4.

Rad i energija
4.1. Rad
Rad u svakodnevnom ivotu predstavlja bilo koji oblik
aktivnosti koji zahtjeva miini napor ili djelovanje
strojeva.
Rad u fizici se openito definira kao
- svladavanje sile na danom putu
- djelovanje sile na odreenom putu
4.1. Rad
to je potrebno da bismo izvrili odreeni rad?
Sila odreenog iznosa i smjera.
F
s
Primjer 1: Djelovanje stalne sile
u smjeru gibanja tijela.
W = Fs
Primjer 2: Djelovanje stalne sile pod
kutom prema smjeru gibanja tijela.
F
s

W = Fs cos
F
s
W= 0
F
s

W = - Fs cos
a)
b)
c)
F cos
4.1. Rad
Rad je skalarna veliina i moe biti:
a) pozitivan 0 < < /2 F s
b) nula = /2 F s
c) negativan /2 < < F s
a) b) c)
centriptralna sila
sila trenja
Primjer za F:
sila (komp.) u smjeru gibanja
W F s =

4.1. Rad stalne sile
W F l =

guranje
noenje
sputanje
F/N
s/m
W F s =
F-s dijagram
rad = povrina ispod krivulje F(s)
4.1. Rad promjenjive sile
estica se giba du krivocrtne putanje od toke A do toke B pod
utjecajem promjenljive sile:
Putanju od A do B rastavimo na N
malih odsjeaka (s
i
) tako da je u
svakom od njih sila gotovo
nepromjenljiva:
F-s dijagram
i i Ti
W F s
Element rada:
A
B
s
s
0
1
lim
i
B
N
Ti i T
s
i
A
W F s F ds

=
= =

4.1. Rad
Rad sile F na elementarnom pomaku dr:
dW F dr =

B B
A A
W F dr F ds = =


Rad sile F na putanji estice od toke A do toke B:
dr ds =

elementarni
pomak
elementarni
put
Rad je linijski integral sile du putanje estice od poetne do krajnje toke.
2 2
J = N m = kg m /s (

Mjerna jedinica = dul (joule), J
- elektronvolt (eV) = energija elektrona ubrzanog
razlikom potencijala 1 V
- vatsat (W h) rad elektrine struje
(1 eV = 1.610
-19
J)
(1 Wh = 3600 J)
4.1. Rad
Primjer: Rad pri podizanju tijela :
rad podizanja = mgh
rad sile tee = -mgh
rad sile tee = mgh rad noenja = 0
Automobil mase 1000 kg giba se uz brijeg
nagiba 10stalnom brzinom 36 km/h. Rad sile
motora za vrijeme 1 min je:
6
sin sin 1, 02 10 J
sin
W F s mg s mg vt
W mg h mg vt

= = = =
= =

G
G sin
F
s

h
4.1. Rad
Rad po zatvorenoj krivulji (A-B-C-D-A) je nula.
Primjer: Rad pri podizanju tijela :
4.1. Rad
F/N
x/m
W
Primjer: Rad pri rastezanju opruge :
Oprugu rasteemo silom koja je jednaka po
iznosu, a suprotna po smjeru, elastinoj sili
opruge:
F = k x = -F
o
-sila opruge:
F
o
= -kx
- Hookeov zakon: sila je proporcionalna
deformaciji i suprotnog smjera
Rad koji izvrimo pri rastezanju (stezanju)
opruge za elongaciju x jednak je:
2
0 0
1
2
x x
W Fdx kxdx kx = = =

4.1. Rad
Primjer: Rad pri svladavanju sile trenja :
F
tr
F
s
Rad sile F:
0
s
tr
W Fds F s mg s = = =

Tijelo se giba jednoliko F = F

tr
Rad sile F
tr
:
W mg s =
Rad sile trenja je uvijek
negativan!
4.2. Snaga
1
W J
P Js W
t s

(
= = =
(

Srednja snaga:
2 1
2 1
W W W
P P
t t t

= =

Trenutna ili prava snaga:
0
lim
t
W dW F ds F v dt
P
t dt dt dt


= = = =

( )
cos , , P F v F v F v = = =

Definicijom rada se ne uzima u obzir vrijeme u kojem sila djeluje razumno

je definirati neku fizikalnu veliinu koja opisuje brzinu izvravanja rada.
Snaga = koliina izvrenog rada u jedinici vremena
Mjerna jedinica je vat.
4.3. Energija
= sposobnost tijela ili sustava da djeluje ili obavlja rad
vie energije vei rad
- ako tijelo obavlja rad energija mu se smanjuje
- ako okolina obavlja rad na tijelu energija tijela raste
- rad i energija imaju istu mjernu jedinicu emu potreba za dvije
razliite fizikalne veliine?
Energija
stanje sustava:
- t
1
, r
1
E
1
- t
2
, r
2
E
2
Rad
promjena stanja sustava:
W
12
t
1
, r
1
E
1
t
2
,r
1
E
2
Pojavni oblici energije
MEHANIKA
NEMEHANIKI oblici
- elektrina,
- kemijska
- suneva
- toplinska
- nuklearna,
= zbroj kinetike i
potencijalne energije tijela
4.3. Energija
Energija moe prelaziti iz jednog oblika u drugi, ali se ne
moe ni stvoriti ni unititi.
4.4. Kinetika energija
= energija koju tijelo posjeduje kao posljedicu svoga gibanja
nekom brzinom
Kolika je kinetika energija tijela mase m koje se giba brzinom v?
izraunajmo rad potreban da sila F ubrza to tijelo iz mirovanja
2
0
1
2
v
dv dv
W F ds ma ds m ds m vdt m vdv mv
dt dt
= = = = = =

2 2
2 2
k
mv p
E
m
= =
E
k
= kinetika energija tijela mase m i brzine v (impulsa p).
4.4. Kinetika energija
- rad sile F da bi ubrzala tijelo od poetne brzine v
1
do konane brzine v
2
je:
2 2
1 1
2 2
2 1
2 1
2 2
s v
s v
k k k
mv mv
W Fds m vdv
W E E E
= = =
= =

Izvreni rad jednak je promjeni kinetike energije,
i obratno
promjena kinetike energije jednaka je izvrenom radu.
Pouak o radu i kinetikoj energiji
Ako tijelo vri rad (W < 0), kinetika energija mu se smanjuje (E
k
< 0).
Ako se nad tijelom vri rad (W > 0), kinetika energija mu se poveava (E
k
> 0).
Ako je rad jednak nuli, energija tijela ostaje konstantna.
4.5. Potencijalna energija
= energija koju tijelo posjeduje zbog svoga poloaja prema
drugim tijelima
Primjeri potencijalne energije (ovisno o sili koja djeluje na tijelo):
- gravitacijska
- elastina
- elektrostatska
- magnetska
- moe se pretvoriti u kinetiku energiju i obratno, a isto tako i u rad
4.5. Gravitacijska potencijalna energija
Izraunajmo potencijalnu energiju tijela u gravitacijskom polju na
Zemljinoj povrini.
Rad sile tee na putu od A do B je:
( )
B B
B A
g
A A
W F dr mg dr mg r r = = =


Budui je
( )
( )
g
B A
B A
B A
F mg mg j
j r r y y
W mgy mgy
= =
=
=


Rad sile tee jednak je razlici dvaju funkcija poloaja.
p
E mgy =
Gravitacijska potencijalna energija
Razlika potencijalne energije poetne i konane toke jednaka je radu sile tee.
1 2 p p p
W E E E = =
4.5. Gravitacijska potencijalna energija
Referentni nivo (E
p
=0) moe se odabati proizvoljno te je potencijalna
energija odreene do na konstantu.
Potencijalna energija moe biti i pozitivna i negativna, dok je E
k
uvijek
pozitivna veliina.
E
p
= 0 (y=0)
( )
i f
W mg y y mgd = =
4.5. Elastina potencijalna energija
Rad vanjske sile pri rastezanju opruge:
2
1
2
W kx =
Rad sile opruge :
( ) ( )
2
2
1
1
2
2
1
2
2
1
2
1 1
2 2
op
x
op
p p
x
op
W kx
W Fdx kx k
W E x E
x
x
=
= =
=

Potencijalna energija elastine opruge :

( )
2
1
2
p
E x kx =
4.6. Konzervativne i nekonzervativne sile
Konzervativne sile su one sile kod kojih je rad po svakoj zatvorenoj
putanji jednak nuli, ma kakav oblik ta putanja imala.
rad konzervativnih sila ovisi samo o poetnoj i konanoj toki, a ne o
putanji izmeu tih dviju toaka.
z x
z y
y x
W W
W W
W W
=
)
`

= +
= +
0
0
0
k
F ds =

Rad po zatvorenoj putanji=0.

Konzervativne sile su:
-Elastina sila
-Gravitacijska sila
-Elektrostatska sila
4.6. Konzervativne i nekonzervativne sile
Nekonzervativne (disipativne) sile su one sile kod kojih rad ovisi o
obliku putanje kojom je tijelo dolo iz poetne u konanu toku.
0
NK
F ds

Rad sile trenja ovisi o putu:

to je put dui, rad je vei!
4.6. Veza izmeu rada vanjske sile i energije sustava
Primjer: gibanje tijela uz kosinu djelovanjem
vanjske sile F (bez trenja).
II Newtonov zakon: ' sin ma F mg =
Rad sile F:
( )
( ) ( )
2 2
1 1
2 2
2 1
2 1
2 1
2 1
' ' sin
' sin
'
2 2
'
s v
s v
p p k k
dv
W F ds mg m ds
dt
dv
W mg ds m vdt
dt
mv mv
W mg y y
W E r E r E E

| |
= = + =
|
\
= + =
= + =
= +



'
p k
W E E = +
Kada vanjska sila djeluje na tijelo koje
se nalazi u polju konzervativnih sila
(gravitacija), tijelu se mijenja E
p
i E
k
.
4.6. Veza izmeu rada vanjske sile i energije sustava
Rad vanjske sile W i rad konzervativne sile W mijenjaju E
k
:
2 1
'
k k
E E W W = +
Rad konzervativne sile W:
( ) ( )
1 2
k
p p
W E r ds E r F = =

Rad ostalih sila F:
2 1 2 1 2 1
'
p p k k
W E E E E E E = = +
- mijenja ukupnu mehaniku energiju sustava
4.7. Zakon ouvanja energije
U zatvorenom sustavu ukupna energija ostaje
sauvana.
i
E const =

Primjer: slobodni pad.

p k
E E const + =
4.7. Zakon ouvanja energije
2
1
2
mgh mv =
4.8. Sudari
Zakoni ouvanja impulsa i energije!
Savreno elastian sudar
- tijela se nakon sudara vraaju u prvobitni oblik E
p
(deformacije) = E
k
vrijedi ZOE
-centralni sudar: estice se prije i poslije sudara gibaju po pravcu
- izoliran sustav (nema vanjskih sila)
- III Newtonov zakon: F
12
= -F
21
ZOP: p
1
+p
2
= p
1
+p
2
1 2 1 2
2 2
1 1
' '
1 2 1 2
2 ' 2
2 ' 2
1 1
1 1
2 2 2 2
m v m v m v m v
m v m v
m v m v
+ = +
+ = +



ZOP:
ZOE:
4.8. Sudari
Savreno elastian sudar
( )
( )
'
1 2
1 2 2
1
1 2
'
2 1
2 1 1
2
1 2
2
2
m m v m v
v
m m
m m v m v
v
m m
+
=
+
+
=
+

Posebni sluajevi:
1. m
1
=m
2
=m estice zamijene brzine
2. m
1
<<m
2
; v
2
=0 udar u zid; zid prima impuls 2m
1
v
1
3. m
1
>>m
2
; v
2
=0 v
1
v
1
, v
2
2v
1
' '
1 2 2 1
v v v v = =

'
1 1
v v =

4.8. Sudari
Savreno neelastian sudar
- tijela se nakon sudara deformiraju, slijepe i gibaju zajedno istom
brzinom (miruju)
- E
k
nije ouvana dio prijee na promjenu unutranje energije (toplinu)
- ukupna energija ostaje sauvana
- impuls je ouvan
( )
( )
1 2
1 2
2
1
'
1 2 1 2
1 2
1 2
2
2
' 2
1
1
1 2
'
1
2 2 2
m v m v m m v
m v m v
v
m m
m v
m v
m m v Q
+ = +
+
=
+
+ = + +

ZOP:
ZOE:
E
k
= E
k
+ Q
4.8. Sudari
Savreno elastian sudar
Primjer: Balistiko njihalo.
Odredi brzinu metka v.
( )
' mv m M v = + ZOP:
ZOE:
2
m M
v gh
m
+
=
( ) ( )
2
1
'
2
m M v m M gh + = +
' 2 v gh =
Domaa zadaa
1. Je li lake gurati tijelo ili ga vui? Zato? Obrazloite odgovor bez
trenja i uzimanjem trenja u obzir. Koliki je rad sile na putu s?
F F
F

a) b) c)
Domaa zadaa
2. Tri identine kugle baene su s vrha zgrade
istom poetnom brzinom: prva je baena
horizontalno, druga pod nekim kutom prema
gore, a trea pod nekim kutom prema dolje.
Zanemarujui otpor zraka, poredajte kugle:
a) po redosljedu pada na tlo,
b) po iznosu brzine pri padu na tlo.
Obrazloite odgovore!