1

FRANZ KAFKA PREOBRAAJ

Kafkina su djela pisana simbolinim jezikom koji je u to vrijeme bio izrazito specifian.
Nije se radilo samo o jednostavnim alegorijama jer on nije tumaio svoje tekstove.
Osnova njegova doivljaja svijeta bila je slika ije je prevoenje samo unitavalo
njenu sugestivnost.
Preobraaj je tematizirao odnose unutar obitelji, tema je bila iskljuivo sukob
pojedinca i njegove obitelji. Mnoga su Kafkina djela izala iz njegova osobnoga
obiteljskog iskustva. Iz njegovih dnevnika moemo mnogo toga saznati kada je u
pitanju pojam usamljenosti i izolacije u vlastitoj okolini. Osude obitelji bile su
prikazane kao represivni mehanizam.
Kratak sadraj
Gregor Samsa probudio se jednog jutra preobraen u kukca. Po zanimanju je bio
trgovaki putnik i cijela je obitelj ovisila o njemu. Nije se zaudio tome, ve je samo
htio to prije stii na posao. Sumnja njegovih ukuana zbog zakljuanih vrata njegove
sobe sve je vie rasla, a uskoro je stigao i prokurist iz njegove tvrtke provjeriti zato
ga jo nema na poslu. Zbog toga se Gregor mukom izvukao iz kreveta. Jedva se
pomicao, i prolazili su sati.
Gregor je ukuane pokuavao umiriti, ali mu je glas bio toliko promijenjen da ga nisu
razumjeli. Kad je napokon uspio izai iz sobe, majka je pala u nesvijest, a prokurist je
pobjegao od straha.
Gregor je krenuo za njim u namjeri da mu objasni to se dogodilo, no otac ga je
tapom potjerao natrag u sobu. Usput se i ozlijedio. Sutradan mu je ujutro sestra
donijela svakakve vrste jela da ispita njegov ukus. Njemu su poela prijati samo jela
zahvaena truljenjem.
O njemu se brinula samo sestra: donosila mu je hranu, istila za njim, dok je on za to
vrijeme leao pokriven plahtom kako ga ona ne bi vidjela. Iako nije komunicirao s
ostatkom obitelji, uo je da je otac nakon sloma svog poduzea uspio spasiti neto
novca koji e pomoi obitelji. A sestra je odluila isprazniti Gregorovu sobu kako bi
on mogao puzati po zidovima.
I kada je Gregor osjetio da mu oduzimaju sve to ga podsjea na njegovu ljudsku
prolost, reagirao je agresivno. Oajniki se trao sobom pokuavajui spasiti bar
neto, zbog ega njegova majka, uasnuta, pada u nesvijest. Tada dolazi otac i
mislei da je Gregor poinio nasilje, ranjava ga jabukom, koja je ostala u njegovom
tijelu.
Gregor bi s nostalgijom kroz vrata promatrao oca, koji se ponovno zaposlio, te majku
i sestru. Sve su vie zaboravljali Gregora, unajmili slukinju, te im on vie nije bio
potreban. Sve dok jedne veeri nije uo obiteljski razgovor, u kojem sestra govori da
ga se trebaju rijeiti.
2

Poraen, Gregor se vraa u sobu uvi kako se za njim okree klju. Te noi,
prisjeajui se obitelji, Gregor umre. Sutradan ga nalazi slukinja, a kad uju tu vijest,
cijeloj obitelji kao da je pao teret sa srca i odlaze na izlet.
Biljeka o autoru:
Franz Kafka bio je knjievnik njemakog jezinog izraza. Roen je u Pragu 3. srpnja
1883. godine, a kako je odrastao u sjeni oeva autoriteta to e kod njega zauvijek
ostaviti neizbrisiv trag. Naime, rodio se u imunoj obitelji u kojoj je dominirao njegov
radini otac.
Radio je kao pravnik, iako se zapravo htio baviti iskljuivo pisanjem. Za njegova
ivota objavljene su dvije zbirke njegovih pripovjedaka, a poneto i u asopisima.
Veinu svog knjievnog opusa oporuno je namijenio spaljivanju, ali je izvritelj
oporuke, odnosno knjievnik Max Brod to odbio uiniti. Umro je od tuberkuloze, u
Beu 3. lipnja 1924. godine.
Franz Kafka bio je jedno od najznaajnijih imena suvremene svjetske literature i
suvremenog romana. O tome svjedoi opirna literatura i injenica da se svi poznatiji
suvremeni romanopisci pozivaju upravo na njegovo djelo kao poetak, odnosno izvor
moderne pripovjedake proze.

Preobrazba (njemaki Die Verwandlung) je pripovijetka Franza Kafke, prvi put
objavljena 1915., i svakako najslavnije njegovo djelo uz
romane Proces i Dvorac. Preobrazba je, uz Jazbinu, Kafkino najsimbolinije djelo te je i
dan danas jedna od kljunih tema analiza na brojnim sveuilitima diljem svijeta, a
smatra se jednim od najznaajnijih djela knjievnosti XX. stoljea. Nobelovac Elias
Canetti opisao je djelo kao "jedno od nekolicine velikih i savrenih djela poetske
matovitosti napisanih tijekom ovog stoljea". Djelo poinje preobrazbom marljivog
trgovakog putnika Gregora Samse u monstruozno velikog ohara.
Radnja

Kad se Gregor Samsa jednoga jutra probudio iz nemirnih snova, nae se
u svom krevetu preobraen u golemog kukca.

Ovom epohalnom reenicom Kafka, in medias res, zapoinje svoju pripovijetku. Gregor
Samsa, marljivi, ali pasivni, trgovaki putnik se nakon nemirne noi budi u svojoj
malenoj sobi i spoznaje kako je postao kukac. Iako se pretvorio u ivotinju, Samsa
nije isprva previe zabrinut te biva okupiran injenicom da je prespavao budilicu te da
je time zakasnio na prvi vlak. Odlui otii sljedeim prvim vlakom, no ubrzo ustanovi
kako ustajanje nije ba toliko lagano kao to je i zamislio. Svoje trenutno stanje
3

racionalizira umorom i razmilja o tome kako e ono ubrzo prestati. Njegova obitelj
provjerava to mu je, a ubrzo dolazi i prokurist kako bi provjerio to je s Gregorom.
Iako formalno uljudan, prokurist nema prevelikog suosjeanja prema Gregoru i
zahtijeva njegov izlazak, neovisno o njegovom moguem stanju (on odbija
uvjeravanja Gregorove obitelji kako se tu radi o bolesti i zahtijeva razgovor s njim).
Gregor im govori da dolazi, ali njegov glas (kako je ohar) postaje glasan i
neartikuliran, tako da ovi zapravo i ne razumiju o emu Gregor govori. On se, u
meuvremenu, svim silama pokuava ustati iz kreveta i dogegati do zakljuanih
vrata, no to mu uspije tek uz glasan prasak prilikom pada na pod (prokurist to
interpretira kao alu i provokaciju od strane Gregora, koji neto izvodi po sobi).
Uskoro se, uz veliki napor, dovue do vrata i polagano ih otvori. Dok ih je pokuao
skroz otvoriti, ona su se ve pomakla, tako da je Gregor ve bio vidljiv. Prva osoba
koja je uoila Gregora, odnosno divovskog ohara, bio je upravo prokurist, koji je uz
glasno 'O!' poeo uzmicati kada je vidio Gregora. Ubrzo su jednak ok doivjeli i
lanovi obitelji. Gregor, potpuno nesvjestan oka kojeg uzrokuje, pokuava prokuristu
objasniti situaciju i poinjemu se pribliavati, na to ovaj sve bre odmie dok na
kraju ne izjuri iz stana obitelji Samsa. Kada njegov otac doe k svijesti, furiozno
potjera Gregora u sobu i zakljua vrata.
Ostatak radnje, prikazan primarno iz Gregorove perspektive, odvija se poprilino
statino, iako prolazi dosta vremena. Gregor je ostao bez posla, a obitelj nema
apsolutno nikakvih prihoda, osim uteevine i ve primljenih Gregorovih plaa, to
ipak nije dugorono dostatno. Dok obitelj raspravlja o planovima, Gregor polagano i
postepeno trune u svojoj sobi, dobivi, dodue, mogunost promatranja i sluanja.
Gregor postaje izoliran, a njegova bestijalizacija napreduje pa tako odbija svoje
najdrae jelo i uzima samo smrdljive ostatke, izgubi mogunost komunikacije, a
njegovo se kretanje poinje svoditi na etanje po zidovima i stropu. Upravo mu je taj
novi hobi kod sestre Grete, koja se jedina brinula za njega i koja je jedina imala
pristup njegovoj sobi, rodio ideju da bi se njegova soba mogla isprazniti kako bi
Gregor imao vie prostora za svoj novi hobi. Iako isprva sretan zbog nove prilike,
Gregor je ubrzo shvatio, tonije, u njemu se ponovo rodio ljudski instinkt te je, svojim
pukim pojavljivanjem i pokrivanjem fotografije koja se nalazila u sobi, dao obitelji do
znanja kako ne smiju pomicati namjetaj iz sobe. Ovo je bio prvi od dva dogaaja
kada se u Gregoru probudio ljudski instinkt koji ga je vraao u stvarni svijet i borio se
protiv ivotinje u koju se pretvarao. Soba mu je ostala kakva je.
Jasno, obitelj Samsa ubrzo je ostala bez novca kojega je imala tako da su se svi
pozapoljavali. Majka kao tkalja, otac kao portir, a sestrin posao bio je toliko naporan
da je poela zapostavljati Gregora. Ujedno, u jednu su sobu (budui da su otpustili
Annu i unajmili jednu staru slukinju, koja se jedina nije bojala Gregora, ve se
ponaala normalno u njegovoj prisutnosti) primili podstanare, trojicu bradatih
mukaraca (inae arhetip u Kafkinom djelu). Kako su svi bili zaokupljeni svojim
poslom, Gregor je postao sve manje bitan, a u njegovu su sobu odlagani nepotrebni
predmeti i razrnorazno smee iz kue, tako da je njegova soba, zajedno s njim
postala svojevrsno smetlite, a on gotovo nepostojan, kao stari komad namjetaja
kojega se ele, ali ne mogu rijeiti. Takoer, Gregor je upao u stanje u kojem je
postao svjestan licemjerja svoje vlastite obitelji koja je cijelo vrijeme ovisila o njemu,
alei se kako ne moe raditi, ali je pokazala kako bez velike muke mogu i samo
4

zaraivati, ali ono to je zanimljivo je da Gregor krivi sebe za to, on ne optuuje svoju
obitelj ve, kao to je njegov vjeni problem s autoritetom, krivnju prebacuje na sebe i
njima ne zamjera. U jednom trenutku, kada je njegova sestra odluila
svirati violinu pred podstanarima, u Gregoru se ponovo probudila ljudskost i on je
njezino prosjeno sviranje uje kao genijalnost i virtuozitet sviranja na violini. Teko
se gibajui, on odlui vidjeti sestru kako svira (on si jo uvijek predbacuje to sestru
nije uspio poslati na Konzervatorij, iako mu je to bio plan) i upadne u prostoriju na
iznenaenje svih prisutnih. Iako ga bradata gospoda gledaju sa zanimanjem, obitelj
se zaprepasti i prvo potjera bradatu gospodu (koji otkau najam) u njihove sobe.
Nakon toga, otac se vrati, napuni depove jabukama i pone gaati Gregora njima.
Iako mu naelno ne nanose previe tete, jedna od njih zabije mu se u lea i tu
ostane. Nakon toga, Gregor se povlai u svoju sobu.
U toj je sobi, gotovo nepokretan ostao do samoga kraja. Jabuka se ognojila i stvorila
opasnu upalu koja je paralizirala Gregora, koji je pak ostao leati na sredini sobe.
Postavi tako, doslovno, nepotreban objekt, on se pomirio sa svime i tako, nakon
vlastite odluke, umro tijekom noi. Njegovo tijelo otkrila je stara sluavka koja je i
ustvrdila da je umro. Njegova obitelj tada doivljava nekakvo smirenje, odlui
zapoeti novi ivot i planira ljepu i bolju budunost, a "to im potvrdi nove snove i
dobre namjere." Gregor Samsa umro je tako sam i zapostavljen, taj ovjek pretvoren
u ohara umro je kao ivotinja koja je fiziki bio, ali je gora smrt bila ona njegove
ljudskosti, koja je tijekom cijele pripovijetke uila u njemu, borei se za povratak, ali
ju je ogranienost okoline, koja nije mogla vidjeti dalje od runog ohara, ubila puno
prije nego je Samsa fiziki umro.
Odnosi meu likovima
OTAC: Odnos oca prema svom sinu Gregoru je grub, on njega mrzi i ne smatra ga
sinom. Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu. Otac Gregora tue
i ne puta ga da uope izae iz kue, ne puta ga ak ni iz sobe. Tako je bio grub da
ga je gaao jabukama i jednom ga je pogodio u lea, a poslije umire zbog toga.
MAJKA: Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne eli vidjeti. Ipak se na
kraju dovoljno sabrala da bi ila k njemu. Tako je i on bio sretan, jer njemu je bilo
dovoljno da uje njihov glas da bi se razveselio.
GRETA: Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Gregora, ona se brine za njega,
hrani ga i pomae mu kad god moe. Gregor je isto volio nju i stoga mu je bilo ao
to joj nije rekao o namjerama da ju upie u konzervatoriji, budui da je tako lijepo
svirala. No i ona ga poinje zanemarivati, die ruke od njega.
Tematika
Kafka u ovom djelu prikazuje otuenost Gregora. On je ovjek, ali sasvim je drukiji,
razliit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoe ga se rijeiti tako da bi ih
to manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unato svemu Gregor je
usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet mala je soba iz koje ne
smije izai. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je uiniti bilo to da bi ga se
rijeio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom
5

u lea. Mama ga je takoer voljela, ali upravo zbog toga ga nije eljela vidjeti jer nije
mogla podnijeti sve to.
Simbolika
Simbol jabuke ima razliita znaenja, a jedno od tih znaenja moe se izrei kao
'jabuka razdora'. Motiv je poznat jo i iz antike knjievnosti kada je Paris trebao dati
zlatnu jabuku najljepoj izmeu Here, Atene i Afrodite. Afrodita mu je obeala za
enu prelijepu Helenu te se Paris odluuje njoj dati jabuku. Tim je inom uvrijedio
Heru i Atenu koje su potom, za osvetu, uinile Parisa i Helenu neposrednim
uzronicima Trojanskog rata. Od tog je asa jabuka postala simbolom zavade, esto
koriten u knjievnosti.
Zakljuak
Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve to je normalno je anormalno.
Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku ahovskih
figura. Meutim te figure ive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im
koriste pripremaju im neodgodivi mat.
Svijet u kome je Kafka voen i u kome je on ivio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj
svijet napustio, ali ga se nije rijeio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je
uinio bezvremenskim. Posebna znaajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni
suverenitet Boji. On je slobodan na straan besprigovoran nain.