Sie sind auf Seite 1von 64

Milko Valent roenje 6. srpnja 194,8. u Zagrebu.

DO SADA OBJAVIO:
Carpe diem (filozofija, teorijski eseji), CKD, Zagreb, 1979.
Leptiri arhetipa (poezija), Mladost, Zagreb, 1980.
Zadimljena lopta (poezija), ICRevija, Osijek, 1981.
Koan (poezija), ICR, Rijeka, 1984.
Gorki deserti (proza), Globus, Zagreb, 1984.
Ordinacija za kretene (proza), ICRevija, Osijek, 1986.
Clown (roman), IGR, Rijeka, 1988.
Plaidoyer po piki ili Piknuti piknjicu pisaljkom po piknji
(radiospektakl), Radio Novi Sad. 1988.
Higijena mjeseine (radiodrama). Radio Novi Sad, 1988.
Rupa nadrupama (poezija), separat Lica, Sarajevo, 1988.
Erotologike (filozofija, teorijski eseji), ICRevija, Osijek, 1988.
Totalni spol (teorija jezika, feminizam, polemika), Mladost,
Zagreb, 1989.
Slatki automati (poezija), ICRevija, Osijek, 1990.
Erektikon (poezija), Univerzitetska rije, Niki, 1990.
Al-Gubbah (proza), Azur Journal, Zagreb, 1993.
Rupa nad rupama (poezija). Perun, Zagreb, 1995.
Zelena dolina (radioigra), RTV Maribor, 1996.
Neonski rubovi (radiodrama), Quorum 1, Zagreb, 1996.
Plava krv (poezija). Naklada MD, Zagreb, 1997.
Ink In The Eje (radiodrama), The Bridge, Zagreb, 1998.
Vrijeme je za kakao (proza), Areagrafika, Zagreb 1998.
Danas je Valentinovo (radiodrama), Hrvatski Radio, Zagreb,
2000.
Bubnjevi i ipke (drame), Areagrafika, Zagreb, 3000. Jazz, afrika vuna (poezija). N
aklada MD, Zagreb. 2001. Tinta u oku (radiodrama). Hrvatski Radio, Zagreb, aooi.
Neuro-Neuro (poezija), Meandar, Zagreb, aooi. Zelena dolina (radioigra), Hrvats
ki Radio, Zagreb, 2001. Eurokaz - uareni suneostaj (zbirka kazalinih kritika), Nak
lada MD, Zagreb, 3003.
Gola Europa (drama), Dubrovnik 3, Dubrovnik, aooa. Fatalne eneplau na kamionima (r
oman), Naklada MD, Zagreb, aooa.
Gola Europa (izvedena drama), HNK, Zagreb aoo3. Njenapalisandrovina (proza). Mean
dar, Zagreb, aoo3. Demonstracije u jezgri (poezija), Stajer-graf, Zagreb, 2004.
Ground Zero Aleksandra (drama), Dubrovnik 2-3, Dubrovnik,
Isus u kampu (proza), Stajer-graf, Zagreb, 2004.
Milko Valent PlayStation, duo
Biblioteka: Profil proza Autor: Milko Valent
Izdava: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb
Za izdavaa: Daniel Zderi
Glavni urednik: Drago Glamuzina
Urednik: Velimir Viskovi
Grafiko oblikovanje: PROFIL
Oblikovanje ovitka: Igor Kuduz
Fotografija na ovitku: Jasenko Rasol
Sva prava pridrana. Niti jedan dio ove knjige ne moe biti objavljen ili pretisnut
bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.
ISBN 953-12-0057-2
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 821.163.42-31
VALENT, Milko
PlavStation, duo/Milko Valent -Zagreb: Profil International, 2005. -(Biblioteka P
rofil proza)
ISBN 953-12-0057-2
450223019
Milko Valent
PlayStation, duo
PROfIL
Pravila svakog uasa jednostavna su i nemilosrdna.
Robert Pavlinovi, Valovi
2)3.555
JUTRO
i.
Pogledao je take i hodalicu s gaenjem i promekoljio se na stolcu. Bacio je zatim le
timian pogled na velebnu zgradu Ine. Upravna zgrada velike naftne tvrtke bila je
okupana rumenilom. Jarka svjetlost odbijala se od njezinih staklenih povrina. Jut
arnje proljetno sunce obojilo je sve zgrade i sve nebodere u susjedstvu, prozors
ka stakla umnoila su vatrenu kuglu u stotine tisua malih sunaca. Ovaj bi ivot mogao
stvarno biti lijep, proleti misao tako brzo da ju je jedva registrirao.
Smotao je jo jednu cigaretu od hercegovake skije koju mu je brati redovito, ak i za
vrijeme rata, slao u Zagreb. Osim skije motao je i duhan Samson u plavom pakovan
ju koji je kupovao za vrijeme brojnih reporterskih zadataka. Nije puio obine cigar
ete, kupio bi ih ili bi od Suzane uzeo nekoliko cigareta samo ako bi ostao bez d
uhana, to se rijetko dogaalo. Povukao je dim kao da mu je to posljednja cigareta i
nervozno zabacio glavu te rukom promrsio kosu. Uvijek je tako puio. Nervozno. Pr
itom je gadno kaljao zaklinjui se godinama kako e prestati puiti. Od ponedjeljka, na
ravno. Svakog ponedjeljka samo bi se nemono, ironino nasmijeio palei prvu cigaretu k
oju bi prije toga briljivo smotao unaprijed se radujui dubokom uvlaenju dima i prav
ljenju plaviastih kolutia. Nikada nije niti pokuao ozbiljno prestati s puenjem, pa n
i onda kada je odlazio u teretanu
MILKO VALENT
kako bi postigao to bolju definiciju" svojega ionako snana i dobro graena tijela. alei
se, on je kao strastveni pua definiciju", taj poboni izraz svih onih koji nastoje d
o savrenstva izgraditi vlastito tijelo, nazivao rezolucija". Nije pokuao prestati s
puenjem ni onda kada mu je ilo na povraanje od pretjerana konzumiranja nikotina. P
revie je volio duhan. Unato sve jaem i jaem jutarnjem kalju.
U stanu ispod njegova zauo je staru tunu pjesmu sa stihom koji je u ovim okolnosti
ma, to jest dva dana prije njegova 41. roendana, nedoumicom proeo njegovo srce: jes
i li ikada stvarno volio neku enu", pitajui se nujno pjevao je ugodan glas. Dobro
pitanje, pomislio je u trenutku kada je u radnu sobu ula Suzana s dorukom. Na stol
pored kompjutora stavila je pladanj na kojem se puila upravo pripravljena njegov
a prva jutarnja nescafe s mlijekom. Prva zato jer mu se nakon stoje uinio propisa
ne vjebe nogu nije odlazilo u kuhinju. Na monitoru su se uvijale neke udne are i ko
ckice. On se blago namrtio spazivi na pladnju kroasan.
- Dobro jutro, ranjenice moj! - rekla je ivahno njegova ena trudei se, kao i obino,
biti srdana prije odlaska na posao jer nije eljela da je ita oneraspoloi i tako upro
pasti dan, bilo koji dan, njezin dan.
- Dobro jutro, duo - rekao je tiho i potapao je po ruci u smislu hvala, hvala". Kao
, sve je u redu, ali, naravno, nita nije bilo u redu. Njemu nije bilo u redu. Nje
mu nikada nije bilo sve sasvim u redu, pa ak ni onda kada je stvarno sve bilo u r
edu, a osobito mu neto, bolje rei nita, nije bilo u redu neposredno prije i za vrij
eme roendana kada je zapadao u depresiju i kada su ga spopadale crne misli o prol
aznosti, truljenju, bolestima, starenju, samoubojstvu, smrti, crvima, mravima, u
zaludnim naporima i katastrofama svake vrste. Suzana je sjela na okretni stolac
i zagledala se ravno u njegove oi. On je utio i panino vukao dimove nervozno drei cig
aretu.
- Robi, zato mi oteava ivot? Pa zna da u naem duanu nemaju one male emlje, velike ne v
i, a do trnice ne stignem jer moram na posao - rekla je mirno i sabrano. Primijeti
o je kako je jo lijepa iako je zala u srednje godine. Lijepo joj je stajala blijed
oruiasta, tek
8
PLAYSTATION. DUO
malo pripijena suknja, i u istoj boji tanki konani demper koji je isticao glatku,
napetu kou njezina vrata, za sada bez i jedne vidljive bore. Ipak, vie ju je volio
gledati u tajicama, u plavim ili crnim trapericama i u nekim obinim kratkim maji
cama crvenkastih boja koje su takoer dobro pristajale njezinoj tamnoj puti.
- Nije stvar samo u emljama i kroasanu, Suzi - rekao je s gorinom. - Od poetka sve
je puno lai bez obzira to nam je noas bilo lijepo i...
- Pusti sad to! - prekinula ga je vrstim glasom. - Rekli smo da emo o tome priati u
srijedu poslije veere. No je kao stvorena za takve teme, ali ne i dan. Uostalom,
gotovo uvijek to radimo za tvoj roendan pa moemo i za ovaj. Ili, za promjenu, radi
je to napii, ionako ti je to struka, pa emo zajedno itati rekla je blaim tonom i nas
mijeila se na onaj svoj nain kojim ga je zavela na tulumu kod Nine prije osamnaest
godina. Gledala ga je blagim pogledom zrele ene koja voli i mislila kako je to b
esmisleno da u vrijeme svakoga njegova roendana mora glumiti mamu, jer je on, eto
, u periodinoj depresiji, osobito otkad je prestao piti, a ovog puta i malo pojaan
oj zbog saobraajne nesree. Zatim je ustala kvrcnuvi palcem i srednjakom neki trun p
raine na suknji. - Moram na posao, a i Jan me ve eka ispred zgrade. Zna njega - rekl
a je i poslala mu zvunu zranu pusu odlazei iz sobe. To je zato da ne pokvari minku,
pomislio je nervozno gasei cigaretu u prljavoj pepeljari boje pijeska na ijem je d
nu pisalo Hrvatska-Split". - Da, i nemoj zaboraviti onaj tekst o smeu. Pet stranic
a i ni retka vie, napomenuo je Ivan - rekla je u svemu pedantna Suzana zatvarajui
vrata dok je njezina blago kanirana valovita kosa prola kroz oblak dima od herceg
ovakog duhana.
Mrzio je tu temu o zagrebakom odlagalitu smea i spalionici, osobito o spalionici, k
oja se rastezala po novinama cijelu vjenost pa je slomio kroasan prejako ga gurnu
vi u dem od marelica. E, a da sada ima malu emlju, to se ne bi dogodilo bez obzira
na njegovu mrnju, preciznije reeno gaenje, prema toj temi. A tu je i Jan,
9
MILKO VALENT
njihov sin. Zar ga mora voziti u kolu kako gospodin ne bi zakasnio? Zato ne ustane
ranije i ne ide autobusom kao i ostali srednjokolci iz njihove zgrade? Po deseta
k bezveznih pitanja, na koja je unaprijed znao odgovor, prebirao je u glavi svak
o jutro ve gotovo dva desetljea. Bio je to kao neki ritual jer, tako je mislio, do
bro je imati neke svoje rituale. Ovaj je uveo kao svojevrsnu intelektualnu gimna
stiku, toboe da uvijek bude u kondiciji, nekada za studiranje, a zatim za pisanje
lanaka o ekologiji i s njom u vezi neke vrste ekolokih putopisa. Podruje ekologije
zaista je vrvjelo ozbiljnim pitanjima na koja je on ponekad davao ozbiljne odgo
vore, a te odgovore nitko nije ozbiljno razmatrao; ali kakve veze ima sada ekolo
gija, ta on je znao da ta jutarnja pitanja postavlja sebi kako bi zaobiao stvarno
vana pitanja koja su ga muila. Osjetio je prije nekoliko mjeseci da ih vie ne moe z
aobilaziti, ali ipak je prividno nastavljao s time. Na primjer, zato nikada ne kau
kua", uvijek kau zgrada"? Pa zato, ljutito je zagrizao u kroasan prekriven demom od
marelice uivajui u toj kombinaciji iako uvijek neto rogobori protiv kroasana, pa za
to jer u Novom Zagrebu nema kua, postoje samo zgrade. Eh, drugaije je nekada bilo
na Trenjevci. Ali sada je i na Trenjevci, u njegovu kvar-tu iz djetinjstva, takoer
slina situacija. Stambene zgrade s puno, puno stanova niu na sve strane, a male kue
nestaju, nestaju...
S vremenom je zavolio te novozagrebake kvartove, te stambene nebodere, te zgrade,
te prolaze" i te prilaze" i kako se ve sve ne zovu. Ipak, najljepe je na novozagreb
akom placu, osobito subotom. Subotnja vreva na trnici. Omiljeni kafi. Njegova druga
kava, sada espresso, subotnje novine, katkada joint marihuane u dobrom drutvu, n
ajee pomno smotana skija ili Samson. Pa znanci, susjedi, primjerice onaj divan ovjek
Mrki, koji uope nije mogao zamisliti razgovor bez spominjanja politike, poneki p
rijatelj, a nakon kave pivo, osobito pivo, vjeno pivo takorei; pa razgovori, uglav
nom alopojke o loim prilikama u drutvu i prirodi, o godinjim dobima od kojih je zima
najgora, pa ona slatka ogovaranja kolega s posla, pa traevi o estradnim zvijezda
ma i zvjezdicama. Da, bila je to subotnja pjena ivota, kako je jednom rekao, topl
a drutvena pjena koju je najvie vo-
10
PLAYSTATION. DUO
lio jer ga je podsjeala na pivsku pjenu i onaj prvi dodir jezika s kao pamuk meko
m pjenom koja brzo pravi prolaz prvom kratkom gutljaju.
Otkako je prestao piti, a ima tome ve dvije godine, nekako je sve drukije. Svijet
stvarno izgleda surovije, njegove vlastite lai izgledaju mu vidljivije, bolnije i
teko ih podnosi pa ih se mora nekako osloboditi. Potpuno trijezno suoavanje s vla
stitim laima postajalo je sve vie njegova opsesija, svakodnevni ritual samomuenja u
kojemu je ak povremeno uivao. Lagana jutarnja pitanja i lagani odgovori bili su t
ek mala dimna zavjesa. Kako je dan odmicao, stvar je postajala ozbiljnija, nou pa
k najozbiljnija. Novi ritual zauzimao je sve znaajnije mjesto. Znao je to otprije
, ali sada je i vidio svoj ivot kao dobro napravljen falsifikat. Cijeli njegov ivo
t kao da i nije bio nita drugo doli smjesa sastavljena od lai i poluistina i tek p
oneke istine, najee biografske, primjerice kako se zove, kada je roen, koji je fakul
tet pohaao, kako mu se zove supruga, koliko ima djece, to radi i slino. Ali te sitn
e, obine i neoborive istine bile su prekrivene hrpama lai. Htio je te lai nekome ra
zotkriti, ispovjediti ih Suzani i rijetkim prijateljima, pa ak i znancima, susjed
ima, ali kako to izvesti? Ta upropastio bi sve: sliku sretne i zaokruene obitelji
; upropastio bi i svoju sliku istodobno mao tipa te naprednog ovjeka, borca za suv
remene ideje, a time i izgled zadovoljstva i ponosa zbog toga to otro, hrabro i ra
zlono pie o ekolokim temama. Okuao se i u ekolokim putopisima, a za vrijeme rata i u
ratnim reportaama, dodue selektivnim, pomalo friziranim direktnom cenzurom, katkad
a i autocenzurom, na koje je takoer, unato svemu, bio ponosan jer su nailazile na
pozitivne reakcije i odobravanje itatelja, a kasnije ak i na pohvale ratnih vetera
na nakon to je objavio sve te reportae u knjizi Bijeli Velebit, crvena planina.
A sve je poelo tako nevino, zapravo uobiajeno, uhodano s godinama. Jednog nedjeljn
og jutra probudio se s gadnom muninom leei uz svoju strpljivu, duevno stabilnu i mir
nu Suzi. Oteturao je
11
MILKO VALENT
do kupaonice i poeo po obiaju mokriti u umivaonik, ali vie nije mogao suspregnuti p
otrebu za povraanjem. Spustio se na koljena i sav u znoju zagrlio je zahodsku kolj
ku. Cijela mu je utroba izala na usta, a odvratna kisela tekuina pomijeana sa slino
m curila mu je niz bradu. ila na njegovu elu opasno je nabrekla. Nita nije povraao o
sim te zelenkaste tekuine i sline, to je moda bilo i normalno jer cijeli prethodni
dan nije okusio nikakvu hranu. Takoer, u intervalima kada je utroba koliko-toliko
mirovala, nije mogao suspregnuti zapoeto pianje te je mali potoi ute mokrae nezadrivo
vijugao bijelim keramikim ploicama prema metalnom odvodu s rupicama na sredini kup
aonice. Odjevena u plavi kimono, koji su zajedno kupili u Hamburgu 2001., Suzana
je stajala na vratima kupaonice mirno promatrajui scenu.
- Robi, ja vie ne mogu. esnaest godina, Robi. Zbilja vie ne mogu. Ili Jan i ja, ili
alkohol! - rekla je odluno i otila u sobu. U njegovu sluaju alkohol je znaio uglavn
om samo jedno: pivo. Oujsko, Heineken, Budvveiser, Zlatorog, Loewenbrau, Guinnes,
Karlovako, Lager, Pils... Iako je najvie volio bavarski Loevvenbrau, bilo mu je,
ako ba promisli o tome, bilo mu je zapravo svejedno koja je vrsta ili koja je mar
ka piva. Teko bi ikome mogao opisati kako je uivao pijui pivo. Stavljen pred gotovo
in odabrao je Jana i Suzanu, ali njegov svijet se promijenio. Sve je vidio u dru
gaijem, jasnijem svjetlu, a njegov ivot izgledao mu je sve jadniji i bjedniji. Iak
o ga je apsti-nentska kriza estoko potresala, trajalo je to gotovo godinu dana, i
dalje je subotom odlazio na trnicu u svoj omiljeni kafi. Puio je i dalje kao manij
ak, a umjesto piva naruivao je mineralnu vodu i duplu kavu bez eera, a ne jednostru
ku kao nekada, glumei pred drugima da je sve u najboljem redu. Isto tako, odlazio
je i dalje povremeno na neko od svojih omiljenih mjesta preko Save u centar Zag
reba, ali sve je vie samome sebi izgledao kao neka svjetska pogreka pijui mineralnu
vodu i kavu dok su njegovi prijatelji i znanci tamanili uobiajene doze piva. Kao
i veina bivih alkoholiara, toboe bezbrino i nehajno, ponavljao je svaki put jednu te
istu reenicu: Ja sam svoje popio." Katkada bi naruio bezalkoholno pivo u oajnikoj elj
i da se
12
P L A Y S T AT I O N, DUO
osjeti lanom starog drutva, ali ga nikada nije popio dokraja jer je bilo besadrajno
, u stvari bljutavo. Bolno je u njemu nedostajalo ono neto, ono glavno: alkohol.
Alkohol koji ga je uvijek nepogreivo dizao", popravljao mu raspoloenje i zamaglio m
u svijet do podnoljive razine prihvaanja. U tom stanju mogao se barem aliti na raun
svijeta bez gorine, ironizirati taj svijet bez bola u pleksusu.
Nakon apstinentske krize nastupila je druga vrsta muenja. Izgubio je volju za odl
azak u kafie, to ga je prilino zabrinulo. Bilo mu je blesavo odlaziti u lokale i pi
juckati mineralnu vodu Jamnicu, a isto tako nije vie mogao podnositi neobavezno,
veselo, lijeno i toboe objektivno komentiranje dogaaja; shvatio je da su ivoti njeg
ovih prijatelja i znanaca isto tako lani kao i njegov, ali mu zbog te spoznaje ni
je bilo lake. Bez alkohola u krvi osjeao se povremeno kao lijenik pun iskustva, rez
ignirano zadovoljno zbog upravo uoene tone dijagnoze bolesti iju je tonost, uostalom
, i s pravom oekivao. U sljedeem trenutku zavladala bi njime neka vrsta oaja, crne
misli spopadale bi ga onako iznenada, ak misli o samoubojstvu. Istina, svake subo
te otiao bi na svoj novozagrebaki plac, obavezno pjeke jer bi prezirao sama sebe ka
da bi koristio auto za tako kratke relacije od nekoliko stotina metara, a da nij
e u nekoj po ivot vanoj urbi. Osim toga, te subotnje etnje dobro su mu dole da razgib
a svoje snane miiave noge.
Na placu bi nakupovao povra, voa i svega ostalog to mu se svidjelo i to je procijeni
o da bi dobro dolo u kui. Kupio bi i banane od simpatinog Albanca ili neke gljive o
d onog starog gospodina koji je utke i dostojanstveno stajao iza tanda na kojem su
bili proizvodi iz njegova vrta u blizini Zaprua. Htio ga je pitati otkud njemu g
ljive, ali je to uvijek zaboravio uiniti. Zatim bi u oblinjem velikom duanu kupio s
ve s popisa koji je sastavila pedantna Suzana dok bi za stolom u kuhinji pili pr
vi nescafe s mlijekom i puili, ona bijeli Ron-hill, katkada crveni Dunhill, a on
uobiajeni Samson ili hercegovaku skiju. (Marihuanu, manje hai, puili su samo za blagd
ane, ponekad i na tulumima, na koje su sve rjee odlazili.) Ljude na trnici i dalje
je uljudno pozdravljao, kao i nekada kada je bio blago omamljen alko-
13
M < 1 K 0 V AL E N T
holom, jer bi nakon subotnjeg doruka uvijek uz nescafe s mlijekom obiavao popiti i
rakiju, dvije-tri mirisne travarice, tek toliko da se temperira" za plac, kako j
e govorio, za uobiajene tri runde piva od pola litre sa znancima iz kvarta i pone
kim prijateljem. Sada bi im samo mahnuo rukom vidjevi ih u kafiu te slegnuvi filozo
fski ramenima uz nategnuti kiseli smijeak, s neizbjenom cigaretom u kutu usana, up
utio se s plastinim vreicama punima hrane prema svojoj zgradi nasuprot Inine zgrad
e. Pretpostavljao je da su njegovi znanci i prijatelji shvatili situaciju, a ako
nisu - nikome nita. Duboko u sebi znao je da nije bivi alkoholiar", kako se to kae,
nego da je i dalje ostao drutveni alkoholiar", kako je sam sebe ispotiha esto naziva
o, osobito u trenucima kada je bezuspjeno pokuavao prestati s piem. To su doista bi
li trenuci, trajali bi tek dan ili dva, najvie tri, nikada vie od tri dana. Znao j
e da je ovjek koji igra lanu igru, jo jednu u beskrajnom nizu, i daje mora igrati a
ko ni zbog ega drugoga ono zbog kukaviluka i udobnosti. Usput je nasluivao da bi be
z obitelji definitivno propao, bez Suzane i Jana raspao bi se za mjesec dana. Mod
a i ne bi, ali tako mu se, kukavici, inilo.
Unato imidu borca, koji je ustrajno njegovao jo od puberteta, bio je u stvari nesig
urna, nervozna, kolebljiva osoba nespremna za bilo kakav ozbiljniji iskorak izva
n uhodane putanje i koju nita osim ena, piva i sanjarenja uz otra opaanja, koja je n
azivao meditacijama, nije istinski zanimalo pod kapom nebeskom, ak ni pisanje o e
kologiji, ak ni kompjutorske igrice koje je povremeno, zapravo sve vie, igrao. Zna
o je ipak razluiti istinsko, temeljito zanimanje za neto i puko svianje ili malo jau
emociju, voljenje. Bio je vrlo inteligentan, a to je veliki hendikep za ovjeka k
oji je u isto vrijeme slab. Unato uspjenoj karijeri ekolokog borca za ljepi i bolji
planet Zemlja, osjeao je da je na neki nain gubitnik. Unato pristojnim primanjima,
njegovim i Suzaninim, naroito Suzaninim otkako je postala direktorica; unato tome t
o su posjedovali veliki stan, koji je njemu kupio otac, njemaki gastarbajter, jo u
studentskim danima; unato tome to su imali dva automobila, malu vikendicu u blizi
ni Varadina
14
PLAYSTATION, DUO
i brodicu od osam metara na moru, koju su, dodue, kupili na kredit, i to e uskoro,
za godinu, najkasnije dvije, izgraditi kuu na sjeveru grada, a na emu najvie rade i
oko ega najvie skrbe Suzana i Petar, Suzanin otac, unato svemu tome znao je da je
siromaan kada su u pitanju ljudske vrijednosti, koje je on nazivao idealima, kao t
o su istinska hrabrost, pravo prijateljstvo, jaka ljubav, potpuno zadovoljstvo u
poslu, u stvari sve ono to po opem uvjerenju veine ini cjelovitog ovjeka, dakle sve
ono to oblikuje zadovoljnog i kreativnog lana ljudske zajednice. injenica da je vein
a ljudi bila poput njega nije mu puno pomagala i nije ga mogla utjeiti.
Oblizavi ostatke dema od marelice s dna keramike posude, stavi ju na pladanj. Odgur
ne ga i smota cigaretu miriljivog Samsona. udno i nervozno povue dim gadei se sam se
bi. Relativna vrsta spasa od tih za njega poniavajuih bezalkoholnih" odlazaka u kaf
ie, a potom spasa od isto tako poniavajueg odbijanja da se tamo pojavljuje, i uope s
pasa od ivota bez alkohola i zbog toga sve slabije ukljuenosti u takozvani drutveni
ivot, zbila se prije tri i pol mjeseca. Preivio je saobraajnu nesreu.
Vraao se iz redakcije vozei dozvoljenom brzinom i u jednom trenutku u blizini Hipo
droma, nakon to je ve preao Savu preko Mosta slobode i vozio prema Novom Zagrebu, b
a dok je mobitelom javljao Suzani da pristavi veeru za njega, tek malo je okrenuo
volan udesno i bum, zabio se u stup rasvjete. Sve se zbilo u sekundi, tako mu se
inilo. Udar u stup bio je toliko jak da ak ni sigurnosni pojas nije mogao sprijeit
i nagli trzaj glave prema vjetrobranskom staklu. Gotov sam, pomislio je. Zapravo
gadan cirkus, prvo takvo iskustvo u njegovu ivotu. Povrijedio je kimu u lumbalnom
dijelu, bio je gadno uklijeten neki ivac. Djelomina oduzetost nogu i to je to. Sva
je srea da je vozio svoj stari dobri Volvo 244 DL iz 1981., robustan, vrst i sigu
ran, takorei tenk medu osobnim automobilima, koji je prije osam godina kupio od s
usjeda Kreimira iz Sopota prilino povoljno, negdje oko 1500 dananjih eura. Daje bio
u nekom automobilu slabije kvalitete, ostao bi stopostotni invalid ili bi ak cij
ela stvar
15
MILKO VALENT
zavrila njegovom smru. Ovako je prilino dobro ispalo. Lijenici, take, sada i hodalica
, rehabilitacija u Krapinskim Toplicama, fizikalna terapija, masae, struje, terap
ija laserom i stotinu drugih uda. Lijenik je rekao da e potpuno prohodati za godinu
dana ako se bude pridravao njegovih uputa. I stvarno, oporavljao se prilino brzo
uz svoju dobro organiziranu i brinu Suzanu, koja je inila sve stoje bilo u njezino
j moi. Sto se tie skrenog auta, procjenitelj osiguravajue tvrtke Croatia osiguranje
procijenio je totalnu tetu, a on je od premije osiguranja koju je dobio platio po
pravak auta. Nije se elio rastati od tog auta koji je toliko volio, nije ni pomilj
ao da ga proda kako je to diskretno predloila njegova ena spominjui vanost pravih st
atusnih simbola i sline stvari. Moda je to jedini put da joj se suprotstavio u pra
ktinim stvarima. Suzana je sredila sve potrebno i nakon dva i pol mjeseca opet je
sjeo u svoj omiljeni auto i vozio. Bila je to avantura svoje vrste. Trebalo mu
je pola sata da sa takama doe do lifta, ue i izae, pa da zatim kroz hodnik, polako s
e pridravajui takama, doe do izlaza iz zgrade i jo pedesetak metara do mjesta gdje je
bio parkiran popravljeni Volvo. Trebalo mu je jo pet minuta da se privikne na si
tuaciju s oteenim nogama na komandama. Odvozio je do trnice i natrag, tek toliko da
osjeti uitak vonje.
Taj paradoks da seje u potpuno trijeznom stanju zabio u stup nije mu iao u glavu.
Petnaestak godina neprekidno je vozio u polupijanom stanju i nikada nita. Dodue,
nikada nije vozio potpuno pijan. Zapravo, nikada i nije bio potpuno pijan; bio j
e od onih dobroudnih drutvenih pijanaca koji iako vjeno polupijani, korektno obavlj
aju svoj posao, dobro funkcioniraju u drutvu i kod kue, neprekidno pijuckaju, a ni
kada nisu agresivni i uvijek su prihvatljiva ponaanja. Druga je, naravno, stvar to
se nakon malo jaih pijanki, i s njima povezanim seksualnim izletima, nije po nek
oliko dana pojavljivao doma pa je Suzana bila ponekad ljuta, ne toliko zbog njeg
ova izostajanja jer ona je za sebe imala alternativna rjeenja, kako je to u sebi
nazivala, nego zbog miljenja da dobro organizirano kuanstvo ne smije trpjeti suvie
velika odstupanja od kunog reda. Stvarno udno, mislio je. Ta proao je cijelu Hrvats
ku, proao je nekada i cijelu ex-Jugoslaviju od
16
PLAYSTATION, DUO
Vardara do Triglava, pa i cijelu Europu sve do skandinavskih zemalja i natrag, u
vijek lagano omamljen bezbrojnim rundama piva, ali nikada ni ogrebotine, ni na n
jemu ni na autu.
Naceri se sjetivi se jo jedne od bezbrojnih svojih lai. Moda Suzana ima pravo. Zato n
e bi zapisao sve te lai, bolje rei nadopisao jer je ionako potajice ve dvije godine
, zapravo od onoga dana kada je prestao piti, pisao neke tekstove koji imaju vez
e s time. To svoje pisanje nazivao je intimna terapija", a osnovna je ideja bila
u tome da piui ono stoje on smatrao istinom, da sebi oduka, da se moda nekako opravd
a pred samim sobom, a da istodobno jednostavno uiva u jasno napisanoj istini koju
ni u ludilu ne smije izgovoriti, a bogami niti to napisano, naravno, nikome pok
azati. Jasno, bio je hipokrit kao i veina ljudi, samo jo malo vei", kako se jednom n
eoprezno u kafiu izrazio kada su vodili toboe iskrene razgovore, naime one koji se
zbivaju oko sedmog piva u nekom od njemu omiljenih zadimljenih takozvanih kultn
ih mjesta, primjerice u Melinu, Limbu ili Sedmici. Takozvanih zato jer taj njiho
v kult" brzo prolazi, pa dakle nije nikakav kult, traje desetak godina i pojave s
e druga kultna" mjesta. On se primjerice jo uvijek sjea Zveke, lokala koji je u Zagr
ebu bio kultno" mjesto osamdesetih godina prolog stoljea. To o kultnim mjestima bil
a je samo nevina la, pogrean naziv kao to su mnogi nazivi pogreni, dakle lani. U ovo
doba brzog konzumerizma kultnim se naziva sve i sva, tako da mu se inilo ne samo
da se nalazi u svijetu lai nego i u svijetu totalnih glupana. Nakon to je prestao
piti, sve vie mu se inilo da se nalazi u svijetu blaenih idiota koji se samo dobro
zabavljaju i koje ne zanima to se nalazi ispod povrine.
Razumljivo je da o svojoj terapiji" nije nikome zucnuo ni rije, dakle ni Suzani. P
ogotovo njoj ne bi nita rekao jer je o njoj, odnosno o onome to je na neki nain pov
ezano s njom, napisao najvie. ,,I to je la ako se neto takvoga preuti onome tko bi t
i trebao biti najblii na svijetu, zar ne, majstore?" rekao je naglas sebi u bradu
, otpuhujui dim, pogledavi, ovaj put s nekim mutnim interesom, prema upravnoj zgra
di Ine. S petog kata imao je lijep pogled na tu zgradu i
17
MILKO VALENT
na suncem okupanu tramvajsku te autobusnu stanicu, i na Medvednicu, na kojoj se
za lijepa dana jasno vidi renovirani Medvedgrad s Oltarom Domovine, oko ijeg su s
e obnavljanja nekada vodile estoke polemike. Iz ladice na radnom stolu izvadio je
dalekozor uvijen u obinu kuhinjsku krpu na kojoj je bio nacrtan pingvin s elegan
tnim tapom, crnim prslukom i crnim polucilindrom na glavi. Bila je to jo jedna nje
gova tajna iz studentskih dana, dakle i la, o kojoj Suzana nije imala pojma. Pomn
o je kroz dalekozor promatrao obline ena na tramvajskoj stanici preko puta. Otkopa
o je lic i poeo masturbirati na jednu djevojku obnaena blago ispupena trbuia koja je u
pupku imala sve popularniji piercing, ugraen srebrni koluti, moda ak s dijamantom, k
oji se ljeskao na suncu. To mu je brzo dosadilo jer se djevojka nije micala, sta
jala je potpuno mirno kao neki lijepi kip ekajui tramvaj pa je spremio dalekozor p
omno ga zamotavi u krpu sa smijenim pingvinom.
Zatim je na kompjutoru ukucao lozinku i uao u svoj svijet; ni Jan ni Suzana nisu
mogli vidjeti to se sve krije na njegovom tvrdom disku. Nasmije se nazivu i znaenj
u lozinke: dinamo". Ime vodeeg zagrebakog nogometnog kluba bio je najbolji mogui izb
or lozinke, doista ju je lukavo smislio. Nitko, pa tako ni njegovi ukuani, nikada
je ne bi pogodio, a on se jedino bojao kompjutorskog genija u kui, Jana, koji je
to se tie kompjutora ve u estom razredu osnovne kole bio bez premca u cijeloj koli, to
e rei i doma. Inae, svi su znali da za razliku od veine muke populacije u Hrvatskoj
i svijetu on, Robert Pavlinovi, ne voli nogomet i ne gleda prijenose utakmica na
televiziji, na stadionima jo manje, odnosno nikada. U redakciji su ga i zafrkaval
i zbog toga. I stvarno, bio je jedini mukarac od onih koje je poznavao koji nije
gledao nogomet, ak ni utakmice reprezentacije, ak ni one na svjetskim ili europski
m prvenstvima. Od sportova volio je gledati samo koarku, odbojku, vjebe na raznim
spravama, umjetniko klizanje i atletiku, i to samo onda kada su nastupale ene jer
je volio masturbirati na sportaice, osobito na one koje su vjebale na gredi; ako j
e bio sam doma, to bi odmah uinio ispred televizora, a ako su doma bili ukuani, on
da bi otiao u kupaonicu i tamo to obavio na
18
P L AY S TAT I O N, DUO
munjeviti nain. U one pak dane kada su Jan i Suzana viui navijali bodrei nogometnu r
eprezentaciju navivi ton televizora do daske", on se u drugoj sobi zabavljao kompj
utorskim igricama, jer ionako se u kui nita smisleno nije moglo raditi dok je traj
ao prijenos.
Kada se saznalo da ima lozinku, njegova ena, taktina kao i uvijek, iz razloga dobr
og funkcioniranja obitelji i vlastite udobnosti nije pitala za razlog te lozinke
, ionako je kod kue koristila svoj prijenosni kompjuter koji je dobila na dar od
njemakih poslodavaca; a Janu, kada je jednom bezuspjeno htio neto raditi na njegovo
m kompjutoru, a tako se zapravo i otkrilo da on koristi lozinku, jednostavno je
rekao da se ne trudi bez potrebe i da ima svoj vlastiti kompjutor pa da s njime
radi to god ga je volja dok e on sa svojim raditi to isto. Jan je to muki podnio od
govorivi ocu da isto to vrijedi i za njegovu, Janovu, PlavStation igrau konzolu, n
a kojoj je Robi iz iste dosade ili zbog navale depresije esto odigrao simulaciju a
utomobilske utrke ili neku drugu igricu.
Na monitoru se vie nisu uvijale one are i kockice, sada je na njemu bila njegova o
miljena slika, bijela brodica koja jedri po plavom moru. U stvari to je bila fot
ografija njihove brodice, koju je prolog ljeta snimila Suzana, a koju su jako inv
entivno, zar ne, nazvali Suzi. Nasmijani skiper za kormilom, s cigaretom u lijev
om kutu usana, bio je on glavom i bradom. On nije bio lud za jedrenjem, ovladava
nje tim sportom bilo mu je zamorno; u stvari bilo mu je dosadno trkarati kao suma
nut po brodu i neprekidno namjetati jedra, okretati ruice vineva, odnosno mehanizme
ekrka ili vitla, i tako dalje, ali je volio gledati more i brodice, to da, a zav
olio je i taj imid skipera kojim se, toboe usputno, volio pohvaliti glavnom uredni
ku Ivanu ili nekome u redakciji. Ve sama rije skiper" kao daje dodatno pojaavala nje
gov ugled, ponekad bi ga zavali skiper Robi" ili Robi the Skiper". Uostalom, ta ide
ja s brodicom i jedrenjem bila je Suzanina, a on ju je samo pasivno prihvatio na
stojei i iz te ivotne injenice izvui neke koristi kao to su, na primjer, gledanje kup
aica, gledanje mora, kupanje u njemu ili meditiranje uz zvuke grgljanja valova u k
rapama.
19
A L E N T
rogo gledano, opet je lagao jer mu je povremeno jedrenje lo samo tlaku. Naprotiv
, obina ga je vonja obinim ribarskim brodom, uz sluanje ritminog tektanja motora i gle
danje valova mora, jako oputala, moglo bi se rei da mu se ak i jako sviala. Da, ali
da je predloio Suzani da nabave obian drveni brod, sigurno bi ga proglasila starom
odnim, bez osjeaja za statusne simbole, izvan toka i tome slino. U svakom sluaju, a
ko je Suzi neto tvrdo odluila, bolje je bilo to prihvatiti i sve prepustiti njoj b
ez pogovora, po mogunosti uz minimalnu koliinu oduevljenja, za to bi onda bio itekak
o nagraen u svakom smislu, od stola, kreveta do zvijezda i dalje", kako je govoril
a Suzi kada je bila zadovoljna njegovim kooperativnim sudjelovanjem u vanim projek
tima".
Kliknuo je na ikonicu filmska ostvarenja", a zatim na porno film Sexo en el divan
. Iz zvunika pokraj kompjutora dopirali su uzdasi i stenjanja prekidani psihologi
ziranjima tobonjeg psihijatra i snanog pacijenta pastuha. Taj film nije mu iz neko
g mutnog razloga bio dovoljno poticajan pa se prebacio na Teens. Ovaj film bio j
e ve puno bolji. Zamiljao je kako se tim mladim djevojkama, koje tiho stenju uzaja
mno se milujui, u lezbijskim scenama aktivno pridruuje Suzana. Kada se rasteretio
napetosti, uzme maramicu i obrie oko jer mu je prvi jaki mlaz zamaglio vid na lij
evom oku, a zatim obrie bijelu smjesu na lijevoj ruci i maramicu baci u ko za papi
re pomislivi usput i bez neke veze kako se ljevaci ipak razlikuju u mnogoemu od os
talih ljudi. Eto, sada se nekako gadi sam sebi jer masturbacija moda i nije bila
potrebna budui da je noas, unato privremenoj i djelominoj oduzetosti nogu, uspjeno vo
dio ljubav s vlastitom enom. Pitajui se je li se slina gaenja dogaaju i ljevakinjama,
s osjeajem nekog stida, gaenja pa i krivnje zatvori filmska ostvarenja" i klikne n
a ikonu mape ispod koje je pisalo slovo . Idem malo na tu kraticu od ivota", promrs
i sebi u bradu mislei kako se samo dobro sjetio da svoj ivot istinito imenuje tek
samo jednim slovom. Moda je ipak bolje da je napisao neku bogatiju besmislicu, re
cimo'blj", jer moda ipak nije sve tako tragino kako on to sebi umilja. Umjesto toga
prepravi u Moj ivot i odmah pomisli kako upravo sada, ovaj as,
20
PLAY5TATION, DUO
negdje, neki politiar ili bivi predsjednik drave ili vojskovoa pod tim istim naslovo
m pie knjigu u kojoj e zacijelo puno lagati, ak strahovito puno lagati. To ga onera
spoloi pa ponovno prepravi naslov, sada u iv. Kako ni s tim naslovom nije bio zado
voljan napie Ziv-iv. Po prvi puta nakon dugo vremena nasmije se grohotom te glasno
ree: Ja sam jedan obini mali vrabac."
II.
Suzana je vozila odvano, precizno i sigurno svoj novi Passat. U svemu je bila tak
va, vladala je svojim ivotom suvereno poput kraljice. Na poslu su ju njezini zapo
slenici izmeu sebe zvali elina. Saznala je da je tako zovu i to joj je godilo, jer
je znala da je potuju i cijene. Nju nisu muila dublja pitanja o ivotu, pogotovo ne
nekakve lai kao Roberta u zadnje vrijeme. Laganje nije doivljavala kao veliko zlo,
laganje je smatrala korisnim preacem do ciljeva koji nisu bili tako veliki, ali
postizanje tih ciljeva nju je jako radovalo. Njezin izraz za laganje bio je ekono
miziranje istinom". Osim toga, mislila je, govorenje istine i samo istine i cije
le istine, a osobito ako se to izvodi egzaltirano u drutvu normalnih, obinih ljudi
, dakle uglavnom laaca, jest privatno, drutveno i politiki nekorektno. Svaka javna
egzaltiranost, osobito istinoljubivost, jest politiki nekorektna. ak je, mislila j
e razlono, izbjegavanje istine odnosno laganje u najveem broju sluajeva vrlo humano
. Zato, na primjer, rei Robertu da je unato njegovom djeaki napuhanom imidu borca zapr
avo u mnogim stvarima mlakonja i oklijevalo? Kakva korist od te istine? Bolje da
ga ostavi u uvjerenju da je on upravo ono to on misli da jest, usput blago manip
ulirajui njime. Jedna njezina kolegica iz Ljubljane ponavljala je to isto svojemu
muu iz dana u dan, to da je mlakonja, tako da je nakon nekog vremena jadni ovjek
postao ne samo maloduan nego ak i impotentan, a eto, njezin Robi, hvala Bogu, u to
m smislu s godinama je sve bolji. ak je u zadnje vrijeme povremeno itekako seksua
lno upotrebljiv usprkos takama i rehabilitaciji koja ve traje tri i pol mjeseca ko
liko je proteklo od saobraajne
21
MILKO VALENT
nesree i koja e jo neko vrijeme trajati, najmanje jo toliko. Laganjem, kako je misli
la, laganjem se zapravo izbjegavaju mnoge, stvarno mnoge neugodnosti, a to je on
o to uope nije eljela, naime neugodnosti bilo koje vrste.
Mrzila je svaki oblik neugodnosti i neudobnosti. Ono u vezi alkohola, kada je pr
ije dvije godine Robija stavila pred gotov in, bilo je tek pokazivanje moi uz, kak
o je to u sebi nazvala, pedagoko laganje". Ni u snu joj ne bi palo na pamet da ost
avi Roberta. On je njoj trebao iz raznoraznih razloga: prvo, voljela ga je na ne
ki svoj prak-tino-proraunati nain i drugo, nuno je trebala redoviti i kvalitetni sek
s snanoga i dobro graena mukarca, ba kao i redovitu kvalitetnu hranu, a Robi joj je
u tom smislu savreno odgovarao. Takoer, s njim, tako zgodnim i pristalim mukarcem,
mogla se s ponosom pojaviti na bilo kojem domjenku u svijetu. Kako su je samo za
vidno gledale kolegice na godinjoj konferenciji u njemakoj centrali u Frankfurtu k
ada su prije nekoliko godina zajedno otili tamo. Njoj nikada nije smetao umjereni
alkoholizam njezina mua, uostalom Robi je uvijek bio sasvim ugodan i simpatian ovj
ek, fini pijanac. Jednostavno je eljela potvrditi svoju mo, izazivala ju je elja da
isproba moe li se jakim pristupom zaustaviti jedna stvarno loa navika kao to je to
svakodnevno konzumiranje alkohola. Eto, moe, barem kada je u pitanju Robi. No ni
je oekivala da e trajna apstinencija od alkohola tako jako djelovati na njega, ak u
smjeru depresije i djeakog zanovijetanja s frikim malim emljama. To joj nikako nije
odgovaralo, jer je htjela da u kui vlada vesela atmosfera bez ikakvih problema,
pa je upravo ovih dana poela smiljati kako da ga vrati alkoholu, ali ipak umjereni
jem konzumiranju nego prije. Moda je njegov roendan u srijedu upravo prilika za ta
kvu vrstu akcije.
Nehajno, ali vrsto Suzana je drala volan radujui se sunanom proljetnom danu dok je P
assat, automobil kao stvoren za poslovnu enu" (Suzana), stabilno klizio asfaltom,
takorei lebdio na cesti. Uivala je u vonji i znala je da je ovjek s jakom osobnou; ima
la je jaku osobnost ili personalitv", kako se to danas internacionalno kae.
22
PLAVSTATION, DUO
Jednom joj je Robi rekao da je dominantna enka" i ona se odmah sloila s tom tvrdnjo
m. Koliko su samo lijepih ala izvukli iz toga. Suzana je bila samosvjesna, praktin
a i bez moralnih skrupula. U stvari, bila je potpuno amoralna. Smatrala je da mo
ral moda koristi slabim ljudima, za jake ljude on je esto kontraproduktivan i treb
a ga prividno koristiti u malim prigodnim koristoljubivim dozama i to samo onda
kada je to doista nuno. Tu rije upotrijebila je nekidan pijuckajui kapuino i upuujui s
voju mladu tajnicu u osnove ivotnog uspjeha. Naglaavajui rije kontraproduktivan", zati
tni-ki je pomilovala njezinu njegovanu bijelu ruku s noktima obojenim tamnocrveni
m lakom i pri tome lagano uzdrhtala sjetivi se svoje lez-bijske avanture nakon po
lnoke one godine kada je zavrila osnovnu kolu.
Suzana je doista znala to govori. Cijeli svoj ivot isplanirala je jo u rodnoj Virov
itici u drugom razredu gimnazije. Znala je da e u Zagrebu upisati ekonomiju; znal
a je da e se za vrijeme studija zaljubiti i udati, jer je u biologiji nauila daje
to uobiajena bioloka injenica da se mladi zaljubljuju kako bi se ostvario potreban
stupanj bliskosti koja je potrebna da bi se rodili potomci; znala je da e se udat
i za Zagrepanina, odnosno za ovjeka koji u Zagrebu posjeduje stan ili kuu, svejedno
; znala je da e roditi jedno dijete, ne dvoje ili troje djece, kako bi bila u skl
adu s opom predrasudom o idealnom broju djece u prosjenoj obitelji, ve samo jedno;
znala je da e zavriti studij i zaposliti se u nekoj manjoj firmi u odjelu za marke
ting ili u nekom stranom predstavnitvu ili tako neto; znala je da e putovati po Eur
opi i znala je da je lijepa i poeljna te da nee izbjegavati seks, nego e ga naproti
v traiti, manje-vie organizirano.
Imala je u stvari samo dvije istinske strasti: da sve u vezi sa sobom i svojim n
ajbliim okruenjem provede u djelo prema svojoj zamisli i da vodi ljubav koliko god
je to mogue. Bila je toliko sposobna i okretna u kui i na poslu da ju je Robi kat
kada zvao jednostavno Biznis, nadimkom koji je uostalom ona sama izmislila rekavi
jednom u nastupu samoljubivosti Moje ime je Biznis", a strastvena i erotina u toj
mjeri da joj je Robi za voenja ljubavi neprekidno tepao kurvice,
23
MILKO VALENT
kurvice", to je njoj iznimno godilo i jo ju je jae uzbudilo tijekom odnosa. Budui da
je voljela o ivotu i svim stvarima izricati jednostavne i tone definicije, sebe j
e definirala, u sebi, naravno, kao dobro organiziranu kuju". Kao i svemu ostalome
, i tjelesnoj strasti posveivala se punom snagom, njezini orgazmi bili su bogati
i kvalitetni. Nije se libila, ve kao studentica, uputiti Robija to joj odgovara, a
to ne. To je njega dodatno uzbuivalo, a njoj je prualo jo vee zadovoljstvo. Doista j
e bila neto posebno. Njezin dom, njezin ured, sve u njezinom krugu zahvaljujui dob
roj organizaciji i marljivosti blistalo je od istoe, urednosti i efikasnosti u svi
m smjerovima. O njezinu izgledu da se i ne govori, sjajila je od zdravlja i jedn
ostavnosti; koristila je samo najnuniju kozmetiku, njezinu prirodom danu meko-vrst
u erotinost enske ljepote samo je malo nadogradila sitnim zahvatima, odgovarajuom f
rizurom, malim likovnim lukavstvima. Nita pretjerano, nita senzacionalno, nita suvie
glamurozno. Bila je lukava i inteligentna, nije se ni precjenjivala ni podcjenj
ivala, bila je stvorena tono za ono to je i htjela biti, a svoju dragocjenu energi
ju nikada nije troila na stvari za koje je unaprijed znala da je nesposobna, prim
jerice tono shvatiti teoriju relativnosti ili teoriju kaosa, ameriki nogomet ili p
ak one filozofske stvari koje joj je na tako jednostavan ali nedokuiv nain objanjav
ao Robi za vrijeme kada su se kupali u moru. Instinktivno je nasluivala da za dob
ar ivot kako ga ona shvaa, za njezin ivot, znanje tih mutnih stvari nije niti potre
bno.
I stvarno, sve to je Suzana isplanirala jo za vrijeme velikih odmora u virovitikoj
gimnaziji, jedui svoj omiljeni jogurt, dok su se ostale djevojke iz razreda bavil
e svojim pubertetskim razgovorima, to je i ostvarila. Pri tome je imala veliku p
odrku roditelja, osobito oca. Njezin otac, Petar Ribari, strojarski inenjer rodom i
z Osijeka, koji je u Viroviticu doao poslom, tamo upoznao i oenio njezinu majku Ruu
Kasumovi te tako ostao u tom gradu, zaposlio se u eerani, izgradio kuu i s Ruom izro
dio troje djece, uvijek je podravao svoje najstarije dijete, Suzanu. Bila je na n
jega pa je to dodatno pojaavalo njegovu ljubav prema njoj. Te srodne due nije uspi
o u njihovim
24
PLAYSTATION. DUO
praktinim namjerama zasmetati niti rat koji je u Hrvatskoj izbio 1991. i trajao d
o 1995. Nakon stoje nekoliko godina radila u marketingu jedne firme koja se bavi
la nabavom i prodajom kozmetike, otac Petar, upravo usred ratnih zbivanja, namje
stio ju je preko veze u predstavnitvo jedne velike njemake tvrtke koja se bavi uvo
zom i izvozom, nabavom i prodajom medicinskih instrumenata. To preko veze" Suzana
je takorei munjevito opravdala i poslodavci su bili vie nego zadovoljni.
U tom predstavnitvu, smjetenom u strogom centru Zagreba, radi i dan-danas, ali sad
a, ve pet godina, kao direktorica tima u kojem je zaposleno jedanaest ljudi. Nije
potrebno ni rei da predstavnitvo funkcionira kao vicarski sat i da je najbolje, da
kle najprofitabil-nije, u Istonoj Europi pa je njemaki poslodavci zbog toga svakoj
ako nagrauju: stalnim periodinim poviicama, izdanim boinicama, prigodnim poslovno-priv
atnim putovanjima i usputnim sitnicama kao to su primjerice prijenosno raunalo Del
l za njezinu osobnu kunu upotrebu, kolekcija majica i kapa Benetton, komplet runik
a i neseser od krokodilske koe Yves-Saint-Laurent i sline skupe stvarice. Prole godi
ne, kada je u tri godinja kvartala ostvarila promet uvean za 16% u odnosu na isti
period prethodne godine, to se u povijesti firme nikada nije ostvarilo u nekoj od
filijala u inozemstvu, njemaki poslodavci pojaali su ritam poklona; doista su se
iskazali i otvoreno su je internim e-mailom upitali koji automobil eli kao roendan
ski dar. Suzana, roena u znaku korpiona, nakon savjetovanja s Robijem koji se dobr
o razumije u aute, mudro je odabrala njemaki proizvod Volksvvagen Passat TDI ne p
retjerujui sa eljom to bi, znala je, ipak bio pogrean potez, ne toliko u financijsko
m koliko u psiholokom smislu, recimo da je odabrala najnoviji model Por-schea. I
tako je ena s povremenim kunim nadimkom Biznis za svoj 38. roendan u ponedjeljak 3.
studenog od ovlatenog distributera u Zagrebu preuzela svoj primjerak Passata sre
brnosive boje. Svoj dobro odravani i uuvani Ford Scorpio iz 1996. (sve je kod nje b
ilo u besprijekornom stanju, ne samo ono materijalno nego i ono duhovno, kako se
rado voljela aliti) poklonila je odmah sebino-nesebino svo-
25
MILKO VALENT
joj sestri koja je ostala ivjeti u Virovitici i koja e to znati cijeniti kada jedn
om nakon smrti roditelja dode do diobe obiteljske imovine izmeu njih troje, Suzan
e, Lidije i Ivice.
Na mjestu suvozaa Jan je mirno sjedio s oveim crnim ruksakom u krilu stavivi zatitnik
i ruke na njega kao da uva neko blago. I bilo je blago, bili su to udbenici koje j
e on doista temeljito koristio za razliku od veine uenika. Naizmjence je ponosno p
romatrao svijet kojim e jednog dana zagospodariti i lijepi profil svoje njegovane
odlune majke te mislio o tome kada e tata prohodati da mogu na kolskom igralitu ned
aleko trnice opet igrati koarku i to e mu on i mama kupiti za roendan.
- Stoje, Jan? Zato me tako udno gleda, ovjee? rekla je veselo.
- Volim te, Suzi - rekao je iskreno i povukao je njeno za uho. Bila je to njihova
stara igrica kada su bili nasamo. Javno, ak vie ni pred tatom, ne bi to uinio ni u
ludilu jer je, kako je mislio, za takvu vrstu njenosti odavno bio i suvie velik ,
,u oima drugih". Inae, ,,u njegovim oima" njemu je bilo normalno da se i dalje na t
aj nain igra s mamom. Sto se tie oslovljavanja roditelja imenom, taj dobar pedagoki
obiaj uvela je, naravno, praktina Suzana. Tvrdila je da tako djeca, imajui osjeaj d
obre komunikacije i ravnopravnosti u malim stvarima ivota, osobito u odluivanju o
obiteljskim praktinim stvarima koje se tiu cijele obitelji, postiu vei stupanj odgov
ornosti za svoje postupke i manje naruavaju autoritet roditelja u bitnim stvarima
kada je nuno da se taj autoritet upotrijebi. ini se da je bila u pravu, kao i u m
nogim drugim stvarima, jer je to s Janom doista dobro funkcioniralo.
- to emo kupiti Robiju za roendan? - upitao je Jan u trenutku kada je Suzana zausta
vila auto ispred ulaza u Matematiku gimnaziju.
- Odluit emo sutra u razgovoru s njime. Ili, recimo, da malo u taj ritual unesemo i
vosti, pitat emo Robija direktno to eli za dar, a ne indirektno kao do sada rekla j
e i bodro ga pljesnula rukom po ramenu.
26
PLAVSTATION, DUO
- OK, Suzi, vidimo se. I hvala na vonji - ree Jan i izae iz automobila mahnuvi joj r
ukom dok je ona dodavala gas. Popodne e se, kao i obino, vratiti kui javnim prijevo
zom, tramvajem do Glavnog kolodvora, a onda prvim busom, svejedno kojim, do auto
busne stanice preko puta Inine upravne zgrade.
27
MAGLA
ni.
Jan oputeno nosei ruksak na lijevom ramenu ue u vrevu ispred ulaza u kolu. Njegova e
kipa iz razreda razuzdano ga pozdravi. Od-zdravi i brzo se ukljui, iako s blage d
istance, u tekue teme. Spazio je Danijelu oslonjenu na zid kole. Ta lijepa djevojk
a kratko oiane kose znaajno je pogledala u njega. S njom e danas pod velikim odmorom
rijeiti onu dilemu s prezervativom.
Uskoro zazvoni i nastane uobiajeni stampedo koji traje od vremena kada je u kole u
vedena reska zvonjava koja oznauje poetak i kraj kolskog sata. Jan nije volio tu zv
onjavu, inila mu se potpuno nepotrebnom u vrijeme kada svatko ima ili sat ili mob
itel, najee oboje, na kojima lijepo pie srednjoeuropsko vrijeme, a svi uenici, odrasl
i srednjokolci, a ne djeca, molim, jako dobro znaju kada je poetak prvog, drugog,
treeg i ostalih sati. ak ga nije posebno veselila zvonjava zvonca koja je oznaavala
svretak prvog polugodita ili svretak kolske godine; evo, na primjer, za etiri dana z
avrava kolska godina, ali zbog toga on uope nije uzbuen. On je kraj svakog kolskog da
na, pa tako i tih zavrnih, oekivao s mirnim strpljenjem i jako se veselio povratku
iz kole kako bi se nakon obroka i drijemanja od pola sata, koje je takoer u sklad
u s programom zdravog ivljenja preporuila Suzi, a on prihvatio s veseljem, mogao z
aroniti u svoje uenje, matanje o budunosti i itanje, u svoja kompjutorska i ostala i
straivanja. Malu pomutnju u taj gotovo savreni red unijela je priroda u obliku Dan
ijele, to e on danas, kako je oekivao, razmrsi-
29
MILKO VALENT
ti na obostrano zadovoljstvo. Ipak gaje bilo strah, ali elja i odlunost da to rijei
bili su jai.
Jan je gotovo u svemu bio nalik na majku, osobito to se tie naravi i lijepa tamnop
uta lica pravilnih crta koje kao da je bilo preslikano lice Suzane. Od oca je bat
inio samo iznimno vrstu tjelesnu grau, malo izokrenuti osjeaj za humor i onu finu fi
lozofsku" (Suzana) misaonost, koja je ujedno bila mjestimina kolebljivost, oklije
vanje u odlukama, no majina priroda ipak je i tu odmah reagirala i prevladavala t
e zrakoprazne trenutke" (Suzana). Dobra kuna atmosfera, posveenost djetetu i odgojn
e metode dominantne enke" uinile su svoje. Jan je ve u djejem vrtiu nasluivao to e bi
ivotu, u petom razredu osnovne kole ve je znao u koju e se srednju kolu upisati, a u
sedmom je znao sto posto i to e studirati, a u drugom razrednu srednje znao je gd
je e i to magistrirati i doktorirati i gdje e se i ime nakon doktorata baviti. U skl
adu s takvim pristupom koli, uz potreban talent koji je imao i marljivost koju je
zarana stekao, on je ve u drugom razredu gimnazije postao prvak Hrvatske u matem
atici, a u treem razredu, koji upravo zavrava, osvojio je drugo mjesto na proljetn
om Internacionalnom natjecanju mladih informatiara u Kaliforniji. Prvo mjesto osv
ojio je onaj prokleti, ali sposobni Japanac iz Kvota" (Jan), koji je ve u svojoj et
vrtoj godini zahvaljujui bogatim roditeljima dobio najbolji kompjutor na svijetu"
(Jan).
I otac je pripomagao odgoju tog izvanredno nadarenog djeteta iako je u kui bio po
malo kao gost zbog svojih estih reporterskih zadataka koje je, uostalom, u najveem
broju sluajeva sam organizirao. Igrao se s Janom, najvie loptom, najee koarku na jeda
n obru; uveo ga je u svijet ekologije, fotografije i kompjutora i za dvije godine
Janje ve bio bolji od njega u svemu stoje na bilo koji nain povezano s raunalom. M
ali je pokazivao natprosjeni talent i veliku ljubav za informatiku.
Glavne upute o ivotu i ponaanju Jan je uglavnom dobivao od majke. Nije nikada izgu
bio prirodnu zaigranost u skladu s dobi, ali je gotovo u svakom trenutku kada je
to bilo potrebno mogao kontroli-
30
PLAYSTATION, DUO
rati svoje ponaanje. Prvo to gaje Suzana nauila uz uobiajena pravila lijepa ponaanja
prema starijima, prema jaima, prema slabijima i tako dalje, ve u vrijeme odlazaka
u djeji vrti, bilo je to da nikada ne gleda ljude odnosno djecu svisoka, iako je m
oda stoput bolji u svemu od njih, i da uvijek izgleda prirodno i drueljubivo iako
uvijek, uvijek Jan, malo povueno, odmaknuto, suvremeno reeno: tek mrvicu distancir
ano. Ideja je, naravno, bila makijavelistika i funkcionirala je izvrsno. To osnov
no ivotno pravilo Jan je ve do etvrtog razreda osnovne kole toliko svladao da je, ta
korei prirodno, izgledao prostoduno, skromno i uvijek prijateljski raspoloen unato i
zvrsnim uspjesima koji bi u obinih uspjenih djeaka izazvali bahatost pa dakle i dod
atnu zavist ostalih, ljubomoru i razne sitne osvete, te time i nepotrebno komplic
iranje ivota" (Suzana). Slijedei upute svoje majke bio je, eto, uvijek ne samo naj
uspjeniji nego i najomiljeniji, i u vrtiu i u osnovnoj, a kasnije i u srednjoj koli
. Do polaska u prvi razred srednje toliko je ovladao tom tehnikom skromnosti uz
istovremene vrhunske rezultate da ga je Suzana toboe se alei pozdravljala od vremen
a do vremena reenicom: Gospodine Jan, dragi moj budui doktore, kako ste mi danas?"
On je, takoer ozbiljno se alei, odgovarao: ,Vrlo dobro, gospoo direktorice, vrlo dob
ro sve dok sam u Vaoj milosti uspjene doktorice ekonomije." Robert se cerekao govo
rei da su i Suzi i Jan previe itali lektiru francuskog klasicizma i da je zloupotre
bljavaju u prizemne vjeno suvremene svrhe. Svi su se smijali tim kunim alama, a Jan
ovo napredovanje, doma i u koli, nagraivano je sukladno ekonomskim mogunostima obit
elji i sa strogo tempiranom mjerom. Zato, ak ni u dobi od est godina, Jan nikada n
ije izgovorio neku planu reenicu tipa: Suzi, a zato Boris ima bicikl Trek, a ja nema
m?" Naprotiv, samo je u svoju ruiastu biljenicu s naslovom Darovi od roditelja" mirn
o zapisao datum kada e prema obeanju Suzi ili Robija, ili oboje njih, neto dobiti,
te je to strpljivo ekao i onda, kada je to dobio, dvostruko se vie radovao i dvost
ruko je vie cijenio dar. Ta politika se itekako isplatila, ak i ekonomski. Pavlino
vii su na djeje igrake i uope na Janovu zabavu potroili mnogo manje novaca nego ostal
i roditelji, jer bi on svaku svoju
31
MILKO VALENT
32
igraku zavolio i dugo, dugo se njome igrao, a ne bi je kao ostala djeca bacao u k
ut ve trei dan nakon prvog dodira s njom.
Sve u svoje vrijeme, a u skladu s osobom, bilo je drugo pravilo koje je mali Jan
savreno shvatio te upio za cijeli ivot, tako da su izbjegnute mnoge gadne komplika
cije" (Suzana) i mnoge bezvezne frustracije" (Robi), a mali ovjek Jan bio je stvarn
o jako zadovoljan" (Jan). Naravno, nije uvijek sve ilo glatko, osobito sa Suzanin
im originalni i strogo znanstveno utemeljenim idejama o zdravoj prehrani pa je,
primjerice, mali Jan svaki dan, to kod Suzane doista to i znai, dakle svaki dan mo
rao je obavezno uz voe, povre, meso, jaja, ribu, mlijeko itd., uz neki od pet rasp
oreenih dnevnih obroka, najee uz ruak, pojesti ijedan reanj sirova enjaka od kojeg je
vih nekoliko godina, od svoje sedme godine kada je za njega uvedena ta praksa, z
azirao, ak derui se na Suzi. To je tako trajalo sve dok napokon nije zavolio taj pr
okleti enjak" (Jan), taj najjai prirodni antibiotik na svijetu" (Suzana). Morao je,
takoer svaki dan, pojesti jednu veliku licu meda, najbolje cvjetnog, i lagano prog
utati jednu licu maslinova ulja, najbolje ekstra djevianskog. Za nagradu je bio poaen
malim, nipoto velikim, koliinama slatkia koje djeca toliko vole, a sve vie i starij
e puanstvo; bio je poaen, putem strogo odmjerena de-parca, i vremenski i visinom sume
, svim onim bezbrojnim okoladnim torticama, nutellama, eurokremima i slinim nepotre
bnim slatkim sranjima" (Suzana) ili tim nametnutim potrebama koje proizvodi jeben
o okrutni kapital" (Robi), ali ipak stvarno finim stvarima" (Jan). Ipak, za rei is
tinu, ipak je Jan najvie volio Suzanine kolae nedjeljom, naroito savijae od vianja i
treanja. Zbog dobro zamiljenog i strogog reima zdrave prehrane za razliku od druge
djece koja su bila neukusno debela" (Suzi) odnosno patoloki raskvaena" (Robi), ili s
u naginjala pretilosti, Jan je uvijek bio snaan, vitak, lijep ko slika" (Suzana),
i dobra tena bez bubuljica. Bubuljice nije imao ak ni na poetku puberteta, moda tek
nekoliko usputnih koje su se brzo izgubile smlavljene dobrim genetskim naslijeem
oba roditelja" (Suzi) i radikalno dobrom prehranom" (Suzi).
P L AYS TATI O N, DUO
Sve u svemu, bilo je stanovitih problema tu i tamo, ali u ukupnom zbiru situacij
a, a u odnosu na prosjene obitelji Suzanine i Robertove generacije, njihova obite
lj bila je gotovo idealna. Nije ni udo to je Jan majku oboavao, a svojega udnog, vrc
kavog, armantnog i blago pijanog oca volio trajnom ljubavlju divei se njegovim koar
kakim tricama kojima je kao od ale pogaao ko, njegovu umijeu motanja duhana, a najvie
njegovu umijeu prianja kada je bio jako dobre volje. Bilo da je priao o spalionicam
a smea, bjeloglavom supu, Greenpeace pokretu, moru, zvijezdama, svemiru, ljubavi
i seksu, to je, to se tie njega, Jana, posebno bilo zanimljivo ba zadnje dvije godin
e, ma o bilo emu da je Robi priao to je radio tako dobro da bi ga Jan mogao sluati
stoljeima.
Za vrijeme velikog odmora Jan i Danijela otili su u etnju do oblinjeg kolskog igralit
a jedui jabuke. Zastali su i gledali grafite koji su vrvjeli prostotama povezanim
sa seksualnim inom.
- I? - rekao je Jan odluno suspreui neke potmule drhtaje.
- uj, Jan, nisam se usudila, stvarno, nisam se usudila ozbiljno razgovarati s mam
om. Priala sam s nekim curkama koje ve imaju iskustva - rekla je gledajui ga uznemi
reno. - One kau da nema veze i da je i bez toga jako, jako cool, ali ja se ipak b
ojim bez kondoma. A opet, Una kae da je i s kondomom fantastino. Ma stara me sjeba
la s onim priama o sidi, o zarazama, o ovom, o onom. U asopisima za tinejdere isto
sranje, a i onaj pop svake nedjelje na misi govori o opasnostima seksa kod mladi
h...
- Ve sam ti stoput rekao - prekinuo je Jan ovo nepotrebno mijeanje religije u njeg
ove planove u vezi njegova tijela i podigao malo glas, ali i dalje s ljubaznom i
ntonacijom - ve sam ti stoput rekao da nevinost neu izgubiti s onom navlakom na ud
u.
- Ali, Jan...
- A i razgovarao sam doma sa svojima - nastavljao je strpljivo Jan. - I Suzi i R
obi slau se da ako smo oboje nevini i tjelesno zdravi da nije potrebna upotreba p
rezervativa. Kao to zna, ta nemogua stvar
33
MILKO VALENT
je potrebna ako ovjek esto mijenja partnere, a ni ti ni ja jo nismo imali nijednog.
- Ali, Jan, ja se ipak bojim rekla je Danijela.
Jan je odluio napokon istjerati stvar na istac i biti odluan i praktian poput Suzi p
a je rekao:
- Danijela, sluaj, ve preko mjesec dana nismo se poteno ni poljubili, samo diskutir
amo o temi prezervativ da ili ne. To je totalno glupo. Zato, ti zna da nisam svin
ja od ovjeka, raunajui od ovog trenutka dajem ti jo dva dana, recimo do srijede kad
je Robiju roendan, da odgovori jednostavno s da" ili s ne". Ja sam definitivno proti
v te jebene gumice i gotovo! - rekao je uzbueno Jan izgubivi na trenutak kontrolu.
-Ali kako moe biti tako... tako hladan... tako...
- Pazi, mi sada razgovaramo o seksu, OK? Ne govorimo o emocijama i tim stvarima,
shvaa. Ja najkasnije do jeseni moram izgubiti nevinost, jer je to u planu. Pa, ovj
ee, ove godine navrit u sedamnaest godina! Zar misli da u u osamnaestu ui nevin? No wa
y. Ja sam valjda jedini ovjek iz moje generacije bez seksualnog iskustva u ovoj ko
li, ako ne i u cijelom gradu. Ako nee ti... - nije zavrio misao jer je znao da ona
zna da on zna da je pola kole zatreskano u njega i da moe birati do besvijesti. -
Do velikog odmora u srijedu -rekao je tonom odrasla mukarca, divei se sam sebi kak
o je to izveo, zatim je elegantno bacio ostatak jabuke u travu, okrenuo se na pe
ti i gurnuvi ruke u depove traperica uputio se prema koli ne osvrui se. Danijela je p
otrala i uskladila korak s njim. Nije eljela da prijateljice pomisle kako je preki
nula s Janom. Barem ne do srijede. Moda ipak kae da", previe ga je voljela da bi sam
o tako odustala. Jebe konano taj kondom. Ipak se radi o Janu, najuspjenijem, najpop
ularnijem i najzgodnijem frajeru u koli. Njoj je bila magija i misterija kako to
daje tako lijep i jak deko jo nevin dok se svi ostali razvaljuju jo od prvog razred
a, osim Hrvoja, koji je invalid. ak gaje nakon prvog izlaska, kada joj je ispred
Kaptol Centra priznao da jo nije spavao s djevojkom, zezala da je homoseksualac.
Kasnije je odustala jer se uvjerila da je Jan iznad tog tipa zezancije. I nije b
ilo samo to. Ta ona
34
PLAYSTATION, DUO
osim sebe zna jo samo dvije djevojke koje su nevine, katastrofa, i nema pravo Jan
u rei ni slova.
Hodali su utke prema glavnom ulazu u kolu. Janje gledao ravno pred sebe, a Danijel
a je, istodobno smueno i zaljubljeno, gledala njegovo lijepo, ponosito i odluno li
ce.
IV
Naslov iv-iv uinio mu se neozbiljnim. Pomisli da je njegov ivot ipak malo ozbiljniji
i da on ipak nije nikakav vrabac pa ga ponovno prepravi, ovoga puta jednostavno
u Valovi. Tako je, treba biti odluan kao Suzi i djelovati brzo i efikasno. Robi
osjeti navalu poduzetnikog duha. elio se baviti svojim valovima, elio je biti sam s
a sobom, prekosutra mu je roendan. Onaj tekst o smeu, o zagrebakoj spalionici smea m
ilijunti put, nee napisati. Iako je zbog saobraajne nesree bio na bolovanju, Ivan g
aje poticao da s vremena na vrijeme napie neto i poalje mu u privitku uz e-mail. Da
ostane u formi, Robi", rekao je. Ivan je bio najbolji glavni urednik kojega je do
sada upoznao, a bio je i vrlo uviavan ovjek, stoje u novinarskoj profesiji doista
prava rijetkost. Ivan se nesebino posveivao svojim suradnicima, brinuo se o njima
i irio oko sebe pozitivne vibracije. Tako je Robi u dosadanjem periodu rehabilita
cije napisao nekoliko lanaka; bili su to kvalitetni tekstovi o transportiranju na
fte tankerima u Jadranskom moru, o tuljanima, pa o irenju ozonske rupe te o globa
lnom zatopljenju, a sada je na redu opet bila spalionica. Toliko je esto u zadnji
h desetak godina o tome pisao da mu se ta tema poela gaditi, ak ju je poeo mrziti j
er ga je smee poelo sve vie podsjeati na njegov ivot, koji bi takoer, moda, trebalo spa
liti, moda svakih pet godina jedanput. Povoljnija varijanta, manje depresivna, sv
akako je recikliranje. Iz velike alice otpije zadnji gutljaj nescafea, zgnjei opuak
izmeu rijei Hrvatska" i Split" i nazove Ivana na njegov kuni telefon jer je znao da
sigurno jo nije u redakciji.
- Nadam se da te nisam probudio - rekao je tiho i ozbiljno.
- Nisi. Upravo se spremam u redakciju rekao je Ivan zijevajui.
MILKO VALENT
- uj, ta tema o spalionici i dalje je aktualna, ima pravo, a i stvarno je fantastin
a, rekao bih neiscrpna, i jako mi se svia, kao to zna, i dao si mi pet stranica i ni
retka vie" kako si rekao Suzani - umetne malo duhovitosti iz njihove brane, ta st
ari su prijatelji. - Stvarno si fer prema meni, znam da ne eli da zahram, ali ve dva
dana koljena me pojaano bole tako da nisam u stanju raditi. Nekako sam kilav, da
j to Zeljki, neka ona napie - rekao je usporeno, onako s uzdasima, nevoljko, ba ka
o ovjek koji pati od bolova, to je, uostalom, djelomino bila istina. Naime, bolovi
su bili sve slabiji.
- Ma sve je OK, Robi. Samo ti meni ozdravi i sve e biti u redu. Menije najvanije d
a mi bude fit do zime, shvaa. To sam ti ve rekao. Ali nisam ti rekao da pokreemo veli
ki serijal tekstova o utjecaju ratnih zbivanja na ekoloku ravnoteu, osobito u Irak
u. Sve ee paljevine naftovoda, naftnih postrojenja i te stvari. Mislim da si ti pra
vi ovjek za to. Slae se i Gazda. Ukratko, ne mora napisati do tada ni retka jer si
ionako na bolovanju, ali raunam na tebe krajem prosinca. Procijenili smo da e se d
o kraja godine politika situacija relativno normalizirati i da e kvalitetna novina
rska istraivanja biti mogua. Dva mjeseca na terenu, kao i obino sve plaeno, a uz dne
vnice i honorar, stavit emo ti i dodatak na rizik. Planiramo poslati s tobom i Ze
ljku da ui posao uz tebe. Nego, sada urim. Moda svrnem prijepodne na tvoj roendan pa
u ti detaljno ispriati plan. Da te dodatno inspiriram kako bi se to prije rijeio tak
a - rekao je bodro Ivan.
- OK, hvala ti na razumijevanju. Vidimo se u srijedu odahnuo je Ivan spustivi slua
licu. Stvarno mu se nije pisao taj tekst o spalionici. Pomislivi na Bliski istok
odmah osjeti poznato strujanje u krvi, kombinaciju straha, uzbuenja i nestrpljivo
sti, strujanje koje osjeaju svi reporteri na svijetu prije novog zadatka. Ali o t
ome e misliti kasnije. Htio je uroniti u svoje valove
Pogleda take, a zatim taku hodalicu i odlui se za nju. Lijenik je rekao da mora sve
vie koristiti hodalicu kako bi se, malo-pomalo, osposobio za hodanje i bez nje. P
olako nabadajui hodalicom ode do kupaonice i pogleda se u ogledalo da vidi kako i
zgleda ovjek od 41 godinu. Na svojem licu opazi neku otmjenu iscrpljenost koju pr
ije
36
PLAYSTATION, DUO
nije uoio i prva mrekanja bora u kutovima oiju. Po prvi put u ivotu sam sebi izgleda
o je kao pravi odrasli mukarac, ali i dalje se osjeao kao dijete, kao onaj djeak ko
ji je na Trenjevci po vrtovima nekada krao marelice, trenje i ljive. O emu se u stva
ri radi? Istina je, dobra ili loa, jednostavna: on ne eli odrasti iako u blizini d
rugih, ak i pred Suzanom i Janom, esto glumi velikog ozbiljnog ovjeka koji se, eto,
zna ak i aliti, igrati koarku sa sinom, a nisu mu mrske ni kompjutorske igrice ili
one na PlayStation konzoli. Brinulo gaje to istodobno postojanje dva potpuno op
rena stanja u jednom te istom organizmu. Moda patim od kompleksa Petra Pana, pomis
li cerei se od uha do uha. A moda i od shizofrenije", ree naglas te proklinjui kucka
nje hodalice ode u kuhinju. Kreveljei se po kuhinji, napravi nescafe i vrati se u
radnu sobu.
V
Ja sam dobro organizirana kuja. Suzana Pavlinovi, definicija, u sebi
Suzana ostavi auto u podzemnoj garai uzbuena mislima o poklonu za Robija i o jelov
niku roendanske veere samo za njih troje, jer zbog Robijeva osjetljiva stanja i re
habilitacije koja je u tijeku nisu eljeli prirediti uobiajenu roendansku zabavu, a
zatim izae i krene prema Trgu bana Jelaia sunanom stranom ulice. Uivala je u tim juta
rnjim etnjama od garae do trga. Bilo je to zapravo brzo hodanje koje je koristilo
njezinu zdravlju, jer je pojaavalo cirkulaciju krvi i ostalih sokova u tijelu. Ra
dovalo ju je ritmino lupkanje vlastitih potpetica, sviao joj se taj zvuk i ulijeva
o joj je dodatno samopouzdanje, ako je to uope mogue rei za tako samosvjesnu enu, a
ciljajui na tako banalnu stvar kao to su enske cipele sa tiklama. Suzana je prtala od
samopouzdanja, sa tiklama i bez njih.
Mukarci su se cijelo vrijeme okretali za njom. Znala je tono kako izgleda: kao pri
vlana i jo uvijek mlada poslovna ena, a ba je tako
37
MILKO VALENT
i eljela izgledati. Taj imid poslovne ene isplanirala je pod utjecajem nekih enskih
magazina i amerikih, francuskih te njemakih filmova, takoer za vrijeme velikih odmo
ra u virovitikoj gimnaziji. Kasnije je taj poslovni izgled samo malo doradila u s
kladu s obiajima sredine u kojoj je radila. Od vremena do vremena tu i tamo ga je
malo preinaila nikada ne pretjerujui, a ipak slijedei s ukusom modne trendove, ali
opet u skladu s osobnim potrebama" (Suzana). Kada se zaposlila u odjelu za marke
ting, na primjer, dolazila je na posao neko vrijeme u diskretno ili manje diskre
tno pripijenim hlaama izazivajui blage prolazne infarkte u mukih kolega i zavist ko
legica, a kada je ustanovila da joj za vrijeme seksualnih sjedinjenja, koja spad
aju u podruje osobnih potreba i koja su se uglavnom zbivala u pauzama za obrok, p
rtljanje s hlaama oduzima 5 sekundi vie nego to bi to bio sluaj da nosi suknju, dakl
e 9 sekundi, odluila se za suknje. Postoji jo jedna neosporna prednost suknje nad
hlaama na radnom mjestu: u sluaju munjevite potrebe, naime u sluaju da netko bane,
moglo se iz seksualnog stanja munjevito prijei u poslovno stanje, a isto tako, ka
da bi opasnost prola, moglo se iz poslovnog stanja opet munjevito prijei u seksual
no stanje. Napredujui u poslu, osobito u predstavnitvu gdje je otpoetka imala svoju
vlastitu prostoriju odnosno sobu, ili ured, kako gaje zvala, vie nije morala nos
iti suknju zbog spomenutih razloga, ali je ipak zadrala tu korisnu naviku i rijet
ko je odijevala hlae, a ako jest onda samo one najskuplje i od najboljeg materija
la koje su se za razliku od obinih traperica mogle dovoljno skinuti" (Suzana) za et
iri sekunde, provjereno" (Suzana).
Dolazak tangi u modu, doista praktinih gaica" (Suzana), iako su i one malo vee, a ip
ak sasvim male gaice, takoer bile itekako praktine, smanjio je za jo sekundu-dvije pr
tljanje s tehnikalijama", kako je nazivala sve ono to je zbog izvanrednih okolnos
ti brzog seksa smatrala istim gubljenjem vremena kada su u pitanju bitne stvari" (
Suzana). Razumije se samo po sebi daje znala i cijenila ari tog divnog erotinog prt
ljanja" (Suzana) s odjeom u sporom seksu, ali za takvo to na radnom mjestu naprost
o nije bilo vremena odnosno, najtonije i najpraktinije reeno, tih desetak uteenih sek
unda radije
38
PLAYSTATION. DUO
je potroila za postizanje kvalitetnijeg orgazma nego za erotinost polaganog skidan
ja neprimjerenog situaciji. Ukinula bi ona i gaice, kao to je ukinula hlae u svojoj
poslovnoj garderobi, ali to nije uinila zbog toga 1) da Robi neto ne posumnja i 2
) jer je znala da se kroz suknje od tih jebozovnih materijala" (Robi) dobro vidi
onaj minimalan gornji dio tangi, tako da ipak ne izgleda prostaki a da pouzdano d
aje osnovnu erotsku informaciju" (Suzana, u sebi), i koji jo jae istie ljepotu zadnj
ice odnosno ljepotu njezinih polutki, a to dobro ini i poslu i seksu jer su tako,
i erotinim tangama potaknuti, ,,i posao i seks u neprekidnoj erekciji" (Suzana, u
sebi). Da prikrije svaki trag, doma nije nosila gaice, samo je od prigode do pri
gode odijevala one brazilske tange, malo nacifrane, u ast Robertu, koji je, narav
no, uivao zbog toga.
Kod kue je radi jo vee udobnosti nosila traperice i razne majice, nekada pripijene
nekada labave, a zadnjih nekoliko godina hlae od podatnih materijala krojene nisk
o, dakle ispod struka, a u kombinaciji s topiima kako bi joj se vidio trbuh i pup
ak, ili pak s malo duim majicama, tako da se ne vidi pupak, nego samo donji dio t
rbuha. Katkada je nosila tajice zbog ugode koju je osjeala na koi od te rastezljiv
e, a ipak pripijene tkanine, ali i zbog namjernog pojaavanja uzbuenja koje je taj
komad odjee, razbludno pokazujui sve linije oblina, izazivao u svakom zdravom mukar
cu pa tako i u Robiju. Tako odjevenu i s jo jae raskutranom, tek mrvicu vlanom od ge
la, afrolook frizurom, kod kue, na izletima i na ljetovanjima nitko ne bi prepozn
ao u njoj onu odlunu poslovnu enu koju na poslu suradnici zovu elina. Izgledala je k
ao zaigrana gimnazijalka, a prirodnu erotinost nadogradila je do maksimuma, uvjeba
la ju je s vremenom kao idealnu smjesu mutnih titraja djevojice s toboe nesvjesnim
zavoenjem koje koriste mlade djevojke te zrelim afrikim vibracijama tigrice" (Suza
na) koje emitiraju zrele ene. Budui da je uvijek bila u pokretu i puna malih drago
cjenih iznenaenja, nikada u seksualnom smislu nije dosadila Robertu i on je u sva
kom trenutku bio spreman na akciju, a to je i bio glavni cilj svih tih odjevno-li
kovnih poteza i razliitih inovacija proetim istinskim treperenjem. Bila je ivotna d
o
39
MILKO VALENT
sri i to je znala. Takoer je znala da nitko ne moe tome odoljeti, ili barem gotovo
nitko. Cilj dakle nipoto nije bio preventivan, kako to, toboe lukavo, smjera veina e
na, u smislu da Robi ne ara" izvan kue i da ga zadri samo za sebe. Ona je dobro pozn
avala i muku prirodu, znala je da je u 99% sluajeva to nemogue i nije osjeala ljubom
oru zbog njegova promiskuiteta, a trudila se oko onoga stoje, iako teko ostvarivo
na dui period, ipak mogue, to jest oko toga da je svojemu Robiju kada je kod kue u
vijek i zauvijek poeljna.
Sjedne na terasu kavane koja je gledala na jug uivajui na proljetnom suncu. Obiaval
a je prije posla u jednoj od kavana na trgu popiti kapuino i popuiti jednu cigaret
u prebirui u glavi sve to mora uiniti tijekom dana ili matajui o pauzi u kojoj e inten
zivno ivjeti svoje osobne potrebe.
- Hej, Suzi, pa gdje si ti? - uzviknula je srdano Olga, biva kolegica s odjela za
marketing, koja ju je spazila prolazei trgom pokraj terase. Suzana ustane i pozdr
ave se zranim pusama da ne pokvare briljivo dotjeranu minku za novi radni dan; tu v
rstu drutvenog ophoenja Robi je nazivao odvratnim otuenjem potpomognutim razvitkom k
ozmetike industrije". Suzana nije voljela susrete sa starim znanicama, pa ak ni sa
starim prijateljicama iz gimnazijskih i studentskih dana, zbog toga to je njezin
o neprekidno napredovanje u poslu izazivalo oteanu komunikaciju s otprije poznati
m a manje, ili nikako, uspjenim enama. Ipak je pozvala Olgu da joj se pridrui pa da
zajedno popiju kapuino i popue cigaretu, moda i zato da malo uiva u nadmoi koju lije
pe ene osjeaju u prisutnosti prosjenih prikrivajui tu nadmo potpuno prirodnim ponaanjem
koje stvara efikasni privid ravnopravnosti" (Suzana Robiju), iako je svim prosjen
o inteligentnim ljudima jasno kako stoje stvari na seksualnom tritu ljudskih tijel
a" (Suzana novoj tajnici, mladoj Veri).
Olga je oduevljeno prihvatila poziv. Pijuckale su i puile priajui o nekada zajednikom
odjelu za marketing i prisjeajui se raznih ljudi te zgoda i nezgoda povezanih s n
jima. Uglavnom je govorila Olga divei se izgledu Suzane i istodobno je mrzei. Da,
ni Olga vie
40
PLAYSTATION. DUO
nije tamo, sada je u Zagrebakoj banci. Posao je bolji, definitivno bolji", iako jo
nije dobila onaj za kojim najvie udi, to jest da bude voditelj odnosno voditeljica
prodaje. Suzana je gledala potpuno prirodno i ravnopravno" debelu Olgu loa tena,
pretjerano bucmasta lica i krumpirasta nosa; osjetila je tek mrvicu saaljenja. Zn
ala je da su jadnu Olgu i Bog i priroda osudili bez milosti, znala je to jo od on
oga dana kada ju je prvi put ugledala u odjelu za marketing. Da, ima dvoje djece
, ali rastala se od mua, to je Suzani bilo posve logino, iako joj to ni u ludilu ne
bi rekla, jer je Olga, naravno, s godinama bivala sve runija i runija pa je Suzan
a jedva jedvice, ili nikako, mogla zamisliti mukarca koji bi s njom provodio vrij
eme u krevetu ili, primjerice, proetao u po bijela dana ovim trgom. Da, ova prokl
eta debljina ju uasno mui; trala je, zna, doging i to, i vjebala doma, zna, tjelovjeba
to, ila je na fitnes i u teretanu, ulanila se ak i u planinarsko drutvo, a sada kor
isti aromaterapiju te aerobne tehnike i tehniku Pilates, i valja se svakodnevno
po ogromnoj lopti, ma stotinu uda, ali nikako da skine i jedan jedini prokleti ki
logram. Tu se nije imalo to rei osim, moda, da ipak pokua jesti manje, to e rei normal
no, ili jo manje, unato tome to depresija u stanovite vrste ena pojaava apetit do nes
luenih granica. No Suzana je iz posve koristoljubivih razloga uvijek bila taktina
i tek da neto kae rekla je i ovom prigodom neku prigodnu bezvezariju koju sugovorni
k ili sugovornica oekuje" (Robi), konkretno da misli da mora biti uporna, da prob
lem debljine odnosno problem zloestih masnoa" ima dublje medicinske razloge. Pritom
je diskretno pogledala na sat, a zatim iznos na raunu smotanom u aici i stavila u
nj novac, pet kuna vie od potrebnog. (U ovom trenutku ekonomske i drutvene zbilje,
to se tie Hrvatske, Suzanina tarifa za napojnice koje je ostavljala u ugostiteljs
kim lokalima iznosila je za obine kafie 2 do 3 kune, za ovaj u kojemu su popile ka
puino 5 kuna, za restorane srednje kategorije 10 do 20 kuna, za restorane vie kate
gorije 30 kuna, a za ekskluzivne te elitne restorane 50 kuna.) Oprostile su se s
rdano nasmijane, Olga s osjeajem jake mrnje prema Suzani, zapravo prema cijelom svi
jetu openito, a Suzana s osjeajem radosti.
41
MILKO VALENT
42
Radosti zbog sebe u jedva moguoj usporedbi s Olgom, i uope svim enama poput nje, i
zbog ovog divnog sunanog svijeta u kojemu pripada onoj povlatenoj manjini zdravih,
lijepih i uspjenih ljudi, a to prema njezinom proraunu iznosi otprilike najvie 1% o
d ukupne populacije na Zemlji.
Tono minutu do devet Suzana je ula u luksuzno namjeteno predstavnitvo u strogom cent
ru grada. Prolog proljea uvjerila je centralu u Frankfurtu da je potrebna adaptaci
ja predstavnitva, ne samo u Zagrebu nego i u itavoj Europi. Upravni odbor kompanij
e zadnjih godina prihvaao je redovito i relativno brzo sve sugestije okretne dire
ktorice iz Zagreba pa tako i ovu. Tu akciju poduzela je praktina Suzana i zbog po
sla i zbog sebe; voljela je sve lijepo, umjereno i ukusno, bez ikakva pretjeriva
nja a da se ipak vidi elegancija, status i luksuz povezan s uspjenim poslovanjem.
Nakon adaptacije predstavnitvo je blistalo u nenametljivo naglaenom futuristikom a
mbijentu od kromiranog elika, koe i plemenita drva koje je davalo potreban ugoaj to
pline svojom blago zagasitom bojom mahagonija u svim prostorijama i sasvim jasne
znakove spokojstva, efikasnosti, vjerodostojnosti i sigurnosti svakom poslovnom
partneru koji bi uao u prostorije predstavnitva. Opremljena je potpuno nova ajna k
uhinja, nabavljene su najbolje radne fotelje i stolice, kupljene su i nove najkv
alitetnije kompjutorske linije s beinim tipkovnicama i beinim mievima", isto tako bein
telefoni, printeri i sva mogua oprema koja je unaprijedila i brzinu i kvalitetu k
omunikacije te poslovanja openito, to je bilo vidljivo odnosno to se odrazilo u poz
itivnom smislu ve nakon nekoliko mjeseci, a to su poslodavci znali cijeniti.
Posebnu panju posvetila je svojem uredu, velikoj prostoriji koja je ujedno bila i
mala konferencijska dvorana predstavnitva. Ispred velike staklene stijene, zapra
vo velikog prozora, kroz koji je dopirala vreva Ilice, dala je postaviti ogroman
radni stol od mahagonija jer je voljela i trebala velike radne povrine. Poznata
je njezina reenica iz vremena adaptacije, koja je trajala dva i pol mjeseca, a ko
ja je pozitivno odjeknula svagdje pa i u centrali u Frankfurtu i koju su lanovi
PLAYSTATION, DUO
upravnog odbora rado citirali na raznim primanjima i domjencima. Mi smo ozbiljna
firma i dok sam ja ovdje efica u ove prostorije ne moe ui niti komadi perploe, uope bil
o koji i bilo kakav jeftini shit like that." A i ova: Svaki poslovni partner koji
ude u ove prostorije mora ve u prvoj sekundi osjetiti vjerodostojnost ove firme,
a u drugoj sekundi shvatiti da je ve 50% posla obavljeno." Obavezni uvod u te za
nju nairoko vrlo korisne drutvene citate bio je sljedei: Naa super-direktorica, gosp
oda Pavlinovi iz filijale u Zagrebu, obino kae..."
Ne treba posebno isticati da je sve na tom stolu od mahagonija bilo posloeno u be
sprijekornoj i mobilnoj radnoj formaciji. Mobilnoj osobito zbog njezinih osobnih
potreba" o kojima nitko nita nije znao, nitko osim najue zainteresiranih subjekata"
(Suzana, u sebi). Zbog konferencijskih potreba, a povremeno i osobnih, dala je
napraviti i veliki ovalni stol za dvanaest osoba na kojem je za svaki sluaj, a i z
bog radnog brujanja u zagrebakoj najduoj ulici" (Suzana) dala instalirati dvanaest
mikrofona. Takoer je za potrebe prezentacije proizvoda dala instalirati veliko p
latno za projekcije; kupila je najbolju opremu ukljuujui vrhunski Sonvjev LCD proj
ektor, a u kut te velike prostorije dala je postaviti muziku liniju i veliki tele
vizor BeoVision 5, sve iz firme Bang & Olufsen. Isto tako, u drugi kut prostorij
e smjestila je garnituru sastavljenu od dvije goleme fotelje i malog okruglog st
olia predvidjevi to mjesto za oputenije potpisivanje najveih i najvanijih ugovora koj
e je pratio mali ritual nazdrav-Ijanja pravom domaom dalmatinskom travaricom, dak
le ne onom tvornike proizvodnje.
S adaptacijom je sve dobro prolo i bila je napokon u potpunosti zadovoljna radnim
mjestom i izgledom predstavnitva u kojem je mogla komotno primati i predsjednike
drava" (Suzana). Poduzela je i paralelnu akciju kako bi to prije rijeila jedinu ivot
nu mrljicu koja joj je tu i tamo na trenutak nabrala lijepo elo. Naime, poduzela
je akciju za izgradnju kue u zagrebakoj podsljemenskoj zoni jer je, vjerojatno s p
ravom, smatrala da statusu njezine obitelji (suprug, poznati novinar s podruja ek
ologije i reporter, supruga, uspjena di-
43
MILKO VALENT
rektorica stranog predstavnitva jedne od najveih europskih kompanija, sin, srednjok
olski prvak Hrvatske u matematici i ovjenan prekomorskom internacionalnom nagrado
m za informatiku), odnosno ugledu obitelji s takvim statusom, vie ne prilii da i d
alje ive u stambenoj zgradi na petom katu u Novom Zagrebu, istina u velikom stanu
, ali...
Malo ju je brinulo i to to je Robi jako zaljubljen u taj dio grada, kao nekada i
u Trenjevku, pa je, tako emotivno vezan za taj gradski prostor, nevoljko prihvati
o buduu lokaciju njihova prebivalita. (Naravno da je prihvatio, a tko ne bi, moguno
st da stanuje u kui na obroncima Sljemena i promatra grad u lijepoj nizini, ali o
na je nastojala ne samo da Robi prihvati nego da se i oduevi tom idejom koja je u
ostalom, zahvaljujui njezinome tati Petru, koji je oboavao svoju miljenicu, i u is
toj osobi djedu Petru, koji je isto tako oboavao svojega unuka Jana, poprimala sv
e stvarnije, konkretne oblike. Ona si je zacrtala", kao to je inae zacrtavala, ali
i ispunjavala sve planove, Suzana je dakle odluila, jo dok je studirala, da najkas
nije do svoje etrdesete mora ivjeti u vlastitoj i prostranoj kui, da do etrdeset pet
e mora imati i bazen uz nju, a do pedesete da mora posjedovati i pravu kuu, ne vi
kendicu, na moru.) Pa dobro, i ona se suivjela s Novim Zagrebom, zar nije, i neka
ko je zavoljela pomalo depresivnu ljepotu te pelinje arhitekture" (Suzana) i tih m
nogoljudnih zgrada i nebodera; i njoj se je sviao Novi Zagreb, osobito u ona sunan
a jutra kada se sunce odbijalo od prozorskih stakala brojnih nebodera, moda i prl
javih stakala, ali, mislila je praktina Suzana, za tu priliku jutarnje ljepote sav
reno funkcionalnih". No, stan je stan, ma kako velik, a kua je kua. A ako se ta kua
nalazi u elitnom podruju grada, onda jo bolje.
Prouila je sve kako ne bi kasnije bilo nekih neprilika ili ne daj boe ruenja s koji
ma se zaredalo u zadnje vrijeme zbog protupravne gradnje. Prouila je dakle urbani
stiki plan, sve raspoloive lokacije, sve uvjete i propise i stotinu onih sitnica k
oje treba provjeriti prije postavljanja zahtjeva za lokacijsku i graevinsku dozvo
lu, za dozvoljene gabarite i tako dalje. Kada je to bilo gotovo, arhitekt Marija
n
44
PLAYSTATION, DUO
Forbeli, njezin prijatelj iz gimnazije, ve prilino poznat, zanimljiv tip koji isklj
uivo vozi motor Harley Davidson i nosi crnu konu odjeu, ali kakve to ima veze s njeg
ovim poslom, to jest naom kuom" (Suzana), napravio je projekt njihove budue kue, nac
rt i sve ivo stoje potrebno, te se u velikoj crvenoj mapi ukazala prostrana izduen
a jednokatnica neobina oblika s velikom verandom i velikom garaom i velikim zastak
ljenim povrinama pa se moe rei da je Marijan kreirao malu vilu" (Suzana) prema njezi
nim, Robijevim i Janovim zamislima, najvie njezinim, naravno. Marijan je dao sve
od sebe, jer je posebno volio projektirati privatne kue pri emu je mogao jae razula
riti matu graditelja, povrh toga i zato jer je upravo on dobio od Suzane onaj uno
san posao adaptacije njezina predstavnitva, a s obzirom na njezine sve vanije veze
u poslovnom svijetu bit e za arhitekta Marijana jo puno raznih poslova. Financijs
ka konstrukcija relativno je zatvorena, tata Petar pokriva 35%, vikendica kraj V
aradina je pred prodajom i na jesen poinje gradnja kue ako sve bude ilo u redu s doz
volama; u ljeto sljedee godine kua je pod krovom, a na jesen, kada pada i Suzanin
roendan, bit e potpuno gotova i useljiva. Dva mjeseca prije useljenja moraju proda
ti i stan kako bi imali dovoljno novaca za opremanje kue iznutra.
Tono u devet sati Suzana je odloila svoju skupocjenu torbu na mali stoli pokraj vel
ikog stola na koji je tajnica Vera ve stavila veliku au punu mareliina soka. (Suzana
nikada nije kasnila i vjerojatno bi umrla da joj se to dogodi. Jo nije. U trinae
st godina samo je dvaput izostala s posla, i to samo na dva dana. Prvi put zbog
Jana kad je dobio visoku temperaturu pa je morala ostati uz njega, a drugi put k
ad je Robi doivio nesreu.) Ostali zaposlenici morali su ve 15 minuta prije devet bi
ti na radnom mjestu, malo se raskomotiti, proavr-ljati, popiti kavu, upaliti komp
jutore i uope pripremiti sve to je potrebno do devet sati, kada bi ula direktorica
i pokrenula paniku" (Suzana), to jest stavila u pogon cijeli mehanizam predstavnit
va predvien za taj dan. Svi ti ljudi stvarno su u punom smislu rijei zaraivali svoj
u plau, a taje plaa bila ve godinama dva puta vea od
45
MILKO VALENT
hrvatskog prosjeka. Plaa direktorice, naravno, bila je vea tri i pol puta plus dod
aci, iji su toan iznos znali samo poslodavci, ona i Robi.
Otpije gutljaj gustog soka od marelice i proe, kao i svaki dan, kroz sve prostori
je predstavnitva ozarena vedrinom, razumijevanjem i efikasnou. Pozdravi svakog zapo
slenog i sa svakim porazgovara kratko, rije-dvije privatne naravi, zatim ohrabri,
potakne, pohvali, a potom, u drugom dijelu minute, prijee ukratko djelokrug rada
dotinog za taj dan, katkada i za sljedei, katkada i za sljedei mjesec, ovisno o si
tuaciji. Nakon petnaestak minuta takvoga temeljitog brifinga vrati se u svoj ure
d praena iznimno sposobnom mladom tajnicom, ijim posredstvom, ili direktno ili int
erfonom, izdaje dodatne naredbe zaposlenicima tijekom dana. Tajnica podnosi dire
ktorici izvjetaj o pristiglim e-mailovima i o telefonskim porukama, a na stol sta
vlja ve sortiranu obinu potu, otvorenu, onu na kojoj samo pie naziv predstavnitva, a
zatvorenu, onu koja je naslovljena izravno na direktoricu Suzanu Pavlinovi.
Nakon izvjetaja, za vrijeme kojega tajnica ima pravo sjesti pokraj direktorice i
popiti s njom kapuino, tajnica odlazi u svoju sobu i obavlja poslove iz svojega d
jelokruga, a direktorica pali svoj kompjutor i otpoinje posao koji ne prekida sve
do jedan sat. Ako nema zakazane sastanke, u svojoj direkciji ili vani, telefoni
ra osobno najboljim muterijama (ostale telefonske razgovore obavljaju namjetenici
i tajnica), odailje naredbe, osobno pie samo najvanije, dakle najvanije poruke i pis
ma koja alje e-mailom sa svojega kompjutora; na kompjutoru takoer perfektuira zamre
ne strategijske i taktike poteze prodaje za svaki posao posebno, prouava mogunosti
za nove ili provjerava prodaju postojeih proizvoda, to jest medicinskih instrumen
ata. U jedan je pauza za ruak i traje jedan sat, iako se za sve namjetenike, ukljuu
jui i direktoricu, u skladu s trenutnim obvezama moe ta pauza pomaknuti naprijed i
li nazad, a radno vrijeme traje svih pet dana do pet popodne, katkada i due ako j
e potrebno. Naravno, nitko se ne buni zbog tih produenja radnog vremena, jer svi
znaju da e im ti prekovremeni sati, kojih uostalom i nema tako puno, biti kompenz
irani trinaestom plaom i boinicom te dodatkom za
46
P LAV STATI O N, DUO
godinji odmor koji je najee sastavljen od dva dijela, ljetnog i zimskog.
- I jo neto - ree Veri zavravajui brifing nakon dananjeg izvjetaja. Javite gospodinu
miru da bude ovdje tono u jedan i neka donese kilogram banana, dva jogurta LGG i
deset dekagrama onih mojih od maka rekla je najnormalnijim glasom. - A poslije p
auze gospodin Damir vozi me na Rebro doktoru Oriu, jer moram perfektuirati ugovor
za onu seriju sisaljki za Neurologiju - dodala je tu informaciju ve sada iako to
nije bilo nuno. Tajnica Vera nije ni trepnula, samo ozbiljno klimne glavom dajui d
o znanja da e sve biti onako kako je direktorica naredila, ustane i otputi se u s
voju sobu. To je Suzana voljela kod svoje nove tajnice, tu predanost poslu uz br
zo razumijevanje svake situacije. Kada je biva ostarjela tajnica, gospoda Blanka,
odlazila u penziju, na natjeaj za tajnicu javilo se osam diplomiranih ekonomisti
ca kojima je izgledalo sasvim normalno da je jedan od uvjeta za mjesto tajnice u
tako respektabilnom predstavnitvu posjedovanje diplome ekonomskog fakulteta. Nak
on obavljenih intervjua sa svakom od njih jedino je u Veri osjetila vlastitu kemi
ju" (Suzana) i, naravno, zaposlila ju je taj isti dan. I nije se prevarila. Vera
je stvarno brzo uila i, uz instrukcije stare tajnice te povremene upute i savjet
e direktorice, za mjesec dana svladala je sve to je potrebno da bude savrena tajni
ca jednog uspjenog predstavnitva na elu s uspjenom direktoricom. Kad je proao taj mje
sec, jednog dana napravili su malu proslavu u predstavnitvu da dostojno isprate pr
edivnu" (Suzana) gospou Blanku u penziju.
Damir Bartolovi radio je kao voza u predstavnitvu tek tri godine, a ve je stekao vel
iko povjerenje direktorice. Njegovo radno mjesto nalazilo se u dvoritu uz Mercede
s 220 CDI koji je pripadao predstavnitvu, a njegov slubeni mobitel morao je u svak
om trenutku biti ukljuen. Kad nije vozio direktoricu ili nekog od zaposlenika, Da
mir se brinuo o gorivu i o istoi auta; odvezao bi automobil u praonicu, provjerio
gume i uope brinuo se da slubeni automobil bude uvijek u besprijekornom stanju. Ka
da ni to nije radio, sjedio bi u autu
47
MILKO VALENT
i itao razne novine ili je to isto inio naslonjen na auto, to je ovisilo o klimatsk
im prilikama.
Damir, kran mladi od tridesetak godina, vrlo inteligentan i zgodan, znao je svoj p
osao. Nije puno govorio i sve svoje zadatke obavljao je maksimalno ozbiljno. Nik
ada nije zakasnio na posao, jer to nikako ne bi bilo dobro. uvena je ona pria o to
me kako je direktorica prije etiri godine bez ikakva oklijevanja otpustila inenjer
a Bazjanca, jer je tri puta zakasnio na posao iako je ve nakon prvog zakanjenja bi
o upozoren, a nakon drugog ukoren i dodatno upozoren da ako zakasni i trei put da
e letjeti" (Suzana). Damiru je ta pria bila sasvim dovoljna da stvori realnu sliku
predstavnitva i direktorice, a potovanju koje je od prvog dana osjeao prema njoj p
ridruilo se i divljenje, ta ona je bila samo pet-est godina starija od njega, a ve
je bila na tako visoko pozicioniranom mjestu da je ak mogla samostalno i bez konz
ultacije s drugima otputati ljude. Nekoliko je puta zaglavio u disku, jednom na t
ulumu i jednom na rock koncertu, ali nije otiao kui bojei se da se nee moi na vrijeme
probuditi i da e tako zakasniti na posao. Radije je doao na posao na vrijeme, 15
do 9, iako neispavan, nego da stvori o sebi sliku nepouzdana ovjeka.
Iako u opisu njegova radna mjesta nisu stajali odlasci u duan i nabavka hrane (to
je za direktoricu, i samo za direktoricu, radila tajnica, a za ostale u predsta
vnitvu spremaica, kada bi se za to ukazala potreba, budui da su mnogi od zaposlenik
a uglavnom jeli vani), Damir je, profesionalac od glave do pete, pravilno procij
enio da dostojanstvo njegova vozakog posla nee naruiti povremeni odlasci u duan, jer
dok ne vozi ionako nema to raditi osim itati novine. A povrh toga direktoricu nij
e samo potovao zbog principa subordinacije, ve mu se i iznimno sviala kao ena, i sve
bi uinio za nju, bilo to, sve to ona naredi da treba biti uinjeno. Ve samo od one sl
ike kada joj otvara vrata automobila i ona tone u sjedite otkrivajui prekrasna bed
ra, djelomino zbog te pozicije sjedanja u auto i djelomino zbog relativno kratke s
uknje, Damir Bartolovi lagano bi zadrhtao sa svih svojih sto osamdeset dva centim
etra i osamdeset kilograma. Iako je bio zaljubljen u svoju djevojku Ivanu, moe se
slobodno
48
P LAV STATI O N, DUO
rei da je istodobno bio zaljubljen i u direktoricu Suzanu koju su svi u predstavn
itvu oslovljavali s gospoda Suzana", jer je ona ljubazno napomenula da u tako malo
j zajednici nije potreban tako veliki stupanj formalnosti pa da je oslovljavaju
titulom i prezimenom, osim u strogo slubenim situacijama i pred poslovnim partner
ima koji dolaze u predstavnitvo.
Tono u jedan sat Damir je s lijepom plastinom vreicom, iz koje je virila jedna bana
na, proao pokraj radnog stola tajnice Vere pozdravivi je uljudno iako su se ve tije
kom dana nekoliko puta uli pa i vidjeli, i pokucao na vrata direktoriina carstva.
- Slobodno rekla je Suzana. Damir ude i pozdravi ne zatvorivi vrata, naravno, te u
stro i s potovanjem prie stolu stavivi vreicu na onaj mali stoli na kojem je ve bila S
uzanina torba. Nije mu bilo prvi put da donosi direktorici njezin omiljeni jogur
t BioAktiv LGG, inio je to barem dvaput tjedno ve dvije i pol godine. Suzana ustan
e i otie do vrata, ue u tajniinu sobu i obrati se svojoj tajnici normalnim glasom d
irektorice.
Gospoice Vera, vaa pauza za ruak danas poinje u dva sata. Do tog vremena, molim vas
ne putajte nikoga ovamo, dakle nikoga, jer moram s gospodinom Damirom u miru proui
ti sve rute za cijeli tjedan. Dakle, nema me. Na telefonske upite odgovorite kra
tko da sam na pauzi za ruak i da sam dostupna poslije dva sata. Jeste li me razum
jeli?
-Jesam, gospoo Suzana. Apsolutno. Neete biti ometani. Moete biti spokojni - rekla j
e kratko tajnica, ozbiljno i mirno gledajui direktoricu u oi kako to nalae pristojn
ost i radna etika.
Suzana se vrati u svoju sobu i zatvori velika tapecirana vrata za sobom. Iako je
mogla biti spokojna, kako se izrazila tajnica, ipak po navici dvaput zaokrene k
lju. Daleko su za njom ona nesigurna vremena u odjelu za marketing kada je svake
srijede i petka, kada su bili njezini termini, strepila da netko ne bane u direk
torovu sobu u kojoj se ona nalazila s njim uglavnom zbog osobnih potreba, iako j
e blisko druenje s direktorom donosilo i sasvim konkretne poslovne koristi.
49
MILKO VALENT
Suzana iskljui direktnu telefonsku liniju i svoj mobitel. Zatim ode do prozora, n
avue zavjese, upali svjetlo, koje diskretnom ruiastom svjetlou sa stropa i sa sva etir
i zida oplemeni polumrak prostorije, i prie stolu gdje je stajao Damir ekajui daljn
ja nareenja.
- Molim te, Damire, otvori mi jogurt, serviraj kolae i malo mi iz-masiraj vrat -
rekla je i sjela u luksuznu okretnu fotelju vadei iz malog bara, ukomponiranog u
stol, bocu sa svojim najdraim alkoholnim piem i dvije ae te usput palei naroito smotan
u cigaretu koju je izvukla iz posebne drvene kutije u kojoj su bile cigare za po
slovne partnere. Od te jednostavne i odavno uvrijeene reenice-lozinke smio je Dami
r prijei iz funkcije njezina zaposlenika u podruje njihove intime. Ne prije.
- Da, Suzice - kratko je rekao otvarajui Dukatov jogurt BioAktiv LGG te stavljajui
popularne fornette od maka na tanjuri koji je izvadio iz bara. Zatim joj prie s l
ea. - Moe bazini Reiki od est minuta? - upitao je njeno.
- Da, dragi, probudi mi auru - tiho je izgovorila taj jako vaan te dalekoseni Reik
i-termin i natoila po prst dalmatinske travarice u dvije ae te stavila izdueni kolai o
d maka u jogurt da malo nabubri. (Travaricu bi gucnula tu i tamo, uvijek bez led
a, a jogurt je jela svaki dan, najee dva, LGG, naravno.) Zatim duboko uvue dim, zadri
dah duboko u sebi nekoliko trenutaka pa prui cigaretu Damiru ispuhujui dim te usp
ut halapljivo u dva griza proguta jogurtom navlaeni kolai. Damir povue dim na isti n
ain i vrati joj cigaretu nastavljajui vrlo blago i ciljano masirati njezin vrat. O
bavijeni slatkastim dimom obostrano su utjeli auru koja je rasla i koja ih je sve
jae proimala. Tiho predui od zadovoljstva koje su budile njegove tople ruke, Suzan
a mu doda au i on nastavi masau jednom rukom. Kucnu aama, naprave kretnju zdravice i
otpiju po veliki gutljaj malo je rei mirisne travarice; Dalmacija i Mediteran zai
skre u njihovim ve zamagljenim oima. Nije ukljuila muziku, ne sada, a mogla je jer
je imala stotinjak pomno izabranih CD-a za poslovne i osobne potrebe poradi povr
emene funkcionalne glazbene pozadine"
50
PLAYSTATION, DUO
(Suzana). Nije ukljuila ni televizor na kojem je mogla prikazati neki uzbudljivi
film iz male ali odabrane kolekcije koju je imala u bazi" (Suzana). Nije ukljuila
nita. Voljela je samo zvukove njihova druenja. U dobro izoliranu prostoriju s tape
ciranim vratima jedva da su i dopirali neki zvui vanjskog svijeta, tek malo oni s
Ilice, ali jako udaljeni, nekako nestvarni.
Ugasila je opuak i pogledala na sat. Prolo je est minuta, sasvim dovoljno da aura o
vlada njihovim sistemima energije" (Suzana). Ustala je i onim svojim simpatinim po
kretom glave pozvala Damira ljuljajui se nehajno i lagano u pravcu ovalnog stola.
- Makni u jedan kut sve mikrofone i pepeljare, dragi - rekla je tiho dok su joj
se oi vlaile i suavale. - Za promjenu danas emo raditi na konferencijskom stolu - do
dala je glasom istodobno i mekim i vrstim i malo promuklim.
Damir je hitro izvrio naredbu i vratio se njoj ekajui sljedeu potpuno spreman u svak
om smislu. Osjeao je uzbuenje u najveoj mjeri, istodobno je imao dojam kao da je u
nekom filmu; nikada ovakvo to nije mogao doivjeti s Ivanom, ne samo zato to oni nis
u imali ovako luksuzno opremljenu prostoriju nego i zbog Suzanine napete reije tem
eljitog i radnog antipornografskog upoznavanja", kako je u sebi zvala tu vrstu d
ruenja. Ona bi svaki put malo promijenila redoslijed, ali dvije stvari uvijek su
ostajale iste: prva, sam in izravna upoznavanja u svim oblicima trajao je tono tri
deset minuta, to jest od jedan i petnaest do petnaest do dva, i druga, nikada ni
su skinuli niti jedan komad odjee. Do svega potrebnog" (Suzana) moglo se doi vrlo l
ako, jer je Suzana bila odjevena u odjeu od kvalitetnih tkanina izraenih od podatn
og, rastezljivog, mekog i nevjerojatno prilagodljivog humanog materijala" (Robi).
Primjerice, ako je partner elio partnerici milovati gole grudi, ili je to partne
rica zahtijevala, trebao je samo malo uvui ruku ispod tankog konanog dempera i malo
odmaknuti grudnjak, koji je bio kao neka velika pahuljica, te se on zajedno s de
mperom odmah, to jest u dvije sekunde, povlai prema pazuhima i ramenima partneric
e ostavljajui trbuh i dojke slobodnima. Takoer, arape nisu bile nikakav problem, je
r je obino nosila na
51
MILKO VALENT
posao samostojee svilene arape sa irokim elastinim rubom. arape su dopirale oko pet c
entimetara ispod vrha bedara, malo nie ispod razine spolovila, tako da je mukarac
mogao drati, dirati, stiskati, milovati ili gnjeiti isto meso" (Suzana). A kada je u
pitanju suknja, ona se samo povue do razine struka i lagano uvije da ne smeta ti
jelima i rukama. Gaice su, ako se s obzirom na ukupno laganu situaciju tako moe rei
, gaice su najmanji problem. Budui da je nosila tange, neposredno prije prodiranja
uda tu lascivnu trakicu" (Robi) samo malo makne ustranu. Isto tako, za vrijeme a
nalnog pristupa uinila bi isto, dakle malo bi pomakla trakicu tih doista funkcion
alnih gaica ustranu, najee ulijevo.
Sto se tie partnera, postoje dvije jednostavne mogunosti: izvadi se samo njegov ud
do korijena, stoje ve dovoljno" (Suzana), ili mu se spuste hlae s gaicama do polovi
ce bedara, a remen hlaa odmah se ponovno uvrsti tako da one ne mogu pasti, a ipak
omoguuju mukarcu dostatno kretanje, stoje pak jo dovoljnije" (Suzana).
U napetoj tiini obasjani nenametljivim ruiastim svjetlom, koje je dopiralo iz svih
pravaca prostorije, potpuno uzbueni stajali su jedno nasuprot drugome drei se za ru
ke kao djeca. Iako joj se od strasti i vlage sve zamaglilo pred oima" (Suzana, pri
jateljici Mirni, jedinoj pravoj prijateljici, kako kae), a to joj se dogaalo uvije
k, Suzana je ipak bila toliko prisebna da pogleda na sat i nastavi reirati put pr
edvien za taj dan, put do zvjezdane kvalitete" (Suzana). U sebi je te reije nazival
a Suzanine reije u najvie sedam faza".
- Zapamti, Damire, ovo je samo na uitak i nema veze ni sa kime rekla je jo jednu ri
tualnu reenicu, sada ve cijela podrhtavajui od uzbuenja, i pogledala na sat. Bilo je
tono jedan sat, etrnaest minuta i pedeset tri sekunde 14. dana u toplom mjesecu l
ipnju.
52
PLAYSTATION, DUO
Prva faza Suzanine dananje reije
- Sad! - tiho je apnuvi uzviknula i gurnula Damira prema konferencijskom stolu na
koji se je on zatim tek ovla naslonio. Potom se je sagnula, otkopala mu lagano lic
vadei polako ve ukrueni ud i poinjui fellatio. Damir je protrnuo hvatajui zrak. Istovr
emeno je razlabavivi remen hlaa skinula i hlae i gaice do sredine njegovih bedara i
ponovno privrstila remen etiri-pet rupica ire nego to je to normalno kada je privren za
bokove. Potom gaje posjela na stol halapljivo usisavajui njegovu mukost, oblizujui
ud i testise, raznovrsno se sluei usnama, rukama, zubima, jezikom, svime to je na
raspolaganju tunom ljudskom sisavcu" (Robi), dok je on mrsio rukama njezinu kosu s
afrolook frizurom njeno privlaei njezinu zaigranu glavu k sebi.
Druga faza Suzanine dananje reije
Sada je ona dignuvi suknju sjela na stol i ispruila se nauznak pomiui tange razbludn
im pokretom ruke ulijevo. Damir vjeto i sa stopostotnom eljom ini cunnilingus svojo
j partnerici u svemiru" (Suzana). Zvukovi koje proizvode njih dvoje sve su jai, sv
e su glasniji, ali oni znaju da su odsjeeni od svijeta i na neki udan nain i od sam
ih sebe kakvi su najvei dio dana; ego kao da se tanji i nestaje, organizam je dov
oljan i sve dovoljniji" (Suzana) sam sebi, intenzivno ivi bez natruha psihologije
i kulture. Nakon kratkog vremena Suzana podivlja, to je prava rije, izvijajui karl
icu i tresui se, i na trenutke se potpuno zaustavljajui, i doivljava svoj prvi trost
ruki klitorisni orgazam" (Suzana). Koautor" (Robi) tog orgazma njeno i zaljubljeno
promatra tu rairenu te raskreenu scenu, tako prirodnu i antipornografsku" (Suzana)
, jo jae uzbuen, eljan prodiranja, eljan ljubavi, eljan komunikacije.
53
MILKO VALENT
Trea faza Suzanine dannje reije
- Privuci me sada do ruba stola kao najobinije truplo - rekla je uzbueno Suzana irei
ruke i noge. Damir posluno, snano te precizno uini tono to to je htjela. A sada pene
triraj kao seksualni manijak puten iz zatvora nakon deset godina apstinencije - r
ekla je rukama drhtavo proirujui svoj crveni vlani stid. Damir je ulazio polako, ta
korei s crkvenom pobonou, blago i lagano sa strahovito ukruenim udom. Znao je da prij
e nego podivlja kao manijak" mora jo jae uzbuditi Suzanu, ako je to uope mogue jer je
ve bila izvan sebe" (Suzana). Nestrpljivo je rukama privlaila njegovu karlicu kao
da ga cijelog eli ugurati u svoju intimu. Istodobno on je takoer, drei je vrsto za za
dnjicu, pojaavao ritam ubadanja sve vie postajui onaj seksualni manijak" iz zatvora
njezine bogate mate. Stvarno je dobro udarao, ubodi su postajali sve ei iako su uvij
ek bili u pravilnom ritmu. Upravo ta estina i ritmika pravilnost izazivali su bliz
inu nesvjestice njegove partnerice. Postajalo je sve ee, udarci sve jai, ubodi sve d
ublji i dublji, izvlaenja i uvlaenja as duga as kratka, as spora as brza, ali sve u pr
avilnom ritmu. Damir je imao stvarno dobar osjeaj za savreni tajming" (Suzana). Pot
puno je po-mahnitao, a zatim i ona, tako da se veliki ovalni stol tresao po cije
loj svojoj duini. Uskoro su krikovi, koje je Suzana ipak nastojala malo priguiti i
ako je osobno nadgledala tapeciranje vrata, iako je Marijanu rekla da napravi tot
alni tapecirung", iako je dala tapecirati i vrata tajniine sobe kako bi bila potp
uno sigurna da zvukovi ne mogu prodrijeti do tuih uiju, uskoro su ti krikovi i to
krianje postali gotovo poput onih koji se uju kada se kolje svinja. Nije se mogla
vie su-sprezati pa je doivljavajui danas svoj drugi orgazam, orgazam s nebrojeno org
azama" (Suzana) poela i urlikati s intervalima krkljanja i kratkih te otrih krikov
a dok je Damir vrsto i ritmino nastavljao sve dok ne osjeti lagani poetak smirivanj
a njezina tijela i stiavanje odnosno prestajanje njezinoga glasanja. S druge stra
ne vrata tajnica je, im je zaula te krikove, brzo otila do vrata svoje sobe i zaklj
uala ih
54
PLAYSTATION, DUO
za svaki sluaj. Sada doista nitko osim nje, ali ona je tajnica, ali i ona tek pri
gueno iako dovoljno ujno, sada nitko nije mogao uti te ivotinjske krikove i krkljanj
a koji takoer pripadaju ljudskim ivotinjama" (Robi). Ubrzo se sve smiri i zavlada o
pet tiina u uglednom i bogato opremljenom predstavnitvu za distribuciju medicinski
h instrumenata.
etvrta faza Suzanine dananje reije
Ne, nije bila iscrpljena, jer ja sam afrika tigrica" (Suzana), tek malo umorna, al
i i dalje eljna spajanja, komunikacije i pozitivnih vibracija u dvoje. Tiho je pr
edisala gledajui Damira s neskrivenom radou gotovo zadovoljene ene. Damir je na slian
nain gledao nju dok su se na njegovom elu krupne grake znoja pretvarale u male pot
oie koji su se slijevali niz lice. Nije ih nastojao ukloniti, ekao je. To je trajal
o nekoliko beskrajnih trenutaka, a zatim Suzana bez rijei spuzne sa stola, okrene
zadnjicu jako je izboivi i vrsto se uprijevi rukama o rub stola. Damir je znao to mu
je initi. Napola unuvi lagano je lizao Suzanin anus i milovao njene dojke, i zatim
u tiini polako ugurao ud u anus spustivi ruke, blago masirajui Reiki-pokre-tima nab
ubreli i dobro raskvaeni centar Suzanina meunoja s klitorisom u sredini. Uskladio j
e ritam udaranja i masiranja. U jednom trenutku izvadio je ud i stavio ga u njez
ino spolovilo i dalje posveujui Reiki-tehniku nabubrelom klitorisu. Udarao je sve
snanije, a zatim je opet prebacio ud u analni prostor i jo snanije, kao manijak" (Su
zana), udarao u Suzaninu punanu stranjicu sve bre i bre masirajui svim prstima sa svi
h strana klitoris dok kaiprst desne ruke nije skidao s njega rotirajui jagodicu pr
sta velikom brzinom. Nakon dvije-tri minute takve intenzivne prakse, i kada je z
auo sitna jauka-nja i male krikove svoje partnerice, jo je dodatno pojaao ritam dok
su grake njegova znoja kapale po leima i zadnjici njegove drage. Uslijedila je se
rija Suzaninih krikova i krkljanja praena takorei divljakim odguravanjima i trzajim
a njezine stranjice. ujnost krikova i
55
MILKO VALENT
krkljanja i uzdisanja ovaj je put bila slabija iako nekako mualjivo jaa, na neki n
ain potmulo jaa i snanija nego prethodna, ali takva koja je svim znacima dokazivala
daje Suzana doivjela i svoj trei orgazam, dvostruki, jaki orgazam s malim repiima"
(Suzana). U jednom trenutku, zavrnom i oputajuem, ona zastane i teko diui lagano klone
na koljena. Budui da mu nije rekla da svri u nju", znao je da slijedi peta faza.
Peta faza Suzanine dananje reije
Kleala je gledajui Damira svojim velikim i tamnim smeim oima boje peenog kestena i is
todobno uzela u ruke njegov sluzavi rumeni ud pogledavi na sat koji je pokazivao
jedan sat i etrdeset i dvije minute. Taj njezin pogled, pogled zadovoljene ene, up
oran iako mekan, plah iako vrst, odluan iako malo obijestan, ukoio je Damira za cij
elu vjenost; osjeao se kao da je pretvoren u kip. Toliko je bio uzbuen od proteklih
dogaaja da mu je sluzavi ud podrhtavao u nekim udnim trzajima. Okrenut leima ovaln
om stolu koji se, kako mu se maloprije uinilo, pomakao za pola metra s njegova uo
biajena mjesta, stavio je dlanove na nj da, zapravo, ne padne od koliine uitka koji
je tijekom gotovo pola sata, potpuno zaboravivi Ivanu, u divnim oblicima i manife
stacijama" (Suzana) nanosio i sebi i svojoj dragoj partnerici u koju je bio zalj
ubljen. Zatim je uslijedio vrtoglavi umjetniki fellatio" (Suzana) koji je ona poela
uvjebavati jo u virovitikoj gimnaziji sa svojim dekom Marinom, i koji je on ve pozna
vao, ali uvijek kada bi ga pokuao rekonstruirati, nije uspijevao u tome. Suzana j
e za samo tri minute napravila ono to mnogim enama ne bi uspjelo ni za desetak min
uta. Doivio je tako snaan i sveobuhvatan orgazam koji nije mogue opisati. Praktina S
uzana, e kako se ne bi uneredila soba, ali i zbog toga jer je to odista voljela,
progutala je sve Damirovo sjeme do zadnje i najmanje kapi. Dok se Damir tresao
kao pruti na snanom vjetru, oblizala je potom njegov
56
PLAYSTAT!ON. DUO
ud i spremila ga u gaice, podigla mu hlae, obukla ga i uredila njeno kao majka dije
te.
Pogleda na sat i ustanovi da je etrnaest minuta do dva i ponovi u sebi onu poznat
u uzreicu iz poznatog filma da nitko nije savren. Zatim uzme daljinski i ukljui CD-
player u kojem je ve bio CD s njezinom najdraom pjesmom, bila je to Mistj u izvedb
i Didi Bridge-water. Dok je Didi prela maglu, Suzana i Damir u nekoliko minuta u
redili su sebe (na primjer, Suzana je morala upotrijebiti nekoliko papirnatih ma
ramica da obrie sav sok sa svojega spolovila i njegova okruja). Zatim su pospremil
i cijelu prostoriju, razmaknuli zavjese, ugasili svjetlo i centrirali stol koji
seje doista vidljivo pomakao. Sve je izgledalo kao prije, kao da tih pet faza Su
zanine reije uope nije ni bilo. Potom su sjeli za njezin radni stol, popuili normaln
u cigaretu" (Suzana) i popili ostatak travarice sluajui Didi. Posljednja privatna
reenica koju je danas uz njeni zadovoljni osmijeh uputila Damiru bila je i pohvala
i priznanje izreeno tonom prisnosti, neke domae, ljubavnike i prijateljske istodob
no: Ne brini, dragi, kada ode, pojest u i jogurt i kolaie i banane, jer sam gladna ka
o vuk."
Onda su ustali i tono u dva sata Suzana je ugasila Misty i otkljuala vrata svojega
carstva, to je ve prije u svojoj sobi uinila i Vera, i rekla tajnici da moe na pauz
u, a Damiru da bude spreman tono u 14,30 jer je vozi na Rebro gospodinu Oriu, tako
da danas i ona i on pauzu imaju samo pola sata. Prijelaz iz strastvene samosvjes
ne ene u isto tako samosvjesnu direktoricu bio je brz, normalan i prirodan, i zbo
g toga zapravo nevjerojatan. Mislila je ba sad o tome. Mislila je o tome kao o jo
jednom svojem uspjehu. Osjeala se izuzetnom, zbog toga je i voljela filmove u koj
ima su junaci iznimni ljudi u obinim situacijama, a ne obratno, obini ljudi u izni
mnim situacijama. Puno je vea napetost radnje ako iznimni ovjek zapadne u obinu sit
uaciju, a zapada zapravo svaki dan u takve nebrojene situacije dok obini, prosjeni
ovjek, u neobinu situaciju zapada tek rijetko ili nikada... Tako je mislila i o r
omanima, zato je, ako je rije o hrvatskoj knjievnosti, na primjer, jako voljela Ra
nka Marinkovia, a Dragutina
57
MILKO VALENT
Tadijanovia puno manje, zapravo uope ne; a kada je rije o njemakoj knjievnosti vie je
voljela Heinricha Manna, a manje Handkea, osobito najnovijeg Handkea. No kako je
voljela puno itati, za to ba i nije imala vremena koliko bi htjela, nekada je volj
ela ba ono to nije voljela, no to su bili kratki periodi zbunjenosti. Bila je isto
dobno i romantina i surovo realistina" (Suzana), a da ipak, zahvaljujui toj jedva ob
janjivoj kombinaciji, nije gotovo nikada zapala u plaljivi sentimentalizam.
Vrati se stolu i postupno, mirno i dugo vaui zalogaje pojede sve kolaie, sav jogurt i
boe mi oprosti!" (Suzana) etiri banane u nizu. Dvije je ostavila za poslije kada s
e vrati s Rebra.
58
VALOVI
vi.
Od koliko je kapi sastavljen jedan obian morski val, od isto toliko strahova, ned
oumica i lutanja sastavljen sam i ja, ovjek koji se cijeli svoj ivot voli uditi obin
im stvarima.
Robert Pavlinovi, Valovi
O ljudima koje bih mogao ubiti - Postoji nekoliko ljudi koje bih mogao ubiti u s
vakom trenutku, konkretno njih troje, dva mukarca ijednu enu. Toliko su ljigavi, t
oliko pokvareni, toliko odvratna izgleda da to ne mogu niti opisati, toliko samoi
vi da je to neizdrivo. A u oima im je stalno onaj oprezan pogled hulje, proraunati
led koji prati nehajno ponaanje, kao nita se ne dogaa. E pa dogaa se, dogaa se ljigav
ost koju je samo ova priroda mogla izmisliti i stvoriti. Zvonka bih mogao ubiti
i zato jer mi je one godine na Velebitu uperio pitolj u glavu i rekao: Pisat e onako
kako ja kaem i nikako drugaije." Bila je to cenzura, ista kao suza. Naravno da sam
pisao kako je on elio, bio je specijalac, voa postrojbe za posebne namjene, hraba
r do ludila, hladan kao Sibir i s kalkulatorom u srcu, odvratna izgleda, mrav kao
hijena, s ustima iz kojih je uvijek curila neka slina. Znao sam da bi me mogao
ubiti, a da ne trepne. Iz razloga domovin-
59
MILKO VALENT
ske sigurnosti", dakako. Od tada u meni se razvila autocenzura, ak i onda kada sa
m pisao tekst, recimo onaj o prirodnim ljepotama Velebita koje i nai borci opaaju,
ali nemaju vremena za divljenje. Imao sam i ja pitolj, neki prastari Smith & Vve
sson i neto metaka, za svaki sluaj", tek toliko da izgledam kao pravi ratni reporte
r, manje iz neke potrebe jer ja nisam bio predvien za ubijanje, bio sam ionako ne
sposoban za bilo koji oblik fizike borbe od kada znam za sebe. Da, elio sam ga ubi
ti, ali nisam imao petlje, nisam imao muda, nisam imao snage. Sada bih ve mogao t
o uiniti, ali on je poginuo pri kraju rata negdje oko Knina pa ga, evo, ovako pos
thumno ubijam (he, he, he).
Eh, a Lidiju, Suzaninu sestru, mogao bih ubiti s gustom, tek tako, bez veze. Tak
o ljigavu enu jo nisam sreo. To masno lice, te oi, ta brbljava usta, taj ruan izrod
obitelji Ribari. Toliko mije odbojna da mislim da ne zasluuje da ivi sa mnom na ovo
me svijetu. I jo joj Suzi pokloni auto!!! Stvarno sam poludio, ali Suzi kae daje t
aj dar dobra investicija", a kad ona to kae onda je bogami to i istina.
E, a onaj iz gradske rubrike, Perica, ovjek nalik takoru. Povraa mi se kada ga vidi
m. Pravdam ga, nije on kriv to tako odurno izgleda i izaziva u meni nagon za ubij
anjem. Isto tako kao i Lidiju, bez obzira to mi ni on ni ona nisu nita skrivili, m
ogao bih ubiti kao nekog odvratnog kukca, jednostavno zbog munine i odvratnosti k
oju izazivaju kao, recimo, ohari. Iako ponekad kratko matam o tome, nita konkretno
ne inim. Ubijam ih u mislima, ali da mi stvarno stanu na put, onakva izgleda, stv
arno, mislim, ak sam siguran da ne bih oklijevao niti trenutak pa makar zavrio u z
atvoru i bio bez onoga to mi je najdrae na svijetu: svakodnevna blizina ene.
O mojim roditeljima i meni - Bit u brutalno otvoren prema samome sebi, ve je i vri
jeme. Stidio sam se svojih roditelja, i danas ih se stidim, to je strano, ali ist
inito... Prolo je pola sata i ne mogu se odvaiti na pisanje o toj bolnoj temi. Nek
i drugi put. Ne danas. Idem psovati u kupaonicu to glasnije mogu, sebe u psovati,
sve psovke
60
P LAV S T AT I O N, DUO
koje znam upotrijebit u. Jan dolazi za dva sata. Hoe li to biti dovoljno?
O astrologiji i horoskopima - Cesto se osjeam posrano. (Oprosti mi, Robi, kaem, et
o, sam sebi jer sam oito malo skrenuo, oprosti to iako si tankoutan ponekad mora upo
trijebiti prostu rije ili neku blau psovku. One prave psovke, zapamti, rezervirane
su za kupaonicu.) Dakle, esto se osjeam tako posrano i tuno. Nekada zbog sebe i sv
ojih brojnih kukaviluka, velikih lai i ponekog sitnog varanja, a nekada zbog drugi
h ljudi. Neto me presijee u elucu, kao neka gva-Ija gaenja, kada ujem u to sve ne vjer
uju, to sve ne prakticiraju moji blinji. Dobro, kada su u pitanju neuki ljudi, kao
moji roditelji, onda mogu progledati kroz prste, ali esto se radi o nekim mojim
bliskim ljudima, kolegama s posla, ak prijateljima i, stoje najgore, to su esto on
i koji su i obrazovani, obrazovani, kaem. Nije tragedija u neukima, njima mogu op
rostiti i proricanje gledanjem u grah trenjevac, ali to da radim sa svojim fakulte
tski obrazovanim znancima, kolegama, prijateljicama, njima osobito?! Napokon, to
da radim s tom pojavom u vlastitoj kui, to da radim sa Suzi?
To s astrologijom, horoskopima i ljudima zbilja je udno. Imam pozitivan osjeaj, u
praksi potvren kao istinit, da su svi ti ljudi, koji te nebuloze esto ili svakodne
vno itaju i, uas, jo ozbiljno vjeruju u njih ili, ne daj boe, organiziraju ivot po ho
roskopima, dakle imam snaan osjeaj da su svi ti ljudi zapravo neinteligentna boles
na stvorenja na opasnom rubu idiotizma. (Kristina, na primjer, to neu nikada zabo
raviti, jedna djevojka s kojom sam estoko dijelio tijelo i udove prije puno godin
a, rekla mije sasvim ozbiljno da se ne moemo vidjeti u etvrtak, nikako, Robi, ni p
od koju cijenu u etvrtak, nijedan etvrtak sljedeih pet mjeseci, jer da pie u horosko
pu da bi susret s ljubavnikom zakazan za taj dan mogao biti koban, u svakom sluaj
u pogibeljan. - Bez komentara!) Ta su dakle stvorenja opasno zaostala, definitiv
no retardirana.
Sve bi to bilo u redu, mislim, bilo bi vraga, ali eto, sve bi bilo super da to i
sto nije sluaj i s mojom enom. Stvarno, to je udno. Ona nije
61
MILKO VALENT
glupa, ne nipoto, Suzi nije glupa, a opet mi se ponekad ini glupa kao no. Izgleda m
i u ponekim situacijama kao da ima nekakvu selektivnu inteligenciju (ha, ha, ha)
. Kada su u pitanju horoskopi, ona stvarno vjeruje da je sve to istina to se o nj
ezinu horoskopskom znaku po novinama i popularnim magazinima pie (druge horoskope
ne ita, samo svoje, Janove i moje, i ponekad onaj svoje prijateljice Mirne, jedi
ne, kako kae, kada nam doe u goste). Kada joj kaem da znam ljude koji to rade u nov
inama, mislim na one koji piu te horoskope lijevom rukom i uz kavu, evo u mojim v
lastitim novinama, da se dobro zezaju i da jo usput zarauju plau izmiljajui te svakod
nevne pizdarije, ona to ne uje. A kada joj podastrem argument da nikada, ali nika
da, otkad je znam, nita, ba nita, nikakav utjecaj zvijezda nije mogao poremetiti nj
ezinu putanju uspjenosti upravo zbog toga jer je bez obzira na konstelaciju zvije
zda uvijek bila potpuno i vrsto organizirana, i jer se u biti nije osvrtala na ho
roskop nego je radila po svome i odmah nakon obaveznog itanja tih gluposti sve to
zaboravljala, e na taj moj argument ona samo slegne ramenima. Ili, ako stvarno
popizdim, onda se sve to poniti njezinim prekrasnim ponaanjem. Kae ma pusti to pa m
e poljubi, pa sagne glavu i izljubi mi penis od korijena do vrha, ak i testise; i
li ode do kuhinje i iz dubokog zamrzavanja izvadi neki fini sladoled, ili mi nap
ravi moj omiljeni nescafe. Naravno, tako me smiri pa nakratko zaboravim da i moj
a ena ima imbecilnu naviku itanja horoskopa. To je da poludi. Onda promijenim takti
ku i pokuam joj objasniti, koliko-toliko razumno i mirno, kako stvari stoje, znan
stveno takorei, pa joj objasnim da je od stvaranja horoskopa u astrologiji starih
naroda, dakle od stvaranja kineskih i antikih horoskopa prolo puno vremena i da s
e konstelacija zvijezda i planeta potpuno promijenila i tako dalje, i tako dalje
. Pokuam i filozofski, oprezno jer znam da nema senzibilitet za iole dublju dubin
u, pa joj velim da naravno postoji, itekako postoji, utjecaj zvijezda na nas, ut
jecaj, ovjee, cijelog svemira, svemira kao takvog, ali da to nema veze s ovim horo
skopima u novinama. Ali ona i dalje uporno ita te horoskope. Hej, moja ena, moja S
uzi! O boe, glupe li ene!
62
PLAYSTATION. DUO
Ali da se malo smirim. esto kada sam uznemiren i ivan, pogotovo ako se radi o mojoj
obitelji, esto tada u oaju pribjegnem alama. Ne znam mogu li njima zatrpati taj os
jeaj povrijeenosti, taj bijes na sudbinu koja me vezala za enu sa selektivnom intel
igencijom, ali pokuavam, pokuavam. Evo, primjerice, da vidimo to je danas, eto ba u
mojim novinama, nadrobila o tome Biba. (Prije tri godine Biba je poela raditi u n
aim novinama. Izali smo nekoliko puta na kavu u oblinji kafi u koji zalaze novinari.
Jedno popodne pozvala me je k sebi da joj pomognem instalirati neto na kompjutor
u. Naravno, zaglavili smo u krevetu isti as im smo uli u njezin stan. Vodili smo lj
ubav i potpuno smo zaboravili instalirati onaj program. ak smo ujutro zajedno sas
tavljali moj horoskop za sutranji dan, odnosno horoskop za moj znak. Zapravo, dog
ovor je bio da ga ja sastavim. Umirali smo od smijeha. I stvarno, luda Biba obja
vila je pod mojim znakom sve ono to sam ja ujutro izvaljivao o Veneri koja mi je
u aspektu bijelog sjemena i bijele pjene, i da u opet biti sretan za tri dana kad
a ona, Venera, izae iz te udne bijele smjese. tos je bio u tome da smo Biba i ja do
govorili na sljedei susret ba za tri dana. Naravno, kada sam govorio Suzi o horosko
pima i astrologiji, nisam joj ispriao to moje iskustvo. Pa nisam blesav, ma jesam
, ali...) Pa da vidimo to je to nadrobila moja Venera, moda opet spominje Veneru z
ato jer je ta popularna ena zahvalni planet za horoskope. Izvadit u samo naa tri ob
iteljska horoskopa, koja u komentirati u zagradama (ha, ha, ha), pa da vidimo te u
vene zvjezdane staze.
BLIZANCI (22. 5. do 21. 6.) - To je dakle za mene. Bez obzira na to to vas je napu
stio Merkur (napustio Merkur, OK!) pa je sad neutralan, ipak ste jo u izrazito sr
etnom razdoblju. Novca neete imati dovoljno (to se, Biba, odnosi na sve znakove u
horoskopu i to u svakom trenutku cijele godine za 99% ljudi na svijetu, a ne sa
mo na mene, mustrice moja!), na to morate ekati do lipnja (ni u jednom lipnju svo
jega ivota nisam imao dovoljno novaca za ono to mi po mojem miljenju treba, pa ak ni
sada kada Suzi mlati debelu lovu), ali ste u svemu ostalom jako sretni i uspjeni
. Slobodno vrijeme koristit ete
63
MILKO VALENT
64
za oputanje, rekreaciju, izlaske s prijateljima (ja sam jedan od sve vie onih obini
h ljudi koji nikad nemaju slobodnog vremena, nego slobodno vrijeme" otkidam od ek
olokih istraivanja pa odem tu i tamo sa Suzi i Janom do vikendice u blizini Varadin
a i pravim se da znam napraviti dobar rotilj dok se Suzi sprda sa mnom i govori m
i goli kuhar iz Hiltona", a rije kuhar" izgovara samo zbog Jana). Bit e i nekih priz
nanja za va rad (uvijek je nekih priznanja, Biba, ako ovjek radi i dok radi i ako
relativno dobro radi). Ipak, najvie uspjeha imat ete u odnosu s osobama suprotnog
spola (ovo ti je ispalo tono, ali to je tono za najmanje oko 50% muke populacije bi
lo kojega horoskopskog znaka). Iako za sada ne treba oekivati spektakularne finan
cijske dobitke, poboljavat e vam se poloaj na poslu. Znatno e se popraviti odnosi s
kolegama. Mnogo toga to je postalo problematino, sada biste mogli rijeiti (uvijek m
nogo toga neprekidno postaje problematino i uvijek se mnogo toga, upravo sada, moe
i rijeiti, sve ti je to opa umirujua liamilica, o Bibica!). Ostaju vam i nezgodno
aspektirani (aspektirani, hej, ovo ti je superl to mije najdraa rije u astrologiji
jer je totalno bez veze sa ivotom i potpuno je bljak-bljak, kako kae Jan za takve
besmislice) obiteljski odnosi pa se i tu vie potrudite (obiteljski odnosi su najee
nezgodno aspektirani i to vrijedi za 90% populacije, barem, a to da se svatko tr
eba malo potruditi stvarno je tono iako, opet, naravno openito, prejako openito, fa
lsifikatorice moja, moja Bibice-Ribice. sjeam se kako sam ti onomad ba tako tepao
mislei zapravo na, kako ti to zove, tvoju pussy, na tvoju opako zahtjevnu i simpat
inu pusicu-pussy).
KORPION (24. 10. do 22. 11.) - To je za Suzi. Nakon mnogih smirenih tjedana s pret
eno sretnim dogaajima, odjednom e sve krenuti naopako (uj, Bibica-Rihica, nikadu i n
ita, osim moda u pubertetu, nije mojoj Suzi krenulo naopako otkad je ja znam, a to
je od 1985. godine prolog stoljea). Istina, jo uvijek vas titi Jupiter (Biba, najis
krenije, nju uvijek titi njezin Operativni Um Savrenog Menadera, kojim ne vlada Jup
iter, uza sve potovanje prema toj asnoj faci u svemiru, nego Mamon, dakle bog novc
a i bogatstva koji, kako ujem, jo
PLAYSTATION, DUO
nema svoje nebesko tijelo u naoj galaksiji pa ga ti, Biba, zato ne, uvedi brzom as
troloskom akcijom, ovi glupi itai naih novina, glupi kao najtamnija svemirslm no, nee
ni primijetiti daje to podvala) pa vam zarada nee biti ugroena {Suzani! ugroena za
rada! daj, Biba, priheri se malo, skuliraj se, kako kae Jan. ta to se Suzi moe dog
oditi samo u dva sluaja: prvi, ako oboli od tekih te tmurnih Alzheimerovih oluja i
li Parkinsonovih crtica, a drugi, ako umre budui da ona nema jo ni etrdeset godina,
ti ove svoje horoskope moe pisati, dakle, sve do svoje penzije jer sada ima oko 28
, a Suzi e raditi, tako je rekla, to znai da e tako i biti, tono do svoje osamdesete,
i u ovom aspektu oni e, ti horoskopi, to se tie Suzi, biti neprekidno krivi, to je
st krivo aspektirani), a neete izgubiti ni podrku obitelji. No bit e mnogo nezadovo
ljstva i bezbrojnih kritika, a najobinije e vam komuniciranje iz dana u dan zagorav
ati ivot (Suzani! bezbrojne kritike! pa ona u itavom svom ivotu nije dobila vie od s
veukupno desetak kritika u tom smislu o kojem ti pie, i to u djetinjstvu kad je bi
la jako iva, kao uostalom i sada, jako iva dakle zloesta, komuniciranje! pa Suzi je
ve u drugom gimnazije doktorirala komunikologiju u oblinjem parku na padini u nep
osrednoj blizini dvorca Pejaevia u Virovitici, a na faksu u Zagrebu, nakon stoje p
roitala Machiavellia, postala je arobnica komunikacije, a danas, nakon prakse u od
jelu za marketing i upravo usred ove koja traje u direkciji predstavnitva, Suzi j
e ve boica komuniliacije!). Runo i nemilosrdno e vas ogovarati (Suzi? isto sumnjam, t
a poslodavci u Frankfurtu diu je u nebesa, u zagrebakom predstavnitvu je oboavaju; z
a svaki svoj roendan i Boi doe doma s punim autom, ne samo punim gepekom nego su i s
va sjedita u autu natovarena poklonima njezinih namjetenika). I sami ete morati paz
iti na svoje rijei (Bibica, ovo ti je nepotrebna upadica s obzirom na komentar o
boici komunikacije). Mogli biste dobiti i neugodne vijesti od prijatelja, neki po
slovi e bezrazlono zapeti (Bibica, duo, otkad poznajem Suzanu, ni jedan jedini njez
in posao nije zapeo ak ni razlono, a ponajmanje bezrazlono), a putovanja e postati k
atastrofalna (e, na ovom mjestu si zabrijala, kako kae moj Jan. taj dio reenice ti
je totalno nejasan, Biba. to ti kaem kolegijalno kao novinar koji, eto, nuno i pie
, i kao ovjek koji radi u istoj novi-
65
MILKO VALENT
ni. nije, naime, jasno misli li da e putovanja postati katastrofalna u smislu tota
lno loa, dakle katastrofalno loa, ili e postati ispunjena svakovrsnim katastrofama,
neto u smislu da e imati svojstvo neprekidne mogunosti nekih izvjesnih luitastrofa
, pa e biti katastrofalobilna, uh!). Moe biti i prometnih nezgoda, (tono, Biba, sva
tko, vjeruj mi, ali svatko tko putuje moe imati prometnih nezgoda, ne nuno samo Su
zi, kui!, kako bi se izrazio Jan) Ipak, najveu panju posvetite svakodnevnim poslovni
m obavezama (ovo je ve idiotizam kada je Suzi u igri. Biba, sorry, liako kae Jan u
ovakvim prilikama, ali ne znam osobu na ovome svijetu koju bi manje trebalo upo
zoravati na to, hou rei: uope i nikad i niti u jednoj jedinoj sekundi Suzi ne mora n
a to upozoravati, ona e tebe morati upozoriti, duice moja, Bibice i Ribice, jer pie
horoskope koji su totalni shit, liako kae Jan, ili nevjerojatni trash, kako kae Su
zi, ili obina banana, kako liae Mirna, ili apsolutno smee, liako kae na glavni uredni
k Ivan, ili potpuna puiona, liako liaem ja, ili nesretna zabluda ovjeka bez vjere,
kako kae Papa). Bit e te rastreseni, a muit e vas i nesanica (Biba, ti si stvarno tel
ia luitastrofa jer si opet poinila teliu bludnju u tekstu, novinarski reeno gaf, i
moda kaem Ivanu da nisi ba za nae novine pa da mirno ode prema Savskom mostu i baci se
u Savu od navale iskrene spoznaje da nisi za novinarstvo, pazi, mi smo ozbiljna
novina i nemamo pravo na takve grelie ak ni na takozvanim zabavnim stranicama, pr
vo, Suzi nikada, ba nikada nije rastresena, niti je to ikada bila, ak ni usred spo
lnog odnosa ili voenja ljubavi, ak ni neposredno nakon orgazma, tada je samo ugodn
o omamljena pa slua svoju omiljenu pjesmu Misty, i ni jedan, Biba, ni jedan simpt
om ne ukazuje da e ilmda biti rastresena, i drugo, nikada otkad je sa mnom, a to
je skoro dvadeset godina, nilmda nije imala nesanicu, a jo manje patila od nje, a
rei u ti i zato, ona ti po prirodi ima normalan metabolizam, hrani se kvalitetno i
strogo kontrolirano, puno i kreativno radi, kako se to danas kae, ako pretpostav
imo daje prodavanje medicinskih instrumenata kreativna djelatnost, ima normalan
seksualni nagon i redovite seksualne odnose sa mnom, a moda i sa strane, tako da
na kraju radnog ili neradnog dana, svejedno, Suzi zaspe za dvije minute lwo bebi
ca, i to u draesnom poloaju fetusa, ne, Biba, ja nisam ak ni siguran da Suzi
66
PLAYSTATION, DUO
tono zna to znae rijei rastresenost i nesanica). Svaat ete se s djecom (tko? Suzi? s J
anom? ni govora, draga kolegice, prvo i prvo, Suzi se nikada ne svaa, ako nije u
pravu, a to je zaista rijetko, ona to odmah prizna direktno i bez uvijanja pa sv
aa postaje nemogua, jedino, na primjer, ba u vezi ovih nesretnih, glupih i besmisle
nih horoskopa, ona krivnju priznaje neizravno i to tako da mi se umiljava oko pe
nisa ili mi dofura, kako bi rekao Jan, sladoled iz lmnje. a drugo, njezino je naj
dublje uvjerenje da svae nisu produktivne jer nita bitno ne rjeavaju, naprotiv, i d
a usput samo troe dragocjenu energiju koja bi se, tvrdi Suzi, i toga se dri pa se
dakle i ne svaa niti potie tu manu, koja bi se mogla daleko korisnije i uinkovitije
upotrijebiti, za Suzi, svaanje, lijenost, rastresenost, nemarnost, kanjenje, neur
ednost i depresija predstavljaju sedam smrtnih grijeha, nadam se da sam bio jasa
n, Bibica-Ribica).
STRIJELAC (23. II. do 21. 12.) - To je za Jana. Prestao vam je pomagati ak i Merku
r (opet ti s Merkurom, Biba!). Veneru i Jupitera neki astrolozi nazivaju velikim
i malim dobroiniteljem, a oba planeta su vam loa (e, i tu si se zajebucnula, kole
gice, jer je ba na Jan prvi deko koji se svojim kompjutorskim umijeem probio nekim k
ompjutorskim zavrzlamama do komandnog pulta one letjelice koja je istraivala Vene
ru, mislim da se zove Vojager ili tako nelmko, ali to nije bitno, isto tako, ako
sluajno misli na spolni aspekt Venere, Jan ima puno uspjeha sa mladim Venerama u k
oli, sve su zaljubljene u njega, samo on paljivo bira kojoj e od tih prelijepih Ve
nera darovati svoju nevinost). Nemate novca, a posla je sve manje i to poprima s
ve ozbiljnije razmjere {prvo, Jan ti je na mamu i zna s novcem, a ne liao ja. on
uvijek ima novaca u granicama mogunosti, kako liae njegova mama Suzi, a to je pri
stojan deparac, on ak i zarauje novac, fina je to lovica, jer pie za na poznati infor
matiki asopis od svoje petnaeste godine, kada smo ve kod toga, ini mi se da u naoj kui
najmanje zaraujem ja, i na kraju u svojega maloljetnog sina morati icati za pljuge
, kako kae Frfa, na fota, zna ga. i na kraju ovoga komentara, za Jana posla je sve v
ie i biti e ga sve vie, a ne sve manje kako ti to prilino glupo insinuira). Dok je Ju
piter nepovoljno poloen prema nekom znaku, najbolje se oslanjati samo
67
MILKO VALENT
na sebe (to je jedan od nekoliko osnovnih principa, bez obzira na znak i bez obz
ira na bilo koje nebesko tijelo, koje je jan zahvaljujui mami upio takorei s majini
m mlijekom, a definitivno do treeg razreda osnovne kole, to se toga tie, ljubavi, moe
biti potpuno spokojna, jer Jan se doista i odista oslanja najvie na samoga sebe)
i ne zanositi se nerealnim nadama (on ti je kao i mama, Jan sve svoje nade reali
stiki prvo uoblii i onda samo pii, kako kae upravo on sam). Ne treba oekivati pomo od
prijatelja, pa ni od lanova obitelji, (i tu moe biti spokojna, jer je i taj princip
, koji je uostalom povezan s onim o kojem je ve gore bilo rijei, Suzi ugradila u J
ana do kraja osnovne kole, tako da on od nas ne oekuje nita to on sam ne bi mogao uin
iti, a ako ve neto i trai, onda odmah predlae deal, liako on to kae, tj. dogovor ili
sporazum da e na neku nau roditeljsku uslugu reagirati svojom jednakovrijednom, s
prijateljima isto tako postupa, iako jako rijetko, gotovo nikada, jer svi u koli
trae neku pomo od njega, a ne on od njih, dakle trae savjete, programe, CD s ovim f
ilmom ili onom glazbom, ak i instrukcije, a koje on daje dvaput tjedno od svoje t
rinaeste godine, uglavnom iz matematike, sada informatike, s deset posto popusta
ako su tofrendovi, kako on kae. kada smo ve kod toga, moja Bibice, njegov sat ins
trukcije kota bez popusta ovih godina 80 kuna, stoje za deka njegovih godina fina
pristojna cifrica.) Takoer, poslove u vezi s nekretninama najbolje je ne zapoinjat
i, a sva dulja putovanja takoer bi valjalo odgoditi jer e rezultirati znatnim novan
im tetama. Pomirite se s tim da nita ne moete napraviti i strpite se (to je kao da
si isto to rekla Suzi. naravno da se nee pomiriti, osobito ne s ovakvim glupostim
a, jer Jan, za razliku od Suzi, ak ni na trenutak dok to ita uz mamu iz puke zezan
cije, Jan ti u ove blezgarije uope ne vjeruje, a osobito stoga jer se, izmeu ostal
oga, to ti jo nisam relmo, bavi pomalo astronomijom i to se tie i tebe i svih astro
loga u Zagrebu i ire, moe vas svojim znanjem o planetima i njihovim konstelacijama
, putanjama, ascendentima, kvadrantima, kuicama i ostalim stvarima poduavati i sve
to fino matematiki ilustrirati dok vi, primjerice, ne moete ilustrirati niti prav
ilo trojno, a piete o astrologiji, dakle zvjezdoznanstvu, koje se jo od svojih tam
nih poetalm uvijek naslanja na matematiku iako, a to je opet druga stvar, rezulta
te
68
PLAYSTATlON, DUO
matematikih izrauna zvjezdoznanci krivo i besmisleno interpretiraju, zloupotreblja
vaju ih zapravo kako bi uzeli lovu, prije vladarima, kraljevima, carevima, njiho
vim gospoama i slinim idiotima, a potom u novoj eri puanstvu cijeloga svijeta koje
je uza sav napredak i dalje tako sjebano, kako kae moj susjed Kreimir iz Sopota, d
a prihvaa astrologiju kao istu znanost o svjetleim zvijezdama koje su im toliko loe
aspekti-rane da e u svakom aspektu zauvijek ostati glupi kao crna rupa koja se u
vlastitoj gluposti kupa). Jesen e biti odlina! (e tu si pogodila, mudrice, stvarno
, jer je to toliko opa stvarca, naime, jer jesen je gotovo uvijek odlina, i jerbo
donosi plodove prethodnih truda i trudova; stvarno si genijalno to konstatirala,
i to tako da bi se ak i baba Siavica iz Srevia na Livanjskom polju, iz rodnog mjest
a mojega oca, a koja ima lijepu rije za svakoga, za gubavca, pijanca, ak i za nevj
ernika koji je odlutao s Boje staze, ak bi se i ona zgranula koliko si banalno ban
alna i odmah izmo-lila za tebe dvije-tri molitve, o ti, Bibice, moja nekadanja ri
bice! i babi Siavici i ova i svalia jesen dok ne umre bit e odlina, jer ti je to vr
ijedna ena koja sama, otkako joj je mu umro prije dvadesetak godina, sui meso i pra
vi vino i sir na svojemu skromnom gospodarstvu, i koja je od tebe pametnija tisuu
svjetlosnih pa i astrololiih godina, joj, Biba, koja si ti glupaa! mora da sam da
nas jako nesretan, tuan i depresivan, kada sam se morao naaliti s tvojom tako prip
rostom tikvicom).
Ako se ikada opet vratim ovoj temi, bit e to kada stvarno poludim od gaenja gledaj
ui te senilne mlade i stare ljude koji stvarno i sa zanimanjem itaju horoskope. U
trenutku kada to ini, ak mi senilno izgleda i Suzi, koja uvijek izgleda inteligent
no. To daje glupa kada to ini i da ima selektivnu inteligenciju to sam ve rekao. M
anje mi izgleda glupa kada rjeava krialjke na moru. Joj, Robi, fali mi samo jo jedna
rije, etiri slova. Kaj znai..." No to bi bilo suvie za jedan dan, mislim jo i to s r
jeavanjem krialjki. To je takoer jedna idiotska stvar, manje idiotska od horoskopa,
svakako, jer ovjek moe neto i nauiti iako mu to znanje uglavnom nigdje i nikada nee
trebati osim u sluaju kada rjeava krialjke; dakle i ta stvar iritantna je do krajnj
ih granica. Kada vidim ljude koji rjeavaju krialjke, mislim o
MILKO VALENT
besmislenosti i prolaznosti ivota, o ljudskoj krhkosti, o praznini koja je sveobu
hvatna, alim te ljude, iskreno ih alim, alim i moju Suzi, koja to ini samo kada smo
na moru ili u vikendici, tako se ona odmara i puni baterije". Nevjerojatno. Idem
napraviti jo jedan nescafe pa u redakciju. Moram konano poljubiti i izljubiti Zelj
ku da je skinem s vrata. Ve mjesecima mi visi na stolu, nosi mi sokove, kave, voe
i one male okoladne tortice; a tek one njezine vlane oi kada joj priam o bjeloglavom
supu, o Cresu, o maloj curici koja svaki dan ide u duan i zbog koje sam, uostalo
m, i ostao tako dugo na Cresu, a ne zbog bjeloglavoga supa. Zeljka me gleda, nam
jerno se naginje da mi prstom neto pokae na monitoru, e kako bih mogao vidjeti ono
to se moe vidjeti i bez tog manevra, te velike okrugle bijele stvari katkada boje
vanilije...
O mojim roditeljima i meni - Stidim se svojih roditelja, jako, jako. Lako je Suz
i kada joj je tata inenjer i fini gospodin. Stidim se i sebe. Ovako nee ii, vidim.
Moda je najbolje da se drim injenica. Slino kao kada sam u nekoliko navrata u ivotu z
bog posla, stipendije i slino, morao napisati ivotopis. Moda je tako najbolje.
Roen sam 16. lipnja 1962. u Splitu, u ulici Maksima Gorkog, u rodilitu nasuprot st
arog Hajdukovog igralita. Moja majka Marica Pejakovi roena je 1938., takoer u Splitu
. Potjee iz siromane radnike obitelji i nije joj bilo lako. Bila je prilino zgodna u
mladosti, a jo se i danas dobro dri, jer ona dri do sebe" (Marica). Moj otac Marko
Pavlinovi roen je 1933. u selu Srdevii na Livanjskom polju, takoer u siromanoj obitel
ji. Trebalo je, kako on esto kae, tribalo je put pod noge, moj Robi, i trbuhom za k
ruhom". Bila su teka vremena i bio je slab u koli pa je nikada nije niti zavrio. Ne
kako je pregrmio do estog razreda pa je odustao. (Na alost, on bi bio slab u koli i
u najboljim vremenima i u najboljim uvjetima, jer je prilino slabe inteligencije
iako je dosta lukav, to znai da posjeduje samo takozvanu povrinsku inteligenciju,
onu na razini instinkta, potrebnu za puko preivljavanje.) Radio je svakojake posl
ove po Livnu i okolici sve dok 1961. nije doao u Split, gdje se zaposlio kao
70
PLAYSTATION, DUO
transportni radnik u kveru. U kveru je radio i neki Stipe s kojim se sprijateljio
na poslu, bolje rei u gostionicama poslije posla gdje su mladi radnici jeli srdel
ice ili tripice i pili crno vino. Taj Stipe imao je prijateljicu Katicu, a ova j
e opet imala prijateljicu Maricu, prijateljicu s posla, moju buduu majku, pa su s
e tako Marko Pavlinovi i Marica Pejakovi i upoznali. I njoj je slabo ila kola, jedva
je zavrila osnovnu. Onda je radila po kuama kao kuna pomonica kod dobrih i uenih ljud
i, Robi", sve dok se nije 1960. zaposlila u Jugoplastici, velikom poduzeu sastavl
jenom od nekoliko pogona. Marica je dobila posao u pogonu galanterije, gdje je r
adila na proizvodnji putnih torbi i kufera te tako upoznala Katicu.
Nakon to su se upoznali, Marko i Marica poeli su izlaziti. Nedjeljom bi ili na podn
evnu misu u crkvu sv. Duje na Peristilu, a poslije bi etali rivom i gledali parob
rode. Misa je uvijek jako djelovala na moju majku, toliko jako da nije dozvolila
da je Marko zagrli ni u kuribandi", a kamoli na rivi. Ipak, ljubav je bila jaa od
religije pa je moja mater popustila" na Marjanu jedne tople veeri krajem rujna pok
raj crkvice sv. Jere, jer je bog tako htio", a i zato jer su ve bili skupa" sedam m
jeseci, a i bili su mladi pa uzavrila krv ini svoje", kako je majka kasnije meni o
tome priala. Marica je ostala nosea i nije bilo druge nego da se vinaju". Pejakovii
su Marka dobro prihvatili, izmeu ostalog i zato jer je bio naoit, visok (vii je od
mene najmanje pet centimetara) i marljiv, uvik veliki i uvik poteni radnik, moj Ro
bi!". Moj se je otac dakle prienio", odnosno doa je na enino", i svi su se nekako sti
sli u malome stanu na Gripama u Radnikoj ulici, kasnije Krianievoj, jer tamo di eljad
nije bisna ni kua nije tisna", govorila je moja majka, a to govori i danas. Bilo
je to veliko veselje na Gripama kada je roen Robert, to jest ja, i cijelu no, kak
o kae mama, pjevali su da nije ljubavi, ne bi svita bilo" i na te mislim kada zora
svie, na te mislim kada svane dan". Kada ih pitam kako su mi usred Dalmacije, usr
ed Splita, dali ime koje su mi dali, i on i ona samo slijeu ramenima i kau da su b
a tada gledali neki film u kojemu se glavni junak, tako ,,lip, estan i smian momak"
, zvao Robert pa je majka predloila to ime. Ocu se isto svidio taj momak i
71
MILKO VALENT
nije imao nita protiv, jer je ime Robert zvualo gospodski" i nije neko obino ime kao
, eto, primjerice Stipe, Ante ili Sime. Odvratno. Znai da je taj seljaki obiaj poeo
vrlo rano u naoj povijesti, jer su strana imena primitivni i neobrazovani roditel
ji nadijevali djeci ve 1962., a moda i prije. I to je jedan od razloga zato se stid
im svojih roditelja. To to sam i ja 1987. sudjelovao u istoj primitivnoj gluposti
sa Suzi, a mi smo, kao, obrazovani i napredni, a ne primitivni i neuki, zar ne,
kada smo usred Zagreba djetetu dali strano ime Jan, a ne recimo Janko, kako sam
ja predlagao, to je razlog to se stidim i sebe. Dakle, paradoksalno, koji sam ja
kreten, o boe iz plave loe, osuujem roditelje za istu stvar zbog koje mogu osuditi
i sebe. Ipak, ima jedna razlika. Ja sam iz puke slabosti i nedostatka osobnosti
te vrstog karaktera popustio ovoj mojoj skorojeviki Suzani, iako sam joj noima obr
azlagao da to nije u redu. Ali jedno je obrazlagati, tumaiti i uvjeravati, a drug
o je odluno odbiti ono to je imbecilno i golim okom vidljivo na daljinu svakom iol
e inteligentnijem biu, a napose bi to trebalo biti jasno onome tko je barem malo
obrazovan. Priznajem, nisam imao snage, Suzi je pobijedila i evo nas tu gdje jes
mo. Jan se zove Jan, molim te lijepo, zove se Jan Pavlinovi. Zar ve nije bilo dovo
ljno smijeno da seja zovem Robert Pavlinovi?! Sebi u prilog mogu rei da sam se ipak
usprotivio onom zavrnom imbecilnom inu provincijalaca, seljaina i skorojevia u para
noji nadijevanja djeci stranih imena, eto barem neto u mojem ivotu, te ipak nisam
dopustio, a i prijetio sam Suzani rastavom ako se to dogodi, naime nisam dopusti
o da se ime Jan pie, i tako uvede u dokumente, kako se inae to ime pravilno pie u z
emlji iz koje potjee, dakle lan.
Nisam dugo ostao u Splitu pa ga se niti ne sjeam iz tog doba. Stric Ivo, kovinoto
kar, radio je u tvornici Rade Konar u Zagrebu pa je 1964. povukao" svoga brata Mar
ka u glavni grad i zaposlio ga u istoj tvornici na mjestu manualnog radnika, ili
fizikog radnika, kako su to zanimanje tada nazivali. U sluaju mojega oca to je op
et, kao i u splitskom kveru, bilo mjesto transportnog radnika. Nekoliko mjeseci k
asnije i majka je dobila posao u Konaru.
72
PLAYSTATION, DUO
I tako smo ja i moji roditelji u kasnu jesen te godine stigli u Zagreb, nekako b
a u vrijeme nakon one katastrofalne poplave. Ne sjeam se te poplave, znam da je net
o bilo poplavljeno i u Nehajskoj ulici, gdje smo se doselili. Bio je to i bez po
plave mraan i vlaan stani, ali to je tu je", kako to esto glupo i fatalistiki zna rei
a glupa majka, koje se stidim. S tom filozofijom to je tu je" i ja se polako, ini s
e godinama, suivljujem pa putam da stvari idu kako idu umjesto da se barem malo po
bunim. Nula od ovjeka, to sam ja. Ba kao i moji roditelji. Ali da se vratim na vid
ljive injenice.
Prolo je nekoliko godina tekoga ivota o kojima mi je kasnije priala majka. U meuvreme
nu je stric Ivo naao posao u Njemakoj i za samo godinu dana toliko se snaao da je o
pet povukao" mog oca, ovog puta u Stuttgart, gdje je otac odmah poeo raditi na nek
om velikom gradilitu (bauteli). Mama i ja ostali smo u Zagrebu dok se Marko Pavlin
ovi ne snae". On se brzo snaao, ali seje istovremeno zaljubio u jednu vraju Njemicu ko
ja gaje smantala", i to tako jako smantala da je napustio i mene i mamu. Nakon s
amo etiri godine braka moji roditelji su se rastali zbog te vraje" Njemice. Otac je
do dan-danas ostao u Njemakoj i ivi s tom istom Njemicom. Bez djece su jer ona ni
kako nije mogla zatrudnjeti.
Majka i ja nastavili smo ivjeti u Zagrebu, iako je bilo nekih ideja da se vratimo
u Split. Nakon rastave Marko je uredno i na vrijeme slao alimentaciju, a za Boi i
Novu godinu propisanoj sumi priloio je uvijek neto vie. U tom smislu bio je fer. M
ajka je nastavila raditi u Konaru kao istaica, a nakon nekoliko godina dobila je sl
ian posao u Plivi i tamo ostala do umirovljenja 1998. Nikada nije napredovala, ni
je imala ambicije koliko je crno pod noktom; radila je, brinula se za nas dvoje
i u slobodno vrijeme itala je iskljuivo ljubavne romane, one tanke sveie s kioska. Ni
kada se vie nije udavala, imala je tu i tamo prijatelja, kako je uvijek nazivala
mukarce s kojima je dijelila seksualno veselje. Nakon nekoliko godina preselili s
mo se u malo bolji stan u istoj ulici. U blizini je bilo kino Triglav, u kojem s
am gledao sve filmove, neke po nekoliko puta. U vezi s tim kinom i onim
73
MILKO VALENT
74
to se u njemu i oko njega dogaalo mogao bih pisati i priati godinama.
Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio sam na Trenjevci, a zatim sam se upisao na Filozofs
ki fakultet. Upisao sam jugoslavistiku, kako se to nekada zvalo. Studirao sam da
kle junoslavenske jezike, ali nisam zavrio fakultet, ak ni staroslavenski nisam usp
io poloiti iako sam iao na taj ispit pet puta. Nije mi se dalo, najiskrenije reeno
bio sam lijen kao turski paa nakon petog fildana kave s rakijicom i este oda-liske,
bijele i debeljukaste, koje mu redovito alje sultan iz svojega velikog harema kad
a se s kojom od njih zadovoljno izdovolji. Kratko reeno, ni ja, ini se, iako se ru
gam roditeljima, ni ja nisam bio za kolu.
Za vrijeme tree godine studija upao sam u drutvo nekih ludih tipova koji su pisali
neke udne tekstove po raznim studentskim novinama. Uz te bajne ljude pune ideja
i novih pogleda na svijet, koji su moju lijenost za uenje jo vie poticali svojim ra
skalaenim nainom ivota, s mojim studiranjem bilo je zauvijek gotovo. Zaljubio sam s
e u ekologiju i pisao o masi zanimljivih i jednostavnih stvari, a to je bilo najb
olje i najljepe, puno sam putovao i na tim kratkim putovanjima upoznao mnogo kole
gica koje su uvijek bile i vie nego ljubazne prema meni. Moji tekstovi dopali su
se jednom neuraunljivom tipu kojega danas zovemo Gazda i koji vodi najvee novine u
zemlji. Zaposlio me u svojoj novini i ja sam pisao kao lud, ali samo o ekologij
i, to se na duu stazu pokazalo isplativim, a to e rei da ne mogu ostati bez posla do
k god mogu pisati. I tako sam pisao beskrajne varijacije iste teme, to inim jo i da
nas, iz iste lijenosti, ini mi se. Nikada nisam imao snage za neki iskorak, promje
nu putanje, pravu avanturu. Uhodanost je moja sudbina.
Ba u to vrijeme kada sam se zaposlio u novinama, otac je navratio u Zagreb i kupi
o stan za mamu i mene u Novom Zagrebu, da se iskupi", kako je rekao, jer je stvar
no bio gad. Gad e i ostati, rekao je, ali, eto, neka barem imamo veliki, lijepi s
tan. Mama nije htjela napustiti stan na Trenjevci, zapravo Trenjevku. Uao joj je ta
j kvart pod kou, kae. Meni je to odgovaralo. Od stana sam napravio bordel i
PI_AYSTATION, DUO
pivnicu. Horde studenata i studentica s Filozofskog fakulteta dolazile su k meni
. To su bili najbolji tulumi u Novom Zagrebu. Kada ne bih pisao o ekologiji, a p
isao sam prosjeno samo dva sata dnevno, pio bih pivo i ljubio udne djevojke, jedno
vrijeme samo i iskljuivo rune. Pivo, djevojke i trava, to je to. Puili smo travu,
rjee hai, u golemim koliinama. Iz mojega stana miris trave i piva irio se cijelim kva
rtom. Tako je bilo sve dok nisam upoznao Suzanu. Sve se promijenilo, mislim sve
je promijenila, u roku od samo est mjeseci.
Ovo ne vodi nikamo. Htio sam zapravo rei zato se stidim svojih roditelja.
1. Zbog toga jer su oboje glupi, to jest oboje zajedno imaju kvocijent inteligen
cije otprilike 120. To je uasno i to me zbunjuje. Zato se to ba meni moralo dogodit
i?
2. Neobrazovani su oboje do te mjere da svaki razgovor koji prelazi razinu svako
dnevnog i za mrvicu postaje njima nepremostivi problem. Mama ak ne zna ni kuhati,
zna samo napraviti paradajz-juhu i to je sve. Sve ostalo stoje skuhala podsjealo
me je na bezukusni opi napoj koji se stavlja svinjama pred njuku. Ti ljudi, moji
roditelji, izgledaju mi tek malo vie od stoke koja mirno pase na livadama. Podsjea
ju me na krave koje stoiki na travi stoje i travke broje, ritmino pasu i tu i tamo
pogledaju onako simpatino blesavo u namjernika ili u istu prazninu. Tko bi se mog
ao i gdje bi se mogao pohvaliti takvim roditeljima? Lako je Suzani, njezin tata
je inenjer, ali ta titula je najmanje vana. To je fini gospodin, okretan, pametan,
blista u svakom drutvu.
3. Moji roditelji, i majka i otac, bezbojni su i beznaajni ljudi u svakom smislu
koji mogu zamisliti. Kada sam u njihovoj prisutnosti, kao da vidim kroz njih. Je
dnom sam s mamom bio na trnici Dolac, bila je ispred mene i kupovala je grincajg.
Neka sam na mjestu mrtav ako nisam kroz njezina lea vidio tand i sve to je na njem
u. Tatu sam jednom posjetio u Stuttgartu i majke mi boje ako ja bolje nisam govor
io njemaki nego on koji je tamo desetljeima, a ja sam njemaki uio tek dvije godine.
Katastrofa. Jednom smo on i ja otili na pivo. Toliko je moj Marko Pavlinovi bio be
zbojno obian da sam kroz
75
MILKO VALENT
njega mirno mogao promatrati zanimljivu, jako debelu konobaricu. Imam osjeaj da u
Stuttgartu uope nisam vidio oca nego neku utvaru iz obiteljskih komarnih snova.
4. Moji roditelji su dobri ljudi, sve e uiniti drugome da pomognu, ali to to vrijed
i kada gore spomenute osobine iskljuuju svaku mogunost neke ozbiljnije komunikacij
e, druenja i razgovora. Ne, nisu oni autisti, oni priaju kao navijeni, ali uvijek
takve banalnosti da je to strano. Pa ne mogu valjda itav dan sluati o tome kako sus
jedova maka pije puno mlijeka, to, kada smo ve kod toga, i nije dobro. Maka, naime,
ne smije piti puno mlijeka, ona smije piti malo mlijeka. Svu tu stranu stvarnost
mojih roditelja, zbog koje sam prikraen za ponos koji bih osjeao da nisu takvi kak
vi jesu, Suzi ublaava izjavama kako je veina ljudi upravo isto takva kakvi su i mo
ji roditelji. Kao daje to neka utjeha, mislim si ja. Suzi nastavlja pa istie kako
je u Africi veina puanstva daleko ispod razine obrazovanja mojih roditelja. Oni b
ar znaju itati i malo pisati, Robi, i sluiti se okretno telefonskom slualicom. I to
je neto, zar ne? Koliko Afrikan-ki ita ljubice, pita, i samilosno me gleda. Kolik
o Afrikanaca i Azijaca upotrebljava telefon, ha? Mora biti politiki korektan, Robi
, i priznati da stvari stoje tako kako stoje. Kada malo bolje pogledam tvoje rod
itelje, oni mi izgledaju puno ljepi nego oni ljudi koji se bez veze onako prljavi
muvaju po bliskoistonim i dalekoistonim trgovima, bazarima i trnicama, i sve neto l
amataju rukama i uzvikuju prodajui drangulije i slatkie. Kao i obino Suzi je u prav
u i ja se povlaim u svoje nespokojstvo.
Stidim se svojih roditelja, ali stidim se i sebe. Stidim se to sam dozvolio da mi
se sin zove Jan, a ne Janko. Stidim se i toga to se stidim svojih roditelja koji
, ako su isti kao i veina ostalih roditelja na svijetu, kako kae Suzi, ne zasluuju
takvo moje ponaanje. Toliko ih se stidim da ih nisam pozvao niti na vlastitu svad
bu. Stidim se njihove odjee i obue, njihova trapava ponaanja. Bolno je i zamisliti
moju majku kako die au s pjenucem. Jo je bolnije zamisliti kako moj stari pria uz svad
beni stol, po stoti put, kako je jednom pao s bautele i razbio sasvim novu kacigu
. Pa zar ne moe prestati priati
76
PLAYSTATION. DUSO
0 toj kacigi? Zato ne pria neto o automobilskim trkama, o Schu-macheru, na primjer?
Ja mislim da on ni ne zna da te trke postoje. No, to o kacigi jo je super. Kad s
amo zamislim da bi za svadbenim ili bilo kojim stolom, mojim stolom, recimo, mog
ao ispriati kako je jednom pojeo toliko kobasica i senfa da drugi dan nije mogao
otii na posao, odmah se smrznem. Beznaajnost do beznaajnosti raa jo veu beznaajnost, a
ne suprotno kako mnogi misle, osobito oni koji se bave politikom i manipuliranje
m ljudima. I ja se osjeam beznaajnim i bezbojnim usprkos nekim pohvalama, nagradam
a i priznanjima. Moj otac je barem zaradio neki novac, kupio mi stan u meni tako
dragom Novom Zagrebu, izgradio kuu u Sreviima, pomagao Hrvatsku dok je bila u ratu
za samostalnost aljui novac u dvije domovine", kako se izrazio. Htio je ii i u borb
u, ali ga zbog godina nisu primili. A ja, iako u najboljoj dobi za ratne aktivno
sti, ja sam fino izmislio radnu obvezu pisanja reportaa o ratnim zbivanjima samo
zbog toga da ne odem u borbu na prvu liniju bojinice jer se beskrajno bojim pucan
ja, metaka uope. Dobro, na Velebitu sam umalo poginuo, ali samo zato jer sam bio
znatieljan pa sam provirio kroz prozor kada to nije trebalo. ak su me zbog te stva
ri neki u redakciji htjeli predloiti za neku nagradu, orden, to li, a ja sam odbij
ao i samu pomisao na to govorei da, eto, nisam bio ak ni ranjen. Bilo je to gadno
vrijeme, poginulo je desetak novinara pa je njihova slava malo i mene okrznula.
Potpuno nezaslueno, dakako, jer sam ja na sve mogue naine izbjegavao opasnost. Vano
je da sam preivio. To mije i bio cilj. Biti blizu bojinice, ali ne na njoj, to je
to. Fino pisati
1 izvjetavati, ali ne biti u borbi. Osjetiti uzbuenje, atmosferu dima i pucnjave,
to da. Vidjeti krv, ali ne svoju, to da. Sto se tie ordena i priznanja, za to ne
marim koliko je crno pod noktom. Najvee mi je priznanje da sam ostao iv i zdrav. E
, da, a najvei mi je gut da se mogu hvaliti kako sam bio u ratu. Onda me aste piem i
kavama i nutkaju me da priam o ratu, a ja samo mudro uzdahnem i kaem, toboe shrvan
, daje bolje da priamo o neemu drugome...
Kukavica sam, totalna kukavica, i neprekidno laem kao nitko. Stidim se roditelja,
stidim se sebe. I ja sam samo obian ovjek kao i
77
MILKO VALENT
oni iako znam drati sve vrste aa, i one za pjenuac, i one za pivo, i one za crno vin
o, i one za konjak, viski i ostala estoka pia. ak se ponekad divim svojoj obinosti,
toliko se dobro uklapa u ovaj svijet da mi se ini kao da i sam pomaem da se ovaj s
vijet bez veih potresa lagano valja kroz svemir. Zato mi se gade uspjeni ljudi, za
to i mrzim Suzanu i ta mrnja je toliko jaka da se u svojoj neizdrivosti nekako pre
tvara u simpatiju. Teko mi je objasniti sva protuslovlja s kojima se svakodnevno
susreem u sebi samome. I to se uklapa u ovaj svijet, zar ne? Pa dobro, onda...
Nekako mi se danas vie ne da sjediti ovdje i prouavati vlastitu bijedu. Idem u kuh
inju i tamo u napraviti jedan nescafe. Poslije u opet malo psovati sebe u kupaonic
i, tako da nitko iz susjedstva ne uje. Te psovke toliko su grozne da ih ne mogu n
i zapisati. ak bi se i Maari, koji imaju najbogatije psovke u svijetu, mogli posti
djeti da ih sluajno uju. Takve psovke nigdje i nikada na itavom Balkanu i u itavoj E
uropi nisam uo ili ih vidio zapisane. Oni grafiti u zahodima diljem svijeta ine mi
se kao neke nevine lascivne poalice posve mladih djevojaka koje su ih apatom izgo
varale u pretprolom stojeu u internatima. Hou li ikada biti u stanju rei nekome jedn
u od tih psovki iz moje kupaonice? Hou li barem jednu od njih zapisati? Teko. Ja s
am kukavica. Moja je glavna namjera da preguram ovaj ivot bez prevelikih isticanj
a u drutvu. Ja sam obian ovjek i takav u i ostati. Prepustit u Suzani sve ozbiljne po
slove i igrati kompjutorske igrice ili one na igraoj konzoli PlavStation 2. Uvije
k u puiti, a moja posljednja elja, koju moram to prije zapisanu predati u jednoj kov
erti mojoj Suzi, jest ta da svi oni koji dou ispratiti moje posmrtne ostatke prij
e spaljivanja u zagrebakom Krematoriju moraju baciti po kutiju cigareta na lijes,
umjesto onih glupih latica rua, kada pone ona umirujua glazba za vrijeme sputanja l
ijesa u onaj pravokutnik, u onu rupu bez dna.
Jedna od mojih depresija na moru OK, ja sam odavno otiao s ovoga svijeta iako se
u stvari nisam ni makao iz ove krape na koju su esto slijetali pohlepni galebovi m
islei kako e nai neku ribicu. Htio
78
PLAYSTATION. DUO
sam pisati o globalnom zatopljenju, Ivan mi je dao stvarno puno prostora i vreme
na da to uinim. I gle, im sam stigao sa Suzanom i Janom, sreli smo neke divne ljud
e, jedriliare s plavim oima i razbaruenom kosom na kojoj sam vidio zrnca soli. Suzi
i Jana ostavio sam u apartmanu i rekao im da idem do rive samo na jedno pivo.
Sreo sam opet te ljude i vratio sam se tek za dva dana. Obilazio sam s njima bir
tije i pio pivo, samo pivo i samo pivo. Kada bi se svi lokali pozatvarali, otili
bismo do Filozofa. Dvije noi pili smo u kui ovjeka koji je odluio nita ne raditi u ivo
tu, samo lagano pijuckati, kako je rekao, i gledati more. U ovakvom svijetu takv
a odluka inila mi se itekako razumnom. Postavio sam glupo pitanje da od ega e ivjeti
, na to se Filozof samo nasmijao i rekao da uzmem jo jednu limenku piva. Pio sam d
va dana, nita nisam jeo osim pruta, i to bez kruha jer ga u kui Filozofa nije bilo
ni mrvice. Nisam gledao ak ni valove koje oboavam promatrati, i velike i male i na
jmanje, a o kupanju da ne govorim.
to mi se to dogaa? Zar ja to bjeim od sebe ili od svoje Suzane koja ima odgovore na
sva pitanja, pa ak moda i na ona koja jo nisu postavljena? Ipak, ak ni ona, ak ni mo
ja savrena Suzi nema odgovore na moja pitanja kao to su ova: zato mi je tako teko be
z prava razloga, zato mi je povremeno tako muno od drugih, pa i od mene samoga, zat
o se ne mogu opustiti, normalno jedriti po moru kao svi ostali ljudi i jedriliari
, a ne samo grevito puiti, puiti i puiti, i to na istom morskom zraku?
More je ljeskalo nedostatak tatine, ali ja se nisam znao ugledati na nj. Pio sam
i valjao prigodne gluposti o ivotu, ljubavi i smrti. Za mene se doista moe rei da s
am kreten. Suzana je za to vrijeme slikala akvarele i poduavala Jana kako je najb
olje upotrijebiti vodene bojice. S onim svojim osmijehom, kojim me je zavela na
tulumu kod Nine, svijetlila je kao najjaa lampa na cijelom Jadranskom moru. Oboava
m je, mrzim je, volim je, esto mi je samo simpatina s onim imidem poslovne ene, pone
kad sam ravnoduan prema njoj, a ipak joj nekako elim napakostiti pa odem, pa pijem
danima i noima, ljubim ene za koje nisam ni znao da postoje, putam strankinje u
79
MILKO VALENT
auto pa ih malo povezem. One mi daju razne slatkie, ine mi fella-tio dok ja motam
cigaretu i promatram neki komadi asfalta. Zatim ih izljubim do zadnje vlage, do z
adnje kapi sjemena i putam ih neka odu potraiti neki drugi objekt spolne poude. Zato
mi je lijepo na moru kada sam sam, a nije kada sam s obitelji? Suzi je lijepa en
a, mama je komad, kako kae Jan, i kada se pojavimo na rivi, svi gledaju najprije
nju, pa tek zatim i u nas dvojicu ako nas zadivljeni njome uope primijete.
Uostalom, zato to je iznimno lijepa ena, zato sam je svojedobno i proglasio stalno
m djevojkom iako sam Neli vie volio. To je razlog zbog ega sam i uao u brak s njom,
a ne zato to sam je naroito volio. Volio sam se pokazivati s njom u smislu gle, k
oji sam ja mukarac kada mogu imati ovako atraktivnu enu. Svisoka sam gledao zavidl
jivce, sada jo vie kada je tako uspjena, a ne tek samo lijepa. ak sam pomislio da ka
kve to veze ima ako mi bude jednog dana nevjerna ako se ja, jedino ja, gospodo,
mogu s njom pojavljivati i u slubenim i u privatnim prilikama. A opet ne mogu nik
ako odgonetnuti zato na moru volim biti bez nje i bez njezinih tako duhovitih opa
ski, iako je na svim plaama uvijek u vrhu reprezentacije kvalitetna mesa o kojemu
veina mukaraca moe samo sanjati, a manjina posjedovati. I napokon, zato mi je tako u
dno lijepo na moru kada sam potpuno, potpuno sam i sluam kako u krapi valii mora gr
g-ljaju, ume, kao da priaju? Zato mi je najljepe od svega nakon lagane meditacije uz
krapu otvoriti na pola sata svoje prijenosno raunalo, utipkati neku bezveznu stva
r u Google i polako lutati po raznim raznobojnim stranicama dok galebovi krie let
ei nad plavom vodom u nekim udnim zaokretima? Jesam li ja tek samo idiot na nekoj
pozornici gdje se smjenjuje buka i bijes svjetine koja vozi skupe glisere i svoj
u samou prikazuje kao ivahnu drutvenost?
O mojim selisualnim doivljajima - Dva mjeseca radio sam popis svih enskih bia kojih
sam se mogao sjetiti i svega ega sam se u vezi njih mogao sjetiti. Onda sam uz s
vako ime napisao sve to smo radili, sve to smo jeli, pili, na koje naine smo se lju
bili, koju glazbu smo
80
PLAYSTATION, DUO
sluali, koje filmove smo gledali, kako smo vodili ljubav, u kakvim smo sve okolno
stima spajali svoja tijela. Suzana se smjestila negdje u sredinu, tamo uz Neli.
Kada sam to sve lijepo popisao i evo, ba kao danas, proitao sve to po deseti put,
zaprepastio sam se zbog koliine groznih neobinosti. Toliko sam se zgadio samome se
bi da sam prije tri minute to sve izbrisao iz kompjutorske memorije.
Vrhunac mojega gaenja pri itanju toga nevjerojatnog tiva izazvala je ona nebuloza n
a prvoj godini studija kada sam izmeu nas etvorice (Igor, Mali, Stjepan i ja) upri
liio dvogodinje natjecanje. Bit tog natjecanja bila je u tome tko e od nas etvorice
u dvije godine voditi ljubav s veim brojem runih djevojaka. Prole su dvije godine u
najluem ritmu koji se moe zamisliti. Svi smo bili i vie nego uspjeni, a pobijedio j
e Igor, student sociologije, tihi deko s Gornjega grada, prelijepa lica i velikih
crnih oiju, naitan i inteligentan. Gaenje i samo gaenje osjeam zbog te dvije godine.
Naravno, logina posljedica tog natjecanja bile su goleme koliine nesree koje smo n
anijeli runim djevojkama, jer zbog prirode natjecanja nismo mogli s njima ostati
due od nekoliko dana, katkada samo nekoliko sati, jer su pravila natjecanja bila
potpuno jasna: runa djevojka, i to to je mogue runija, i seksualni in s njom. Puno ne
sree nanijeli smo i lijepim djevojkama s kojima poradi natjecanja nismo smjeli bi
ti, a koje su udjele za nama, eljele nas i bezuspjeno nas proganjale. No najtee mi p
adaju suze runih djevojaka. Suze tih bia jo ivo pamtim. Da, Igor je pobijedio sa slj
edeom brojkom: 112. No to se tie runoe, pobijedio sam ja i time, kladim se, uinio moda
najplemenitije djelo u cijelome svojem ivotu. Sirota Branka bila je vrhunac runoe i
u tome su se sloili i Mali i Igor i Stjepan. Kada je Branka bila mala, kipue mlij
eko sruilo joj se na glavu i jedna strana njezina lica bila je potpuno sprena, a t
a strana lica bila je prekrivena nekim odvratnim crticama, oiljcima, sve nekako n
abrano, zbrkano. Izgledala je zastraujue. Osim toga, noge je imala strahovito krive
u slovo O, a zadnjice uope nije imala, kao ni grudi, a kosa joj bila nekako pror
ijeena kao da elavi. Igor, Stjepan i Mali postavili su mi logino pitanje u vezi ere
kcije potrebne za penetraciju tog potpuno
81
MILKO VALENT
82
nedunog udovita s anglistike. Rekao sam im istinu, to jest da sam popio litru Badel
ova konjaka, legendarnoga mirogojeka", i daje, po pravilima natjecanja, stvar ipak
uspjela... Ova zgoda mi se najvie gadi, ali ipak nije toliko strana kao ostale, k
ao, recimo, onaj period s maloljetnicama, ili ona zgoda sa staricama od kojih sm
o skupljali deparac za odlazak na ljetovanje... No ipak, ta mi smo, gledano s ved
rije strane, svim tim runim djevojkama i staricama omoguili da barem jednom u ivotu
budu sa zgodnim mladiima i nanosili smo im samo uitak, dodue vrlo, vrlo kratkotraj
an, tono u vremenskom opsegu koliko zahtijeva jedna prosjena kopulacija. Samo jedn
a. Pravila svakog uasa jednostavna su i nemilosrdna.
O Velebitu i ratu Naravno da sam iz reportaa izostavljao sve to je rekao onaj kret
en Zvonko. Htio sam ipak jo ivjeti iako sam u povremenim naletima depresije mislio
o samoubojstvu, rezanju ila, bacanju s nebodera i takve stvari. Nikada nisam nik
ome rekao niti rijei o tome kako me maltretirao taj ovjek, ta zvijer od ovjeka. Rep
ortae su se sviale i Gazdi i Ivanu i itateljima, ali samo ja znam koliko sam iz nji
h izostavio materijala. Na primjer, podatak da... Ne, ak ni ovdje ne mogu vidjeti
zapisan taj dogaaj.
Dani su prolazili u neprekidnoj napetosti, miris opasnosti poveavao je adrenalin
u sve uzbuenijoj krvi. Prvi puta sam zahvaljujui ratu uivao punim pluima ovaj ivot, p
rvi puta sam imao osjeaj da se neto stvarno vano dogaa, prvi puta imao sam osjeaj da
je konano ovo prva prava pustolovina u mojem ivotu siromanom pravim dogaajima. Ja sa
m samo obian ovjek, a nisam po profesiji vojnik, pa nisam prije imao prilike doivje
ti neki dobar ratni triler, neki dobar rat uivo. Nisam mislio puno o poginulima,
osobito ne o poginulima na suprotnoj strani. Uivao sam. Uivao sam u svakoj sekundi
na Velebitu. Moda zato jer sam svakodnevno ivio u blizini smrti.
Uivao sam motrei snjene padine te divne planine. Na plohama snijega blistale su one
plaviaste nijanse bijelila. Tek na Velebitu uvjerio sam se to je bijela boja snjen
ih ledenih vrleti, ali i to da bijela
PLAYSTATION, DUO
boja ima mnogo bijelih boja, itavu skalu od tamnoljubiasto bijele do blijede ljubia
stobijele. Isto tako, vidio sam ljepotu kontrasta izmeu boje krvi i boje snijega
kada je poginuo ime s Hvara, divan iako utljiv ovjek, s kojim sam ispio puno limenk
i piva i popuio puno cigareta. Sada, nakon toliko godina, jedina tuga koja me moe
spopasti jest ona izazvana smru tog dobrog, simpatinog ovjeka, vinogradara koji je,
eto, po nalogu sudbine morao upoznati Velebit i moda zadnjim svojim pogledom uoit
i ljepotu kontrasta vlastite crvene boje koja je izvirala iz njega i bijele boje
snijega. S najveom radou, ak s veom no to sam ju osjetio bivajui u enama, s ogromnom
dou sjeam se kako sam onom tipu, koji je kao na nekom izletu nosio Ray Ban naoale i
pravio se vaan nosei dugi, crni automat Heckler und Koch i one svoje crne kone ruka
vice od prave koe, sjeam se kako sam tom prokletom tipu razbio svoj Canon na glavi
, moj najdrai fotoaparat. Zbog ega, Robi, zbog ega? Zbog toga stoje on, vidjevi mrtv
o tijelo mojega prijatelja imuna, kada mu je okrenuo napola smrskanu glavu i prep
oznao ga, rekao: ,,A to je ime. Mislio sam daje vodnik." Znai, on je njemu bio sam
o ime", obini vojnik, vinogradar bez znaaja za njega, profesionalca, koji je iz inoz
emstva doao nama prodavati vojniku pamet samo zato jer mu je otac iz ovih krajeva.
Urliknuo sam divlje najjau psovku-uvre-du koja se moe rei ratniku, to jest da je p
ederski minker s West Pointa, i odalamio ga Canonom po glavi...
Ne mogu vie. elim zaboraviti rat. Moda i hou, ali moga imuna nikada. Kada sam jednom
imao visoku temperaturu, on je izvadio zadnji, kaem zadnji, zadnji Andol od 300 m
g i dao mi ga nesebino iako bi moda i njemu trebao; bili su tada neki kenjkavi dan
i, as toplo as zima, pa je mnoge uhvatila gripa ili neka gadna viroza. A samo onaj
tko je bio u ratu, na terenu, pa makar i kao reporter, zna to to znai ivjeti u vrl
eti, u onom kru sav slomljen od slabosti tijela dok mora u svakom trenutku biti sp
reman i na najgore, a ako ne na to, onda ili na pokret ili na promjenu lokacije.
..
Ne mogu vie. Unato ljepoti koju sam doivio za vrijeme rata, elim ga zaboraviti. Moj im
e, vidimo se gore" sjeam se reenice
83
MILKO VALENT
koja se tada i preesto izgovarala i kada su mnogi doivjeli svoju zadnju bijelu boj
u, bijelu boju snjenih padina Velebita. Ne mogu vie. Ne smijem vie.
O ljudima koje bih mogao ubiti O ljudima koji pobuuju moj nagon za ubijanjem ve sa
m neto napisao na ovom skrovitom mjestu. Ali taj spisak ipak moram proiriti. Dakle
, osim ogorice Lidije, zatim Zvonka, koji je ve ionako poginuo u ratu (ha, ha, ha)
pa ga u mati samo posthumno ubijam (ha, ha, ha), i onog odvratnog Perice iz grad
ske rubrike, mogao bih komotno ubiti onoga tipa koji stanuje iznad mene jer ve de
setak dana preglasno puta glazbu. Puta neki potmuli r'n'r s jako pojaanim basovima,
i to ba u vrijeme kada imam popodnevni odmor. Basovi udaraju u moj mozak kao rit
mino kloparanje bunih tvornikih strojeva ili kao grmljavina topova pa imam osjeaj da
u poludjeti. Prije nekoliko dana, kada vie nisam mogao izdrati jainu tih zvukova, o
tiao sam gore i pozvonio na vrata. Ispostavilo se da je to podstanar, mladi stude
nt medicine iroka osmijeha i bijelih zubi, crnac iz Sudana ili tako neto. Jo prije
nego stoje otvorio vrata pripremio sam reenicu Ako ne prestane s preglasnim putanjem
glazbe, ubit u te, vjeruj mi!", ali kada sam vidio da je u pitanju crnac, reenicu
sam formulirao ovako: Ako ne prestane s preglasnim putanjem glazbe, pozvat u polici
ju." Rekao je OK i taj je dan smanjio ton, ali ve drugi dan sve je ilo po starom.
Sada sam u dilemi. Ako ubijem tog bezosjeajnog gada, koji ak niti nakon moje prije
tnje policijom ne odustaje od maltretiranja bukom, sigurno bi me osim za ubojstv
o optuili i za rasizam pa bih dobio najmanje dvije-tri godine vie nego to bih dobio
daje taj gad bijelac. Moram o tome jo razmisliti iako bih ga mogao ubiti odmah.
Mogao, kaem, jer to moda neu uiniti budui da sam obina kukavica. Ali ako nastavi ovako
jo dva dana, a prije nego uzmem zakon u svoje ruke i stvarno ga ubijem, dat u mu
ipak jo jednu ansu i prijaviti ga policiji pa neka ga deportiraju na neku od plant
aa pamuka, ako takve jo uope negdje postoje. Da se odmah razumijemo, ja ne mrzim sv
e crnce, mrzim samo ovoga koji stanuje iznad mene i koji me odne-
84
PLAYSTATION, DUO
davno maltretira preglasnom glazbom. Uh, kako sam samo bijesan na njega. Toliko
sam bijesan da mi se ini da ne mogu razumno rasuivati kada je on u pitanju. Pitam
se kako se je uope taj crnac pojavio u Novom Zagrebu, dakle u dijelu grada u koje
mu uglavnom ive bijelci? Zato se ne preseli u kinesku etvrt koja se ve pomalo formir
a tu negdje u Zagrebu? Pa neka tamo puta glazbu. Ili jo bolje, neka se preseli u n
eki grad koji je jako multinacionalan i raznobojan, recimo u Pariz. Ne, nisam ja
rasist iako, to moram priznati na ovom tajnom mjestu, osjeam neku superiornost n
ad tim gadom koji glasno puta glazbu i remeti moj san. Ne znam tono u emu se sastoj
i ta superiornost, ali je ipak intenzivno osjeam. Moda su to uobiajene predrasude o
dominaciji bijele nad crnom rasom. Ma nema veze. Ipak, protrnem od straha kada
pomislim da taj gad, budui kirurg, kako ujem, neto na meni operira. Jedno je sigurn
o: ne volim ni bijele ni crne gadove bez obzira na rastuu politiku korektnost. Ma
nema veze, idem napraviti jo jednu nescafe s mlijekom.
Plima valova ili veliki val pun gustih kapi Ovako vie dalje ne ide. ak i na ovome
tajnom mjestu teko mi je pisati o bilo kojoj temi koja je izravno povezana sa mno
m. Ja stvarno vie ne znam kakav sam ja to ovjek. Kada piem o ekologiji za novine il
i asopise, ili kada sam pisao onu kolumnu est godina svaki tjedan jednu, mogao sam
se, a mogu se i danas, koncentrirati i pisati logino i po redu o svakoj temi. Pa
ak i onda kada sam u onoj kamenoj razruenoj kuici na Velebitu pisao ratne reportae,
sav usran od straha da e me pogoditi neka srpska minobacaka granata od 120 mm, mo
gao sam se usredotoiti na ono to piem, ak sam se mogao usput aliti s narednikom, moga
o sam izbacivati iz teksta neke istine koje nisu poeljne za objavljivanje, mogao
sam se ak sam cenzurirati bez upletanja onoga kretena Zvonka. Sada kada nemam nik
akva naloga sa strane, mora ovo, mora ono, sada kada sam bez ikakva imperativa osi
m ove udnovate, bolesne elje za samomuenjem, jer sam utuvio u tu svoju ludu glavu d
a mogu barem mjestimino ispriati svoj ivot pun lai u lijepo oblikovanim valovima tek
sta, sada mi se u glavi sve razlijeva i zgu-
85
MILKO VALENT
njava, sada usredotoenost najednom postaje nemogua. Sada kada mogu pisati potpuno
slobodno, jer ovo je tajno mjesto za koje nitko ne zna, ne mogu se koncentrirati
. Sve se raspruje u stotinu krhotina i kapi, tisuu naizgled nepovezanih, a ipak po
vezanih ideja, slutnji, miljenja, predrasuda, malih kapi, udnih kapljica ivota. Od
koliko je kapi sastavljen jedan obian morski val, od isto toliko strahova, nedoum
ica i lutanja sastavljen sam i ja, ovjek koji se cijeli svoj ivot voli uditi obinim
stvarima. Katkada su najobinije stvari najzagonetnije i najudnovatije. Recimo, men
i kao novinaru jako je zagonetna sve ea upotreba rijei preduvjet" uza sve manju upotr
ebu rijei uvjet", iako je razvidno da rije uvjet" ima sva znaenja rijei preduvjet". Tak
oer je zagonetna rije startati", ba zbog toga jer u hrvatskom postoje rijei poeti" i z
oeti". Ovi idioti na televiziji kau: Skijaka sezona starta u utorak." Ti idioti jedn
ostavno ne znaju da ima potpuno nepotrebnih anglizama. Isto tako, jako je zagone
tno kakva je razlika izmeu rijei marka" i brand", jer je u zadnje vrijeme upotreba br
anda" sve ea, kao i upotreba brendija, uostalom. Moda sam zapravo ja idiot, budui da
ne mogu uoiti razliku.
udno je, ali stvarno se ne mogu usredotoiti niti na jednu posebnu temu u ovoj svoj
oj vlastitoj stvari, ali mogu se barem usredotoiti na male kapljice od kojih je s
astavljena. Pa dobro, onda neka bude tako, pisat u kako mogu i koliko mogu i opet
ii psovati sve svoje nedostatke u kupaonicu. Najgorim moguim psovkama psovat u svo
j kukaviluk i sve svoje lai. Moram samo paziti na vrijeme kada Jan dolazi iz kole,
a Suzi s posla. Sram me priznati kako sam se psovao danas i koje sam sve psovke
izmislio kako bih se to vie ocrnio. Mogu li zapisati te psovke na ovo skrovito mje
sto? Ne mogu. Nemam hrabrosti, nemam muda ponavljati te strane grozote. Najjaa moj
a psovka, koju mogu jedva zapisati ak i na ovom tajnom mjestu, glasi: jebi ga, to
moe!
O udnim stvarima - Koliko se samo udnih stvari zbiva kada ovjek radno mjesto ima ug
lavnom doma pa ne mora esto ii u redakci-
86
P L AY STAT I O N, DUO
ju i ostaje kod kue. Radi, slua i ita valove. I to je ve dovoljno, katkada i previe.
Ali zbivaju se stvari koje se ne mogu predvidjeti. Spletom mnogih udnih okolnosti
danas je navratila Mirna, najbolja Suzanina prijateljica, jedina, kako kae Suzi.
Dola je uzeti neku knjigu koju joj je Suzi jo prije tjedan dana obeala i rekla da e
je ekati, ali do danas ona nije stigla odvojiti vrijeme za to. Dola je ujutro, po
podne ne stigne jer mora k frizeru, a zna da sam ja kod kue pa super, uzet e napok
on tu knjigu. Bio sam toliko udubljen u svoje valove prije negoli je Mirna pozvo
nila da je nisam mogao ba dobro pratiti pa sam je radije samo gledao. Gledao sam
je kao neki novi val, iako sam je vidio ve tisuu puta. Ta prilino zgodna ena danas j
e izgledala jo ljepe pa sam se udio kako je to mogue, ta i ona stari, a jo je ljepa. N
a papiriu koji mi je pruila bio je napisan naslov te knjige. Otili smo do velike po
lice i potraili tu knjigu. Ne znam koji se to vrag dogodio, ali traena knjiga, koj
u smo brzo nali, pala mi je na pod. Mirna i ja istodobno smo se sagnuli po knjigu
i podigli je zajedno. To smo izveli tako koordinirano kao da uvjebavamo neku sce
nu na filmu ili u kazalinoj predstavi. Ne znam to se tono dogodilo, ali smo se, drei
knjigu s etiri ruke, zagledali jedno u drugo kao da se nikada prije nismo vidjeli
. Bili smo nemoni, knjiga je opet pala na pod, ali mi nismo za to puno marili jer
smo se u taj isti tren poljubili. Neki val vruine zapahnuo je cijelu prostoriju,
imao sam dojam da su se i knjige oznojile kao i mi. Kao da smo poludjeli, to li.
Spleli smo se u jedva razdvojive i jako navlaene niti neke lelujave, ali vrste tk
anine. Nismo prozborili ni rije. Vodili smo ljubav naslonjeni na policu s knjigam
a kao dva mjeseara koja su se susrela na krovu neke zgrade za puna Mjeseca. Ne zn
am ni koliko je sve to trajalo. Znam samo da sam, nakon to smo se nekako ipak usp
jeli razdvojiti, ljubazno ispratio Mirnu do vrata. Ne znam ni koju smo rije pozdr
ava izgovorili. Kada je Mirna otila opazio sam knjigu i onaj papiri na podu. Mirna
i ja potpuno smo zaboravili na knjigu, zapravo na sve. Uredno sam knjigu pospre
mio na njezino mjesto, a papiri odnio u kuhinju i bacio ga u smee. A kada sam ve bi
o u kuhinji, pomislih, zato da ne napravim jedan fini nescafe. Tresao
87
MILKO VALENT
njava, sada usredotoenost najednom postaje nemogua. Sada kada mogu pisati potpuno
slobodno, jer ovo je tajno mjesto za koje nitko ne zna, ne mogu se koncentrirati
. Sve se raspruje u stotinu krhotina i kapi, tisuu naizgled nepovezanih, a ipak po
vezanih ideja, slutnji, miljenja, predrasuda, malih kapi, udnih kapljica ivota. Od
koliko je kapi sastavljen jedan obian morski val, od isto toliko strahova, nedoum
ica i lutanja sastavljen sam i ja, ovjek koji se cijeli svoj ivot voli uditi obinim
stvarima. Katkada su najobinije stvari najzagonetnije i najudnovatije. Recimo, men
i kao novinaru jako je zagonetna sve ea upotreba rijei preduvjet" uza sve manju upotr
ebu rijei uvjet", iako je razvidno da rije uvjet" ima sva znaenja rijei preduvjet". Tak
oer je zagonetna rije startati", ba zbog toga jer u hrvatskom postoje rijei poeti" i z
oeti". Ovi idioti na televiziji kau: Skijaka sezona starta u utorak." Ti idioti jedn
ostavno ne znaju da ima potpuno nepotrebnih anglizama. Isto tako, jako je zagone
tno kakva je razlika izmeu rijei marka" i brand", jer je u zadnje vrijeme upotreba br
anda" sve ea, kao i upotreba brendija, uostalom. Moda sam zapravo ja idiot, budui da
ne mogu uoiti razliku.
udno je, ali stvarno se ne mogu usredotoiti niti na jednu posebnu temu u ovoj svoj
oj vlastitoj stvari, ali mogu se barem usredotoiti na male kapljice od kojih je s
astavljena. Pa dobro, onda neka bude tako, pisat u kako mogu i koliko mogu i opet
ii psovati sve svoje nedostatke u kupaonicu. Najgorim moguim psovkama psovat u svo
j kukaviluk i sve svoje lai. Moram samo paziti na vrijeme kada Jan dolazi iz kole,
a Suzi s posla. Sram me priznati kako sam se psovao danas i koje sam sve psovke
izmislio kako bih se to vie ocrnio. Mogu li zapisati te psovke na ovo skrovito mje
sto? Ne mogu. Nemam hrabrosti, nemam muda ponavljati te strane grozote. Najjaa moj
a psovka, koju mogu jedva zapisati ak i na ovom tajnom mjestu, glasi: jebi ga, to
moe!
O udnim stvarima - Koliko se samo udnih stvari zbiva kada ovjek radno mjesto ima ug
lavnom doma pa ne mora esto ii u redakci-
86
PLAYSTATION, DUO
ju i ostaje kod kue. Radi, slua i ita valove. I to je ve dovoljno, katkada i previe.
Ali zbivaju se stvari koje se ne mogu predvidjeti. Spletom mnogih udnih okolnosti
danas je navratila Mirna, najbolja Suzanina prijateljica, jedina, kako kae Suzi.
Dola je uzeti neku knjigu koju joj je Suzi jo prije tjedan dana obeala i rekla da e
je ekati, ali do danas ona nije stigla odvojiti vrijeme za to. Dola je ujutro, po
podne ne stigne jer mora k frizeru, a zna da sam ja kod kue pa super, uzet e napok
on tu knjigu. Bio sam toliko udubljen u svoje valove prije negoli je Mirna pozvo
nila da je nisam mogao ba dobro pratiti pa sam je radije samo gledao. Gledao sam
je kao neki novi val, iako sam je vidio ve tisuu puta. Ta prilino zgodna ena danas j
e izgledala jo ljepe pa sam se udio kako je to mogue, ta i ona stari, a jo je ljepa. N
a papiriu koji mi je pruila bio je napisan naslov te knjige. Otili smo do velike po
lice i potraili tu knjigu. Ne znam koji se to vrag dogodio, ali traena knjiga, koj
u smo brzo nali, pala mi je na pod. Mirna i ja istodobno smo se sagnuli po knjigu
i podigli je zajedno. To smo izveli tako koordinirano kao da uvjebavamo neku sce
nu na filmu ili u kazalinoj predstavi. Ne znam to se tono dogodilo, ali smo se, drei
knjigu s etiri ruke, zagledali jedno u drugo kao da se nikada prije nismo vidjeli
. Bili smo nemoni, knjiga je opet pala na pod, ali mi nismo za to puno marili jer
smo se u taj isti tren poljubili. Neki val vruine zapahnuo je cijelu prostoriju,
imao sam dojam da su se i knjige oznojile kao i mi. Kao da smo poludjeli, to li.
Spleli smo se u jedva razdvojive i jako navlaene niti neke lelujave, ali vrste tk
anine. Nismo prozborili ni rije. Vodili smo ljubav naslonjeni na policu s knjigam
a kao dva mjeseara koja su se susrela na krovu neke zgrade za puna Mjeseca. Ne zn
am ni koliko je sve to trajalo. Znam samo da sam, nakon to smo se nekako ipak usp
jeli razdvojiti, ljubazno ispratio Mirnu do vrata. Ne znam ni koju smo rije pozdr
ava izgovorili. Kada je Mirna otila opazio sam knjigu i onaj papiri na podu. Mirna
i ja potpuno smo zaboravili na knjigu, zapravo na sve. Uredno sam knjigu pospre
mio na njezino mjesto, a papiri odnio u kuhinju i bacio ga u smee. A kada sam ve bi
o u kuhinji, pomislih, zato da ne napravim jedan fini nescafe. Tresao
87
MILKO VALENT
sam se od svega to sam maloas doivio s Mirnom, tresao sam se kao neka trskica, ibica
, to li. Sve su to kapljice, neke udne kapi od kojih su sazdane i nae oi. Vratio sam
se sa alicom vrueg nescafea u sobu naglas ponavljajui: valovi, valovi, valovi.
O knjizi Bijeli Velebit, crvena planina - Promocija je prola u sveanom tonu s puno
hvalospjeva hrabrom novinaru, to jest meni (ha, ha, ha). Nitko od tih ljudi ne
zna kakva sam ja u stvari kukavica. Oni nisu mogli znati da sam upravo ja izmisl
io radnu obavezu pisanja reportaa o ratu samo zbog toga da ne odem na prvu liniju
bojinice. Kada to sada retrospektivno promotrim ne mogu se ne diviti sebi, stvar
no sam sve lukavo izveo. ak ni glavni urednik Ivan, inae moj prijatelj, nije prokl
juvio moj plan. Njemu je to bilo normalno da novinar koji godinama pie samo o eko
lokim temama, pie kada je potrebno i o ratnim zbivanjima na terenu. Moj je cilj bi
o biti blizu borbe, ali ne u njoj, to da. Gledati krv, ali ne svoju, to da. Uivao
sam u promociji. To je bila najljepa promocija od svih onih kojima sam prisustvo
vao. Svi su mi estitali na tim reportaama iz rata skupljenim u knjigu, ak i ratni v
eterani, to me jo vie razveselilo. Naravno da niti u jednoj reportai nisam napisao n
iti slova o tome koliko sam uivao u ratu. U cijeloj knjizi gnuam se rata, dakle lae
m, a istina je da sam zapravo prvi put u ivotu tek za vrijeme rata doivio istinsko
uzbuenje, dah prave avanture, prije svega avanture ivljenja. Istinski sam ivio tek
u ratu. Uivao sam u ratu vie nego ikada u ivotu u bilo emu. Osjeao sam se potpuno is
punjenim. Moj ivot kao da je zadobio svoj puni smisao. ak sam vie uivao na terenu ne
go doma kada sam sa Suzi s velikim uivanjem promatrao rat na televiziji. Na teren
u su sve boje prave. Kad je poginuo Sime s Hvara, dugo sam promatrao njegovu krv
na snijegu. Tugovao sam za imunom, sprijateljili smo se uz pivo i cigarete, ali
ipak, kada je poginuo, nisam u sebi mogao zatomiti veselje to sam ja iv i to u vjero
jatno i ostati iv, a to se na kraju i obistinilo jer sam izbjegavao opasnost kolik
o god sam to mogao. To i nije bilo toliko teko, ta ja sam bio reporter, a ne bora
c predvien za to da ubijam ili da budem ubi-
88
PLAYSTATION, DUO
jen. Od mene se oekivalo da piem i izvjetavam, a ne da pucam. Nisam tada ni slutio
da e doi dan kada e me hvaliti kao hrabra ovjeka. Rat je za veinu ljudi divna stvar,
napredovanje u mnogim strukama ide puno bre, a biznis cvate na sve strane. Da, da
, svih pet godina jako sam uivao u ratu, to ne smijem nikome rei, ali barem to mogu
zapisati na ovom tajnom mjestu. Uivao sam kao prasac iako sam jednom zamalo pogi
nuo, jer sam glupo i bez veze provirio kroz prozor one ruevne kuice u kojoj sam pi
sao ratne reportae.
O velikim laima - Puno je kapljica. Plimni valovi dolaze. Rijetko sam lagao o nev
anim malim stvarima, ali ipak jesam, a najvie sam lagao o velikim. Hou rei, nisam ba
uvijek patoloki laac koji lae i o najmanjoj sitnici (iako je bilo i toga, ha, ha, h
a) pa, na primjer, mirno kae kako je dorukovao margarin s kruhom, a u stvari je do
rukovao kolae. Onoga dana kada smo vozili bicikle ispred Inine zgrade, pitala me S
uzi je li nju najvie, ali najvie, volim na svijetu. Rekao sam da, da, da, moj viro
vitiki cvijete. Rekao sam da, ali to nije bila istina. Najvie na svijetu volio sam
Neli. S njom sam se divljaki ljubio, evo tu, dok je to jo bilo gradilite, upravo t
u gdje se sada nalazi plato ispred Ine. Na moju veliku alost Neli nije ljepotica
pa sam oenio Suzanu upravo zbog njezine atraktivne ljepote. To joj, naravno, nika
da nisam rekao. Rekao sam joj da je uzimam za enu iz iste i nepatvorene ljubavi. K
ako bih joj mogao rei da je enim samo zbog njezine fizike ljepote? Naravno, ima Suz
i i drugih vrijednosti, ali ta je bila presudna. Gdje god da se s njome pojavim,
definitivno sam glavni, da tako kaem. Mukarci mi zavide. Kada je jednom navratila
u redakciju, pola sata koliko je ostala nitko nije nita radio, samo su gledali S
uzi prtljajui neto oko kompjutora, posao je jednostavno stao. Ivan se sav uskomeao
neprekidno popravljajui kravatu. ak joj je ponudio kolumnu u naim novinama, jer vi k
ao direktorica stranog predstavnitva u Zagrebu zacijelo biste imali puno toga rei
o poslovanju, o ulaganjima, o oploenju kapitala", o ovome, o onome. Stvarno je dr
obio bez kraja i konca dok sam ja ponosan cvao. Suzana mu je zahvalila na ponudi
rekavi da joj na alost opseg
89
MILKO VALENT
posla ne dozvoljava nikakvo pisanje osim tek potpisivanje, potpisivanje kupoprod
ajnih ugovora, dakako. Kada je Suzi otila, rekao mi je da stvarno mogu biti zadov
oljan svojim ivotom zato to imam tako lijepu enu. Ja sam, naravno, opet lagao rekavi
da je sve to bila sluajna romantina ljubav na prvi pogled itd. Pa nisam mu valjda
mogao rei da sam jo od srednje kole, dakle puno prije nego sam upoznao Suzanu, pla
nirao brak iskljuivo s lijepom enom. Ili lijepa ili nikakva, takav je bio moj plan
o kojemu, jasno, nikome nisam nita govorio. Neli i dalje volim, ali ona je tip en
e koja s godinama postaje sve runija i runija, a Suzana je tip ene koja e i u poznoj
dobi biti lijepa i armantna. Ljubav je divna stvar, ali kako bih se, zaboga, kao
javna osoba, uvaeni novinar, mogao u javnosti pojavljivati sa sve runijom i runijo
m enom?! Ve kao sasvim mladi novinar shvatio sam da to ne bi bilo dobro. Svaka ast
ljubavi, svaka ast Neli, ali ja sam prije svega ekolog, to e rei i estet. U prirodi
volim sve lijepo, a ponajprije u prirodi koja me neposredno okruuje. Ono runo doivl
javam kao nuno, priroda mora posjedovati i runou kao dio svojega bogatstva, ali nig
dje ne stoji da seja moram okruiti i tim njezinim dijelom. U svakom sluaju, radije
u biti s lijepom enom nego sa zgodnom enom, a za onom zgodnom, pa i nelijepom, koj
u vie volim, radije u patiti utapajui svoju patnju u neposrednoj ljepoti koja me sv
akodnevno okruuje.
O svakodnevnim kretenima svake vrste - U svom novinarskom poslu nailazim na svak
ojake bolesne ljude. Zovem ih svakodnevni kontinuirani kreteni. Ti ljudi mogu se
mirne due svrstati u tri kategorije. Prva je ona najbezazlenija, to su ljudi koj
i pate od neke somatske bolesti ili su samo jako nesretni; druga kategorija sast
oji se od totalnih idiota, a trea od definitivno retardiranih ljudi, zapravo paci
jenata koje pod hitno treba hospitalizirati u neku od brojnih mentalnih instituc
ija. Na primjer, poaljem kolegici e-mail s jednim pitanjem o Kopakom ritu i jo nagl
asim da mi je hitno. Danima nema odgovora pa je nazovem i pitam to se dogaa. Ma zn
a, moda su ovi virusi... Vidim, izvlai se, a zapravo se radi o kombinaciji kreteniz
ma, lijenosti i neodgovornosti. Ili poaljem onoj debeloj Magda-
90
PLAYSTATION, DUO
leni e-mail s privitkom o Plitvikim jezerima i ljubazno je zamolim da mi jednom r
eenicom potvrdi primitak poiljke. Proe desetak dana pa je nazovem i pitam to se dogaa
, je li se moda razboljela, a ona mi imbecilno odgovara da ako mi nije poslala e-
mail, to znai da je sve u redu. Kad joj kaem da sam je u e-mailu lijepo zamolio da
mi potvrdi primitak poiljke i da to sigurno nisam zamolio bez razloga, kae da se
uzrujavam bez veze, da sam paranoian i da mi pod hitno treba nova ljubavnica (to
Magdalena, o uasa, misli na sebe). Ili pak onaj kreten iz naeg dopisnitva u Zadru k
oji prati ruenje bespravno izgraenih kua. Nazovem ga i on kae da je u velikom poslu
i da e me nazvati za dvadesetak minuta. OK, kaem i ekam dvadeset minuta, pa i sto m
inuta. Nakon tri sata zovem ga ponovno i kaem mu da mi je obeao da e me nazvati za
dvadeset minuta. Joj, da je zaboravio, joj ovo, joj ono. Znai, progresivno odumir
anje mozga ili obini kretenizam. Nakon te moje intervencije dogovorimo se, a u ve
zi s jednom drugom stvari, da me nazove sljedeeg dana tono u podne. Nije nazvao. N
azovem ga u dva popodne i pitam ga zato me nije prema dogovoru nazvao u podne, a
on opet, joj, zna, joj, guva, joj... Zamolim ga da me nazove u tri popodne zbog ne
kog lanka. Ma, jasno, stari, javit u se, sve je u redu. Naravno, nije nazvao pa sa
m nakon mjesec dana takve bolesne komunikacije rekao Ivanu da tog kontinuiranog
kretena jednostavno moramo otpustiti pa ga je Ivan u dogovoru s Gazdom i otpusti
o. Ili onaj debeli konj, ne znam kako bih ga tono nazvao a da ne uvrijedim neku d
obroudnu ivotinju, dakle onaj klipan s televizije. Dogovorimo sastanak tono u jedan
, i to tono u jedan" dvaput naglasim, u kavani hotela Dubrovnik, ali njega nema pa
nema. Kad evo ti idiota u pet do dva. Joj, guva u gradu, morao sam uzeti taksi j
er mi je auto na popravku, joj ovo, joj ono, nije uzeo mobitel sa sobom pa mi se
nije mogao javiti, taksi dugo vozi, ovo, ono. Odmah nakon te poplave od imbecil
nih isprika veselo prelazi na askanje, te kako si, te ide li na tenis itd., ba kao
da se nita nije dogodilo. Da, takvi bolesni ljudi ponaaju se kao da se stvarno nita
posebno nije dogodilo. Ili poaljem pismo onoj nemoguoj eni koja se, kao, bori prot
iv genetski modificirane hrane.
91
MILKO VALENT
Poaljem joj dva pisma pa i tri, ali nema odgovora. Inae, ta pisma zahtijevaju bare
m minimalni odgovor, zapravo jednu obinu informativnu reenicu. Nazovem je i pitam
je li provjeravala potu. Jesam. Pa jesi li vidjela moja pisma? Jesam. Pa zato ne o
dgovara na njih? Pa zato jer nije hitno, a ionako se ujemo. Za poludjeti. Ono to je
najgore, ini se da je koliina tih bolesnika u porastu. Kakva korist od trenutne i
nternetske komunikacije kada mentalni sklop kretena ostaje mentalni sklop kreten
a, kada je njihov mentalni sklop koncipiran na piljskoj razini na kojoj vrijeme j
o nije postojalo. U staro doba, recimo u osamnaestom stoljeu, takvi ili slini krete
ni, pretpostavljam, odgovarali su na pismo otprilike nakon osam godina. Ako su u
ope odgovarali. Vrhunac vrhunaca bila je ona djevojka koju smo morali otpustiti.
Telefonski naruim kavu i jo naglasim da na tanjuri stavi mlijeko, a ona umjesto mli
jeka donese vodu. Najveu pak greku poinila je jednog jutra kada je Ivan naruio kavu
i jo je naglasio da to bude odmah jer je radio na uvodniku, a jo je bio pospan. To
udo od bia donijelo je hladnu kavu i to nakon pola sata. Ivan je nazvao Gazdu i t
a idiotkinja odmah je, taj isti as, naravno, dobila otkaz. Hvala bogu, prola su on
a socijalistika, komunistika vremena kada je poslodavac morao drati u stalnom radno
m odnosu sve mogue vrste bolesnika, ak i kretene o kojima upravo piem na ovom mjest
u. Da, ali to da ovjek radi kada slinu situaciju ima kod kue kao Ivan? Primjerice, j
avi eni da e doi u osam naveer i lijepo je zamoli da mu napravi peninu krupicu na mlij
eku, tako da krupica bude spremna kada on umoran i iscrpljen doe kui. On doe, a umj
esto penine krupice na stolu ga ekaju kukuruzni ganci. Ili, poalje sina u duan po Oujsk
o pivo, a ovaj kupi Karlovako. Ili, poalje nekom svom prijatelju veliku kovertu s
manjom kovertom na kojoj je napisana Ivanova adresa, a u koju ovaj mora samo sta
viti neke diskete te poslati poiljku. Ivan je to uinio kako bi tom ovjeku olakao pos
ao. Da, ali nema poiljke, pria mi Ivan, desetak dana. Onda ga nazove, a ovaj kae da
je sve pod kontrolom. Nevjerojatno. Kako je sve pod kontrolom kada jo nisi posla
o, pita Ivan. Ne brini, evo stie ti za dva dana, kae ovaj umirujuim glasom. Proe dva
dana, ali po-
92
PLAYSTATION, DUO
iljke nema. Proe tri mjeseca i Ivan ponovi postupak s kovertom. Opet nita. Ivan ga
zove na mobitel, ali mobitel je iskljuen. Na kraju Ivan odustaje i misli da mu je
prijatelj teko bolestan, moda je u bolnici, a moda je i umro, pa se zbog tih istih
disketa mora snalaziti na puno kompliciraniji nain. Ili, zamoli enu, inae profesor
icu hrvatskoga, da mu lektorira tekst, koji ujutro mora odnijeti u redakciju, a
ona napravi samo korekturu. I tako dalje. Kae mi Ivan da ozbiljno razmilja o razvo
du braka. Sreom, ja doma nemam tako drastinih sluajeva iako Suzi, na primjer, ita ho
roskope u novinama i, to je najgore, jo i vjeruje u njih, a to je itekako blizu kr
etenizmu. Paradoks je u tome to je Suzi izrazito inteligentna pa sam morao izmisl
iti pojam selektivne inteligencije kako bih opravdao taj njezin idiotizam s horo
skopima. Ima jo jedna zabrinjavajua stvar. Ona na moru rjeava krialjke, stoje takoer
jedan, iako blai, oblik kretenizma. Ona se, kae, na taj nain odmara. Taj nain odmara
nja ini mi se prilino diskutabilan, iako je, naravno, puno manje bolestan nego ops
esivno itanje horoskopa po novinama i trendv magazinima. Itd. Ova tema me jako is
crpljuje pa idem brzo napraviti jo jedan nescafe s mlijekom. Kretena je sve vie...
Umirujui me, kae mi kolega iz studentskih dana, psiholog, da nije problem to to su
bolnice pune ozbiljno bolesnih ljudi, idiota svake vrste, ve da je problem u tom
e to neke patoloke pojave, kao to su oblici kretenizma i idiotizma o kojima ovdje p
iem, stjeu graansko pravo normalnosti. Primjerice, Ivanovi sluajevi ili ovi moji s e
-mailom i telefonom, kae, smatraju se sve vie uobiajenom i normalnom pojavom. Uas. P
aradoks svakodnevnih kretena, takozvani kretenski komunikacijski paradoks privid
no brze epohe, sastoji se u tome to je u doba sve brih komunikacijskih kanala komu
nikacija sporija nego prije. Moda ja i grijeim, ali je evidentno da moj novinarski
rad svakodnevni kreteni itekako usporavaju. Ma idem napraviti jo jedan nescafe d
a se malo smirim.
O Zeljki i Iraku - Ivan je najavio da me on i Gazda alju u prosincu na dvomjeseni
reporterski zadatak u Irak, kako bih istraio utjecaj namjernih paljevina naftnih
izvora na ekoloku ravnoteu. Kao i
93
MILKO VALENT
uvijek veselim se zadatku, ali ono to me zabrinjava jest ona Ivanova usputna info
rmacija da sa mnom alju Zeljku kako bi ona uz mene uila posao. Zeljka je divna, sp
osobna mlada ena kojoj je, na alost, mu impotentan pa ona divlja po redakciji zavod
ei i muko i ensko. Ona je toliko seksualno nametljiva da u morati upotrijebiti surov
e metode odbijanja ako elim dobro raditi svoj posao. Naravno da u je napokon, tako
nametljivu, i obljubiti nekim otrim usputnim seksom koji nazivam informativna br
za intervencija, ali joj odmah moram dati do znanja da smo u Irak doli naporno ra
diti. Moda nije loa ideja da uvedem dvosatni divljaki seks jednom tjedno i niti sek
unde vie. Tako je, rei u joj da ona odabere dan, recimo petak, i da emo svaki petak,
ujutro ili naveer, svejedno, dva sata proizvoditi heteroseksualni uitak. S temper
amentnim enama koje naginju nim-fomaniji treba biti odluan te ih prisiliti na eljez
nu disciplinu i elini raspored koji se ne smiju naruiti. Jedan obrok tjedno i to je
to. Sto se tie posla, vjerujem da e Zeljka brzo i dobro uiti, mala je sposobna kao
sam vrag. Najvanije je da pod hitno naui metodu izbacivanja suvinih pridjeva, jer
je sklona baroknom gomilanju rijei koje bitno ne doprinose kvaliteti teksta. No,
to se da nauiti relativno brzo, samo je potrebna pojaana koncentracija. Ipak, malo
me je strah hou li se ja uspijevati pridravati seksualne discipline uz vraki privl
anu Zeljku, koja e mi se svakodnevno nabacivati onim svojim grudima boje blijede v
anilije...
O stanovima i kuama Ova pelinja arhitektura" (Suzana) Novog Zagreba, koliko god da
ju ovjek voli nekom nastranom urbanom ljubavlju, stvarno izaziva faze lagane ambi
jentalne depresije. ovjee, kao da ivimo u konicama, kao da smo deklarirani mazohisti
. Ja mislim da su ta nova naselja puna visokih stambenih zgrada izgraena u stvari
za siromanu radniku klasu (konano mi je poelo svitati), nazovimo je radnika klasa vi
soke tehnologije, koja ionako nema vremena opaati svijet oko sebe pa joj je zapra
vo svejedno u emu stanuje. Tim beskrajnim gomilama ljudi, takozvanim urbanim stan
ovnicima, bitno je da zgrade imaju grijanje, telefon i eventualno
94
P L AV S TAT I O N, DUO
satelitsku ili kabelsku televiziju s pedeset programa, od kojih devedeset posto
svakodnevno servira vrlo imbecilni zabavno-politiki napoj za iroke narodne mase i
tako im ubija i onu zadnju mrvu razuma koja im je moda preostala od osnovne kole.
(Najhumaniji je zapravo pornografski program tv-kanala Private Gold koji nou emit
ira samo nepatvorenu seksualnu radost.) Kad bi tim ljudima postavili sasvim ozbi
ljno pitanje to je to kritiko miljenje, mislim da bi tek bijelo, jako bijelo gledal
i. Najimbecilnije su takozvane humoristine emisije sa snimljenim smijehom virtual
ne publike. Ruski znanstvenik Pavlov uivao bi promatrajui veinske jadnike koji gled
aju te emisije, ja ih zovem tv-emisije uvjetovanog refleksa s tekim posljedicama.
Ti neuki ljudi, gledatelji, stvarno se uvijek smiju na mjestima gdje se uje snim
ljeni smijeh, ak i na mjestima koja uope nisu smijena nego tek imbecilna. A takva j
e veina tih mjesta. Ali gdje sam ono stao? Aha, Novi Zagreb. Ima pravo Suzi, mora
m prevladati tu ljubav, zapravo lanu ljubav, takozvanu ljubav za Novi Zagreb koju
sam htio--ne htio stekao ivei u tom betonu usred urbane pustinje. Ne smijem to pr
iznati Suzi, ali veselim se skorom preseljenju na neki od obronaka Medvednice. I
deju o izgradnji vlastite kue nisam ba prihvatio s oduevljenjem, ali sve vie mislim
da je Suzi ipak u pravu. Vlastita kua, samostojna a ne ona u nekakvom nizu, jedin
o je rjeenje koje omoguuje dostojanstveno stanovanje, dostojanstven ivot u svakom s
mislu. U toj kui nee biti niti crnaca niti bijelaca koji e glasno putati glazbu i ja
u moi spokojno drijemati poslije ruka ili meditirati. Napokon sam stvarno shvatio
da je vlastita kua zakon na Zemlji. Stvarno, Roberte, dugo ti je trebalo. udi me d
a kao ekolog to nisam ve puno prije razabrao. Ma to ekolog? Kao ovjek koji ima neto
malo mozga. Bojim se da ni s mojom inteligencijom do sada neto nije bilo u redu,
mislim na to sporo shvaanje situacije u Novom Zagrebu. To je moda zato jer sam kao
pravi kreten, s toboe pravim urbanim momcima, ispijao one beskrajne boce piva na
novozagrebakoj trnici i mislio kako je to kvart kao stvoren za mene. Bila je to t
eka zabluda koje se polako rjeavam. Postoji li uope normalan ovjek koji bi stvarno,
istinski, iz dubine srca i s puno ljubavi
95
MILKO VALENT
elio stanovati u tim pelinjim konicama sagraenim od betona? Ne vjerujem. Koji sam ja
bio idiot kada sam umiljao kako je to uzbudljivo stanovati usred puno ljudi i pr
ouavati njihovu betoniranu otuenost te iz neposredne blizine sluati grmljavinu razn
ih pucaljki za vrijeme doeka Nove godine. A tek mirisi, moj sveti Duje", kako kae m
oja mater Marica. Kat ispod mene jedna obitelj (neu je imenovati ak ni na ovome mj
estu jer ima odvratno ime u istoj mjeri koliko su odvratne i zaostale njezine pr
ehrambene navike), ini mi se da cijelu godinu nita drugo ne kuha osim kiselog zelj
a. Taj teki kiselkasti miris zaostalosti die se prema mojem balkonu i ja ga moram
trpjeti. (Ja inae volim kiseli kupus tu i tamo. Tu i tamo, rekoh, ali, zaboga, ne
svaki dan cijele boje godine.) Najgore je ljeti. Otkud im samo kiseli kupus ljet
i? Moda ga sami kisele, ne samo u jesen nego cijele godine; moda gaze zelje po cij
ele dane i tako usput peru noge, pa ga stavljaju u one stolitarske plastine kante
. A moda ga kisele u onim starim drvenim bavama iz dvadesetog stoljea. Jednoga dana
u oaju nazvao sam prijatelja pravnika i pitao ga mogu li tuiti tu obitelj zbog to
ga. Prijatelj mi je rekao da, na alost, to ne bi ilo jerbo da ljudi imaju u svojem
stanu pravo kuhati ono to ele. Dakle, pravno gledano, naglasio je moj prijatelj p
ravnik, ta obitelj ima pravo kuhati svih 365 dana u godini iskljuivo kiselo zelje
. Ili govedinu, ili poriluk, bilo to im se prohtije. Cak, kae on, ne samo da ta ob
itelj ima zakonsko pravo kuhati to eli, ona ima i demokratsko pravo kuhati taj jeb
eni kiseli kupus. Jebe tu demokraciju koja dozvoljava kiseli kupus 365 dana u god
ini. Smrad, to je to. Da, a tek koliko sam se samo nervirao zbog onog mamlaza ko
ji je glasno putao glazbu ba u vrijeme koje je rezervirano za moj popodnevni poinak
. Smrad u kombinaciji s bukom. Hvala bogu, taj totalno crni hip-hop idiot, mothe
rfucker, sada je negdje u Engleskoj, ali miris kiselog kupusa i dalje redovito e
mitira ona zaostala obitelj s etvrtog kata. Ima pravo Suzi. Jedva ekam drugu godin
u, kada emo se odseliti iz ove kamene konice, iz ovoga pakla koji e ostati pakao ak
i onda kada se napokon izgradi taj bazen u Utrinama o kojem se pria ve dvadeset go
dina.
96
P L A Y S T A T I O N, DUO
O mojim homoseksualnim iskustvima Nemam puno tih iskustava, ali sva su jako zani
mljiva. Jednom, ima tome desetak godina, udem u javni WC na Kvaternikovu trgu i
ponem normalno piati. Pokraj mene je piao, zapravo pravio se da pia, lijepo odjeveni
mukarac srednjih godina i uporno gledao u moj ud. Onda sam ja pogledao njegov, k
oji je on lagano natezao, i nisam mogao odvojiti oi. Malo sam se uzbudio. On to p
rimijeti pa se diskretno, milimetarski postrance, priblii i uzme moj ud u ruku nj
eno ga milujui. Nisam se od zaprepatenja i ugode mogao niti pomai. Osim toga, bilo m
i je nezgodno protestirati zbog ljudi koji su se u WC-u zatekli iz gole nude. I n
e samo to. Moram priznati, to mogu ovdje uiniti, bilo mi je nekako neobino lijepo.
On je jednom rukom masturbirao meni, a drugom rukom sebi. Kada smo svrili u piso
are, otili smo iz WC-a svaki svojim putem i ne pogledavi se. Interesantno je to da
za trajanja te zahodske akcije nismo izmijenili niti jednu rije. Stvarno udan doiv
ljaj.
Drugi put zbilo se to na jednom dalmatinskom otoku, gdje sam radio reportau o mor
skoj medvjedici. Naveer, umoran od istraivanja, otiao sam u jedan lokal na rivi u k
ojem sam obino veerao. Nakon veere upoznao sam simpatinog mladia, mjetanina, inae sudio
nika Domovinskog rata, koji je sjedio za susjednim stolom. Branitelj domovine i
ja zapoeli smo poznanstvo razgovorom o morskoj medvjedici neprekidno jedan drugog
a astei piem. Runda je slijedila rundu. Pili smo jako crno vino koje nas je prilino
omamilo. Nakon zatvaranja lokala on predloi da odemo na jedno mjesto koje je jo si
gurno otvoreno. Pristao sam jer mi se jo pilo. Uemo u njegov auto i uputimo se pre
ma otokim brdima. Pun Mjesec obasjavao je krajolik. Najednom, u pustoi pokraj neko
g naputenog kamenoloma, mladi skrene s ceste i zaustavi auto. Zatim je polagano ot
vorio lic i izvadio ve nabrekli ud. Rekao mi je samo jednu reenicu: Popui mi ga!" A j
a, kao da sam pravi homoseksualac koji to radi svakodnevno, stvarno mu napravim
fellatio. Prije toga rekao sam i ja samo jednu reenicu: Nita se ne smije odbiti zas
lunom branitelju." To je bilo prvi put da sam progutao muko sjeme. Jednom sam kuao
svoje, ali
97
MILKO VALENT
98
to se valjda ne rauna. Dok sam mu inio fellatio, mjeseeva svjetlost obasjavala je u
nutranjost automobila, razlila se po okolnim brdima i inila pusti otoki krajolik ja
ko lijepim. Mladi, zaboravio sam mu naalost ime, u znak zahvalnosti pozvao me zati
m da posjetim njegov dom. Do zore smo u njegovoj kamenoj kui grickali suhe smokve
, pijuckali njegovu domau rakiju, lozovau, i priali o morskim med-vjedicama. Ujutro
nam je njegova simpatina baka napravila doruak neprekidno govorei: Sjor Roberte, sa
mo se komodajte, sluite se, ovo je nae kozje mliko, a ovo je sir od nae koze." Nako
n doruka mladi me odvezao u grad, u onoj isti lokal. Popili smo kavu i oprostili s
e. Ja sam njemu zahvalio na informacijama o morskoj medvjedici, koje su mi dobro
dole pri pisanju reportae, a on je meni jo jednom zahvalio na puenju, kako se kolok
vijalno izrazio. Naravno da o toj avanturi Suzani nisam nita rekao. Ne bi mi niti
vjerovala, jer zna koliko oboavam suprotni spol. Jedva sam i ja povjerovao u taj
svoj doivljaj. Opravdavao sam se pijanstvom.
Trei sluaj dogodio se u Splitu kada sam ljetovao kod bake i djeda. Imao sam tada j
edanaest ili dvanaest godina. U susjedstvu na Gripama bio je neki Tonino, deseto
godinji djeak s kojim sam danima, svako jutro prije kupanja, igrao ping-pong na nj
egovu tavanu. Jedne nedjelje njegova mama zadrala me na ruku. Poslije ruka Tonino i
ja otili smo u njegovu sobu. Ne znam kako se to tono dogodilo, ali sjeam se da smo
na njegovom krevetu igrali ah. U jednom trenutku ja sam izvadio ud i uperio ga p
rema njegovim ustima. Tonino ga je nespretno uzeo u usta i premetao ga kao neki
slatki i glasno usisavao. To nije dugo trajalo i to vie nikada nismo ponovili, ali
, eto, jo dandanas sjeam se da mi je bilo jako lijepo u toplim ustima mojega malog
prijatelja Tonina.
etvrti sluaj zbio se prije nekoliko godina. Sreo sam u gradu Tomicu s Trenjevke, ko
legu iz osnovne kole, s kojim sam iao u isti razred. Tomica me pozove k sebi da vi
dim kako je namjestio stan nakon to se rastao od ene. Pristao sam. Pili smo gorki
pelinkovac i priali o starim dobrim vremenima kada smo u popodnevnim turnusima ma
rkirali zadnja dva sata i odlazili u kino Triglav. Ne znam
PLAYSTATION, DUO
kako se to dogodilo, ali najednom smo bili goli. Milovao me i ljubio moja dlakav
a prsa uvijajui se oko mene kao ena. ak je i govorio u enskome rodu. Bile su to rijei
poziva na ljubav. Uvijek sam te eljela. Htjela bih da me sada uzme pa da budem tvo
ja", govorio je njeno i tiho. Zatim je na kau stavio neku deku kako ga ne bismo za
prljali. Tomica je htio da ga uzmem sprijeda, ali ja sam inzistirao da ga uzmem
straga jer bi mi ipak bilo malo neobino da mukarca posjedujem u misionarskom poloaj
u kao to najee posjedujem enu. Posluno okreui guzu prema meni, rekao je, to neu nikad
boraviti, durei se simpatino rekao je sljedee reenice: Pa dobro, Robi, evo ti onda zg
uza, kad si takav. Pa evo ti, kad si takav." Zaista neobian sluaj. Dragi Tomica. R
ijetko je koja djevojka, pa ak i moja Suzi, bila tako njena sa mnom kao to je to bi
o toga dana moj stari kolski drug Tomica.
To su, koliko se mogu sjetiti, sva moja homoseksualna iskustva koja sam doivio do
svoje etrdesete godine. Ni sam ne znam kako bih objasnio ta skretanja estokog enol
jupca u homoseksualnu sferu. Vjerojatno biseksualnom prirodom ljudskog sisavca.
Ma to me briga. Ja mislim da nisam homoseksualac i to je dovoljno. A da i jesam,
pa to onda!?
O mojem roendanu - Jednostavno nemam kulturu slavljenja roendana i nije mi ao zbog
toga. Moji roditelji rastali su se kada sam jo bio mali, a mama, s kojom sam osta
o ivjeti, nevoljko se prisjeala mojeg roendana, jer ju je to, valjda, podsjealo na o
ca koji ju je ostavio zbog one vraje Njemice". Prvu pravu proslavu svog roendana doi
vio sam tek sa Suzanom, i to zato jer je ona inzistirala na tom dobrom obiaju". Bi
o je to moj 25. roendan. Pokuao sam joj objasniti moju teoriju o besmislenosti slin
ih brojeva koji slue samo kako bismo nekako uredili vlastiti kaos. Nije pomoglo.
Suzi sve gleda s praktine strane, u sluaju roendana to su darovi koji nam, kako ona
misli, uveseljavaju ivot i ine ga ljepim. Otkad sam sa Suzanom, sva ta gungula oko
roendana meni predstavlja gadnu tlaku. Nekoliko dana prije roendana, za vrijeme r
oendana i neko-
99
MILKO VALENT
liko dana poslije roendana jako sam depresivan. Uglavnom razmiljam o prolaznosti,
bolesti, besmislenosti ivljenja i samoubojstvu, o apsurdu svakodnevnog ustajanja
i lijeganja. Camus u svom Mitu o Sizifu istie da postoji samo jedan stvarno ozbil
jan filozofski problem, a to je samoubojstvo. Hm, hm. S time se djelomino slaem. H
m, hm, roendan, roendan. Tako u dane roendana mislim uglavnom o nainima samoubojstva
, o tome kada je najprikladnije otii s ovoga svijeta i takvim stvarima. Za mene b
i bilo najbolje, ini mi se, da se ubijem onoga dana kada me napusti stupanj erekc
ije potreban za penetraciju moje drage supruge Suzi. Dobro, jo je daleko do toga
dana, barem jo trideset i pet godina, ali kad doe taj dan, nema anse da koristim ne
ku Viagru ili sline kemije. To ne bi bilo to, kao to to nije to kada trka uzme anab
olike ili kako se ve zovu ta kemijska sredstva, taj doping koji mu pomae da bre tri.
On, kao on, zapravo, ne tri bre. Tri bre, ali ipak ne tri bre. Ma, vano je da je meni
jasno. A usuprot Camusovu stavu, za mukarca je moda ipak najozbiljnije filozofsko
pitanje ima li smisla ivjeti bez mogunosti erekcije. Roendan, roendan. Da mi je samo
znati kada je uveden taj blesavi obiaj slavljenja roendana? Nevjerojatno, ali sva
ke godine mi je roendan. I ove godine mi je roendan. etrdeset i prvi. Opet u biti tua
n, nervozan, angrizav i prestraen. Jan i Suzi veselit e se kao da je to neki jako v
aan datum, recimo znaajan kao obljetnica dana kada je ukinuto ropstvo ili kmetstvo
i takve uzviene stvari, a radi se zapravo samo o tome da u za jednu godinu biti b
lie smrti. Bojim se, bojim se i ovoga roendana. Pa onda ona gnjavaa s darovima kada
navale Jan i Suzi. Pa to hoe, samo reci, ma daj Robi, ne budi tako neodluan, ma daj
, i slina sranja. E, ve mi je dosta. Ove godine preveslat u ih tako da u za roendansk
i dar poeljeti neku totalnu glupu stvar koja slii na moj totalno glupi, lani, falsi
ficirani ivot. A moda odem u potpunu infantilnost pa poelim da mi kupe neku obinu ig
raku, recimo maloga medeka ili, jo bolje, velikog plianog medu, dakle veliine primje
rene mojem uzrastu. Eh, ove godine Suzi i Jan past e na dupe od iznenaenja. Mogu d
obro zamisliti njihove face kada, na primjer, kaem ovu reenicu: Za
100
PLAYSTATION. DUO
roendan elim velikog utog plianog medvjeda s kojim u se kao lud igrati svako jutro ka
d Suzi ode na posao, a Jan u kolu." Ha, ha, ha, ha...
O novinama za koje radim - Ovaj nescafe je dobar. Nije kao onaj koji nam donose
iz naeg kafia u redakciju, ovaj moj je puno bolji i dobro ide ak uz kroasan. Kaem Su
zi da ja ipak vie volim one male emlje, ali...
Gledam zgradu Ine i mislim ega u se danas dotai u svojim terapijskim valovima. Malo
sam preletio po ovim zapisima, ali nigdje ne vidim nita o novinama za koje radim
. Stvarno, mogao bih malo danas o tome. A da prvo malo gledam kroz dalekozor? Je
si li za jednu brzu dalekozornu masturbaciju, Robi? Ma ne, idem prvo malo pisati
, moda ipak razbistrim neke stvari... Novine, novine....
Novine za koje radim najvee su dnevne novine u zemlji. Dobro, jedne od najveih. ovj
eka koji vodi novine nazivamo Gazdom. On je definitivno neuraunljiv tip, hou rei, n
epredvidiv, ali to mu ne smeta da bude jedan od najuspjenijih poslovnih ljudi u z
emlji. No, to mu se mora priznati, ako mu se svia, sva su ti vrata otvorena. Inae j
e otar kao zmija ljutica. Spreman je iste sekunde otpustiti ovjeka ako je taj samo
jednom zabrljao stvar. Otkad je postao tajkun prije sedam godina, kupivi dvije t
iskare i pet manjih novinskih firmi koje je reorganizirao, za veinu od tisuu i neto
zaposlenih postao je nevidljiv i nedostupan. Mjeseno jedanput okupi sve glavne u
rednike i pomou njih upravlja golemim aparatom dnevnih novina i etiri tjedna magaz
ina. Nakon mjesenog sastanka u njegovom uredu na vrhu nebodera, ispred kojega uvi
jek stoje dva zatitara, s tri blindirana Mercedesa i jednim kombijem odvozi uredn
ike u jednu iznajmljenu vilu nedaleko Samobora u kojoj ima harem od devet mladih
djevojaka. Ivan kae da su to uglavnom ruske i ukrajinske kurve koje je Gazda oso
bno izabrao u Moskvi i Kijevu. Kao u nekom istonjakom haremu te prostitutke uope ne
mogu izai iz kue, a na to su prethodnim ugovorom same i bez ikakve prisile prista
le. Svaka je, dakle, dobrovoljno zatoena na godinu dana, a kada istekne to vri-
101
MILKO VALENT
jeme, Gazda je u potpunosti isplauje i alje dalje, najee u Njemaku i Nizozemsku. O sve
mu tome nitko nita ne zna, pa dakle ni Gazdina supruga, jer svi glavni urednici ut
e zbog natprosjeno visokih plaa i kako bi zadrali stalno radno mjesto. 0a sve to zn
am samo zato jer smo ja i Ivan, glavni urednik kulture, prisni prijatelji jo iz s
tudentskih dana. Jasno je da ni meni ni u ludilu ne pada na pamet da o tome bilo
gdje i bilo kome zucnem i jednu rije. ak ni Suzana ne zna nita o tome. Sve ovo mog
u samo zapisati na ovome tajnom mjestu.) I nije samo to, ne ute glavni urednici s
amo zbog visokih plaa. ovjek koji se zamjeri Gazdi ne samo to odmah dobiva otkaz ne
go u itavoj zemlji vie ne moe raunati na posao u novinarskoj profesiji.
Gazda osobno ureduje poneto tu i tamo, i to prema trenutnoj politikoj i ekonomskoj
konjunkturi; kupuje i preprodaje razne povjerljive fotografije, filmove i trans
kripte nazivajui tu djelatnost istraivakim novinarstvom. Novinare koji za njega oba
vljaju istraivanja" Ivan i ja nazivamo psima tragaima. Psi tragai su uz glavne uredn
ike, naravno, najbolje plaeni novinari u njegovu carstvu. Gazda nije politiki orij
entiran odnosno nije sklon nekoj odreenoj politici ili stranci; njega zanimaju sa
mo novac i medijska mo, a prema koliini dotoka novca i usluga kreira svoju ureivaku
politiku. Jednostavno reeno, bavi se manipuliranjem i ucjenjivanjem ljudi, a meto
de ucjenjivanja vrlo su suptilne i fleksibilne te uope ne izgledaju kao ucjenjiva
nje. Na taj nain zapravo vlada medijskom scenom poput nekog Boga. Politiari svake
vladajue garniture putaju ga na miru, jer o svakom vanijem politiaru Gazda ima dosje
s dokazima koji dotinog u svakom trenutku mogu javno diskreditirati. Neka me vra
g odnese ako mi je jasno kako je jo uope iv taj ovjek. U naim novinama, bez obzira na
kontradikciju u pogledu djelatnosti kojom se bavimo, bolje je znati to manje. Pr
eciznije: bolje je utjeti to vie.
U kulturu, ekologiju, vrtlarstvo i sport Gazda se mijea tek sporadino, odnosno sam
o onda ako je neto od toga povezano s velikim biznisom ili politikom, a stoje srea
za nas koji radimo na tim podrujima. Hou rei, novinari sa spomenutih podruja uspije
vaju ostati
102
PLAYSTATION. DUO
relativno poteni i ive svoj novinarski ivot manje komplicirano. Paradoksalno je to t
o Gazda jako voli ekoloke teme (mene je zaposlio ba zbog borbenog naina kojim sam p
isao o tim temama), iako na razne naine jako zagauje okolinu. Meni kao novinaru ko
ji prati ekologiju najzanimljivija je injenica da Gazda poput mene voli ekoloke pa
radokse i da uiva u njima. Na primjer, novano pomae razne ekoloke udruge i donira ra
zne akcije protiv muenja i ubijanja ivotinja te javno putem svojih tiskovina estoko
podrava sve te ideje i ljude koji ih fanatino pronose, a u onoj vili kraj Samobor
a mora u svakom trenutku biti spreman rotilj s mladom i uvijek friko ubijenom janj
etinom i prasetinom, jer Gazda najvie voli janjce i odojke. Ivan se sjea jedne org
ije na kojoj je gazda, onako gol golcat i sav umaen peenjem, gaao komadima peena mesa
drogirane i pijane kurve (koje on pristojno naziva seksualnim djelatnicama i ni
kako drugaije), a koje su se razulareno kikotale istovremeno kopulirajui s glavnim
urednicima. Pritom je pogodio glavnog urednika vanjske politike ravno u elo. Ova
j se samo nasmijao i nastavio raditi dalje to to je ve radio. Pa nee se valjda ljut
iti na Gazdu! Takoer, Gazda je tog dana u nastupu duhovitosti svojoj omiljenoj Na
tai s Urala ugurao u anus rebro janjeta koje je prije toga oglodao, a s kojim je
ona vrckavo paradirala idui od para do para s novim crticama kokaina na srebrnom
pladnju. O svemu tome u naoj redakciji nitko nema pojma osim Ivana i mene. Novina
rski rad odvija se relativno normalno, relativno zato jer se na tom poslu raznov
rsni stresovi ipak ne mogu izbjei. O stresovima bolje da ne priam. To je zamorno,
osobito ona trakavica o zagrebakoj spalionici. Dosta mi je za danas. Idem se radi
je prihvatiti dalekozora, moda naletim na neto friko & fino.
O Janu - Malo me brine moj sin. Ma uope me ne brine, to ja tako samo kaem. Eto, ta
j problem s Danijelom i prezervativom pokazuje njegov nedostatak odlunosti. No do
bro, tu je malo na mene. On je, molim te, on je Suzi i mene pitao to mislimo je l
i bolje izgubiti nevinost s prezervativom ili bez njega. Naravno, i Suzi i ja sa
vjetovali smo mu da ako je i Danijela nevina da doista nema potrebe za prezerva-
103
MILKO VALENT
tivom i da samo moraju paziti na njezine dane iako je i to ponekad nesigurno. Su
zi mu je tono objasnila sve o menstruaciji i ovulaciji, o plodnim i neplodnim dan
ima, tako da moe prenijeti te informacije Danijeli. (Danijelina mama je malo zaos
tala pa s kerkom nikada ne razgovara o seksu, a Danijela ne voli itati i uiti o tom
e. udna familija.) Zapravo, da budem barem na ovom mjestu potpuno iskren, ba me br
iga za Janov seksualni ivot. Neka o tome brine Suzi ako hoe. Naravno, o da, ja u uv
ijek izgledati kao da se brinem, napravit u ozbiljno lice pred Janom, toboe u se za
misliti, angairati ponekim savjetom, dakle pretvarat u se kao i obino i na taj nain
lagati, ba kao to laem u mnogim drugim stvarima. Najpreciznije: kao to laem u 99% stv
ari. Laganje je moj nain komunikacije s ovim svijetom. Kada sam ve kod prezervativ
a, ja sam ga koristio samo jedanput u ivotu i to vie iz zabave nego iz potrebe (he
, he, he). Suzi takoer ne voli umjetne aplikacije", kako naziva sva pomagala u sfe
ri seksualnoga ivota. Idem napraviti jo jednu alicu nescafea s mlijekom.
O prisilnom hranjenju gusaka Eto, doivio sam i to da mene netko intervjuira, obino
ja intervjuiram druge. Kao novinara poznatog po otrim i istinoljubivim tekstovim
a o ekologiji, potkrijepljenim podacima iz vie izvora, ljudi iz udruge Ljubitelji
ivotinja napravili su sa mnom intervju o utjecaju suvremenih ivotinjskih farmi na
okoli. Iscrpno sam odgovorio na sva pitanja. U zavrnom dijelu intervjua, koji bi
se mogao svrstati u rubriku pod razno", izmeu ostaloga pitali su me to mislim o pri
silnom hranjenju iliti opanju gusaka kako bi se proirila njihova jetra. Iako pitan
je nema ba izravne veze s ekologijom, jer tovljenje gusaka ne zagauje okoli, rado s
am im odgovorio. Rekao sam im ono to su otprilike oekivali da e uti od mene. Rekao s
am da je prisilno hranjenje gusaka nedopustivo s pretpostavljenog moralnog aspek
ta koji tvrdi da nije moralno nanositi bol drugim biima. Ovo sam rekao iako ne zn
am je li guske doista osjeaju bol prilikom tovljenja, ali ti su entuzijasti izgle
dali jako zadovoljni mojim odgovorom.
104
PLAYSTATION, DUO
(Za ljude pouzdano znam da ne osjeaju bol prilikom tovljenja, dodue neprisilnog, j
er gledao sam iz neposredne blizine mnogo tustih, debelih ljudi koji sami sebe t
ove svaki dan i pritom su jako veseli. Eto, onaj Miki iz sportske redakcije je d
ivan primjer. ovjek ima oko sto i dvadeset kila, ali se toliko razveseli kada ide
na gablec da pocupkujui hoda sve do onog restorana na kraju Savske ceste. Jedino
na relaciji redakcija - restoran" ne koristi automobil. Moram se malo razgibati r
adi boljeg apetita", njegova je udnovata potapa-lica, jer je oito da je uvijek i vie
nego dobra apetita. Bio sam s njime nekoliko puta na gablecu i ruku. On ne razli
kuje te dvije vrste obroka, njemu je zapravo svaki obrok ruak. Strahovito puno je
de. Jednom je na moje oi smazao itavo pile, pladanj peena krumpira, tri porcije sal
ate od cikle, najmanje pola kruha, etiri piva od pola litre i pet komada savijae o
d sira. Dakle, pojeo je pet ili est ili sedam puta vie od mene i nita. ovjek veselo
pria, jede, ali se, a sve prilikom oitog tovljenja. Meni je najbolje ono kad naruuje
. Najnormalnijim glasom kae konobaru: Meni za poetak jedno peeno pile, koaricu kruha
i duplu travaricu. A to e ti?" Osim Mikija, kako rekoh, vidio sam mnoge u slinim akc
ijama samotovljenja i nitko, doslovce nitko od njih nije osjeao bol. Iako nakon g
ableca, ruka ili veere jedva ustaju od stola, ti simpatini debeli ljudi zrae veselje
m i ugodom. E sad, ne znam je li po analogiji uputno zakljuiti da onda ni tovljen
im guskama zapravo nije loe nego da je upravo obratno, da im je zapravo super. Mod
a postoji neka znanstvena studija o tovljenim guskama. Ba u se raspitati ovih dana
. Moda ima neto na web-stranici Ljubitelja ivotinja...)
Ljudi iz udruge Ljubitelji ivotinja otisnuli su taj moj intervju u svojoj broirano
j publikaciji, a evo ga i na Internetu. Naravno da im nisam rekao da nas svake g
odine o Boiu Suzanini roditelji opskrbljuju zaklanom opanom guskom iz Virovitice (d
akako, usput poalju i puricu i patkicu), a sredinom studenog i frikom prasetinom n
akon svinjokolje koju moj tast redovito organizira u to vrijeme sa svojim tastom
koji je prevalio osamdesetu i u ijoj se kui kuha na svinjskoj masti od pamtivijek
a, a on ju jo k tome gotovo svakodnevno
105
MILKO VALENT
mae na kruh. Mislim da bi se ljudi iz te sekte onesvijestili da vide nau veliku paj
zu u Novom Zagrebu, koja je uvijek puna raznovrsna mesa, slavonskog suenog peka, s
uhih kobasica, kulena, varaka, dalmatinske pancete, pruta, usoljenih srdela i ega s
ve ne. A tek da zavire u krinju za duboko zamrzavanje! (Suzana inzistira na radik
alno zdravoj prehrani, a osnovna postavka njezina programa glasi biblijski: sve t
o raste, pliva, gmie, tri i leti treba jesti u umjerenim koliinama s jakim akcentom
na itarice, povre i voe.) Dobro je da me nisu pitali konzumiram li gusku i uope mes
o, vjerojatno su pretpostavili, dakako krivo, da svi ekolozi i novinari koji piu
o toj temi ne jedu meso. Da su me pitali, ne bih im imao srca rei istinu, morao b
ih lagati tim dragim, zanesenim i uglavnom slabo informiranim ljudima kako se ne
bi razoarali u svojega idola suvremene ekologije, dakle mene. Iznenauje kod tih g
orljivih ljudi primjetan nedostatak znanja o sisavcima openito, o antropologiji p
osebno. Pojam nasilja razumijevaju prilino oskudno i jednostrano; ne shvaaju da je
taj pojam novijeg datuma, ne shvaaju da tigar ne gleda antilopu kao bie koje pati
, nego kao bie koje je njemu hrana. Slino je i s ovjekom u odnosu na srnu, bez obzi
ra to ovjek ima taj pretjerano precijenjeni razum. Ve po njihovom pitanju o guskama
znao sam da nikada u ivotu nisu probali gusju patetu i da uope ne znaju kemijski s
astav gusje jetre i njezina organoleptika svojstva. Naime, ne znam ovjeka koji je
kuao tu deliciju i postao protivnik opanja gusaka ili ubijanja istih za ljudsku pr
ehranu. Guska je jedna od najkorisnijih i najstarijih domaih ptica, a uzgaja se z
bog mesa, masti, mekih pahuljica perja, a jetra prisilno hranjenih gusaka korist
i se za proizvodnju najbolje patete na svijetu, no izvanredna je i naglo prena na a
ru. Podravam simpatinu udrugu Ljubitelja ivotinja kao zanimljivu sektu sa smanjenim
luenjem dopamina u mozgu, ali ne vidim naina koji bi doveo do prestanka tovljenja
i ubijanja gusaka, takoer pasa i maaka koji se, najvie u Aziji, kolju u milijunski
m koliinama za ljudsku prehranu. Sto se mene tie, ja u i dalje jesti svinje i male
praie te se utjeem onoj narodnoj poslovici: Nema ptice do prasice." Svinja mije najbl
ia i najdraa, njoj ovjek ionako
106
PLAVSTATION, DUO
najvie nalikuje, pa dakle i ja, ak i po strukturi unutarnjih organa, ak i po prehra
mbenim navikama koje se sabiru u pojmu svejed". Sva je srea da ovo to ovdje piem ne
moe proitati onaj na vegetarijanac iz redakcije, Vinko zvan Mrkva. Poludio bi od gae
nja. Vidim da na ovom mjestu moram otvoriti novi odlomak. Najprije u napraviti jo
jedan nescafe da se malo rasanim.
O Vinku i tuljanima - Vinko je dobar deko, bavi se kazalinom kritikom i taj posao
dobro obavlja. Inae je vrlo ruan i nema djevojke, mislim da je jo nevin. Jako je ne
sretan, a od pregoleme tuge i svakodnevne pretjerane masturbacije uvijek izgleda
iscrpljeno. Htio se ve ubiti; popio je stotinjak tableta, ali mama je na vrijeme
ula u njegovu sobu i pozvala hitnu pomo, u bolnici su mu ispumpali eludac i tako g
a spasili. Sreom, nakon neuspjelog pokuaja samoubojstva naletio je na jedan lanak o
vegetarijancima koji je objavila jedna od brojnih sekti koja se zavjetovala da
nee jesti meso i tako sudjelovati u nanoenju boli ivotinjama. Vinko se odmah pojavi
o u asketskim prostorijama te sekte koja ne odbacuje samo meso, nego i mlijeko,
sve mlijene proizvode, jaja i ribu, i upisao se u tu udnu udrugu. Tamo su ga prihv
atili bez obzira na runou. Jedna od djevojaka iz udruge ak je s njim otila u kafi na a
j od metvice, a nakon tog uzbudljivog izlaska pozvala ga je k sebi doma gdje su
cijelo popodne pijuckali riino mlijeko i sluali duhovnu glazbu izvoaa Shivkumara Sha
rme, glazbu nenasilja iz jednog svakovrsnim nasiljem bremenitog podruja svijeta,
iz Indije. Kada se to proulo, Vinka smo nazvali Mrkva. Jadnom Mrkvi vegetarijanst
vo je zapravo spasilo ivot. Jednom, za neke nae diskusije o pravima ivotinja u kojo
j je on kao i obino jako rigidno iznosio svoje stavove, ne sluajui drugu stranu, to
jest ono to ja govorim, jedva sam se suzdrao da mu ne citiram ono stoje Jan znans
tveno otkrio u vezi nedovoljna luenja dopamina u mozgu vegetarijanaca. Umjesto to
ga upitao sam ga kakva prava imaju sve one ivotinje koje su pojedene od strane dr
ugih ivotinja, recimo onih tri milijuna tona ribe godinje koju grenlandski tuljani
proderu i koja trpi najjae bolove. Vinko je izgledao zbunjen. Pitanje
107
MILKO VALENT
sam potkrijepio informacijom da odrasli grenlandski tuljan, ledeni morski vuk, k
ako ga jo zovu, svake godine proguta vie od jedne tone ribe. Zatim sam ga pitao ko
liko je to brojano tri milijuna tona ribe, ili jedna tona ribe, to jest koliko je
to ivih bia koja tee tri milijuna tona i koja prije smrti, prouzrokovane hranjenje
m tuljana, doivljavaju velike fizike boli i gadne psihike stresove openito, jer sam
negdje proitao da i ribe, a osobito bakalari itekako osjeaju bol. Postavio sam mu
i dodatno pitanje, naime zna li kako se u vegetarijanskoj literaturi tretira poj
am prirodnog neprijatelja? Mrkva je zbunjeno pohvalio konstruktivnost mojih pita
nja rekavi da trenutno ne zna odgovore, ali obeao mi je da e se raspitati. Sve to i
spriao sam doma Suzani i Janu za uobiajeno laganom veerom (leo brancin i blitva s kr
umpirom i enjakom na maslinovu ulju). Saalili su se nad sudbinom mojega kolege iz r
edakcije. Njihov je zajedniki komentar bio da sam sasvim nepotrebno postavio ta p
itanja Mrkvi i da tako nesretna i zbunjena ovjeka nisam smio opteretiti pitanjima
koja mu mogu ugroziti smisao ivota. Suzi je rekla da ja zacijelo ne elim biti odg
ovoran ako si dobri Vinko jednog jutra prereze ile u nastupu biljne depresije. Os
im toga, dodala je Suzana, nije uope produktivno, ak je potpuno besmisleno, postav
ljati ozbiljna pitanja fanaticima bilo koje vrste, jer oni ionako nemaju razvije
no kritiko miljenje pa otuda netolerancija, uskogrudnost i nasilnost, dakle upravo
ono protiv ega se kao bore. Jan se na ovom mjestu umijeao konstatacijom da nedovo
ljno luenje dopamina suuje sve perceptivne sposobnosti i da te ljude nemamo pravo
osuivati jer su bolesni, jer oni u stvari boluju od strukturnog poremeaja mozga, s
truno reeno nezrelosti mozga. Nakon veere gledali smo film na televiziji jedui pudin
g od vanilije iz malih keramikih plitica. Primijetio sam da uvijek kada nas troje
priamo o fizikim ili o fiziko-psihikim bolestima, puno slade jedemo svoj obrok.
O dalekozoru i gledanju svijeta U sedmom razredu osnovne ulanio sam se u izviae i o
dmah navalio na mamu da mi kupi dalekozor. Mama je odloila ljubavni roman (vjeito i
ta ljubavne romane, nakon umirovljenja i po tri dnevno) i krenuli smo u trgo-
108
PLAYSTATION, DUO
vinu. Marica Pavlinovi nije krtarila i kupila je dobar dalekozor svojemu sinu koji
je postao izvia. (Izvia sam bio samo nekoliko mjeseci; ubrzo su mi dosadile aktivno
sti poput pentranja, pjeaenja, pripremanje logorske vatre, postavljanja atora i tak
ve stvari. Ali dalekozor je ostao.) Gledao sam svijet kroz dalekozor, a kada sam
otkrio da se djevojke kroza nj puno bolje vide, sve sam vie gledao djevojke, a m
anje ostalu prirodu. Otkrio sam takozvanu dalekozornu masturbaciju (jako inventi
vno, ha, ha, ha) i dan-danas je prakticiram bez obziru na poplavu pornografskih
magazina i filmova koji se emitiraju putem tv-kanala. (Stvar je u tome da ja sam
, sa svojom vlastitom imaginacijom na postojeem predloku, reiram kratkometrane tromi
nutne filmove, to s ve snimljenim materijalom pornografskih filmova nije mogue initi
.) U Nehajskoj ulici na Trenjevci, gdje sam tada stanovao, esto sam kroz zavjese g
ledao dalekozorom dvije sestre u susjednom vrtu, Vinju i Vesnu, i masturbirao na
njih. Kada sam se preselio u Novi Zagreb, otvorilo se je jo ire polje istraivanja s
obzirom na puno veu brojanu prisutnost malih mesnih okruglica" (Robi, to jest ja).
Inae, dalekozor sam redovito nosio na izlete i na more, gdje sam na nudistikim pl
aama toboe gledao netaknutu prirodu, more i galebove. I nakon vjenanja sa Suzanom n
astavio sam dalekozornu masturbaciju (ha, ha, ha). Kad god Suzi nema kod kue (pri
je faks, sada posao), a ja nisam u redakciji ili negdje na terenu, onda se gdjek
ojim jutrom pomou dalekozora rado poigram svojim alter egom (he, he, he). S petog
kata svoje zgrade kao na dlanu vidim zgradu Ine te autobusnu i tramvajsku stani
cu. Na stanicama ima mnogo ljudi, esto se zateknu i zanimljiva enska bia pa masturb
iram. Ljeti je najzanimljivije kada su domaice i djevojke oskudno odjevene. Erots
ki me najvie privlae nesretne zrele ene od tridesetak i vie godina, umorne od skrbi
za egzistenciju i depresivne zbog nemarnih mueva koji se posveuju alkoholu i nogom
etu, ene koje su izgubile svaku nadu (s pravom) da e neto postii u ivotu. Njihova enst
vena trapavost, katkada elegantna u svojoj prirodnosti, i gegajue umorno hodanje
jako me uzbuuju. Naravno, nisam toliko zastranio pa da se gnuam uenica osnovne kole,
srednjokolki i stu-
109
MILKO VALENT
dentica, naprotiv, vrlo ih erotski simpatiziram, osobito otkad su u modi obnaeni
trbuii s pupkom u sredini, koji je obogaen piercin-gom. (Nedostatak piercinga je taj
to ipak malo smeta prilikom lizanja pupka. Da, ali daj to ti objasni Cosmo djevo
jkama.) A da nabavim dalekozor s ugraenom digitalnom kamerom? Hm, hm, ideja ba i n
ije naroita. Tu kupnju teko bih mogao prikriti pred Suzi i Janom, a onda bi se, uo
stalom, izgubila dra tajne koju dalekozorni erotizam posjeduje. A i koji e mi vrag
takav dalekozor? Pa kao novinar, profesionalac, imam fotoaparat s teleobjektivo
m. (Sad sam jo i neozbiljan. Pa dobro, imam i ja pravo biti malo neozbiljan, bare
m na ovom tajnom mjestu, zar ne?!) Ma ne, i ovaj klasini dalekozor dobro slui svrs
i. Piui ovo u oblaku duhanskog dima, i prekidajui pisanje gutljajima nescafea, malo
sam se uzbudio. I ne samo to, shvatio sam da u meni jo ivi onaj stari izvia koji je
tek nakratko ostao u struci (ha, ha, ha) i koji je vrlo brzo razabrao da su naj
zanimljiviji dijelovi prirode uglavnom mesne instalacije u hodu. Stvarno, idem s
ad, zasluio sam mali predah s dalekozornim uitkom (ha, ha, ha).
O pokretu Greenpeace - Dobro, pa to onda, zar to nije istina? Napisao sam i to ob
javio, naime da aktivnosti tog pokreta takoer zagauju okoli. Koriste plastiku, ovo,
ono, nebrojene motore, motorna ulja i motorne brodove koji zagauju atmosferu. Na
pisao sam i o onome pozitivnom to taj pokret ini i zbog ega je vaan za ekoloki pokret
u svijetu. Nita nisam preskoio, e ali ta negativna kritika primjedba sruila je na m
ene gnjev i bijes raznih udruga, prije svega one nevladine i neprofitne organiza
cije iji lanovi, ne svi, ali onaj Nenad i njegova djevojka definitivno, ive kao bub
reg u loju od jednog dijela novanih priloga koje dobivaju s raznih strana. Situac
ija u drugim udrugama je slina. U svakoj udruzi, pa ak i u udrugama ljubitelja ivot
inja, vegana i makrobiotiara, ima po nekoliko osoba koje iskoritavaju naivnost i z
aslijepljenost ostalih lanova i fino putuju po kongresima i radionicama s lijepim
dnevnicama, itd. Znam tipa koji mi je jo na faksu otvoreno rekao da voli putovat
i i da e se prikljuiti nekoj udruzi, ekolokoj ili slinoj, i da e mu gorljivo
110
P LAV STATI O N, DUO
lanstvo omoguiti neprekidna besplatna putovanja. I imao je pravo. Evo ga, nakon ma
nje od deset godina postao je potpredsjednik, putuje i uiva, a uope ne dijeli stav
ove u ime kojih putuje i dri predavanja, i redovito je okruen skromnim ali lijepim
djevojkama iz graanskih obitelji koje su malo psihiki.... Gdje mi je sad ta hodal
ica? Jo mjesec ili dva pa u moi hodati bez pomoi ove blesave drvenarije.
O alkoholu - Kada me je Suzi onoga nedjeljnog jutra stavila pred gotov in i rekla
na vratima kupaonice ili Jan i ja, ili alkohol", nisam se dvoumio. Prestao sam p
iti. Pregrmio sam apstinentsku krizu bez tableta i bez psihijatra, ali ne proe ni
ti jedan prokleti dan a da ne pomislim na alkohol, uglavnom na jutarnju esticu i
na pivo, na ogromne koliine piva. Zamiljam sve vrste piva koje sam ikada pio i mata
m o pivskoj pjeni, zna Robi, onu koju lizne i proguta kako bi otvorio put bogatoj t
ekuini. Bez alkohola, ili bilo koje druge droge ukljuujui tablete za smirenje, ovaj
svijet izgleda mi kao deveti krug pakla. Kao ekolog, OK, kao novinar koji prati
ekologiju, prognoziram propast ovoga svijeta, svijeta kakvoga poznajemo, za otp
rilike 1300 godina. Golema koliina istovremenih dijametralno suprotnih informacij
a i enormno zagaenje unitit e kompletni ekosustav, koji se ve sada opasno ljulja usr
ed globalnog zatopljenja. Za deset-petnaest generacija ljudi e nalikovati na brze
takore pune plastinih umetaka, takozvanih zamjenskih dijelova, takore koji e ivjeti
pod tabletama i od tableta, i iji e prosjeni vijek biti oko stotinu godina. Sve sam
to znao i prije kada sam pio, ali bez alkohola trijezno sagledavanje svijeta je
st jedino to mi je preostalo. To to mi je preostalo jest vrlo bolno i ini me nesret
nim, bezvoljnim, nervoznim i angrizavim. Paradoksalno, uvjet psihikog zdravlja jes
u narkomanija i alkoholizam. Barem za mene koji sam oduvijek pomalo naginjao dep
resiji. Dobar je i ovaj nescafe, ali ne moe se mjeriti s jutarnjom rakijicom praen
om mediteranskom suhom smokvom. Pogotovo se ne moe mjeriti s pivom. U stvari, nes
cafe je najbolje piti uz jutarnju esticu i ta dva pia uope se ne bi trebala usporeiv
ati. Takoer se nescafe ne bi trebao usporeivati s pivom. Oito je da sam zbunjen i
111
MILKO VALENT
da se u trijeznom stanju pomalo gubim. Idem psovati sam sebe i svoj vlastiti kuk
aviluk u kupaonicu, tako da susjedi ne uju. Kukaviluk koji mi onemoguuje da se jedno
stavno rastanem od svoje lijepe poslovne ene i da opet ponem piti kao normalni drut
veni alkoholiar, to zapravo i dalje jesam. Uh, da barem imam snage vratiti se alko
holu. Idem u kupaonicu. estoko, grozno, neuveno i glasno psovanje samoga sebe jest
moja glavna razbibriga otkad sam prestao piti.
O tankerima u Jadranskom moru O toj temi vie neu u ivotu napisati ni slova, stoje i
razumljivo jer je ugroen ivot moje obitelji. Danas sam se u hipu strahovito oznoj
io od straha kada sam sluao potmuli, surovi i sirovi muki glas u slualici. Jo se tre
sem, nisu pomogle ni tri alice nescafea... Preutjet u to Suzi i Janu da ih ne uznem
irim. Moda se barem malo smirim ako to ovdje zapiem... Tresem se... jo sam ustraen..
.
Prije nekoliko dana izaao je u novinama moj kritiki komentar o tankerima u Jadrans
kom moru. Dakle, sve normalno, precizno, kritiki objektivno. Moja teza jest da je
ekoloki potpuno neprihvatljivo poveanje tankerske plovidbe Jadranom. U skladu s t
om tezom zauzeo sam se, naravno, za zakonsko onemoguenje poveanja prometa tankerim
a s naftom, i to svoje zauzimanje obrazloio sam brojnim dokazima, toliko jasnim d
a ak neobrazovani i neupueni itatelj odmah sve moe shvatiti. Mirnim tonom i stilom u
tom velikom lanku naglasio sam sve bitno, to jest upozorio sam na opasnost od ha
varije tankera, te na dodatnih najmanje 7 milijuna tona balastnih voda ukoliko s
e povea tranzit naftom u Jadranu, dodatnih 7 milijuna balastnih voda koje e se god
inje prazniti u Jadran i na taj nain ugroziti turizam i unititi prirodnu ekoravnoteu
potrebnu za ribarenje. Takoer sam naglasio da ak i kada bi se poveani promet tanke
ra odvijao u savrenom redu, da e se i u tom sluaju koliina balastnih voda udvostruiti
ili ak utrostruiti. Dodatno sam upozorio na bolnu injenicu da Hrvatska jo uvijek ne
ma potrebnu infrastrukturu za sanaciju veih naftnih zagaenja. Argumentirajui svoje
stavove
112
PLAVSTATION, DUO
protiv tankera u Jadranskom moru, pozvao sam se na Konvenciju o zatiti Sredozemno
g mora (Barcelonska konvencija), koju je potpisala i Hrvatska, te na preporuku W
WF-a (Vvbrld Wide Fund for Nature) o osobito osjetljivim morskim zonama (Particu
larlv Sensitive Sea Area), dakle i na indirektnu preporuku o hitnom proglaenju Ja
drana posebno osjetljivom morskom zonom, a kojoj su kao nasuni kruh i inae potrebn
e stroge inspekcije, drastine kazne, satelitski nadzor za izlijevanje nafte i nad
zor ruta kojima se mora ploviti, dakle sve ono to jo u velikoj mjeri nedostaje, il
i jo uope ne postoji. Na kraju opirnoga komentara konstatirao sam da je novana dobit
(to jedino kretenski kapitalistiki mozak dananjice moe razumjeti) od pod-vostruene
ili utrostruene tankerske plovidbe Jadranskim morem neusporedivo manja od novane d
obiti koju moemo oekivati od ribarenja u relativno zdravom moru i od turizma koji e
sve vie, usred opeg zagaenja u svijetu, preferirati kao svoja odredita one zone na
Zemlji koje moemo oznaiti kao zdrave morske oaze. Upozorio sam na samom kraju kome
ntara na paklenu kombinaciju reperkusija kriminalnog postupanja s naim morem i ob
alom, dakle na sve one i svima oite i sve vie naglaene probleme koje uz uljno oneienje
mora izazivaju iznimnu zabrinutost: na invazivne alge, divlju gradnju, nerijeenu
kanalizaciju, betoniranje i asfaltiranje jadranske obale i neprimjerenu arhitek
turu koja ne slijedi toj regiji jedini kompatibilni stil, onaj mediteranski....
Jutros je nazvao taj glas. Ono to je rekao zapamtio sam od rijei do rijei. Rekao je
sljedee: Pavlinoviu, okanite se pisanja o tankerima, jer ete u protivnom stradati i
vi i vaa supruga i vae dijete. Kretenu, je li ti jasno?! Ni rijei vie o tankerima.
Ako vidimo jo samo jednu tvoju rije o nafti i tankerima, ubit emo za poetak tvojega
sina." Zatim je taj surovi, potmuli i sirovi glas prekinuo vezu. Jo se tresem...
Znam ak i tko stoji iza tog poziva, to je tankerski lobi, ali to mi to vrijedi. Ka
ko se novinar moe suprotstaviti cifri od bezbrojnih milijuna dolara?! Nikako.
113
MILKO VALENT
O laganju - Cijeli ivot laem svima, ali da se ubijem nije mi jasno zato mi ponekad
izlete lai tipa na Akropoli, tik uz Partenon, pio sam crno vino s Peterom" (u stva
ri Peter, kolega iz Austrije, i ja bili smo totalno pijani i nismo se tri dana m
aknuli iz Plake, gdje smo obilazili kafie, nismo stigli ak ni do podnoja Akropole,
a kamoli do Partenona); pojeo sam 22 palainke za 12 minuta" (a pojeo sam ih 10); sp
avao sam s voditeljicom kviza Tko e bre" (a u stvari spavao sam s njezinom tajnico
m, uostalom puno ljepom od nje); diplomirao sam u roku kao od ale" (a uope nisam dip
lomirao i nikada neu); plaa mi je, pa tako, negdje oko dvije tisue eura" (a nije, ne
go neto manje od tisuu eura), i tako u beskraj.
O gledanju sportova - Volim gledati samo sportove u kojima nastupaju ene, jer vol
im masturbirati na sportaice, to jest na djevojke koje se kreu koristei pokrete koj
i naizgled nisu povezani sa seksualnou. Ne mogu se praviti da ne znam da i te djev
ojke, sportaice, imaju spolovilo. Volim odbojku na parketu i na pijesku, osobito
na pijesku, koarku, tranje na duge pruge pri kojemu u finiu djevojke djeluju jako i
scrpljeno, umjetniko klizanje i vjebe na raznim spravama. Ipak, najvie volim gledat
i klizaice, odbojkaice i gimnastiarke na gredi. Jedini problem predstavljaju snimat
elji koji ne ele zadrati due od sekunde stranjice djevojaka u kadru, odnosno kamera,
kada koristi groplan, uglavnom snima igraicu iznad struka, a to najvie frustrira p
ri gledanju odbojke. A moda je za to kriv onaj mamlaz koji u tv kolima miksa kadr
ove, ne znam, ali to strano frustrira. Kada kamera koristi total, tijela su prema
la da bi se mogle pratiti uzbudljive linije oblika. Suzi i Jan ude se kako to da
ne volim gledati nogomet. E, pa ni ja ne znam tono zato ne volim nogomet. Moda ipak
zato jer sam ga kao mali strano volio i elio igrati, ali me ekipa iz ulice nije p
utala u momad zbog moje netalentiranosti, u stvari potpune nesposobnosti da kontro
liram loptu. Tu i tamo su me uzeli kada je falio pravi igra. Zavali bi me: Hej, Rob
i, desno smetalo, ajde upadaj!"
114
PLAYSTATION, DUO
0 zagrebakoj spalionici - Poslije razgovora s Ivanom naglo sam ogladnio. Otiao sam
u kuhinju i na pladanj stavio majonezu, komad peka, luka, soli, senfa i kruha, i
sve to odnio u radnu sobu i smjestio ispred kompjutora. Mislio sam o srijedi ka
da mi je roendan i derao kao sumanut. Mislio sam o sebi slabiu i jeo. Zakopan sam u
ovom braku, zato ne zatraim rastavu pa da se Suzi i ja kao ljudi pozdravimo. Jan
je ve veliki. Zaboga, svi smo ve veliki. Hajmo svaki na svoju stranu. elim biti slo
bodan, iako ne znam to bih tono uinio s tom slobodom. Gadne misli, prijatelju. No,
dobro, barem sam se danas dobro izvukao, neka taj tekst napie eljka. Ve mi se gadi
pisati o toj spalionici po milijunti put. O toj spalionici napisao sam do sada n
ajmanje deset tekstova. I to se promijenilo? Nita. Samo stoje izbio poar pa je spal
jena i ta mala spalionica. Ako se ve elimo ugledati na iskustva beke spalionice otp
ada, zato ne angairamo nekoga poput gospodina Friedensreicha Hundertvvassera pa da
on neto lijepo uini ovdje u Zagrebu kao to je to uinio u Beu, da objasni ovim idioti
ma da ak i gradska spalionica otpada moe biti turistika znamenitost i istodobno vod
iti rauna o ekolokim standardima... Pa ja sam stvarno poludio. Pa eljka e napisati la
nak, to ja tu trabunjam. O, kako mije samo lice masno od peka i majoneze, o kako s
amo jedem, ba kao svinja, ba kao moj otac po raznim gradilitima u Njemakoj; o kako s
am nesretan, a ne znam zato, o kako je dobar ovaj senf, gledaj me kako ga prstom
vadim iz boice i oblizujem. Ja sam primitivniji od sluaja zagrebake spalionice, pad
am u depresiju samo zato jer mi je prekosutra roendan i zbog guve oko mojega roenda
nskog dara. Dakle, ja sam idiot koji se voli uditi obinim stvarima. Dakle? Bolje t
i deri, Robi, i debljaj se, i sanjaj teretanu u koju jo nisi kroio, a mata o tome ve p
et godina. E da mi je ponoviti ono prije Suzanine ere, one tulume pune trave i p
iva kada je cijeli Novi Zagreb gorio, gorio, gorio....
O meni kao papuaru Ja sam samo obina kukavica nespremna za iskorak. U znanstvenu a
ntropoloku literaturu bit u uveden kao ljubazni kooperativni mukarac, a ne kao papua
r. Uhodanost je moja
115
MILKO VALENT
116
sudbina. I to je sve. A moja ena bit e uvedena kao dominantna enka ija je specijalno
st dominiranje mukarcem u kui. Znai, maizam nije muka privilegija, osobito ako si u b
raku sa Suzanom (ha, ha, ha). Upravo sam proitao ovaj odlomak. Zato ja uope piem ova
kve gluposti? Ima li ikakve razlike izmeu kooperativnog mukarca i papuara? Ako ima,
kako je imenovati? A da nazovem prijatelja psihologa? A da sve pojednostavim pa
da odem do rijeke, bilo koje rijeke, i da se bacim u nju? A da se ipak vratim a
lkoholu? To bi moda, kada se sve sabere i oduzme, doista bilo najbolje.
Drutvena pjena Danas sam prvi put nakon udesa polako nabadajui takama otiao do svoje
ga omiljenog kafia na novozagrebakoj trnici. Od poznatih je u kafiu bio samo Mrki. N
akon komentiranja moje saobraajne nesree, prve u ivotu, Mrki je, kao i uvijek otkak
o ga znam, zabrazdio u beskrajni monolog o trenutnoj politikoj situaciji, o tome
za koga je glasao, za koga e glasati, za koga nee nikada glasati. On je pio pivo,
a ja neki glupi voni aj. Zavidio sam Mrkome na pivu i proklinjao sama sebe zbog do
laska na mjesto zloina", gdje sam nekada subotom tamanio pivo s lokalnom ekipom, s
ljudima kojima je kafi neka vrsta dnevnog boravka, proirene dnevne sobe. Kao bivi
alkoholiar osjeao sam se u omiljenom kafiu kao potpuni stranac, kao ovjek koji je za
bunom zaao na mjesto koje vie nije njegovo. Sluajui potpuno trijezan ono to Mrki supi
jan pria, uoio sam da je to samo gomila prigodnih gluposti koje moe izgovoriti jedi
no veinska politika ovca", kako tu vrstu ljudi bez vlastita stava nazivamo doma Suz
i i ja. Sluajui Mrkoga mislio sam o tome to bi se dogodilo da ga prekinem izjavom o
tome da ja nikada, ali nikada, u ivotu nisam glasao, da ak nikada nisam niti vidi
o uivo biralite i glasake kutije. Mislim da bi se Mrki od oka odmah otrijeznio. Pun
gaenja, i prema pijancima i prema trezvenjacima, pozdravio sam ankera i Mrkog i ot
iao doma. Sada vidim da je odlazak u kafi bio loa ideja. Moda nikada vie neu moi ponovi
ti subotnju pjenu druenja. Da bi se to moglo potrebno je piti alkohol, najbolje p
ivo. I, naravno, potrebno je to manje misliti o ivotu kao takvom. A najbo-
P LAY S TAT I O N, DUO
lje je uope ne misliti ukoliko ovjek eli imati ugodni i lagani drutveni ivot.
O bjeloglavom supu Otok Cres okupan suncem. Sva negativna energija koju sam doni
o sa sobom iz Zagreba u trenu je isparila. Najsretniji sam kada sam daleko od re
dakcije i duevno uzdrmanih kolega, nesretnih ljudi koji svoju u ugrauju u novinske t
ekstove.
Radim reportau o bjeloglavom supu, udesnoj ptici koja iskljuivo jede leeve. Danas sa
m u duanu upoznao Mariju i odmah sam znao da u na Cresu ostati due nego sam to plan
irao. Marija ima sedamnaest godina, ima bujnu smeu kosu, duge noge, bistre smee oi
i bistar um. Iako je odlina uenica, prekinula je kolovanje na godinu dana zbog psih
ikih problema. Pitam je kakvi su to problemi. Kae da im ue u kolu, postaje strahovito
arogantna i bezobrazna, pa se tako i ponaa, jer osjea nepodnoljivu intelektualnu n
admo nad svim uenicima ukljuujui i profesore. (Priznajem, jo nisam sreo tako udnu djev
ojku.) Marija ak smatra da profesori nisu zasluili tu privilegiju da nju, tako int
elektualno nadmonu, ispituju. (Na ovom mjestu predloio sam joj da se pravi da su z
asluili tu privilegiju i da e sve biti u redu. Smijeh.) Nakon to je profesorici tje
lesnog rekla da je glupa, prosjena hrpa miia, i da joj od nje ide na povraanje, posl
ali su je psihologu koji je preporuio godinu dana pauze uz neke lijekove. Smije s
e i kae da ne uzima lijekove. Umjesto toga puno ita, pije kozje mlijeko i ide s oc
em na ribarenje. Puno zna
0 bjeloglavim supovima, promatrala je njihov let, posjetila je njihova gnijezda,
ak je i lanica eko-centra koji se brine za njih. Zbog razlike u godinama Marija i
ja nalazimo se izvan mjesta kako ona ne bi imala problema, a bogami ni ja. Zami
sli, Robi, da vas njezin stari vidi! Uh. Citiramo naglas zajedno onaj stih ,,o t
a uska varo, o ti uski ljudi" i smijemo se. Odlazimo na duge etnje u netaknutu pri
rodu Cresa, ljubimo se uz more oslonjeni na stijene. (Za vrijeme naih druenja uvij
ek iskljuim mobitel.) Marija pokazuje meni zanimljive lokalitete
1 pria mi o svemu to zna o udesnim pticama koje na est kilometara daljine mogu spazi
ti hranu. Jednoga prijepodneva gledali smo
117
MILKO VALENT
tri bjeloglava supa u letu i drali se za ruke. Dani s Marijom. Nismo se zaljubili
, ali smo odnjegovali lijepo prijateljstvo. Svojim znanjem o supovima puno mi je
pomogla i oko reportae, unijela je u nju neophodni lokalni sok. Upravo zbog tog
soka to je najbolja ekoloka reportaa koju sam napisao u ivotu. Na Cresu sam ostao t
jedan dana due nego to sam planirao. Ponekad Marija i ja izmijenimo SMS poruke. On
a svaku poruku poinje nadimkom koji mi je prisila na Cresu, Crvenoglavi, a zavrava
svojim nadimkom Supica. Taj nadimak dao sam joj u znak sjeanja na nae uspjeno druen
je kada smo se bavili samo s dvije stvari, s dva kompatibilna fenomena: pticama
koje lete na najveoj visini do koje se dovinuo neki zemaljski stvor i zajednikim p
roirenjem podruja vlage.
O tendencioznoj glazbi - Za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj Suzi i ja po ci
jele dane sluali smo narodne pjesme s nacionalnom tematikom, pune ljubavi za domo
vinu. Iako su nai glazbeni ukusi razliiti, to se tie tih pjesama postigli smo potpun
o slaganje. Zaljubili smo se taj glazbeno siromani, ali borbeni ritam. Jako nam s
e svidjela i otra sentimentalnost tih priprostih stihova koji tjeraju strah u kos
ti neprijatelju. Nakon rata vratili smo se rock'n'rollu (ja) i jazzu (Suzi). Ipa
k, iako je prolo od rata ve puno godina, ja potajice i dalje sluam sirove seoske mo
mke i djevojke i njihove pjesme dok je Suzi na poslu, a Jan u koli. Nisam ponosan
na to, ali ne mogu si pomoi. Isto tako, u zadnje vrijeme volim sirovi urbani hip
-hop i rap pjesme besprizornih asfaltiranih tipova iz Sjeverne Amerike i Zagreba
.
O statusnim simbolima Ja i dalje smatram da je odlazak na jedrenje jo uvijek jedn
a vrsta statusnog simbola, a Suzi tvrdi da je to potreba, jer da nas jedino jedr
enje i samo jedrenje moe osloboditi stresova koje nakupljamo za vrijeme radnog di
jela godine. to na to rei? Jedino to da Suzi doista ima selektivnu inteligenciju.
Cini se da jako inteligentni ljudi imaju u svojoj pameti neke crne rupe ispunjen
e stanovitom koliinom gluposti. Moda je to srea, jer bi u suprotnom
118
PLAYSTATION, DUO
takvi ljudi izgledali kao udovita s kojima obini ovjek ne bi uope mogao komunicirati.
Nego, Robi, to misli o jo jednom, finom, nescafeu? Mislim sve najbolje.
O srei u braku - Jesam li ja sretan u braku sa svojom enom? Ne znam. Ima dana kada
mi ta srea izgleda tako blizu, na dohvat ruke. Nekidan rekao sam Suzi da sam ja
obian ovjek i da bih volio doivjeti, evo, odmah, neki in lijepe obinosti, neki prizor
koji e me udaljiti od misli o bilo kakvoj uzaludnosti. Suzi me je pitala to predl
aem da uinimo. Rekao sam joj da u donijeti malo kruha, crne masline i jednu konzerv
u sardina koje se proizvode u Rovinju pod nazivom Arena, a da ona za to vrijeme
pusti svoju najdrau pjesmu. I stvarno, sve sam donio najednom velikom tanjuru, ni
sam zaboravio ni salvete. Jeli smo na krevetu, a to nismo radili sigurno preko d
eset godina, jedno drugome stavljajui u usta komadie ribe i kruha i smijali se kao
ludi i sluali Mistj u izvedbi Didi Bridgevvater puno, puno puta zaredom. Onda je
Suzi pjevala zajedno s Didi, a ja sam se rastapao od lijepe obinosti.
Look at me, Ym so helpless As a kitten on the tree.
Suzi i Didi tako su lijepo pjevale te tako obine stihove da sam pomislio pa dobro
, to mi vie treba u ivotu od ovoga emu upravo prisustvujem i u emu sudjelujem? Oboje
smo bili omamljeni. Onda smo se zagrlili pa sam i ja pjevao s te dvije divne ene.
Danima poslije proivljavao sam i najmanje djelie svih slika naega obroka u krevetu
i naega sluanja Didi i pjevanja s Didi. Suzi i ja smo se dogovorili da emo svaki m
jesec, barem jednom, ponavljati sve to, sve, i kruh i salvete i sardine Arena na
velikom tanjuru samo za nas dvoje i Didi.
To nisu samo moji valovi, to su i tvoji valovi, Suzana. To nisu samo moje kapi,
to su i tvoje kapi, duo. To su moda spasonosne kapljice o kojima volim misliti da
smo ih zajedno proizveli i isprepleli
119
MILKO VALENT
i proeli do one neodvojivosti koja e pokrenuti nove i nove i nove valove. Sjetio s
am se danas, Suzi, one poznate molitve pa sam je malo preinaio i sada glasi: ti s
i more koje nikada neu shvatiti, ali neka dode kraljevstvo tvoje u kojem e krhkost
biti snaga valova, a glas drage Didi jaka, vrsta suza iz koje e niknuti novo sjean
je na nas kakvi jesmo i kakvi smo mogli biti.
Look at me, Vm so helpless As a kitten on the tree.
120
ODGOVOR
VII.
Ustao je vrlo rano, prije zore. Htio je promatrati izlazak sunca i gledati kako
divlje blista na Ininoj zgradi ispred koje je tako divlje ljubio divlju Neli dok
su za tu zgradu tek graeni temelji. Bilo je to prije dvadeset godina. Sto je sad
a s njom? Vidio ju je prole godine na Cvjetnom trgu. Vozila je bicikl Mountainbik
e i kao da je malo usporila kada gaje spazila. Kad je prolazila pokraj njega, ve
selo mu je mah-nula i rekla: Bok". Ona je godinu dana mlaa od njega, roena je u srp
nju, to e rei da e uskoro navriti etrdeset godina. Je li ikada sanjala onaj njegov san
o utim leptirima koji izazivaju elju za znanjem, a o kojemu joj je priao dok su ho
dali gradom? Nikada nee saznati odgovor. Zato mu nije htjela otvoriti kada je zvon
io u tri ujutro dok su mu se u glavi kotrljale prene ribice umoene u crno vino? Je
li bio pijan? Ne zna. ini se da na mnoga pitanja jednostavno nema odgovora.
Robert se lecne jer je stajao u polumraku hodnika. Tek je sada uoio kuckanje zidn
og sata, a i to da ve nekoliko minuta stoji tek tako, bez neke namjere. Dobro je
misliti na Neli, dobro je misliti na bilo koju znaajnu djevojku u svom ivotu. To t
oliko obuzme ovjeka da ne vidi i ne uje, barem nakratko, mnogo toga, eto i kuckanj
e sata. To kuckanje ga je povremeno nerviralo, sve jae to je bio stariji. A
121
MILKO VALENT
sutra mu je roendan i to kuckanje e ga jo jae uznemiriti jer ga podsjea na neopozivu
prolaznost. A da baci taj sat? Suzana bi poludjela, tako ga je pomno birala, htj
ela je ba taj sat s velikim crvenim rubom.
Uzme hodalicu i polako nabadajui, tako da ne probudi ukuane, ode u kuhinju, upali
svjetlo i pone praviti nescafe. Bio je to mali ritual u kojemu je uivao. Toan omjer
mlijeka, eera i tamnosmeih malih, malih grudica znao je napamet, kao to je znao nap
amet i vrijeme zagrijavanja mlijeka do one vreline koja je potrebna. Za to vrije
me, dok se mlijeko grijalo, motao je cigaretu i mislio o stotinama tisua krhotina
vlastita ivljenja koje je doista teko povezati. Moda je dobro to sam se izlio u one
valove, pomisli na tren, a odmah zatim zakljui kako je sve bilo uzalud. U svim t
im uzburkanim zapisima nema ni jedne spasonosne velike misli. Jednostavno nije u
stanju zamisliti neku veliku misao. Jesu li ljudi koji su uspjeli izmisliti nek
u veliku misao ivjeli velike ivote ili isto tako male kao on? Nisu li svi njegovi
zapisani valovi tek samo obini valovi beznaajnosti? A da moda ipak zapie onu misao o
tuljanima i komarcima? Moda se za sto godina ispostavi da je to velika misao koj
a bi mogla pomoi mnogim ljudima, mnogim ivotinjama, mnogim biima openito.
Misao se oblikovala godinama, tu i tamo dodao bi neki detalj, ali je ono osnovno
ostajalo uvijek isto. Oduvijek je mislio da svaka velika misao mora izazivati p
uno pitanja i puno odgovora. Nema bitne razlike izmeu simpatinih tuljana i nesimpat
inih komaraca", proape u tiini kuhinje i odmah mu se u glavi pojavi brdo pitanja i b
rdo odgovora, te je u zadnji as sa tednjaka povukao loni s mlijekom koje je moglo pr
ekipjeti da je ekao jo jednu sekundu. ,,A zato su onda drutva za zatitu ivotinja stala
u obranu tuljana koje ljudi ubijaju bejzbol palicama, a o komarcima ni slova, n
i slova u tom smislu, ve prema njima pokazuju potpunu bezosjeajnost odnosno ak ni t
o, prave se da ne postoje?" Svake godine u velikim gradovima prireuju se velike u
rbane fete insekticida upravo, gle uda, insekticidom, a te fete zovu se 'zapraivanje
komaraca', a udruge za zatitu ivotinja nisu napisale niti slova niti su glasno i
javno istupile, kao
122
PLAYSTATION. DUO
primjerice protiv klanja stoke za prehranu ljudi, kako bi demonstrirale protiv s
trahovitog pomora milijardi i milijardi komaraca. Pretpostavimo da komarac nije i
votinja, ali valjda nitko nee osporiti daje komarac ivo bie. Prema tome, oekujem da
udruge za zatitu ivotinja, i ivota openito, dignu svoj glas i protiv ubijanja komara
ca. Po emu su tuljani vredniji od komaraca ako iskljuimo dobit od prodaje krzna il
i korist od ostavljanja njihova mrtva mesa medvjedima? Kao ekolog svjestan sam in
jenice da su komari itekako potrebni zbog ravnotee eko-sustava Zemlje i moje je mil
jenje da ih treba zatititi bez obzira na neugodnu injenicu da su doista neugodni t
ijekom odreenih perioda i ugrizaju nas ljude ostavljajui na naoj koi debeljukaste breu
ljke malih oteklina koje svrbe li svrbe. Naravno, treba ih istodobno i tititi i s
elektivno ubijati kao i tuljane ili, jo bolje, treba moda initi kako se ini i s ljud
ima koji se takoer svakodnevno i selektivno ubijaju s obzirom na spol, religiju,
rasnu i nacionalnu pripadnost. U tom sluaju ubijali bismo samo one komarce koje p
renose neke bolesti, recimo komarce koji prenose malariju. S mojim miljenjem slae
se ak i Suzana, koja je puno radikalnija od mene, jer ivot promatra treznije i gle
da kakav on doista jest, a ne kakav bi trebao biti slijedei suvremene patoloke ide
je, koje je kao sasvim oite fenomene u svom radu otkrio Jan, slijedei ideje depresi
vnih i runih idiota i idiotkinja", kako Suzi brutalno naziva sve one koji ne mogu
pojmiti injenicu da je ubijanje na ovom planetu, bilo ivotinja bilo biljaka bilo
minerala, najnormalnija pojava.
Bili su ponosni na Jana kada je ve u drugom razredu gimnazije komparativnom anali
zom grafikona DNA vegetarijanaca i onih koji to nisu uoio bitni poremeaj u koliini
dopamina u mozgu prvih. Jan je znanstveno potvrdio tezu da postati vegetarijanac
nije kulturoloki fenomen, to jest da se pukom odlukom ne moe postati vegetarijana
c, nego da je u pitanju nedovoljno luenje dopamina koje izaziva patoloke promjene
u mozgu i svojevrstan oblik retardiranosti frontalnog renja, pa su odluke" o posta
janju vegetarijancem
123
MILKO VALENT
mogue samo kao devijacija od normalnog ukupnog psihosomatskog statusa ljudskog si
savca.
Isto tako, Jan je u slobodno vrijeme, to treba naglasiti jer su bili jako ponosn
i na svojega sina, on je dakle u svoje slobodno vrijeme izuavao i problem suuti u
ljudi pa tako i u onih koji se bore za zatitu ivotinja, a ne bore se dovoljno za z
atitu jezine ivotinje" tj. ovjeka. Janovi informatiki grafikoni pokazuju prihvatljivu
i znanstveno dokazanu injenicu da je suut povezana s metabolizmom. Naime, ljudi sp
orijeg i slabijeg metabolizma skloniji su suuti i suosjeanju nego ljudi normalnog
metabolizma. Oni pak s pojaanim i prejako izraenim metabolizmom skloni su maninim d
epresijama, suicidu i progresivnoj paranoji. Zakljuak je da normalni metaboliki pr
ocesi iskljuuju suut kao devijaciju, takoer iskljuuju i spomenute psihofizike procese
kao patoloke pojave. U naoj prirodi, a to smo svi mi i ovaj na svijet, normalno je
, kae Jan, ubiti neprijatelja, na primjer komarca na ruci, ili pak prijatelja koj
i slui za hranu, na primjer srnu ili pilia ili jabuku ili blitvu, osobito blitvu j
er Jan oboava blitvu. Isto tako normalno je ubiti psa ili maku ili konja, jer se t
o doista dogaa, dakle kao normalno, u svim dijelovima svijeta, a u nekim i zbog l
judske prehrane.
U diskusiji o toj temi, koja se zbivala prije mjesec dana na balkonu naega petog
kata kada je sunce naputalo Novi Zagreb, po analogiji Suzana je estoko i temperame
ntno te zato moda pomalo ishitreno, ali takva je ona, zakljuila da bi trebalo ubit
i sve one koji naruavaju svakodnevni tok stvari te ekoloku ravnoteu mirnog i bezosj
eajnog duha veine nas, koja ima normalni metabolizam. Oni koji bi trebali ubijati
devijante, kako je alei se izrazila ciljajui na onaj nesretni i netoni izraz ,,milit
anti"iz medija, trebali bi biti upravo ekolozi. Na tom mjestu pogledala me odluno
i zamolila da se zauzmem za osnivanje ekoloke policije, praene postrojbama za pos
ebne namjene, kao u ratu, koja bi jednostavno ulazila u udruge radikalnih vegeta
rijanaca, vegana, makrobiotiara i animalista te ih ubijala odmah, po kratkom post
upku i bez sudskog procesa. Rekao sam da u razmisliti o tome poslije roendana kada
u opet biti potpuno spre-
124
PLAVSTATION, DUO
man za ove nae kune diskusije koje su moda mjestimice i netone u zakljucima, ali koje
svakako imaju visoki stupanj vjerodostojnosti i istinitosti u sebi.
Robert zatrese glavom udei se kako je odlutao u valove. Napokon zapali cigaretu i
odmah zakalje trudei se da bude tih kako ne bi probudio Suzanu i Jana. Zatim uzme
nescafe i tiho kuckajui ho-dalicom, dode do radne sobe. Prvo rumenilo poelo je kup
ati Novi Zagreb i obzorje ponad Sljemena. Volio je taj prizor rumenila koje svak
i dan, osim za oblana vremena, preplavljuje svaki kutak ovoga svijeta. Sjetio se
zore na Velebitu, one u kojoj je za ratnih godina vidio izbliza jednoga ranjenik
a, a zatim i mrtvog Simuna. Njihova krv bila je iste boje kao i ona koja je prek
rila planinu.
Upali kompjutor i pregleda e-mail poruke. Sve one koje je anti-virusni program o
znaio uniti, a ostale proita kiljei zbog dima cigarete. Iako mu je sutra roendan, ve su
poele stizati estitke. Jedna od bratia, druga od ujne Marije. Vie je volio estitke k
oje stiu obinom potom, koje su stizale, ispravi se i pomisli alje li jo uope itko ikom
e roendanske estitke obinom potom osim njegovih roditelja. Mama, koja stanuje u isto
m gradu i s kojom se esto uje telefonom, a povremeno i vidi, obavezno mu poalje esti
tku za roendan, Boi i Novu godinu. Inae, primijetio je da se sve manje estita roendan;
ini se da sve vei broj ljudi shvaa kako je roendan zapravo nebitan dan, ak i pomalo
uvredljiv jer upozorava da je jo jedna godina prola i da smo sve blie smrti. Eto, i
on je po navici estitao samo nekim lanovima rodbine, Suzani i Janu i to je sve. N
ikome od prijatelja uope ne zna datum roenja, a od poznatih zna samo za roendan hrv
atskog pjesnika i knjievnika A. G. Matoa, valjda mu je ta brojka ostala u glavi jo
iz srednje kole. Jedva je zapamtio datum svojeg roendana, moda zato jer je dijete r
azvedenih roditelja pa nisu bili u prilici slaviti njegov roendan, a moda i zato j
er je slab s brojevima. Jedne godine, prije Suzanine ere" (Robi), potpuno je zabo
ravio na roendan, sjetio ga se tek dva dana kasnije. Bio je u inozemstvu pa ga ni
tko u tuem gradu nije mogao podsjetiti da mu je
125
MILKO VALENT
roendan. Ukinuo bi on i slavljenje roendana da Suzana ne inzisti-ra na tome radi jo v
reg povezivanja obitelji", a zapravo zato jer voli ono uzbuenje oko kupovanja darov
a i diranja te gledanja materijalnih stvari, osobito likovne opreme ambalae; strano
uiva" (Suzana) u dizajnu s natpisom poznatih marki. Onesvjeuje se od radosti kada
vidi logo poznatog proizvoda ili kada naglas izgovara rijei kao to su Giorgio Arma
ni, Mercedes, Dolce & Gabbana, Josip Kra, Gloss, Nivea for Men, Cartier, Volksvva
gen, Versace, Gillette, Dior, Trussardi, Porsche, Old pice, Gucci, United Colours
of Benetton, Apple, Macintosh, Rimmel, Cosmopolitan, Yves-Saint--Laurent, Elle,
Aquafresh, Helena Rubinstein ili Sony. Za sve njihove roendane, njegov 16. lipnj
a, njezin 3. studenog i Janov 10. prosinca, Suzana lagano divlja, ak sama sebi ku
pi za svoj roendan neki dar, da se malo poasti", kako kae, a za Boi i Novu godinu tota
lno poludi jer na popisu ima dvadesetak osoba kojima neizostavno mora" neto kupiti
i darovati, barem neku sitnicu" (Suzana). Ona to stvarno misli ozbiljno tako da
se ti dani pretvaraju u totalnu groznicu iz koje se on koliko je to mogue izvlai n
a sve mogue naine. Jedino, to se mora priznati, Suzana uvijek pazi da dar bude kor
istan u bilo kojem smislu i da nije bez veze". U tom smislu korisna je naravno i
slika koja e visjeti na zidu ili uvena knjiga koja e se nai na polici, ali koju sret
ni daroprimatelj vjerojatno nikada nee proitati. Vrhunac je bio kada je njegovoj m
ami, uz najveu moguu Kraevu bombonijeru, poklonila za Boi i veliki ljubavni roman Ana
Kare-njina za veliko zimsko itanje" (Suzana), koji je kupila u antikvarijatu, jer
ga u knjiarama nije bilo. Inae u svemu precizna i organizirana ena, Suzana je ipak
previdjela injenicu da njegova mama ita samo tanke i kratke ljubavne romane, najee o
ne s kioska. Suzana uvijek u daru eli spojiti materijalno i duhovno" (Suzana) pa g
otovo svakome poklanja uz materijalan dio i neku knjigu ili glazbeni CD. Sto se
ovoga potonjega tie, najbolji je bio vic kada je njegovu ocu poklonila CD s klasin
om glazbom, dakle ovjeku koji voli sluati samo narodnjake, ljepe reeno: etno-glazbu.
126
PLAYSTATION, DUO
Robert smota drugu cigaretu i otpije gutljaj nescafea. Rumenilo je sve jae kupalo
grad, naroito lijepo okupalo je njegov dio, dragi Novi Zagreb, koji e ubrzo morat
i napustiti. Sudei po planovima njegove ambiciozne i uinkovite supruge, a koji se
uvijek ostvaruju jer su ,,u okviru mogunosti" (Suzana), selidba e uslijediti kraje
m sljedee godine. uo je zvukove po kui, to se Suzana budi i umiva, pa radi tjelovjeb
u s velikom loptom. Zatim e se dugo tuirati, predugo za njegovu ukus jer nije ba vo
lio one ljude koji posveuju opsesivnu brigu svojemu tijelu, a duhu malu ili gotov
o nikakvu; ljutio ga je taj nerazmjer kada nije bio u periodu ravnodunosti prema
ljudima. Poslije tuiranja Suzana e probuditi Jana za kolu i poeti spremati doruak, naj
vaniji obrok dana", kako je govorila optereena iskustvima engleskog doruka i nalozi
ma efikasnosti kapitalistikog drutva kojemu se sve jae pridruuje i Hrvatska. Otkad j
e Robi u procesu rehabilitacije, redovno mu donese doruak u radnu sobu ne inzisti
rajui zbog zdravstvenih razloga" da je obitelj na jutarnjem kratkotrajnom okupu pa
da se Robi dodatno napree komunikacijom", a i zato jer se Robi die rano, prije nje
, kako bi vjebao s nogama te zatim odlazi u radnu sobu, sjeda za kompjutor i radi
, to je smatrala jako poticajnim jer e pridonijeti broj rehabilitaciji ovjeka koji j
oj je potreban potpuno zdrav poradi poslovnih i osobnih potreba" (Suzana).
Klikne na Valove. Iako je ve puno puta proitao te svoje zapise, svoj ivot, ivotopis
takorei, iako nepotpun i fragmentaran, nije ga umaralo itanje, uvijek je pronaao net
o to bi jo trebalo zapisati pa bi i zapisao. inilo mu se da bi to dodavanje i zapis
ivanje moglo trajati stoljeima. A to ako su ti zapisi stvarno samo valovi beznaajno
sti? Sto ako su potpuno promaeni? Dobro, ali to su njegovi valovi. Stisnuo je na m
iu" opciju laganog klizanja. Tekst je klizio po monitoru i bilo ga je mogue itati.
Malo ubrza klizanje i sada je tekst bilo mogue samo brzo itati s nunim preskakanjem
nekih dijelova. Zatim osjeti elju da samo gleda valove. Ubrza jo malo opciju kliz
anja. Sada vie nije mogao itati, vidio je kako redovi slova kao vodoravne i okomit
e kapi bez ikakva znaenja brzo klize po ekranu.
127
I
MILKO VALENT
128
Ubrzao je do maksimuma. Velikom brzinom cijeli tekst od vrha do dna proao je po m
onitoru u nekoliko trenutaka kao jedan veliki val. Isto se zbilo kada je istom b
rzinom pustio tekst od kraja do poetka, od dna do vrha. Nije vie razabirao bezbroj
ne kapljice od kojih se sastoji val. Sve je to bio jedan crni val. Val istine ko
ja nikome nije potrebna, pa ak ni njemu, a traje tono toliko koliko i val lai. Ono
unutarnje traje tono toliko koliko i ono vanjsko. Na alost ili na sreu, to stvarno
ne zna.
Sutra e napuniti 41 godinu. Osjeti oaj, tugu, slutnju promae-nosti i veliku nemo, a
zatim bijes zbog ivota koji ivi u lai samo zbog vlastita kukaviluka, zbog divne i od
vratne udobnosti istodobno, odvratne povremeno samo njemu, kako mu se inilo. Kako
je samo mrzio sebe to nema snage za jaki iskorak, za rastavu braka, na primjer,
pa da prekine taj val lai, da tim inom hrabrosti nekako isui taj val, da ga moda, zat
o ne, nekako izbaci iz sjeanja. Neki ljudi, koje je prezirao iz ovih ili onih raz
loga, inili su to samo tek tako, ak lakoom koja zapanjuje. Iako je o sebi ponekad v
olio misliti kao o ovjeku koji se razlikuje drugih, ipak je napokon morao priznat
i da pripada ogromnoj veini slabia koja se miri s lanim ivljenjem u dvoje. to je to?
Strah od samoe ili puka koristoljubivost? On savreno dobro zna da e mu biti dobro,
da e biti i maen i paen, sve dok je iva njegova okretna, sposobna i ambiciozna Suzi.
Odvratnost koju je osjeao promatrajui nemono kako se njegova obitelj pretvara u sre
dnju klasu po svemu osrednjih ljudi, osobito od kada je Suzana unaprijeena u dire
ktoricu, izgleda da nije bila dovoljno jaka da probudi koliinu hrabrosti potrebnu
za iskorak, za prekid, i za usamljenost ako treba samo da bi mogao istinski bit
i i, zato to ne rei, uivati u valu istine. Svoje istine", rekla je jednom Suzana. Pa
dobro, svoje istine. On ak, eto, nema snage za svoju istinu za razliku, na primj
er, od Suzane koja ju oito ima i to u ogromnim koliinama. Njezina istina je mjeavin
a istine i lai, ali la pretee no ona to smatra nevanim, ba kao i veina ljudi koja ovu
temu ak smatra promaenom, nesuvremenom i patetinom. A on svoju istinu tajno
PLAYSTATION, DUO
kukaviki zapisuje iako, o bijede, ponekad, ak i na tom tajnom mjestu, najtajnijem,
slui se ne samo nesvjesnom nego i svjesnom autocenzurom, kako je s ogorenjem prim
ijetio. On svoju istinu tajno i kukaviki zapisuje, jer zna da kada bi je izrekao
i objelodanio, da bi bio izopen iz drutva. Pa to onda, barem bi bio svoj, a sad je
i niiji i svaiji, najmanje svoj. Kako bijedno. Mala je to utjeha rei sam sebi da mod
a ima krivu percepciju svijeta, tako da to nije niti pokuavao. Bilo ga je stid. O
sjeao je da sram oblijeva rumenilom njegovo lice. Kao sunce ovaj grad. Osjeao je d
a nije dostojan ovog potonjeg rumenila, te svjetlosti. Osjeao je da nije dostojan
svoje stare Trenjevke, svoje oevine u Srdeviima na Livanjskom polju u Hercegovini,
da nije dostojan svojega Novog Zagreba. Zato ne uini prekid, iskorak? Ta osjeao bi
se izvrsno na dnu odbaen od svih. Osjeao bi se kao heroj, ne kao heroj svoje ulic
e, nego kao heroj itava planeta. Da, i ostao bih sam, pomisli, potpuno sam na ovo
m svijetu, definitivno sam. ,,A za to nemam dovoljno novaca i nikada ga neu imati
", promrmlja sebi u bradu i otpije jo jedan gutljaj nescafea te u tri poteza brzo
smota cigaretu i drhtavim je rukama zapali smlav-ljen kontradikcijama koje su g
a sve jae opsjedale. Panino je puio gledajui sunce koje vie nije bilo zora.
Klikne na kvadrati u gornjem desnom uglu monitora i pojavi se pitanje eli li sauvat
i to iz ega trenutno eli izai. Ipak stisne da". Sauvat e Valove, oni su njegov istinsk
i ivot. Strano opsuje u sebi. Pa zar nema ni toliko snage kako bi mogao priznati p
oraz i prihvatiti ga, te se utopiti u njemu kao u divnoj, uzajamnoj koristoljubi
voj toplini veine? Zar nema snage ni za to da poniti uzaludan trud, da ga baci u s
mee i da prihvati poraz kao jedino stanje za koje je sposoban kao istinski, ne ka
o lani gubitnik? Mislio je divljom brzinom, bolnom brzinom. Znao je da e ga za des
etak minuta Jan i Suzi, kada uu u sobu, s oekivanjem i znatieljom gledati razgovara
jui s njime o tome to bi elio za roendan, ili o emu mata, ili e ga, to takoer nije is
no, ak direktno pitati to eli. Sa Suzanom se
129
MILKO VALENT
nikada ne zna, uvijek i u raznim prilikama ona izmilja neto to bi moglo unijeti jo m
alo ivosti u ritual", kako to ona kae.
Opet je smotao cigaretu i panino puio gledajui na monitoru ikonu s valovima. Ikonu
s valovima!? Ima jo priliku, ima. Moe jo uvijek kliknuti na tu, zamalo pa sudbinsku
ikonu, pa zatim na delete", izbrii, precrtaj", i tako spasiti barem trag dostojans
tva u sebi. I tako uiniti barem jedan hrabar, doista hrabar potez u ivotu: hrabar i
n priznanja da nema hrabrosti za neto vie doli za priznanje. Barem to, barem to, b
arem to, mislio je i puio, puio. Uvijek je puio", promrmlja naglas u slengu, tako i d
alje pui i tako e na kraju stvarno i popuiti". Osjeaj koji ga nikada u ivotu nije nap
utao blago je palio njegovu utrobu, bila je to kombinacija straha, nemoi i bijesa
istodobno.
Panino je mislio i puio drei desnom rukom mi" s kursorom na prokletoj sudbinskoj ikoni
koja je, praena tako prividno nevinom rijei valovi", stajala na sredini monitora.
Mislio je i o odgovoru na roendansko pitanje koje e mu za koji as biti postavljeno,
ili u razgovoru ili kao direktno pitanje, svejedno. Zato da ne poeli neto najslinij
e svojem lanom, dakle promaenom ivotu? Nije li to najslinije neki ve unaprijed progra
mirani stroj za igru, za igrice, kako mu tepaju, za milijune igara za koje nije
potreban niti gram osobne istinske hrabrosti i snage, niti gram istinske odluke?
Postoji li takvo to? Naravno da postoji. To je igraa konzola, hvala dragim znanst
venicima i nezajaljivom kapitalu koji ak i iz ljudske praznine izvlai novanu korist.
Puio je sve bre i mislio je sve bre. Hoe li barem jednom, barem jednom u ivotu, biti
na razini nekog od junaka svojega djetinjstva, na razini nekog ideala svoje mla
dosti?
uo je iz kuhinje razgovor Suzane i Jana iako ga nije mogao razabrati, uo je zvukov
e povezane s pripremanjem doruka i dorukova-njem. uo je i vesele uzvike Suzane i Ja
na. Nije ni udo, veselili su se, kao i uvijek, to e biti u prilici kupovati i kupnj
om obradovati drugoga, a time i sebe; naroito se tome veselila Suzana zamiljajui ot
kad se probudila sve poznate marke kvalitetnih proizvoda. Cika i vika, neko nadv
ikivanje, pretpostavljao je da slau jelovnik za sutra-
130
P LAV STAT I O N, DUO
nju sveanu veeru za samo njih troje. Znao je da e uskoro doi. Panino je mislio i puio
drei kursor na ikoni. Na zgradi Ine vidio je sunce umnoeno u stotinu primjeraka, u
stotinu sunaca.
Zauo je otvaranje vrata, odlomke reenica pa zatim korake. Primicali su se vratima
njegove radne sobe kao sudbina. Srce mu je bilo u petama. Hoe li moi? Hoe li? Jan k
reveljei se otvori vrata, viui Dobro jutro, Robi!" te ispruenom rukom i naklonom prop
usti u sobu Suzanu koja je nosila pladanj s dorukom. Na pladnju je bila velika ali
ca iz koje se puila nescafe. Odmah je spazio i malu emlju te protrnu. To znai da je
ranije ustala da bi otila do trnice i u onom duanu kupila male frike emlje koje je t
oliko volio. Srce mu se stisnu od navale svakovrsnih osjeaja, uglavnom onih koji
su protuslovili jedni drugima. Bili su tu u jednoj teko razdvojivoj smjesi i ljub
av i nemo, i ljutnja i tuga, i bijes i radost, i, zaudo, i neka spasonosna slutnja
da e ipak moi, da e ipak moi, da e ipak moi...
- Dobro jutro, ranjenice - rekla je veselo Suzana i stavila pladanj na stol sjed
ajui na stolac dok je Jan trao po sobi i zabijao zamiljenu loptu u zamiljeni ko uzvik
ujui ameriki usklik koji redovito prati tu igru: Defense, defense!".
- Dobro jutro, tigrice - rekao je veselo kako bi prikrio svoju strahovitu uznemi
renost. Kursor je na monitoru i dalje nervozno obigravao oko ikone s Valovima. -
Hvala na emlji, Suzi. Znam da si morala zbog nje ranije ustati - dodao je ozbilj
nijim glasom.
- Nema na emu, Robi - rekla je. - Ta sutra ti je roendan pa se valjda mogu malo i
potruditi nasmijala se onim svojim neodoljivim smijehom i radosno zamahnula post
rance glavom dok su se valovi njezine kose u afrolook stilu talasali. - Samo da
je moj mu zadovoljan, to je najhitnije - dodala je njeno mislei da li da mu sad kae
da bi mogli sutra prije sveane veere, koju e najveim dijelom veeras prirediti, otii na
pola sata u neki od obinih kafia koje Robi toliko voli, recimo u kafi port, i to sa
mo njih dvoje, dok e Jan servirati stol, pa fino u kafiu popiti po pivo. Alkoholno
, naravno. Povratak alkoholu u malim koliinama bit e potpuno u redu, ona ne treba
u
131
MILKO VALENT
kui ak ni naznaku depresije. Ve je razmislila o tom planu drutvene rehabilitacije" sv
ojega mua, kojemu je oito potrebno, ve dugo, barem jedno pivo dnevno. Nee mu ipak sa
da rei, voljela je u sve privatne dogaaje unijeti malo dramatinosti, ali tek na kra
ju. Ma rei e mu sutra, odmah kada doe s posla, bit e napetije. Robi e definitivno pas
ti na guzicu od iznenaenja. Nije sumnjala ni trenutka da bi Robi mogao odbiti i n
e prihvatiti tu ideju. Suzana je znala da hoe iako e se isprva, kao, malo kao nekat
i.
Nastala je kratka stanka, ona fina tiina koja pojaava napetost. Jan je prestao zam
iljati da igra koarku i naslonio se na stolac zagr-livi Suzi i gledajui Robija. Zaje
dno su, nekako sveano, gledali naizgled samo prigodno zbunjenog ovjeka. Nisu znali
da se u njemu odluuje i razrjeava jedan cijeli ivot.
- Dakle, Robi, - intonirala je sveano Suzana da puno ne razgovaramo kao proli put,
amo-tamo i te stvari, reci nam odmah svoju roendansku elju? Sto eli za dar ove godi
ne? - pitala je sva napeta od znatielje da uje to je to.
- Reci, Robi, reci! - poticao ga je Jan.
- ekajte, samo tren, da jo malo razmislim, malo sam u dilemi rekao je pogledavi brz
o na ikonu s Valovima.
- Robi, nema veze ako su to dvije stvari, zna da nema - rekla je brzo Suzi jo znat
ieljnija.
- Ma nije, nego... Evo, jo samo malo - rekao je i ponovno pogledao na monitor. Miem
" je toboe nehajno, a zapravo u velikom strahu, pomicao kursor kruei oko Valova. Ve
je imao odgovor to se tie dara, dakle to je ono neto to je najslinije njegovom lanom i
promaenom ivotu. Dobro, hajde, gotovo promaenom ivotu. Neto drugo gaje muilo ve danima
, moda mjesecima, a to je moe li, evo sad, pokazati zadnji traak dostojanstva i hra
brosti, eto, barem in dostojanstva kojim e nekako iskupiti odustajanje od ivota, ivo
ta kakav bi inae da je hrabriji sigurno ivio. Pun napetosti promatrao je ikonu dok
su Suzi i Jan, posve slino, mislili kako se on, skroman kakav ve jest, dvoumi moda
zbog, kako on misli, preskupog dara.
132
PLAVSIAIION, DUO
- I? pourivala je Suzi. Voljela je napetost, ali ne onu koja predugo odlae rasteree
nje. Pogledao ih je i znao da se ipak neto prelomilo, po prvi put neto za njega do
ista veliko. Znao je da e moi. Monitor je svijetlio, sunce je vani sve jae bljetalo.
Postavi kursor tono u sredinu ikone i klikne na Valove, a svi valovi svih mora n
a svijetu kao da mu zaigraju pred oima. Ikona poplavi, ba kao to su plavi valovi ta
mnoplave beskrajne vode sastavljene od bezbroj kapljica. Suzi i Jan gledali su n
aizmjence njega i monitor mislei valjda kako je negdje velikim slovima napisao elj
u koja e se, eto sada, ukazati na monitoru. Klikne zatim desnom stranom mia' i pokae
se lista mogunosti. Zaustavivi disanje blijeda lica i kao u snu, u tiini stisne pr
ostor na kojem je pisalo delete". Ikona s Valovima nestane isti as. Potom ode kurs
orom na ikonu Recvcle Bin", to jest do kante za smee, u njegovu sluaju ne samo virt
ualne kante za smee, koja je sada bila do vrha puna, kako mu se inilo. Ne toliko p
o koliini, to je tek nekoliko desetaka stranica, koliko po kvaliteti. Naizgled ga
je malo, ali to je najsmrdljivije smee na svijetu zato jer je njegovo, to je naj
gore smee od ivota za koje zna. Bez krvi u licu, blijed kao smrt, stisne desnu str
anu mia" i pokae se lista s mogunostima. Dovede kursor do opcije isprazni kantu za sm
ee" i pogleda svoju obitelj.
- Zaboga, Robi, reci elju, to to izvodi, ovjee! - nestrpljivo je rekla Suzi podiui glas
dok je on s uzdahom olakanja stisnuo svoju prvu doista hrabru opciju i tako ispr
aznio smee, opciju kojom je priznao poraz. Prvi put u ivotu uinio je neto ozbiljno i
konkretno ime je priznao i potvrdio vlastiti poraz. Je li sve to stvarno smee o t
ome e misliti u godinama koje dolaze. Valovi su definitivno i zauvijek nestali, b
arem s jedinog mjesta na kojemu su bili vidljivi, iako samo njemu. Okrene glavu
prema Suzi i Janu s blagim osmijehom, istodobno nemonim i pobjedonosnim.
- Robi, pa reci to eli za dar. Reci, duo! - njeno ali odluno eljela je Suzana okonati
var, jer jo je morala odvesti Jana u kolu i otii na posao. Da potakne svojega koleb
ljiva mua, ponovi i molbu i naredbu i elju.
133
MILKO VALENT
- Reci, duo! - tiho i njeno, ali bez i trunke slabosti, njezin glas kao da je odje
kivao u sobi. Robi se uspravi u stolcu te glasno i veselo izgovori svoju elju. ^^
vej^
- PlavStation, duo.
134
Biljeka o piscu
Milko Valent roen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu
diplomirao filozofiju i komparativnu knjievnost. Prozaik, pjesnik, dramatiar, esej
ist, teoretiar, kritiar i polemiar.
Objavio
Carpediem (filozofija, teorijski eseji), CKD, Zagreb, 1979. Leptiri arhetipa (po
ezija), Mladost, Zagreb, 1980. Zadimljena lopta (poezija), ICRevija, Osijek, 198
1. Koan (poezija), ICR, Rijeka, 1984. Gorki deserti (proza), Globus, Zagreb, 198
4. Ordinacija za kretene (proza), ICRevija, Osijek, 1986. Clovra (roman), ICR, R
ijeka, 1988.
Plaidoyer po piki ili Piknuti piknjicu pisaljkom po piknji (radiospek-takl), Radi
o Novi Sad, 1988.
Higijena mjeseine (radiodrama), Radio Novi Sad, 1988. Rupa nad rupama (poezija),
separat Lica, Sarajevo, 1988. Erotologike (filozofija, teorijski eseji), ICRevij
a, Osijek, 1988. Totalni spol (teorija jezika, polemike, eseji), Mladost, Zagreb
, 1989. Slatki automati (poezija), ICRevija, Osijek, 1990. Erektikon (poezija),
Univerzitetska rije, Niki, 1990. Al-Gubbah (proza), Azur Journal, Zagreb, 1992. Rup
a nad rupama (poezija), Perun, Zagreb, 1995.
135
MILKO VALENT
Zelena dolina (radioigra), RTV Maribor, 1996.
Neonski rubovi (radiodrama), Quorum 1, Zagreb, 1996.
Plava krv (poezija), Naklada MD, Zagreb, 1997.
Ink In The Eye (radiodrama), The Bridge, Zagreb, 1998.
Vrijeme je za kakao (proza), Areagrafika, Zagreb 1998.
Danas je Valentinovo (radiodrama), Hrvatski Radio, Zagreb, 2000.
Bubnjevi i ipke (drame), Areagrafika, Zagreb, 2000.
Jazz, afrika vuna (poezija), Naklada MD, Zagreb, 2001.
Tinta u oku (radiodrama), Hrvatski Radio, Zagreb, 2001.
Neuro-Neuro (poezija), Meandar, Zagreb, 2001.
Zelena dolina (radioigra), Hrvatski Radio, Zagreb, 2001.
Eurokaz - uareni suncostaj ( kritika), Naklada MD, Zagreb, 2002.
Gola Europa (drama), Dubrovnik 3, Dubrovnik, 2002.
Fatalne ene plau na kamionima (roman), Naklada MD, Zagreb, 2002.
Gola Europa (izvedena drama), HNK, Zagreb 2003.
Njena palisandrovina (proza), Meandar, Zagreb, 2003.
Demonstracije u jezgri (poezija), Stajergraf, Zagreb, 2004.
Ground Zero Aleksandra (drama), Dubrovnik 2-3, Dubrovnik, 2004.
Isus u kampu (proza), Stajergraf, Zagreb, 2004.
Der Zarte Palisander (proza), Schreibheft 64, Essen, 2005.
136
Sa d ra j
JUTRO...........................................................................
.............. 7
MAGLA...........................................................................
............. 29
VALOVI..........................................................................
.............. 59
ODGOVOR.........................................................................
.........121
Biljeka o piscu..................................................................
...........135
137
Zoran Feri: Otpusno pismo
eljko Ivanjek: 3go.33a udarca
Brian 0'Doherty: Iskaz oca McGreevyja
Jurga Ivanauskaite: Vjetica i kia
Boris Akunin: Azazel
Goran Samardi: umski duh
Mislav Pasini: Blackout
Dai Sijie: Kompleks suca Dija
Philippe Claudel: Sive due
Rujana Jeger: Darkroom
John Updike: Gertruda i Klaudije
Roman Simi: Vto se zaljubljujemo
Georgi Gospodinov: Prirodni roman
Ivan. Supek: Haakiprotokol
Brian O'Dohertv: udesni sluaj gospoice
Kreimir Pintari: Ljubav je sve