Dzepni Prirucnik

Depni prirunik
SVE O IZOLACIJI www.ursa.com.hr

URSA Zagreb d.o.o.
Pukarieva
10250 Luko
Hrvatska
Tel: 01 65 26 386
E-mail: assistance.hrvatska@uralita.com
15
D
e
p
n
i

p
r
i
r
u
n
i
k
S
V
E

O

I
Z
O
L
A
C
I
J
I
C M Y CM MY CY CMY K
URSA Insulation, S.A. Madrid (Spain) 2009
Sva intelektualna i materijalna prava su zadrana. Bilo kakvo elektronsko ili fiziko kopiranje, pretisak ili
distribucija ove publikacije djelomino ili u cjelini nisu dozvoljeni bez prethodnog pristanka.
04 Depni pr i r uni k o i zol aci j ama
Zato zapravo trebamo izolaciju?
1.1 Namjena ovoga prirunika 8
1.2 Osnovna naela 9
1.3 Globalna energetska slika 18
1.4 Europa: energetska uinkovitost zgrada 30
1.5 Uloga izolacije 37
1.6 Izolacija i odrivi razvoj 47
1.7 esta pogrena uvjerenja o izolaciji 51
to je izolacija?
2.1 Namjena poglavlja 62
2.2 Osnovna naela izoliranja objekata 63
2.3 Izolacija: kontekst i vrste izolacije 97
2.4 Uporaba u graevinarstvu 116
2.5 Oznaavanje oznakom CE 128

Zato staklena vuna?
3.2 Zato URSA preporua uporabu staklene vune 137
3.3 Glavni razlozi 138
3.4 esta pogrena uvjerenja o staklenoj vuni 155
Zato XPS?
4.2 Zato URSA preporua uporabu XPS 175
4.3 Glavni razlozi 180
4.4 Naini uporabe 195
4.5 esta pogrena uvjerenja o XPS 200
Zato zapravo trebamo izolaciju?
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Sadraj
1.1 Namjena poglavlja
1.2 Osnovna naela izoliranja objekata
1.3 Globalna energetska slika
1.4 Europa: energetska uinkovitost zgrada
1.5 Uloga izolacije
1.6 Izolacija i odrivi razvoj
1.7 esta pogrena uvjerenja o izolaciji
Namjena ovoga prirunika
to bi trebali u ovome poglavlju saznati?
Trend energetske potronje i njegovo djelovanje na okoli
Udio zgrada kod ukupne potronje energije
Mogunosti izolacije kod poboljanja energetske uinkovitosti objekta
Kako osporiti ope predrasude o izolaciji i ...
... konano, kako ocijeniti potrebu za izolacijom objekta:
Izolacija je najjeftiniji nain za
poboljanje energetske
uinkovitosti objekta!
Osnovna naela
Upoznajemo osnovna naela izoliranja
Izvori energije, energetska uinkovitost, energetska
uteda, primarna energija, obnovljiva energija,
ispust CO .
2
Osnovna nael a 09

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
to zapravo znae ti izrazi?
Vrste izvora energije
Obnovljivi izvori energije imaju svojstvo regeneriranja i ne mogu se
potroiti (sunce, vjetar, biomasa i geotermalna energija).
Neobnovljivi izvori energije dolaze iz zemlje u krutom, tekuem ili
plinovitom stanju. Ovi izvori energije nemaju svojstvo regeneriranja,
mogu se potroiti, odnosno prirodi treba dug period vremena da ih
nadomjesti. Ove izvore energije openito moemo podijeliti u dvije
vrste:

Fosilna goriva (nafta, ugljen i plinovi)
Nuklearna energija
Solarna energija Energija vjetra
Geotermalna energija Biomasa
10 Depni prirunik o izolacijama
Neobnovljivi izvori energije
Fosilna goriva su ugljikovodici, prije svega ugljen i nafta (loivo ulje
ili prirodni plinovi), nastali iz fosilnih ostataka odumrlih biljki i
ivotinja, koji su bili izloeni stotinama milijuna godina vruini i tlaku
zemaljske kore. U prirodi je nemogue nai elemente koji bi u sebi
spajali toliku koliinu energije i koje bi bilo mogue tako lako loiti.
Nuklearnu energiju
dobivamo fisijom obogaenog
urana kojeg moemo
nai u prirodi.
Nafta Ugljen Prirodni plinovi
Osnovna naela 11

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Energetska potronja i isputanje CO
2
Trite energije
Ponuda Potranja
Neobnovljivi izvori (92 %)
Fosilna goriva (94%)
Nuklearna energ. (6%)
Obnovljivi izvori (8 %)
Izvore isputanja CO zbog koritenja fosilnih goriva dijelimo na
sljedee kategorije:
2
Kruta goriva (npr. ugljen): 29 %
Tekua goriva: 39 %
Plinovita goriva (npr. prirodni plin): 26 %
Izvor: Uprava za energetsko informiranje
Nafta
Ugljen
Prirodni plin
O C 2
ciklus

Ispusti industrije
i transporta
Organski ugljik
Disanje
ivotinja
Disanje biljaka
Raspadanje organizama
Mrtvi organizmi
i otpadne tvari
Fosili i fosilna goriva
Disanje
korijena
Suneva
svjetlost
Fotosinteza
Ugljikov ciklus ukljuuje potronju ugljikovoga dioksida fotosintezom
biljaka i ivotinjskog konzumiranja te oslobaanjem u atmosferu putem
disanja ,raspadanja organskih materijala i aktivnou ovjeka, kao to
je loenje fosilnih goriva. Tim aktivnostima ovjek znatno doprinosi
isputanju ugljinog dioksida u atmosferu.
Osnovna naela 13

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Ugljikov dioksid: esto ga imenujemo jednostavno njegovom
kemijskom formulom CO . Ugljikov dioksid prirodno je prisutan u
manjim koliinama u naoj atmosferi, ali se loenjem fosilnih goriva
i sjeom uma njegova koliina u naoj atmosferi znaajno poveala.
2
Ugljikov dioksid je zbog svoje sposobnosti zadravanja odreenih
valnih duljina infracrvenog zraenja znaajan stakleniki plin. Isto
tako je kljuni initelj procesa fotosinteze kod biljaka. Poveanje
koliine CO
2
znatno doprinosi globalnom zatopljenju i sve viim
temperaturama na naem planetu.
Poveanje koliine CO u atmosferi ve je uzrokovalo znatne klimatske
promjene. Brojni znanstvenici pripisuju prosjeno podizanje temperature
naega planeta za 0,6 C u prolome stoljeu zbog poveanja koliine
CO
2
u naoj atmosferi.
2
CO
2
i uinak staklenika
Uinak staklenika je prirodna pojava, koja zadrava sunevu toplinu
i odrava potrebnu temperaturu zemljine povrine na razini koja je
potrebna za opstanak ivota na naem planetu.
Sunce
UINAK STAKLENIKA
Veinu zraenja apsorbira
zemljina povrina koja se
zbog toga zagrijava.
Infracrveno zraenje
se odbija od zemljine
povrine ali ga zadri
sloj CO u atmosferi.
2
Zraenje sunca
prelazi kroz
atmosferu.
Neto infracrvenog zraenja
prodre kroz atmosferu, a
neto ga apsorbiraju i
odailju u sve smjerove
molekule staklenikih
plinova. Posljedica toga je
zagrijavanje zemljine
povrine i niih slojeva
atmosfere.
A
R
E
F
S
O
M
T
A
Neto sunevog zraenja
odbije se od planeta
i njegove atmosfere.
Osnovna naela 15

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Svjetlosna energija sunca zrai na zemljinu povrinu u obliku topline.
Veina toga odbije se u svemir, meutim, neto ulove stakleniki plinovi
u naoj atmosferi. Ti plinovi odravaju toplinsku ravnoteu naeg
planeta. Zbog tih je plinova na planet za otprilike 33 stupnja topliji nego
to bi bio bez njih.
Meutim u zadnjim desetljeima se uinak staklenika, u usporedbi sa
stanjem u predindustrijsko doba, znatno poveao. Dokazano je, da su
ta poveanja prouzrokovala ovjekove djelatnosti, posebice izgaranje
fosilnih goriva i smanjivanjem umskih povrina.
Glavna posljedica toga je pojava koju zovemo globalno zatopljenje i
zbog koje prosjene temperature zemljine povrine polako ali uporno
rastu.
w
4
Energetska uinkovitost i energetska uteda

Energetska uinkovitost jest smanjenje potronje energije (poslje-
dica je, jasno, uteda novca), a da zbog toga ne smanjujemo
udobnost i kvalitetu ivota te u isti mah uvanje naega okolia i
ouvanje trajnosti naih izvora energije.
Energetska uteda predstavlja onu koliinu energije koju, nakon
to smo uveli uinkovite energetske mjere, u usporedbi s
prijanjim nainom, potroimo manje, uz istu udobnost i kvalitetu
ivljenja.
Osnovna naela 17

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Globalna energetska slika
Kakav je trenutan svjetski
energetski poloaj?
Raspodjela bogatstva i potronja energije
$45,000
$40,000
$35,000
$30,000
$25,000
$20,000
$15,000
$10,000
$5,000
$-

p
o

o
s
o
b
i
/
P
D
B
J apan
SAD
Kanada
VB
Njemaka
Francuska Australija
Italija
panjolska
Koreja
Saudijska Arabija
Rusija
Istona Afrika
Ukupan prosjek
Argentina
Brazil
Kina
0 2 4 6 8 10 12
kWh godinje / po osobi
Potronja energije po stanovniku u zavisnosti od BDP po stanovni-
ku. Grafikon prikazuje vie od 90 % svjetske populacije. Slika poka-
zuje, da su potronja energije i bogatstvo drutva meusobno vrlo
zavisni.

Izvor: Kljuni svjetski statistiki podaci 2008, Meunarodna agencija za energiju
Globalna energetska slika 19

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
U budunosti e svaka regija troiti jo vie energije
Drave u razvoju e u budunosti poveavati potronju energije.
Rastua globalna potranja za energijom (u milijardama barela
nafte godinje).
2005 2030
% =PROMJ ENA
20.9
25.7
+23%
Sjeverna Amerika
14.0
15.9
+13%
Europa
3.9
6.3
+61%
Istok
8.7
11.9
+36%
Rusija
11.6
26.8
+131%
Kina
7.3
12.7
+75%
Ostala azijsko-pacifika
podruja
2.8
5.7
+105%
Indija
2.5
4.1
+66%
Afrika
4.0
6.6
+64%
Latinska Amerika
Izvor: Meunarodna energetska slika 2008. Uprava za energetsko informiranje. .
Svijet zajedno: 2005 79.7 2030 119.8
Porast od 50%
3.9
4.0
+4%
J apan
Ekonomski porast u regijama u sljedeim desetljeima
Svjetska rast BDP po regijama (2005. prema 2030. u milijardama
dolara)
Izvor: Meunarodna energetska slika 2008. Uprava za energetsko informiranje. .
2005 2030
% =PROMENA
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Svijet zajedno: 2005 56.8 2030 150.2
Porast od 164%
13.1
24.8
+89%
Sjeverna Amerika
11.4
20.1
+75%
Europa
1.6
4.2
+169%
Istok
3.6
10.4
+191%
Rusija
7.7
36.0
+368%
Kina
3.4
4.5
+30%
J apan
6.1
17.7
+188%
Ostala azijsko-pacifika
podruja
4.1
16.5
+307%
Indija
2.3
6.9
+200%
Afrika
3.5
9.3
+162%
Latinska Amerika
Svjetska potranja za energijom jako e se poveati
Potronja energije e se u svjetskom opsegu dalje poveavati,
posebice potronja fosilnih neobnovljivih izvora.
18,000
16,000
14,000
12,000
10,000
8,000
6,000
4,000
2,000
0
n
a
o
t

.
d
r
l
M
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030
Loivo ulje
Ugljen
Plin
Nuklearna
Drugo
Obnovljivi izvori
Biomasa
Izvor: Globalna energetska slika. IEA, 2008
U sljedeih etvrt stoljea potranja za energijom, posebice za
krutim fosilnim gorivima, poveat e se za vie nego pola.
22 Depni pri runik o izol acijama
energija
Bliimo se vrhuncu energetske potronje...
Ako potronja nastavi rasti sukladno sa sadanjim trendom, svjetske
zalihe nafte biti e dovoljne za malo vie od 40 godina ...

Izvor: AEREN (Udruenje za istraivanje energetskih izvora), 2006
30
25
20
15
10
5
0
1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
istok
Drugi
Rusija
Europa
SAD (bez Aljaske)
Gl obal na energetska slika 23

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Teka goriva
Rezerve u dubokim oceanima
Polarna podruja
Tekui plin
17%
29%
Sjeverna Amerika
6%
31%
7%
istok
61%
6%
19%
Europa
1%
13%
3%
Afrika
9%
10%
30%
Azijsko-pacifiko
podruje
3%
8%
6%
Juna i Srednja
Amerika
9%
Svjetske zalihe nafte: 1.238 miljardi barela
Proizvodnja na svjetskoj razini: 81,53 mil barela / dan
Potronja na svjetskoj razini: 85,22 mil barela / dan
Svjetske zalihe nafte nalaze se na nestabilnim podrujima
Potronja nafte najvea je u podrujima gdje je najmanje izvora.
Izvor: BP Globalni energetski statistiki pregled, lipanj 2008
Dnevna potronja nafte ve je premaila njenu proizvodnju, to je
uzrok neravnotee i visokoga skoka cijena ovoga energenta.
16%
5%
Rusija
10%
Rezerve nafte, isputanje CO i klimatske promjene
2
Poveana potronja energije uzrokuje smanjivanje rezervi nafte
i skokovit porast isputanja CO .
2
Izvor: AEREN (Udruenje za istraivanje energetskih izvora), 2006
... a visoke koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi uzrokuju
porast prosjene temperature na naem planetu
120
100
80
60
40
20
0
1900 1925 1950 1975 2000

%

u

e
v
r
e
z
e
r

e
n
t
f
a
N
Rezerve nafte (%)
380
370
360
350
340
330
320
310
300
O
C
2

m
p
p

u

i
t
s
u
p
s
i

CO
2
ispusti
usporedba CO
2
ispusta i naftnih rezerva
0.6
0.3
0.0
-0.3
-0.6
1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

u

s
t
u
p
n
j
e
v
i
m
a

C
e
l
z
i
j
a

.
p
m
e
T
Temperature u svijetu
380
355
330
305
280
O
C
2

(
n
a

m
i
l
i
j
u
n

e
s
t
i
c
a
)

Ugljikov dioksid
Temperature u svijetu i ugljikov dioksid

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Posljedice klimatskih promjena
Topljenje leda na polovima
Poplave
Poari
Isuivanje
Izumiranje ivotinjskih vrsta
Gl obal na ener get ska sl i ka 27

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Promjena u ljetnoj koliini (%)
Oborine
Povienje temperatura i promijenjena koliina oborina
Glavne posljedice klimatskih promjena u Europi do 2020. godine:
Izvor: Evropska komisija. Mo primjera: razvoj politike o klimatskim promjenama u EU do 2020 godine.
Temperature
Promjena u prosjenoj godinjoj temperaturi (C)
Uinci povienja temperatura
Smanjivanje dostupnosti vode i isuivanje
Stotine milijuna ljudi izloeno je pomanjkanju vode
Sveope izumiranje koralja
Do 30 % ivotinjskih
vrsta prijeti izumiranje
Znatno izumiranje vrsta na
naem planetu
Izbjeljivanje veine koralja
Negativni lokalni utjecaji na poljoprivredu i ribolov
Smanjena proizvodnja nekih vrsta
itarica na niim nadmorskim visinama
Smanjena proizvodnja svih vrsta
itarica na niim nadmorskim visinama
Sve vea teta zbog poplava i vremenskih katastrofa
Obalne poplave pogaaju na milijune ljudi
Sve vie neishranjenosti, diareje, kardiorespiratornih i infekcijskih bolesti
Sve vea smrtnost zbog poplava, valova vruine i isuivanja

P
r
o
m
j
e
n
e

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
e

u

o
d
n
o
s
u

n
a

p
r
e
d
i
n
d
u
s
t
r
i
j
s
k
o

d
o
b
a
0.76 C
2001 - 2005
prosjek
Izvor: prema IPCC FAR, Sintetiko izvjee, str. 11
Povienje temperatura za 2 C u odnosu na predindustrijsko doba
predstavlja prag tolerancije naih prirodnih i ekolokih sustava
Uinci, koji se poveaju pri povienju temperature
Uinci, koji se odnose na specifinu temperaturu

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
0C 1C 2C 3C 4C 5C
1- voda
2- ekosistem
3- hrana
4- obale
5- zdravlje
Europa: energetska uinkovitost zgrada
Primjena energije: uvjerenja i stvarnost
to ljudi misle o svojoj potronji energije? (Njemaka)
Uvjerenja Stvarnost
Auto 14 % 31 %
Sanitarna voda 18 % 8 %
Grijanje 25 % 53 %
Elektrina oprema 39 % 8 %
Ne znam 3 % n. p.
Potronja energije: uloga objekata
Energetska uinkovitost zgrada - status
32%
energije u EU
troi se u transportu
28%
energije u EU
troi se u industriji
40%
energije u EU
troi se u zgradama
2/3 potroene energije odnosi se na grijanje i hlaenje
2/3 potroene energije u zgradama odnosi se na manje objekte <1000m
2
Izvor: EURIMA
Europa: energetska uinkovitost zgrada 31

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Mogunosti energetske utede u EU
Analiza po sektorima ukazuje, da su mogunosti energetske utede kod
zgrada (komercijalnih i stambenih objekata) vee nego kod transporta ili
industrije.
Izvor: Europska komisija. Mo primjera: razvoj politike o klimatskim promjenama u EU do 2020. godine
Zgrade = najvei potroai energije >
Zgrade = najvee mogunosti za utedu
455
523.5
15%
Zgrade
365
427
17%
Transport
320
367.4
15%
Industrija
2005 polazite za 2020
polazite za 2020 Utede
523.5
Zgrade
108.5
Industrija
367.4
16.5
427
Transport
62.6
Predviena potronja energije
2005 2020 (m tona)
Mogunosti energetskih uteda
do 2020. - najbolji scenarij (m tona)
21%
16%
5%
Europa je prihvatila zakonodavstvo o energetskoj
uinkovitosti objekata ...
Direktiva o energetskoj uinkovitosti objekata (EPBD) predstavlja
kljunu zakonodavnu komponentu za djelatnosti vezane uz energetsku
uinkovitost u Europskoj Uniji. Prva varijanta te Direktive stupila je na
snagu 2002. godine; sve drave lanice morale su ugraditi njezine
odredbe u svoje lokalno zakonodavstvo do 4. 1. 2004, a odreuje
etiri osnovna zahtjeva:
Izraun
EP
zahtjevi
Certifikati
Pregled
Uspostava metodologije izrauna ukupne energetske
uinkovitosti zgrada, a ne samo njenih pojedinih dijelova.
Uspostava minimalnih standarda za nove i postojee
zgrade.
Energetski certifikat zgrade.
Pregled i ocjena primjerenosti grijaih i rashladnih
instalacija u objektu.
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Unato tome, sadanje je zakonodavstvo pokrilo samo
29 % mogue energetske uinkovitosti zgrada.
Prvobitna Direktiva EPBD pokrivala je samo 29 % mogunosti za
poboljanje energetske uinkovitosti zgrada, jer su iz njezinih zahtjeva
koji se tiu adaptacija, bili izuzeti objekti, koji su manji od 1000
kvadratnih metara.
Direktiva o energetskoj uinkovitosti zgrada odnosila se na samo
29 % ukupne povrine odnosno na 26 % ispusta CO
2
koji nastaju
zbog grijanja prostora, direktivu je trebalo to prije promijeniti.
28%
Industrija
32%
Transport
40%
Zgrade
O
d
r
e
d
b
e

p
r
i
j
a
n
j
e

D
i
r
e
k
t
i
v
e

o
v
a
j

d
i
o

n
i
s
u

p
o
k
r
i
v
a
l
e
29%
Izvor: EURIMA
Uinak potpune uredbe osuvremenjene Direktive EPBD
Dopuna Direktive EPBD ukljuuje zahtjeve za energetskom
uinkovitou renoviranih objekata ispod 1000 m .
2
Prikladno uvoenje proirene Direktive EPBD Europi bi mogla donijeti:
utedu u iznosu 25 milijardi eura godinje do 2020.,
smanjenje ispusta CO za barem 160 milijuna tona godinje,
2
ekonomsku konkurentnost,
stvaranje novih radnih mjesta (280.000 do 450.000) i
smanjenje energetske ovisnosti.
Mogunost smanjenja ispusta je s Direktivom EPBD puno vea
od ukupne europske obaveze prema sporazumu iz Kyota.
Smanjenje staklenikih plinova prema sporazumu iz Kyota
ocjenjuje se na priblino 340 milijuna tona CO 2 (od 2008. do
2012. godine).
Izvor: www.eurima.org

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Rezultati uvoenja stroih propisa o energetskoj
uinkovitosti
Razvoj propisa o energetskoj uinkovitosti moemo najbolje opisati
njemakim primjerom.
Opi je trend postupnog smanjenja potronje energije u zgradama. U
godinama nakon uvoenja novog zakona primjetan je znatan pad
potronje energiji. Kod te potronje uvijek se istie energija za
grijanje prostora, u koju je usmjereno barem 75 % novih propisa.
Ba je zato uloga izolacije tako znaajna!
dlpl. ing. Horst- P.Sohetter.-Khler
350
300
250
200
150
100
50
0
1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.
Energetska potronja
[kWh/(m2/g)]
Propisi o toplinskoj izolaciji 1977.
2009.
2012.
Njemaka
Propisi o energetskoj
uinkovitosti
2002./2004./2007.
Uloga izolacije
Izolacija zgrada, sakrivena mogunost energetskih
uteda
Najvei dio sve energije u EU potroi se u zgradama ...
... ali s druge strane te iste zgrade predstavljaju najveu
mogunost za energetske utede.
U Europi izolacija ima najvie potencijala za energetsku utedu!
455
M / tona
524
469
415
40.0%
% ukupnoga prosj.
39.7%
39.0%39.0%
2005
2020 osnovna pretpost.
2020 energ. ted. scen.
2020 najbolji scenarij
2005
2020 osnovna pretpost.
2020 energ. ted. scen.
2020 najbolji scenarij
64%
9%
23%
5%
Grijanje / hlaenje San. voda
Osvjetljenje Ostalo
... grijanje i hlaenje predstavljaju 64%
potronje energije u zgradama. Sa
razliitim energetski uinkovitim
mjerama mogli bi utedjeti barem
polovicu te energije!
Izvor: DG TREN, 2005; Eurima, 2006
Uloga izolacije 37
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Izolacija objekata je najjeftiniji nain za smanjenje
potronje energije i ispusta tetnih tvari
Od svih moguih alternativa za poveanje energetske uinkovitosti
objekata ba izolacija predstavlja najjeftiniji i najuinkovitiji nain
odnosno najmanji troak za najveu moguu utedu energije!
Uz sve to troak za uteenu tonu CO najnii je ba uz uporabu
izolacije.

2
Neovisan korak: ukljuuje sve trokove ovoga koraka za utedu energije.
Dodatan ili zdrueni korak: objekt emo tako i tako obnoviti, zato uzimamo u obzir samo direktan troak
dodatnoga koraka za utedu energije.
Izolacija (umjereni pojas)
Izolacija Zamjena
Vanjski uplji Unutarnji Krovovi Tlo Prozori Kotlovi
zidovi zidovi zidovi
Trokovi smanjenja
9 -187 - -185 -79 300 15
(neovisno) [ /tCO
2
]
Trokovi smanjenja
-131 -187 -159 - - -46 -217
(udrueno) [/tCO
2
]
Troak uteene energ.
0.2 -4.3 - -4.2 -1.8 6.9 0.3
(neovisno) [cent/kWh]
Amortizacija
18 4 - 4 12 38 14
(neovisno) [a]
Izvor: Ecofys, 2005-2006
Izolacija je trokovno najuinkovitiji nain za poveanje energetske
uinkovitosti zgrade.
Ovdje imamo konkretan primjer istraivanja, kojeg je 2006. obavio
Ecofys, poduzee za ekoloko savjetovanje:
Krov obiteljske kue u umjerenom klimatskom okoliu
izoliramo o troku 30 /m .

2
Izolacija krova utedjeti e nam godinje 7,5 po m . To znai, da
e se troak investicije vratiti u etiri godine.
2
Za vrijeme ivotnog ciklusa naega krova utedjet emo tako 226
/m , to znai da e nam se svaki euro uloen u izolaciju krova
vratiti sedam puta!
2
Jedan euro, kojeg uloimo u izolaciju, vratiti e nam se
sedam puta!
Za 1 uloen u izolaciju krova vratiti e nam se 7 !
Izvor: Ecofys VI, 2006
Uloga izolacije 39

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
50
40
30
20
10
0
2006. 2010. 2015.

d
i

g
o
d
i
n
j
e
)
r
a
j
i
l
i
m
(
Godinji troak Financijski uinak godinje utede energije
18.00
45.49
9.71
24.28
2.89
7.10
Izvor: Ecofys VI, 2006
Godinji troak kapitala u odnosu na godinju utedu
energije (EU-25)
Izolacija je najjeftiniji i
najuinkovitiji nain za
poveanje energetske
uinkovitosti zgrada!
Zgrade trebaju ogromne koliine energije ...
... izolacija predstavlja rjeenje problema ... .
... pa ipak, koji je nain izoliranja zgrada
Ul oga i zol aci j e 41
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
najuinkovitiji?
Naelo "Trias Energetica" kae na koji se nain moramo
uhvatiti u kotac s prekomjernom potronjom energije
openito
Tri koraka za dosezanje naela Trias Energetica jesu: :
Najprije smanjimo potranju
za energijomuvoenjem
uinkovitih mjera.
Drugo: umjesto fosilnih goriva
upotrijebimo energiju iz
obnovljivih izvora.
Tree: fosilna goriva proizvodimo i
troimo u to manjoj mjeri i to
uinkovitije!
Trias Energetica je nain upravljanja energijom da bi postigli
energetske utede, smanjili energetsku ovisnost i primijenili ekoloki
prihvatljive tehnologije, a da pri tome ne smanjimo udobnost i kvalitetu
ivljenja.
Izvor: Globalni energetski pregled. IEA 2008
Drugim rijeima, uporaba ovog naela kod zgrada znai da dobra
izolacija predstavlja preduvjet za energetsku uinkovitost zgrada!
Energetska
uinkovitost
Obnovljivi
izvori
Fosilna
goriva
Koncept Trias Energetica je s primjerom pasivne
kue postao zbilja
Pasivnu kuu moemo opisati kao kuu bez tradicionalnoga sustava
grijanja i bez sustava za aktivno hlaenje. A to znai vrlo dobru
izolaciju i mehaniki sustav provjetravanja s uinkovitom
rekuperacijom energ je. Takve kue zovemo i kuama s nultom
potronjom energije ili kuama bez potrebe za grijanjem (Europska
komisija).
Pasivne kue imaju vrlo mali toplinski
gubitak. Ovaj koncept svodi trokove
pogona na najmanju moguu mjeru i
poveava udobnost ivljenja uz isti
troak proizvodnje.

To zapravo znai da smo trokove za
ugraene visokokvalitetne materijale
kompenzirali izbjegavanjem ugradnje
skupih sisteme za grijanje i hlaenje
I jo vie! Pasivna kua za vrijeme aktivne upotrebe uz znaajno
manju potronju energije doprinosi ne samo ouvanju ovjekovoga
okolia nego i znatno niim trokovima uporabe.

Super izolirana pasivna kua
Izvor: Eurposke pasivne kue (www.passivhaus.de)
Osnovna ideja pasivne kue usredotoena je prije svega na potpu-
no izoliranje i nepropusne ovojnice kue i uinkovitu rekuperaciju.
Uloga izolacije 43
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Potpuno izolirana ovojnica niskoenergetske kue
Izolacijski
ovoj
Nepropusni
ovoj
Kljuna mjesta na kojima
treba uzeti u obzir pravila
izbjegavanja toplinskih mostova
Krov 25 %
Vrata 15%
Zidovi 35%
Tlo 15%
Prozori 10%
Obina kua (bez izolacije) Niskoenergetska zgrada
Energijski zahtjevi: obino >250 kWh/m
2
a Energijski zahtjevi < 15 kWh/m
2
a
Potronja energije u niskoenergetskoj kui je otprilike 85 %
manja nego u standardnoj kui.
Izvor: www.solihull.gov.uk
Energetske potrebe pasivnih kua u usporedbi sa
ostalim zgradama
Kvaliteta zgrada obzirom na njihove energetske zahtjeve.
250
200
150
100
50
0
prije 1978. nakon 1984. nakon 1995. nakon 2002. Pasivna kua

g
o
d
i
n
j
e
)
/

m
(

h
W
K

i

z
a
h
t
j
e
v
i
k
s
t
e
g
r
e
n
E
2

Sanitarna
voda
Grijanje
160
15
50
15
50
80
15
40
50
15
35
35
15
5
10
Provjetravanje
Uloga izolacije 45
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
Izvor: www.passivhaus.de
Izolacija ima ogroman potencijal za borbu protiv
klimatskih promjena, protiv energetske ovisnosti i
stvaranju konkurencije
Izvor: Meunarodna agencija za energiju; Istraivanje Ecofys; Eurima
Problem Rjeenje Potencijal izolacije
Potpuno uvoenje EPBD moe
doprinijeti boljim rezultatima od
obaveze u sporazumu iz Kyota.
Smanjenje ispusta CO
2
za barem 160 milijuna tona.
Smanjenje ispusta CO
2
Utjecaj na okoli
europska obaveza prema
sporazumi iz Kyota

S izolacijom moemo utedjeti
3,3 milijuna barela nafte dnevno,
odnosno 25 milijardi godinje
do 2020.
Sve vei trokovi Manja potronja energije

Poveana energetska uinkovi-
Manja potronja =manja
energetska ovisnost
U zgradama potroimo 40 %
energije.

tost smanjuje ovisnost od
uvoza energenata.
Energetska ovisnost
Ulog u izolaciju
Uteeni novac moemo
( 1 uloen EUR =7 EUR)
Ekonomska konkurentnost
Stvaranje od 280.000 do
plasirati na druga podruja
ekonomije
450,000 novih radnih mjesta
Vrijeme amortizacije investicije
u izolaciju zgrade s
mineralnom vunom je 4-8
godina (istraivanje Ecofys).

Izolacija i odrivi razvoj
to je to odrivi razvoj?
Odrivi razvoj jest razvoj u okviru sadanjih potreba, a da pri tome
ne ugroavamo mogunosti buduih generacija za ispunjavanjem
njihovih potreba.*
Okoli
Ljudi Ekonomija
Odrivi razvoj predstavlja djelovanje u svim trima dimenzijama i traenje
dugoronih razvojnih rjeenja, koja istovremeno omoguavaju
ekonomski rast i zatitu okolia, a ujedno nude uvjete za ispunjavanje
naih socijalnih potreba.

Izolacija i odrivi razvoj 47
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
* Izvor: "Naa zajednika budunost", Izvjetaj Svjetske komisije za okoli i razvoj, Ujedinjeni narodi, 1987.
Tri stupa odrivog razvoja
Kako izgleda naa budunost?
Potencijal naeg planeta je ogranien u regeneriranju izvora i
istovremeno apsorbiranju naeg otpada kojeg proizvedemo u
jednoj godini.
Trenutno prirodi za taj posao treba godina dana i etiri mjeseca. U
praksi dakle nae prirodne izvore iskoritavamo prekomjerno, a
time ih oduzimamo odnosno doslovno otimamo buduim
generacijama.
Izvor: Global Footprint Network
Prema umjerenim scenarijima Ujedinjenih naroda ako nastavimo s
trenutanim trendom potronje do sredine 2030. potroiti emo toliko
izvora da e planetu trebati dvije godine za njihovu regeneraciju. A
to znai da emo u to vrijeme trebati ak dva planeta ako bismo
eljeli sauvati svoj ivotni stil.

Kakav je dakle na cilj?
Donji dijagram prikazuje uzajamnu zavisnost indeksa ljudskoga
razvoja (HDI) i ekolokog otiska pojedinca u razliitim dravama.
Ekoloki otisak predstavlja povrinu zemlje, koja je
potrebna za zadovoljavanje potreba pojedinca.
Veina afrikih drava, na primjer, nalazi se na lijevoj strani praga
visokoga ljudskog razvoja (HDI 0,8), dok je veina europskih
drava na njegovoj desnoj strani. Unato tome moemo primijetiti,
da vei indeks HDI ostavlja iza sebe i prilino vee ekoloke otiske
pojedinaca. Ve 3,5 milijardi ljudi ili otprilike 50 % populacije ivi
ispod praga visokog ljudskog razvoja.

Na je cilj svakome osigurati visok indeks ljudskog razvoja i u isti
mah podnoljiv ekoloki otisak pojedinca, koji iznosi 1,8 ha na
osobu.
Sve drave ovoga svijeta moraju se i dalje razvijati, ali moraju uz to
uzeti u obzir i prirodna ogranienja naeg planeta.
Izolacija i odrivi razvoj 49

Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Izvor: Global Footprint Network
Afrika
Azijsko-pacifiko podruje
Europa ostali
Latinska Amerika
Srednji istok / Centralna Azija
Europa EU
Sjeverna Amerika
0
2
4
6
8
1 0
12
14
0.2 0.3
1

E
k
o
l
o
k
i

o
t
i
s
a
k

p
o
j
e
d
i
n
c
a)
u
b
o
s
o

a
n

e
j
l
m
e
z

a
h

u
(

Prag visokog ljudskog razvoja, prema UNDP
Svjetski prosjeni dostupa kapacitet po osobi (ne uzimajui u obzir divlje ivotinjske vrste)
UN - Indeks ljudskog razvoja (HDI)
0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9
CI LJ
Odrivi razvoj predstavlja bit djelovanja poduzea
URSA
URSA
proizvodi
URSA kao
poduzee
Odrivi razvoj
Ve izolacija
vanjskih zidova
zgrade utedi
toliko ispusta
CO , da je
uinak isti kao
da smo posadili
212 stabala.*
2
Mogunosti za
zapoljavanje u
graevinarstvu.

Poboljana
kvaliteta ivljenja.
Bolja kvaliteta
ivota uope.
Energetska ui-
nkovitost donosi
utedu energije.
Optimalni
trokovi izvedbe.
Poboljana
ekonomska
konkurentnost
zbog manje
energetske
ovisnosti.
Okoli
Ljudi Ekonomija
Stroga politika
protiv
zagaivanja
okolia.
Visok postotak
uporabe
recikliranih
materijala.

Stalan razvoj i
osposobljavanje
osoblja.
Drutvena i
socijalna
odgovornost
poduzea (CSR).

Investiranje u
lokalne
ekonomije.
esta pogrena uvjerenja o izolaciji
Najea pogrena uvjerenja ili
nepotrebne brige o izolaciji i kako
ih moemo opovrgnuti
esta pogrena uvj erenj a o izolaciji 51
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Trokovi i povrat investicije u izolaciju
1. Izolacija je preskupa. Ako promijenim ogrjevni
kotao utedjeti u puno vie energije jer mogu odmah
vidjeti da je potronja puno nia ve od prvoga dana
dalje.
netono
Istraivanja pokazuju, da pravilno izvedena izolacija objekta utedi
vie novca i ispusta ugljikovodika nego bilo koje druge mjere tednje.
Proizvodi URSA GLASSWOOL na primjer, utede 243 puta vie
primarne energije, nego to je bilo potroeno za njihovu proizvodnju,
transport i razgradnju.*

Svaki euro kojeg uloimo u izolaciju moe se vratiti i do sedam
puta.**

Primjer iz Njemake: objekt 120 m uteda 379.767 kWh u 50
godina; ako je cijena litre loivoga ulja 0,6 centi =
(379.767 / 10) * 0,6 = 22.787 ; u 50 godina odnosno
455 na godinu.*
2
* Istraivanje Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od staklene vune za izolaciju krova,
uzimajui u obzir ivotni ciklus proizvoda, rad i montau

** Izvor: Eurim
Izolacija i kondenzacija
2. Dodatna izolacija moe prouzroiti probleme jer
se moe stvarati dodatni kondenzat, to znatno
pogora kvalitetu zraka u prostoru.
netono
Izmeu izolacije i provjetravanja velika je razlika. Provjetravanje
regulira protok zraka, dok izolacija regulira protok toplinske energije.
.
Izolaciju pravilno ugradimo tako da osiguramo prikladan nivo
provjetravanja, koji omoguava protok zraka u objektu.
Nepropusnost i provjetravanje nisu dva suprotna pojma, nego se
meusobno dopunjavaju. Zgrada mora biti nepropusna da bi
sprijeili otjecanje energije iz objekta, ali moramo uz to postaviti
prikladno provjetravanje, koje osigurava primjerenu izmjenu
zraka.

esta pogrena uvjerenja o izolaciji 53
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Toplinska i zvuna izolacija
3. Nemogue je s jednim materijalom osigurati i
toplinsku i zvunu izolaciju.
netono
Postoje materijali koji u sebi sadre oba svojstva; takva je recimo
staklena vuna. To je izolacijski materijal koji nas moe tititi od
hladnoe i od vruine i uz to, od neeljene buke.
54 Depni pri runik o izolacijama
Izolacija ili obnovljivi izvori energije
4. Izolacija nije tako vana kao to je vano to da
upotrebljavamo iste i/ili obnovljive izvore energije.
netono
Izolacija i obnovljivi izvori nikako nisu suprotni pojmovi. Ali
unato tome objekt moramo najprije izolirati (vidi naelo Trias
energetica).
Izolacija omoguava zaista uinkovitu uporabu obnovljivih izvora
energije. J er spreavamo nepotrebno istjecanje energije, trebamo
za isti uinak puno manju koliinu izvora energije.
est a pogrena uvjerenja o izolaciji 55
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Stupanj izoliranosti objekta
5. Ve manja debljina izolacije na mojem krovu je
dostatna, a sve ostalo mogu nadoknaditi s ostalim
energetski uinkovitim rjeenjima u mojoj kui.
netono
Istraivanja pokazuju da eljeni ekonomski uinak dobijemo tek
s visokim stupnjem izoliranosti objekta. To je naravno ovisno o
specifinim klimatskim uvjetima.
U umjerenim klimatskim uvjetima toplinska izolacija je uvijek
isplativa. Ekonomski optimum moemo postii ve s
U-vrijednostima izmeu 0,32 i 0,14 W/m
2
K (...). Usporedivo
rjeenje je i izolacija objekta u vruem podneblju. Ekonomski
optimum moemo tu postii s U-vrijednostima izmeu 0,50 i
0,20 W/m
2
K. (...). U sjevernoj Europi izolacija krova ekonomina
je uz optimalnu debljinu izolacije izmeu 10 i 20 cm, koja jami
U-vrijednosti od 0,12 do 0,22 W/m
2
K.*

* Ecofys, 2005
Izolacija i topli klimatski uvjeti
6. U mojoj regiji kue ne treba izolirati, jer kod nas
nikada nije hladno.
netono
Unato tome ... izolacija je itekako isplativa...
U mnogim regijama potronja energije ljeti via je nego zimi
(hlaenje je naime energetski zahtjevnije i skuplje od grijanja).
Toplinska izolacija titi objekt od studeni, ali i od vruine.
Primjer: na obiteljskoj kui u Sevilli, koja je bila bez izolacije,
naknadno smo izolirali krov i fasadu, i tako utedjeli 75 %
energije koja je prije bila potrebna za hlaenje, da bi u
objektu odravali temperaturu 25 stupnjeva Celzija.
Izolacija nas, dakle, titi i od pregrijavanja ljeti.
* Izvor: Ecofys VII I
esta pogrena uvjerenja o izolaciji 57
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
C M Y M C Y M Y C Y M C K
Samo sa izolacijom krova vae kue sa staklenom vunom
moete godinje utedjeti i do 550 litara loivog ulja!
2

Ta energetska uteda istodobno za okoli predstavlja jednu
tonu uteenog ispusta CO u ivotnom ciklusu krova!
Izolirajte svoju kuu, utedite novac i
pomognite okoliu.
to je izolacija?
Da li ste znali da ...?
Vam izolacija pomae:
utedjeti novac i istodobno
uvati na okoli i planet.
Z
a
t
o

z
a
p
r
a
v
o

t
r
e
b
a
m
o

i
z
o
l
a
c
i
j
u
?
Vlasnik ste kue
Sadraj
2.2 Osnovna naela izoliranja objekata
2.3 Izolacija: kontekst i vrste izolacije
2.4 Uporaba u graevinarstvu
2.5 Oznaavanje oznakom CE

t
o

j
e

i
z
o
l
a
c
i
j
a
?
Namjena poglavlja
Osnove izolacije
U ovome dijelu upoznati ete kljuna naela
... toplinske izolacije
Prijenos topline
Toplinska izolacija
Toplinska vodljivost
Toplinski otpor
Toplinska prolaznost
zvune izolacije
Apsorpcija zvuka
Zvuna izolacija
Prolaznost zvuka
i poarna svojstva izolacijskih materijala
Reakcija na vatru
Vatrootpornost
Osnovna naela izoliranja objekata
Prijenos topline
Prijenos topline je prijenos toplinske energije iz toplijega tijela
na hladnije.
U praksi prijenos topline izvodi se na sljedee naine:
Voenje - prijenos topline kroz
vrste/tekue materijale preko
izravne povezanosti njihovih estica.
Taj proces ujednai njihovu
temperaturu.

Prijenos topline preko vrstih materijala,
koji ne proputaju zraenja, odvija se
samo provoenjem topline.

Strujanje prijenos topline kroz
tekuine koje se pokreu (tekuine
i plinovi). Do njega dolazi pri
pokretanju estica izmeu podruja
s razliitim temperaturama.

Primjer: grijanje posude s vodom na plamenu,
vru zrak u prostoru die se, hladi i potom pada.
Zraenje - prijenos topline pomou
elektromagnetskih valova ili
pokretanjem osnovnih atomskih
estica.

Primjeri: Sunce koje prenosi svoju toplinu preko
elektromagnetskih valova; isti princip prijenosa
topline koristimo u mikrovalnim penicama.
Presjek podruja = A
Vrue Protok topline Hladno
L
Sunce Zemlja
R
Osnovna naela izoliranja objekata 63

t
o

j
e

i
z
o
l
a
c
i
j
a
?
Rashladna spirala
Prijenos topline i toplinska izolacija [1/2]
Toplinska izolacija = smanjenje prijenosa topline.
Obini izolacijski materijali djeluju na principu hvatanja zraka, to
smanjuje funkciju prijenosa topline strujanjem i voenjem.
To smanjenje ovisi o:
Stupnju do kojega smo uklonili strujanje zraka (veliki prostori
uhvaenog zraka imaju svoje interne tokove zranih struja, zato
su manji prostori prikladniji).
to manje vrstoga materijala koji okruuje uhvaeni zrak
(velike koliine zraka bolje su jer to smanjuje toplinske mostove
u materijalu).
* Prijenos preko radijacije (zraenja) moemo izbjei odbijanjem na razini stanice.
Prijenos topline i toplinska izolacija [2/2]
Stupanj, do kojega su svojstva nekoga materijala primjerena za
primjenu u izolaciji:

Stabilnost na radnoj temperaturi.
Mehanika svojstva (npr. otpornost na tlak, stiljivost).
ivotni ciklus (zbog toplinskog stresa, vodootpornosti ili otpornosti
na mikrobioloku razgradnju).
Opi izolacijski materijali imaju vlaknastu strukturu (npr. staklena vuna),
strukturu stanica (npr. XPS) ili zrnatu strukturu (npr. EPS).
Vlaknasta struktura
staklene vune
Stanina struktura
XPS
Zrnata struktura
EPS

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Kako mjerimo prijenos topline?
Toplinska provodljivost / Vrijednost lambda
Izraun prijenosa topline vrlo je sloen, zato za izraun koristimo
toplinsku provodljivost materijala.
Toplinska provodljivost je sposobnost materijala da provodi
toplinu.
Toplinsku provodljivost mjerimo kao koliinu topline u W po
satu, koja proe kroz sloj materijala debelog 1 metar i povrine
1 m
2
pri temperaturnoj razlici na jednoj i drugoj strani od
jednog stupnja Kelvina. Ovo svojstvo prikazujemo grkim
slovom (lambda), a izraunati ga moemo preko slijedee
formule:
W/mK Gdje predstavlja:
W =koliina topline na sat
m =debljina
K =razlika u temperaturi
mjerena u stupnjevima Kelvina
J edinica Kelvin: mjerna jedinica za temperaturu na osnovu Celzijeve ljestvice, koja poinje apsolutnom nulom
(-273,15 C), to je najnia mogua temperatura; K - C +273,15

to je nia, bolja je kvaliteta izolacijskog materijala.
Kako interpretirati vrijednost lambda?
elimo li razumjeti znaaj raspona vrijednosti lambda kod razliitih
materijala najbolje je pogledati donju tablicu:

Vrijednost lambda kod tipinih izolacijskih materijala je otprilike
= 0.03 - 0.06 W/m K .
Osnovna naela izoliranja zgrada 67

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Material Lambda
elik (ugljik) 36-54
Armirani beton
(beton/kamen 1.70-1.80
Opi
2400 kg/m
3
)
graevinski
Zid od klinkera 1.05-1.15
materijali
Silikatni zid 1.00-1.10
Staklo 0.8-1.10
Beton (ekspandirana glina
0.72-.0.80
1400 kg/m
3
)
Voda 0.6
Pjenjeno staklo 0.05-0.07
Staklena vuna 0.030-0.045
Izolacijski
Kamena vuna 0.032-0.045
materijali
EPS 0.032-0.045
XPS 0.029-0.040
PUR/PIR 0.022-0.035
Aerogelovi 0.003-0.010
Zrak Zrak 0.026
Ogranienje prijenosa topline u materijalima: toplinski
otpor
Toplinski otpor je sposobnost materijala da se odupre protoku
topline kroz sebe.
Toplinski otpor obino oznaavamo kao R-vrijednost.
R-vrijednost ovisna je o vrijednosti lambda koju ima materijal i
njegove debljine.

R-vrijednost moemo izraunati prema danoj formuli:
R = d / [m
2
K/W] gdje predstavlja:
d=debljina materijala (u metrima)
Poto je R = d / , iz vee
debljine i/ili manje vrijednosti
lambda proizii e vea
R-vrijednost.

to je vea R-vrijednost, to je izolacija bolja!
Ograniavanje prijenosa topline u dijelovima zgrada:
toplinska provodljivost
Toplinska prolaznost: U-vrijednost
Koeficijent provodljivosti topline predstavlja koliinu topline, koja
proe kroz graevni element zgrade (npr. vanjski zid) zbog
temperaturne razlike na jednoj i drugoj strani elementa.

U-vrijednost moemo izraunati po formuli:
U = 1/R
T
[W/m
2
K] gdje predstavlja:
R
T
predstavlja R-vrijednost, koju dobijemo zbrajanjem
pojedinanih R-vrijednosti svih graevnih elemenata
to je U-vrijednost nia, to je izolacija bolja!
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Toplinska provodljivost / U-vrijednost
Zahtjevi, odnosno preporuke za U-vrijednosti mogu se razlikovati,
ovisno o vrsti zgrade, njezine starosti itd. Zbog toga su za pojedinane
elemente (zid, krov, tlo) dane samo vrijednosti "visoko" i "nisko". Te
vrijednosti predstavljaju ekstremne U-vrijednosti.
Izvor: EURIMA, informacija od travnja 2007
Postojei zahtjevi za U-vrijednosti [W/m
2
K]
Zid Krov Tlo
Grad Drava nisko visoko nisko visoko nisko visoko
Bruxelles BE 0.6 0.6 0.4 0.4 0.9 1.2
Prag CZ 0.3 0.38 0.24 0.3 0.3 0.45
Berlin DE 0.3 0.3 0.2 0.2 0.4 0.4
Kopenhagen DK 0.2 0.4 0.15 0.25 0.12 0.3
Madrid ES 0.66 0.66 0.38 0.38 0.66 0.66
Pariz FR 0.36 0.36 0.2 0.2 0.27 0.27
Atena GR 0.7 0.7 0.5 0.5 1.9 1.9
Budimpeta HU 0.45 0.45 0.25 0.25 0.5 0.5
Dublin IR 0.27 0.37 0.16 0.25 0.25 0.37
Rim IT 0.5 0.5 0.46 0.46 0.46 0.46
Amsterdam NL 0.37 0.37 0.37 0.37 0.37 0.37
Varava PL 0.3 0.5 0.3 0.3 0.6 0.6
Lizbona PT 0.5 0.7 0.4 0.5 - -
Stockholm SE 0.18 0.18 0.13 0.13 0.15 0.15
London UK 0.25 0.35 0.13 0.2 0.2 0.25
Toplinski mostovi
Toplinski most nastane kad doe
do dodira materijala koji su slabi
izolatori (npr. vanjski zrak, zid od
opeke ili betona) to omogui protok
topline po kontaktu tih materijala.

Tipini uinci toplinskih mostova su:
Smanjena temperatura povrine u
unutranjosti objekta; u najloijem
sluaju to se odraava u visokoj
vlanosti pojedinih dijelova
konstrukcije.
Znatno poveani gubici topline.
Kako moemo izbjei toplinske
mostove?
To moemo napraviti ugradnjom
dodatne izolacijske komponente,
kojom emo stvoriti
toplinsku pregradu.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Izolacijski
ovoj
Nepropusan
ovoj
Kljuna mjesta na kojima
treba uzeti u obzir pravila
izbjegavanja toplinskih mostova
Toplinski
gubici
Saetak: glavni toplinski parametri
Naziv Simbol Zakljuak
to je
vrijednost nia,
izolacijska
kvaliteta
materijala je
bolja
Toplinska Vrijednost
vodljivost lambda
Toplinski R-vrijednost
to je
R vrijednost
via, bolja
je izolacija
otpor
Toplinska U-vrijednost
to je
U vrijednost
nia, bolja
je izolacija.
prolaznost
Saetak: Toplinska izolacija
Prijenos topline znai prijenos topline s toplijega na hladnije
tijelo. Postoje tri naina prijenosa topline: voenjem, strujanjem
i zraenjem.

Toplinska izolacija
Toplinska izolacija se temelji na izbjegavanju prijenosa topline po
naelu hvatanja zraka da bi smanjili mogunosti prijenosa topline
voenjem, strujanjem i zraenjem.

Toplinska vodljivost ( ) jest sposobnost neke tvari da provodi
toplinu.
to je vrijednost nia, to je izolacijska kvaliteta materijala bolja.

Toplinski otpor (R-vrijednost) jest sposobnost neke tvari da se
odupre protoku topline kroz sebe. Ovisna je od debljine i
vrijednosti .
to je R-vrijednost via, izolacija je bolja.
Toplinska provodljivost (U vrijednost) koliina topline, koja ide
kroz komponento zgrade (vanjski zid) zbog temperaturnih
razlika s obje strane zida. Vezana je uz R-vrijednost.

to je U-vrijednost nia, izolacija je bolja.
Toplinski most jest prijelaz koji nastane kada dou u dodir
materijali koji su slabi izolatori (npr. vanjski zrak, zid od opeke
ili betona) i time omogue protok topline. Toplinske mostove
moemo izbjei samo dodatnom izolacijom.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Namjena poglavlja
Osnove izolacije
Prijenos toplote
Toplinska izolacija
Toplinski otpor
zvune izolacije
Apsorpcija zvuka
Zvuna izolacija
Prolaz zvuka
i poarna svojstva izolacijskih materijala
Reakcija na vatru
Vatrootpornost
Osnove zvune izolacije: zatita od buke
Zagaenje bukom u zgradama ovisno je o prisutnosti izvora
uznemiravajue buke. Smetnje mogu prouzrokovati:
Vanjski izvor (recimo promet)
Unutarnji izvor (npr. aktivnosti u susjednoj sobi, uslune djelatnosti
itd.)
Gledano iz kuta zatite od buke, u zgradama postoje dvije vrste
prostora:
Prostori koji stvaraju buku ili buan okoli (npr. kuhinja, dnevna
soba, muzika soba itd.)

Prostori koji primaju buku ili prostori za odmor (npr. spavae sobe
itd.)

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
VIBRACIJE I BUKA
PROMETA
VIBRACIJE I BUKA
STAKLENIKA
SKUP VENTILACIJSKIH CEVI
BUKA ZRAKOPLOVA
BUKA DJEJEG
IGRALITA
BUKA VREMENA
I KIE
BUKA VODO-
VODA
BUNI
HODNICI
ULAZ I IZLAZ BUKE
KROZ CIJEVI
BUKA KROZ ZID
I VRATA
BUKA KROZ
OTVORENE PROZORE
BUKA VENTILACIJE
Razina buke i udobnost
Tablica razine buke L s tlakom i jakou buke
Primjer
Razina zvunoga Zvuni tlak p J akost zvuka I
tlaka L
p
dBSPL N/m
2
=Pa W/m
2
J akost zvuka, na 50 m 140 200 100
Prag boli 130 63.2 10
Prag neudobnosti 120 20 1
Motorna pila na udaljenosti 1 m 110 6.3 0.1
Disko, 1m od zvunika 100 2 0.01
Dieselski kamion, na 10 m 90 0.63 0.001
Nogostup prometne ceste, na 5 m 80 0.2 0.0001
Usisiva na udaljenosti 1 m 70 0.063 0.00001
Razgovor na udaljenosti 1 m 60 0.02 0.000001
Prosjean dom 50 0.0063 0.0000001
Tiha knjinica 40 0.002 0.00000001
Tiina spavae sobe nou 30 0.00063 0.000000001
Pozadina u TV studiju 20 0.0002 0.0000000001
utanje lista 10 0.000063 0.00000000001
Prag ujnosti 0 0.00002 0.000000000001
Napomena: RMS ili prosjek kvadrata (root mean square, skraeno RMS ili rms) je statistika mjera
magnitude promjenljivih koliina. Posebno je podeena kada su njihanja pozitivna ili negativna npr.
kod zvunih valova.
Razina zvunog tlaka (SPL) ili razina zvuka Lp je logaritamska
mjera rms(*) zvunog tlaka zvuka u odnosu na referentnu
vrijednost. Mjerimo ga u decibelima (dB).
.
Decibel (dB): mjera razine zvunog tlaka u decibelima, gdje je
0 dBSPL referenca za prag ujnosti.
Zvuni tlak je odstupanje tlaka od tlaka lokalnog okolia, kojeg
napravi zvuni val. Mjerna jedinica za zvuni tlak je paskal (simbol
Pa). Kalibraciju najee izvodimo tako, da je 1 paskal = 94 dBSPL.

J akost zvuka je akustika ili zvuna snaga izraena u watima na
mjernu jedinicu. Mjerna jedinica SI za jakost zvuka je W/m .

2
Zvuna snaga je stupanj energije, energije zvuka u vremenskoj
jedinici (mjerne jedinice J /s, W u SI), koja dolazi iz izvora zvuka.
Ljestvica dB je logaritamska; ljudsko uho osjeti smanjenje zvuka
za 10 dB kao polovino smanjenje buke; dakle buku od 40 dB
subjektivno osjetimo kao upola manju od buke jaine 50 dB.

Osnovna naela izolacije objekata 77
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
U odnosu na zvuk u zgradama zvuk se iri na dva naina:
Zvuk koji se prenosi po zraku: odnosi se na irenje zvuka, kojeg
uzrokuje struktura koja vibrira pod utjecajem zraka: ljudski govor,
glazba itd. To ukljuuje i prijenos u susjedne prostore i odbijanje
zvuka u istom prostoru.
Zvuk udarca: do njega doe kad je izvor zvuka dinamina sila
koja djeluje neposredno na konstrukciju: pali predmet, pomicanje
stolica, etanje ljudi na katu, sanitarna oprema privrena na
zid i tlo, zvunici privreni na zid i sl.

irenje zvuka
zvuk koji se
prenosi po
zraku
zvuk udarca
Osnove zvune izolacije: apsorpcija zvuka
Apsorpcija: Kad zvuni val udari u povrine prostora, jedan dio zvuka
e se odbiti. Ostatak e povrina apsorbirati.
Akustina apsorpcija je sposobnost materijala da smanji (apsorbira)
akustinu energiju (zvuk) i njegov prijenos na druge povrine.

Akustine parametre prostora (razinu zvuka, vrijeme odbijanja)
moemo poboljati ako koristimo zvuno-apsorpcijske materijale.

To je vano kod sputenih stropova, plivajuih podova, zidova
u kino dvoranama, auditorijima, studijima za snimanje itd.

Osnovna naela izolacije obj ekt a 79
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j
t
o
Akustina prilagodba prostora
Poboljanje ujnosti.
Smanjenje razine buke u bunim prostorima.
akustino-apsorpcijski koeficijent = Sabine
=
apsorbirana energija
postojea energija
ako je
= 0 bez apsorpcije
= 1 potpuna apsorpcija
Odbijeni zvuk Apsorbirani zvuk
Sposobnost apsorpcije zvuka kod materijala iz
mineralne staklene vune ovisna je od razliitih
parametara
frekvencije
gustoe
eventualne vanjske ljuske (kairane obloge)
popunjenosti
kompaktnosti (ili gustoe)
1.2
1
0.8
0.6
0.4
0.2
0
i
j
e
n
t
c
i
f
e
o
K
100 125 160 200 250 315 400 500 630 800 1000 1250 1600 2000 2500 3150 4000 5000
Frekvencija u Hz
Primjer akustino-apsorpcijske krivulje
Osnovna naela izolacije zgrada 81

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Akustinu apsorpciju rabimo za regulaciju odbojnog vremena zvuka u prostoriji (ne za zvunu izolaciju
meu prostorijama).
Sposobnost materijala za zvunu izolaciju odreuju dva svojstva:
dinamika krutost i otpor zranom toku
Dinamika krutost: ova se osobina odnosi na sposobnost materijala
da prenosi zvune valove [s'-EqyN/d i MN/m ]. Povezana je s
elastinou materijala, zato su gui (i krui) materijali bolji vodii
zvuka (ako npr. kucnemo o drvena vrata to se uje jae nego ako
kucnemo o panel od mineralne staklene vune).
3

Otpor zranom toku: [u kPas/m
2
] pokazuje nam koliko materijal
ima mogunost apsorpcije; to utvrujemo mjerenjem koliko zraka
moe protei kroz neki materijal kod danog protoka zraka.
Povezan je s poroznou ili otvorenou stanica i gustoom.

Laka mineralna staklena vuna u roli idealna svojstva * >5 KPas/m
2
Openito vai: deblja izolacija ima bolja zvuno-izolacijska svojstva
Dinamika krutost i otpor zranom toku
Napomena: Kod idealne izolacije ova bi vrijednost morala biti izmeu 5 i 10 kPas/m
2
. Poveanje
kompaktnosti iznad potrebne granice, da bi postigli vie rs-vrijednosti (vie od 5 kPas/m
2
) nee
poboljati izolacijska svojstva dvolisne konstrukcije. Kad su vrijednost iznad 10 kPas/m
2
, onda se
prijenos zvuka vri kao pri krutom tijelu (prevelika gustoa), dok kod vrijednosti ispod 5 kPas/m
2

materijal ima premalo apsorpcijskih svojstava.

Zvuna izolacija u zgradi predstavlja razliku u zvunome
tlaku izmeu jednog prostora (odailjaa) i susjednim
prostorom (prijemnikom).
U modernoj arhitekturi to najlake posti-
gnemo uporabom naela masa-opruga-
masa, gdje izmeu dva kruta materijala
ugradimo elastian materijal, to oslabi
zvune vibracije, a time i prijenos
zvuka izmeu dva prostora.

Na slabljenje prijenosa zvuka (ili indeks
redukcije zvuka) utjeu brojni faktori
zgrade, a najvaniji od njih su:

Akustina izolacija: naelo masa-opruga-masa
Koliina i tip mineralne
vune u samoj konstrukciji
Tip poprenih nosaa
koje rabimo pri gradnji
Paljiv rad i
posveivanje detaljima
Osnovna naela izolaci j e zgrada 83

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Osnove zvune izolacije: zvuni mostovi
Zvuni most: to je akustina vodljivost kroz
upalj prostor, rupu ili vrst spoj. U upljini
bez mase nastaje zvuk (recimo kod gitare).
elimo li u zgradi postii dobru zvunu izolaciju,
moramo sprijeiti sve neeljene prijenose
zvuka. Do prijenosa zvuka moe doi na
dva naina:
Putanje: prijenos zvuka kroz kanale za
provjetravanje, zajednike cijevi za
instalacije TV ureaja, elektrinih instalacija
itd. To moemo izbjei dobrim planiranjem i
izvedbom.

Boni prijenos: to je nain prijenosa zvuka
izmeu dva prostora, do kojeg moe doi
preko bonog elementa kao to su recimo
vanjski zid ili strop. To moemo izbjei
pravilnom instalacijom i uvaavanjem
uputa proizvoaa.

Svojstva koja odreuju sposobnost materijala za zvunu izolaciju:
Dinamika krutost: ovo svojstvo se odnosi na sposobnost materijala
da prenosi zvune valove. Povezana je s elastinou materijala.
Otpor zranom toku: pokazuje mogunost materijala za
apsorpcijom s ocjenom koliko zraka moe proi kroz njega
uz dati protok zraka. Povezan je s poroznou i debljinom.
to je izolacija deblja, to su bolja njena izolacijska svojstva.

Saetak: Zvuna izolacija [1]
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Saetak: Zvuna izolacija [2]
Zvuna izolacija u zgradi razlika je u zvunom tlaku izmeu je-
dnog prostora (odailjaa) i susjednog prostora (prijemnika).
Masa-opruga-masa je naelo po kojem izmeu dva kruta
materijala ugradimo elastian materijal i tako oslabimo zvune
vibracije, a time i prijenos zvuka izmeu dva prostora.
Akustini mostovi su mjesta akustine vodljivosti kroz uplje
prostore, rupe ili bilo kakve vrste spojeve. U upljini bez mase
nastaje zvuk. Postoje dvije vrste neeljenog prijenosa zvuka:

Proputanje: prijenos zvuka kroz kanale za provjetravanje,
cijevi za instalacije itd.
Boni prijenos prijenosa zvuka izmeu dva prostora, do kojeg
moe doi preko bonog elementa kao to su, recimo, vanjski
zid ili strop.
Namjena poglavlja
Osnove izolacije
Prijenos topline
Toplinska izolacija
Toplinski otpor
zvune izolacije
Apsorpcija zvuka
Zvuna izolacija
Prolaz zvuka
poarna svojstva izolacijskih materijala
Reakcija na vatru
Vatrootpornost
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j
t
o
Vatra: definicija
Vatra je kemijska reakcija koja ukljuuje brzu oksidaciju ili gorenje
goriva. Da bi vatra opstala potrebna su tri elementa. Gorenje pone
kada gorivo i/ili zapaljiv materijal uz pravu koliinu kisika ili drugog
oksidanta izloimo dovoljnoj vruini. Ta svojstva openito zovemo
poarni trokut.

Gorivo: bilo koji zapaljiv materijal, u krutom, tekuem ili plinskom
stanju.
Toplina: energija koja je potrebna da se temperatura goriva digne
do toke zapaljenja.
Kisik: Zrak kojega udiemo sadrava priblino 21% kisika. Vatra
za gorenje treba tek oko 16 % kisika u zraku.
Crte: Poarni trokut
T
O
P
L
I
N
A
G
O
R
I
V
O
KISIK
Razlika izmeu gorenja i topljenja
Gorenje je oksidacijski proces izgaranja, to znai, da gorivo (bilo
to, to gori) i kisik (obino iz zraka) reagiraju i promjene se u
produkt oksidacije: toplinu i svjetlost.

Topljenje je proces koji uzrokuje da neka tvar iz krutoga stanja
prijee u tekue. Unutarnja energija te krute tvari povea se (obino
uporabom topline) na specifinu temperaturu (zovemo ju talite),
kod koje pri tlaku jedne atmosfere (tlak) prijee u tekue stanje.

Talite kristalizirane krutine je temperaturno podruje na kome
ona prijee iz krutoga u tekue stanje.
Primjeri: 1,535C - talite eljeza, 1,510C - talite obinog
graevnog elika.
Gorenje je kemijska reakcija koja mijenja sastav materijala, dok
promjena agregatnog stanja kao to je to kod topljenja nikad ne
promjeni sastav materijala.

Talite je u veini primijenjene izolacije u graevinarstvu
beznaajno protupoarno svojstvo. Prije svega je vanija
otpornost nekog graevnog elementa na vatru, ali ne i njegova
reakcija na vatru.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Poarna svojstva izolacijskih materijala:
Reakcija na vatru - definicija
Reagiranje na vatru je svojstvo materijala koje upotrebljavamo,
kad elimo opisati kako materijal reagira kada ga izloimo vatri.

Ovo svojstvo mjerimo standardiziranim testovima kojima
ocjenjujemo reakciju materijala na vatru po slijedeim
elementima:

razina oslobaanja vruine,
razina proirenja plamena,
razina nastajanja dima, toksinih plinova i
razina nastajanja goruih kapljica/djelia
Ove parametre provjeravamo ili testom negorljivosti ili testom
gorenja jednog materijala ili testom zapaljivosti. Koji emo test
upotrijebiti ovisi o klasifikaciji materijala u skladu s jedinstvenim
sustavom testiranja (Europski poarni razredi).
Reakcija na vatru - Europski poarni razredi [1/3]
Graevne materijale dijelimo na razrede ovisno od toga kako na
njih utjee paljenje plamena, irenje vatre ili nastanak dima.
Razred Opis Poarni Toplinski
Primjer materijala
scenarij udar
A1
Ne doprinosi J ak poar u Barem60 kw/m
2
Proizvodi od stakla i staklene vune
vatri prostoru
prirodnog kamena i kamene vune,
betona, opeke, keramike, elika i
brojnih ostalih materijala od metala.
A2
2
Materijali, slini onima iz razreda A1,
koji sadre i manju koliinu
organskih tvari.
B
J ako ogranien
Mali poar 40 KW/m
2
na Gipsane ploe s razliitim
doprinos
u prostoru podruju
(tankim) povrinskim oblogama.
poaru
C
Mali poar 40 kW/m
2
na
Fenolne pjene i gipsane ploe sa
u prostoru podruju
razliitim povrinskim oblogama
(debljima nego u razredu B).
D
Znatnije
U prostoru 40 kW/m
2
na
Drveni proizvodi, debljine manje od
doprinosi
vatra samo gori podruju
10 mm i gustoom manjom od
3
poaru 400 Kg/m (ovisi o namjeni).
E
Znatan Mali udar Visina plamena Vlaknaste ploe sa niskom gustoom
doprinos plamena 20 mm. plastini izolacijski materijali.
F
Nema zahtjeva
za poarni test
Neisprobani materijali (bez zaht. za
bilo kakvim protupoarnim svojstvima)
Osnovna naela izoliranja zgrada 91
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Ne doprinosi J ak poar u Barem60 kw/m
vatri prostoru
J ako ogranien
doprinos
poaru
Dim i padajue kapljice:
U sustavu europske poarne klasifikacije izolacijski su proizvodi uvrteni
u jedan od sedam europskih razreda po reakciji na vatru. Podatak o
dimu i oslobaanju padajuih kapljica dodan je u propisu (npr. A2 s1 d0).
Europski razredi A1 A2 B C D E F
Dim
Padajue kapljice
s1 s2 s3
Oslobaanje dima Malo ili nita dima Dosta dima Znatne koliine dima
d0 d1 d2
Razina oslobaanja
Bez Poneto Znatno
padajuih djelia/kapljica
Energetski doprinos vatri A-B-C-D-E-F Oslobaanje dima s1, s2, s3 Padajue kapljice d0-d1-d2
A1 Nezapaljivo Testiranje nije potrebno Testiranje nije potrebno
A2 s1 Malo ili nita d0 U prvih 10 min.
dima nema kapljica
B
s2 Dosta d1 Neto goruih
kapljica u prvih
10 sekundi C
D s3 Znatno d2 Znatno
E E Nema
testiranja
E Nema podataka
ili d2
F Svojstva nisu proglaena
Nezapaljivo
Dua izloenost manjemu
plamenu; objekt se nee
zapaliti ako izloenost
plamenu traje ogranieno
vrijeme. Dua izloenost
manjemu plamenu; objekt
se nee zapaliti ako
izloenost plamenu traje
ogranieno vrijeme. Izdri
kratkotrajnu izloenost
manjemu plamenu ako
izloenost plamenu i
gorenju traje ogranieno
vrijeme.
Kratka izloenost vatri sa
ogranienom izloenosti
plamenu.
Europski poarni razredi A2, B, C i D dopune se jo oznakom
oslobaanja dima i padajuih goruih djelia - kapljica.

Europskome razredu E moe se dodatno pripisati pojava d2.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Reakcija na vatru - materijali URSA

Staklena vuna
Europski poarni razred A1 & A2s1d0
XPS
Europski poarni razred E
Mineralna staklena vuna moe dostii najvii mogui europski
poarni razred: A (A1 & A2 s1 d0); XPS je klasificiran u razredu E
Poarna svojstva izolacijski materijala:
Reakcija na vatru - kamena vuna i EPS
Kamena vuna
Europski poarni razred A1
EPS
Europski poarni razred E
Kamena vuna moe dosei poarni razred A, dok je EPS
klasificiran u europske razrede E i F
Osnovna nael a i zol aci j e obj ekat a 95
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j
t
o
Poarna svojstva graevnih materijala:
Vatrootpornost
Vatrootpornost je svojstvo graevnih materijala.
Tipina oznaka za vatrootpornost je REI-razred.
R - mogunost optereenja. To je minimalno razdoblje (npr. 30
min) u kojem moe konstrukcija izdrati odreeno poarno
optereenje.
E - integritet. To je minimalno razdoblje (npr. 30 min) u kojem moe
konstrukcija spreavati prolaz poara.

I - izolacija. To je minimalno razdoblje kojeg treba hladna strana
konstrukcije da dosegne odreenu temperaturu, obino 140 C.
REI faktor mjeri se i izraava u minutama: 15, 30, 45, 60, 90, 120,
180, 240.
Poarni razred graevnog materijala (npr. suhomontane konstrukcije)
nije ovisan o tipu upotrijebljene mineralne vune nego o broju gipsanih
ploa i tonosti izrade. Kod staklene i kamene vune nema razlika u
vatrootpornosti. Za jednake sustave - obiajne graevne elemente -
oba izolacijska materijala imaju jednak faktor REI.

Graevni elementi koji upotrebljavaju mineralnu vunu, imaju visoke
faktore REI (npr. REI 120). I staklena i mineralna vuna mogu kod
tih elemenata dosezati jednak REI.
Izolacija: kontekst i vrste izolacije
Izolacija: kontekst i vrste izolacije: namjena poglavlja
U ovom ete dijelu upoznati ...
konkurentske prednosti izolacije u kontekstu energetske uinko
vitosti. Direktive u graevinarstvu ...
kao i razliite kategorije izolacijskih materijala ...
Mineralna vuna
Plastina pjena
ostalo
... te materijale u:
staklenoj vuni, kamenoj vuni
XPS, EPS, PUR/PIR
Pijenjenom staklu itd.
Izolacija: kontekst i vrste izolacije 97

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Konkurentske prednosti izolacije: energetska
uinkovitost zgrada
40 % sve europske potranje
za energijom potroena je u
zgradama.

U okviru sadanjeg europskog
zakonodavstva postoje razliite
mogunosti za poboljanje ope
energetske uinkovitosti zgrada
(Direktiva o energetskoj
uinkovitosti zgrada).
Neovisna istraivanja pokazuju,
da je izolacija najjeftiniji nain,
kako poboljati energetsku
uinkovitost naih zgrada.
to gubimo bez izolacije
Izvor: Ecofys, 2005
Krov 25 %
Vrata 15 %
Zidovi 35%
Tlo 15%
Prozori10%
Trite energije
Ponuda Potranja
Neobnovljivi izvori (92% ) Transport (32%)
Obnovljivi izvori (8%) Industrija (28%)
Zgrade (40%)
Energetska uinkovitost zgrada
Prozori Osvjetljenje
Grijanje i hlaenje Osjenjenje
Izolacija
Mineralna vuna Plastine pjene Ostalo
Izvor: Meunarodna agencija za energiju, Uprava za energetsko informiranje
I zol aci j a: kont ekst i vrst e i zol aci j e 99
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j
t
o
Konkurentna sredina: Nove tehnologije prozora
Prozori koje ugrauju u moderne zgrade moraju zbog novih
zahtjeva djelovati tako da dostiu nie U-vrijednosti na cijelom
podruju, ukljuujui i okvir. Takvi prozori imaju obino troslojno
zastakljenje (s dobrim koeficijentom iskoritenja Suneve
energije), punjeni su argonskim ili kriptonovim plinom, sa
zranim brtvljenjem i posebno razvijenim okvirom koji sprjeava
toplinske mostove.

Energetsko uinkovitost postojeih prozora moemo poboljati:
dodavanjem treeg stakla (smanjuje prolaz zraka i prijenos
toplote)
brtvljenjem (smanjuje prolaz zraka oko prozora)
upotrebom premaza za prozore (smanjuje gubitke)
Konkurentna sredina: HVAC (grijanje, provjetravanje i
klimatizacija)
Grijanje vodom je dugo godina bio standardni nain grijanja
objekata, meutim danas postaju sve popularniji sustavi grijanja
zrakom. Najuinkovitiji nain grijanja danas predstavlja
geotermalno grijanje.

U sustavima grijanja vodom termostati upravljaju ventile za
mijeanje.
U sustavima grijanja prisilnim zrakom termostati upravljaju
sekcijskim pregradama u ventilacijskom sustavu i selektivno
blokiraju protok zraka.
Energetsku uinkovitost u sustavima centralnog grijanja ili hlaenja
moemo jo poboljati instalacijom zonskog grijanja i hlaenja
kojeg regulira vie termostata.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j
t
o
POVRATNI
ZRANI VOD
GLAVNI VOD
ZRANI FILTER
VENTILATOR
LOITE
TLANA POSUDA
Konkurentna sredina: Osvjetljenje i elektrine naprave
Upotreba naprava za osvjetljavanje i drugih
elektrinih naprava (npr. uredska oprema,
kuanski aparati itd.) isto kao kod grijanja i
hlaenja predstavljaju znatnu i sve veu
potronju energije u zgradama.

Energetski tedljive arulje: potroe do
80 % manje energije nego standardne
arulje, ali ipak proizvedu istu koliinu
topline.

Kompaktne fluorescentne svjetiljke
(CFL), svjetlee diode (LED): potroe
manje energije nego to su je trebale
standardne arulje za istu koliinu
svjetlosti i traju 6 do 10 puta due.

Kod zadnje generacije hladnjaka uvodi
se energetski razred A+, u kojem su
ureaji koji troe znatno manje energije.
4w
Konkurentna sredina: ostale alternative
Sustavi osjenjenja (zidovi za osjenjenje) upotrebljavaju se za
smanjenje ili poveanje toplinskih doprinosa direktnoga solarnog
zraenja i time smanjuju potrebu za grijanjem i hlaenjem.
Domotics je nain upotrebe raunalne i robotske tehnologije za
upravljanje kuanskih ureaja.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Izolacija
Izolacija zgrade titi unutarnji ovoj zgrade i njene unutarnje elemente
od toplinskih i zvunih gubitaka.
Izolacija ima najvei potencijal za smanjenje energetske ovisnosti i
ispusta CO .
2
Energija koju utedimo upotrebom izolacije, daleko prelazi koliinu
energije koju trebamo za njenu izradu i montau.
Mineralna vuna
Mineralna vuna je anorganska tvar, koje se upotrebljava prije
svega za izolaciju.
Rije mineralna vuna znai vlakna, napravljena od minerala.
Staklena i kamena vuna ubrajaju se u mineralne vune.
Iznimna svojstva proizvoda od mineralne vune omoguuju odlinu
kombinaciju toplinske i zvune izolacije, zdruen s izvrsnim
protupoarnim svojstvima.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Staklena vuna - neto o materijalu
Staklena vuna je mineralna vuna:
Izraena je iz vie milijuna staklenih vlakana koja su meusobno
povezana vezivom. Zrani depii uhvaeni u vlaknima
sprjeavaju prijenos topline.
Staklenu vunu proizvodimo fibrizacijom:
Proizvodnja staklene vune pone s time, da kremeni pijesak,
reciklirano staklo i potrebne aditive u pei rastopimo u tekue
staklo.
Nakon toga u procesu fibrizacije velikom brzinom razdvojimo
tekue staklo u milijune vlakana, koje nakon toga poprskamo
otopinom veziva i oblikujemo na tekuoj traci.
Takav poluproizvod nakon toga na traci transportiramo kroz
pe za suenje, a zatim razreemo na eljenu dimenziju.
U nekim sluajevima na povrinu staklene vune kairamo
dodatne materijale za kairanje - obloge.
Detalj strukture vlakana
staklene vune
S
i
l
o
s
V
a
g
a
M
i
j
e
a
l
i
c
a
P
r
i
j
e
m

s
i
r
o
v
i
n
a
e
t
e
l
a
p

a
n

e
j
n
a
r
i
k
a
P
P
r
o
c
e
s

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
e

s
t
a
k
l
e
n
e

v
u
n
e
I zol aci j a: kont ekst i vr st e i zol aci j e 107

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
O
m
o
t
a
v
a
n
j
e

K
o
m
o
r
a

z
a

s
t
v
r
d
n
j
a
v
a
n
j
e

i

s
u
e
n
j
e
a
j
i
c
a
z
i
r
b
i
F
K
o
m
o
r
a

z
a

t
a
l
j
e
n
j
e
P
e

z
a

t
a
l
j
e
n
j
e
r
o
t
a
r
e
p
u
k
e
R
Plastine pjene (EPS, XPS, PUR..)
Znamo etiri glavna tipa tvrdih plastinih pjena koje openito
upotrebljavamo za izolaciju u graevinarstvu i industriji: ekstrudirani
polistiren (XPS), ekspandirani polistiren (EPS), poliuretan (PUR) i
poliizocijanuratna pjena (PIR).

XPS
EPS
PUR
XPS: ekstrudirani polistiren cijenjen je zbog
dugog trajanja i iznimne otpornosti na
elementarne prirodne sile - vrijeme, vodu,
studen, toplinu i tlak.
EPS: Izolacija iz ekspandiranog polistirena
(stiropora) ima osnovna svojstva za
spreavanje prijenosa topline. To je jeftiniji
i manje kvalitetan izbor izolacije.
PUR: Upotrebljavamo za toplinsku izolaciju
u graevinarstvu u obliku tvrdih panela ili
sprejevima nanosimo neposredno na
mjesto primjene.

Ekstrudirani polisteren [XPS] - neto o materijalu
XPS je pjenjena plastika
Sadrava na milijune zatvorenih
stanica u kojima je zrak i tako
smanjuju prjenos topline.
XPS proizvodimo ekstrudiranjem:
Ekstrudiranjem na temperaturi i pod tlakom rastopimo plastiku.
Rastopljenu plastiku onda pod tlakom ubrizgamo tekui plin.
Kako se mijenja tlak u plinu on prelazi iz tekuine te se pretvori
u paru i na taj nain zapjeni plastinu masu.
Detalj stanine strukture XPS
I zolacija: kontekst i vrste izolacije 109
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
P
r
o
c
e
s

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
e

e
k
s
t
r
u
d
i
r
a
n
o
g

p
o
l
i
s
t
i
r
e
n
a

-

X
P
S

S
i
r
o
v
i
n
e

S
r
e
d
s
t
v
o

z
a

s
p
r
j
e
a
v
a
n
j
e

v
a
t
r
e

i

b
o
j
e
E
k
s
t
r
u
d
i
r
a
n
j
e
:
t
o
p
l
j
e
n
j
e

p
l
a
s
t
i
k
e

s
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
o
m

i

t
l
a
k
o
m
P
j
e
n
j
e
n
j
e
:

p
o
m
o
u

p
r
o
m
j
e
n
e

t
l
a
k
a

i

h
l
a
e
n
j
e
m
P
r
e
d
r
a
z
r
e
z
S
i
r
o
v
i
n
e

-

k
r
i
s
t
a
l
i
z
i
r
a
n
i

p
o
l
i
s
t
i
r
e
n
T
e
k
u
a

t
r
a
k
a

i

p
a
l
e
t
i
r
a
n
j
e
e
j
n
a
r
i
k
a
P
S
i
r
o
v
i
n
e

-

r
e
c
i
k
l
i
r
a
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l
i
T
e
k
u
a

t
r
a
k
a
Ostali izolacijski materijali
Izolacija napravljena od organskih tvari:
Ovja vuna
Celuloza
Laneni omoti i svici
Omoti od konoplje
Ploe iz drvenih vlakana
Izolacija od perja
Pluto
(upotrebljava se i za unutarnje pregradne zidove)
Izolacija napravljena od anorganski tvari:
Pijenjeno staklo
Perlit
Eksfolirani vermikulit
Kemijski spojevi s ekspandiranom glinom

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Ostali izolacijski materijali: "zelena izolacija"
Gledano s ekonomskog gledita i gledita zatite okolia svi su
izolacijski materijali primjereni. Za vrijeme svoga trajanja naime
utede puno vie energije nego to smo je trebali za njihovu
proizvodnju, transport i montau.

Neki proizvoai organskih izolacijskih materijala tvrde da su ti
materijali prihvatljiviji za okoli nego materijali od anorganske
tvari.
Meutim analiza proizvoda u njihovom ivotnom ciklusu pokazuje,
da ne postoji znatna razlika izmeu utjecaja organskih ili
anorganskih materijala na okoli.
Takozvani ''bio'' izolacijski materijali skloni su prirodnim
ogranienjima koja su posljedica njihovog organskog izvora. esto
privlae parazite, zapaljivi su i vrlo osjetljivi na vlagu.

Da bi rijeili te prepreke, proizvoai esto dodaju kemijske tvari kao
to su biocidi (pesticidi, fungicidi i baktericidi). U nekim su sluajevima
te dodane kemijske primjese klasificirane kao opasne supstance.

Ostali izolacijski materijali: super-izolacijski materijali
Klju do dobre izolacije je toplinska vodljivost - to je nia, to je
izolacija bolja - a super-izolacijske materijale cijenimo ba po
njihovoj izuzetno niskoj toplinskoj vodljivosti.

Vakuumski sustavi* znatno sniavaju toplinsku vodljivost, jer ako
nema tvari onda nema ni prijenosa toplote.
* Vakuum je prostor koji je zapravo bez bilo kakve tvari, zato je njegov plinski tlak puno nii od obinoga
atmosferskog tlaka.
Materijali
HV SV NV
(visoki vakuum) (meki vakuum) (bez vakuuma)
Mikro-fiberglas
Fini perlit
LCI (Slojevita kompozitna izolacija)
Vakuumski paneli
Aerogelovi
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
* Referenca Fraundhofer Institut Bauphysik IBP izvjee br. ES/01/2008, Fraundhofer Institut Bauphysik IBP
izvjee br. ES/02/2008, Poredbeno mjerenje potronje energije dviju stanica u vanjskom okoliu, 13.
lipanj 2007.

** Referenca: idem.
MRF folije zasnovane su za izolaciju od
toplinskog zraenja, koji je jedan od
naina prijenosa topline.To moe biti
vrlo korisno u svemiru gdje zbog
iznimnih vakuumskih uvjeta nema
prenoenja topline niti strujanjem niti
provoenjem.

Takvu izolaciju moemo pri obinoj
upotrebi u zgradama montirati samo
uz upljine, pod uvjetom da sprijeimo
mogue praenje. Ali i u tim sluajevima
rezultat sustava R-vrijednost (MRF + upalj prostor), puno slabiji
nego to to tvrde proizvoai.

Na nekim su tritima folije MRF postale veliki hit, posebno
meu korisnicima koji nemaju strukovnoga znanja ...
No, kako bilo:

1. Izjave proizvoaa o uinkovitosti folije MRF provjerena su u
slubenim istraivanjima na brojnim tritima. Priznati postupci
testiranja izvreni su na terenu i u laboratorijima** i pokazuju, da
je toplinska izolacija folije MRF + upljeg prostora je tek 1,75
m
2
K/W, to ne udovoljava propisima o toplinskoj izolaciji.
Propise zadovoljavamo s 200 mm staklene vune s vrijednou
R 5 m
2
K/W.

2. Ako takvu izolaciju usporedimo s prokuanim klasinim izolacijama
(npr. mineralna vuna), ukupan je troak ivotnog ciklusa izolacije
kod folija MRF puno vii.
Ostala izolacija: vieslojne odbojne folije (MRF)
Izolacijski materijali, pregled svojstava
Imamo puno bitnih svojstva izolacijskih materijala.
U donjoj tablici pregled je nekih od najvanijih i relativnih svojstva
razliitih izolacijskih materijala:
Materijali
Staklena Kamena
XPS EPS PUR MRF
vuna vuna
Toplinski otpor
Zvuna izolacija
Reakcija na vatru
Otpor na stiskanje
Vodootpornost
Stiljivost n.p.
J ednostavna upotreba
i montaa

?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Najbolji u razredu
Dobra uinkovitost
Srednja uinkovitost
Slaba uinkovitost
Upotreba u graevinarstvu
Upotreba u graevinarstvu: namjena poglavlja
U ovom emo vas dijelu upoznati sa ...
Upotrebom u graevinarstvu.
Upotreba u stambenim zgradama
1
3
7
2
6
4
11
12 13
9 10
8
5
1 Zajednika izolacija krova
2 Izolacija krovita
3 Stropovi
4 Unutranji i vanjski zidovi
5 Tlo
URSA GLASSWOOL
6 Ravni obrnuti krovovi
7 Izolacija balkona i terasa
8 Izolacija toplinskih mostova
9 Izolacija podruma i temelja
10 Vanjski zidovi koji dotiu zemlju
11 Tlo
12 Tlo u podrumu koji dotie zemlju
13 Temeljne ploe
URSA XPS
Upotreba u graevinarstvu 117
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Upotreba u poslovnim prostorima
1
2
3
4
10 9
7
8
12
6
5
11
1 Provjetravane fasade
2 Unutranji pregradni
suhomontani zidovi
3 Zvuna izolacija
4 Tlo
5 Klimatizacijski
sustavi
URSA GLASSWOOL
6 Krovovi - parkiralita
7 Vanjski zidovi koji
dotiu zemlju
8 Industrijski podovi
9 Podovi u podrumu
koji dotiu zemlju
10 Temeljne ploe
11 Zeleni krovovi
URSA XPS
12 Cjevovodi
URSA TECH
stropova
3
1
6
4
1 5
2
1 Industrijske fasade
2 uplji zidovi
3 Trapezoidni
elini krovovi
URSA GLASSWOOL
4 Ravni krovovi sa
pjeanim nasipom
5 Industrijski podovi
URSA XPS
6 Ravni krovovi s
pjeanim pregra-
dnim slojem
URSA SECO
Upotreba u industrijskim zgradama
Upot r eba u gr aevi nar st vu 119
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Upotreba u graevinarstvu I [izolacija kosih krovova]
Zidani ili betonski krov:
1. Nenosiva izolacija izmeu nosaa
krova s potpornom konstrukcijom.
2. Izolacija koja dijeli potpornu
konstrukciju od vanjskoga
krovnog pokrivaa.
Metalni krovovi:
3. Izolacija izmeu dva sloja lima.
4. Izolacija koja dijeli nosae krova od
vanjskog krovnog pokrivaa.
5. Izolacija sputenih industrijskih stropova.
Drveni krovovi:
6. Nenosiva izolacija izmeu nosaa krova
sa potpornom konstrukcijom.
7. Izolacija koja dijeli nosae krova od
vanjskog krovnog pokrivaa (npr. izvedba
sa letvama).
8. Izolacija izmeu nosaa krova.
Upotreba u graevinarstvu II [ravni krovovi]
Zidani ili betonski krovovi
9. Obrnuti krov, izolacija iznad
krovne membrane za krovne
vrtove i parkiralita.
10. Klasian krov, izolacija
ispod krovne membrane.
Metalni krovovi:
11. Izolacija na metalnoj povrini
ispod krovne membrane.
Drveni krovovi:
12. Izolacija izmeu nosaa
krova ili izmeu greda.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Upotreba u graevinarstvu III [Vanjski zidovi]
Zidani ili betonski zidovi:
13. Zidani ili betonski zid s vanjskom izolacijom, prekrivenom bukom.
14. Zidani ili betonski zid s unutranjom izolacijom, s konstrukcijom
koja nosi laganu unutranju zatitnu oblogu (npr. unutarnju
keramiku); moe biti izvedena i s nosaima od metala ili drva.

15. Zidani ili betonski zid s unutranjom izolacijom s konstrukcijom
koja nosi laganu zatitnu oblogu, djelomice poduprta s nosaima.
16. Provjetravane fasade - izolacija na nosivoj konstrukciji sa slojem
zraka za provjetravanje i obloga.
17. Neprovjetravane fasade - izolacija izmeu nosivog zida i obloge.
18. Zidani ili betonski zid - izolacija na nosivoj konstrukciji
sa slojem zraka za provjetravanje i objeene fasadne obloge.
19. Izolacija izmeu dvije zgrade.
20. Podrumi, pothodnici ili dvorane u neposrednom dodiru sa
zemljom, interna izolacija sa ili bez obloge.
Metalni zidovi:
21. Metalna konstrukcija od stupova, prekrivenih oblogom,
izolacija izmeu stupova.
22. Metalna konstrukcija od stupova, prekrivenih s oblogom iz
ploa koje nose izolaciju.

Drveni zidovi:
23. Konstrukcija od drvenih nosaa s vanjskom izolacijom i
bukom, koju nose nosai drvene konstrukcije.
24. Konstrukcija od drvenih nosaa, izolacija s unutarnje strane
sa bukom.

25. Konstrukcija od drvenih nosaa s oblogom iz ploa, gdje
izolaciju nose ploe.
Upotreba u graevinarstvu IV [Unutarnji zidovi]
Zidani ili betonski zidovi:
26. Zidana ili betonska konstrukcija,
izolacija nosi laganu oblogu ili
buku; mogua izvedba s
nosivom konstrukcijom gdje
nosai nose izolaciju i oblogu.
27. Izolacija izmeu dvije jedinice
u istoj zgradi.
Suhomontani zidovi:
28. Metalna ili drvena zidna
konstrukcija s lakom oblogom,
izolacija namjetena u zidu,
izmeu dvije stranice.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Upotreba u graevinarstvu V [Podovi/stropovi]
Zidana ili betonska konstrukcija:
29. Izolacija ispod nosive
konstrukcije poda.
Drvena konstrukcija:
30. Izolacija iznad potporne
konstrukcije ili izmeu
nosaa.
Upotreba u graevinarstvu VI [Stropovi]
Zidana ili sputena konstrukcija:
31. Izolacija ispod konstrukcije.
32. Sputeni stropovi, direktno ili
indirektno poduprti sa nosivom
konstrukcijom, privrenom
na osnovnu konstrukciju
(ploa, krov, grede i zidovi),
sa podesivim nosaima.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Upotreba u graevinarstvu VII [Temelji - perimetar]
Vertikalno:
33. Zidovi ispod zemlje, vanjska
izolacija za vodootpornom
membranom s mehanikom
zatitom.
34. Zidovi ispod zemlje, vanjska
izolacija u direktnom dodiru
sa zemljom.
Horizontalno:
35. Beton, izolacija ispod ploe
u direktnom dodiru sa zemljom.
36. Beton, izolacija poduprta s
ploom iznad vodootporne
membrane ispod nosive
podne konstrukcije.

37. Beton, izolacija ispod ploe i
iznad vodootporne membrane.
38. Izolacija za zatitu od smrzavanja
u ili na zemlji.
Upotreba u graevinarstvu VIII [Klimatizacija]
Kanali iz staklene vune:
39. Konstrukcija kanala.
Metalni kanali:
40. Vanjska izolacija kanala.
41. Unutranja izolacija kanala.
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
Oznaavanje oznakom CE
Namjena poglavlja
U ovom ete poglavlju saznati neto o oznaavanja oznakom CE
Osnovni zahtjevi za graevne proizvode koji su navedeni u Direktivi
za graevne proizvode.
Harmonizirani europski standardi i uloga oznake CE.
Razlika izmeu oznake CE i nacionalnih certifikata.
Direktiva za graevne proizvode
CPD* ili Direktiva za graevne proizvode definira "graevni proizvod"
kao bilo koji proizvod koji je bio proizveden s namjenom trajne
ugradnje u zgrade, uzimajui u obzir gradnju objekata kao i ostale
graevinske poslove.
Drave lanice dune su osigurati, da na trite dou samo graevni
proizvodi koji odgovaraju toj namjeni, to jest, da imaju svojstva koja
e osigurati da objekti u koje budu ti proizvodi ugraeni, montirani
odnosno ukljueni, ako su ugradnja i izvedba pravilni, odgovaraju
osnovnim zahtjevima za takve objekte u Direktivi.

Osnovni zahtjevi Direktive u est poglavlja propisuju osnovne
uvjete za zatitu sigurnosti i zdravlja:
Mehanika otpornost i stabilnost
Poarna sigurnost
Higijenski, zdravstveni i ekoloki zahtjevi
Sigurnost kod uporabe
Zatita od buke
Energetska uinkovitost i toplinska izolacija
Oznaavanje oznakom CE 129
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o
* Europska komisija predlae zamjenu trenutno vaee Direktive o graevnim proizvodima (89/106/EEC) sa novim
Propisima o graevnim proizvodima. Cilj novih propisa je objasniti zahtjeve sadanje Direktive, pojednostaviti
procese i poboljati kredibilnost oznaavanja s oznakom CE, uvoenjem stroih mjerila za organe koji su ukljueni
u proces testiranja i certificiranja.
Prijedlog sadrava: 1. nove osnovne zahtjeve za trajno koritenje prirodnih izvora; 2. ispravak sadanjeg
osnovnog propisa o "Higijenskim, zdravstvenim i ekolokim zahtjevima" za gradnju objekata i ostale graevinske
radove. Propis e imati direktan utjecaj na lokalno zakonodavstvo drava lanica za razliku od Direktive koja od
pojedinih drava lanica trai prijenos i ukljuenje svojih zahtjeva u pojedinana nacionalna zakonodavstva. Novi
e propis pravno biti obvezatan negdje u sredini 2011.
O oznaci CE
Zato oznaavanje oznakom CE?
Zbog pojednostavljenja protoka robe u Europskoj zajednici,
Europska je komisija uvela harmonizirane standarde za brojne
proizvode, s kojima moe trgovati svatko na svim tritima EU bez
nacionalnih ogranienja.
Standardi za toplinsko-izolacijske proizvode propisuju odgovarajua
svojstva tih proizvoda. Uspostavljene su referentne metode testiranja
i oznake te razine traenih svojstava u obliku graninih vrijednosti, a
jo najvie puta u obliku klasifikacija po razredima.

S oznakom CE eli se osigurati da e svojstva proizvoda biti u
cijeloj EU testirana i deklarirana na isti nain.
Standardi toplinsko izolacijskih materijala
Staklena vuna
Za proizvode od mineralne vune koja se koriste za toplinsku
izolaciju zgrada, u upotrebi je Europski standard EN13162.
XPS
Za proizvode od ekstrudiranoga polisterena koji se koriste za
toplinsku izolaciju zgrada, u uporabi je Europski standard
EN13164.
P
r
e
g
l
e
d

s
u
s
t
a
v
a

s
t
a
n
d
a
r
d
i
z
a
c
i
j
e

i

c
e
r
t
i
f
i
c
i
r
a
n
j
a

u

E
U
a
j
i
s
i
m
o
K

E
u
r
o
p
s
k
a
D
i
r
e
k
t
i
v
a

o

g
r
a
e
v
n
i
m

p
r
o
i
z
v
o
d
i
m
a
t
a
d
n
a
m
i
k
s
j
i
c
a
z
i
d
r
a
d
n
a
t
S
i
t
a
k
i
f
i
t
r
e
C
e
m
r
o
N
a
v
a
d
z
I
s
t
r
i
j
a
u
d
n
I
a
t
a
k
i
f
i
t
r
e
c
i
n
a
g
r
o
)
C
T
(

N
E
C
E
u
r
o
p
s
k
a
u
d
r
u
e
n
j
a
P
r
i
j
a
v
l
j
e
n
i

E
C

a
k
a
n
z
O
U
j
e
d
i
n
j
e
n
i
E
u
r
o
p
s
k
i
i
/
i
l
i

.
.
.

i
n
a
g
r
o
i
d
r
a
d
n
a
t
s
-
a
t
s

a
z

e
t
i
m
o
k
e
j
n
a
r
i
z
i
d
r
a
d
n
)
.
d
t
i

,
a
b
i
X
E

E
u
r
i
m
a
,
(
A
T
E
G
A
T
E
A
T
O
E
A
T
O
E

E
u
r
o
p
s
k
i

p
r
o
i
z
v
o
i

(
C
U
A
P
)

E
u
r
o
p
s
k
a
E
u
r
o
p
s
k
a

t
e
h
n
i
k
a

o
d
o
b
r
e
n
j
a

k
e
i
n
h
e
t

E
u
r
o
p
s
k
e

s
m
j
e
r
n
i
c
e

a
z

a
j
i
c
a
z
i
n
a
g
r
o
t
e
h
n
i
k
a

o
d
o
b
r
e
n
j
a
D
o
b
r
o
v
o
l
j
n
i

c
e
r
t
i
f
i
k
a
t
i

z
a

p
r
o
i
z
v
o
d
e

a
n
l
a
n
o
i
c
a
N
u
d
r
u
e
n
j
a

P
r
i
j
a
v
l
j
e
n
i

o
r
g
a
n
i

i
/
i
l
i

.
.
.

.
.
.
O
M
O
K

,
I
M
R
E
C
A
N
a
c
i
o
n
a
l
n
e

t
e
h
n
i
k
e
e
j
i
c
a
k
i
f
i
c
e
p
s

L
o
k
a
l
n
e

v
l
a
s
t
i
S
)
E
(

T
I
D

:
a
b
a
r
o
p
U
R
)
F
(

e
u
q
i
n
h
c
e
T

S
I
V
A
E
)
D
(

g
n
u
s
s
a
l
u
Z
L o k a l n a r a z i n a E u r o p s k a r a z i n a
( o b a v e z n o )( D o b r o v o l j n o )( D o b r o v o l j n o )
Oznaavanje oznakom CE 131
?
a
j
i
c
a
l
o
z
i

e
j

t
o

Uvoenjem staklene vune u svoj program
zaraditi ete vie na m skladita.
2
zbog svoje velike stiljivosti staklena vuna:
- zahtjeva manje prostora u skladitu,
- omoguava manje trokove transporta na koliinu
materijala, koji zadovoljava za izolaciju iste povrine
fasade.

Zato koristiti mineralnu staklenu
vunu?
... da li ste znali, da ...
Vam mineralna staklena vuna pomae:
utedjeti prostor u Vaem skladitu i
donosi veu zaradu na kvadratni metar Vae zalihe?
t
o

j
e

i
z
o
l
a
c
i
j
a
?
Ako ste instalater ...
Sadraj
3.2 Zato URSA preporua staklenu vunu?
3.3 Glavni razlozi
3.4 esta pogrena uvjerenja o staklenoj vuni
v
u
n
a
?

a
n
e
l
k
a
t
s

Z
a
t
o
Namjena poglavlja
to bi trebali znati nakon ovoga dijela prirunika?
Zato bi trebali za izolaciju
objekta odabrati ba staklenu
vunu?
Zato URSA preporua staklenu vunu?
etiri glavna razloga za preporuku.
Kako osporiti najee "predrasude" o staklenoj vuni?
Zato URSA preporua uporabu
mineralne staklene vune
Mineralna staklena vuna ima puno prednosti i to je ini izuzetnim
izolacijskim materijalom
Na slijedeim stranicama objasniti emo zato URSA preporua
uporabu mineralne staklene vune.
Ciljna podruja uporabe: kosi krovovi, unutranji zidovi, vanjski zidovi
Mineralna staklena vuna je najuinkovitiji i najpogodniji materijal
za uporabu kao toplinska i zvuna izolacija objekta za predviene
graevinske aplikacije* sa stajalita trokova ili ekologije.
Zato URSA preporua uporabu staklene vune 137
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Razlozi za uporabu staklene vune kao materijala za izolaciju
Staklena vuna
nudi najbolji
omjer izmeu
cijene i
uinkovitosti
(2)*
* Istraivanje instituta Forschungszentrum Karlsruhe: "Analiza proizvoda iz staklene vune pri izolaciji
kosih krovova uzimajui u obzir vijek trajanja, manipulaciju i montau"
(1) Na osnovi istraivanja
(2) Za prikladne naine uporabe
Glavni razlozi
Staklena vuna
je idealan
materijal za
zvunu
izolaciju
Staklena vuna
ima iznimnu
ekoloku
bilancu (CO )
(1)(2)*
2
Staklena vuna
ima najnie
trokove
logistike i
montae
(1)(2)*
Staklena vuna nudi najbolji omjer izmeu cijene i uinkovitosti
izolacijskog materijala
Postoje razliiti pogledi na cijenu i troak
Sa stajalita proizvoaa
troak / cijena na kg
Sa stajalita distributera
troak / cijena na m
3
Sa stajalita krajnjeg kupca
troak / cijena na m
2
Glavni razlozi 139
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Uloga debljine i faktora lambda u odnosu na trokove,
gledano sa stajalita krajnjeg kupca
Debljina izolacije obino ovisi o propisima i graevinskim pravilima.
Oni izraavaju zahtjeve za toplinsku izolaciju objekata sa R- i
U-vrijednostima.
Dva osnovna parametra za dostizanje traene R-vrijednosti su
lambda i debljina. to je vrijednost lambda bolja (nia), manju
debljinu trebamo.

1
2
3
4
5
1 m
3
sa 5
200mm ploa
5
*
0
0
2

=

m
m

0
0
0
1
1 m
3
sa 8
125mm ploa
Primjer izolacije od staklene vune:
lambda 0,04 i traena
R-vrijednost 5

Primjer izolacije s materijalom PUR:
lambda 0,025 i traena
R-vrijednost 5
Debljina = * R =>0.040*5 =
0.200 (m) => 5 ploa
Debljina = * R =>0.025*5 =
0.125 (m) => 8 ploa
1
2
3
4
5
6
7
8
Mineralna staklena vuna nudi najbolji omjer izmeu
cijene i uinkovitosti toplinske izolacije
Kod krajnje cijene za kupca uvijek se uzima u obzir vrijednost
lambda.
Mineralna staklena vuna je najbolji izbor za sve predviene
graevinske aplikacije.
Primjer:
Debljina = R 0,040 5 =0,2 m
Proraun iz debljine u /m : 3,9 (1000/200)
Prikaz na osnovu prosjenih cijena. Model izrauna. U nekim sluajevima izraunate debljine na tritu
nije mogue nabaviti.
3
iIustrativno
Glavni razlozi 141
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Proizvod iz Proizvod iz
XPS CO
2
XPS HR EPS PUR
staklene v. kamene v.
Prosjena prodajna cijena u na m
2
3.9 4.9 15 14 6.75 13
Lambda 0.040 0.040 0.034 0.029 0.035 0.025
R=5 debljina u mm 200 200 170 145 175 125
Izraunata cijena u na m
3
19.5 24.5 88.2 96.6 38.6 104.0
Skuplje od staklene vune (u %)
n.a 26% 352% 395% 98% 433%
Staklena vuna je idealan materijal za zvunu izolaciju
Uinkovitost nekog sustava toplinske izolacije odreuju brojni
detalji:
Izolacijski materijal moramo odabrati prema njegovoj strukturi
koja je kljunog znaenja za zvuno-toplinska svojstva. Idealni
materijali imaju elastinu strukturu.

Sposobnost izolacije da potpuno ispuni prazan prostor ima
pozitivan utjecaj na izolacijska svojstva sustava.
Pravilno postavljanje izolacije na mjestima gdje po pravilu
nastaju zvuni mostovi.
Zvuna izolacija i gustoa
Elastinost i struktura staklene vune jame apsorpciju i uinak
opruge ili rasprivaa. to je materijal krui, to su slabija
njegova zvuno-izolacijska svojstva. Zato plastine pjene nisu
dobri zvuni izolatori.

Vea gustoa ne doprinosi boljoj zvunoj izolaciji. Kamena vuna
s visokom gustoom nije potpuno elastina i zato u usporedbi sa
staklenom vunom nema dodatnih zvuno-izolacijskih prednosti.
Donji graf prikazuje zvuno-redukcijski potencijal dvaju materijala,
koja su ugraena u istom sustavu. Ukupna prosjena redukcija
zvuka staklene vune je 59 dB. To je za 12% bolji rezultat, od
kamene vune, koja dostie 52 dB.
Glavni razlozi 143
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Zvuno-redukcijski potencijal
Kamena vuna
Staklena vuna
Brojevi testova
LGAI 97779
LGAI 97821
Brojevi testova
AC3-D12-02-XIV
AC3-D12-02-XIX
Brojevi testova
Labein 90.4432.0-III-CT-08/33
Labein PO 0906-III-CM PDOBLE
0
10
20
30
40
50
60
Gips kartonska ploa Gips kartonska ploa+keramika zid od opeke
40 40
51 51
59
52
Staklena vuna se proiri i potpuno
ispuni prazan prostor, to jami
dobru zvunu izolaciju.
Kad prazan prostor nije potpuno
ispunjen izolacijom, zvuk se
moe prenositi kroz procjep.
Detalj izolacije pregradnog zida
Obino se kod izvedbe zvune izolacije pojavi problem, kad u zidovima
naletimo na prepreke.
Ako radimo s mineralnom vunom visoke gustoe, onda je moramo
na takvim mjestima zbog relativne krutosti materijala obrezati, inae
bi se u sustavu mogli pojaviti zvuni mostovi.
Suprotno tome staklenu vunu moemo zbog njene elastinosti bez
problema staviti uz prepreku. To minimizira mogunost nastajanja
zvunih mostova preko kojih bi zvuk mogao prolaziti.
Sa staklenom vunom je jednostavno raditi. U usporedbi s drugim
materijalima puno je lake postavljamo, to nam jami bolja
zvuno-izolacijska svojstva sustava.
Mineralna staklena vuna moe ispuniti prazan prostor kao nijedan
drugi izolacijski materijal. Zbog svoje elastinosti ona se iri i
sama prilagodi dimenzijama praznoga prostora.
Vatrootpornost pregradnih zidova
Uz svoja iznimna zvuno-izolacijska svojstva uporaba staklene vune
u pregradnim zidovima daje nam jo dodatnu prednost - odgovaranje
najstroim protupoarnim propisima.
Rezultati na testovima pokazuju da su protupoarna svojstva
staklene vune u pregradnim zidovima ista kao ona kamene vune.*
Pri uporabi kamene ili staklene vune u sustavima pregradnih
zidovima moemo postii iste, najvie, rezultate prema
klasifikaciji REI.
Glavni razlozi 145
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Izvor: Referenca za napravljene testove je APPLUS, br. 5042796
REI 120
Staklena vuna ima najbolju ekoloku bilancu (uzimajui u obzir
ispust CO ).
2
Ocjena ivotnog ciklusa proizvoda (LCA) proces je ocjenjivanja
uinaka proizvoda na okoli tijekom njihova vijeka uporabe. Tu
ocjenu rabimo za utvrivanje utjecaja na okoli bilo proizvoda bilo
njegove namjene. Analizu LCA obino zovemo i analiza proizvoda
od "kolijevke do groba".

Kljuni elementi analize LCA su:
(1) identifikacija i utvrivanje ekolokih utjecaja, koji se pojave:
npr. utroena energija i sirovine, prouzroeni ispusti tetnih
tvari i nastali otpaci;
(2) ocjena potencijalnog ekolokog utjecaja toga tereta;
(3) ocjena mogunosti smanjenja ekolokih utjecaja
Analiza proizvoda od "kolijevke do groba" odnosno LCA uzima u
obzir sve initelje - od dobivanja materijala i energije, do vraanja
tih materijala u prirodu, kad proizvod odbacimo.
Izvor: Europska agencija za okoli EEA
Proizvodnja Logistika Postavljanje Uporaba zgrade Odbacivanje
Glavni razlozi 147
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
URSA je naruila neovisno istraivanje za ocjenu
uteda koje donosi staklena vuna
URSA je, da bi procijenila utede koje donosi staklena vuna,
naruila neovisnu istragu na institutu Forschungszentrum
Karlsruhe, Njemaka. Cilj istrage bila je ocjena funkcionalne
jedinice staklene vune postavljene u referentan okoli u
vremenu njezinog ivotnog ciklusa.
Funkcionalna jedinica je definirana kao kvadratni metar izolacije,
R-vrijednosti 5, koju su postavili kao izolaciju kosoga krova.
Analiza usporeuje potronju energije i ispust CO
2
, koji nastaje
pri proizvodnji jedne funkcionalne jedinice i utede koje smo
ostvarili sa njezinim postavljanjem.
Dobivanje Proizvodnja Logistika Postavljanje
LCA
sirovina
Mineralna staklena vuna ima najbolju ekoloku
bilancu, gledano sa stajalita ostvarenih ispusta CO
2
Glavni razlozi za tako izuzetan rezultat su:
staklena vuna
Staklena vuna treba za jednu
funkcionalnu jedinicu vrlo malenu masu.
Stiljivost staklene vune omoguava znatne
utede energije u logistikom lancu.
URSA kod proizvodnje staklene vune rabi
50% recikliranog stakla.
Mineralna staklena vuna ima iznimnu ekoloku bilancu - u njezinom
ivotnom ciklusu u okoli ispusti vrlo malo CO .
2
U Francuskoj recimo, staklena vuna utedi 243 puta vie energije
nego to je bilo potrebno energije za njezinu izradu, transport i
postavljanje.
Ekoloka bilanca poduzea URSA:energija
-1 = +243
Dobivanje Proizvodnja Logistika Postavljanje
LCA
* Istraivanje Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od staklene vune za izolaciju kosoga krova,
uzimajui u obzir ivotni ciklus proizvoda, manipulaciju i montau

Glavni razlozi 149
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
sirovina
Glavni rezultati neovisnog istraivanja
Rezultati istraivanja proizvoda od staklene vune:
1 potroena jedinica energije = 243 jedinica uteene energije
1 jedinica isputenoga CO u okoli = 121 uteenih jedinica
ispusta CO
Vrijeme povrata uloene energije = 1,47 mjeseca
Vrijeme povrata uloenih ispusta CO = 4,96 mjeseci
2
2
2
* Istraivanje Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od staklene vune za izolaciju kosoga krova,
uzimajui u obzir ivotni ciklus proizvoda, manipulaciju i montau
* Udio proizvodnog procesa kod ukupne potronje energije je 98%. .
Mineralna staklena vuna ima najnie trokove logistike
i postavljanja (montae)
Kad pogledamo cijeli dobavni lanac, vidimo jo vie dodatnih prednosti
staklene vune.
Proizvod GW Drugi proizvod* Drugi vs.GW
Skladite izolacijskog materijala (jedan kat) 378 m
2
180 m
2
52.4%
**
manjem
2
Vrijeme, potrebno za prijenos na radno mjesto 19.38 min 77.54 min 300.1%
Vrijeme, potrebno za postavljanje (montau) 125.02 min 183.49 min 46.8%
Ukupni trokovi postavljanja (montae) 80.04 m 135.7 m 69.5%
Trokovi specifinog rada 0.73 m/m
2
1.23 m/m
2
68.5%
Referentni uvjeti skladitenja: kosi krov 2610 m ; =120m
2

2
Izolacija izmeu nosaa krova, irina: nosai 60 mm, izolacija 600 mm.
Referentni uvjeti postavljanja (montae): police za uvanje robe:
7,5 m
2
; role staklene vune 21; drugi role 84; vrijeme za jednu
rolu 1,08 min; cijena sata montae: 35
.
"drugi proizvod" je nestiljiva mineralna vuna
** Obzirom na dimenziju m =1,32 m roli za drugi proizvod; staklena vuna =5,4 m po roli
2 2 2
Glavni razlozi 151
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Usporedba trajanja ugradnje materijala
URSA je naruila neovisno istraivanje za usporedbu potroenog
vremena pri izoliranju iste povrine za razliitim materijalima.
Usporeeni materijali:
Visoko komprimirane role mineralne staklene vune
Nekomprimirane role mineralne vune
Nekomprimirane ploe mineralne vune
Kako bi dobili rezultate, koji se zaista mogu usporediti, odabrali su
dva istovjetna objekta u Austriji. Obje kue imale su istu povrinu
krova (79,6 m ). Izolacija tih krovova bila je predmetom istraivanja.
2
Studija je ukazala na znatne prednosti rola mineralne staklene vune
poduzea URSA u usporedbi s drugim proizvodima od mineralne
vune.
Testnoj ekipi trebalo je 278 minuta
da na kosi krov ugrade panele
nestiljive mineralne vune.

Ugradnja rola mineralne staklene vune
na jednaki kosi krov trajala je samo 145
minuta. To ukazuje na neprijepornu
prednost rola mineralne staklene vune
u usporedbi sa panelima nestiljive
mineralne vune.
Iz toga proizlazi, da smo uporabom
rola mineralne staklene vune u
usporedbi s panelima nestiljive
mineralne vune dosegli 48% utedu vremena.
Usporedba s rolama nestiljive mineralne vune s rolama visoko
stiljive mineralne staklene vune na znatnu utedu vremena - ak
32 %. Za istu povrinu smo naime s rolama staklene vune potroili
67 minuta manje.

.
Rezultati istraivanja
Role staklene vune Druge role Drugi paneli
Vrijeme (min) 145 212 278
% uteenog vremena
s staklenom vunom
n/p 32% 48%
Glavni razlozi 153
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Zakljuak
Glavni razlozi za ove znatne prednosti
mineralne staklene vune su:
Role staklene vune su puno stiljivije
nego nestiljive role ili paneli od druge
mineralne vune.
Tako nam za izolaciju iste povrine
treba manje rola mineralne staklene
vune.
To svakako znai manje materijala
kojeg treba prenijeti na potkrovlje.
Uz to, staklena je vuna i puno laka.
elimo li nestiljivu mineralnu vunu
pravilno postaviti moramo je prije
rezanja tono izmjeriti, to zahtijeva
dosta vremena.
Staklena vuna, koja se sama prilagodi
i koja je vrlo stiljiva, ne zahtijeva tako
tono mjerenje, to kod montae
utedi puno vremena.
esta pogrena uvjerenja o mineralnoj
staklenoj vuni
Poarna svojstva
1. Kamena vuna je bolja, jer ne gori.
netono
Gledano sa stajalita reakcije na vatru, nema nikakve razlike
izmeu staklene i kamene vune; oba materijala su nezapaljiva
(A1).
Dodavanje jednostranih obloga to svojstvo pogora kod oba
materijala jednako.
2. Kamena vuna je vatrootpornija.
netono
Vatrootpornost nije svojstvo pojedinog materijala nego graevnog
elementa ili instalacijskog sustava.
Ti graevni elementi su klasificirani u razredima REI30, REI60 i
REI90 bez obzira na uporabu kamene ili staklene vune pa zbog
toga nema nikakvih razlika pri uporabi ovog ili onog materijala.
esta pogrena uvj erenj a o stakl enoj vuni 155
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Talite
1. Temperatura talita kamene vune via je.
to je tono, ali je kod svih podruja uporabe mineralne
staklene vune beznaajno!
Zgrada e se sruiti prije nego to e se toplinska izolaciji istopiti!
Naime, jasno moramo razlikovati izmeu protupoarnih
svojstava i vatrootpornou materijala.
Protupoarni materijali rabe se za zatitu strukturnih elemenata
zgrade (metalni stupovi itd.) i za tehniku namjenu (kotlovi,
visoko temperaturni cjevovodi itd.).
Na svim glavnim podrujima uporabe staklene vune vatrootpornost
je kljuno svojstvo. Pored toga - to je svojstvo graevnog
elementa, a ne izolacijskog materijala!

Na tim podrujima uporabe izolacijski materijal, dakle, ne titi
strukturu zgrade od vatre odnosno poara ...
esta pogrena uvjerenja o staklenoj vuni 157
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Reakcija na vatru, vatrootpornost i talite
Talite krute tvari je temperaturna toka u kojoj agregatno
stanje te tvari prelazi iz krutog u tekue.
Reakcija na vatru je svojstvo materijala, s kojim opiemo
kako materijali reagiraju kad su neposredno izloeni plamenu.
Vatrootpornost je svojstvo graevnih elemenata: poarni razred
graevnog elementa (npr. suhomotane zidne konstrukcije) ne
ovisi o tipu mineralne vune, koju smo upotrijebili, nego prije svega
o broju gips kartonskih ploa i preciznosti izrade.

Na glavnim podrujima uporabe mineralne staklene vune vatrootpo-
rnost je kljune vanosti. Na ovom podruju izmeu mineralne
staklene i kamene vune nema znatnih razlika.
Kod izolacije i energetskih uteda protupoarna svojstva nikako
nisu od odluujue vanosti.
Graevni elementi kod kojih se rabi mineralna vuna dokazano
dostiu visoke poarne razrede REI, npr. REI 120! Takvu vrijednost
dostiu obije - mineralna staklena, a i kamena vuna.

Gustoa i teina
1. Kamena vuna je bolja jer ima veu gustou
netono
Gustoa materijala za njegova izolacijska svojstva nije vaan

initelj. Kad usporeujemo izolacijske vrijednosti materijala,
moramo prije svega gledati vrijednost lambda i toplinsku
otpornost materijala.

Visoka teina nije sinonim za uinkovitost. Zapravo su svi
visokotehnoloki materijali i ureaji sve laki (pogledajmo npr.
automobile u formuli 1)! Kamena vuna mora biti bar dva puta
tea, da bi imala ista izolacijska svojstva kao staklena vuna.
esta pogrena uvj erenj a o stakl enoj vuni 159
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Kamena vuna mora imati za ista izolacijska svojstva
puno veu gustou
Vea teina ne znai i bolju kvalitetu izolacije.
Kamena vuna treba za istu vrijednost lambda dva puta veu gustou!
0,05
0,045
0,04
0,035
0,03
0 50 100 150 200
a
d
b
m
a
L
Kamena vuna
Uporaba staklene vune
u graevinarstvu
Uporaba kamene vune
u tehnike namjene
Istraivanje vedskog Nacionalnog instituta za testiranje i istraivanje materijala: Toplinsko-izolacijskii
materijali (B. Jonsson), 1995
Staklena vuna kg/m
3
kg
Gustoa / teina i trajnost
1. Visoka gustoa kamene vune omoguava joj
veu trajnost.
netono
Ako je montaa izvedena pravilno, gustoa i trajnost
materijala nisu meusobno povezana svojstva.
U normalnim uvjetima oba materijala, kamena i staklena vuna,
trajati e oko 50 godina.
Gustoa / teina i poarna svojstva
1. Visoka gustoa kamene vune pomae veoj
nezapaljivosti u usporedbi sa staklenom vunom.
netono
Kamena i staklena vuna nezapaljive su zbog svojeg
anorganskog izvora.
Gustoa materijala kod nezapaljivosti nema nikakvu ulogu.
160 Depni pri runik o izol acijama
1. Svojstva toplinske i zvune izolacije ne mogu biti
zdruene u jednom materijalu.
netono
Itekako je mogue, da jedan materijal posjeduje oba svojstva.
Tako je recimo mineralna staklena vuna izolacijski materijal koji
nas titi od studeni ili topline, a i od neeljene buke.
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
100
0,1
d
/
N
y
g
E
2
m
/
N
M
GW
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
SW EPS
100
10
1
a
P
k

s
R
.
m
/
s
2
GW SW
Gustoa kg/m
3
10 100
Model dinamike elastinosti/krutosti Otpor protoku zraka
Kamena vuna je uvijek krua nego staklena vuna, zbog toga
omoguava manje elastinog priguivanja.
2. Kamena vuna ima bolja zvuno-izolacijska svojstva.
netono
Za isti Rs / otpor protoku zraka, kamena vuna treba viu gustou
jer je krua. Ba je zato njena elastina apsorpcija nia. U praksi
to znai da morate za isti uinak platiti vie.

Voda / para
1. Staklena vuna apsorbira vie vode od kamene vune
netono
Nijedan od ta dva materijala nije hidrofilan, to znai, da ne
apsorbiraju vodu.

Uz to, u mineralnoj staklenoj vuni izraenoj u poduzeu URSA,
su neki dodaci zbog kojih je vodoodbojna (hidrofobna). To je
korisno na podrujima gdje se zahtjeva ovo svojstvo (npr.
provjetravane fasade, uplji zidovi isl.).

2. Kod staklene vune trebamo parnu branu
netono
Oba materijala od mineralne vune imaju isti nivo difuzije vodene
pare oznaen simbolom .
Zato trebate kod oba materijala tamo gdje se to zahtjeva, sloj
koji ne proputa paru (ovoj zgrade).
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Stabilnost materijala
1. Kamena vuna bolja je, jer je stabilnija.
netono
Ako u sluaju nepravilne montae ili uporabe vlaga doe u
izolaciju, ona se moe uruiti.
Kod pravilne uporabe i montae nee se uruiti nijedan od
ova dva materijala (kamena ili staklena vuna).
Rad sa materijalom
1. Kamenu vunu lake je postaviti (montirati).
netono
Mineralnu staklenu vunu moemo lako rezati jer je ne trebamo
precizno mjeriti.
Mineralna staklena vuna tijesno prijanja uz sve neravnine.
Vlakna staklene vune se pri radu na gradilitu nee slomiti.
Staklenu vunu donijet emo na mjesto montae s manje truda.
Kod montae staklene vune pune je manje otpada nego kod
montae panela iz kamene vune.
Staklena vuna Kamena vuna
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Otpornost na tlak
1. Staklena vuna nije otporna na tlak.
isitna, ali je to beznaajno ...
Tlana vrstoa je na glavnim podrujima uporabe staklene
vune bez ikakve vanosti (kosi krovovi, unutranji i vanjski
zidovi).

Ako ipak elite postaviti materijal za velikom otpornou na tlak,
idealan izbor je URSA XPS.

Energija / okoli
1. Za proizvodnju staklene vune potroimo previe
energije i ispustimo previe CO .
2
netono
Ako analiziramo jednu funkcionalnu jedinicu, (definiranu kao
kvadratni metar s odreenom toplinskom otpornou) sa
testom ocijene proizvoda kroz njegov ivotni ciklus , postane
oito, da staklena vuna ima na okoli pozitivan utjecaj.

Openito govorei, staklena vuna utedi puno vie energije
nego to je treba uloiti u njezinu proizvodnju (243 )*.
Ako usporedimo uinkovitost i ekoloku bilancu, moramo uzeti
u obzir funkcionalnu jedinicu. Usporedbe na osnovnu kilograma
proizvoda svakako su nepravilne i nisu u skladu s postojeim
propisima.

Eko bilanca URSA: CO
2
* Istraivanje instituta Forschungszentrum Karlsruhe: "Analiza proizvoda iz staklene vune pri izolaciji kosih
krovova uzimajui u obzir vijek trajanja, trokove manipulacije i montae"
-1 = +121
Ekoloka bilanca ispusti CO
2
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Energija / okoli
2. Kamena vuna je vie "ekoloka" jer je napravljena
od bazalta.

netono
I staklena vuna je mineralna vuna, njezina glavna sirovina je
kremeni pijesak, prirodni materijal kojeg na naem planetu
nalazimo u velikim koliinama.

Kvaliteta zraka u prostorima
1. Kamena vuna je bolja od staklene vune jer
sadri manje formaldehida.
netono
Neke skupine proizvoda kod obiju mineralnih vuna sadre manju
koliinu formaldehida koji dokazano ne utjee negativno na
kvalitetu zraka u prostorima.
Izvor: Tehniki listovi URSA .
Zdravlje
Europska Direktiva 97/69/CE svrstava bio razgradive mineralne
vune meu nekancerogene tvari.
IARC bio razgradive mineralne vune ne svrstava meu
kancerogene tvari.
Bio razgradive izvor tvari potvren je zatitnom markicom EUCEB.
Uz to izolacija od mineralne vune odgovara Napomeni Q iz
Direktive o opasnim supstancijama nije kancerogena.

Obije mineralne vune podlijeu istoj Europskoj Direktivi.
Bio razgradive mineralne vune nisu kancerogene.
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
1. Kamena vuna "zdravija" je jer ne prouzrokuje rak.
netono
Obje mineralne vune podlijeu istoj Direktivi i deklarirane su kao
materijali koji nisu tetni za zdravlje (nisu kancerogene tvari) jer
su obje bio razgradive.

EUROPSKI ODBOR ZA CERTIFICIRANJE
PROIZVODA OD MINERALNE VUNE
Staklena vuna omoguava puno bri
i uinkovitiji rad
Zbog svoje iznimne stiljivosti staklena vuna e vam
olakati prenoenje, mjerenje, rezanje i montau.
U usporedbi sa drugim konkurentnim materijalima vrijeme
montae biti e kod staklene vune krae po prilici za 40 %.
Zato XPS?
Da li ste znali, da ...?
e Vam staklena vuna pomoi do puno
vee profitabilnosti Vaeg posla?
Z
a
t
o

s
t
a
k
l
e
n
a

v
u
n
a
?
Vi ste izvoa radova ...
Sadraj
4.2 Zato URSA preporua uporabu XPS
4.3 Glavni razlozi
4.4 Naini uporabe
4.5 este pogrene predrasude o XPS

Z
a
t
o

X
P
S
?
Namjena poglavlja
to ete saznati u ovom dijelu prirunika?
Zato URSA preporua uporabu XPS.
Tri glavna razloga za preporuku.
Iznimna prikladnost XPS-a za izolaciju obrnutih ravnih krovova i
temelja (sokla zgrade).
este pogrene predrasude o XPS-u.
Zato bi bio ba XPS na izbor
izolacijskog materijala?
Zato preporuamo XPS
Zato preporuamo XPS 175
Z
a
t
o

X
P
S
?
Zato URSA preporua uporabu XPS
XPS je izniman proizvod. Nijedan izolacijski materijal ne moe se usporediti
sa XPS-om po njegovim mehanikim svojstvima.

Na sljedeim stranicama vidjeti ete da ...
... i zbog toga je URSA XPS idealan proizvod za tehniki zahtjevnu
uporabu kao to su temelji (sokl) i obrnuti ravni krovovi.

J e XPS izolacijski materijal koji ekskluzivno spaja visoku toplinska
Izolacijskih svojstva, iznimnu otpornost na tlak, nevjerojatnu
vodootpornost i ciklus zamrzavanja/odmrzavanja i naravno
jednostavnu ugradnju.

to je XPS?
Struktura XPS
100 % zatvorena
stanina struktura
XPS
Karakteristike XPS
Vrlo dobra toplinska izolacija
Vrlo velika otpornost na prodor vlage
Vrlo niska propusnost vodene pare
Iznimna otpornost na ponavljajue cikluse zamrzavanja/odleivanja
Vrlo velika tlana vrstoa
Jednostavna uporaba i montaa
Provjereno dug ivotni ciklus
Otpornost na koroziju
Z
a
t
o

X
P
S
?
...EPS i PUR?
EPS
Preteno
zatvorena
stanina struktura
sa zranim
depovima
Dobra toplinska izolacija
Dobra otpornost
PUR
Vie od 90%
zatvorena
stanina struktura
PUR
Vrlo dobra toplinska izolacija
Otpornost na koroziju
Glavne prednosti XPS-a
XPS ima
neusporedivu
tlanu
vrstou
XPS nudi najbolju
uinkovitost u
pogledu
apsorpcije vode i
ciklusa
zamrzavanja /
odleivanja *
XPS ima iznimna
toplinsko
izolacijska
svojstva
TOPLINSKA
IZOLACIJ A
VODOOTPO-
RNOST
MEHANIKA SVOJSTVA
Glavne prednosti XPS-a u usporedbi sa drugim estim izolacijskim materijalima
Z
a
t
o

X
P
S
?
* Napomena: Od svih ostalih esto rabljenih izolacijskih materijala
Tlana vrstoa i vlana vrstoa
dva su vana svojstva graevinskih
materijala. Oznaavaju ogranienje
materijala kod dugoronih i
kratkoronih optereenja.

Glavni razlozi
Mehanika svojstva
Tlana vrstoa
Tlana vrstoa (zovemo je isto tlana napetost) oznaava
kapacitet XPS da izdri kratkotrajno tlano optereenje
sa 10 %-tnom deformacijom.

Deformacija znai smanjenje debljine proizvoda
Ova sposobnost materijala izraena je u kPa.
1 kpa = 0.01 kg/cm
2
= 100 kg/m
2
CS (10/Y)
URSA XPS NW 250
URSA XPS HR 300
URSA XPS N III 300
URSA XPS NV 500
URSA XPS NVII 700
URSA XPS ima toliku tlanu vrstou da moe bez problema
podnijeti vie tona pritiska/m
2
.
XPS ima na neravnima ili nehomogenima povrinama plastina
svojstva. To znai da je otporan na otar lom. Lokalna
optereenja dakle apsorbira lokalnom deformacijom.

Glavni razlozi 181
Z
a
t
o

X
P
S
?
Usporedba tlane vrstoe razliitih materijala
Tlana vrstoa materijala (maks.) u kpa
URSA XPS 700
EPSh (hidrofoban) 350
PUR 175
EPS 190
MW 120
Pjenjeno staklo 1200
Od svih obinih izolacijskih materijala najviu tlanu vrstou
ima XPS.
Izvor: Tehniki listovi proizvoaa .
Tlana rastezljivost
vrstoa na vlak ili rastezljivost, CC(i1/i2/y)s oznaava kapacitet
XPS-a za otpor trajnim ili dugotrajnim tlanim optereenjima:
i1 = poetna deformacija u %
i2 = deformacija nakon y godina u %
y = godine
s = stalni tlak optereenja u kPa
CC (2/1.5/50)
URSA XPS NIII 125
URSA XPS HR 125
URSA XPS NV 175
URSA XPS NVII 250
Primjer: CC(2/1,5/50)125= za vrijeme koritenja u 50 godina i pod
konstantnim optereenjem 125 kPa, pjena se nee stisnuti za vie
od 2 % i njezina vlana deformacija biti e manja od 1,5 %.

Glavni razlozi 183
Z
a
t
o

X
P
S
?
Voda i zamrzavanje/odleivanje. Vlaga u zgradama
i uinkovitost izolacije
Vlaga u zgradama: Dio zgrade moe postati izloen vlazi zbog
kondenzacije, apsorpcije vlage iz zemlje ili putanja. Uz to, svi
materijali dolaze u dodir s vodenom parom u zraku i na taj
nain apsorbiraju odreenu koliinu vlage. Za vrijeme gradnje
konstrukcija moe biti izloena velikim koliinama vode; to
zovemo i graevinska vlaga.
Vlaga je neprijatelj broj jedan bilo kojeg izolacijskog materijala.
Uz 10-20 puta vei faktor lambda nego to je u veini izolacija, voda
moe podii vrijednost lambda i smanjiti dugoronu uinkovitost
izolacije. Zato je u nekim primjerima izbor vodootpornoga izolacijskog
materijala kljune vanosti.

to je apsorpcija vlage manja, to e manje toplinsko-izolacijskih
svojstava izolacijski materijal izgubiti.
Vodootpornost i XPS
Vodootpornost: Kljuno svojstvo koje utjee na dugotrajnu
uinkovitost izolacijskog materijala, je njegova mogunost,
da se odupire ulazu vlage.
Zatvorena stanina struktura bez upljega prostora u XPS-u
omoguava da se odupire ulazu vlage puno bolje nego
bilo koja druga vrsta izolacijskog materijala.
Gl avni razlozi 185
Z
a
t
o

X
P
S
?
Apsorpcija vode I/II
Upijanje ili apsorpcija vode WL(T) pri uranjanju: Sposobnost XPS, da
kod dugoronog neposrednog dodira s vodom sauva svoja
izolacijska svojstva. Indikator u donjoj tablici pokazuje postotak
URSA XPS NW WL(T)0,7
URSA XPS NIII WL(T)0,7
URSA XPS NV WL(T)0,7
URSA XPS NVII WL(T)0,7
URSA XPS HR WL(T)0,7
Test s uranjanjem: XPS testiramo u tekuine temperature 23 C.
Test traje 28 dana. XPS ne apsorbira vie od 0,7 Vol.-% vode.
Oznaka CE za apsorpciju vode pri uranjanju u skladu sa standardom
EN 12164 jest WL( T)0,7.

XPS u usporedbi sa EPS: utjecaj apsorpcije vode
na toplinsku vodljivost
0.044
0.043
0.042
0.041
0.040
0.039
0.038
0.037
0.036
0.035
0.034
0.033
0.032
0.031
0.030
T
o
p
l
i
n
s
k
a

v
o
d
l
j
i
v
o
s
t

W
/
m
/
k
0.0% 1.0% 2.0% 3.0% 4.0%
Apsorpcija vode (%)
maksimalna apsorpcija
vode XPS
maksimalna apsorpcija
vode EPSh
apsorpcija vode
EPS
EPS EPSh XPS
Glavni razlozi 187
Z
a
t
o

X
P
S
?
ISO 10456 Graevni materijali i proizvodi - Hidrotermika svojstva - Tablini prikaz polaznih
vrijednosti i postupci za odreivanje deklariranih i polaznih termikih vrijednosti

Apsorpcija vode kod razliitih materijala
Apsorpcija vode kod materijala (maks. vrijednosti) u %
URSA XPS 0,7
EPSh 2
PUR 2-3
EPS 3-5
Pijenjeno staklo 0
S apsorpcijom manjomod 0,7 %, XPS nudi daleko najbolju
vrijednost izmeu najee koritenim materijalima.

Apsorpcija vode II/II
Apsorpcija vode WD(V) difuzijom: Sposobnost XPS da se dugotrajno
odupire apsorpciji vode difuzijom.
Ovo svojstvo izraava koliinu vode koju proizvod apsorbira ako
je izloen velikoj vlazi (blizu 100 % na jednoj strani ploe) i
dugorono izloen pritisku vodene pare. Ovaj test pravi se za
svaku stranu ploe posebno.

Vrijednost je izraena u %.
URSA XPS NW -
URSA XPS N III WD(V)3
URSA XPS NV WD(V)3
URSA XPS NVII WD(V)3
URSA XPS HR WD(V)3
Zatvorena stanina struktura pjene XPS zapravo potpuno
onemoguava kapilarnu apsorpciju vode.
Glavni razlozi 189
?
S
P
X

j
a
k
a
Z
Apsorpcija vode pri difuziji za razliite materijale
Apsorpcija vode pri difuziji za razliite materijale (maks. vrijedn.) vn %
URSA XPS <3
EPSh <5
PUR <8
EPS 5-20
Pijenjeno staklo 0
XPS ima u pogledu apsorpcije vode pri difuziji puno bolja svojstva
nego EPSh, EPS i PUR.
Prijenos vodene pare
Prijenos vodene pare/propusnost: Koeficjient pokazuje otpornost
materijala na prijenos vodene pare.
Ovo svojstvo povezano je s propusnou zranoga sloja iste
debljine; zraka = 1.

to je vrijednost nia, to je materijal otvoreniji (propusniji) za
vodenu paru.
XPS ima vrlo visoku upornost na prijenos vodene pare. Za svoju
namjenu u graevinarstvu XPS ne treba dodatna parna brana.

Prijenos vodene pare po materijalima (maks. vrijednosti) u
URSA XPS 80-250
PUR 30-100
EPS 20-100
Pijenjeno staklo -
Glavni razlozi 191
Z
a
t
o

X
P
S
?
XPS i ciklusi smrzavanja / odleivanja
Smrzavanje / odleivanje (FT): Opisuje trajnost XPS-a u ekstremnim
vremenskim uvjetima.
Smrzavanje / odleivanje je smrzavanje materijala kojeme slijedi
odleivanje (voda se promjeni u led i natrag iz leda u vodu)
XPS dostie razinu 2, to znai smanjenje tlane vrstoe
za < 10 % i poveanje upijanja vode za < 1 % nakon 300 ciklusa
smrzavanja / odleivanja.

URSA XPS NIII FT2
URSA XPS NV FT2
URSA XPS NVII FT2
URSA XPS HR FT2
URSA XPS temperaturno je otporan i dri oblik. Djeluje u rasponu
temperature od -50 C do +75 C.
Utjecaj smrzavanja / odleivanja obzirom na
apsorpciju vode i tlanu vrstou
Smrzavanje / odleivanje (FT): Materijali mogu biti izloeni razliitim
ciklusom smrzavanja / odleivanja. To moe imati utjecaj na neka
kljuna svojstva materijala.

XPS ima bolja svojstva nego EPSh, EPS i PUR to se tie ponaanja
materijala nakon izloenosti ciklusima smrzavanja / odleivanja.

Apsorpcija nakon ciklusa odleivanja/ Promjena tlane vrstoe nakon
smrzavanja po materijalima u % ciklusa odleivanja / smrzavanja u %
URSA XPS <1 <10
EPSh <10 <20
PUR <15 <20
EPS 10-20 <20
Pijenjeno st. 0 0
* FPX: informacija o izolaciji perimetra.
Glavni razlozi 193
Z
a
t
o

X
P
S
?
Toplinska vodljivost: Toplinska vodljivost izraena u oznaava
sposobnost materijala da provodi toplinu.
to je vrijednost nia to je toplinsko-izolacijska svojstva materijal
bolja.

Toplinska vodljivost razliitih izolacijskih materijala.
URSA XPS ima izuzetna toplinsko-izolacijska svojstva. Uz to, taj
materijal zadri svoja svojstva i kad je ispostavljen ekstremnim
uvjetima: pritisku, vlazi i temperaturi.

Toplinska svojstva - XPS ima izuzetna toplinsko-
izolacijska svojstva
0.08
0.07
0.06
0.05
0.04
0.03
0.02
0.01
0.00
T
o
p
l
i
n
s
k
a

v
o
d
l
j
i
v
o
s
t
Aerogelovi PUR/PIR URSA XPS EPSh EPS GW SW Pejnjeno staklo
0.010
0.003
0.035
0.022
0.045
0.037
0.045
0.030
0.045
0.032
0.070
0.045
0.038
0.029
0.040
0.032
Uinkovitost i trajnost ravnih krovova ovisi o razliitim initeljima,
to ukljuuje i poloaje izolacije u konstrukciji.
Ako je izolacija ugraena ispod nosive ploe (konstrukcija
hladnoga krova) , konstrukcija e ostati hladna, pa postoji velik rizik
od kondenzacije; zbog toga takve konstrukcije krova nisu preporuljive.
Kod izolacije iznad nosive ploe i ispod hidroizolacije (konstrukcija
toploga krova) rizik od kondenzacije je puno manji. Ali, hidroizolacija
je izloena velikim temperaturnim promjenama a time i riziku za
brzo starenje cijeloga sustava.

Namjena uporabe
Izolacija ravnog i obrnutog ravnog krova
Sa konceptom obrnutog ravnog krova savladali smo taj problem;
montaom toplinske izolacije iznad hidroizolacije, koja ostaje na
ravnomjernoj temperaturi, koja je blizu temperature u unutranjosti
zgrade i tako ostaje zatien od unitavajueg utjecaja UV zraenja
i od mehanikih oteenja.

podna podloga
na noseoj podlozi
krov
hidroizolacijski
sustav
balast -
filtrirani sloj
toplinska
izolacija
(ekstruirani
polistiren)
Naini uporabe XPS 195
Z
a
t
o

X
P
S
?
pijesak
Primjeri uporabe URSA XPS na obrnutim krovovima
Neprohodni krov (balast)
Obrnuti krovovi
Prohodni krov
Zeleni krov / Krovni vrt Parkirna platforma
Izolacija obrnutog krova:
mora biti dobar toplinski izolator
mora imati dobru tlanu vrstou
ne smije apsorbirati vodu
ne smiju je pogoditi esti ciklusi
smrzavanja / odleivanja
nositi breme prometa
dugorono mora tititi hidroizolacijski
sloj
mora biti nerazgradljiva
Zahtjevi kod izolacije obrnutog krova
Samo XPS odgovara svim ovim kriterijima!
ukratko
Z
a
t
o

X
P
S
?
Izolacija temelja - sokla
Izolacija, koja je u dodiru sa
zemljom, izloena je ekstremnim
uvjetima:
Dugotrajna izloenost vodi
Visoka vlanost zemlje
Smrzavanje / odleivanje
Kisela zemlja, rast plijesni i
gljivica
Razgradnja ili korozija
Svi ti uvjeti mogu prilino smanjiti uinkovitost izolacije.
XPS ne reagira na utjecaj zemlje i vode i zbog toga pri ovakvoj
izloenosti ne gubi svoja izolacijska svojstva
XPS je idealan za izolaciju temelja
XPS je izolacijski materijal koji u sebi ekskluzivno
spaja svojstva dobre toplinske izolacije, iznimnu
tlanu vrstou, odlinu vodootpornost i otpornost na
este cikluse smrzavanja/odleivanja te jednostavnu
uporabu.
Glavne prednosti XPS-a
XPS ima iznimnu
tlanu vrstou,
sa kojom se ne
moe mjeriti
nijedan od ostalih
izolacijskih
materijala

XPS ima od svih
izolacijskih
materijala najbolja
svojstva u vezi sa
apsorpcijom vode
i otpornou na
este cikluse
smrzavanja/
odleivanja
XPS ima
vrlo dobra
toplinsko
izolacijska
svojstva

Samo XPS ispunjava sve ove zahtjeve istovremeno. Ba je zato
URSA XPS idealan materijal za izolaciju obrnutih ravnih krovova,
temelja i tla, koja su pod velikim pritiskom.

Z
a
t
o

X
P
S
?
este predrasude o XPS
XPS i EPS
1. EPS je jeftiniji od XPS-a ali ima ista svojstva i
uinkovitost.
netono
XPS ima bolje karakteristike u pogledu tlane vrstoe, upijanja
vode i otpornosti na este cikluse smrzavanja/odleivanja, a uz
to nudi dobra toplinsko-izolacijska svojstva.

Za tehniko zahtjevne konstrukcije za izolaciju, kao to je
izolacija temelja ili obrnutih ravnih krovova, XPS je idealno i
cjenovno prihvatljivo rjeenje, uzimajui u obzir prednosti, koje
nudi.
XPS i okoli
1. XPS je tetan materijal po okoli
netono
XPS nema negativnog utjecaja na okoli.
XPS je 100% reciklirajui materijal.
Uz to, energiju potroenu pri proizvodnji materijala i ispusti
CO
2
daleko premauju (za vie od 100 puta) utedu energije
i tetnih ispusta u okoli, koji nastaju u ivotnom ciklusu
postavljenog XPS-proizvoda.
Na primjer: u novoj zgradi izolirani s 16-18 cm debelim
slojem XPS-a, svake godine utedimo 343 kWh/m
2
. U
starijim kuama sloj od 10-16 cm, uvren izmeu krovnih
vezaa (rogova), godinje utedi od 94 do 103 kWh/m
2
.
* Izvor: PlasticsEurope.
este predrasude o XPS 201
Z
a
t
o

X
P
S
?
XPS i okoli
2. XPS nije reciklirajui materijal
netono
XPS napravljen je od polisterenske smole koja je termpolastian
materijal. To znai da ga je mogue istopiti i ponovo koristiti u
proizvodnom procesu za izradu nove izolacije XPS.

injenica je, da pogoni za proizvodnju XPX nemaju gotovo
nikakvog otpada ili otpadnog materijala. Uzrok: praktino 100 %
industrijskih otpadnih ploa XPS se mogu samljeti, istopiti u
polistirenske smole i ponovo uporabiti u proizvodnom procesu.

XPS i okoli
3. za proizvodnu XPS-a rabe se stakleniki plinovi.
Istina, ali to su ekoloki neutralni plinovi
XPS ne sadri najopasnije plinove CFC ili HCFC; najee
se ubrizgava CO
2
.
Ali ve smo rekli, da utede CO u vrijeme ivotnog ciklusa
ploe XPS daleko premae ispuste CO , koji nastanu u vrijeme
proizvodnje i postavljanja (montae).
2
2
Z
a
t
o

X
P
S
?
XPS i zvuna izolacija
1. materijal XPS bolji je zvuni nego toplinski
izolator.
netono
XPS ima iznimna svojstva koja moemo uporabiti na razliitim
podrujima. Meutim, XPS nije zvuno-izolacijski materijal. Ali
je isto tako injenica, da na svojim podrujima uporabe XPS ne
treba zvuno-izolacijska svojstva.

Ako elite postaviti dobru zvunu izolaciju, preporuamo vam
uporabu staklene vune URSA GLASSWOOL, koja ima
iznimna zvuno-izolacijska svojstva.

XPS i protupoarna svojstva
1. XPS pomae irenje poara
netono
Pravilno postavljene ploe XPS ne utjeu na protupoarna
svojstva graevnih elemenata.
URSA XPS je vatrootporan materijal i njegova protupoarna
svojstva odgovaraju svim vaeim propisima i zakonodavstvu
s tog podruja.

XPS i voda
1. Nije zdravo raditi s XPS-om
netono
XPS podlijee svim zahtjevima za zdravlje i zatitu radnika pri
radu. Radnici ne trebaju nositi nikakvu posebnu zatitnu opremu
jer za vrijeme montae izolacijskog materijala na gradilitu
nisu izloeni nikakvom zdravstvenom ili sigurnosnom riziku.
1. Trebam li vodootporan izolacijski materijal ne
moram koristiti ba XPS. Dobar je i EPS.
netono
Vlaga je neprijatelj broj jedan bilo kojeg izolacijskog materijala.
Uz 10 do 20 puta vei faktor lambda, nego to je to kod ostalih
izolacija, voda moe taj faktor poveati i tako sniziti njegovu
dugoronu izolacijsku uinkovitost. Ba je zato kljuan odabir
vodootpornog izolacijskog materijala.
Zatvorena stanina struktura XPS praktino onemoguava
kapilarnu apsorpciju vode. Apsorpcija materijala EPS je
usporedbi s materijalom URSA XPS barem 4 do 7 puta vea.
XPS i zdravlje te zatita pri radu
Z
a
t
o

X
P
S
?

AF IPM09.fh11 12/11/09 10:22 Pagina 204


Insulation for a better tomorrow

AF IPM09.fh11 12/11/09 10:22 Pagina 205

R
www.ursa.com.hr
URSA Terra
Negoriva
razred A1
Odlina
toplinska
zatita
Odlina
zvuna
zatita
Jednostavna
za ugradnju
Manji trokovi
transporta
i skladitenja
Ekoloko
prihvatljiva
Toplinska i zvuna izolacija od mineralne vune
URSA TERRA 80P izolacija je u ploama, koje su standardnih
modularnih dimenzija i mogu se upotrijebiti za izoliranje
potkrovlja, montanih pregradnih zidova, isto tako i za izoliranje
vanjskih zidova iznutra. Na raspolaganju je vie razliitih debljina
izolacijskih ploa URSA TERRA 80P.

toplinska provodljivost prema HRN EN 13162 lD = 0,040W/mK
razred poarnih osobina A1 po HRN EN 13501-1
otpor strujanju zraka r > 5 kPa s/m
Osobine:
2

AF IPM09.fh11 12/11/09 10:22 Pagina 206


R
Navodi u ovoj publikaciji su iskljuivo informativne naravi. Iako su objavljeni u dobroj vjeri i osnovani na
najvjerodostojnijim podacima koji su trenutno dostupni, korisnici ih mogu upotrijebiti iskljuivo na
vlastitu odgovornost.
Na sebe ne uzimamo nikakvu odgovornost za cjelovitost podataka u ovoj publikaciji ili sadraju na
kojega se poziva. Za moebitnu tetu koja bi nastala zbog upotrebe ili zbog povjerenja u podatke,
navedene u ovoj publikaciji, na sebe ne uzimamo nikakvu materijalnu ili bilo kakvu drugu odgovornost.

Dzepni Prirucnik

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Dzepni Prirucnik

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Depni prirunik

SVE O IZOLACIJI www.ursa.com.hr

Gustoa materijala za njegova izolacijska svojstva nije vaan

Das könnte Ihnen auch gefallen