Stabilnost i dinamika konstrukcija

SLOBODNE PRIGUENE
SLOBODNE PRIGUENE
VIBRACIJE
VIBRACIJE
KONSTRUKCIJE
KONSTRUKCIJE
Graevinski fakultet Osijek
4 Slobodne priguene vibracije konstrukcije
Uvod
PRIGUENJE je proces disipacije (troenja) energije sustava.
SILE PRIGUENJA:
- sila viskoznog priguenja F
D
= - c v
- sila priguenja vanjskog trenja (Coulombovo priguenje ili
priguenje suhog trenja) F
D
= - N sign(v)
- sila priguenja unutarnjeg trenja (histerezisno ili konstruktivno
priguenje). F
D
= - i k x
Ukupno se priguenje sastoji od jedne ili kombinacije navedenih vrsta
priguenja.
Viskozno priguenje je matematiki najprikladnije s obzirom da je
proporcionalno brzini te se najee koristi u analizi vibracija. Stoga se
sustavi s prevladavajuim drugim vrstama priguenja esto analiziraju
kao sustavi sa zamjenjujuim (ekvivalentnim) viskoznim
priguenjem. Zamjenjujue se viskozno priguenje odreuje na nain
da se postigne jednaka disipacija energije po ciklusu kakva bi se
postigla sa stvarnim mehanizmom priguenja.
Slobodne priguene vibracije konstrukcije
JEDNOSTAVNE KONSTRUKCIJE
idealizacija pomou koncentrirane mase m m na konstrukciji krutosti k k
Slobodne priguene vibracije konstrukcije
Laboratorijski modeli jednokatnog okvira
Slobodne priguene vibracije konstrukcije
Zamjenjujui sustav s jednim stupnjem slobode (SDOF)
Slobodne priguene vibracije konstrukcije
Idealizirani sustav: masa opruga priguiva
- Elastina sila u opruzi krutosti k;
- Sila priguenja linearnog viskoznog priguivaa;
- Sila inercije
x k f
S
=
x c f
D
&
=
x m f
I
& &
=
4.1 Viskozno priguene slobodne vibracije
Diferencijalna jednadba gibanja pri slobodnim priguenim
vibracijama sustava s jednim stupnjem slobode:
0 = + + kx x c x m
& & &
Podijelimo cijeli izraz s masom m:
0 2
2
= + + x x x
& & &
Pri tome su:
m k =
.
2
cr
c
c
m
c
=

=
Prirodna (vlastita) kruna frekvencija
Bezdimenzionalni koeficijent priguenja omjer
priguenja

= = =
k
km m c
cr
2
2 2
Kritino priguenje
c koeficijent priguenja (mjera disipirane energije jednog ciklusa
slobodnih vibracija).
Viskozno priguene slobodne vibracije
Vrste gibanja
- c = c
cr
tj. = 1 sustav se vraa u svoj ravnoteni poloaj bez
osciliranja;
- c > c
cr
tj. > 1 sustav ne oscilira ve se vraa u svoj ravnoteni
poloaj, neto sporije;
- c < c
cr
tj. < 1 sustav oscilira oko svog ravnotenog poloaja uz
smanjenje amplitude.
Slabo priguene slobodne vibracije
Diferencijalna jednadba gibanja
0 2
2
= + + x x x
& & &
Konani oblik rjeenja
. sin
) 0 ( ) 0 (
cos ) 0 ( ) (
(

+
+ =

t
x x
t x e t x
D
D
D
t
&
Podruje priguenja graevinskih konstrukcija
Podruje priguenja graevinskih konstrukcija
Veina konstruktivnih i mehanikih sustava iskazuje priguenje od 0,01 do
najvie 0,2.
Kod takvih vrijednosti priguenja mala je razlika izmeu nepriguenih i
priguenih vlastitih krunih frekvencija (i perioda).
Meutim, ak i mala vrijednost priguenja relativno brzo disipira slobodne
oscilacije istog sustava.
4.2 Logaritamski dekrement priguenja
Guenje gibanja
1
ln
+
=
i
i
x
x
- uzastopne amplitude
- bilo koje dvije amplitude
=
+
2 ln
1
j i
i
x
x
j
Ispitivanje slobodnih vibracije
Eksperimentalno odreivanje omjera priguenja
- mjerenje pomaka
- mjerenje ubrzanja.
1 1
ln
2
1
ln
2
1
+ +

=

=
i
i
i
i
u
u
j
ili
u
u
j
& &
& &
Mjerenjem vremena potrebnog za kompletiranje jednog ciklusa
vibracija moemo odrediti i prirodni period T;
provjera tonosti prorauna
provjera matematikog modela.
4.3 Slobodne vibracije s histereznim priguenjem
Kada se materijal u konstrukciji cikliki napree, energija se disipira
unutar samog materijala unutarnjim trenjem usljed klizanja meu
esticama tijekom deformiranja. To se unutarnje priguenje jo
naziva histereznim ili konstruktivnim priguenjem.
bezdimenzionalni konstruktivni
koeficijent priguenja materijala
k ekvivalentna krutost sustava
X amplituda pomaka
konstanta proporcionalnosti
2
kX dx F U
D
= =

Slobodne vibracije s histereznim priguenjem
( ) + =
|
|
.
|

\
|
= 1 ln ln
2
1
X
X
4.4 Slobodne vibracije s Coulombovim priguenjem
- relativno gibanje na dodirnim plohama ili u dodirnim vorovima susjednih
elemenata konstrukcije (Coulombovo priguenje ili priguenje suhog trenja):
gdje je koeficijent trenja a N normalna sila na kontaktnu plohu.
N F
D
=