SREDNJI I MLAI

NEOLIT
SREDNJI NEOLIT
DANILSKA KULTURA: o. 4.500-3.900 g. pr. Kr.
SOPOTSKA KULTURA: nastaje o. 4.300. g. pr. Kr.
SREDNJI NEOLIT:
DANILSKA KULTURA (4.500-3.900)
Nastavlja ivjeti na
istom prostoru koji
je nastavala
Impresso kultura.
Neka od vanijih
naselja:
Danilo,
Smili,
itd.
DANILSKA KULTURA (4.500-3.900)
Naselja
Iako veina nalaza potjee iz pilja, one su bile
naseljavanje tek povremeno (opasnost,
sezonska ispaa, i sl.).
Malo znamo o stalnim naseljima:
uglavnom traju na istim prostorima kao i ona
Impresso kulture,
obino su krunog ili polukrunog oblika, i
obino su bila branjena opkopom.
DANILSKA KULTURA (4.500-3.900)
Kue
Kue Danilske kulture mogu biti:
ukopane krune kolibe (Danilo, Brijun),
nadzemne krune kuice (Smili), ili
nadzemne etvrtaste kue (Bribir).

Graene su neolitskom tehnikom od drvenih kolaca i
isprepletenog prua oblijepljenog blatom (tzv. lijep ), a
pokrivene su slamom ili trskom.
DANILSKA KULTURA (4.500-3.900)
Materijalna kultura (keramike posude)
DANILSKA KULTURA (4.500-3.900)
Plastika
DANILSKA KULTURA (4.500-3.900)
Duhovna kultura (ritoni i zvonolike posude)
SREDNJI I MLAI NEOLIT:
Sopotska kultura
Nastaje oko 4.300. g. pr. Kr. i traje sve do oko
3.400. g. pr. Kr..
Nastala je na temeljima Starevake kulture, pod
snanim utjecajima Vinanske kulture.
Vrlo je dugotrajna i obuhvaa srednji i mlai
neolit.
Prostire se u medurjeju Dunava, Save i Drave.

SOPOTSKA KULTURA
Neka od vanijih
nalazita:
Sopot kod Vinkovaca,
Otok kod Vinkovaca,
Bapska,
Orolik,
itd.
SOPOTSKA KULTURA - Naselja
Smjetena su u nizinskim, esto movarnim predjelima, u
neposrednoj blizini vodenog toka.
Opasivana su jarkom, a ponekad i palisadama (prva nizinska
utvrena naselja u ovom dijelu Europe Prapovijest, str. 88)
Sopot i Otok kod Vinkovaca.
Na breuljkastom terenu naselja se nalaze na terasama (npr.
Bapska).

SOPOTSKA KULTURA - Kue
pravokutnog su
tlocrta i
imaju jednu ili vie
prostorija.
Graene su na
tipian neolitski
nain (kostur od
greda, zidovi od
iblja oblijepljena
blatom).
Otok kod Vinkovaca
SOPOTSKA KULTURA
Materijalna kultura (keramike posude)
Iako veinom nasljeuje
iz kasne Starevake
kulture,
od Vinanske je kulture
preuzela redukcijsko
peenje keramike, a u
kasnijim razvojnim
fazama i
ubodnovrpasti stil
ukraavanja.
SOPOTSKA KULTURA
Materijalna kultura (keramike posude)
Tipian proizvod koji je
stvorila Sopotska
kultura je zdjela na
visokoj upljoj nozi.
SOPOTSKA KULTURA
Materijalna kultura (plastika)
Rijetko se izrauju
antropomorfni i zoomorfni
kipii, a gotovo uope nema
antropomorfne plastike koja
bi bila izraena po uzoru na
one Vinanske kulture.
Kipii Vinanske kulture
MLAI NEOLIT
SOPOTSKA KULTURA: traje do o. 3.400. g. pr. Kr.
HVARSKA KULTURA: o. 3.900-3.300 g. pr. Kr.
VINANSKA KULTURA: o. 3.700-3.400 g. pr. Kr.
MLAI NEOLIT:
HVARSKA KULTURA (3.900-3.300)
Nastavlja ivjeti na
istom prostoru, esto i
u istim naseljima koja
su nastavale Danilska,
i, prije nje, Impresso
kultura.
Neka od vanijih
nalazita:
Markova i Grapeva
pilja na Hvaru,
Smili,
Vela jama na Loinju,
itd.
HVARSKA KULTURA (3.900-3.300)
Materijalna kultura (keramike posude)
Pokazuje odreene regionalne osobitosti:
klasina Hvarska kultura nalazi se na
srednjedalmatinskim otocima,
smilika inaica u srednjoj Dalmaciji,
lisiika inaica u Hercegovini, i
sjeverna inaica u Istri i Hrvatskom primorju.
HVARSKA KULTURA (3.900-3.300)
Materijalna kultura (keramike posude)
HVARSKA KULTURA (3.900-3.300)
Grapeva pilja prikaz broda?
HVARSKA KULTURA (3.900-3.300)
Plastika
HVARSKA KULTURA (3.900-3.300)
Duhovna kultura (ritoni i zvonolike posude)
Neke od osobitih regionalnih pojava
odmaklog neolita
Veloluka kultura mlaeg neolita
Gudnja (Peljeac)