJEG, Benjevo, ipovo. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenici. samo dva
u obliku sanduka, orijenfr<ann 3-J. Kasni
srednji vijek. N. M,lletio
12.40 DIVICANI 1, Jajce. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenik. Usamljeni u obliku
sanduka, orijentiran Z-I i ukraen niama. Kasni
stednji vijek.
LIT.: S. 1971, 126. N.
12.41 DIVICAJ\1: 2, Jajce. Srednjovjekov-
na nekropola. 9 u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I; Ukras nekoliko
spomenika pravougaone i polukrune nie. Kas-
ni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 126. N.
176
12.42 DIVOJACKA STINA, Kalin, Bugojno. Sred-
njovjekovna nekropola. 13 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras neko-
liko spomenika polumjesec i jabuka. Kasni sred-
nji vijek.
LIT,: . 1971, 120. N.
12.43 DOBRLJEVO, ipovo. Rim-
ska ciglana. Uz obilje fragmenata rimske opeke i cri-
jepa otkriveni i ostaci ciglane sa rovom za palj :mj;
irine od 0,55 m, od kojeg se odvajaju dva uzduna
rova, koja su bila puna sloenih tegula, koji-
ma i primjerak sa kurzivnim zapisom. Rimsko doba,
3-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1967 b, 189. V. Palcvalin
12.44 DOKANOVA GLAVICA, Gornji Malovan, Ku-
pres. Praistorijski tumulus i srednjovjekovni gt"O-
bovi. Smjeten je u centralnom dijelu Kuprekog
(dimenzije: 35 m, visina 4 m), a
nJen je od blokova busenja. Otkriveni su drveni
bodei i drugi elementi ksilo kulture, Nisu
nikakvi sigilrni tragovi sahranjivanja, te je ovaj
tumulus vjerovatno imao neku drugu funkciju iz
domena duhovne kulture. U tumulus su naknadno
ukopani srednjovjekovni grobovi. Rano bronzano do-
ba i kasiif'srednji vijek.
LIT.: A. Benac 1986, 14. B. Govedarica
12.45 DOLAC, Vrse, Gornji Vakuf. Srednjovjekov-
no groblje. dva u obliku sanduka,
orijentirana Z-I, ostali uniteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 130. N.
12.46 DONJA GLAVICA, Donji Malovan, Kupres.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola.
Na samom tumulu lei grupa od 30 u obliku
orijentiranih uglavnom Z-I; Jedan
::;pomP.1ik motivom krsta, polumjeseca i kru-
nice. Vjerovatno rano bronzano doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: . 121. N.
12.47 DONJA MASETA, Kupres. Srednjo-
vjekovna nekropola. 19 u obliku
i sanduka, orijentiranih SZ-JI; jedan spome-
nik ukraen motivom rozete i Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1!!71, 122-123. N.
12.48 DONJI MUJiDICI 1, Donji ipovo.
nekropola. Nalazi se oko 100 m sje-
verno od Crkvine, uz jedan manji breuljak.
je pet grobova, a njima i dva sarkofaga. Tom
prilikom je i ulomak natpisa ( . .. Maximino
carissimo quem posuit in p(ace?) vix(it) VIncentia)
koji nosi sve karakteristike natpisa. Ka-
doba 4-6. st.
LIT.: D. Se1gejevski 1938, 57-60; D. Sergejevslci 1938 a, 103.
V. Pakvalin
12.49 DONJI MUJDZ!CI 2, Donji ipovo.
Srednjovjekovna granarija i groblje. Na obronku
breuljka otkriveno 9 jama za ito u obliku amfora
visokih oko 2,45 m, irine trbuha 1,60 m i promjera
grla 0,35 m. Jame su bile poklopljene kamenim
no prazne. Iznad granarija otkriveno i ne-
koliko grobova; nalaz: naunica sa 3 jagode. Srednji
vijek, 5-6. st. i 12-13. st.
LIT.: D. Sergejevski 1038, 59-60. Baslel"
12.50 DONJI 3, Donji ipovo.
srednjovjekovni i'alaz.
(Corpus Christi) uz rijeku Janj.
u stilu. Srednji vijek, 12. st.
LIT.: 1936, 70-72. T. Glava
12.51 DRAGANI, Donja Gornji Vakuf. Sred-
njovjekovno groblje. 8 u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji
vijek.
LlT.: S. 1071, 129. N.
12.52 DUGI DOL, Kupres. Srednjovjekovna
nekropola. 4 u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI i S-J i grobovi
vijencem nepravilnog kamenja, orijentirani
JZ-SI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1954, 102-103; S. 1971, 122.
N.
12.53 DVORISTA, Kupres. Praistorijski
tumulusi i srednjovjekovna nekropola. Na nekoliko
tumulusa i na prostoru njih, grupisano je,
u vie skupina 35 u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih uglavnom Z-I; nekoliko
spomenika ukraeno motivom krsta, rozete, polumje-
seca, vijenca, stiliziranog ljiljana, arkada, bordurama
i figuralnim predstavama i scenama. Vjerovatno rano
bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 125. N.
12.54 MASET, Kupres. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. Usamljeni u ob-
liku sarkofaga, ukraen predstavom konja. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 120. N.
12.55 GAJ, Gornji $ipovo.
Srednjovjekovna nekropola. oko 23
u obliku i sanduka, orijentirana Z-I. U dru-
goj grupi je 6 u obliku sanduka
uz novije grobove. Kasni srednji vijek. '
LIT.: S. 1971, 116. N.
12.56 GAJ, Voljice, Gornji Vakuf. Srednjovjekovna
nekropola. oko 20 u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I, ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 131, N.
12.57 GAJ, Gornji Vakuf. Sred-
njovjekovno groblje. 5 u obliku
sanduka, Z-I. Kasni srednji vij.;)k.
LIT.: . Beslagic 1971, 130, N.
12.58 GAJEVJINE, Brda, Kupres. Praistorijski tu-
muli. Grupa od 4 zemljana tumula, smjetena na
blagoj padini uz rub Kuprekog polja. Siste-
matska iskopavanje izveli A. Benac i B. Govedarica
1982" nisu otkriveni. je relativno
vehk1 broJ fragmenata keramike ranog bronzanog
doba.
LIT.: A, Benac 1006, 14, 49-51. B. Govedarica
12.59 GAJIC, Sipovo. Srednjovjekovno gro-
blje. 7 u obliku sanduka, orijenti-
ranih Z-I. Kasni srednji vijek. N.
12.60 GLAVICA, Blagaj, Kupres. Srednjovjekovno
groblje. B u obliku orijenti-
ranih SZ-JI. Kasni srec:ll1ji vijek.
LIT.: S. 1971, 117. N.
12.61 GLAVICA (Gorica),
Praistorijska gradina i srednjovjekovno groblje. Pro-
bna kopanje izvedeno 1949. (D. Sergejevski i I. Cre-
monik). U slojeve pr-vobitnog gradinskog omanjeg-
naselja, s ostacima keramike i bronzanog nakita,
ukopani su srednjovjekovni grobovi, moda oko ne-
kadanje crkve, . orijentirani, na dubini
1,20-1,80 m. Nekoliko grobova sadravalo je drvene:
zatitne okvire. U jednom od ranije gro--
bova je garnitura bronzanih i
mamuza, koje tipoloki pripadaju prodk-
tima. dalmatinskih radionica . po u4oru na
tipove. Zeljezno doba i rani srednji vijek,
9-10. v.
LIT.: 1. Cremonik 1951, 311-321. N.
12.62 GLAVICA, Cifluk, gra-
dina. Na dominantno.m yisu os-
taci u suhozidu .... Na padinama otkriven
veliki broj ulomaka. Kasno i
starije eljezno doba (Ha A, Ha B, Ha C).
B. Martjan
12.63 GLAVICA, Krupa, Gornji Vakuf. Srednjovje-
kovno groblje. Uz izvor 4
u olJliku sanduka, orijentirana Z-L Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 129-130. N.
12.64 GLAVICA, Novo Selo, Kupres. Srednjorje-
kovni nadgrobni spomenik. Usamljeni u ob-
liku sarkofaga, orijentiran S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 117. N.
12.65 GLAVICA-KAMEN, Gornji Vakuf.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na
tum.ulusu smjetena nekropola sa io u obli-
ku i sanduka, orijentiranih. Vjerovat-
no bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 130. N.
12.66 GLAVICA POKRAJ JEZERA, Ku-
pres. Srednjovjekovna nekropola. Pored pravoslav-
nog groblja 12 u obliku i
sanduka, orijentiranih SZ-JI; Ukraena
dva spomenika motivom krsta, arhitekture, polumje-
seca, ljiljana, rozete i predstavom konja. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 119. N.

12.67 GLAVICE, Lubovo, ipovo. Praistorijska gra-
dina. Na dominantnom poloaju ostaci fortifikacije
limitni tumulus i povrinski nalazi keramike.
Bronza.110 ili eljezno doba. B. Mar,\jan
12.68 GORICA, Stupna, Sipovo. rim-
ski nahi.z. fibula tipa koljenaste fibule.
Rimsko doba 1-4. st.
LIT.: V. Radtmsky 1093, 482. I.
12.69 GORNJA GLAVICA, Gornji Malovan, Kupres.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na
praistorijskom tumulusu 6 u obliku
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras
sarkofaga tordirana vrpca, polumjesec, ljiljan
i figuralna scena. Rano bronznno doba i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 121. N.
12.70 GORNJA MASETA, Kupres. Srednjo-
vjekovno g1oblje. 4 u obliku
i sanduka, orijentiranih SZ-JI; jedan spomenik
ukraen motivom krsta i vijenca. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 122. N.
12.71 GORNJE VUKOVSKO, Gornje Vukovska, Ku-
pres. Ostava srednjovjekovnog novca. Nalaz sadri
108 srebrnih groa. Kasni srednji vijek.
LIT.: Tmhellca 1905 b, 491. G.
12.72 GORNJI MALOVAN 1, Gornji Malovan, Ku-
pres. Srednjovjekovna nekropola. Uz grob-
lje je 12 u obliku sanduka
i sark9faga, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LlT.: s. 1971, 121. N.
23 - Arheoloki leksikon
177
12.73 GORNJA MALOVAN 2, Gornji Malovan, Ku- ..
pres. Srednjovjekovno groblje. 9 u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
Ukras rozeta i pijetao. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 121. N.
12.74 GORNJI MASETI, Otinovci, Kupres. Prais
torijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na
tumulusu 15 u obliku ostali
uniteni. Rano bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 120. N.
12.75 GORNJI VAKUF 1, Gornji Vakuf. Srednjo-
vjekovno groblje. Otkriveno 10 u obliku
i sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, i.so. N.
12.76 GORNJI VAKUF 2, Gornji Vakuf. Srednjo-
vjekovno groblje. U blizini groblja
vano 10 u obliku i sanduka,
orijentiranih. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 130. N.
. ..
12.77 GORNJI .VAKUF 3, Gornji Vakuf. Srednjo-
vjekovno groblje .. U groblju je
11 u obliku i sanduka, orijen-
tacije. Kasni srednji vijek.
LIT.: . 1971, 130. N.
12.78 GRABE (I\.ik), Donji i.povo. Pret-
historijska gradina. Na padinama otkriveni ulomci
keramike i troske. Vjerojatno kasno i sta-
rije eljezno doba. B. Marijan
12.79 GRACANICA, Bugojno. Rimsko
naselje. Na omanjem uzvienju otkriveni ostaci zgra-
da i ulomci rimske opeke. Rimsko doba.
V. Pakvalin
12.80 GRADINA, Sipovo. Prethistorijsb gra-
dina. Smjetena na dominantnom poloaju, a s naj-
strane nasipom. Povrinski
nalazi: ulomci keramike. Kasno i starije
eljezno doba. B. Marijan
12.81 GRADINA, Boljkovac, Gornji Vakuf. Prais-
torijska gradina. Naselje tri manja platoa. Na
platou nalazi se manja gomila. Tragovi
odbrambenog zida i nasipa se na sjevero-
zapadnom dijelu gradine. Bronzano ili eljezno doba.
B.
12.82 GRADINA, ipovo. Praistorij-
ska gradina. Smjetena na izduenoj kosi brda. Pre-
ma sjeve'l:u je strmom padinom, a s jun0
strane dubokim Na rubu je be-
dem, dug cca 70 m, visok do 7 m, a na zapadnom je
prilaz platou (dugom cca 200 m), branjen limitnim
cumulom i usjekom. Po nalazima troske mogla bi
se datirati u eljezno doba. B.
12.83 GRADINA, Glogovac, Sipovo. Prethistorijska
gradina i utvrda. Na stijeni iznad po-
toka Glogovca, na kojoj su se nalazili ostaci manje
zgrade, vjerojatno straarnice, i sa koje brojni
fragmenti keramike, je nekoliko metalnih
predmeta i novac (tri zlatne narukvice, zlatni prsten,
eljezno koplje, s natpisom i 17 zlat-
ni.ka). samo prsten s natpisom i tri zlatnika.
(Honorius, 395-423. i Valentinianus III, 425-455).
Bronzano i eljezno doba i doba, 4-5.
st.
LIT.: D. Sergejevski 1932, 27. I.
12.84 GRADINA, Ko, Donji Vakuf. Praistorijska
gradina, rimska utvrda i pogoni za preradu eljeza.
178
Smjeteni na hrbatu jedne lingule, uz desnu obalu
Vrbasa. S strane, plato gra-
dine odvojen je od brda dubokim usjekom, iza kojeg
se, kao jedini objekat praistorijske fortifi-
kacije, die limitni tumulus, osnove cca 25 m, visine
cca 5 m. Du ivica platoa su dijelovi zidova
rimske fortifikacije, kao i dijelovi drugih
iz istog perioda. Neposredno ispod gradine su kon-
statovani ostaci pogona za preradu eljeza. eljezno
i rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1899, 238; E. 1953, 346. B.
12.85 GRADINA gradina), Kozila, Si-
povo. Piethistorijska gradina. Plato elipsoidnog ob-
lika prati suhozidni nasip irine 5 m i visine 3 m,
dok je na strani naseobinski kompleks usje-
kom odvojen od terase brijega. Povrinski nalazi:
fragmenti keramike. Kasno i starije eljez-
no doba (Ha B i Ha C). B. Marijan
12.86 GRADINA, Krupa, Gornji Vakuf. Prethisto-
rijska gradina. N aseobinski plato (cca 80 X 30 m) str-
ino se sputa na tri strane, izuzev koju
brani kameni bedem u obliku potkovice. Povrinski
nalazi: ulomci keramike. Starije eljezno doba.
B. Ma'ijan
12.87 GRADINA, Lubovo, ipovo. Prethistorijska
gradina i refugij. Naseobinski plato
strmo se rui na tri strane dok se na sje-
vernoj, nalazio obrambeni nasip. Unutar ovog pro-
.stara oiU i druge obrambene konstrukcije
irno to su obrambeni tumulus na strani te
manja utvrda na vrhu glavice. Povrinski nalazi:
ulomci keramike. eljezno doba i doba.
LI1'.: I. Bojanovski 1964 c, 119. B. Marijan
12.88 GRADINA, Majevac, ipovo. Prethistorijska
gradina. Naseobinski prostor branjen je s tri strane
nasipom, a strana strmo se rui prema
dolini Plive. Na samom vrhu se nalazi veliki kameni
nasip, a na zapadnoj strani limitni tumulus. Bron-
zano ili eljezno doba. B. Ma:rijan
12.89 GRADINA, Jajce. Rimsko utvr-
Nad Komotinskom rijekom zapaaju se ostaci
zidova, vjerovatno Rimsko doba.
I.
12.9{) GRADINA, Pribeljci, ipovo. Prethistorijska
gradina. naselje smjetena na strmoj gro-
madi i.znaci desne obale Vaganca. Bronzano ili eljez-
no doba. B. Mairijan
12.91 GRADINA (Gradac), Ravno, Kupres. Prethi-
storijska gradina i refugij. Na istaknu-
tom zaravanku iznad Ravanjskih vrata nalaze se jo
dobro osl:aci suhozida prilikom
podizanja kasnijeg refugija smjetenog u neposred-
noj blizini. Kulturni slojevi su gotovo potpuno iza-
prani. Ostaci zidova od kamena vezanog
malterom zatvaraju s dvije pristupne strane prostor
trokutnog oblika (duine oko 100 m), dok je
po prirodi terena Bronzano ili
eljezno doba i doba.
LIT.; Bas!er 1953 a, 337-338; Basler 1954 a, 90-93.
Basler
12.92 GRADINA, Sokolac, ipovo. Prethistorijska
gradina. Plato naselja jednim dijelom pada
strmo u kanjon Sokonice, dok je na drugim strana-
ma mi.sbom dugim cca 40 m, irokim 10-12
m, a vl.sokin1 4 m. Povrinski nalazi: ulomci ke-
ramike. Kasno i starije eljezno doba (Ha
B i Ha C). B. Marijan
12.93 GRADINA, Sipovo. Prethistorijska gradina i
Slabo tragovi od
brambene arhitekture gradinskog. prostora. Nalazi:
ulomci keramike; eljezno doba i doba.
LIT.: E. 1960, 22. B. Marijam
12.94 GRADINA, Vilei, Bugojno. ut-
Iznad Vilekog potoka uzdie se manji gre-
ben na kojem su. vidljivi ostaci arhitekture vjero-
jatno doba.
. V. PakvaJ.in
12.95 GRCKO GROBLJE, Donji Vakuf.
Srednjovjekovno gioblje. 4 u ob]Jku
sanduka i sarkofaga, dislocirani; jedan
spomenik ukraen motivom ruke, i polumje-
seca. Kasni srednji vijek.
LIT.; S. 1971, 127. N.
12.96 GREBINE, Vrse, Gornji Vakuf.
naselje s rudarska-metalurkim pogonom. Probno
iskopavanje obavio 1983. I. Bojanovski. U jednoj od
gomila otkriveni ostaci zgrade zidane ciglom i po-
krivene crijepom, mnotvo troske, kao i glava muke
statue. Na sjevernoj padini Grebina (Rupe) prona-
je 10 starih rdarskih jama punih troske koje
ima i na susjednim njivama. doba
3-4. st. .
LIT.; I. Bojanovski 19G3, 122; I. Bojanovski 1967 b, 191.
I.
12.97 GROMILA, ipovo. Prethistorijska
gradina. Na dominantnom poloaju ostaci suhozida
u obliku gomile uruenog kamena, a po padinama
ulomci keramike. Vjerovatno eljezno doba.
B. MaTJjan
12.98 GROMILE, ipovo. Rim-
sko naselje. Ostaci materijala, eljezni
predmeti i fragmenti keramike. Rimsko doba.
I. Marijanovid
12.9!> GROMILE, Duljci, ipovo. Rimsko naselje.
Ostaci cigle i troske, kao i gomile lomljenog kamena.
Pod jednom od njih vidi se temeljni zid zidan mal-
terom. Rimsko doba. I.
12.100 GROMILE, ipovo. Rimsko
naselje. U 3 gomile s ruevinama nalazi se
vinski materijal, osobito opeka i crijep, kao i mno-
tvo troske. Rimsko doba. I. Boja.novski
12.101 GROMILE, ipovo. Prethistorijsko naselje
i rimsko Na prostoru od oko 2 hektara
nailazi se na substTukcije rimskih zgrada, arhitek-
turne fragmente, reljefe, natpise, tragove hipokau-
sta, fragmente keramike i novac cara Konstantina
(306-337), dok se ispod njih nalazi i prethistorijski
sloj, k-Jramika tipa terra sigillata i novac 4. vijeka,
u neto sjevernije kamena statua mukarca sa ivo-
tinjom. Dimenzije kompleksa odgovaraju dimenzi-
jama auxiliarnil1 kastruma ili vile.
Kasno bronzano doba i rimsko doba.
LIT.: C. Truhelka 1892, 318; C. Patsch 1911, 184; D. Serge-
jevslci 1926, 157; D. Sergejev,q/ct 1930, 157; D . Sergejevski
l!l52, 41- 57; I. Bojanovslci 1964, 196; I. Bojanovski 1967 b,
187. , . I. Cremonik
12.102 GROMILE, Vesela, Bugojno. Rimsko nase-
lje i tragovi rudarstva. Na prostoru uz lijevu obalu
nailazi se na fragmente rimske cigle i
lje troske, kao i na ostatke zida malterom.
Rimsko doba.
LIT.: C, Patsch 1097, 514; C. Patscll 1899, 239; E.
1953, 346. I.
12.103 GRUDINE (Crkvina), Pra-
i$torijsko, rimsko i naselje, crkva i gro-
bnice, srednjovjekovna crkva i nekropola. Lokalitet
se nalazi uz ispod gradine Pod.
Manja sondana istraivanja obavio J. 1957.
i 1958, a' sistematska istraiva11ja V. Pakvalin i N.
od 1959. do 1.981.
U najdubljem sloju otkriveni su ostaci naselja
eljeznog doba - gradine Pod.
Sistematska istraivanja otkrila su substrukcije
rimskih zgrada a na jednoj od njih substrukcije
cemeterijalne crkve, fragmente arhi-
tektonske skulpture; kao i zidane grobnice u nar-
teksu crkve i izvan nje. Uz baziliku, s njezine sje-
verne strane, iskopan je objekat tipa tetTakonha,
vjerojatno bap_tisterij ili mauzolej. Unutar narteksa
i izvan ,crkve zastupljen je tip grobnice s
u obliku krova na dvije vode i na svod. Na osnovu
opeke s natpisom Bistues ovdje. se locira municipij
Bistues. Prethodni nalazi: zemljana Tarripica s ozna-
kom C. Dessi, fragmenti posuda i zlatna
naunica, kamena dvije staklene posudice, sre-
brni privjesak kri i bronzani novac cara Hadrijana
(117-138), kao i dvije manje are, od kojih je jedna
nimfama, a druga anepigrafska; otkrive-
na je i opeka s natpisom BISTVES.
Uz ruevine crkve otkrivena je
i srednjovjekovna crkva, orijentirana I-Z i prostra-
na nekropola, koja obuhvata oko 770 otlnivenih gro-
bova, uz broj grobova koji su uniteni
nim tokovima ili prekopavanjem. Dubina i orijenta-
cija grobova je veoma ovisno od objekta
i ostataka uz koje su ukopa11i, mada je primjetna
tenja ka nizanju na redove, u sektorima
vefn ruevina. Osim polaganja u prostu zemlju, kon-
statirani su i kameni okviri u vidu vije11ca od ne-
pravilnog kamena ili zatim zatita u vidu
drvenih . kao i 1.tpotreba rimsldh
kamenih grob-
nica, a takode i postavljanje nad pojedinim
grobovima. je oko 10 ori-
jentiranih, u obliku sanduka i Bogati nalazi
iz grobova, uglavnom oruja i mamuza, a
nakita (naunica i prstenja), odaju pripadnost u naj-
mjeri dalmatil1sko-hrvatskoj grupi, uz povre-
nalaze bjelobrdske i ketlake grupe. Srednji
VlJek 9/10-15. st. ' -
LIT.: C. Patscli 1895, 586; C. Patsch 1907, 470; J.
1958, 267; P. 1959 a, 163-165; J. 1961, 229-
-234; V. Pakvcilin 1968 a, 159; V. Pa.kvaJ.in 1970, 131; V.
Pa/cvcilin 1970 b, 672; B. 1075 a, 127-129; N.
1984, 416. V. Pakvalln-N.
12.1.04 GUMNO, Oborci, Don]i Vakuf. Srednjovje-
kovna nekropola. oko 33 u obliku
sanduka, orijentirana uglavnom Z-I; i dje-
dislocirani. Kas11i srednji vijek.
LIT.; S. 1971, 127. . . N.
12.105 HANOVI, Babin Do (Borje), ipovo. Rimsko
naselje. Ostaci substrukcija zgrada, obilje rimske cig-
le, crijepa i. troske vidljivi na irokom prostoru. Ri
msko doba. r.
12.106 HARMANI; Jajce. Rimski hram. Nalazio se
na zaravanku iznad Katine. Probna iskopavanje iz-
veo Z. Zeravica 1981. Otkriveni temelji (irine 15 m)
i arhitektonski elementi (fragment vijenca, arhitrav
sa 3 facije, pilastar, kapitel sa cVjetnim motivom),
uz rimski materijal .i fragmente kerami-
ke. Prethodno i ara Jupiteru s po-
svetnom specifikacijom IOM DEPULSORI. Rimsko
doba, 273. st. I. Bojanovski
12.107 HRASTIC, ipovo. Srednjovjekovni
sp::imenik kamen?). Na omanjem uzvienju
179
postavljenje spomenik u obliku stupa-stele, ukraen
motivom polumjeseca.i zvijezde. Kasni srednji vijek.
. .. N.
12.108 HRID, Podosoje, ipovo. -Prethistorijska gra-
dina i srednjovjeko\rna nekropola. Naseobinski plato
smjeten na lijevoj obali Janja, s vidljivim ostacima
uruenih suhozidina ili manjeg kamenog
Izgleda da je naseobinski prostor branjen nasipom
i palisadama. Na gradini 6 u obli-
lm orijentiranih Z-I. Kasno i starije
eljezno doba (Ha B i Ha C) i kasni srednji vijek.
LIT.: S. l!J71, 116. B, Marijll!tl-N.
12.109 IGRALISTE, Ber;jevo, Sipovo. Ostaci rim-
ske gradevine. Na om,anjem breuljku otkriveni os-
taci rimske substrukcije (zid zidan u malteru, irine
0,70 m). Nalazi: obilje fragmenata rimske cigle i cri-
jepa. Rimsko doba, 2-4, st. V. Pakvalin
12.110 JAJCE, Jajce. Prethistorijsko naselje, rim-
sko i naselje, srednjovjekovni grad. U
predjelu varoice, na dubini od cca 10 m, otkriveni
tragovi eneolitskog naselja sloj debljine
0;30-0,40 m). U svim dubljim iskopima na
starog dijela grada nailazi se na materijal
koji dobrim dijelom iz doba.
. Na istom prostoru konstatirano je nekoliko na-
luza iz rimskog doba, uglavnom spolija, ulomak vi-
jenca s prikazom bukranija, uzidan u vanjski
zid i kapitel pilastTa u mahali Za-
grad.
nalaze ubraja se hram boga
MitTe u obliku manje u kojoj je, ;u ivoj
stijeni, prikazana scena ::.je':. '.),,di'" je Tc:-
i est anepigrafskih ara, skulptura kautopatesa,
tri svjetiljke, od kojih jedna bronzana, te bronzana
fibula i novac, dijelom iz dinastije Kon-
stantina (306-340), a samo nekoliko iz 2. i 3. st.
(Traianus 98-117, Antoninus Pius 138-161, Septi-
mius Geta 211-212, Philippus Augustus 244-2,19).
Rimsko doba od 1. do 4. st.
Manja nekropola otkrivena je uz
put kod Papaz kaplje. Zatitno iskopava-
nje izveo V. Pakvalin 1959. Zidani grobovi pokazuju
vie varijanata s ravnom s sloe-
nim na dvije vode i u vidu grobnice.
Nalazi: staklena posudica, bronzana fibula s lukovim
glavicama, bronzane narukvice, bronzano dugme i e-
ljezni datirani u 4. st. Nalazi iz grobnice na
svod nisu poznati. Tragovi iz rimskog i
kog naselja otkriveni su i zapadno od gradskih zi-
dina, u predjelu Bare.
Srednjovjekovni morao je biti
podignut jo krajem 13. ili 14. st. iako o
tome nema pouzdanih podataka. Najkasnije u 15 st.
zidinama je i pa se taj osnovni
izgled grada, uprkos kasnijih popravki i dogradnji
sve do danas. Relativno rano se
razvilo u i kulturni centar. Zna
se da su u Jajcu postojale dvije crkve i
samostan. obrada ovih crkava bila je na
zavidnoj visini, a klesarska djelatnost u Jajcu bila
je dugotrajna i intenzivi;ta. Tako se u kamenoj pla-
stici raspoznaju sve osnovne faze zapadnoevropske
urnjetnosti toga doba, kao to su: kasna romanika,
razvijena i kasna gotika i renesansa. Do danas su
samo pojedini , dijelovi crkve,
koja je bila pretvorena u damiju i tzv. toranj sv.
Luke.
Izuzetan i kulturni Jajce je do-
bilo u vrijeme vojvode Hrvoja
krajem 14. st. i 15. v::-Jjern2"posljed-
180
nje dvojice bosanskih kraljeva Jajce postaje njihovo
stalno sjedite. U gradu je tada podignut i kraljev
dvor, a grb iznad kapije je
do danas. U vrijeme jajaj'!ke banovine (1464-1528)
ovaj grad je najisturenije strateko uporite u silo-
vitom sudaru Evrope i Turaka.
Podzemna crkva ili kripta (katakombe), izdub-
ljena u ivoj stijeni, nalazi .se unutar gradskih zidi-
na, u predjelu za sakralne objekte, blizu
crkve sv. Luke, samostana i groblja.
Smatra se da ju je dao isklesati vojvoda Hrvoje
sebi za grobnicu, 15. st.
LIT.: C. Truhelka 1892 b, 57; C. Truhellca 1904, 75; V. Cur-
1907 a, 206; D. Sergejevski 1937, 11-18; D. Sergejevski
1938, 61-63; 1952, 59-100; Basler 1964 n,
41-45; V. Palcvalin 1970 a, 29-36; B. 1971, 315, 324.
B. Pakvalin-P.
12.111 JANJ, Janj, ipovo. Rimski novac. Dva
rimska zlatnika iz 4. v. G.
12.112 .JASEN, Donji Bepelj, Jajce. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenici. 3 u obliku
sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 125. N.
12.113 JASIKE, Stupna, ipovo. Srednjovjekovna
nekropola. 9 u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek. N.
12.114 JELJAN, Vukovske, Kupres. Prethistorijsko
naselje, tumuli i srednjovjekovno groblje. Na maloj
uzvisini usred Vukovskog polja nalazi se skupina
od oko 100 niskih kamenih tumula, promjera oko
3-5 m. U blizini tumula naziru se tragovi naselja
otvorenog tipa; povrinski nalazi: fragmenti kerami-
ke i komadi troske.
Na jednom od tumula 6 u ob-
liku sanduka i krsta, orijentiranih SZ-JI;
ukraen samo krst motivom lnsta, tita i balte,
tordiranom Vl'pcom, sabljom i ljudskom figurom. U
neposrednoj blizini su grobovi vi-
jencem nepravilnog kamenja. Prethistorija i kasni
srednji vijek.
LIT.: 1953 a, 338; S. 1954, 38-40, Sl. 22,
23; S. 1971, 122, Sl. 9. Basler-N.
12.115 JEZERO, Jezero, Jajce. Srednjovjekovni grad.
Omanja utvrda na obali Plivskog jezera imala je
sa samostanom i
crkvom. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 52. P.
12.116 KA.LKANOVA GRADINA,
Sipovo. Prethistorijska gradina. Gradinski prostor
branjen je sa strana nasipom. Povrin-
ski nalazi: fragmenti keramike. Bronzano ili eljez-
no doba. B. Marijan
12.117 KAMENICA, Vinac, Jajce. Srednjovjekovna
nekropola. 31 u obliku i sar-
kofaga, orijentiranih i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 126. N.
12.118 KAMENICA, Gornji Va-
kuf. Srednjovjekovna nekropola. oko 65
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ote-
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 130. N.
12.ll!J KASTEL, Bugojno. Srednjovje-
kovni grad. Slabo ostaci ovoga grada smje-
teni na planinskom prevoju sastoje se od ruevina
jedne kule, kontura perimetralnih zidova i irokog
opkopa. U pisanim izvorima ovaj grad se spominje
- iako rijetko - tek u tursko doba. Kasni srednji
vijek.
LIT,: M. 1926, 40. P.
12.120 KATICA, Bistrica, Jajce. Srednjovjekovna
nekropola. Istraivanje grobova i zatitu
obavio 198<1. S. 34 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI;
ukras pravougaone nie i motiv polumjeseca.
Prilikom iskopavanja otkriveno je 9 grobova, od toga
7 pod Pok6jnici su poloeni u prostu zem-
lju, osim dvojnog groba u kamenom sarkofagu. Dvoj-
ni grob otkriven je i pod jednim Grobovi
su orijentirani JZ-SI. Dubina grobova i poloaj
ruku je Bez priloga. Kasni srednji vijek,
kraj 15. 16. v. s.
12.121 l{ATICA BASCA, Donji Vakuf. Praistorij-
ska nekropola. otkriveno i uniteno vie
ravnih grobova sa skeletima. bronzani tor-
kves i svitak od bronzane ice. Kasno bronzano do-
ba (Ha B, 10-9. v. st. e.).
LIT.: B. 1983 f, 434, 439. B.
12.122 KATUNISTE, Sipovo. Praistorijski tumulus.
Uz put Benjevo-Staro ipovo nalazi se tumulus
promjera osnove 30 m i visine 3 m. Vjerovatno bron-
zano doba. B. Mairijan
12.123 KICELOVO BRDO, Babin Do, Sipovo. Sred-
njovjekovna nekropola. 13 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 116. N.
12.124 KLIMENTA, Donji Vakuf. Praistorijski grob.
otkriven. Uz skelet kratki bronzani
tipa Veliki Mounj i, navodno, bronzana naruk-
vica. Kraj kasnog bronzanog doba (Ha B-2/3, 9.
ili 8. v. st. e.).
LIT.: B. 1983 f, 434, 439. B.
12.125 KOBASI, ipovo. Prethistorijska gra-
dina. Na padinama Borovice, iznad lijeve obale Pli-
ve, smjetene prethistorijsko naselje. Po-
vrinski nalazi: fragmenti keramike. Kasno
no i starije eljezno doba (Ha B i Ha C). B. Moc!jan
12.126 KOM.AREVAC, Vrse, Gornji Vakuf. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni
u obliku visokog sanduka, orijentiran S-J;
ukraen tordiranom trakom i figuralnim scenama.
Kasni srednji vijek.
LIT,: S. 1971, 130. N.
12.127 KOMOTIN, Smionica, Jajce. Srednjovjekov-
ni grad. Pripadao je upi Luci, a u pisanim vrelima
spominj::! se kao posjed Radivoja Kas-
ni srednji vijek, 15. v.
LIT.: L Thall6czy 1916, 230-231; M. Vego 1957 a, 57-58.
P.
12.128 KONOPI, Kupres. Srednjovjekovna
nekropola. 35 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih SZ-'-JI; ukras neko-
liko spomenika rozete, krstovi i polumjesec,
bordure, tit s ruka s i figuralne
predstave. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 124. N.
12.129 KORDICI, Bugojno. Srednjovjekov-
na nekropola. Na glavici uz groblje sa-
29 utonulih u obliku sanduka
i sarkofaga. Kasni srednji vijek. N.
12.130 KRATELJ, Bugojno. Srednjovje-
kovno groblje. Nekoliko otkrivenih grabo-
. .
va, orijentiranih, na dubini oko o,so.:,-o;go m;
u jednom grobu otkriven j.e. dio drvene. nala-
zi: dinar 14-15. v. Kasni srednji vijek.
N.
12.131 K.RCANA, Sipovo. Prethistorijska
gradina. Naseobinski kompleks branjen je s tri pri-
strane nasipom (irina 8 m) i jarkom (i-
rina 5 m), dok se zapadna strana strmo rui u kanjon
Vaganca. Obrambeni tumulusi smjeteni su na sje-
vernoj i junoj strani. Starije eljezno doba (Ha C).
13. Marijan
12.132 KRST, Benjevo, ipovo. Prethistorijska gra-
dina. naselje smjetena na dominantnom
breuljku. Sa sjeverne strane jasno :se
obrambeni usjek (jarak). Povrinski nalazi:
fragmenti keramike. Kasni laten (C i D), 3. st. st.
e. - 2. st. 13. Marijan
12.133 KRST, Oborci, Donji Vakuf. Srednjovjekov-
no groblje. 7 u obliku sanduka,
.orijentiranih Z-I. Kasni srednji vljek.
LIT.: S. 1971, 127. , N.
12.134 KRSA, Ravno, Kupres. Srednjovjekovna ne-
kropola. _26 u obliku i san-
duka, orijentiranih Z-:-I i S-J; ukras nekoliko spo-
menika bordure, rozete, vegetabilni motivi, ru-
ka, predstava koute i figuralna scena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. 1971, 124-125. N.
12.135 KRUPA, Krupa, Gornji Vakuf. Srednjovje-
"k.ovni nadgrobni spomenici. 4 i.t ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 129-130. N.
12.136 KUCERINE, Vesela-Seona, Bugojno. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini grada
Vesela straa je 18 u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S, 1971, 128. N.
12.137 KUCISTA, ipovo. Rimski hram. Ostaci
-zgrade, temelja, u kojoj su kameni
fragmenti, dva rtvenika i dio kalendara. Zgrada je
vjerovatno pripadala hramu. Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1911, 183. I.
12.138 KUI{AVICE, Kukavlce, Kupres. Praistorij-
ski zemljani tumuhts, smjeten u dije-
lu Kuprekog polja. Vjerovatno rano bronzano doba.
LrT.: A. Benac 1986, 14. B. Govedarr-lca
12.139 KUPRES, Kupres. Srednjovjekovna nekro-
pola. Uz groblje je 17 u
obliku i sanduka, orijentiranih. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 119-120. N.
12.140 KUPREANI, Kupreani, Jajce. Rimski spo-
menik. Ostatak natpisa u polju uokvirenom astraga-
l!ma. je samo FELICIT. . . Rimsko
doba.
LIT.: D. Sergejevsld 1951 a, 305. I.
12.141 KUZNO GROBLJE, Dobroin, Gornji Vakuf.
Srednjovjekovna nekropola. 26 u
obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vljek.
LIT.: S. 1971, 131. N.
12.142 LEDINE-DONJA MASETA, Otinovci, Ku-
:pres. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici.
181
vana samo tri u obliku orijentiranih
SZ-JI veliki broj uniten. Kasni srednji vijek.
LIT.: s_' 1971, 120. N.
12.143 LEKICA GLAVICA, ipovo. Prethi-
storijska gradina. Naseobinski plato (45 X 25 m), na
desnoj obali Plive, branjen 'je bedemom,
Na samom prostoru su ostaci uru-
enih i masivnih u suhozidu. Starije e-
ljezno doba. B. Mm-ijan
12.144 LOZICA SIKARA, Bu-
gojno. groblje. 7
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i
S-J; ukras jednog sarkofaga polumjesec, ro-
zeta i krunica. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 127-128. N.
12.145 LUCICA, Cifluk, Sipovo. Rimsko naselje.
Tragovi naselja s metalurgijskom nalaze
se uz desnu obalu Janje. Nalazi: eljezna tToska i
ostaci zidova, sedre i opeke. Rimsko doba, 3-4. st .
LIT.: I. Bojanovslci 1964 c, 116. V. Pakvaiin
12.146 LUKA, Voljice, Gornji Vakuf. Srednjovje-
kovno groblje. 7 u obliku sanduka,
orijentiranih Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 131. N;
12.147 LUKE, Sipovo. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenici. dva u obliku san-
duka, orijentirana S-J; ostali uniteni. Kasni sred-
nji vijek. N.
12.148 LUKE, Oborci, Donji Vakuf. Srednjovjekov-
no groblje. Uz muslimansko groblje 5 ste-
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 127. N.
12.149 LURE, Vrila, Kupres. Srednjovjekovno gro-
blje. 5 u obliku i Erkofaga,
orijentiranih veliki broj uniten. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: . 1971, 120. N.
12.150 LUZINE, Benjevo, Sipovo. Srednjovjekovno
groblje. 7 u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek. N.
12.151 MAGARICA, Osmanlije, Kupres. Srednjovje-
kovna nekropola. 13 u obliku plo-
i sanduka, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 119. N.
12.152 MAGLINA GLAVICA, Donji Si-
povo. Prethistorijska gradi:"na. Na samom vrhu zaob-
ljene glavlce na lijevoj obali Jenja nalaze se ostaci
utvrde u obliku potkovlce (12Xl0 m) oko koje su
prstenasto postavljeni nasipi. Povrinski nalazi: frag-
menti keramike. eljezno doba. B. Marijan
12.153 MAKLJEN, Voljevac, Gornji Vakuf. Sred-
njovjekovno groblje. 8 u obliku
sanduka, orijentiranih S-J; ostali uniteni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S .. 1971, 131. N.
12.154 MALA CRLJENICA, Vilei, Bugojno. Kasno-
grobnica. otkrivena zidana grobni-
ca na svod. doba, 4-6. st.
V. Pakvalil1
12.155 MALA MAETA, Kupres. Prais-
torijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na
182
omanjem tumulu smjetena je 14 u obliku
.sanduka .i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI. Ra-
no bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 119. . N.
12.156 'MALA. SMILJEVACA, Donji Malovan, Ku-
pres. Srednjovjekovna nekropola. u dvi-
je grupe su oko 11, u obliku sandu-
ka, orijentirani SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LI'l'.: . 1971, 122. N.
12.157 MARKOVICA GRADINA, Majevac, ipovo.
Prethistorijska gradina. Naseobinski prostor brai'ijen
je sa strana bedemom i. tumulusom u
sredini, dok se prema dolini Plive .. strmo rui. Po-
vrinski nalazi: rijetki fragmenti keramike. Bronza-
no ili eljezno doba. B. Marijan
12.158 lWARKOVINA, Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. 4 u
obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 128. N.
12.159 MASETA, Klimenta, Jajce. Srednjovjekovna
nekropola; Sada uniteni brojni ukraeni pla-
arkadama. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1952, 99. N.
12.160 MASETA U POLJU, Ravno, Kupres. Sred-
njovjekovna nekropola. 14 u obli-
ku i sanduka, orijentiranih SZ-JI;
Kasni srednji vijek.
. LIT.: s. 1971, 125. N.
12.161 MASETI, Hrasnica, Gornji Vakuf. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. tri
u obliku sanduka, orijentirana S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: . 1971, 129. N.
12.162 Selo, ipovo. Rim-
sko naselje i metalurki pogon. Ostaci sruenog zida
s obilnim tragovima eljezne troske u blizini
je 20 komada rimskih podnih opeka. Rimsko
doba, 3-4. st. _ V. Pakvali'.n
12.163 Kuti, Gornji Vakuf. Rimsko
naselje sa tragovima rudarstva. Na njivama brojni
fragmenti opeke, komadi sedre i kamena sa malte-
rom. Na irok.om prostoru nailazi se na mnogo tro-
ske. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: E. 1953, 340. I.
12.164 METALJKA (Metalka, Gromile), Carevo Po-
lje, Jajce. Rimsko naselje s tragovima metalurke
proizvodnje i srednjovjekovni reljef. Tragovi pro-
stranog naselja od koga su otkrivene samo 3 zgrade.
Nalazi: kapitel i vrlo istrven natpis, kao i mnotvo
kamena, maltera, cigle i troske. Na ovom
mjestu je i reljefna s afrontiranim
pticama, u duhu romanike. Rimsko doba i
srednji vijek, 12. v.
LIT.: C. Trulielka 1892, 320; D. Sergejevski 1938 Gl-62
I. Bojanovslci 1904 c, 116. I. Cremonik:-N.
12.165 MILJEVCI, ipovo ... Prethistorij-
sko i rimsko naselje. Na kosi vie eljeznih
objekata (crtalo, bradva i. dr.) uz. mnotvo troske i
fragmenata keramike. Prethistorijsko i rimsko doba.
B. Marijan
12.166 MRACAJ, Gornji Vakuf. Rudarska
okno iz pi:aistorijskog i. rimskog .doba.
LIT.: V. 1908 b, 86-90.
12.167 MRAMOR, Donji Sipovo. Srednjo-
vjekovno groblje. 4 u obliku san-
duka i visokog sanduka; ostali uniteni.
Kasni srednji vijek; N.
12.168 MRAMOR, Vagan, Sipovo. Srednjovjekovno
groblje. jf! 9 u dvije
grupe, u obliku sanduka; orijentiranih Z-I; ostali
u11.iteni. Kasni srednji vijek. N.
12.169 MRAMORIC, Sokolac, ipovo. Srednjovje-
kovno grobije. u obliku sanduka, ori-
jentiran z-I; ostali spomenici uniteni,
samo fragmenti pos'tolja. :Kasni srednji vijek.
. N.
12.170 MRAMORJE, ipovo. Srednjovjekov-
na nekropola. 39 u obliku
sanduka, sarkofaga i amorfnih blokova,
Z-I i S-J; dva spomenika ukraena motivom ku
pole i polumjesecom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971; 117. N.
12.171 MRAMOROVI (Pobrdnjice), Cifluk, Sipovo.
Rimski spomenik i srednjovjekovno groblje. U pra-
voslavnom groblju oko 60 u obliku
i . sanduka, orijentiranih Z-I; mnogi
ili. uniteni. Ovdje je kao spolija i kultni re-
ljef rimske Trijade. Rimsko doba, 2. st. i kasni sred-
nji .
LIT,: C. Patsch 1914, 102; S. 1971, 116. N.
12.172 MUHACEVA GLAVICA, Brda, Kupres. Pra-
istorijsld tumulus. Velild zemljani tumulus. Vjero-
vatno bronzanO' doba.
LIT.: Basler 1953. a, 33B. Basler-
12.173 MUSICA MEGDAN!; Ravno, Kupres. Sred-
njovjekovno groblje. 7 u obliku
i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; jedan
spomenik ukraen ukrasnim trakama. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. 1971, 125. N.
12.174 NADVODA, Careva Polje, Jajce. Rimski spo-
menik. Reljef sa prikazom dva Silvana i pet nimfi
u edikuli. Rimsko doba 3. st.
LIT.: V. Palwa.lin 1964 a, 151-155. I. Cremonik
12.175 NADVODE, Sipovo. Srednjovjekovna
nekropola. Grupisani u dvije grupe, uz savremeno
pravoslavno groblje smjetena su 54 u obliku
sanduka i visokih sanduka, orijentiranih Z-1
i S-J; dva spomenika ukraena motivom polumje-
seca, predstavom jelena i figuralnom scenom (lov).
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 116-117. N.
12.176 NEBICA UMA, Celepirova Kula. Bugojno.
Srednjovjekovna nekropola. oko. 50
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I; jedan sarkofag dislociran. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. 1971, 128. . . N.
12.177 NEVINO BRDO, Zlosela, Kupres. Srednjo-
vjekovna. nekropola. oko 77 u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI;
ukras. nekoliko spomenika rozete, polumjesec
i predstava ivotinje. Kasni srednji vij.:k.
LIT.: , 1971, 119. N,
12.178 ,NOVO SELO, Novo Selo, Kupres. Srednjo-
vjekovna nekropola .. Uz pravoslavno groblje i crkvu
35 u. obliku sanduka sarko-
faga i krsta, orijentiranih uglav!lom
spomenika ukraeno .. motivom polumjeseca, krsta,
jabuke, vitice .i valuta. Kasni. srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 117. N.
12.i79 ()BCEVINE, Gornji Malovan, Kupres. Pra-
istorijski tumuli. Grupa od praistorijska tu-
mula smjetena u sredinjem dijelu Kuprekog po-
lja. Tri tumula opkoljavaju jednu :iok je
neto izdvojen. Sastavljeni su od zemlje. Vje-
rovatno rano bronzano doba.
LIT.: A . B.cmac :1906, 14 .. B. Goveda.rica
12.180 OBORCI 1, Oborci, Donji Vakuf. Srednjo-
vjekovna nekropola. oko 70 u ob-
liku sanduka, dislocirani, uzidani u zgra-
de i Kasni srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 126-127. . N.
12.181 OBORCI 2, Oborci, Donji Vakuf. Srednjo-
vjekovna nekropola i .ostaci .zgrade. oko
130 u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I i S-J; i utonuli. Primjetni tragovi
temelja starije zgrade, moda crkve. Kasni srednji
vijek. .
LIT.: S 126. . . N.
12.182 OKUC, Gornji Vakuf.
'Srednjovjekoyria nekropola, oko 30
u oblik1.lsandi.ika
1
6rijentfrariih Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 130. N.
12.183 OTINOVCI 1, Otinovci, Kupres. Praistorij-
ski. zemljani tumulus. Smjeten na sjevernom rubu
Kuprekog polja, Vjerovatno pronzano doba.
LIT.: A. aenac: 198B, )4. . .B. Govedadca
12.184 OTINOVCI 2
1
.0tinovci, Kupres. Srednjovje-
kovna nekropola. U polju 15 u
obliku i sanduka, orijentiranih SZ-JI. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. 1971, 120. N.
12.185 PARAC, Pridvorci, Gornji Vakuf. Sredn.io-
vjekovna nekropola. U blizini starog i novog musli-
manskog groblja je oko 80 u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih uglavnom
S-J, nekoliko Z-I; tri spomenika ukraena moti-
vom polumjeseca, rozete i krunica. Kasni srednji
vijek.
UT.: S. 1071, 131. N.
12.186 PAVLINE, Bistrica, Gornji Vakuf. Rimsko
naselje sa tragovima rudarstva. Ostaci zidova, frag-
menti opeke i troske. Rimsko doba.
LIT.: E. 1953, 347. I.
12.187 PERATOVCI, Peratovci, Jajce. Rimski spo-
menik. Fragment stele. Rimsko doba 3-4. st.
LIT.: D. Sergejevsk! 1941, 19-20. V. PakvaMn
12.188 PERINA GLAVICA, Kupres. Praisto-
Tijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na zem-
ljanom tumulusu smjetena je oko 20 u ob-
'Uku sanduk