Sie sind auf Seite 1von 19

1

1. EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA I POUAVANJE


Edukacijska psihologija disciplina psihologije koja se bavi prouavanjem miljenja i ponaanje povezanih s
nainom uenja i pouavanja, u kolskim uvjetima
Puavanje i uenje povezani pouavanje nekad vodi do uenja, ali ne uvijek
Pouavanje sistem akcija za poticanje uenja
Aktivna uloga nastavnik i uenika u procesu pouavanja-uenja
Da nastavnici uspjeno potiu uenikovo uenje poznavanje injenica koji utjeu na uspjenost
imbenici koji ustjeu na uspjenost spoznaje o principima uenje i primjena u konkretnim situacijama, koji
utjeu na proces uenja individualne razlike, socijalna atmosfera, disciplina, naini evaluacije
Vaan je i napor da se znanje internalizira i primjeni
Cilj objasniti obrazovni proces

POUAVANJE KAO ODLUIVANJE
Osoba nije pasivna u akumuliranju znanja aktivno konstruira znaenje onoga to ui na temelju prethodnog
znanja i specifinih kontekstualnih informacija
Konstruktivistiko stajalite odbacuje da je pouavanje jednostavna primjena steenog znanja PRIHVADA
shvadanje o pouavanju kao sloenoj aktivnosti rjeavanja problema
Pouavanje proces donoenja odluka nastavnici primjenjuju osobno znanje na sloene uvjete u razredu i
donose odluke radi unapreenja u.postugnuda
Znanja ed psi pomod u interpretaciji dnevnih iskustava u pouavanju i donoenje odgovarajudih odluka
izabrati izmeu alternativa

KOMPONENTE PROCESA UENJE POUAVANJE
Modificirani model Huntera
Integrira vane komponente procesa u-p uenike se pouava CILJEVIMA koji se ele postidi i METODAMA
kojima se koristimo da postavljeni cilj postignemo
Bitna odluka cilj pouavanja to nastavnik eli da bude naueno odluke prije mora znati to uenici
trebaju uiniti da bi nauili predvieni sadraj prouiti, zakljuiti, nabrajati, analizirati
Metode pouavanja planiranje, stupanj kontrole ponaanja u, metode prezentacije materijala, naine
grupiranja u
imbenici koji utjeu na izbor metode pouavanja teorije uenja, indiv. Razlike, ponaanje nastavnika
Evaluacija poseban imbenik u svim fazama pou planiranje pouavanje eksplicitne primjene

2. TEORIJE UENJA
Uenje proima itav na ivot svladavanje vjetina i znanja, emoc.razvoj, soc. Inter., razvoj linosti, ega se
bojati, to voljeti, biti ljubazan i paljiv, intiman.
UENJE proces u kojem organizam mijenja svoje ponaanje kao razultat iskustva
Uenje je svaka relativno trajna promjena u ponaanju ili znanju prouzrokovana odreenom interakcijom
ili skupom interakcija s okolinom velik broj trajnih promjena, ne promjene zbog instinkata
Instinktivna ponaanja uroena ponaanja zajednika svim lanovim vrste svrha zadovoljavanje potreba
mogu znaajno bit izmjenjena uenjem
Sazrijevanje relativno trajne promjene u fizikom rastu nastale zbog uroenih, genetskih odreenja
Teko razluiti sazrijevanje od uenja uenje se dogaa svugdje velik dio izvan kole u obitelji i inerakciji s
vrnjacima
Dvije grupe teorije bihevioristike i kognitivistike
Bihevioristike naglasak na to osoba ini promjene u ponaanju koje se mogu promatrati sadraj je uenje
ponaanja i emocionalnih reakcija pretpostavka da su sva ponaanja reakcija na prolu i sadanju okolinu i
da su sva ponaanja nauena
Kognitivne internalni mentalni procesi za vrijeme uenja sadraj znanje kako se stjee, skladiti,
manifestira vjeruju da nastavnik moe bit efikasniji ako zna to uenici ved znaju i kako razmiljaju za
vrijeme pouavanja

2


BIHEVIORISTIKA SHVADANJA UENJA

KLASINO UVJETOVANJE
Bavi se promjenama u ponaanju, odnosno u miidnim i ljezdanim reakcijama i ne objanjava kognitivne vrste
uenja
Uparivanje podraaja koji je originalno neutralan s podraajem koji proizvodi reakciju nakon jednog ili vie
uparivanja prethodno neutralni podraaj izaziva reakciju DESILO SE KLAS. UVJETOVANJE
Da bi dolo do klas. Uvje. Potrebno je postojanje refleksa pas refleksivno lui slinu na hranu
HRANA =bezuvjetni podraaj LUENJE SLINE = bezuvjetna reakcija
- prethodno neutral. podraaj ZVUK= uvjetovani podraaj; reakcija na uvjetovani podraaj =uvjetovana reakcija

Znaajna uloga emocionalno uvjetovanje osmjeh, zagrljaj, lijepa rije = bezuvjetni podraaj
ugoda=bezuvjetna reakcija uiteljica/kola = neutralni podraaj sada postaju uvjetovani podraaj koji se
povezuje s bezuvjetnom reakcijom i stjeu snagu izazivanja ugode=uvjetovana reakcija
Uvjetovani podraaji, najava ispitivanja ili ispitivanje izazivaju reakcije straha ispitna anksioznost
Verbalno uvjetovanje klas.uvj. u kojem ulogu podraaja ima verbalni podraaj nepoznata osoba postaje
simpatina zbog imena
Generalizacija podraaja osoba je izloena podraaju koji se razlikuje od originalnog ali mu je slian
vjerojatnost javljanja nauene reakcije
Diskriminacija podraaja reakcija na podraaj razliit od originalnog izostane
Ekstinkcija, gaenje ako se nakon to je uvjetovana reakcija nauena, uzastopno vie puta ponovi uvjetovani
podraaj bez bezuvjetnog podraaja nauena reakcija slabi i nestaje primjer anksiozno dijete koje vie puta
doivi uspjeh u ispitivanju bezuvjetni podraaj neuspjeha izostao, postupno prestaje osjedaj anksioznosti
Sve u okolini moe biti upareno s bezuvjetnim podraajem koji izaziva negativne emocionalne reakcije
deava se bez svjesnosti uenika

UENJE DODIRA
kolska uenja jednostavno uparivanje podraaja i ne poinju refleksivnom vezom
Promjene u ponaanju posljedica su istovremenog javljanja dvaju podraaja novi podraaj stjee snagu
izazivanja iste reakcije kao i poznati podraaj
Potrebno ponavljano uparivanje podraaja da bi dolo do promjene u ponaanju, ponekad samo jedno
kolski drill viekratno doslovno ponavljanje sadraja tablica mnoenja
Djeci je dosadan stvoriti situaciju koja de uenje uiniti zanimljivim

OPERANTNO UENJE
Oblik uenja koji ukljuuje manipuliranje posljedicama nakon reakcije povedava ili smanjuje vjerojatnost te
reakcije
Ponaanja koja mijenjamo spontano se emitiraju organizam operira u svojoj okolini nisu izazvana vanjskim
podraajima
Manipuliranje posljedicama POTKREPLJENJA bilo koja vrsta zadovoljenja potreba sve ono to povedava
vjerojatnost ponovnog javljanja reakcije
Reakcija koju kontrolira diskriminativni podraaj - potkrepljenje jest ili nije prisutno
Diskriminativni podraaj moe povedati vjerojatnost da se operant desi, a da direktno ne izaziva reakciju
Nastavnik diskriminativni podraaj uenici znaju da ih on moe pohvaliti, ocijeniti ili kritizirati emitiraju
ponaanja na koja nastavnik reagira pozitivno

Vrste potkrepljenja
Reakciju moe jaati pozitivno ili negativno potkrepljenje
Javljanje pozitivnog potkrepljenja nakon reakcije moe povedati vjerojatnost da se reakcija ponovno javi
Pozitivno potkrepljenje nagrada ali posljedice nisu uvijek nagraujude
Ako elimo ojaati neko ponaanje odabrati odgovarajude potkrepljenje
Pohvala efikasno potkrepljenje za vedinu za ono dijete kojemu nije stalo nije potkrepljujude
3

Ako elimo utjecati na ponaanje utvrditi to djeluje potkrepljujude za svakog pojedinog uenika
Mirno sjedenje u klupi potkrepljeno je na drugi nain negativno potkrepljenje pri uenju pomodu negativnog
potkrepljenja uklanjanje ili izostanak odreenog neugodnog podraaja povedava vjerojatnost da se reakcija
ponovno javi
Neugodan podraaj averzivni podraaj
Uenik mirnim sjedenjem izbjegava nastavnikovo prozivanje ili nastavnikovu opomenu zbog nemira
Uklanjanje averzivnog podraaja donosi olakanje reakcija uklanjanja proizvodi negativno potkrepljenje
Primjer uenja uklanjanjem je kada uenik sanjari za vrijeme dosadne nastave i time se uklanja iz neugodne
situacije
Uenje izbjegavanjem reakcija kojom izbjegavamo averzivni podraaj ima vedu vjerojatnost da se ponovno javi
Diskriminativni podraaj znak da je averzivni podraaj mogud
Najava ispitivanja diskriminativni podraaj za reakciju kolskog markiranja kojim se izbjegava loa ocjena
Primarni potkrepljiva zadovoljavaju primarne potrebe glad, e, sigurnost prim.pot. poput slatkia
efikasni za mijenjanje ponaanja djece
Sekundarni potkrepljivai prethodno neutralni podraaji koji uparivanjem s potkrepljivajudim podraajima
stekli svojstvo potkrepljenja efikasni u koli pohvale, novac, nagrade, ocjene, bodovi, aktivnosti poput izleta

Planovi potkrepljenja
Kada i koliko esto se reakcija potkrepljuje
Dva tipa kontinuirano gdje se potkrepljenje daje iza svake traene reakcije
- povremeno parcijalno potkrepljenje se daje nakon vie traenih reakcija
Pri parcijalnom fiksan plan potkrepljenje se daje svaki put iza istog broja traenih reakcija ili u istom
vremenskom intervalu
Pri varijabilnom varira broj reakcija ili vremenski razmak nakon kojeg se daje potkrepljenje
Fiksno-omjerni plan
iza svakog petog tonog odgovora tvrdnja dobro stabilno reagiranje
konani cilj izostavljanje potkrepljenja odravanje visoke razine reagiranja, omjerni plan moe biti korite
nakon kontinuiranog, a na kraju potkrepljenje moe biti postupno izostavljeno
ETONI
Varijabilni-omjerni plan
Osigurava potkrepljenje nakon razliitog broja tonih reakcija i osoba ne zna kada de dobiti potkrepljenje
Mnogo vie reakcija od kontinuiranog
Javljanje dizanjem ruke, kockanje
Fiksni-intervalni plan
Izaziva pad uestalosti reagiranja neposredno nakon dobivanja potkrepljenja i pojaano reagiranje kada se
pribliava vrijeme potkrepljenja
Efekt nazubljenosti studenti malo ue tokom semestra, kada dou ispiti koliina uenja se naglo povedava
Varijabilni-intervalni plan
Stabilno i uniformno reagiranje koje traje dugo nakon prestanka potkrepljenja uestali nenajavljeni kratki
kontrolni testovi
Potie na kontinuirano uenje moe stvoriti visoku razinu anksioznosti

Eliminacija reakcija
Gaenje najprimjereniji nain uklanjanja neeljenih reakcija izostavljamo potkrepljenja postupno se smanjuje
uestalost javljanja reakcije i dolazi do gaenja
Uenici koji ne mogu pozitivnim ponaanjem privudi panju uitelja, to ine nepoeljnim neprimjerenim
ponaanjem
Uklanjanje takvog ponaanja nereagiranjem jer dolazi do postupnog gaenja kad izostane potkrepljenje,
uestalost se najprije poveda, pa ako se odrava varijabilnim planom, smanjuje
Potkrepljivanje drugaijeg ponaanja tehnika diferencijalnog potkrepljivanja drug.pon. potkrepljivanje svih
ostalih ponaanja osim oonoga kojeg elimo eliminirati npr. potkrepljivanje samostalnog ispravljanja graaka
prilikom itanja
Kazna kazna se razlikuje od uenja negativnim potkrepljivanje javlja se uvijek nakon reakcije cilj
smanjivanje vjerojatnosti da se reakcija ponovi
4

Dvije vrste KAZNA 1 primjena negativne stimulacije nakon ponaanja koje elimo ukloniti vikanje na dijete
koje je istralo na cestu
Kazna efikasna ako neposredno nakon reakcije, ako je se ne moe izbjedi, nuan intenzitet kazne, alternativni
poeljni nain uini dostupnim
Niz negativnih efekata ishod moe biti suprotan od eljenog uestalost reakcije koju smo eljeli oslabiti moe
se ak povedati
Osoba koja kanjava - osobine negativnog podraaja
Generalizacija negativnih osobina na podraaje koji su u dodiru s osobom koja kanjava
KAZNA 2 - smanjenje mogudnosti doivljavanja pozitivnog potkrepljenja
Time-out postupak primjereniji od kazne 1 kada uenike udalje iz nastave na neko vrijeme ne
zahtjeva primjenu negativnog podraaja

Upravljanje kontingentnodu
Kontingentno potkrepljenje potkrepljenje ovisi o odreenim uvjetima
Potkrepljenje se daje samo ako je uvjet zadovoljen jasnoda odreenja uvjeta i dosljednost primjene odreuje
efikasnost postupaka
Premackov princip uvjeti za dobivanje potkrepljenja i samo potkrepljenje mogu biti opisani u terminima
nekoga ponaanja pa aktivnosti koju dijete preferira moe biti potkrepljenje za manje preferiranu aktivnost
Ekonomija etona uporaba etona kao simbolikog potkrepljenja oblik je individualiziranja potkrepljenja koji
se daju prema unaprijed dogovorenim uvjetima povremeno se mogu mijenjati za razliite stvari ili aktivnosti
Ugovaranje kontingentnosti dogovor o kontingentnosti pisana forma izraz dobre volje strana koje sudjeluju

Mijenjanje sloenih oblika ponaanja
Oblikovanje primjena principa uvjetovanja izgraditi ili mijenjati sloena ponaanja potkrepljuje se
uspjeno pribliavanje ciljnom ponaanje
Standardi za potkrepljivanje postupno se povedavaju to je ponaanje blie ciljanom
Najlake se oblikuju ponaanja koja se mogu kvantificirati po uestalosti, snazi, trajanju
Pri planiranju tono znati to je poeljno ponaanje da bi se mogli odrediti koraci do ciljanog ponaanja
Znati to je uenik u stanju izvesti kako bi se znalo odakle se poinje i da bi se mogla odrediti veliina pomaka koji
se potkrepljuje
Nizanje ponaanja se mogu podijeliti u sekvenci odgovora koje zovemo lancima vaan je redoslijed sekvenci
Potkrijepljen zadnji lan lanca ponaanje se odvije jer podraaj koji prethodi potkrepljenju postaje
diskriminativan podraaj koji i sam moe postati potkrepljenje
Mogu se izgraditi dugi lanci veze podraaja i reakcija
Uvjet prethodno povezivanje svih elemenata niza koje treba povezati
Nizanje se moe deavati unaprijed, unazad ili kombiniranjem obaju smjerova
Primjer nizanja unazad ponaanje ivotinja u cirkusu, dugo dijeljenje


SOCIJALNO-KOGNITIVNA TEORIJA

Teorija modeliranja osim ponaanja ukljuuje i kognitivne procese koji su u osnovi promjena u ponaanju
izazvanih uenjem
Bandura tvorac teorije modeliranja teorije uvjetovanja mogu objasniti samo manipulaciju pojavljivanja
reakcija koje su ved u repertoaru ponaanja pojedinca
Ne mogu objasniti uenje, niti reakcije koje se odraavaju iako ne donose pozitivne posljedice
Bandura velik dio naeg znanja stjee se modeliranjem koje se deava kroz kognitivne procese za vrijeme
izloenosti modeliranom dogaaju, prije izvoenja bilo koje reakcije i ne zahtjeva nuno ekstrinzino
potkrepljenje
Uenje modeliranjem ukljuuje opaanje nekog modela, za ime moe slijediti izvoenje toga ili nekog slinog
ponaanja
Model neka druga osoba ili neki reprezentacijski uzorak reakcija verbalna uputa za ponaanje
Modeliranje je blisko iitaciji i identifikaciji
5

Imitacija oponaanje ponaanja, naglasak na kopiranju ponaanja i nije nuno razumijevanje psovanje
Modeliranjem se usvajaju postavke i pravila za generiranje ponaanja odgovarajudeg za razliite situacije i
ukljuuje procese psiholokog usporeivanja postavki s ishodima izvoenja i korigiranja koncepcije o izvoenju
Identifikacija inkorporacija cijelog uzorka ponaanja koji odraava linost modela

OSNOVNi EFEKTI MODELIRANJA
Efekt uenja opaanjem stjecanje novih reakcija kroz oponaanje ponaanja modela mogu se stedi novi
uzorci ponaanja, standardi za prosuivanje, kognitivne vjetine i pravila njihova organiziranja u nove strukture
ponaanja
Facilitacijski efekt opaanje modelova ponaanja moe potaknuti ukazivanje reakcija koje nisu nove, ali idu u
istu klasu ponaanja kao i opaano ponaanje
koja su opaala agresivni model, pokazivala agresivna ponaanja koja nisu vidjeli
inhibitorni i dezinhibitorni efekti jaanje ili slabljenje inhibicija ponaanja koja su prethodno nauena
najjai kada opaa vidi posljedice ponaanja modela VIKARIJSKO ILI POSREDNO UVJETOVANJE
posljedice po modela utjeu na to hode li opaa kasnije izvesti naueno ponaanje ako je model doivio
negativne posljedica dodi de do inhibicije takvog ponaanja u opaaa / ako je model doivio pozitivne
posljedice, efekt opaaa de bit dezinhibirajudi
vlastito iskustvo slui za procjenu posljedica oekivane posljedice utjeu na izvoenje opaenog ponaanja, a
ne na stjecanje ponaanja

SUBPROCESI MODELIRANJA 4 subprocesa
Proces panje uenje poinje obradanjem panje i tonom percepcijom relevantnih aspekata modelirane
aktivnosti
karakteristike aktivnosti istaknuti dijelovi aktivnosti koji se razlikuju od ostalih prvi de privudi panju
vano usmjerit na vane dijelove aktivnosti u sloenim vjetinama verbalna uputa
karakteristike opaaa prethodne koncepcije o aktivnosti, kognitivna kompetentnost opaaa,
perceptivna udeenost specifina oekivanja-posljeidca trenutnih potreba, navike odreuju vjerojatnost
opaanja
funkcionalna vrijednost aktivnosti panju privlae efikasni oblici aktivnosti koji vode poeljnim
ishodima
atraktivnost modela prednost slinijima opaau, naklonost opaaa, bolji status, percipiraju se
kompetentnima i potovanima velik dio onoga to ue u koli opaanje nastavnika

Procesi retencije ukljuuju aktivnu transformaciju i rekonstruiranje informacija o dogaajima
proces simbolizacije simboliki kodovi koji se uskladitavaju u pamdenje mogu bit razliiti
predodbeno kodiranje rane faze razvoja nisu dovoljno verbalno kompetentna za opisati
ti simboliki kodovi kasnije vodii za generiranje aktivnosti mentalno uvjebavanje simbolikog vodia
korisno pamdenje slijeda opaenih akcija

Procesi produkcije samo gledanje ne vrijedi vana mogudnost izvoenje i uvjebavanja aktivnosti koja je
opaena
Prevoenje upamdenog simbolinog vodia u akciju kroz prostorno i vremensko organiziranje reakcija
Vlastitio izvoenje treba nadgledati kako bi se dobila povrata informacija vana za eventualno korigiranje
Proces usklaivanja postavki proces korektivnog usklaivanja postavki osnovni mehanizam uenja opaanjem
Korektivno modeliranje identif. najvaniji segmenti izvoenja eksperti modeliraju odgovarajudi nain
izvoenja

Motivacijski procesi - Pri uenju opaanjem stjecanje ili uenje se razlikuje od izvoenje
Hode li naueno bit izvedeno ovisi o funkcionalnoj vrijednosti aktivnosti i o posljedicama
Posljedice direktne, posredne, samoproducirane
Vjeta uporaba nauenog uz vjetinu zahtjeva i uvjerenost u vlastitu sposobnost doivjeti dovoljno uspjeha da
bi vjerovali u sebe
Na temelju informacija steenih kroz direktno ili vikarijsko iskustvo ljudi formiraju koncepcije o sebi i svijetu oko
sebe predviaju to je vjerojatno da se desi u odreenom uvjetu
6

SAMOREGULACIJA PONAANJA
Samopohvaljivanje i samokanjavanje utjeu na nae ponaanje reguliramo vlastito ponaanje
Tri procesa Bandura-
Nadgledanje vlastitog ponaanja opaanje vlastitiog ponaanja bitno ako ga elimo regulirati mjerenje
trajanja ili brojenje reakcija ved samo osvjetavanje vlastitog ponaanja moe voditi promjeni
Procjena izvoenja usporeujemo ga sa standardima za vrednovanje koje smo prethodno usvojili modeliranjem
moraju bit realistini previsoki standardi tetni
odreivanje posljedica za samoga sebe ljudi koji nagrauju sebe za ponaanje via razina uratka
samopotkrepljenje od najvanijih initelja u uenju samokontrole
kontrola se moe prenijet na uenika nakon to nastavnik uvjeri da uenik tono opaa i da vrednuje izvoenje

SAMOUPUDIVANJE
samokontrola se moe provoditi putem samoupudivanja unutarnji govor utjee na kognicije vodi ponaanje
neodgovarajude ponaanje posljedica neodgovarajudih samouputa
trening samoupuivanja za pouavanje impulsivne djece da rade polaganije i paljivije
trening samoupudivanja za unapreivanje razumijevanja pri itanju srednjokolaca

MODELIRANJE I POUAVANJE
uenje opaanjem odvija se pri usvajanju razliitih kognitivnih vjetina strategije rjeavanja matematikih
problema, ujednaavanje kem.jed., izvoenje fizikalnih pokusa
nastavnici mogu modelirati pozitivne stavove prema onome to predaju
osim intelektualnih vjetina socijalna ponaanja
kontroliranje izraavanja emocija u konfliktima, iskazivanje uvaavanja i zanimanja za druge, pozorno sluanje,
komunikacijske vjetine
poeljna ponaanja vikarijska iskustva pohvale i kazne
interakcije nastavnik uenik ima znaajan utjecaj na druge potkrepljenje pozitivnih ponaanja vaan znak
drugima
Mentorstvo uenje opaanjem kontinuirano kroz dui period
Koristi i mentoru i tideniku mentor napreduje kognitivne vjetine percipiranja i miljenja, osjeajima i
soc.inter. tidenik informacije, metode rada, stil miljenja, standardi vrednovanja prolazi kroz proces
socijalizacije
Mentor uenje potie vlastitim primjerom, demonstriranjem dobrog izvoenja, oekivanjem kvalitetnog rada i
od tienika, evaluacijom rada prema standardima kojima vrednuje i svoj rad
Mentori trae obedavajude tidenike tidenici produktivne i stimulirajude mentore


KOGNITIVISTIKA SHVADANJA

Kognitivno uenje uenje smislenog verbalnog i matematikog materijala
Dvije pretpostavke o uenju uenje je aktivan proces osoba trai informacije, vlastiti smisao
- prethodna znanja i kognitivne vjetine utjeu na uenje

TEORIJA OBRADE INFORMACIJA
Proces uenja 3 faze primanje, obrada i uporaba informacija

Senzorni registar
Pod utjecajem podraaja iz okoline aktiviraju se receptori i proizvode uzorke neutralnih impulsa
Ti uzorci u senzornom registru vrlo kratko da bi senzorne reprezentacije due trajale postati objekt
procesa panje
Samo neki podraaji podraaji panje, ostali se gube SELEKTIVNA PRECEPCIJA ovisi o sposobnosti
obradanja panje odreenim karakteristikama sadraja senzornog registra ignoriranje ostalih karakteristika
Usporeivanjem karakteristika podraaja d informacijama ved uskladitenim u dugorono pamdenje
PREPOZNAVANJE
Ono ovisi dijelom o objektivnim karakterstikama, dijelom o prethodnom znanju
7

Kratkorono pamdenje
Transformirane informacije ulaze u kratkorono pamdenje do 20-ak sekundi
Mogu biti uskladitene u kratkoronom pamenje kao auditivne, artikulativne ili vizualne predodbe
Kapacitet ogranien 7 +/- 2 elementa mjerna jedinica kapacitet CHUNK
Kapacitet odreen duinom i poznatodu info
Oko 5 chunkova za troslone rijei ; chunk fraza od 8 rijei samo 3 ostaju
UVJEBAVANJE sposobnost thiog, mentalnog ponavljanja omoguduje proirenje kapaciteta kratkoronog
pamdenja za neto due zadravanje informacija
POVEZIVANJE drugi nain povedanja kapaciteta organiziranje informacija u vede, smislene jedinice
Noviji modeli neposrednog pamdenja jednostavne karakterisitke uskladitavanja kratkoronog pamenja i
kompleksnije funkcije centralnog procesuiranja aktivne radne memorije
Radno pamdenje fleksibilno podruje procesuiranja s ogranienom koliinom panje
Tripartitno neposredno pamdenje s jednim centralnim procesorom radnog pamdenje i dva pomodna sistema

Dugorono pamdenje
Iz kratkoronog skladita informacije prelaze u dugorono
Praktiki neogranienog kapaciteta i trajno zadrava informacije ako nema organskih poremedaja
Kritina transformacije kada informacije naputaju kratkorono i ulaz u dugorono proces KODIRANJA
Da bi se uskladitile info SEMNATIKO KODIRANJE info s perceptivnom karakter sad se transformiraju u
pojmovnismisleni oblik
Da bi dolo do kodiranja usporedba s ved uskladitenim
O obliku u kojem se skladite priroda reprezentacije razne teorije
teorija dualnog kodiranja info uskladitene kao vizualne preodbe, verbalne postavke ili oboje
smislene postavke najmanje jedinice miljenja koje imaju znaenje osnova i za jezine i za
vizualne reprezentacije
Bitno da su forme semantiki tj. smisleno organizirane
Informacije uskladitene u dugorono pamdenje moemo podijeliti u deklarativno i proceduralno znanje
DEKLARATIVNO ZNANJE poznavanje injenica
sastoji se od - epizodikog pamdenje osobine sjedanja o dogaajima
- semantikog pamdenja pojmovi, principi, karakteristike objekata
PROCEDURALNO ZNANJE procedure kao to su otkljuavanje vrata, pokretanje auta ili plivanje slobodnim
stilom ne samo procedure fizikih aktivnosti ved i kognitivnih vjetina

Organizacija je vana za doziv informacija jer demo informaciju lake nadi ako su informacije organizirane prema
nekom prncipu
SHEMA kognitivna struktura koja organizira znanje o postavkama, situacijama ili dogaajima slinosti i razlike
Sheme meusobno povezane upravljaju akcijama i procesiranjem informacija ako sadri podretu
pogrene pretpostavke
INTERFERENCIJA najedi uzrok problema pristupa informacijama

Doziv i uporaba informacija
Za doziv potrebni odreeni ZNAKOVI-KLJUEVI znak za doziv moe biti nastavnikovo pitanje ili asocijacija
Informacije se mogu dozvati direktno iz dugoronog pamdenja ili mogu biti najprije prebaene u radno pamdenje
Direktno su dostupne info koje su prenauene doziv je automatski
Ostale info prvo se prebacuju u radno i nakon dodatnog procesuiranja se upotrebljavaju

Izvrni kontrolni procesi i oekivanja
Odreuju nain procesuiranja informacija panju, kodiranje, uskladitavanje, doziv info
Kognitivne i meta kognitivne strategije
Kontrolni procesi utjeu na panju u selektivnost percepcije i odreuju koje de karakteristike podraaja udi u
kratkorono pamdenje, to de se uvjebavati u kratkoronom pamdenju i to de se skladititi
OEKIVANJA specifina motivacija da se postigne cilj
Opaanjem vlastite aktivnosti povratna informacija, fenomen potkrepljenja uspostavlja sposobnost raspoloivu
za budude dosjedanje, uvjebavanje i uporabu
8

METAKOGNITIVNE STRATEGIJE
Omogudavaju prepoznavanje problemske situacije, reguliraju izbor kognitivnih strategija, procjenu efikasnosti
izborne strategije i mijenjanje strategije s ciljem povedanja efikasnosti uenja
Sastoji se od znanja i uvjerenja o kognitivnim fenomenima
kontrole i regulacije kognitivnog ponaanja
Znanje o kognitivnom funkcioniranju u dug pam
znanje o sebi kao ueniku (interesi, prednosti i slabosti, navike)
znanje o zadatku (razlik.prema teini, to zahtjeva)
znanje o strategijama uenja

Kontrola i regulacija kognitivnih procesa usmjerava procesuiranje za vrijeme uenja i odvije se u radnom pam.
strategije planiranja odreivanje ciljeva, pregledavanje materijala, produciranje pitanja na koja treba
odgovoritit, analiziranje kako pristupiti zadatku
- vano odrediti redoslijed ispunjavanja zadataka prioriteti
strategije nadgledanja uoavanje problema panje i razumijevanje i signaliziraju da neto treba
promijeniti
- uoavanje problema nadi nain kontrole distraktora
- nadgledanje razumijevanja vano za napredovanje u uenju
- uoavanje nerazumijevanja znaka je da trebamo ponovno proitati sadraj
regulacijske strategije povezane s nadgledanjem - ponovno itanje nerazumljivih dijelova, usporavanje
itanja teih dijelova, preskakanje tekih pitanja
Metakognicija se razvija nakon to se ponu upotrebljavati kognitivne strategije

KOGNITIVNE STRATEGIJE
Tekode u uenju posljedica nepoznavanja strategija uenja. Uvjeta i naina primjene i motiviranosti za njihovu
primjenu
Priprema info za integraciju s postojedim znanjem i uskladitavanje u dugorono
ponavljanje
---jednostavni zadaci tiho ili glasno ponavljanje info esta krada ponavljanja bolja od manjeg broja duljih
- globalna metoda ponavljanje sadraja u cjelini kradi i poznati sadraj
- fragmentarna metoda sadraj dijelimo u cjeline, najprije ponavljamo dio po dio pa vie dilova
---sloeni zadaci glasno itanje, doslovne biljeke, podcrtavanje i oznaavanje
- glasno itanje ponovni ulaz info dok sluamo kako itamo
-podcrtavanje brzo snalaenje i pregledavanje info u tekstu
- oznake na margini podcrtavanje nije dovoljno oznaka def, primjera, liste pojmova, nepoznato,
nejasni dijelovi, saeci, komentari

Ponavljanje nije efikasna strategija za uskladitavanje info u dugorono pamenje kombinirati sa
drugim strategijama

elaboracija integracija smislenog materijala u dugorono pamdenje detalji, primjeri, povezivanje
--- jednostavni zadaci nazivi, kategorije, redoslijedi
MNEMOTEHNIKE povezivanje novih info s poznatim rijeima
- strategije kodiranja i doziva info
-vizualne mnemotehnike povezivanje info sa zamiljenom slikom
---predodbe pamenje naziva ili datuma bizarno
---metoda mjesta najpoznatija info se povezuje sa poznatim mjestom za pamenje apstr. Pojm.
potiu na mentalnu elaboraciju info i org info
- verbalne mnemotehnike povezivanje nove info s poznatim rijeima
--- akronimi rijei izvedene iz prvih slova niza rijei
--- rima pamenje arbitrarnih info na poetku kolovanja, kasnije pamdenje znanstvenih pojmova
--- metoda rijei-klinova povezivanje novih rijei s listom rijei prethodno nauenom ili reenica
svaka rije poinje istim slovom kao rije koju treb upamtiti

9

---sloeni zadaci parafraziranje (prepriavanje vlastitim rijeima), sumiranje, stvaranje analogija, biljeenje vlastitim
rijeima, objanjavanje, postavljanje pitanja, odgovori
--- sumiranje izostavljanje nebitnih info, jednostavni naziv za liste estica i serije dogaaja kljune rijei
---produciranje pitanja i odgovaranje
---biljeenje 2 faze vaenje biljeaka iz teksta/ predavanje i sastavljanje biljeaka
- pregledavati i ponavljati dodatna elaboracija
--- matrine biljeke usporeivanje i suprotstavljanje info

organizacija
---jednostavni zadaci ogr. I grupiranje pojmova povedana smislenost i olakano pamdenje i doziv
- hijerarhijska str int sposob ili samopoimanje
- grupirano u klustere prema nekoj karkater

--- sloeni zad efikasnija mnipulacija info u radnom pamdenju, brzo lociranje info u dugoronom
- skiciranje izdvajanje glavnih i sporednih ideja pisanje u skradenom obliku vane rijei i fraze
- kognitivne mape zamjena za biljeenje i skiciranje glavne ideje u sredini, pomodne oko glavne meusobno
povezano

STRATEGIJE MILJENJA
Kritiko miljenje i rjeavanje problema
Kritiko miljenje vie se odnosi na proces miljenja
razlono, refleksivno miljenje usmjereno na odluivanje to vjerovati ili initi
ne znai kritiziranje PROMILJANJE
ukljuuje vjetine logikog rezoniranja koje slijedi principe deduktivnog miljenja
razliite strategije usmjeravanje na pitanja, postavljanje pitanja za razjanjavanje, analiza argumenata,
sud o puzdanosti izvora info, opaanje i prosuivanje info, generaliziranje na temelju opaanja,
Rjeavanje problema vie na ishode ili produkte procesa miljanja
pronalaenje rjeenja dobor strukturiranih problema
FAZE RJEAVANJA PROBLEMA
identificiranje termina priblema
definiranje termina problema
Upotreba strategije istraivanja heuristike razbijanje problema na potprobleme, rjeavanja posebnih vrsta
problema
primjena rjeenja i opaanja efekata, korigiranje pogreaka
Prevelika sigurnost u vlastite zakljuke uzrok je rigidnom nainu razmiljanja preispitivati alternativne
mogudnosti
Za razumijevanje nije dovoljno samo znati svrhu strukture, ved i dokaze zato struktura slui svrsi

NAIN UENJA
Odnos izmeu pasivnog i aktivnog primanja i obraivanja info
Najvii stupanj interakcije potiu zadaci koji zahtjevaju semantiku obradu materijala
ako je aktivnost usmjerena na znaenje situacije ili materijala automatski pamtimo
dublja obrada materijal se obrauje s obzirom na vie razliitih svojstava vie veza u dugoro.
Nain odreen i kognitivnim stilom osobe, naivkama uenja i strategijama uenja
Kognitivni stil relativno dosljedan i trajan nain organiziranja i funkcioniranja spoznavanja specifian za
pojedinca
Primjeri kogn. Stila tenja pojednostavljivanju info, stupanj tolerantnosti prema dvosmislenim info,
impulzivnost nasuprot promiljenosti, analitiko nasuprot intuitivno spoznavanje
Impulzivnost tendencija brzog reagiranja na problem i kao posljedica toga prerani prestanak razmiljanja
Interferira s rjeavanjem sloenih problema zahtijevaju dugotrajno promiljanje i traenje odgovora
Za promjenu impulzivnog ponaanja tehnike modeliranja i nagraivanja
Navike uenja navika uenja na istom mjestu, u isto vrijeme



10

3. POUAVANJE
Pouavanje i uenje povezani ali nezavisni procesi ponekad vodi do uenja
5 osnovnih zadatak koje obavljaju nastavnici
odabir cilja
s obzirom na razumijevanje svojih uenika
razumijevanje prirode njihova razvoja
odabir i primjena odgovarajudih naina puavanja
evaluacija uenja uenika

PLANIRANJE POUAVANJA
CILJEVI POUAVANJA
Odreivanje cilja logian poetak procesa pouavanja to jasniji ciljevi, bolji rezultati pouavanja
Ciljevi omoguduju nastavniku odabere odgovarajude metode pouavanja ta ono to eli postidi
lake evaluira ishode uenja
potakne uenike na ulaganje napore za postizanje cilejva
SPECIFINOST CILJEVA
obrazovni ciljevi shvadanje o svrsi obrazovanja opdenito i smjernice za odreivanje programa u kolama
- eksplicitni ciljevi koja specifina znanja i sposobnosi trebaju buti razvijeni

Kriteriji za formuliranje ciljeva pouavanja
Termini ponaanja objanjenje to se pouavanjem eli postidi daju opisi ponaanja koje de uenik modi izvesti
nakon pouavanja npr. vrste zadataka koje treba rijeiti
Situacija ili uvjet izvoenja treba definirati uvijete pod kojim ponaanje treba biti izvedeno
Kriteriji ili razina izvoenja potrebno odrediti minimalnu prihvatljivu razinu izvoenja

Taksonomija obrazovnih ciljeva
Hijerarhijske organizacije i kategorije nie u hijerarhiji uglavnom je preduvjet za kategorije koje su vie u
hijerarhiji
Kognitivni ciljevi intelektualni procesi prepoznavanje, dosjedanje, prosuivanje, usporeivanje
Afektivni ciljevi osjedaji, stavovi, vrijednosti, interesi
Psihomotorni ciljevi vjeto izvoenje, pokreta bacanje lopte, pisanje, sviranje instrumenta

PRIMJENA BIHEVIOURALNIH PRINCIPA U POUAVANJU
Tri komponente pouavanja odreivanje specifinih ciljeva
redoslijed prezentacije materijala u malim koracima
osiguravanje potkrepljenja neposredno nakon reakcija
Osnovna uloga nastavnika kontrola i usmjeravanje aktivnosti cilju
Preporua se kontinuirano provjeravanje rada/znanja i neposredno potkrepljenje tonih odgovora

PROGRAMIRANO POUAVANJE
sustav uenja u kojem svaki uenik:
prezentira sadraj u paljivo planiranim sekvencama
zahtjeva aktivno reagiranje
daje neposredna povratna info nakon svakog odgovora
kombinacija ova tri OKVRI PROGRAMA organizirani u slijed uenike vodi od poetne razine do repertoara
ponaanja
dva tipa programa
LINEARNI PROGRAM smjer napredovanja odreuje programer redoslijed okvira isti za sve uenike
- svaki segment programa mali dio sadraja 1-2 re dopunjavanje reenice koja se nastavlja na
re koja objanjava sadraj
GRANAJUDI PROGRAM reagiranje uenika odreuje slijed i smjer prezentacije sadraja
- alternativni smjerovi grane prediktori su problema koje uenici mogu imati u odgovaranju
11

- omoguduju onima koji su netono odgovorili na pitanje da se vrate, ponovno proitaju sadraj i
pronau zato je odgovor krivi
- prezentira se vie sadraja nego u linearnom 2-3 odlomka pitanja viestrukog izbora svaki
ponueni odgovor razliita grana programa

Programirano pouavanje djeluje kao samopouavanje svaki uenik kroz programni sadraj napreduje svojim
tempom
Pokazalo se korisno za uenje nekih vjetina izraunati koeficijent korelacije i za dodatnu nastavu i
obogadivanje sadraja
Potaklo na unapreivanje nastavnih materijala i pokazalo vanost aktivnog sudjelovanja uenika

Pouavanje pomodu raunala
Isti principi kao i programirano pouavanje informacije o reakcijama uenika skladite se i dozivaju i statistiki
se obrauju na istom satu
Tri osnovne uporabe dril i vjeba razvoj osnovnih vjetina, grafika i pokret potkreljujudi imbenici
simulacije razvijanje vjetine donoenja odluka i rjeavanje problema
pouavanje uenje novog sadraja

OVLADAVANJE SADRAJEM
Vedina uenik ima sposobnost da naudi ono to je prezentirano u koli meusobno se razlikuju u vremenu
Primjena principa operantnog uvjetovanja
Grupna metoda, sadraj podijeljen u male jedinice, provjerava se napredovanje nakon prezentacije svake
jedinice FORMATIVNI TESTOVI jasno odreen kriterij uspjenosti visok ako nije postignut odreuju se
tekode i svaki uenik posebno dobiva program korigiranja
Dilema uloeno vrijeme i postignude
Gotovo svi programi izazvali vie uenja i manji varijabilitet u postignudu u odnosu na druge

Individualizirani sistem pouavanja
Student sam odreuje brzinu napredovanja
Broj i veliinu jedinica sadraja odreuje nastavnik student odluuje kad de izvravati zadatke i kojom de
brzinom raditi
Studenti ispit polau kad su spremni
Na sljededu jedinicu se prelazi tek kad je prethodna svladana
Formativni testovi se ponavljano rjeavaju sve dok sadraj nije svladan
Predavanja motivacijsko sredstvo
Pomod u svladavanju tekoda uenicima prua nadzornik studenti koji su ispit proli s najviom ocjenom
Tjedno se nalaze s nastavnikom i imaju vrijeme konzultacija; boduju i evaluiraju postignude na formativnim
testovima
Sistem zahtjeva visok stupanj samodiscipline


PRIMJENA KOGNITIVNIH TEORIJA U POUAVANJU
Kognitivni psiholozi uenik smatraju aktivnim sudionikom procesa uenja-pouavanja
Uloga nastavnika posredovanje/ poticanje obrade info, pomod uenicima u izboru strategija uenja,
nadgledanje razumijevanja i donoenje odluka o bududem uenju
Osnovni cilj pouavanja pomodi uenicima da naue sami upravljati i kontrolirati vlastito uenje

DIZAJNIRANJE POUAVANJA
Poznavanje procesa uenja, kombinirano s analizom zadataka uenja moe se primijeniti za dizajniranje
Optimalni uvjeti za uenje karakterizirani su specifinim odnosom prema pretpostavkama i postupcima za
aktiviranje i podravanje kognitivnih procesa u razliitim fazama obrade info kodiranje

Planiranje faza uenja
Uspostaviti OEKIVANJE motivirajudi uenika i informirajudi ga o cilju uenja
12

Planirati pobuivanje PANJE i usmjeravanje panje za postizanje SELEKTIVNE PERCEPCIJE
Proces KODIRANJA zahtjeva vanjske uvjete dozvati pretpostavljenje sposobnosti
DOSJEDANJE se facilitira uvjetima pouavanja koji osiguravaju znakove-kljueve za kasnije dosjedanje i transfer
uenja kontekstualne varijacije
Nakon faze zadravanja info, uenik mora ODGOVORITI aktivnodu koja odraava novu sposobnost
Nakon tog se daje korektivna povratna info POTKREPLJENJE

Informiranje uenika o ciljevima
Da bi motivacija poticaja bila uspjeno primijenjena, uenik mora biti informiran o tome to se oekuje kao ishod
uenja
Predavanja relevantna za uenikove ciljeve motivirajuda su sama za sebe
Primarni efekt omguavanje ueniku da uskladi vlastito ponaanje s onim za koje oekuje da je ispravno
Jasne upute o oekivanom izvoenju poslije uenja mogu se dati kroz opis ili demonstraciju ciljanog ponaanja

Usmjeravanje panje
Uspostvljanjem oekivanja podie se opda budnost, spremnost na primanje podraaja
Variranje u podraajima visina glasa, izmjena naina prezentiranja sadraja, humor
Odravanje budnosti jo nije garancija da de uenici zamijetiti i primiti one informacije koje nastavnik smatra
vanima
Selektivna percepcija specif. Oblik panje usmjerena na relevenatne dijelove perceptivno isticanje
distinktivnih karakteristika sadraja

Uvaavanje karakteristika kratkoronog pamdenja
Ogr. Kapac nove aktivnosti i info treba uvoditi jednu po jednu
Vane info vie puta ponoviti da se zadre dovoljno dugo da se kodiraju
Opseg efektivnog kratkoronog pamenja moe se povedati vanjskom podrkom

Usmjeravanje kodiranja dva aspekta
Poticanje doziva relevantnih znanja i vjetina ako se ui nova vjetina, odreene stare se moraju dozvati kako
bi se rekodirale kao dijelovi nove
Usmjeravanje kodiranja
sugeriranje sheme za kodiranje generativno pouavanje ekstenzija teorje sheme za pouavanje
- uenike uvjeba stvaranje analogije i predodaba eka ue povedano razumjevanje
- slike, graf prikazi, tabele potiu elaboraciju olakava povezivanje novog s postojedim znanjem
- uporaba prethodnih organizatora informiranje uenika unaprijed o nainu organiziranja info
- objanj.pojmove nadovezuju nove info i ukazuju na vanost prethodnih znanja i iskustva
- ekspozitorni objanjavanju glavne ideje i njihove odnose
- komparativni funkcioniraju kao analogije povezanost novih info s onime to ved znaju
- kodiranje moe bit sugerirano i voenim otkrivanjem pitanja koja sugeriraju odgovor

sugeriranje predodbenog kodiranja uporaba dijagrama, shema, slika, grafikona, kroz poticanje da sami
izrade sheme potie na elaboraciju sadraja, lake prepoznatljive kognitivnom sistemu

Doziv informacija
Nauiti ih efikasno uskladitit info znakovi za doziv uskladiteni zajedno s info
Sama organizacija olakava doziv

Izvoenje i povratna info
Izazivanje izvoenja koje odraava novo naueno ini se prirodnim omogudava dobivanje informacija o tonosti
nauenog
Formalno procijenjeno testom ili provoenjem ispitivanja
esto davanje povratnih info korisno
Dati jasnu povratnu info ne samo je li tono ili ne redi i stupanj u kojem se izvoenje pribliava standardu

13

POUAVANJE U KOGNITIVNIM STRATEGIJAMA
Mnogi tekode u uenju pripisuju neovoljnim sposobnostima nedovoljno poznavanje strategija
Kad i poznaju strategije ne koriste ih pravilno
Jedan od glavnih ciljeva obraazovanja nauitit uenike da sami reguliraju vlastito uenje
Aktivan uenik samostalno odreuje ciljeve, slui se prethodnim zanjem, izavire strategiju i planira

Programi za unapreenje strategija uenja
SQ3R metoda pregeldaj, pitanja, proitaj, odgovori, ponovi sastoji se od:
prethodno pregledavanje mateijala
postavljanje pitanja o sadraju
itanje sadraja
odgovaranje nakon itanja
pregledavanje i ponavljanje odgovora
IDEA metoda 6 sati pouavanj, poglavlje se ita tri puta prvo itanje reduciranje info na kratke tvrdnje;
drugo itanje izrada dijagrama odnosa tvrdnji; trede itanje hijerarhijska mrea tvrdnji
Razliiti programi cilj unapreivanje razumijevanja pri itanju, vjetini pisanja i rjeavanju matematikih
problema suportivno modeliranje
RECIPRONO POUAVANJE nakon nastavnikove demonstracije uenici naizmjenino preuzimaju vodstvo u
maloj grupi u upotrebi strategija
modeliranje kroz tri pretpostavke ekspertni model, metakognitivni proces, poduka i vjeba u izvrnim
strategijama i socijalni kontekst

ISHODI UENJA
Na poetki kolovanja dva zadatka nastavak socijalizacije kroz interakciju s ostalom djecom i reagiranje na
simbole itanje, pisanje, manipuliranje brojevima
Ue vjetina koje ih pripremaju za odraslost razumjevanje napisanog, rjeavanje praktinih zad
Ishode uenja i pouavanja Gagne kategorizira prema zajednikim karkteristikama 5 kategrija intelektualne
vjetine, kognitivne strategije, verbalne info, motorne vjetine i stavovi

INTELEKTUALNE VJETINE
Vjetine indirektnog komuniciranja s okolinom preko simbola
Pravilo tipina forma intelektualne vjetine ponaanje rukovieno pravilom
Proceduralna forma znanja naodvezuje se na deklarativna znanja poznavanje akcija i vanjskih i unutarnjih
uvjeta u kojima se pravilo primjenjuje
Uenje proceduralne forme integracija osnovnih i naprednih komponenti vjetine automatski

Subkategorije
1 . diskriminacije uoavanje razlika u karakteristikama objekata razlikovanje boja, veliina, tekstura
razlikovanje DISTINKTIVNIH KARAKTERISTIKA
- preduvjet za uenje prethodno ulanavanje reakcija
2. pojmovi diskriminacije su dijelovi pojmova karakteristike objekata moraju biti opisane pojmovima
-DISKRIMINACIJA reakcija kodiranja koja povezuje konkretnu ili simboliku situaciju s oznakom pojma
- usklaenu sa zahtjevima neposrednih ciljeva
- pravo znaenje kad se diskriminacija temelji na bitnim karakteristikama

KONKRETNI POJMOVI ovise o direktnom opaanju, ljudi klasificiraju na temelju zajdinikog elementa
DEFINIRANI POJMOVI pravila koja klasificiraju objekte ili dogaaje
apstrakcije mogu bit shvadene pomodu tvrdnji o prvilu za klasif. DEFINICIJA
proces KONTRASTNOG UVJEBAVANJ stjecnanje pojmova kroz ponovljeno iskustvoo sa situacijama i
dogaajima
FAZA UENJA diskriminacija, generalizacija, ireleveantnim dimenzijama uvrduje pojam

pravila vieg reda kombiniranje jednostavnih pravila i koja su generalinija mogude ih primijeniti na vie
razliitih situacija
14

- mnogi sadraji u koli se ue po karakteru hijerarhije uenja
- razvojna spremnost za uenje nove intelektualne vjetine je postojanje relevantnih podreenih
intelektualnih vjetina
uenje specifian efekt na formiranje sposobnosti nune za izvoenje bilo koje intelektualne
vjetine kumulativni efekt
UVJETI ZA UENJE internalni dosjedanje prethodno nauenog
- eksternalni poticanje dosjedanja komponentnih vjetina, voenje u
pri usvajanju konkretnih pojmova verbalne upute vode uenika do usvajanja diskriminacije u odnosu na druge
klase
stjecanje pojmova omogudava pouavanje
anderson u osnovi uenja pravila mehanizma kompilacije znanja automatski mehanizmi uenja koje se odvija
kroz aktivnu upotrebu deklaratinog znanja za vrijeme rjeavanja problema
proceduraliziranje stvaranje pravila usporedbe prije i poslije produkcije rjeenja
sastavljanje analogno je povezivanje rezultat vjebe uspjena primjena, saima se niz
produkcija u jednu

METODA POUAVANJA SLIJEENJE MODELA DEMONSTRACIJA IDEALNE STRUKTURE RJEAVANJA PROBLEMA
SPECIFINIH ZA DOMENU uporaba opaenog u rjeenje, tutorstvo
- objanjenje kako se izvodi ponaanja
- model izvoenja
- varijacije pravila na razliitim razinama razvoja vjetine

KOGNITIVNE STRATEGIJE
Vjetine pomodi kojih uenik regulira vlastite internalne procese panje, uenja, pamdenja i miljenja
Uz znanje domene, nadgledanje i kontrola najvanije je za efikasnost uenja
Rjeavanje problema ukljuuje kombiniranje prethodno nauenih pravila u pravilu vieg reda koja rejavaju
problem
Proces rjeavanja moe biti podran vanjskim verbalnim instrukcijama potidu dosjedanje relev. Pravila
Pozitivno djeluju sljededi vanjski poticaji poticanje uenika na upotrebu strategija u novim situacijama,
stvaranje uvjeta za otkrivanje novih naina reguliranja uenja i miljenja

VERBALNE INFORMACIJE
Dobor poznavanje domene sadraja od osnovnih preduvjeta za efikasan nastavak uenja to vie zna o
specifinom sadraju bolje de razumjeti
Nauene verbalne informacije izriu se u formi reenica
Vedina ih je povezana brojim vezama s drugim informacijama pa doziv jedne informacije automatski izaziva i
doziv druge
Rijei koje ine informaciju imaju znaenje moraju se znati kao pojmovi
Mogu biti u formi:
naziva objekata ili klasa objekata nazivi se esto ue kao lanovi asocijativnoh parova efikasno uenje njih
zahtjeva koritenje mentalne intervenirajude veze
verbalni lanci
injenice usvajaju se kao smislene pretpostavke koje se ugrauju u ve postojedu kognitivnu strukturu
- uenje se pospjeuje uporabom prethodnih organizatora, progresin+vnom diferencijom,
integrativnim usklaivanjem
setova povezanih injeniva ue se osnovne ideje i injenice koje objanjavaju osnovne ideje
-- unutranji uvjeti za uenje verb. Info organizirno znanje kontekst razumjevanja i skladitenje inf
- uporaba efikasnih strategija kodiranja
--glavne funkcije vanjskih poticaja osigurati smisleni kontekst, distinktivnost slinih injenica,
samostalno, aktivno ponavanjanje injenica

MOTORNA VJETINA
Repetitivno ponaanje u kojem je sloena aekvencija paljivo izabranih pokreta, akedvatnih po smjeru i snazi
Preciznost i uvremenjenost izvoenja
Osoba je stekla motornu vjetuni kada su pokreti organizirani tako da ine cijelu akciju koja je automatska
15

Tri faze kognitivna faza usvaja procedure razumjeti zadatak
- asocijativna faza komponentna vjetina unapreuje se i stjede kvalitetu glatkog izvoenja i precizne
uvremenjenosti usavravanje omoguduje povratna info o izvoenju nakon usavravanja komponentne
vjetine se usavravaju
- autonomna faza na po nije automatska medijacijske reakcije upute sebi o tome to initi,
vode osobu od koraka do koraka
VJEBA ponavljano motorno izvoenje vano da je aktivno, uvjebavati tonu reakciju unutr/vanj.uvj

STAVOVI
Usvajanje odreenih, drutveno poeljnih stavova
Organizacija emocionalnih, kognitivnih, ponaajnih reakcija prema nekom objektu
Poz i neg
Motivacijska uloga pozitivan stav prema koli ljubav prema koli, nastojanje boljih ocjena
Ue se na razliite naine klasino uvjetovanje, potkrepljenjem, najede putem modeliranja
Identifikacija osnova emocionalna naklonost
Teko se mijenjaju
Suptilne ali jake predispozicije da se misli, osjeda i djeluje na odreen nain

TRANSFER UENJA
Prijenos znanja iz jedne situacije u drugu
Za efikadnu primjenu nauenog manje ili vede adaptacije
OPDI ili LATERALNI primjena nauenih opdih principa ili stavova
SPECIFIAN ili VERTIKALNI primjena nauenih specifinih injenica i tehnika u novoj situaciji . isti elemenati ili
karakterisitke osiginala

TEORIJE TRANSFERA
Teorija formalne discipline ljudski um sadri nekliko ili samo jednu opdu sposobnost koja omogudava primjenu
nauenog u novim situacijama
Terija identinih elemenata u novi situaciju prenose se samo specifini aspekti ili elemanti situacije uenja koji
su nalik onima u situaciji primjene
ekspert klasificira problem kao odreeni tip ; koristi vizualnu reprezentaciju problema ;
primjenjuje dobor poznate strategije za rjeavanje problema
Teorija generaliziranih principa kompromis izmeu dviju prethodnih teorija transfera

NEGATIVAN TRANSFER
Prethodno znanje moe olakati novo uenje, primjenu u novoj situaciji ; ali moe i ometati negativni transfer
ili interferencija
to je graa ili aktovnost bolje nauena, manje je podlona interferenciji to je fleksibilnija uporaba nauenog
manja je vjerojatnost interferencije
Pouavanje za transfer
Pouavanje treba uiniti slino primjeni
Treba naglasiti razlike izmeu uenja i primjene
Variranje primjene
Primjeri
Prenauavanje
Organizacija sadraja
Pouavanje u kognitivnim i metakognitivnik strategijama


16

HUMANISTIKI PRISTUP POUAVANJU
Uenje nije samo pod utjecajem toga to uimo i kako razmiljamo ved i pod utjecajem osobnog znaenja i
osjedaja povezanih s iskustvom uenja
ponaanje je primarno odreeno nainom na koji osobe precipiraju sebe i okolinu
osobe ne usmjeravaja samo njihova okolina ved i primarno internalno usmjeravanje
Odgovoritit na emocionalne potrebe ciljevi
prihvatiti uenikove potrebe i ciljeve uvjeti za razvoj potencijala
poticati samoaktualizaciju
stjecati osnovne vjetine i znanja za iivto
personalizirati odluke i praksu
prepoznati vanost osjedaja, vrijednosti i doivljavanja
osigurati klimu uenja koja je poticajna
iskonska briga i uvaavanje vrijednosti
Obrazovni principi elja za uenjem uroena elja za uenjem
- samousmjeravanje uenja sami odlue to de uiti da bi bio samoinicijativan, angairati
sve aspekte linosti
- relevantnost materijala za vlastite potrebe
- uenje bez prijetnje
- samoevaluacija


5. EVALUACIJA NAPREDOVANJA
Daje info o postignutoj kompetentnosti iz pojedinih podruja pouavanja
Omoguduje nastavniku vanu povratnu info o pouavanju kako bi mogao donositit obrazovne odluke
EVALUACIJA U RAZREDU
Glavni cilj evaluacija napredovanja uenika
Glavne funkcije evaluacije utvrivanje predznanja
formativna uloga nadgledanje napredovanja uenika u tijeku pouavanja
dijagnostika funkcija utvrivanje tekoda u uenju
sumativna funkcija evaluacija postignuda nakon pouavanja
PROCJENJIVANJE ZNANJA
Evaluacija postugnuda procjene i mjerenje znanja
Nastavnik procjenjiva znanja pojedine obrasce znanja svrstava u kategorije koje obino skraeno oznaavamo
brojkama kolske ocjene
PROCJENJIVANJE ZNANJA poseban oblik mjerenja
Nastavnik je istovremeno mjerni instrument i mjerilac

Mjerne karakteristike koje treba zadovoljiti:
valjanost procjena je valjana ako se ona stvarno odnosi na ono to smo namjeravali procijenitit
- posredno mjerenje valjanost ugroena odgovori esto nisu dobar reprezentanti znanja
- varira +/-1 ocjena tonost krajnjih ocjena veda pokriva vedi raspon
objektivnost objektivne procjene potpuno proizlaze iz onoga to procjenjujemo
- ako je procjena objektivna visoko slaganje u procjeni istoga odgovora to daju razliiti procjenjivai
- vrlo malo slaganja meu razliitim procjenjivaima varijacije u cijelom rasponu skala ocjena
pouzdanost procjena pouzdana ako se viestrule procjene istog procjenjivaa za isti odgovor slau
17

- ako isti nastavnik dva puta procjenjuje istu zadadu mal vjerojatnost da de isto ocjeniti
osjetljivost mogudnosti razlikovanja odgovora razliitih uenika ako su nastavnici neobjektivni i
nepouzdani procjenjivai skala procjene sa to manje stupnjeva manje pogreaka

imbenici koji ugroavaju metrijske karakteristike
faktor oblikovanja odgovora jasnoda odgovora, verbalne sposobnosti uenika, vjetine opaanja reakcija
nastavnika i prilagoavanje odgovora i emocionalana otpornost uenika
subjektivni faktor nastavnika osobna jednadba interni kriteriji procjene
- halo-efekt opdi dojam o ueniku utjee na ocjenu
- logika pogreka ocjenjiva misli da su znaajke koje procjenjuje logiki povezane
- pogreka sredine tendencija davanja srednjih ocjena
- pogreka diferencije znanje razlikuje pretjerano i neopravdano
- pogreka kontrasta prethodno dobar ili lo ostavlja lopiji ili bolji dojam u usporedbi
- tendencija prilagoavanja kriterija kvaliteti uenike skupine
faktori tehnike ispitivanja aktivnost nastavnika
aktivan za vrijeme ispitivanja ispituje prepoznavanje sadraja i procjenjuje znanje
pasivan ispituje dosjeanje i podcjenuje znanje
- sugestivnost pitanja
- sluaj izbora pitanja
Metrijske karakteristike ocjena mogu bit unaprijeene preciziranjem standarda ocjenjivanja jasno odreeni
ciljevi pouavanja i usklaivanje standarda meu nastavnicima, procjena svakog uenika neovisno o prethodnim
odgovorima i drugim ocjenama

ESEJSKI ZADACI
Kada se eli procijeniti sposobnost uenika da sagledaju probleme koji mogu zahtjevati sve razine obrazovnih
ciljeva u taksonomiji intelektualnih zadataka, od znanja preko razumijevanja i primjene do analize, sinteze i
evaluacije
Procjenjivanje pismenih odgovora na esejska pitanja - loe metrijske karakteristike
Nekolko opirnih zadataka ne moe ispitati zanje cijelog podruja

MJERENJE ZNANJA
Znanje mjerimo kada je maksimalono smanjen utjecaj subjektivnih imbenika
OBJEKTIVNO ISPITVANJE pomodu nizova ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA (ZOT) i TESTOVA ZNANJA
Zadaci objektivnog tipa slue za pradenje napredovanja uenika ; a testovi znanja na formalnim ispitima nakon
odreenog obrazovnog perioda
Po formi se ne razlikuju jer sadre iste vrste zadataka objektivnog tipa ALI POSTUGNUDE NA TESTOVIMA SE
EVALUIRA U USPOREDBI S UNAPRIJED ODREENIM NORMAMA ILI KRITERIJIMA
Testovi znanja standardizirani postupci za mjerenje uzoraka ponaanja s cilje evaluacije toga ponaanja s
obzirom na kriterije ili norme
Standardizirani postupak znai da se isti zadaci rabe za evaluaciju svih uenika i da se pripremaju isti kriteriji za
evaluaciju
Testovi daju kvantitativan podatak o postignudu koji je temeljen na pouzdanom i objektivnom mjerenju
Evaluacije pridavanje vrijednost rezultat ispod ili iznad odreenog kriterija za prihvatljivu kompetentnost iz
podruja mjerenja rezultat se moe usporediti i s normama koje se koriste za interpretaciju rezultata
pojedinog uenika

NORMATIVNI TESTOVI ZNANJA
Testovi koji za evaluaciju rezultata koriste norme, odnosno rezultate drugih osoba na istom testu
18

Norme se odreuju nakon pilot ispitivanja vano da je norma napravljena na skupini koja po vanim
obiljejima odgovara ueniku iji se rezultat evaluira
U test se uvrtavaju uglvanom zadaci srednje teine oni koj uspjeva rijeiti 50 % uenika ; neto manje lakih i
tekih zadataka (75% i 25%)
Uenici u kojih se esto primjenjuju normativni tetovi gube motivaciju ovladan sadraj, nisu meu najboljima,
ne mogu dobiti viu cojenu
diskriminativnost testa koliko test dobro razlikuje uenike meusobno usporedba njaboljeg i
najloijeg rezultata

KRITERIJSKI TESTOVI
Pokazuju to je uenik nauio
Preduvjet za izradu unaprijed odreeni obrazovni ciljevi koji su apsolutna mjera postignuda
Usporedba postignuda na testu s unaprijed odreenim ciljevima za evaluaciju postignuda uenika i
vrednovanje nastavnih metoda i programa
Glavni kriterij za evaluaciju zadataka usporedba prije pouavanja i nakon njega zadaci dobri ako ij prije
pouavanja rijei 20%, a nakon vie od 90%
Distribucija rezultata je asimetrina vie od 75%

VRSTE ZADATAKA
Zadaci jednostavnog dosjedanja kratak odgovor, od 1 do nekoliko rijei
oblik nedovrene tvrdnje koju treba nadopunitit navedeno koliko rijei
Alternativni zadaci tvrdnje za koje se trai procjena tonosti moraju biti nedvosmislene, ne smiju se sastojati
od dijelova koji su toni i netoni
Zadaci viestrukog izbora pitanja ili nedovrenje tvrdnje uz koje je ponueno vie odgovora i uenik treba
izabrati
--> fleksibilnost tono meu netonom, netono meu tonom
-->svi predloeni odgovori izgledaju podjednako prihvatljivi
Zadaci ispravljanja prepoznavanje i/ili ispravljanje pogreaka ispravljanje pravopisa
Zadaci sreivanja niz pojava ili injenica koje treba poredati s obzirom na kriterij vremenski slijed
Zadaci povezivanja povezivanje lanova dvaju nizova rijei ili reenica duina nizova ne smije biti jednaka

EVALUACIJA I OCIJENE
Rezultate testiranja znanja ili primjene zadataka objektivnog tipa treba prevesti u neku formu koja de biti
sredstvo pomodu kojeg se moe komunicirati

METODE OCJENJIVANJA
Skala od pet ocjena nedovoljan > odlian ; brojane oznake 1-5
Komparativni ili apsolutni kriteriji

Ocijenjivanje na temelju normalne distribucije
Komparativni ili relativni kriteriji ede se upotrebljavaju od apsolutnih standarda
Odreeni postotak uenika dobiva svaku ocjenu
Postotak se odreuje na temelju pretpostavke da se postugnude distribuira prema normalnoj krivuljijer se i
sposobnosti distribuiraju prema normalnoj krivulji.
10% -1 20% - 2 40% - 3 20% - 4 10% - 5
Ako je odreeno da je za prolaz potrebno 50% na rezltate iznad graninog primjenjuje se prinudna
distribucija 10% - 2 40% - 3 40% - 4 10% - 5
19

Pretpostavka o normalnoj distrubuciji estoko kritizirana ovakvi standardi za ocjenjivanje ne kau koliko uenici
stvarno znaju nego koliko znaju u odnosu na druge

Ocjenjivanje na temelju apsolutnih standarda
Nastavnici moraju dobro zanti to je prihvatljiva razina izvoenja koju razinu izvoenja traimo za pojedinu
ocjenu
Ispod 60% - 1 60-69% - 2 70-79% - 3 80-89% - 4 90-100% - 5
Uenici dobivaju ocjene na temelju koliine tonih odgovora
Nema ogranienja postotka pojedinih ocjena

OCJENE I UENJE
Utjecaj ocjena na uenje razliito se interpetira
Naueno se zaboravlja nakon ispitivanja nedostatak intrinzine motiviranosti
Nastavnici trebaju evaluaciju provoditi kako kritiari
Procjenjivanje prema unaprijed odreenom kriteriju