You are on page 1of 33

Percepcija

2002. - Ruby otkrie proteina osjetljivog na promjene svjetlosti (percepcija vremena)


Mckenny- otkrio receptor za osjet hlanog
200!. "obelova nagraa za otkria na poru#ju percepcije
Pozitivna psihologija $ ispituje optimalno ljusko %unckioniranje. &ilj je otkriti i promicati
one %aktore koji omoguuju pojeincima i zajenicama a se razvijaju.
'repoznavanje vs. osjeanje $ mo(emo ne)to prepoznati* no ako to nismo organizirali
neemo to moi reproucirati.
Povijest
'siha-gr#. +ah* vjetar
,',- ameri#ka uruga psihologa
'sihologija je prije bila io %ilozo%ije* a zatim meicine* anas sve vi)e postaje
znanost o %unkcioniranju mozga i sve je bli(a computer science-u
"aziv -znanstvena psihologija. je kriv jer psihologija je znanost sama po sebi
psihologija je prvo po#ela kao psiho%izika percepcije
/unt $ prvo pitanje psihologije je kako percipiramo svijet
0zbiljna psihologija po#inje percepcijom $ to je prvi kontakt s okolinom
Psihofizika
'oru#je psihologije koje se bavi onosom izme1u objektivno mjerljivih
karakteristika pora(aja i osjeta koje oni izazivaju
2enostavni opa(aji ili osjeti su o(ivljaji koji nastaju jelovanjem pora(aja na
osjetne organe
"astaju pora(ivanjem osjetnih receptora i prijenosm osjetnih in%ormacija u srei)nji
(iv#ani sustav
Kognicija (prije kori)ten naziv -mentalna aktivnost.)
onosi se na usvajanje* pohranu* trans%ormiranje i kori)tenje znanja
sve se rje1e koristi naziv 3mentalna aktivnost4
55.6..78. 'o#inje kognitivna psihologija(na M9:; Massachusets 9nstitute %or
:echnology simpoziju)* a sreinom 60-tih <7= sveu#ili)nih psihologa se smatra
kognitivnim psiholozima(zbog kognitivisti#kog pristupa)
Kognitvni procesi
napreovanje in%ormacija kroz sustav u seriji stupnjeva o pora(aja o ogovora
Shema (koristi se i naziv shemeta)
>ognitivna struktura* mre(a asocijacija koje organiziraju i voe perceptivne procese
koji su temelj pamenja.
?heme se neka nazivaju@
0kvirima re%erencije
Ailtrima $ jer prigu)avaju najvei io inputa ( onaj io koji je suvi)an)*
a propu)taju u aljnju obrau samo ore1enu vrstu in%ormacija
temeljene su na iskustvu
5
akle* jeluju ve u perceptivnoj %azi* ali i te kako na to kako emo organizirati in%.
Kognitivne sheme
smanjuju kognitivno optereenje
nove in%ormacijke se automatski uspore1uju sa starim
2 procesa@
,komoacija $ mijenjamo sheme a pristaju poacima
,similacija $ mijenjamo poatke a pristaju shemama
0snovni io svakog osjetnog sustava je receptor.
+a bi ne)to bilo pora(aj* mora nas pora(iti* moramo imati receptore za to i mora biti
ovoljno jak a reagiramo* te mora le(ati u rasponu na)e mogunosti percipiranja.
'BR&B': $ rezultat procesa percipiranja* integracija je najzna#ajnije svojstvo.
"a) mozak integrira in%ormacije iz razli#itih osjetila* povezuje ih s pamenjem o
pro)lim oga1ajima i planira akcije na temelju tako obra1enih in%ormacija. Ckupno
uzev)i* na) osjetni sustav nije lo).
Pragovi
5. ?CDE9M9",E"9 9":B"F9:B: $ ispo praga* limena
- ispo praga osjetljivosti olazi o sumacije (ako je u(a izlo(enost pora(aju
ili on olazi na veu povr)inu postoji mogunost a ga osjetimo)* prema teoriji
etekcije signala postoji kontinuirana osjetljivost- )to je intenzitet slabog
pora(aja ja#i* vea je vjerojatnost a emo ga osjetiti)
G. ,'?0EC:"9 'R,H $ smatra se a on po#inje ka se reakcija na pora(aj
javlja u 70= slu#ajeva*
!. A9F90E0I>9 'R,H $ supraliminalni pora(aji kojih nismo svjesni zbog
aaptacije (ali mo(emo postati svjesni npr. pritisak stolca na na)a bera)
7. 'R,H ?J2B?"0?:9 $ pora(ivanje je izna %iziolo)kog limena* ali ga nismo
svjesni jer smo usmjereni na neko rugo pora(ivanje (razine svjesnosti)
-okaz za asocijativnu povezanost mozga. 'riming $ neko pora(ivanje kojeg
nismo bili svjesni* ali je utjecalo ma neko kasnije procesiranje (kao nekakva
priprema)
u centru pa(nje imamo samo jean proces (iako u isto vrijeme imamo vi)e njih)
uz svijest ve(emo ranu memoriju $ kratkoro#no polaganje in%ormacija u mozak
'ostoji pitanje postoji li vi)e svijesti ili samo jena- Areu- postoji svjesno*
presvjesno i nesvjesno* presvjesno bi bilo ispo praga svjesnosti
'sihologija je po#ela kao psiho%izika percepcije (/unt)- ka je rije# o percepciji
ona su ogovori izravno ili neizravno ovisni o aktivnosti senzornih organa- to
zna#i a bez osjetnih organa nema osjeta* pa ni precepcije.
OSJET NIJE ISTO TO I PEREPT(opa(aj)- razlika je samo u slo(enosti
(#isti osjeti se #esto mogu obiti samo u laboratoriju) $ opa(aj ujeinjuje osjet i
percepciju
0pa(aji se razlikuju po svojoj slo(enosti i stupnju i%erenciranosti
>a se rai o pojeina#nom atributu (intenzitet ili kvaliteta) govorimo o osjetu ili
jenostavnom opa(aju
'BR&B'&92,- psiho%iziolo)ki proces kroz koji senzorni input (ulaz) obiva
zna#enje ( monisti ka(u a je samo %iziolo)ki-misle a nema ni)ta osim
2
materijalnih pora(aja u osnovi svih pa i najvi)ih %unkcija* a ualizam a je
psiholo)ki i %iziolo)ki -misle a postoji i psihi#ko koje je nare1eno materijalnom)
'erceptivni proces po#inje pora(ivanjem receptora jelujuim senzornim
inputom* a obi#no zavr)ava svjesnim o(ivljajem smislenog percepta.
0ko nas je puno potencijalnih pora(aja o kojih neki ne jeluju zbog praga* a
neki zbog na)e usmjerenosti na ruge pora(aje (za percepciju je uvijek nekoliko
%aktora u igri- sva su osjetila uklju#ena)
Ejui imaju uglavnom slabija osjetila o (ivotinja* ali bolje ih kombiniraju
0pa(aji nisu stati#ni zavr)ni rezultat perceptivnog procesa ve %unkcioniraju
inami#ki jer svaki percept voi u novi perceptivni proces- to traje sve ok ne
zaspimo jer su o#i stalno u pokretu a bi percipirale(ka glea) nepomi#no u neku
to#ku nakon nekog vremena ni)ta vi)e ne vii) jer nema novih poataka-
eprivacija osjeta)
'ercepti i o(ivljaji vezani uz njih -zapisuju. se kao in%ormacije u pamenje i
prestavljaju io smislenih okvira re%erencije* onosno* iskustva* koji se stalno
razvijaju i mijenjaju* te imaju presuan utjecaj na buue perceptivne procese
"a)a sposobnost a izvu#emo zna#enje(ekoiranje senzornog inputa) iz osjeta
zavisi o prethonog iskustva s tim pora(ajem
0?2B: je pora(ajna energija koirana u elektrokemijske impulse (a bismo
izvukli zna#enje* moramo ekoirati senzorni input)
"a#in na koji (ivo bie obiva znanje o okolini je najva(nije pitanje aaptivnog
pona)anja
+obivanje zna#enja zahtijeva ekstrakciju in%ormacija iz )arolikosti energije iz
okoline- samo one pora(ajne energije koje pobu1uju neku reakciju organizma
imaju vrijenost znaka-zato se percepcija poneka e%inira kao proces ekstrakcije
in%ormacija iz okoline
+io in%ormacija koji objektivno postoji je izvan na)ih osjetnih mogunosti
(in%racrveno* ultraljubi#asto i sl.)
Pre!ivljavanje
neostatak pora(ivanja u kriti#nim %azama razvoja perceptivnog sustava naj#e)e
uzrokuje nepovratno o)teenje percepcije
u#enje e%iniramo kao proces kojim in%ormacije postaju io pamenja
rezultati u#enja olak)avaju aljnju ekstrakciju ingormacija* jer pohranjene in%ormacije
postaju moeli prema kojima se znakovi procjenjuju
"ajslo(eniji kognitivni proces je mi)ljenje $ ovija se za vrijeme rje)avanja problema
i tako1er implicira upotrebu znakova i moela
ako organizam brzo ekstrahira in%ormacije ona to nije te(ak problemK )to je problem
te(i potencijalna in%ormacija postaje sve te(e ostupna* sve je apstraktnija* zahtjeva
sve vi)e razmi)ljanja
Ito je perceptualni set )iri i kompleksniji* organizam mo(e vi)e in%ormacija
ekstrahirati iz okoline
,aptivno pona)anje nu(no zapo#inje perceptivnim procesima* ali oni se ne onose na
pasivno primanje in%ormacija iz okoline ve se osnivaju na akivnoj konstrukciji
pora(ajnih in%ormacija.
PEREPIJ" I #IP$#%&"N IN'OR&"TION PROESIN()
G
L9' je omoguila pojava kompjutera koji je omoguio@
5. "ov na#in eksperimentiranja-o)lo je o revolucije pojavom kompjutera(prije je
bio tahistoskop-npr.u sreinu ekrana stavimo to#ku-tzv. 'olje %iksacije* i potom se
mjeri vrijeme reakcije za okolna polja* pa je mogue nai o)teenja via i sl. $to
mogu i kompjuter i tahistoskop* kompjuter vjerojatno bolje
2. ?imultana obraa velikog broja poatakaM brzina-mjerenje korelacija %aktorskom
analizom(ne)to kao kvantiteta prelazi u kvalitetu)
G. ?imulaciju psihi#kih procesa(postavljanje moela- promjenom klju#nih postavki
za moel(promjenom vrijednosti parametara jednadbe) mijenja se skup rezultata
tj. ?imuliraju se ore1eni psihi#ki procesi)
a. >omp se programira a aje ogovore na neki input- obivaju se
arti%icijelni poaci- usporebom poataka obivenih na ispitanicima s
arti%icijelnim poacima utvr1uje se koji moel procesiranja in%ormacija
najbolje pristaje realnim poacima* tj. >oja je struktura procesa u osnovi
nekog %enomena
:eorija in%ormacija- primijenjena grana koja se bavi in%ormacijskim
sustavima(prou#ava prijem* obrau* pohranu i prijenos in%ormacija)
L9'- openito analogija izme1u ljuske i kompjutorske obrae poataka s naglaskom
na mehanizmima koji operiraju na simboli#kim strukturama
>ibernetika- znanost o upravljanju sustavima(%eeback)
Razvoj teorije in%ormacija i kibernetike je ujeinio psihologe i in(enjere na
problemima vojne psihologije u 99 svjetskom ratu-npr. :estiranje jesu li ljui oboljeli
o ':?'- a ili glume zbog rente ;razvijanje psihometrijskih metoa
+o)lo je o naglog razvoja raarske* nauti#ke i avio-opreme i sve vi)e se uo#avala
sli#nost u kibernetici* teoriji in%ormacija i ljuskom procesiranju-opet o izra(aja
olaze tvoje intelektualne sposobnosti. :o zna#i a ljui procesiaju in%ormacije
onekle sli#no kao i kompjuteri.
9"A0RM,&92,- znanje ili novost koja reucira nesigurnost(poveava vjerojatnost a
smo u pravu)
'rijem in%ormacije zahtijeva veu aposteriornu vjerojatnost u vezi s ne#im o #emu
smo imali samo apriornu in%ormaciju* koja je to#na samo po slu#aju
9n%ormacija se izra(avaNmjeri u bitovima-5 bit;imaNnema* tj.mogunost je smanjena
na 5K 2 bit; ! mogunosti smanjujemo na 2* 7 bit; 2
7
* smanjujemo sa G2 mogunosti
na 5O
9n%ormacija je mjera rea u sustavu i suprotna je pojmu entropije(nerea*
neizvjesnosti)
9n%ormacija se onosi na smanjenje nerea
?avr)ena entropija je ka nema nikakve in%ormacije(tablica slu#ajnih brojeva -nema
)ablone* nemogue je previjeti rezultate). Povjek ne mo(e napraviti savr)enu
entropiju
Ito nosi vi)e in%ormacija* brojke ili slova(pitanje je sa* ohQ)R ?lova jer ih ima vi)e.
'oruka je reunantna(preobilna) ako sar(i manju koli#inu in%ormacija o
maksimalne-maksimalna koli#ina in%ormacija je ka imamo to#no onoliko in%ormacija
koliko trebamo* a sve manje o toga zna#i a ima vi)e entropije* npr. Maja jee slatko*
!
crveno voe koje se zove jabuka. :o ima manje bitnih in%ormacija o nebitnih*
onosno* to je reunancija
Reunancija je potrebna zbog )umova u komunikacijskom kanalu i unutarnjih
)umova(oscilacija inami#ke ravnote(e)
.
'reobilne in%ormacije su potrebne za razumijevanje(jeca* starci..)
Mo(emo ispustiti svako G. slovo* a a ne izgubimo zna#enje
Reunancija je potrebna a nam olak)a prijem in%ormacija-a se ne umaramo
poku)avajui shvatiti in%ormaciju
+igitalni prijenos zauzima manje bitova o auitornog-u auitornom ima vi)e
)umova(slanje sms-ova ili zvanje na mob ok je buka)
Harner obja)njava obru %ormu@ obri su sklopovi reunantni zato )to su cjeline
visoko preiktivne iz bilo kojeg ijela* za razliku o lo)eg* siroma)nog sklopa (kvarat
vs. Mrlja)- to mo(e) povezati s ge)taltisti#kim zakonima percepcije* konkretno* sa
zakonom obre %orme. Mantra je savr)ena reunancija jer nema ni)ta novo - )to je
sustav pravilniji ima vi)e reunancije- vea ja mogunost previ1anja
>oli#ina reunancije ovisi o preznanju i e%ikasnosti centralnog procesora primatelja
poruke (razlika je ko jece i staraca)i va(nosti to#nosti prijenosa in%ormacije
C transmisiji in%ormacija postoji )um (unutarnji i vanjski)
Bntropija je iznos neizvjesnosti u sustavu. >ako entropija raste* elementi sustava su
nezavisniji* te(e su previljivi jean na osnovu rugoga* manje je pravila i
ograni#enja
Eost in translation-gubljenje in%ormacija prevo1enjem
"KTI*NOST PEREPIJE
Povjek ne reagira na pora(aje iz okoline pasivno #ekajui pora(aje ve sam
tra(i nove i kompleksne pora(aje* poneka #ak svjesno riskirajui(poneka
tra(imo pozitivan stres)
soba bez krova (pokus) tra(e ljue a pri#ekaju unutra $ veina e se po#eti
penjati a vii )to je preko
&a++ijev e,periment- . gr/pe st/+enata / razli0itim sit/acijama1
5. ?lu)ala osano preavanje o planu graa
2. ?lu)ala zanimljivo preavanje o kulturi u ?,+
G. Mogli su raiti bilo kaj samo a sjee
"akon toga su obili neke slike o kojih su morali napraviti pri#u* ocjenjivala se
originalnost* razlikovala se samo prva grupa-bili su najoriginalniji-neostatak vanjskog
pora(aja ih je inspirirao.
"ezavisna varijabla $ zanimljivost ( tretman)* zavisna $ orginalnost i novost.
Senzorna +eprivacija- jelomi#na ili potpuna li)enost pora(aja
Drain Sashing-mentici-ka je input rasti#no reuciran ili potpuno eliminiran*
senzorni sustav ne %unkcionira normalno i proizvoi poremeene opa(aje(obrambeni
mehanizamu eprivaciji je usvajanje novih svjetonazora-prihvaanje serviranih
in%ormacija)-vojska* sekte (prvo izolacija* pa eprivacija(hrane* sna....)*pa tzv.
-bombariranje ljubavlju. ili vrbovanje)* terorizam(prvo eprivacija- %izi#ki ril pa
-bombariranje mr(njom.)
T'atricia Learst
7
2enako kao )to premalo pora(aja onemoguuje optimalno %unkcioniranje tako i
preoptereenost senzornih kanala ometa e%ikasno reagiranje na okolinu
"isu sve %atamorgane proukt li)enosti pora(aja $ u Meksi#kom zaljevu zbog
vremenskih uvjeta viimo vostruku sliku
%TJE"J NI*O" S2O3ENOSTI 4"5"TK"
>lasi#no kratkoro#no pamenje- samo zar(avanje in%ormacija(sklai)te)* ako se s tim
ne)to i rai- rano pamenje
0braa vo1ena poacima

0braa vo1ena pojmovima
Rano pamenje po suvremenim teorijama prestavlja bit inteligencije(%luina)
9ma inicija a neke osobe (i shizo%rene) imaju te)koa u oabiru izme1u senzornih
ulaza koji se me1usobno natje#u-zbog toga olazi o njihovog povla#enja u manje
zbunjujui unutarnji svijet
>o shizo%renika ni(a aktivnost ijela korteksa zau(enog za rano pamenje
,rousal- nivo pobu1enosti eterminiraju u prvom reu pora(aji iz okoline* ali i na)a
kognitivna(razmi)ljanje) i a%ektivna aktivnost(raspolo(enje* motivacija)
0ptimalna razina ugonog pora(ivanja razlikuje se o #ovjeka o #ovjeka i ovisno o
situaciji(interiniviualno i intrainviualno) te ko istog #ovjeka ovisno o situaciju
Bnogeni i egzogeni opijati - isti su receptori i u#inak
Razine aktivnosti (kortikalne pobu1enosti* >ontinuum pobu1enosti)@
>oma* ubok san* plitki san* polubunost* bunost* pa(nja* pozornost* vrlo usmjerena pozornost* panika
'ozornost ; pa(nja %okusirana na neki sar(aj
Ejui se razlikuju po e%ektima vanjskog pora(ivanja na njihovu razinu pobu1enosti i
njihovu e%ikasnost kognitivnog %unkcioniranja
9sta razina pora(aja ko jene osobe ovoi o niske pobu1enosti(slabo pora(ljiv
srei)nji (iv#ani sustav)* a ko rugih o visoke razine pobu1enosti(labilni srei)nji
(iv#ani sustav)M situacionizam(ovisi o situaciji)
Eako pobuljive osobe bolje %unkcioniraju u uvjetima sni(enog stupnja pora(ivanja i
obratno
9ako se pobu1enost prvenstveno ve(e uz uzlazni aktivacijski retikularni sistem(,R,?)
onosi se na ukupnu kortikalnu aktivnost
9ntrovertima treba manji pora(aj
+ru)tveno introverti
'ona)anje
8
?B"F0R"0
',MUB"2B
>R,:>0R0P"0
',MUB"2B
+CH0R0P"0
',MUB"2B
Bkstroverti
>oli#ina alkohola
'obu1enost izazvana vanjskim pora(ajima nije ograni#ena samo na srei)nji (iv#ani
sustav jer retikularna %ormacija )alje pobu1ujue impulse i u peri%erni mi)ini sustav i
autonomni (iv#ani sustav preko limbi#kih struktura i hipotalamusa
Ejuska kognitivna aktivnost prestavlja neprekian tok povratnih sprega jer
perceptivne procese prate mi)ljenje* emocionalni o(ivljaji* motorne i sekretorne
reakcije koje uvjetuju* ali su i uvjetovane perceptivnim procesima
-introvertima treba puno manje vanjske stimulacije@
M
,%%ect
9ntrovert ekstrovert
-
EoS stumulation high
K"P"ITET SEN4ORNI# K"N"2"
9ntenzivno se istra(uje broj bitova(koli#ina in%ormacija koju #ovjek mo(e
transmitirati(osjetiti i percipirati) i zatim pohraniti u ugoro#no pamenje
:a su istra(ivanja vo1ena na temelju psiho%izi#kih istra(ivanja koja su se bavila
onosom psihi#kog i %izi#kog* no sa su i %izi#ki pora(aja i percepcija sveeni na istu
mjeru-bit
CE,F -Lz 9FE,F
67
877
867
977
967
87
7
87
7
87
7
87
7
877
<
>a bi imali 7 ispitanika i avali im pora(aje zvukova koji se me1usobno jenako
razlikuju(recimo 70* 500*570*200*270 Lz)i to svakome ispitaniku po 500 pora(aja
svake visine pomije)ano i tra(ili ih prepoznaju* ka bi svi sve pogoili ona bi svi
rezultati bili 500 upisani u ijagonalu kvarata na #ijoj jenoj strani bi bile upisane
visine pora(aja a na rugoj broj pogoaka* a ako olazi o manjih ili veih gre)aka
ona je raspr)enje oko te ijagonale manje ili veeO
Ito vi)e tonova za razlikovanje vi)e je gre)aka bez obzira na raspon u kojem se oni
nalaze
>ontrabas ima veliko tijelo* a violina malo jer se krivulje jenake glasnoe razlikuju
"a) kapacitet senzornih kanala je izme1u 2 i G bita(u okusu imamo ! kategorije-2 bita
in%ormacija)
>apacitet-ne mo(emo beskrajno poveavati broj transmitiranih in%ormacija zbog
ograni#enog kapaciteta senzornih kanala
'rosje#an #ovjek obro razlikuje 8 razli#itih tonova
Fa glasnou- 7 kategorija
Fa okus 5.6 bita
Fa polo(aj to#ke na kontinuumu- G.G bita
>o(na osjetila- 2-G bita
'olo(aj to#ke u kvaratu-!.7 bita(22*8 kategorija)
+oavanjem novih imenzija (kanala) ne uvostru#ujemo broj bitova (nema linearnog
porasta)V8 bita je 8! kategorije* a <*2 oko 570 kategorijaW
>apacitet ranog pamenja (ispo G bita) mo(e limitirati kapacitet senzornih kanala
+obro percipiramo jer istovremeno koristimo sve senzorne moalitete
>a(e jean %erovac a za okus ima 58 bitova i a je Fare puko. 'a sa vi u#ite na
vlastitu ogovornost jer zeko zna
P"&:ENJE I PEREPIJ"
'reo#avamo na temelju percipiranog
?ingularnost $moularnost-X +anas prevlaava pogle na mozak kao skup moula*
stoga se pri pobolj)anju jenog moula ne mo(e o#ekivati generalni rast uspje)nosti
Mouli su me1usobno povezani- jeni pripremaju output koji je input za neke ruge
?lu#aj ".,. -o)teeno verbalno* a ostalo vizualno pamenje i metamemorija (nema
novog ugoro#nog pamenja)
?uprotan pristup je paralelno istribuirano procesiranjeN konekcionizam
Molarna jenakost- molekularna nejenakost@ na temelju razli#itih moula ili
strategija se posti(e isti ukupni rezultat(pamenje* inteligencija* percepcija)- iako
postoji molekularna nejenakost(razli#iti mouli)* mo(e se biti jenako uspje)an
(primjer- chunkovi-razli#ite su strukture-vei o pojeina#nih #estica* ali ih se jenaki
broj mo(e zapamtiti kao i pojeina#nih #estica ili primjer %luine i kristalizirane
inteligencije- jeno se smanjuje* a rugo poveava)
&LC"> $ gromaa koja u sebi ima vi)e in%ormacija koje procesiramo kao jenu
P"3NJ"
'a(nja je psihi#ki konstrukt* za razliku o arousala(;bunost)* koji je %iziolo)ki
konstrukt
,rousal imamo ok smo (ivi* to je bilo kakva mo(ana aktivnost
Y
,rousal je openito aktivnost ili spremnost za aktivnost temeljena na razini
senzorne pora(enosti* te razinama hormonalne* sekretorne i mi)ine aktivnosti
C(e zna#enje u psihologiji je kortikalna pobu1enost temeljena na pora(enosti
senzornog aparata posreovanoj ni(im mo(anim strukturama poput retikularne
%ormacije
'a(nja je pojava utjecaja na perceptivne procese* prvenstveno kroz avanje
prenosti ore1enom senzornom inputu* tzv. selektivnosti pa(nje koja je bitna za
psihologiju propagane
+rugi va(an aspekt pa(nje je njen kapacitet i istribucija tog kapaciteta
C potpunom srei)tu pa(nje mo(emo u ore1enom trenutku imati samo jean tok
in%ormacija u na)em ranom pamenju
"a peri%eriji pa(nje mo(e se istoobno javiti jo) nekoliko tokova misli
ocktail- part; fenomen<
5. Cvijek je u pri#uvi mali io slobonog kapaciteta pa(nje za va(ne oga1aje u okolini*
npr. 2ak zvuk* bljesak* izgovoreno na)e ime...
2. &herry tako imenuje pojavu a mo(emo pratiti govor jenog #ovjeka u mno)tvu
glasova. :o omoguuju kontekst (procesuiranje vo1eno pojmovima)* reunantnost
jezika* %izi#ka pozicija govornika i istinktivna svojstva glasa
>lju#ni pojmovi@
5. 'aralelno-serijalno procesuiranje- ka istovremeno raimo vi)e stvari
2. :ime sharing- brzo prebacivanje pa(nje izme1u 2 vrste procesuiranja
O=ja>njenje cocktail- part; fenomena;X slu)no ekoiranje( npr. C slu)alicu
lijevog uha olazi signal i )um. >a )um osegne razinu signala* gubi se signal* tj.
Hovor. >a u esno uho zaamo isti )um* ponovno se #uje signal* jer se izvor )uma
ZpomaknuoZ
Fa to#nu percepciju zvuka manje smeta )um koji je pomaknut u prostoru* nego onaj
koji olazi iz izvora signala.
"a smjer pa(nje jeluju jo) i raspolo(enje i emocije
"eS Eook- naziv za pokret 56!0- ih i 70- ih u istra(ivanju i tuma#enju kognitivnih
procesa kojima je bila nagla)ena uloga emocija i motivacije
0ni su razvili istra(ivanja kognitivnog stila* perceptivne obrane i perceptivne
senzitivizacije* te sli#nih konstrukata
0penito* emocije jeluju ne samo na percepciju preko pa(nje* nego i na osjeanje.
>o anksioznih ljui vi)e jeluju na pa(nju* jer je usmjerena na ono )to nas pla)i i
zbog toga anksiozni ljui imaju vi)u razinu pobu1enosti. ,nksioznost nije optimalno
stanje- javlja se ka nam je razina pobu1enosti prevelika(npr. prevelika trema)- taa
nas sprje#ava u pravovremenoj i aekvatnoj reakciji
>o epresivnih jeluje na osjeanje* posebno na osjeanje pozitivnih stvari
>ognitivni stilovi
1. Kognitivni stil
a) >ognitivna impulzivnost; nepromi)ljenost
b) >ognitivna re%leksivnost; promi)ljenost
- 0ba se stila mjere se testovima gje je sukob brzine i to#nosti
5. 9bsonova spirala- kroz nju moramo brzo provesti neki premet sa )to manje oira
2. "iz o)teenih sli#ica(mo(e i mutnih)* moramo pogoiti )to prikazuju
G. Mre(a kojoj su na kri(anju crta to#kice i treba ih spojiti
6
- 9mpulzivni ljui e imati puno gre)aka* ali e im biti potrebno kratko vrijeme*
re%leksivni e imati malo gre)aka na )tetu vremena* a oni kojima je oboje lo)e trebaju
psiholo)ku pomo.
2. Kognitivni stil
a) 0visnost o polju
b) "eovisnost o polju
- :estira se strukturom u kojoj su osvijetljene crte (okviri i jena crta u sreini koju
moramo pomicati okretanjem kota#a). Mora se postii a ta crta bue u okomitom
polo(aju* neovisno o polo(aju okvira. Ejui koji se vi)e oslanjaju na kinesteti#ke
in%ormacije su br(i i to#niji* tj. neovisni o polju
'erceptivna obrana
- Me1u normalne rije#i umetnute su emocionalno relevantne (tu su 2 rije#i* a reakcija
slijei ka one nestanu i na mjestu jene o njih pojavi se to#ka). ,ko su te rije#i
neugone* u(e nam treba a ih prepoznamo. Jisoko anksiozni ljui krae reagiraju
na prijetee rije#i o normalnih* a ko neutralnih rije#i nema razlike u reakciji- to
zna#i a su anksiozni bili vi)e usmjereni na negativne rije#i
- ?tav je tako1er bitan ko usmjeravanja pa(nje@
- /. 2ames 5Y60. Z ? #ime se sla(em* tome poklanjam pa(njuZ
- to ie o nesvjesnog %iltriranja in%ormacija o namjernog usmjeravanja
pa(nje i to je u sr(i mentalnog seta
'erceptivna senzitivizacija
- 'ovezana je s na)im perceptivnim setom- ako imamo neko o#ekivanje glee nekog
zaatka ili situacije* taa br(e reagiramo(neka i krivo).
J9+
rei 3crvena krpa4 striktno govorei nije to#no
o to#no $ krpa koja na anjem svjetlu pobu1uje reakciju koji bi veina ljui
imenovala crvenom
o ne govorimo tako* ali je tako jeino to#no
"eSton je prvi istra(io neke o zakonitosti u vezi s bojama i objavio ih 58<2. u svojoj
26. goini.
+o(ivio silne napae* pa pri#ekao a postane vrlo slavan i tek 5<0!. objavljuje
kompletan ra Optics.
"aj(e)i Hoethe - "eSton pokazao a je bijelo svjetlo sastavljeno o svjetlosti
razli#itih boja (nije znao za valne uljine)
:ime je ZugrozioZ je status bijelog svjetla kao simbola #istoe koji vu#e korijene u
%ilozo%iji i umjetnosti jo) o oba ,ristotela
Mije)anjem svjetala proizveo boje koje ne spaaju u < osnovnih boja (npr. crveno M
plavo ; purpuno).
+anas te boje zovemo vanspektralnim. :e boje pokazuju razliku izme1u %izikalnih i
psiholo)kih svojstava boje.
? perceptualnog stajali)ta %izi#ki spektar ima rupu* jer ne sar(i uljine koje ljusko
oko mo(e percipiratiQ Cpozorenje@
valne uljine u krugu nisu ravnomjerno raspore1ene - o 700-<00 ugusto (zauzimaju
manji prostor kruga nego boje o !20-700. "eke valne uljine (npr. !6<nm) nemaju
komplemente.
Doje su bile zaprljana bijela svjetlost Zobi#nimZ* zemaljskim bojama.
50
neke boje nemaju komplemente
G imenzije boja@
boja
svjetlina
zasienost
metameri $ %izi#ki razli#iti objekti koji se percipiraju kao a su istu. 2e(u su to crvene i
zelene biljke iste svjetline
< osnovnih boja $ (ive* satuirane
oavanjem bijelog svjetla olazi o ispiranja
za ispiranje razli#itih boja treba razli#ita koli#ina bijelog svjetla
(utom treba manje nego plavom ili crvenom* tj one su ja#e saturirane boje
oga1aju se i kvalitativne promjene* oavanjem bijelog crvenoj ona postaje (ukasta
(crvenoj treba jako puno oati 9ako ih nije tako zvao uveo je shvaanje o razli#itim
bojama kao metamerima.
Metameri su %izi#ki razli#iti objekti koji se percipiraju kao a su isti
2e(u su to crvena i zelena biljka iste svjetline.
'roizvoe ienti#ne neuralne e%ekte.
"pr. (uto svjetlo #isto ili
kompozitno (naran#asto M zeleno).
?ve ispo i%rencijalnog praga ; metamer.
< osnovnih boja "eSton naziva ivima - anas bi rekli saturiranim.
Mije)anjem tih (ivih boja obivao je manje (ive (saturirane) boje.
+oavanjem bijelog svjetla olazi o ispiranja (blje1enja)
Fa blje1enje razli#itih boja treba razli#ita koli#ina bijelog svjetla ((utom treba manje
nego plavom ili crvenom* tj. one su ja#e saturirane boje).
+oga1aju se i kvalitativne promjene - oavanjem bijelog crvenom ono postaje
(ukasto.
?like (ivotinja u peinama Eascau[ u Ar. su stare oko 27000 goinaQ
55
>a mije)anjem razli#itih proporcije plave i (ute tinte ili uljanih boja obijemo
razli#ite nijanse zelenog* rije# je o suptraktivnom mije)anju boja.
C tom slu#aju komponente primarne boje* proporcionalno svom ujelu u mje)avini*
apsorpcijom ouzimaju svjetlosne valove ruge komponente koje bi ina#e re%leksijom
oprle o oka.
?uptraktivno je i mije)anje boja ka se svjetlo projicira kroz preklopljene raznobojne
%iltre
'igmenti posti(u svoju boju@
apsorbirajui svjetlost iz ore1enih segmenata spektra
re%lektirajui ostatak
:ravu viimo kao zelenu jer pigment u kloro%ilu apsorbira veinu svjetla crvene* plave
i ljubi#aste valne uljine. 'reostalo zeleno svjetlo se re%lektira.
?uptraktivno mije)anje boja $ mije)anjem razli#itih proporcija plave i (ute tinte ili
uljnih boja obijemo razli#ite nijanse zelenog
,itivno mije)anje boja $ mije)anje svjetala razli#itih boja npr. ako u ore1enom
omjeru projiciramo* plavo i (uto svjetlo obit emo bezbojno ili akromatsko sivo.
:J po#iva na aitivinom mije)anju boja
o "ekoliko stotina tisua pi[ela emitira svjetlo razli#itog intenziteta tri boje
(plavo* zeleno* crveno)* #ijom se kombinacijom obivaju sve ostale boje.
,ko se jako pribli(imo ekranu jasno se mogu vijeti te to#ke.
Mje)avina svjetla svih boja aje bijelo.
Duui a svjetlosne zrake razli#ite boje pora(uju razli#ite receptorske stanice*
aitivno mije)anje se zbiva u senzornom sustavu.
?uptraktivno mije)anja boja se oga1a na razini pora(aja - pigmenti boje se %izi#ki
mije)aju* onosno %iltri ouzimaju svjetlosne valove ore1ene uljine.
'rema je naj#e)e svjetlo koje obasjava premete bijelo* veinu premeta viimo
obojenima* jer objekti apsorbiraju samo neke* a re%lektiraju ostale valne uljine.
,psorbirane valne uljine ovise o pigmentu povr)ine objekata. Re%lektirano svjetlo
ima razli#it sastav - npr. ZzeleniZ objekti re%lektiraju )iroki spektar valnih uljina (oko
500nm ili gotovo 5NG viljivog spektra).
52
>onstantnost boje omoguuje to )to se osim re%lektiranog svjetla uzima u obzir i
svjetlo koje obasjava premet. :o nije jenostavno* jer #ak ni sun#evo svjetlo nije
uvijek isto - preve#er zrake sar(e vi)e valova vee uljine (crveni zalaz).
?vjetlo (arulja (tungsten) sar(i manje kratkih valova o sun#evog svjetla )to zna#i a
ka premet unesemo s nevnog na umjetno svjetlo on %izi#ki mijenja boju* ali mi to
kompenziramo.
?ve konstantnosti poma(u u or(avanje stabilnosti percepcije stalno izmjenjujuih
aspekata okoline - ina#e bi poluili.
"aka nas varaju - npr. u supermarketima s mesom. >akoR
0svijetle meso svjetlom koje je pomaknuto k veim valnim uljinama i ona izglea
vrlo svje(e crvenoQ
Ja(no@ ovisnost tona* svjetline i saturacije o valnoj uljini (egzaktna* mjerljiva
%izikalna veli#ina) nisu posljeice samo %izi#kih svojstava svjetla* ve %unkcioniranja
na)eg viz. sustava.
Fato nika ne mo(emo nezavisno o svjetline i saturacije govoriti o samoj boji (tonu*
hue).
9 ko zvukova vrijei isto pravilo.
\ Raspore #unjia je ore1en bojenjem retine koja se izla(e svjetlu ore1ene v.uljine.
\ ?amo pora(eni #unjii (oni koji aju ogovor) postaju tamne to#ke koje se mogu
izbrojati.
\ 0ko 5.000.000 su ? i #ine prsten oko %ovee
\ 0 ostalih <.000.000 2NG su E* a 5NG M* i oni zajeni#ki ispunjavaju %oveu.
\ Fato se zeleno svjetlo mo(e vijeti samo centralno* ako se glea malo peri%erno
izglea (u#kasto zeleno.
2o) peri%ernijim vi1enjem svjetlo bi postalo akromati#no
\ 'ostoji velika sli#nost izme1u +", sekvenci gena koje kontroliraju proukciju M i E
#unjia* ali se ona znatno razlikuje o +", zau(ene za ? #unjie.
5G
\ E i M su na ] kromosomu* a ? na semom autosomalnom kromosomu.
Lornerov zakon je genetsko na#elo a se naj#e)i oblik sljepoe za
boje (crveno-zeleno) (engl. dichromacy) prenosi s oca na sina
posrestvom vino neo)teene majke.
\ Jea je ualjenost izme1u pojeina#nih ? #unjia* nego )to je ona izme1u preostalih
#unjia i zbog toga je najlo)ija rezolucija za plave objekte.
\ EH" - lateral geniculate nucleus - zona projekcije oko Y0= vlakana opti#kog trakta*
ostatak u superior colliculos
\ ?lika 8.58 pokazuje ogovore pojeina#nih EH" stanica na svjetlo razli#ite valne
uljine
\ y ; relativan oprinos svjetla ore1ene boje
\ +io ispitanika ogovora Z&rvenoZ na vrlo kratke valove- veini su oni ljubi#asti* ali ta
boja jest mje)avina crvenog i plavog
\ 8.5< y ; = kori)tenja ore1enog imena boje
\ 'ouaranje %iziologije oka i imenovanja boja sugerira a su ! osnovne boje ore1ene
viz. sustavom.
\ ,ko je to slu#aj* ona i mala jeca trebaju razlikovati te boje prije nego )to s ogoi
povezivanje imena i boje.
\ ,lternativna hipotezaR
\ Mo(a nau#imo koristiti imena za boje posrestvom razli#itih objekata (jagoa -
crveno).
\ +ijete se ispituje preko pre%erencije za novi pora(aj - ka se habituira na jean ona
tra(i novi pora(aj.
\ B]'@ Labituacija na pora(aaj o !Y0nm (plavo)* a ona !70nm (plavo) ili 750nm
zeleno (%izi#ki jenako razli#iti o po#etnog pora(aja G0 nm).
\ Pe)e gleaju onaj o 750nm* )to zna#i a im va plava pora(aja iu u istu
kategoriju.
\ 8.5<@ Fato i japanski ao midori ki aka nisu samo prevoi za plavo* zeleno* (uto i
crveno* ve su +istinktivne kategorije?
\ :eorije percepcija boje trebaju objasniti ! najzna#ajnije pojave povezane s bojom@
\ 5. postojanje primarnih i komplementarnih bojaK
\ 2. kontrast i naknane slikeK
\ G. zakoni mije)anja bojaK
\ !. sljepoa za boje.
\ +vije osnovne teorije su@
\ 5. @o/ng-#elmholtzova (trikromatska ili trireceptorska). 'retpostavlja tri vrste
receptora nejenako osjetljivih za razli#ite valne uljine spektra svjetla.
5!
- 2eni najintenzivnije reagiraju na uga#ke valove (crveno)* rugi na srenje (zeleno)*
a trei na kratke (plavo). ?ve ostale boje su kombinacija impulsa iz ta G rec.
\ "pr. osjet (utog se obiva istoobnim pora(ivanjem receptora za crveno i zeleno i
zatim olazi o integracije :eorija obro obja)njava zakone mije)anja boja* ali u vezi
s ostalim %enomenima percepcije boja postoje te)koe* osobito s pojavom
komplementarnih naknanih slika.
\ "ikako ne mo(e objasniti kako to a ikromati koji brkaju crvenu sa zelenom bojom
percipiraju (uto.
\ 2. EAal+ #eringova* bila je prerevolucionarna za 56. st. i nije bila shvaena i
prihvaena. Moerna verzija #/rvicha i Jamesona1
\ teorija protivnih procesa
\ 'retpostavlja tri seta receptornih sustava@ crveno-zelenog* plavo-(utog i crno-bijelog*
koji jeluju kao antagonisti#ki parovi.
\ 'oput ^oung-Lelmholtzove teorije smatra a su parovi receptora osjetljivi za svjetlo
#itavog spektra* ali a postoji maksimalna osjetljivost za ore1eni io spektra.
\ Razlika u onosu na prethonu teoriju jest )to pora(ivanjem svjetlo)u ore1ene
valne uljine olazi o maksimalne pobu1enosti jenog #lana para i maksimalne
ihibicije rugog.
\ "pr. crveno svjetlo ovoi o inhibicijskih procesa zelenog #lana para crveno-zeleno.
\ >ompl. boje ne mogu postojati istoobno - nema crvenkasto-zelenkaste* ili plavo-
(u#kaste.
\ :a teorija obro obja)njava za)to (uto izglea manje zasieno o plavog ili crvenog
(ekstremi spektra).
\ Ito je ja#e pora(ivanje akromatskog* a slabije kromatskog kanala* o(vljena boja e
izgleati ispranijom - (uta upravo ima to svojstvo a slabo pobu1uje kromatski* a
sna(no akromatski kanal.
\ 'ostojanje a- i kromatskih kanala obja)njava sljepou za boje* ali i obrnuti rijetki
slu#aj a se percipira smo kromatsko* a ne i akromatsko svjetlo
\ ?tuija slu#aja (ene koja je imala jak ijabetes i epilepti#ne napae. Morala nositi
zelene o#ale* jer crno-bijelu televiziju nije mogla pratiti bez njih. >olor :J bez
problema pratila.
\ 0liver ?acks.
\ :eorija znatno bolje obja)njava osnovne %enomene u vezi percepcije boje i trenuta#no
je prihvaena kao bolja teorijska aproksimacija.
\ :eorija se ne bavi samo zbivanjima na razini retine (poput ^-L)* ve i onima na razini
kortikalnih i subkortikalnih vizualnih regija.
\ ,li* istra(ivanja pokazuju a retina posjeuje samo tri tipa pigmenta u #unjiima gje
se zbivaju procesi spektralne apsorpcije u sklau s ^oung-Lelmholtzovom teorijomQ
\ Procesi integracije imp/lsa zbivaju se prema pretpostavkama Leringove teorije.
\ ?ignali iz G tipa #unjia procesiraju se istoobnim raom jenog akromatskog i va
kromatska sustava.
\ 'lus zna#i a se zbrajaju va signala (npr. spacijalna sumacija)
\ Minus a se uzima razlika izme1u va signala (kroz antagonizam 0" i 0AA signala).
\ 'risjetimo se metamera i razloga za tri jelomi#no preklapajua sustava
57
\ ,kromatski kanal uzimajui sumu in%. iz M i E #unjia zanemaruje boju i bavi se
samo oblikom.
\ Dijelo svjetlo u jenakoj mjeri pora(uje obje vrste receptora i stoga je to intenzivniji
ogovor kanala )to je intenzivnije svjetlo.
\ 'lavo-(uti kanal uzima razlike izme1u ? i sume E i M signala. Davi se razlikom
izme1u pora(ivanja kratkim valnim uljinama i ostalim ijelom spektra.
\ &rveno-zeleni kanal signalizira razliku izme1u pora(ivanja M #unjia i pora(ivanja
? i E #unjia.
\ 'ora(ivanje bijelim svjetlom ta va kanala* bez obzira na njegov intenzitet* rezultira
nultim signalom* jer su u istoj mjeri pora(eni ijelovi tih sustava koji %unkcioniraju
prema na#elu ouzimanja.
\ Dezol-Dr_cke e%ekt govori o ovisnosti boje o osvjetljenju@ (ukastocrveno i
(u#kastozeleno postaju (ui* onosno plavi#astocrveno i plavi#astozeleno postaju
plavlji s poveanjem osvijetljenosti.
\ Piste boje (utog (7Y7 nm)* crvenog (8Y0 nm)* zelenog (750 nm)* plavog (!<7 nm)* te
ekstraspektralna purpurna (mje)avina crvenog i plavog) ne pokazuju taj e%ekt.
\ 2ohannes Bvangelista von 'urkinje prvi opisao po#etkom 56.st. pojavu a objekti o
770 nm ((u#kasto-zeleni) po anu izgleaju svjetlije o onih o 700nm (plavkasti).
>a po#ne skotopsko gleanje upravo je obrnuto.
\ 'urkinjivjev pomak je naziv za te oscilacije u relativnoj svjetlini. &rvena ru(a anju-
nouR
\ Me1u ljuima u %unkciji obi* spola i rase postoje male varijacije u perc boje.
\ Mali broj pokazuje e%ektnost - lai#ki sljepoa za boje. "eki ljui nisu slijepi za boje*
ali pokazuju znatna ostupanja - anomalije.
\ 9shiharijeve plo#ice bojaR
\ 'oprilici je e%ektno Y= inoevropljana* 7= azijata* G= crnih mu)karaca.
\ C inoevropskih (ena prevalencija je50 puta manje. :o upuuje na genetsku osnovu.
\ +e%ekti i anomalije vi1enja boje
\ +euteranopia (gr#ki deuteros - rugi) slabija osjetljivost za rugu primarnu boju
(zeleno M pigment nema). 5=M i 0*05=A (?,+ i Fapana Buropa)
\ 'rotanopia (proto - prvi) slabija je osjetljivost za crveni io spektra (nema E tip
pigmenta). 5=M i 0*02=A
\ :ritanopia (nema ? tip pigmenta) vrlo rijetka.
\ 'rotanomaly (abnormalan E) M 5=* A0*02=
58
\ +euteranomaly (abnormalan M) !*6=M i 0*!=A. :o su anomalni trikromati (npr. ako
su E #unjii najosjetljiviji na 770* a ne na 780nm kao ko normalnih trikromata*
ruga#ije je vi1enje boja).
\ 'ostoji kortikalna sljepoa za boje - rijetka. 'osljeica uara u poru#ju prestrijate
corte[a - ostaje ostala osjetljivost* jeino se gubi perc. boje.
\ Dolesti poput glaukoma i ijabetesa o)teuju vi* prvenstveno ?.
\ ,bnormalnost u perc. boje prethoi znatnim strukturalnim promjenama oka i zato
mogu biti va(an ijagnosti#ki znak za uznapreovalu bolest.
\ >o ijabeti#ara o)teenje retine* a ko alkoholi#ara e%ekti nastaju na o#nom (ivcu -
manjak D52.
\ 0trovi poput ugli#nogisul%ia (vinobran).
\ +o ore1enih promjena u perc. boje olazi i u % (obi) - iza 70-ih lea po#inje
kristalizirati (uti pigment koji apsorbira kratke valove.
\ Jjerojatan razlog je %iltriranje ultravioletnih zraka kako ne bi o)tetili %ragilnu retinu
starijih.
\ Fato njima plavi tonovi izgleaju tamnije i mogu ih zamijeniti s tonovima zelenog.
\ 0 tome trebaju voiti ra#una proizvo1a#i lijekova Fa)toR
\ 5. Postoje li primarne boje?
\ "e. Mnogo razli#itih trijaa boja mogu mije)anjem ostvariti ostale boje i u tom su
smislu i te boje primarne.
\ ,li* u svim jezicima svijeta postoje nazivi za ! boje koje nazivamo primarnima (plava*
zelena* crvena i (uta).
\ 9zgleaju nam 4#istije4 o ostalih boja $ mo(e se rei a ih ne o(ivljavamo kao
mje)avinu vi)e boja. "pr. razne nijanse naran#aste boje o(ivljavamo kao mje)avinu
razli#itih omjera (ute i crvene boje.
\ 2. Imaju li make i psi osjet boje?
\ Ma#kama je bitna svjetlina* a kako se boje u priroi naj#e)e znatno razlikuju po
svjetlini lako razlikuju premete.
\ >a se objekti izjena#e po svjetlini ma#ke pokazuju ore1eno razlikovanje boje* ali
znatno lo)ije o ljui.
\ 'okusi i sastav retine pasa upuuje na razmjerno obro vi1enje boje.
\ G. Mogu li crnobijeli podraaji i!a!vati osjet boje?
\ Mogu.
\ :zv. subjektivne boje (kao subjektivne konture).
\ :akvi sklopovi izazivaju %likere i pomake slike po retini* )to pora(uju va kromatska
kanala i otu osjet boje (pretpostavka* ne zna se sigurno).
\ 'rezbiopija (presbyopia) - gubitak elasti#nosti lee koji onemoguuje akomoaciju
oka pa se bliski premeti ne mogu %okusirati.
\ ?tara#ka alekovinost.
\ Di%okalne o#ale rje)avaju problem (D. Aranklin).
\ Jrijeme akomoacije blizu - aleko 0*2-0*Y s* stariji ljui o G s. >ome va(noR
\ ,stigmatizam.
\ ,aptacija - 'a osjetljivosti zbog prou(enog pora(ivanja. Rastu aps. i i%. limen.
\ ,munsen. Huinnisov rekor - ispo lea roni 7<m - jogu vje(ba u hlanja#i.
\ -2! i -50 stupnjeva subjektivno mala razlika.
\ Rekuperacija - 'omak o %otopskog na skotopsko gleanje. (skotos - tamaK phot -
svjetlo* nevno svjetloK opia -vijeti).
\ +obra rek. nakon 5h* uz znatne interin. razlike.
\ 'otpuna tek nakon !h i ona je osjetljivost oka oko milijun puta vea nego pri nevnoj
svjetlosti.
5<
\ Rekuperacija ne te#e kontinuirano - #unjii se rek. ve nakon 7 min (olazak iz
normalnog svjetla* ne zaslijepljenost) ka postaju oko 500 puta osjetljiviji.
\ Itapii su nakon 5h 50.000 puta osjetljiviji.
\ "one (ivotinje - re%lektor (tapetum lucidum) - naslaga srebrnastih kristala iza
mre(nice
\ Povjek je kroz evoluciju bio nevna (ivotinja.
\ +anas se snalazi i u mraku bez vanjskog svjetla.
\ "pr. piloti pre nono letenje* kormilari* raar kontrola jean sat u mraku* na svjetlo
izlaze s o#alama koje propu)taju samo crveno svjetlo.
\ Fa)toR 2er su )tapii i alje rekuperirani.
\
\ Fa nevno gleanje je najvea o)trina u %ovei* gje su #unjii najgu)e smje)teni i gje
svaki ima svoje opti#ko vlakno.
\ 'rema peri%eriji retine se Y0-ak #unjia ve(e na jeno vlakno.
\ Fa nono gleanje najvea osjetljivost 20
o
o centra %ovee gje je najvea gustoa
)tapia.
\ ?lijepi za boje obi#no su slijepi u poru#ju %ovee i zato gleaju peri%erno
\ "ono sljepilo je posljeica is%unkcije )tapia.
\ >a se jenom postigne rek. pa se iza1e na svjetlo* nova rek. razmjerno kratko traje.
"pr. nakon 50 s. na svjetlu (normalnom) 80s za novu rek. >ako voziti nouR
\ 9mamo oko 520 mil. )apia i Y mil. #unjia.
\ ?ova samo )tapie* vjeverica #unjie* mi oba %otoreceptora.
5Y
\ C %ovei ima oko 570.000 #unjia na 5 mm
2
. 0ko < mm o %ovee takva je zastupljenost
)tapia.
\ C 99 ?R amerikanci provoili pokuse s posebnim vrstama , vitamina ne bi li obili
viljivost in%racrvenog ijela spektra (preko <00nm).
\ 'o#etni uspjesi zanemareni. Fa)toR
\ Rizi#ne skupine@ sirotinja i stuenti.
\ "ntonov sin+rom - vrlo je rijeak. 0soba nije svjesna a ne vii* iznosi etaljne opise
(Z%abrikateZ) toga )to vii.
\ :ek ka se po#ne spoticati* ka poku)a ohvatiti to )to ZviiZ* uvjeri se a je
trenuta#no slijepa.
\ +oga1a se neposreno nakon mo(anog uara u ijelove mozga zau(ene za vi1enje i
znanje o tome )to se glea (pattern recognition i topdo"n processing).
\ 'okazuje a percepti i znanje o njima nisu jeno te isto.
\ "=ne;ev efekt@ ka se naglo osvijetli velika povr)ina* svjetlo se prvo pojavljuje u
centru vinog polja* a zatim se )iri prema peri%eriji.
\ >a se ugasi prvo nestaje svjetlo s rubova* a na koncu u centru.
\ "istagmus
\ Aini brzi pokreti o#iju prosje#no G0 Lz i vei o 20 lu#nih s.
\ Daranyev test - u specijalnoj stolici se u 20 s 50 puta rotira tako a uvijek jean o
polukru(nih kanala zavr)i okomito na smjer rotacije.
\ :e rotacije pobu1uju karakteristi#an sklop nistagmusa* onosno upuuju na smetnje u
vestibularnom aparatu.
\ Fa koga je ti zna#ajno ijagnosticiratiR
\ Kalorijski n. ,ko u uho stavimo toplu vou javlja se nistagmus u pravcu pora(enog
uha. Fa hlanu je vou obrnuto.
\ "istagmus se mo(e proizvesti i elektri#nim pora(ivanjem auitornog labirinta
$galvaniki n.)
\ 'rostorna i vremenska sumacija
\ Prostorna (&harpantierov zakon)@ za vine pora(aje oko praga vrijei zakon a9 ; k
\ (a ; veli#ina projekcije* 9 ; intenzitet pora(aja* k ; konstanta).
\ "eka se zove i Riccov zakon* ali striktno vrijei samo za poru#je %ovee.
\ *remenska (Dunsen-Roscoe zakon)@ apsolutni limen za vi jenak prouktu trajanja i
intenziteta pora(aja. Fakon vrijei za trajanje o 70-ak ms.
\ Z'amenjeZ )tapia je ne)to u(e nego #unjia. Fa)toR
\ Fato )to je va(no zar(ati sliku*a ne analizirati ju
\
56
\ Piperov zakon - za povr)ine srenje veli#ine i jenolike zastupljenosti #unjiima iNili
)tapiima retine izvan %ovee apsolutni prag je jenak kvaratnom korijenu pora(ene
povr)ine.
\ >a je rije# o malim povr)inama retine (manje o 50 lu#nih stupnjeva) prag je obrnuto
proporcionalan pora(enoj povr)ini.
\ :aj zakon uglavnom vrijei i za termalni prag ko(e.
\ "natomija - ?vaki %otoreceptor ima jenostavan zaatak - javiti iznos svjetla koji
prima.
\ :o zna#i a istoobno imamo oko 5G0.000.000 posebnih in%.
\ :e se in%. skupljaju u kolektorskim stanicama retine.
\ Faaa im je poslati prema mozgu organiziranu in%.
\ 2er mi trebamo percipirati objekte* a ne to#ke svjetla.
\ :e stanice aju in%. o rubovima* teksturi i opoj razini osvjetljenosti.
\ :o zna#i a je zaatak retine ekstrahirati aaptativno va(ne in%.
\ Ditno je shvatiti a svjetlo apsorbiraju %otorecetori* a ganglijske stanice obavljaju
zavr)nu %azu obrae in%. na razini retine skupljanjem in%. iz ostalih kolektorskih
stanica.
\ 0ko ima oko 5.000.000 retinalnih ganglijskih stanica.
\ :o zna#i a imamo analogiju sa sa(imanjem eseja o 5000 rije#i na Y rije#i* ali uz
uvjet a se ne izgube va(ne in%.
\ >ako to ostvaritiR
\ 0govor je@ kombinacijom on i o%% stanica i receptivnim poljima.
\ ?vjetlo koje paa izvan receptivnog polja nema utjecaja na tu ganglijsku stanicu.
(%olija G.G)@
\ u situaciji D (uni%ormno osvjetljenje) stanica slabo reagira jer su jenako pora(eni
centar i peri%erija polja - takva interakcija izme1u antagonisti#kih poru#ja polja zove
se lateralna inhibicija.
\ C & situaciji on-centar obiva poveanje osvjetljenja* a peri%erija obiva pre%eriranu
ni(u razinu osvjetljenja.
\ Fato stanica sna(no reagira* a u + i B jo) burnije.
\ Duui a su R' koncentri#na* isti je slu#aj i s nako)enim pora(ajnim sklopom.
\ R' u centru retine su velika oko 0*05mm* a 50-ak mm o %ovee su velika oko 0*7mm.
'ostoji striktna ekocentri#nost - )to je R' alje o centra retine to je vee.
\ Jeli#ina R' upravo obrnuto proporcionalna s rezolucijom (sposobnost razlikovanja
ijelova slike).
\ 9sto vrijei i za konvergenciju - )to vi)e %otoreceptora konvergira na kolektorsku
stanicu* manja je rezolucija.
\ 0sjetljivost za svjetlo je pak upravo proporcionalna s konvergencijom. Fna#i a
postoji sukob rezolucija-osjetljivost.
\ 0ko to rje)ava s vije vrste RH? (ret. gang. st) i vije vrste %otoreceptora.
\ 'rema postoje RH? povezane s obje vrste %otoreceptora* uglavnom su povezane
samo s jenom vrstom receptora ()tapiima za skotopsko ili #unjiima za %otopsko
gleanje ominirane RH?).
\ 0sim pojele retinalnih ganglijskih stanica prema tipu centra (on ili o%%) i veli#ini R'*
mor%olo)ki se razlikuju M i ' stanice.
\ M su vee* a zbog ebljih aksona impulsi iz njih br(e sti(u o mozga.
\ ' stanice #ine oko Y0= RH? (retinal ganglion cells). "jihova R' su nekoliko puta
manja o R' M stanica na svim razinama ekocentri#nosti.
\ Fato su receptivnije za male objekte o M stanica* ali im treba vei iznos osvjetljenja.
20
\ Fato su M va(ne za percepciju objekata u uvjetima slabog osvjetljenja iNili kontrasta
(npr. siva slova na ne)to manje sivoj polozi).
\ ' su povezane s vi1enjem boje - ore1ena boja pobu1uje ogovor* a komplementarna
ga inhibira.
\ "pr. ie) po zelenoj livai - M nee vijeti jagoe ako re%lektiraju istu koli#inu
svjetla* ali e ih ' stanice prepoznati.
\ 0stale* manje istra(ene RH? imaju veze s %ilogenetski starijim ijelovima mozga i
zau(ene su za kontrolu pokreta glave i o#iju.
\ Faklju#no@ prema se na razini retine oga1aju mnogi procesi* koji nagla)avaju ili
zanemaruju pojeine aspekte okoline* vi1enje nastaje tek u mozgu.
\ "akon hijazme manji io vlakana iz opti#kog (ivca ie u superior colliculus.
\ :u se etektiraju objekti ualjeni o to#ke %iksacije i provoe orijentacijski pokreti
glave i o#iju.
\ +etaljnu viz. analizu tih objekata provoi viz. korteks u koji sti(u vlakna iz ijela
(ivca koji se na svom putu prvo projiciraju u EH" (lateral geniculate nucleus) 6Y
\ Jiz. korteks - okcipitalni io korteksa* nazivi@ #$rea %&#' striate corte() primary
visual corte(*
\ :ako1er ima receptivna polja koja ogovaraju na pora(ivanje ore1enog ijela retine.
\ R' vezana za io korteksa gje je reprezentirana %oveu su mala* pa su i skotomi mali.
\ 'rema peri%eriji rastu R' pa su u slu#aju o)teenja tog ijela viz. korteksa vei
skotomi.
\ Fa razliku o retinalnih i genikulatnh stanica koje imaju koncentri#na R' i zato nisu
osjetljiva na orijentaciju pora(aja* R' stanica u viz. korteksu su izu(ena i vrlo
osjetljiva na orijentaciju pora(aja. 55G
\ +io stanica je ominantno povezan s inputom iz lijevog* onosno esnog oka - tzv.
okularna ominantnost.
\ Jrlo mali broj stanica obiva input samo iz jenog oka (monokularne stanice).
\ Dinokularne stanice bitne za opa(anje %orme.
\ +okaz@ aaptacija samo jenog oka nema e%ekta na opa(anje %orme.
\ +ominira broj stanica osjetljivih na vert. i hor. os. - osobito u poru#ju %ovee.
\ 0penito je viz osjetljivost i to#nost najvea za okomite i vooravne pora(aje* a
najni(a za one o !7 stupnjeva u oba smjera o okomice.
\ +okaz - ualjavanjem va )ra%irana kruga o oka (557) u jenom trenutku vi)e ne
vii) kose linije* a okomite jo) uvijek vii).
0kreni za 60
o
i obije) isti %enomen $
\ tzv. efekt kososti.
25
\
\ +va su obja)njenja za %enomen@
\ 5. viz. iskustvo je ominantno ore1eno upravo uzu( vije osnovne prostorne osi.
'okusi na (ivotinjama pokazuju a se viz. razvija u %unkciji okolinskog pora(ivanjaK
ljui koji (ive na otvorenom pokazuju manji e%ekt kososti o ljui oraslih u
graovimaK
\ 2. genska uvjetovanost e%ekta. Debe stare par mj. pokazuju taj e%ekt.
\ 9nterakcijaR
\ Manji io ljui pokazuje suprotnu pristranost* tj. to#niji su za kosu orijentaciju
pora(aja. :o se oga1a zbog astigmatizma.
\ Fanimljivo je a se to opa(a unato# no)enju lea za korekciju astigmatizma - viz.
sustav se razvio prije korekcije tako a %avorizira kosu orijentaciju.
\ Cmjetnim izazivanjem ast. ko (ivotinja potvr1ena ova hipoteza.
\ C viz. korteksu postije jenostvne i kopleksne stanice.
\ 2enostavne striktno reagiraju na orijentaciju i slu(e perc. nepomi#nih ili sporo
pomi#nih objekata.
\ >ompleksne su manje osjetljive na orijentaciju* sna(no reagiraju na pokret - ali samo
u jenom smjeru.
\ 'erimetria - mjerenje viz. polja.
\ Aiksira se to#ku u centru ekrana* a svjetla to#ka se u krugovima ualjava. 9spitanik
ka(e ka ga ne vii.
\ :reba utvriti skotome.
\ Ejui ih naj#e)e nisu svjesni.
\ Fa)toR
\ 2er stalno pokreemo glavu.
\ ,utopsije #esto pokazuju jake skotome.
\ "pr. zga(eni nije viio kamion - esno viz polje nije postojalo zbog atro%ije (ivca).
%olija 6Y.
\ 0soba u poru#ju skotoma ne vii bljesak* ali ka joj se ka(e a poga1a gje je
bljesnulo* znatno bolje o slu#aja poga1a.
22
\ 9stoobno i alje tvri a nije ni)ta vijelaQ
\ Jje(ba u poga1anju pobolj)ava rezultat* #ak pobolj)ava snala(enje u realnim uvjetima.
\ Fa to je Zzaslu(anZ neo)teen superior colliculos.
\ Duui a le(i ispo razine viz. korteksa* nema mogunosti svjesnog znanja o
percipiranom.
\ Z?vjesnaZ percepcija je mogua samo uz neo)teen %ilogenetski mla1i io mozga.
\ +irektno pora(ivanje viz. korteksa rezultira %os%enima (bljeskovi* rje1e crtice ili
to#ke u boji).
\ 'o utjecajem halucinogenih roga olazi o pra(njenja stanica viz. korteksa koje
proizvoe halucinacije.
\ Famorom stanica viz. korteksa (poput aaptacije receptora* postaju slabije
responsivne) se tuma#i veina pojava kontrasta* naknanih slika i viz. iluzija.
\ "pr. tilt a+tere++ect, ako 5 min. glea) kontra sata kose crte* pa prebaci) pogle na
srenji krug (vertikala) vii) uesno orijentirane crte.
\ ?tanice se brzo oporavljaju i zato se brzo stabilizira perc.
\ ?imultani tilt e%ekt. (Follner iluzija).
\ &rte unutar krugova zapravo le(e na istom pravcuQ
\ 9sti %enomen opa(en i ko percepcije govora.
\ "pr. lako se brka t-d.
\ ,ko slu)amo par min. t* ona vosmisleni t-d #ujemo jasno kao +.
?tereopsis
\ ?posobnost procjene ubine s oba oka.
\ Czmite vije olovke* ispru(ite ruke* usmjerite vrhove i naciljajte* prvo s jenim* a
ona s oba oka.
\ 0ko 7-50= ljui je u takvim zaacima jenako neuspje)ni s oba oka (stereosljepoa)
\ Fbog retinalne isparatnosti bebe stare ! mj. ve percipiraju ubinu u stereogramima
(G slu#ajne to#ke - prvi ih 56<5.g. kreirao Dela 2ulesz).
\ 9sto na1eno za majmune* ma#ke i sokole.
\ 256 &harles /heatstone (eng. %izi#ar) izumitelj stereoskopa* ka o#ima zaa) vije
potpuno razli#ite slike ne vii) sumu (re)etku) ve ne)to poput mozaika - slike igraju
jena preko ruge zbog binokularnog rivaliteta.
2G
\ Mozak kao a poku)ava ZpomiritiZ slike i stvoriti stabilnu percepciju ubine.
\ >a to nije mogue glea jenu ignorirajui rugu* pa ona glea rugu sliku
ignorirajui prvu (sli#no kao ko reverzibilnih slika).
\ 'rstom ciljaj - ominantnost jenog oka.
\ C receptivnom polju oka postoje disparityselective cells *
\ >a su ma#ii ogajani tako a im se naizmjence na o#i po jean an stavlja
neprozirna lea* kao orasli nemaju stereopsis.
\ >o jakog strabizma +iplopija.
\ Mozak to rje)ava tako a ignorira jenu sliku. ,lkohol iplopija.
\ ,lkotest konvergencije o#iju@ primi#i prst o#ima test-osobe. "eki 5-2 cm* neki ve na
50 cm gube konvergenciju* samo jeno oko prati.
\ 'olo(aj o#iju@ a bi vijeli #itavo vino polje neke (ivotinje mi#u #itavo tijelo* neke
glavu* a neke samo o#i.
\ Pvorak uska glava* vii )to jee (veina ptica mora gleati sa strane)* ali ima
sposobnost trenuta#nog pokretanja o#iju u svim pravcima - zato ga preatori
izbjegavaju.
\ Mi mo(emo iskretno pomicati o#i - locirati plijen bez pomicanja glave. 'reatori
imaju obro binokularno gleanje kako bi glava bila nepomi#na
\ >o (ivotinja s bo#nim polo(ajem o#iju postoji potpuno kri(anje opti#kih putova u
hijazmi.
\ "jima nije bitno stapanje slike iz va oka* ve brza i lokalizacija pora(aja iz svih
pravaca.
\ >ameleon jenim okom ore1uje ualjenost mete po sistemu zuma na kameri - izo)tri
sliku i ona zna ualjenost.
\ Y puta br(e o #ovjeka izo)trava sliku.
\ >ormoran ima prozirne kapke - ka zaroni ima jasnu sliku* kao mi s maskom* ina#e bi
zbog re%rakcije svjetla bila mutna slika po voom.
\ Ribe (cuatro ojos) imaju o#i za izna i ispo voe* jer love mu)ice u zraku* a (ive u
voi.
\ Bame Mariotte otkrio sljepu to#ku 588Y g. seciranjem oka i izra#unao gje treba
postaviti metu u onos na to#ku %iksacije a se ne vii metaQ
\ &ca. 70 cm. - pribli(i-ualji teku.
\ , o
\ >a se na oko stavi tanka %olija sa slikom* ona kako se pomi#e oko pomi#e se i ta
slika. Je nakon nekoliko s. vi)e nema te slike.
2!
\ 9luzije - svaka pora(ajna situacija u kojoj se ne mo(e previjeti to )to se percipira na
temelju jenostavne analize %izi#kog pora(aja.
\ Razlika o +el/zija (krivi stavovi) i
\ halucinacija (puna percepcija bez %izi#kog pora(aja). :ipi#na za psihoti#ne
poremeaje* ekstremnu senzornu eprivaciju i halucinogene tvari.
\ Loni %enomen - nema iluzije u ,mesovoj sobi ka su izlo(ene osobe obro poznate
ispitaniku.
\ 9luzija Mjeseca - spekulacije stare vi)e o 2000 go. - ako gleamo kroz rupu* nema
znakova ubine i gubi se iluzija mjeseca.
\ >a se vozimo* hoamo ili okreemo glavu javlja se monoklularni znak ubine
paralaksa pokreta
\ +va jenaka slu#aja za perc. ubine@
\ ,) pomak jenog oka o to#ke 5. na to#ku 2.
\ D) to#ke 5. i 2. su va oka (retinalna isparatnost).
\ A to#ka %iksacije* A5 i A2 su u %ovei.
\ ,ko jeno oko pomaknemo cca 87 mm (razmak o#iju) imamo monokularni znak
ubine zbog paralakse koji ogovara binokularnom znaku ubine temeljenom na
retinalnoj isparatnosti.
PEREPIJ" S2%#"
- Fvuk je mehani#ko titranje zraka #ija se amplitua smanjuje s kvaratom ualjenosti
- Bvolucijski gleano nas ne zanimaju sami zvukovi* ve njihov izvor(u pro)losti je bilo
bitno hoe li nas napasti preator) i oakle
- Fvuk nastaje ka mehani#ki poremeaj izazove vibracije koje se )ire u obliku zvu#nih
valova
- C vakuumu nema zvuka
- :o su suari molekula i e%iniramo ih kao akusti#ku energiju
- Dez obzira na meij* )to je alje o izvora akusti#ka energija je sve slabija (i slabija O
i slabijaO) jer opaa s kvaratom ualjenosti* ali putuje istom brzinom bez obzira
na glasnou(2[omaka;![manje D)
- Arekvencija titraja; subjektivno o(ivljena visina(Lz)
- ,mplitua; ja#ina(D)
- ?kala D je logaritamska skala
- ,kusti#ki re%leks ima istu ulogu kao i pupilarni re%leks- za)tita receptora o sna(nih
pora(aja
27
- :o je sustav mi)ia izme1u bubnjia i stremena koji %unkcionira poput ampera na
klaviru
- ?manjuje energiju nisko%rekventnih zvukova* a visoko%rekventni prolaze bez
atenuacije
- :reba mu oko 20ms i zato jaki iznenani praskovi poput eksplozija mogu nepovratno
o)tetiti sluh
- ,kusti#ni re%leks javlja se ko govora i (vakanja
- 9sti (ivci koji pokreu %acijalne (ivce pokreu i akusti#ki re%leks
- >o (ivotinja slu(i za samoobranu* onosno za mogunost brzog reagiranja na
iznenane zvukove
- ,kusti#ki re%leks prvenstveno smanjuje vlastite zvukove(govor* ra organaO- to su
sve nisko%rekventni zvukovi)
- Ma1ar Heorg von Dekesy 5685. je obio "obelovu nagrau za istra(ivanja na
bazilarnim membranama(pu(nica)- na bazi te membrane se lociraju visoko%rekventni
zvukovi* a prema vrhu nisko%rekventni.
- :eorija %rekvencija- #itava bazilarna membrana vibrira sinkrono s promjenom pritiska
zraka u kohlei
- Ruther%or je spojio bazilarnu membranu na ija%ragmu u receiveru tele%onske
slu)alice. 'okreti izazvani zvukom(govor) su konvertirani u elektri#nu truju koja je
pokretala ija%ragmu u zvu#niku slu)alice rugog tele%ona i mogli su se jasno
prepoznati kao govor(ok* ovo ba) ne ku(im)
- ?matrao je a se bazilarna membrana pona)a na isti na#in u slu)nom aparatu- ton
%rekvencije 7000Lz proizvoi 700 (iv#anih impulsa
- :a teorija nije ispravna@
- 5. Dazilarna membrana nije ekvivalentna ija%ragmi jer je razli#ite ebljine na po#etku
i kraju* pa ne mo(e jeno ?hvatit u to kao jenako vibrirati #itavom u(inom
- 2. `ivac ne mo(e prenositi impuls brzinom veom o 5000Lz
- +akako* kombinacijom 2 (ivca mo(e se prenijeti %rekvencija o 2000Lz(/ever i
Dray* 56G<. pokazali a je to mogue)
- :eorija mjesta- tonovi razli#itih %rekvencija izazivaju vibracije kolinearne (ne#eg-
mo(a tekuine ) koja pora(uje razli#ita poru#ja bazilarne membrane. :i
poremeaji ijelova bazilarne membrane aktiviraju razli#ite slu)ne la#ice* a time i
razli#ita vlakna slu)nog (ivca
- Lelmholtz je me1u prvima zastupa tu teoriju* jer ga je razli#ita ebljina bazilarne
membrane asocirala na razli#itu ebljinu (ica klavira.
- >o baze su vlakna u(a i tanja
- :ako1er* na temelju intenziteta tona razli#ito je )iroko poru#je bazilarne membrane
maksimalno pora(eno* pa se tako ore1uje i intenzitet tona
- ,ko su tonovi slabije intenzivni* a u(eg trajanja* zbog vremenske sumacije postii
emo siti e%ekt kao ko intenzivnijih tonova kraeg trajanja
- 'rostorna sumacija je naj#e)a ko via
- 'o principu rezonance kratka vlakna bazilarne membrane bi se rezonirala na tonove
visoke %rekvencije* a ebela vlakna bi se rezonirala na tonove niske %rekvencije
- >asnija istra(ivanja pokazala su a to nije tako-
5. "e postoje razli#ito uga#ka vlakna u bazilarnoj membrani
2. Dazilarna membrana nije napeta kao (ice klavira nego je mlitava
- :eorija o rezonanci ne valja* ali o mjestu je valjana
- Dekesyjev mehani#ki moel@
- >a bi naslonio ruku i uario zvu#nu vilicu razli#itom %rekvencijom* razli#iti ijelovi
polaktice su bili pora(eni
28
- C prilog teoriji mjesta govori to )to o)teenje ore1enog ijela bazilarne membrane
uzrokuje gubitak sluha za ore1eni raspon %rekvencija
- :ako1er* ugranja mikroelektroa u ore1ene ijelove bazilarne membrane ovoi o
osjeta razli#itih %rekvencija ka se aktivira mikroelektroa* ali %rekvencije ni(e o
5000Lz ovoe o )irokog poru#ja pora(ivanja bazilarne membrane* pa se na taj
na#in ne bi mogla precizno oreiti visina tona
- Fato je za te visina bolje obja)njena tempom paljenja vlakana* kako previ1a teorija
%rekvencija
- +akle* sli#no vizualnom sustavu gje isto imamo va komplementarna neuralna
mehanizma za percepciju boje- trikromati#ni i oponentni sustav. "i jean o ta va
sustava sam ne mo(e objasniti visoke i niske %rekvencije* onosno razli#ite boje* nego
samo ijelove
- >ao i u vinom moalitetu na temelju toga koji je io korteksa pora(en* ore1uje se
a) Ito je zvuk (prepoznavanje sklopa)
b) Hje je izvor zvuka- za nisko%rekventne zvukove bitnija je razlika u vremenu
pristizanja u esno uho* jer su amplitue vala jako razmaknute ko
nisko%rekventnih valova. Fa visoko%rekventne zvukove bitno je mjesto
pora(eno u bazilarnoj membrani* onosno bitnija je razlika u intenzitetu
- >ao i konstantnost vine percepcije* imamo i konstantnost slu)ne- za bitne zvukove
znamo koliko su glasni* onosno oakle olaze(bli(e ili alje)

-8ms
(interuralna
razlika u vremenu
olaska zvuka)
-5
0 5Y0a
Mjesto izvora
Ravno iza
Ravno ispre
9nteruralna 8000Lz
razlika u
intenzitetu
200Lz
(ne znam kaj tu ie)
2<
- Fato glava nije prepreka za prijenos energije nisko%rekventnih tonova* ali ko
visoko%rekventnih jest. >o )i)mi)a je glava vrlo mala* pa obro lociraju vrlo visoke
%rekvencije na temu razlika u intenzitetu
- 'ostoje binauralne stanice vrlo osjetljive na razliku u intenzitetu- neke reagiraju samo
na ja#i impuls u lijevo* a neke u esno uho
- :e stanice najja#e reagiraju na zvukove iz ore1enih pravaca- neke su ogovorne za
izvore zvuka blizu srenje crte* a neke za vi)e lateralno smje)tene izvore
- Mo(e se rei a stanice bslu)ajuc zvukove iz usko ore1enih ijelova auitornog
prostora* tj. 'obu1uju ih zvukovi iz tog ijela prostora. :o su receptivna polje tih
stanica i tako se obiva mapa auitornog prostora. ,ko za#epimo lijevo uho* olazi o
jake istorzije lokalizacije zvuka. Ma#ke obro lociraju zvuk* a je(evi i )takori ne* jer
su ma#ke preatori* a mi)evi imaju visoko%rekventno skvi#anje. Itakori i je(evi ne
trebaju osjetljivost na visoko%rekventne zvukove
- Eokalizaciji zvuka oprinosi i tzv. zvu#na sjena( nos i lice istorziraju zvuk u aljem
uhu)
- Duui a se zvukovi u priroi obi#no sastoje o visokih i niskih %rekvencija* oba
sustava razli#ito slu(e ore1ivanju lokalizacije zvuka* a to se oga1a automatski. Je
male bebe o ro1enja to#no ore1uju izvor zvuka* akle* to nam je uro1eno
- >a nam vi i sluh ne aju ienti#ne in%ormacije o izvoru zvuka* prevaga je na strani
via. 'rimjer je kino* u kojem zvu#ne in%ormacije percipiramo kao a olaze o
glumaca* a zvu#nici se nalaze sa strane
- 'seuo%on -u svako uho je priklju#ena jena slu)alica i s lijeve strane ispitanika nalaze
se mu)karac i (ena koji govore u rugi kraj slu)alica* no nalaze se sa suprotne strane
o zvu#nika slu)alice koji je bio u uhu ispitanika. Fatvorenih o#iju ispitanik je
percipirao kao a (enaNmu)karac govore s one strane u kojoj je bio zvu#nik slu)alice* a
otvorenih o#iju prenost je ao viu i percipirao pravu stranu polo(aja (ene i
mu)karca. :aa je i zamjeivao razliku u intenzitetu i vremenu olaska zvuka
'BR&B'&92, H0J0R,
- intenzivno se istra(uje u okviru L9'-a
- prvenstveno istra(uje )to sve utje#e na prijenos verbalno zaanih govornih signala*
jakost* istorzije* razina )uma i sl. :ime se posebno bave Dellovi istra(iva#ki
laboratoriji
- percepcija govora spaa u poru#je psihoakustike* a blisko poru#je je %onetika
- u engleskom postoje !! razli#ita glasa* ukupno ih je <0-ak* ko nekih jezika i vi)e* jer
se razlikuju razli#ite visine tonova izgovora-pjevni jezici* npr. vijetnamski
- ka bi jecu okru(ili svim tim glasovima(rugim jezicima)* lak)e bi nau#ili strane
jezike i bolje bi ih izgovarali
- poseban je problem kori)tenje vizualnih in%ormacija pri percepciji govora
- +o(56Y0.) je istra(ivala #itanje s usana aolescenata neo)teenog sluha tako a je
zaala niz rije#i uz visoku razinu bijelog )uma.
- #itanje s usana je znatno pobolj)alo percepciju govora
- ka je esinkronizirala govor i pomicanje usana za 0*! sec* o)lo je o osjetnog
porasta gre)aka pri percepciji govora* ali je takva kombinacija vizualnih i auitivnih
2Y
in%ormacija ipak bila e%ikasnija o samo auitivnih inputa maskiranih )umom ili
vizualnih inputa
- ka razli#ite vizualne i auitivne in%ormacije amo simultano* olazi o natjecanja i
sukoba* )to rezultira paom u to#nosti percepcije govora.
- :o upuuje na #injenicu a ispitanici ne uspijevaju zanemariti bilo koju o te vije
vrste in%ormacija
- Mac+onal d McHurk (56<Y.) nalaze a za kontraiktorne in%ormacije ispitanici
#esto aju neki kombinirani ogovor koji nije ienti#an niti vinom niti slu)nom ulazu
- "pr. ako #ujemo eD,e* a osoba pokraj nas usnama oblikuje eH,e* percipirat emo to
kao e+,e $ McHurk %enomen
- +o replikacija@ ljui #uju eholee ka je zvuk etoughe* a usnama je oblikovano etoSele
- Je s 7 mjeseci bebe pre%eriraju gleanje lica koja sinkrono govore- to zna#i a
uo#avaju pouarnost izvora i zvuka
- 'ri percipiranju govora gleanje aje znakove o mjestu artikulacije( bilabijalni*
entalni* velarni glasovi)* a slu)anje aje in%ormaciju o
a) na#inu artikulacije( nazalni* praskavi* O)
b) rugim svojstvima glasa
- asinkrone i kontraiktorne in%ormacije nisu tipi#ne za uobi#ajeno govorno
komuniciranje* zato je +o (56<6.) tra(ila a jeca otkriju krivo izgovorene rije#i
skrivene u nizu obro izgovorenih (npr. moment-mobent)
- pokazalo se a je broj otkrivenih gre)aka vei ka su ostupne i govorne in%ormacije *
kako u uvjetima bez buke* tako i u uvjetima ometanja govora
- promatranje %acijalnih akcija pobolj)ava razumijevanje samo govora (bu#na
okolinaO)
- gleanje u sugovornika u ovakvim uvjetima mo(e poveati razumijevanje otprilike
jenako poveanju (auitivnog) signal-buka omjera o 20 D
- kompjutorski stru#njaci su razvili programe koji pretvaraju tekst u govor * a saa ve
poku)avaju razviti programe koji tekst pretvaraju i u (virtualno) viljivog govornika
- uspiju li* virtualni govornik e biti o velike koristi u bu#noj okolini kakva je npr.
kokpit (pilotska kabina)
- slijepi ljui to#nije percipiraju govor u uvjetima buke . Fa glasnou nije na1ena
razlika u apsolutnom i i%erencijalnom limenu* )to zna#i a ne olazi o poveanja
o)trine slu)ne osjetljivosti
- problem je u takvim istra(ivanjima )to ne mo(emo kontrolirati motivaciju
- 'resbycusis $ pa osjetljivosti za visoke %rekvencije sa obi@ G0 go $ 57000 Lz* 70
go $ 52000 Lz* <0 go $ 8000Lz. :o je jo) uvijek izvan raspona ljuskog govora
- Mu)karci unutar svih obnih skupina imaju vi)i apsolutni i i%erencijalni limen za sve
%rekvencije (mo(a zbog vee prosje#ne eksponiranosti jakim zvukovima)
- `ene )to se ti#e sluha imaju ni(e limene
- 0tosclerosis $ ko)#ice oko)tavaju
- Jlastiti govor snimljen na kasetu nama zvu#i #uno* a rugim ljuima ne jer kosti
provoe zvuk i ok govorimo #ujemo i taj io zvukova* a na kaseti toga nema
- 'u)a#i imaju vi)i prag $ osobito za vi)e %rekvencije zato jer imaju su(ene krvne (ile i
zato io kohlee zau(en za percepciju visokih tonova postaje manje osjetljiv
- >rivulja jenake glasnoe
26
8D
0
20Lz 5000 G000 20000Lz
- 20 $ 2000Lz ; raspon ljuskog sluha
- najslabije se #uju vrlo visoki i vrlo niski tonovi $ najbolje #ujemo zvukove izme1u
5000 i G000 Lz
- zato treba poja#avati ore1ene tonove ako (elimo a buu ja#e izra(eni(npr. basovi $
zato postoji efuilizer na glazbenim linijama)
- tome slu(e razli#ite veli#ine tijela violine i kontrabasa
- usporeba posjetitelja rock koncerata(barem jenom mjese#no) i kontrolne skupine
iste obi pokazala je zna#ajnu razliku u pragu za raspon zvuka o 700-Y000Lz
- npr. 'apalari- obro okumentirano o)teenje sluha glazbenika
- openito* nakon izlo(enosti buci o 80 i vi)e D postoji tzv. privremeni pomak praga u
trajanju o nekoliko sati ili u(e
- iz nepoznatih razloga taj je pomak u spektru niskih tonova manje izra(en ko (ena* a
za visoke %rekvencije ko mu)karaca
- vee oze aspirina uzrokuju privremeni pomak praga izme1u 50 i !0 D za #iste
tonove i tinitus (zujanje u u)ima)-ko reumatoinog artritisa se uzimaju velike
koli#ine aspirina pa lije#nici preporu#uju smanjenje oze ka se javi tinitus . oporavak
tako1er u(e i traje nakon veih oza
- natonovi razli#itih sastava ore1uju boju tona
- #ak ima ljui koji razlikuju vrste klavira * jer male razlike u konstrukciji proizvoe
razli#iti sklop natonova
- boja tona je ore1ena razli#itim envelopom( razvojem tona u vremenu)-npr.ko gitare
je taj razvoj naglo uzlazan* pa polako paa* ok se ko puha#kih instrumenata mo(e
manipulirati tim razvojem)
- +opplerov e%ekt ili pomak- privino sni(avanje tona sa ualjeno)u o izvora i
obrnuto
intenzitet

gitara truba
G0
20 Lz 20000 Lz
- pomak u o(ivljaju boje* on. C slu)nom moalitetu u visini tona* izazvan je
pomicanjem izvora pora(ivanja
- ko boje s pribli(avanjem olazi o pomaka prema plavom
- pomak je ja#i u slu)nom poru#ju (+oppler e%ekt)
- npr. olazei vlak(ili %ormula 5) - ton postaje sve vi)i* a zatim naglo paa
- to se oga1a zbog toga )to se zvu#ni valovi naguraju ispre objekta koji se kree i )to
su vi)e nagurani* ton o(ivljavamo kao vi)i
- ka objekt pro1e pokraj nas* valovi se ra)ire* )to o(ivljavamo kao pa
tona(%rekvencije Shatever)
- ako se nalazimo u tom objektu %rekvenciju o(ivljavamo kao istu jer zvu#ni valovi
olaze iza nas
- autogiralna iluzija $ pogre)no ore1enje pravca izvora zvuka nakon poremeaja u
orijentaciji tijela(vrtnja* pomicanje ili osjeaj a smo pomaknuti iz osi tijela)
- Hregory je razvio aparat za nagluhe koji poja#ava samo zvukove govora* jer bi ina#e
okolinski zvukovi ometali percepciju govora. :o je mogue jer je uho vrlo razli#ito
osjetljivo za razli#ite %rekvencije - (iv#ana vlakna se pale na razli#ite %rekvencije
- slika paljenja (iv#anog vlakna@
intenzitet

karakteristi#na %rekvencija
- a bi se vlakna upalila na razli#ite %rekvencije* intenzitet mora biti visok ok je nizak
za njegovu karakteristi#nu %rekvenciju
- ko ljui se mo(e postepeno gubiti sluh* a a toga nisu niti svjesni i tako mogu razviti
paranoju a im ljui govore iza le1a
,'?0EC:"9 ?ECL
- 'itagora- otkrio je harmoniju skraivanjem (ica na instrumentu* jer se tako mijenja
%rekvencija tonaK smatra a re u priroi po#iva na matemati#kim zakonitostima
- apsolutni sluh- /ar(56<0.) smatra a se svi ra1amo s njim* ali ga s vremenom
izgubimo* jer je za uspje)nu aaptaciju bitnije obro ore1ivanje onosa me1u
visinama tonova
- relativni sluh- razlikovanje tonova razli#ite visine
- Hlazba- Mozart e%ekt- poveanje temporalno. ?pacijalnog rezoniranja nakon slu)anja
Mozartove glazbe- klavirske sonate >!YY
- 'okazalo se istinito ko jece* mlaih* epilepti#ara (i )takora )vje(ba na
klavijaturama tako1er poma(e ko spacijalno- temporalnog rezoniranja i matemati#kih
sposobnosti
G5
- Hlazba u psihologiji@ utje#e na promjenu raspolo(enja* koristi se za terapiju glazbom*
za postizanje optimalnog arousala* (za %izi#ku aktivnost i izanje pobu1enosti- br(a i
glasnija glazba slu(i za smirivanje i obrnuto)
- C antropologiji je o)lo o tzv. glazbene evolucije
- Deethoven@ bviim tonovec
- Menelson- 9zvanreno glazbeno pamenje
- ?loboa (56Y7.) je ustvrio kako ve i semogoi)nja jeca mogu oreiti koja
glazbena sekvenca ima obru* a koja lo)u %ormu- jeca su pokazala poznavanje
simultanih i sekvencijskih ograni#enja* onosno zahtjeva koji postoje u zapanja#koj
glazbi
- 9stra(ivan je slu#aj akusti#kog glazbenog savanta koji je u potpuno pamtio uge
klavirske sonate nakon )to ih je samo par puta oslu)ao
- Ctvr1eno je a je njegova nevjerojatna sposobnost ograni#ena samo na tonalnu
glazbu* a raspon verbalne memorije bio mu je ispoprosje#an
- ,ko bi mu bio zaatak a memorira #ak i vrlo blago atonalnu glazbu* njegova
sposobnost ne olazi o izra(aja
- :a se sposobnost razvijala tijekom 57 goina opsesivnog raa na jenom zaatku-
sviranju( mo(a su i mene trebali upozoriti na tako ne)toO)
- Monosavant- 9g mora biti manji o <0* a posebno je naaren za jeno poru#je* npr.
apsolutni sluh
- ,psolutni sluh ima o 5 o 50000 osoba iz populacije* a to je sposobnost ienti%ikacije
ili proukcije zaane visine tonova bez vanjske to#ke re%erencije
- Relativni sluh ima puno vi)e ljui* a potreban mu je okvir re%erencije
- C starosti se ko ljui sa apsolutnim sluhom imenovanje tonova pomi#e za 5-2
polutona* jer je bazilarna membrana izgubila na elasti#nosti* pa maksimalna
pobu1enost nije vi)e na mjestu na kojem je bila u mlaosti
- Me1utim* ako osobama s apsolutnim sluhom ajemo tonove izna glazbene ljestvice i
ako ti tonovi nisu sli#ni kao i oni u ljestvici* pokazalo se a nemaju bolje auitivno
pamenje o normalnog ako nema verbalnog meijatora-abecea.
- Fa tonove koji nisu #isti i one izvan raspona klavijature nema razlike u pamenju
tonova izme1u normalnih ljui i ljui s apsolutnim sluhomK pamenje takvih tonova je
lo)e
- Pini se a jeca imaju obar apsolutni sluh* ali ga kasnije izgube
- +obrim treningom o 8. goine mo(e ga se razviti* kasnije te)ko ili nemogue
- Eevitin i &ook (5668.) su ali ispitanicima a pjevaju 2 popularne pjesme prema
pamenju. Csporeili su tonske zapise s originalima prema tempu i otkrili a su
ispitanici bili unutar Y= razlike )to se tempa ti#e* a toliko iznosi i%erencijalni limen
za tempo* )to upuuje na apsolutno auitorno pamenje za tempo
HRBH0R^
- opisuje percepciju kao stalno promjenjivu hipotezu o svijetu* koja se testira preko
senzornih poataka i generalizacije* temeljenih na iskustvu. 'ercepcija je aktivan
proces- 5 percept usmjeruje iui
- percepcija je tako sli#na znanstvenoj hipotezi
- to je organizacija poataka iz mnogo izvora* a osnovni zakon je te organizacije je a
je hipoteza upotrebljiva* ali se moi%icira u ore1enim okolnostima
- zato perceptivni mehanizam za olu#ivanje mora stalno onositi oluke temeljene na
vjerojatnosti koja je ore1ena generalizacijama temeljenim na iskustvu
- postoje vije teorije percepcije po kontinuumu@
- 5. pasivne
G2
- pretpostavljaju a se percipiranje ovija kao snimanje kamerom(bez istorzije* bez
obrae)
- po tim teorijama po#inje se opa(ati selekcijom iz ore1enih obilje(ja objekata
irektno* bez napora* bez obrae ili zaklju#ivanja
- bli(e su bstimulus- reakcijac teorijama- percepcija je irektno kontrolirana ulazom
- lak)e ih je %ormulirati i %ormalizirati
- iako elegantne(RQ)* takve teorije nemaju opu opstojnost(osim u nekim aspektima)
- 2. aktivne
- smatraju a percepti nastaju posrestvom slo(enih mo(anih procesa o nastalih* brzo
izmjenjujuih %ragmenata poataka koje signaliziraju osjetila i ona kompletiranih na
osnovi baze poataka u mozgu(iskustvo)
- za aktivne teorije percepcija je %ikcija* pa iako su te %ikcije naj#e)e preiktivne*
kognitivne %unkcije mogu biti i neto#ne(lave(- pas* jelen* ili pile )
- jenostvano mo(emo rei- znanje ore1uje percepciju
- za Hregoryja percipirati zna#i #itati saa)njost u terminima pro)losti a bi se
previjela i kontrolirala buunost* a to posjea na glavni cilj znanosti
- obacivanje ?-R teorije
- osnovno zato jer senzorni poaci #esto ne uspijevaju irektno kontrolirati percepciju
pona)anja* #ak ni u vrlo jenostavnim situacijama* npr. perceptivno se pona)anje
nastavlja i ka nema senzornih pora(aja* kao a su prisutni
- input kontrolira output i ka ga nema* jer postoji oza previ1anja
- ko motori#kih vje)tina se osobito o#ituje preiktivnost percepcije* jer izme1u inputa i
outputa prakti#ki ne postoji vremenski razmak
- Lelmholtz(5605.) je smatrao a je percepcija nesvjesno zaklju#ivanje* ali kasnije je ta
teorija napu)tena* jer su %ilozo%i tra(ili svjesnost pri zaklju#ivanju* a psihologija je
krenula pravcem biheviorizma
- "esvjesno zaklju#ivanje je osnovni problem kompjuterskog prepoznavanja oblika
(pattern recognition)
GG