Sie sind auf Seite 1von 5

82

NAZIVI JEZIKA - HRV AT SKI, ZEMALJSKI, BOSANSKI -


ZA PRVOGA AUSTROUGARSKOG A UPRA VLJANJA
BOSNOM I HERCEGOVINOM
Marko
N akon austrougarskoga zauzimanja Bosne i Hecegovine (29. VII. - 20. X. 1878)1,
novi gospodar je poduzeo vie mjera radi uspostavljanja i svoje vlasti.
Austro-Ugarska, ostaloga, preuzima postupno i kolstvo u svoje ruke
2
,
tim, istodobno se (nepotrebno) sukobljava s vjerskim kolama.
3
Ta
ljavanja, kao i stav prema franjevcima, su kulturno nazado-
vanje.4 je, dakle, da nova vlast, nije znala, ili nije htjela, ta nesugla-
sja.
Ubrzo nakon prevrata u Bosni i Hercegovini nastaje i problem naziva jezika ta-
monjeg Nazivi jezika mijenjani su i potrebama
Austro-Ugarske. Ime jezika je ostalo aktualno za cijeloga razdoblja au-
strougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom.
5
l. HRVATSKI JEZIK
Istodobno s otvaranjem prvih dravnih kola
6
, pojavio se problem slubenog na-
ziva nastavnog jezika u kolama. Stoga je naredbom Zemaljske vlade od 6. lipnja
1879. godine da se nastavni jezik u osnovnim kolama naziva h r v a t-
s k i m.
7
Iz toga vremena je izvornik rasporeda sati (Razdjelenje Sahata), kole u
Oraju (Bosanska Posavina), a datiran je 8. srpnja 1879. godine
8
Prema tom Razdjele-
nju Sahata bilo je h r v a t s k o g j e z i k a, ali i dva sata
pisanja i r i l i e o m za onu djecu koja to ele. Raspored je
l Die OccupatiofJ Bosniens und der Hercegovina durch k. k. Truppen im Jahre 1878, Wien, 1879;
Mitlovil MANDIC, Povijest okupacije Bosne i Hercegovine, Zagreb, 1910; Berislav GAVRANO-
VIC, Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878. godine, Bif!, knjiga
XVIII, Odjeljenje drutvenih nauka, knjiga 14, Sarajevo, 1973; Bencze LASZLO, Bosnia es Her-
cegovina okkupacioja, Akademia Kiad6, Budapest, 1987.
2 Organiazcija narodnih kola u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1909; Mitar kolstvo u
i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije (1878-1918), Sarajevo, 1972; Mitar PA-
PIC, Hrvatsko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine, Sarajevo, 1982.
3 M. n. dj ., 1982, str 103-106; 112-114; Marko Ilija 100 godina
Osnovne kole u Bosanskom Samcu, 1885-1985, Zbornik za povijest kolstva i prosvjete, XXI.
(Ljubljana), 1988, str. 170.
4 U Vidovicama (Bosanska Posavina) 1854. godine podignuta je kolska zgrada.
upnicima (franjevcima), kola je djelovala posljednjih turskog gospoda-
renja Bosnom i Hercegovinom, je i smjenu vlasti (1878), ali se ubrzo nakon toga kola
ugasila, a nova vlast je tek 1906. godine otvorila kolu u tom mjestu. Nije li to dokaz kultur-
nog nazadovanja u tom, i tada velikom hrvatskom naselju? primjera ima jo.
5 Devad pitanje u austrougarskoj politici u Bosni i Hercegovini pred prvi
svjetski rat, Sarajevo, 1973.
6 M. n. dj., 1982, str. 103; usp. M. n. dj., 1972, str. 41-68.
7 Sammlung der fiir Bosnien und Herzegovina erlassenen Gesetze, Verordnungen und Normalwei-
sungen 1878 - 1880, I. Band, Wien, 1880, S. 311.
8 Izvornik se u Arhivu samostana u Tolisi, Pase. Povijest.
JA
Sahata) , kole u
tom Razdjele-
i dva sata
Jezik, 37, M. Naziv jezika u BilL. 83
nanja, i pisanja u hr v a t s k o m i jeziku, zatim, sat vremena pre-
davanja o ponaanju i sat i pol gimnastike. V alja naglasiti da rasporedom nije bilo pre-
v j e r o n a u k a.
Austro-Ugarska je eljela imati takve kole u koje bi roditelji svih vjerskih skupi-
na s povjerenjem slali svoju djecu. Stoga je Zemaljska vlada u lipnju 1879. godine or-
ganizirala meduvjerske kole. Njihovo je temeljno obiljeje bilo obvezno pohadanje
nastave i odvajanje kole od Crkve. Program meduvjerskoga kolstva ostvarivali su
kotarski upravitelji, medutim, ono je bilo kratka daha, odralo se do 1882. godine.
ranije se uvoditi novi nastavni program, a kole se nazivaju narodnim osnovnim
ili komunalnim kolama.
Na izvornik, Razdjel enje Sahata, je dokaz brza ostvarivanja programa medu-
vjerskih kola, ali takoder i potvrda prvotnog stava austrougarske vlade za naziv hrvat-
skog jezika.
U naredbi od 26. kolovoza 1879. godine govori se o dvama
u svrhu i pisanja hrvatskog jezika latinskimi pismeni ... .
9
U Uputi
od 6. studenoga 1879. godine, poslanoj kotarskim predstojnicima, navodi se da u no-
vootvorene dravne kole valja uvesti pisanje i a nastavni jezik se
zvati hrvatski jezik.
10
Takoder i u dravnim uredima i prvih se godina jezik nazivao hrvat-
skim.11
Medutim, naziv hr v a t s k i j e z i k, kao i naziv h rv a t s k i, ubrzo se
potiskivati pa i zabranjivati.
12
2. ZEMALJSKI JEZIK
U oujku 1879. godine Zemaljska vlada utemeljila je zvanje kolskog savjetnika i
na to mjesto imenovala prof. Luku Zoru. On je prije postavljenja predloio svoj pro-
gram organiziranja osnovnog kolstva u Bosni i Hercegovini. U vezi s nazivom jezika,
on je, izmedu ostaloga, naveo kako Hrvati zovu svoj jezik hrvatskim, Srbi srpskim, a
muslimani bosanskimY Zemaljska vlada svojom Naredbom od 12. rujna 1879. godi-
ne odreduje da se narodni jezik nazove z e m a l j s k i m j e z i k o m (Landesspra-
che).14 U naknadnoj naredbi Zemaljske vlade, izmedu ostaloga navodi se ima se
h r v a t s k i i s p u s t i t i (sp. M. B.).l
5
Naredbom Zemaljske vlade od 26. kolovoza 1879. godine, nastavni jezik na tek
otvorenim dvama nastavnim u Sarajevu nazvao je z e m a l j s k i m j e z i-
9 M. n. dj., 1972, str. 10.
10 Vojislav Pismenost u Bosni i Hercegovini- Od pojave slovenske pismenosti u IX.
v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine, Sarajevo, 1975, str. 250.
p U_ najniim uredima je jezik hrvatski, kod Q.kr!Jnih oblasti hrvatski i V. BOGI-
CEVIC, n. dj., str. 250; Cf. Tomislav K.RALJACIC, Kalajev reim u Bosni i Hercegovini (1882 -
1903), Sarajevo, 1987, str. 231.
12 Usp. M. n. dj., 1972, str. 10; Narodno drutvo, utemeljeno u Mostaru 1888.
godine, uporno je pokuavalo unijeti hrvatsko obiljeje u naziv Drutva, ali je to Zemaljska vla-
da takoder uporno odbijala sve do 1898. gojiige, kada je odobren naziv Hrvatsko glazbeno--pje-
drutvo Hrvoje, usp. T. K.RALJACIC, n. dj., str. 158-159.
13 V. n. dj., str. 251.
14 Isto; usp. M. n. dj., 1972, str. 10.
15 M. n. dj., 1972, str. 10.
84 Jezik, 37, M. Naziv jezika u BiH ...
k o m.
16
Istoga dana donesena je N are d ba o utemeljenju realne gimnazije u Sarajevu,
u kojoj se navodi da nastavni jezik u gimnaziji biti b o s a n s k i z e m a l j s k i j e-
z i k.
17
3. BOSANSKI JEZIK
Na uprave dolazi 1882. godine Benjamin Kallay.
18
Jedno je od obiljeja njegova upravljanja pokuaj stvaranja b o s a n s k e n a e i j e
19
i
b o s a n s k o g j e z i k a,
20
odnosno nacionalna politika postaje B O N J A -
T V O ili B O S A N S T V O. Za takvu politiku nastojalo se pridobiti to vie pristaa
iz svih triju vjerskih grupa: pravoslavne i islamske.
N aziv bosanski jezik se u nekim vrelima i literaturi mnogo prije Kallay-
eva dolaska u Bosnu i Hercegovinu.2" On se, medutim, uporno zauzimao za stvaranje
bosanske nacije i pokuao je to oslubeniti na sastanku austrijske delegacije odra-
nom 19. listopada 1892. godine. Kallay je uporno branio svoja stajalita. Oni, kojih se
to treba da rijee da li su Hrvati ili Srbi, ili Bosanci ili Srbo-Hrvati; doklegod to
nije rijeeno, dopustite meni, koji drugoj nacionalnosti pripadam i koji da ovo
sporno pitanje rijeim, da stanovnike Bosne nazovem Bosancima ... ja ne poznajem
jedno srpskohrvatsko pleme. Ja sam se bavio vrlo mnogo sa etnografijom i srpskim je-
zikom i to utoliko koliko je veliki afarik tvrdio da ovo pleme dosee ili je dosezalo.
Ali jedno srpskohrvatsko pleme ja ne poznajem ... ; ako ono jedanput bude
no i od svih ja imati nita protiv toga naziva.
21
Kallayeva politika imala je i svoje protivnike. Tako je T. Masaryk 1892. godine,
pri austrijskoj delegaciji, isticao da u Kallayevoj politici stvaranje bosanske nacije le-
i nemoralnost njegova sistema.
22
Osim toga, Ka!lay je bio u suprotnosti sa samim
sobom kao i On je u svojoj povijesti srpskog naroda
23
, kako to
Masaryk, vrlo dobro dokazao da su u Bosni samo Srbi i Hrvati i naveo de-
markacionu liniju izmedu obadva plemena
2
4, ali je kao mislio i postupao
tj.
Kallayeva nacionalna politika bila je razmatrana u 1896. godine. Na pri-
mjedbe je odgovarao da jezik zemlje mora imati neki naziv. Protiv oznake 'srpski' ili
'hrvatski' protestvuju oba dijela, a ista oba dijela su protivna nazivu 'srpskohrvatski'.
N aziv 'bosanski' niti je izmiljen, a jo manje importiran. To je naziv zemlje i kao ta-
kvog ga je vlada usvojila.
25
16 T. n. dj., str. 231.
17 Isto.
18 Isto, str. 13-536. O ivotu i aktivnosti B. Katlaya prije dolaska u Bosnu i Hercegovi-
nu vidi str. 45-61.
19 Isto, str. 214-230.
20 Isto, str. 230-242.
20a. Isto, str. 237.
21. Isto, str. 229.
22. Isto, str. 274.
23. Venijamin Kalaji, Istorija srpskog naroda, Beograd, 1882; Usp. V. Da li je mi-
nistar Kalaj zabranio svoju Istoriju Srba na Bosne i Hercegovine, Godinjak Drutva
Bosne i Hercegovine, VII. (Sarajevo), 1955, str. 205-208.
24. T. n. dj., str. 274, usp. str. 275-278.
25. V. n. dj., str. 254.
Bonja t'tO
tamonjeg pu
dom u Hrvat
SKE ACIJ
trti nacionalni o
mice se ubla j
no 1
Dan
Ponediljak
Utorak
Srieda

Petak
Subota
Jezik, 37, M. Naziv jezika u BiH ... 85
Bonjatvom se eljelo, ne samo zatirati nego i nadomjestiti nacionalne
tamonjeg postupno i niti povezanosti s hrvatskim naro-
dom u Hrvatskoj i srpskim u Srbiji. Uloeni trud i nastojanja za stvaranje B O S A N-
S K E N A C I J E i B O S A N S K O G J E Z I K A izjalovili su se te nisu uspjeli za-
trti nacionalni hrvatskog i srpskog naroda. N akon Kallayeve smrti (1903) djelo-
mice se ublauje reim. Politika B O N J A T V A javno je i slube-
no 1906. godine.
u mjestu
Razdje/enje Sahata
Od l. srpnja do zadnjega rujna t. g.
Dan
Ponediljak
Utorak
Srieda

Petak
Subota
Nedilja
Doba
od-do
8-9
9-10
2-3
3-4
8-9
9-10
2-3
3-4
8-9
9-10
2-3
3-4
8-9
9-10
8-9
9-10
2-1/23
1
123-3
3-4
8-9
9-10
2-3
3-4
Prije podne - poslije podne
Predmet

Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom
pisanja sa ona djeca koja tako
ele, druga, ponavljanje prije podne
u hrvatskom jeziku sa latinicom

i pisanja u jeziku
u hrvatskom jeziku sa za
druge pisanje latinicom
Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom

pisanja sa latinicom u hrvatskom jeziku
u jeziku
pisanja u jeziku

Predavanje o ponanju
N epohadanje kole
Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom
u hrvatskom jeziku sa latinicom
jezika i u
Skakanje i vjebanje u gombanju

i pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom
Pisanje u hrvatskom jeziku sa latinicom
Pisanje u za druge u hrvatskom jeziku
Oraje dne 8. srpnja 1879.
Kotarski upravitelj M(ihovil)
86 Jezik, 37, M. Naziv jezika u BiH ...
Saetak
Marko Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb
UDK 808.62(091), izvorni znanstveni primljen 5. 8. 1989, za tisak 5. ll.
1989.
The Names of the Language hrvatski (Croatian), zemaljski (Land's Language), bosanski
(Bosnian) in the First Decade of Austro-Hungarian Rule in Bosnia and Herzegovina
The author describes changes in the names for language spoken in Bosnia and Herzegovi-
na in the early yers of Austro-Hungarian occupation.
PITANJA I ODGOVORI
O SIBILARIZACIJI IMENICA
KAO BAKTERIOFAG, MAKROFAG
Dr. Misla Jurin, iz Zagreba,
pita kako glasi mnoina imenica bakterio-
/ag, makrofag. Zna da bi zbog sibilariza-
cije trebalo biti bakteriofazi, makrofazi,
ali mu se ti oblici pa pi-
ta moe li bakterio/agi, makrofagi.
Odgovor je jednostavan: bakterio/a-
gi, makrofagi. Te oblike kao natuknice
nalazimo u enciklopediji JLZ, a da
je u njoj jezik upotrebljavan s mnogo po-
moje, to sam jednom prilikom rekao.
Sibilarizirani oblici tu bi zaista bili neo-
ne samo zato to bi se drugi dio slo-
enice podudarao s DL jd. imenica jaza-
fazi, nego zato to sibilarizacija nije vie
apsolutna. Zato biti dobro da odgovor
osvijetlim neto ire.
Sibilarizacija je u nom. i dat. mn.
imenica m. r. donedavno bila dosta
kategorija. Provodi se na glavnini naih i
stranih imenica: junaci, vrazi, dusi, doda-
ci, izdaci, zaseoci ... , a sasvim je
dijalektolozi, filolozi, kirurzi, ilinzi . . .
Sada ima i naih i stranih gdje se vi-
e ne provodi.
Od naih imenica mislim daje na
lu kolone imenica Za nju T. Mare-
kae: od ne govori se
nego (Gramatika i stili-
stika ... , 1931, str. 113). Ali misli da bi od
Marko mnoina bila Marci, Marcima kad
bi komu zatrebala. Ja pak mislim da da-
nas ti sibilarizirani oblici ne bi bili pri-
kao ni od Boko, Cvjetko, Tvrtko,
Vlatko, Zlatko . . .
Ali da ne oblike imenica
koje u mnoini gotovo da i ne dolaze, mi-
slim da se sibilarizacija ne bi provodila ni
u mnoini imenica kao to su /isko,
ko, snjeka, . . .
Kad je dakle sibilarizacija u
naim imenicama, onda je razumljivo to
je nema i u nekim Tako je sa-
mo Baski, streptokoki; dingi, tangi, magi,
Pelazgi; bronhi.
u RSR kae da je od flamingo
mn.jlaminzi, ali kod Krlee nalazimo
jlaminzi (Na rubu pameti, 1954,
str. 196).
Imenicu fijasko na
fjasko i tu kae da je mnoina Jj as ci, ali
moemo da se javiti ij(i)jas-
ki, ako nije.
Kao moe se da sibila-
rizacija u mn. imenica m. r. nije vie op-
da ima i stranih ko-
je imaju samo oblike bez sibilarizacije.
Ipak, ako postoji dvojna onda
bi prednost trebali imati sibilarizirani
oblici.
Stjepan