Maturski rad

Sadraj
Toi, D. Elektronsko bankarstvo: Da li je to sinonim za
Internet bankarstvo?, BIGZ, Beograd. !!"............................#$
1
Maturski rad
Razvoj bezgotovinskog plaanja
Nova tehnologija zahtijeva velike promjene. Po rijeima Dejvida
oa investi!ionog bankara" #$itava bankarska indstrija e biti
okrenta naglavake% i sa direktnim bankrotstvima me& onim
'irmama koje s nesposobne da koriste tehnologij.( ) !entr ovog
novog svijeta dolazi do klanjanja posrednika% kao *to s banke% iz
'inansijskih transak!ija. Sovt'erske 'irme popt +ajkroso'ta
,+i!roso't- i .ntita ,.ntit- / vjerj da e bdnost pripasti
kompanijama koje ovladaj tehnologijom nove ere% 'irmama koje
praj investitorima maksimaln kontrol nad njihovim 'inansijama
ptem so'isti!iranih proizvoda% koji balansiraj rizik i prinos.
0anke dobijaj opasne konkrente vid so'tverskih 'irmi kao *to s
+i!roso't i .ntit% a so'tver postaje osnova svega. 1edna od kljnih
taaka ovim #mega2poslovima( jeste ideja da e #inteligentni(
so'tver promjeniti odnos izme& banaka i klijenata. Preko
#inteligentnog( so'tvera ranari e pretraivati rane potrazi za
boljim nainom zarade% kako za ran klijenta tako i za ran
banke% a banke e ovakv e'ikasnost koristiti za lazak
najpro'itabilnije oblasti 'inansijskog svijeta / investi!iono
bankarstvo% garantovanje ak!ija i osigranje.
.deja koja je osnovi ove revol!ije% jeste da s tehnologija i
'inansije postali jedno te isto. Po reima 3iljema Niskanena
predsednika 4567 institta iz 3a*ingtona% #razlika izme& so'tvera i
nov!a nestaje(. 8arakteristike papirnog nov!a s svima nama dobro
poznate. 7n je% re!imo% lako prenosiv% op*teprihvaen% i lako se
skladi*ti. 5ko nemate poverenja banke% moete ga sakriti neki
se' ili koveg. 5li% papirni nova! ima i svoje nedostatke. 5ko ga
izgbite moete se zavek oprostiti s njime9 ako ga vate on moe
preko noi da izgbi vrednost.
Razmotrimo sada elektronski nova!. .deja je sasvim jednostavna"
mesto da smje*tamo vrednost na papir% moemo da je
#pakjemo( jedan niz !i'ara koji je mnogo prenosiviji i mnogo
#inteligentniji( od papirnog nov!a. ta podrazmevamo pod pojmom
#inteligentni nova!(: S obzirom na karakteristike elektronskog
nov!a% on se moe kontrolisati mnogo pre!iznije od papirnog nov!a.
8od elektronskog nov!a postoji mognost atoriza!ije i praenja
transak!ija% tako da #tradi!ionalne( banke mog da postan svi*ne.
;
Maturski rad
)mjesto da *aljete ek% nova! moete poslati elektronskom po*tom
preko .nterneta% *i'rovanom oblik. 7vim ete sebi *tedjeti trd
oko balansiranja ekovne knjii!e na kraj mese!a ,so'tver za line
'inansije e se sam postarati za to-. Najbolje od svega je to *to
moete #programirati( nova!% tako da se on moe tro*iti samo za
odre&ene namjene.
#.nteligentni(% digitalni nova! moe tako&e da razrije*i i neke drge
probleme papirnog nov!a. 5ko izgbite digitalni nova!% na primjer%
moi ete momentalno da ga zamjenite nare&ji va*em ranar
da poni*ti nestale #elektronske novani!e( i da ih zamjeni novim.
Pored toga% za razlik od papirnog nov!a koji prestaje da donosi
kamat moment kada ga podignete sa rana% elektronski nova!
moe da donosi kamat sve do trentka kada ga potro*ite.
7vaj 'enomen vezi sa kamatom moda zvi jednostavno% ali on
predstavlja vez sa jednom drgom revol!ijom 'inansijama /
kidanjem dravnog monopola nad nov!em. Na primjer% ako je neka
mala banka <ksembrg spremna da plati ve kamat na va*
elektronski nova!% vi svakako neete imati ni*ta protiv. Sve dok s
#elektronske novani!e( ove banke op*teprihvaene ne postoji
razlog da se drite dravno2emitovanih novani!a. Dravni nova!
e jo* vek postojati% ali postojae i brojne drge valte% od kojih je
svaka namenjena spe!i'inim potrebama i krajnje konvertibilna i
zamenljiva. Najbolji nova! e% kratko% biti #najinteligentniji( nova!.
Prema pro!jenama 'irme =idelit> .nvestments danas se izme& ?@A
i B@A transak!ija obavlja ptem ekova i gotovine. 6aj pro!enat
opada% ali vrlo sporo. 1o* vek ima pno ljdi kojima je i papirni
nova! dovoljno dobar.
+nogi smatraj da je najbolja stvar vezi sa elektronskim nov!em
ta *to on moe lako da se prati. 6ako e se konano ra*istiti sa
itavom kategorijom kriminala baziranog na papirnom nov!.
7sniva 'irme Digi4ash% Dejvid $am% kae da je papirni nova!
izvor svih zla svijeta. 7n tvrdi da e mognost praenja
elektronskog nov!a znaiti kraj za izvjesne vrste kriminala.
Crpa teoretiara% predvo&ena $amom% smatra da elektronski
nova! treba da bde #jednosjmerno anoniman(% tako da ljdi koji
vr*e trans'er nov!a mog vek da vide gde on odlazi% dok ljdi koji
primaj nova! ne bi znali odakle on dolazi. 7vakav jednosmerni
trans'er re*ava neke probleme papirnog nov!a% po*to je lak*e pratiti
gde se nova! tro*i i za*to.
D
Maturski rad
Elektronski nova!% tako&e% moe da bde dvosmjerno anoniman /
zbog toga e biti nemoge pratiti ga% *to e predstavljati pravi raj za
organizovani me&narodni kriminal.
Elektronski nova! ne poznaje grani!e. .nova!ije ak dovode
pitanje i log !entralnih banaka kao arbitara na!ionalne novane
mase. 5ko ovakve inova!ije postan op*teprihvaene% javnost nee
vi*e morati da se oslanja na !entralne banke kao direktne izvore
medijma razmjene. 7vo je pogotovo oljivo slaj elektronskog
nov!a.
) novoj viziji atomskih 'inansija% svako 'inansijsko sredstvo% od
hipoteke na va* k do stavki kojima je zadena va*a kreditna
karti!a% postae dio ogromnog% 'inansijskog niverzma.
?
Maturski rad
Nova! kao in'orma!ija
#) ne tako dalekoj pro*losti nova! je smatran neim 'izikim%
materijalnim% popt papira ili plemenitog metala. +ogli ste napniti
depove nov!em i nositi ga naokolo% ali to je bilo rizino. Najbolje je
bilo skloniti ga na sigrno mjesto dok se ne kae potreba da ga
potro*ite ... Problem sa skladi*tenjem nov!a vijekovima je bio taj da
nova!% stvari% nema nikakv 'nk!ij ako ne kri. 3rijednost /
realna ili imaginarna / i !irkla!ija s blisko me&sobno povezane i
od vitalnog s znaaja za s*tin nov!a.(
Nova! je mnogo vi*e od komadia metala ili kra*enog *arenog
papira. 7n predstavlja jedini! vrednosti iza koje stoji op*tepriznati
atoritet% obino na!ionalna vlada. +e&tim% nova! i kpone mog
emitovati manji dravni entiteti i korpora!ije razliite veliine i
repta!ije. 0anke mog i same biti atoritet slaj blagajnikih
ekova i drgih instrmenata. 5 postoje jo* tri poznata izzetka"
EFpress% 3isa i +aster4ard. 7ni emitj ptnike ekove% ali
veini slajeva njihov prijem 'nk!ioni*e isto tako dobro kao i kod
bilo koje 'izike novani!e ili novia.
8on!ept ptnikog eka pomogao je pri daljoj razradi kon!epta
nov!a. Ptniki ek je samo komad papira% ali iza njega stoji
obaveza za isplat #realnog( nov!a / koga de'ini*e vlada ili
ekvivalentni organ / vek kada donosila! eka to zatrai. $ekovni
ran je slian" obaveza za isplat #realnog( nov!a vek kada
vlasnik rana to zahteva.
#) kakvoj je ovo vezi sa kompjterizovanim bankarstvom: .deje o
nov! evolirale s sve do konanog shvatanja da je nova! samo
in'orma!ija. Naravno% nova! je obaveza da se plati ili da se ispori
roba i slge% ali ako poda!i na konkretnoj obliga!iji poti iz
pozdanih i op*tepriznatih izvora% transak!ije e se odvijati samo na
bazi in'orma!ije.(
8ako globalna in'orma!iona in'rastrktra raste% neminovno je da e
se nova! njome kretati nekom oblik i razmenjivati za rob i
slge. Do ovoga je ve do*lo% ogranienom obim% na privatnim
mreama% ali .nternet ve brzava ova kretanja na novi i bezbjedan
nain.
B
Maturski rad
Elektronsko bankarstvo- pojam
Elektronsko bankarstvo ,eGbanking- je vid bankarskog poslovanja
kori*enjem ranarskih mrea i telekomnika!ionih medija. Sve
rasprostranjenija implementa!ija eGbankarstva podrazmeva rad
preko .nterneta z intezivno kori*enje Heb tehnologije. 8rajnji !ilj je
da se korisnik bankarskih slga omogi da sve transak!ije
obavlja preko svog linog ranara ili mobilnog tele'ona%
standardnim .nternet itaem ,Heb broIser-.
Nevjerovatan rast .nterneta slovio je brzan lazak 'inansijskih
instit!ija ov elektronsk aren. Skora*nja istraivanja kazj
da veina 'inansijskih instit!ija implementira ili planira da
implementira nek vrst pristnosti na .nternet tokom prvih godina
novog milenijma. 7no *to sporava bri prelaz na .nternet
poslovanje bankarstv jeste *iroko rasprostranjeni i vreeni strah
od sigrnosti 'inansijskih transak!ija elektronskim ptem. ) svakom
slaj% migra!ija bankarstva na .nternet je neminovnost
nastpajeg milenijma.
$esto se elektronsko bankarstvo identi'ikje sa .nternet ili Heb
bankarstvom% *to je pogre*no. Elektronsko bankarstvo je *iri pojam i
obhvata i drge naine izvo&enja transak!ija digitalnim
ranarskim ptem posredstvom spe!ijalizovanih kompjterskih
mrea koje ne moraj biti dio .nterneta i ne moraj biti bazirane na
.nternet tehnologiji.
6rend modernog bankarstva je atomatiza!ija svih 'nk!ija
,'inansijskih opera!ija- koje se mog kopjterizovati. Primjeri
atomatiza!ije bankarskog poslovanja s plate i isplate sa *tednih
naloga% pisivanje kamate% trans'er sredstava sa rana na ran%
plaanje kreditnom karti!om% otplate kredita% konverzija valta% vid
stanje rana% ili raznovrsan prikaz izvr*enih transak!ija za dati
ran.
Posmatrajmo klasian primjer elementarne bankarske slge"
korisnik je otvorio iro ran i eli da tvrdi koje je stanje rana i
kada s pristigle oekivane plate.
J
Maturski rad
) klasinom bankarskom poslovanj korisnik"
odlazi ekzpozitr banke% eka pred *alterom i tipino dobija
stanje rana ili papirnate kopije pojedinanih dokmenata
transak!ija% ili
tele'onom poziva bank% eka da se tele'onska veza oslobodi%
razgovara sa slbenikom% i dobija traene in'orma!ije.
) modernom% .nternet% elektronskom bankarstv isti posao korisnik
obavlja iz svog stana sa svog personalnog ranara ili mobilnog
tele'ona. Posredstvom standardnog .nternet itaa ,Web browser-
korisnik pregleda .nternet prezenta!ij ,Website- svoje banke i na
ekran dobija eljeni spisak promena na ran ili stanje rana.
7igledno% nema gbljenja vremena na odlazak do ekspozitre%
ekanja red pred *alterom% ili nesporazma komnika!iji sa
slbenikom. 6ako&e% ne angaj se slbeni tele'oni banke i
nema potrebe za obimnom slbom in'ormisanja preko tele'ona.
.stovremeno% korisnik ima dobnost da slg dobije vrijeme koje
to njem najbolje odgovara jer elektronska banka radi nonGstop" ;?
asa dan% K dana nedelji i DJB dana godini.
K
Maturski rad
Elektronsko bankarstvo platnom promet
.nternet bankarstvo
.nternet bankarstvo% kao spe!i'ian dio elektronskog poslovanja% ima
mnoge poten!ijalne prednosti odnos na klasino" smanjenje
tro*kova% *ted vremena i poveanje prodktivnosti% prije svega.
Nepostojanje adekvatnih zakonskih propisa jo* vijek% ne dozvoljava
da ovaj vid bankarstva zaivi pnom oblik na tri*t.
7nline bankarstvo
+e& modernim i inovativnim bankarskim proizvodima se izdvajaj
online ,.nternet-% mlti!ash i tele'onsko bankarstvo. Da bi klijent
mogao da koristi bankarske online slge neophodno je da ima
otvoren teki ran govor o pristp.
7nline bankarstvo omogje klijentima pristp svojim bankovnim
ranima ptem .nterneta ;? !asa dnevno sedam dana nedelji.
8oristi se za provjer i *tamp stanja na ran% novane
transak!ije% davanje naloga za prenos nov!a i plaanje.
Pristp .nternet podrazmjeva tri nivoa sigrnosne probe. Prvi G
nos imena% prezimena i broja rana ,.D !ode-9 drgi G nos
spe!ijalne lozinke ,P.N !ode- i trei G nos tzv. tokenGa ,digipass D@@
se!rit> devi!e-% spe!ijalnog elektronskog pristpnog koda koji se
mijenja svakih D@ sekndi.
.nternet bankarstvo je% veoma podesno za 'izika li!a i male i
srednje predzetnike sa manjim brojem dnevnih naloga za plaanje%
a i poje'tinjje sam bankarsk slg ,transak!ione tro*kove i
bankarske provizije- i do B@ odsto odnos na klasian papirolo*ki
nain.
7d tehnikih predispozi!ija% potrebno je imati obian +i!roso't
HindoIs LP operativni sistem ranara% sa pripadajim .nternet
EFplorerGom 11.@% Nets!ape NavigatorGom tj. konek!ijom na
.nternet% koj posjedje svaki korisnik.
+lti!ash
M
Maturski rad
+lti!ash je proizvod namjenjen iskljivo pravnim li!ima% klijentima
banke. Rije je o program ,so'tver- koji se za te svrhe posebno
instalira kod klijenta i sli za provjer stanja na ran% trans'er
nov!a i davanje naloga za plaanje. 7mogava klijent da sa svog
radnog mesta obavlja platni promet i svakom trentk ima vid
stanje svog rana. Sadri dva nivoa sigrnosnog sistema koji
onemogavaj neovla*eni pristp ran.
6ele'onsko bankarstvo
7no omogava tele'onsko dobijanje in'orma!ije o stanj na ran%
kao i davanje naloga za plaanje. )slga e biti omogena klijent
tok zvaninog radnog vremena banke% pri em klijent treba da
in'ormi*e tele'onskog operatera o broj svog rana i sigrnosnom
kod.
6ako&e% novom S+S slgom preko porke pratimo stanje na
na*em ran z pomo mobilnog operatera.
N
Maturski rad
Elektronski novac
Digitalni nova! je jedan od najreklamiranijih .nternet kon!epata.
0rojni mediji najavljivali s revol!ij elektronskog nov!a% a njima je
vje*to dirigovao David 4ham% osniva 'irme Digi4ash. +e&tim%
reklama je jedno a realnost ne*to drgo G i pored bke medijima%
stvarna pristnost digitalnog nov!a na tri*t je marginalna. Dijelom
s za ovo zaslni i mediji koji% pored pisanja o revol!iji i
dezintermedija!iji% nis inili mnogo da nametn ovaj kon!ept
elitnom bankarskom dr*tv i reglatorima.
.nteresantna novina oblasti elektronskog nov!a jeste pokretanje
modela elektronskog nov!a od strane 4iti!orp2a. Na bazi vlastite
tehnologije 4iti!orp2a% direktor odeljenja za nove tehnologije ovoj
ban!i% Shlomo Rosen% 1NNB. godine razvio je i patentirao ovaj
ambi!iozni podhvat pod isto tako ambi!ioznim nazivom /
elektronski monetarni sistem ,Ele!troni! +onetar> S>stem / E+S-.
Namjera je da se stvori jedan sveobhvatan platni sistem koji e
moi da obavlja kako transak!ije na veliko tako i transak!ije na
malo% a koji e biti podran od strane najveih amerikih banaka.
Elektronski nova! moe se e'ikasno koristiti za elektronsk trgovin
samo ako postoji in'rastrktra visokog tehnikog nivoa. 3elika
brzina prenosa podataka je osnovni predslov za istovremeni
prenos in'orma!ija o proizvodima poten!ijalnim klijentima. Pristp
mora biti jednostavan i ekonomian.
Domainstva moraj biti opremljena personalnim ranarima sa
odgovarajim so'tverom. 8ada s ispnjeni ovi tehniki slovi% na
red dolazi re*avanje problema bezbednosti.
Novi platni sistemi zasnovani na digitalnom nov! bie spe*ni
samo ako ih prihvati veliki broj ljdi. 7vo prihvatanje veliko e
zavisiti od odnosa tro*kova i koristi koje e novi platni sistemi prati
stranama koje njima estvj. Primarni !ilj potro*aa je da na *to
jednostavniji nain obave kpovin. Njima treba omogiti plaanje
od ke na *to jednostavniji i e'ikasniji nain. 6rgova! bi trebalo da
snosi tro*kove transak!ije plaanja. Sa drge strane% on e pro'itirati
sled pobolj*anja imida ,inovativni trgova!- i% verovatno% sled
veeg obima prodaje. 7n e% tako&e% biti mognosti da smanji
broj prodajnih objekata i zaposlenog osoblja.
1@
Maturski rad
8onstrktori sistema odgovorni s za razvoj platnih sistema. 7ni e
pro'itirati od honorara i provizija. +e&tim% slov za to jeste *ire
prihvatanje i potreba njihovog sistema. =inansijske instit!ije
nastpaj svojstv posrednika.
7ne e prikpljati pazar od trgova!a i bie odgovorne za kliring
transak!ija i pranje pomonih slga ,obka korisnika% re*avanje
problema-. Njihovi prihodi sastojae se od provizija za slge.
=inansijske instit!ije mog da promovi* izvesne sisteme.
+e&tim% veliki broj 'inansijskih instit!ija e vjerovatno imati
pote*koa prilikom kljivanja ovakve sisteme zbog visokih
tro*kova i nedostatka strnog osoblja. #4entar povjerenja( e
kontrolisati digitalne potpise i kljeve. 7n e biti odgovoran za
integritet podataka koji se prenose i za atentinost strana
transak!iji. 4entar povjerenja pomae izgradnji povjerenja izvesni
platni sistem. Prihodi ovog !entra sastoje se od honorara i provizija.
7tvoreni sistemi moraj imati adekvatne mere bezbjednosti pri
obavljanj elektronskih plaanja. 0ezbjednost se moe postii
kriptogra'skim metodama i transak!ionim brojevima.
Sistem treba da omogi i sitna plaanja ,mikro2plaanja-.
7dgovaraji sistem ranovodstva mora biti e'ikasan i e'ektivan% a
tro*kovi po jednoj transak!iji plaanja moraj biti niski. Sistem mora
biti transparentan% a potreba sistema jednostavna. 7n omogje
da i domainstva ,sitni trgov!i- primaj plate elektronskog nov!a.
Postoje polemike oko toga da li sistem treba da omogi praenje
elektronskog prenosa podataka i elektronskih plaanja. 6o bi% sa
jedne strane% omogilo analiz in'orma!ija o plaanj i
konstrisanje detaljnog pro'ila potro*aa. Sa drge strane% me&tim%
treba vaiti injeni! da veliki broj potro*aa eli da ostane
anoniman.
6rentno na .nternet postoji nekoliko sistema elektronskog nov!a
zasnovanih na #digitalnim novani!ama( ,digitalni nova!-.
Najpoznatiji on2line sistemi s E24ash 'irme Digi4ash9 i Net4ash%
sistem koji je razvijen na )niverzitet jne 8ali'ornije. Najpoznatiji
o'2lajn sistemi s +ondeF i 3isa4ash.
11
Maturski rad
Zakljuak
0roj korisnika slga .nternet bankarstva Evropi skoio je na JB
miliona godini dana do kraja ;@@K.% pokazj rezltati istraivanja
koje je proveo NielsenONetRatings% 'irma za globalna istraivanja i
analiz digitalnih medija.
0roj eropskih sr'era koji posjej 'inansijske strani!e na
.nternet je sa ;B porastao na BB miliona% dok je pro!enat
Evropljana koji redovno posjej takve strani!e kontinirano
rastao% dostigav*i BK A. 7nGline bankarstvo dominira vedskoj%
gdje je novembr preko ;%; miliona% ili JD%D posto% aktivne *vedske
.nternet popla!ije posjetilo Heb strani!e neke banke ili kreditne
stanove% te prosjek mjeseno na njima provelo oko jedan sat.
4jelovite slge koje banke praj na svojim .nternet strani!ama
privkle s vi*e od trein aktivne .nternet popla!ije 5straliji%
=ran!skoj% Nizozemskoj i 0razil. )prkos tome% tradi!ionalno
bankarstvo i dalje privlai najvei broj korisnika.
7djednom je svijet 'inansija% mjesto gomile razba!anih djelia%
poeo da poprima oblik dinovske slagali!e% a dijelovi se polako
klapaj jedan drgi. )skoro nee postojati potreba za podjelom
linih 'inansija na gotovin% *te&evin% kredite i sl.
Sva sredstva bie grpisana na jednom zajednikom #inteligentnom(
ran% odakle e neprekidno #krstariti( mreama potrazi za
investi!ionim *ansama *irom sijveta. Cotovina tako ve dobija itav
jedn nov dimenzij.
=irma +aster4ard je investirala milione dolara razvoj sistema za
elektronski nova! zvanog +ondeF. #.nteligentne( +ondeF karti!e
imaj gra&ene mikroipove na koje mog da se smjeste ne samo
#elektronski dolari(% ve tako&e i jo* pet drgih valta% kratka
medi!inska istorija% pa ak i lini elektronski #klj( koji moe da
otvori sve / od va*eg stana i atomobila do va*e kan!elarije.
1;
Maturski rad
Literatura
30 0anka a.d. vodi elektronsko bankarstvo koristei slge%
Ele!troni! 0anking 0rea d.o.o. ,1;.@;.;@@D-
)N.8RED.6 0anka a.d. Sistem elektronskog bankarstva za intern
potreb
Radovanovi% P. Elektronski nova!% N.N broj DKB. od 1;.1@.;@@K.
0eograd
6o*i% D. Elektronsko bankarstvo" Da li je to sinonim za .nternet
bankarstvo:% 0.CP% 0eograd. ;@@B.
3askovi% 3. 0ankarstvo na internet% =7N% 0eograd% prezenta!ija
spe!ijalistike stdije ;@@;.g.
Elektronski nova! / nova! bdnosti% Pbornik radova 3i*e
ekonomske *kole% <eskova!% ;@@J.
R0 Ceneral Ele!troni!% EGbanking s>stem% 0eograd% Pbornik radova%
;@@?.
1D