Sie sind auf Seite 1von 17

SADRAJ

1. SAETAK............................................................................................................................
2. FORUM...........................................................................................................................................
2.1. FORUM ROMANUM.......................................................................................................
2.1.1. Nastanak i razvoj.........................................................................................
2.1.2. Najvanije graevine Rimskog foruma................................................................
2.1.3. Iskopavanje i konzervacija............................................................................
3. CARSKI FORUMI...............................................................................................................
3.1. CEZAROV FORUM...........................................................................................................
3.2. AUGUSTOV FORUM...............................................................................................
3.3. NERVIN FORUM....................................................................................................
3.4. VESPAZIJANOV FORUM........................................................................................
3.5. TRAJANOV FORUM...............................................................................................
3.5.1. Najvanije graevine Trajanovog foruma..................................................
4. LITERATURA......................................................................................................................














Seminarski rad: Carski forumi Rima

2

1. SAETAK

Svaki antiki grad imao je svoj trg (forum), na kome su se graani okupljali da razmijene novosti, uju
najnovije vijesti iz politike, obave svoje privatne poslove, graanske dunosti, trguju, kupuju i obave
vjerske dunosti prema bogovima.
Sredite ivota rimske drave bio je Forum Romanum - glavni trg u gradu Rimu, koji se protezao oko
pola kilometra u duinu izmeu rimskih breuljaka - Kapitola, Kvirinala i Palatina. Izgradnjom velikog
odvodnog kanala (Cloaca Maxima) u 6. st. pr. Kr. isuena je movara i na tom su prostoru poele nicati
javne graevine i hramovi. Tako se postupno taj prostor od obinog gradskog trga pretvorio u upravni,
ekonomski i politiki centar na kome je rjeavana sudbina najvee drave tadanjega svijeta. Kasnije, u
doba carstva, u Rimu su izgraeni novi, tzv. Carski forumi, od kojih su najvaniji Cezarov forum,
Augustov forum i Trajanov forum, ime je Rimski forum izgubio svoj dotadanji centralni upravni i
ekonomski znaaj, ali je i dalje postao znaajan politiko-povijesni simbol. Forum je vremenom mijenjao
izgled, graevine na njemu su obnavljane, neto je dodavano, rueno i ponovo graeno, ali je Forum
ostao drevno srce Rima.

2. FORUM


Veina drutvenih zajednica koje su bile na putu kao urbanizaciji odreivale su posebna mjesta na
kojima se odvijao javni ivot. U Ateni se takvo mjesto zvalo agora, a u Rimu forum. Forum je kao
organizirana i urbanizirana cjelina bio glavni gradski prostor sa svih strana okruen javnim objektima i
hramovima koji kao pojedinani objekti nisu vani, nego znaaj dobivaju uklopivi se u cjelinu
kompleksa foruma.
Rimski Forum - Forum Romanum je otvoren poploan prostor, izgraen oko 575. g. pr. Kr. Tu je bilo
sredite trgovake djelatnosti Carstva, tu su se obavljani najsvetiji dravni obredi, sastajali se Senat i
Skuptina, a tu su bili i sudovi. Na forumu su se odravali banketi, pogrebi, slavile pobjede, drali dirljivi
govori, vrili krvavi pokolji. Jednom rijei, to je bio centar svijeta. Ali je to, prije svega, bilo mjesto za sve
- za senatore i za prosjake.
Iako Forum Romanum nije imao drugdje premca, forumula carskih trgova bila je poznata po cijelom
Rimskom Carstvu. U provincijama su se forumi raznoliko oblikovali, ali gdje god je izgraivana pravilna
mrea ulica, u novim kolonijma ili pri preureenju starih gradskih naselja, obino se nalazila itava velika
Seminarski rad: Carski forumi Rima

3

platforma rezervirana za forum i za njegove pratee zgrade. Uz ceste na osvojenim podrujima Italije,
podalje od veih gradova, takoer su podizani forumi gdje su se naseljeni rimski graani sastajali radi
trgovine, pravnih i sudskih rasprava, komunalnih poslova. Uz takve forume poinju se pomalo razvijati
naselja. Nekoliko je karakteristinih primjera takvih rimskih foruma: Forum u Augusti Raurici Augst,
Forum u Lungdunumu Convenarumu Lyon, Forum u Lutetii Parisorum Pariz, Forum u Jaderu
Zadar, Forumu Thamugadiu Timgad.
Nesumnjivo da je od lokalnih okolnosti ovisio i oblik foruma. Forumi za vrijeme Republike uglavnom su
bili nepravilnog oblika i esto su bili neograeni. Kasnije je forum inio otvoren irok prostor koji je bio
okruen i uoblien kolonadama. U galskim gradovima su forumi, okrueni kolonadama, esto bili
postavljani odmah uz ogradu glavnog gradskog hrama, tako da se s foruma mogao vidjeti hram. U
Britaniji je prihvaen drugaiji raspored - forum s tri strane okruuju kolonade, dok etvrtu stranu
zauzima bazilika, podignuta tako da potpuno zatvara trg.
Oblik foruma - standardnog i najbitnijeg dijela urbane strukture svakog rimskog grada, kao i njegove
dimenzije i sadraj, podvrgnuti su istim kriterijima i normama koje vrijede za cijeli grad. Po Vitruviju,
forum treba biti pravokutnog oblika s odnosom strana kao 2:3, no to nije uvijek bio sluaj. U Pompej ima
je izgraen forum trokutnog oblika te je dobio naziv Forum triangulare, dok je Trajanov forum u Rimu
priblino kvadratnog oblika sa stranama oko 100 m.
Funkcije foruma razvijale su se postupno tijekom stoljea. To se jasno vidi na Rimskom forumu, koji je u
ranoj Republici sluio svim potrebama grada, kako za javne i politike skupove, tako istovremeno i za
trgovanje, suenje, zabavu i sl. U carsko doba Rim ima vie foruma, ali njihova se funkcija, kao i u
drugim veim gradovima, proiava tako da se diferenciraju na Fora Civil sa sadrajima javnog,
politikog, kulturnog i religioznog ivota i Fora Venalia, tj. trgovi za trgovanje. Oni se dalje specijaliziraju
prema svojim posebnim namjenama (trgovi za goveda, svinje, ribu i sl.) No, ta funkcionalna
diferencijacija nije nikada bila strogo provedena ni u Rimu, a jo manje u provincijskim gradovima
imperija.





Seminarski rad: Carski forumi Rima

4

2.1. Forum Romanum
Rimski forum - Forum Romanum su sami Rimljani ee nazivali Veliki forum ili samo Forum, a bio je to
centralni trg oko kojega se razvio antiki Rim. U Rimu je tijekom vremena izgraeno nekoliko trgova koje su
gradu darovali njegovi vladari eljni ostaviti svoj biljeg. S vremenom, forum Julija Cezara slijedio je
Augustov forum, potom Vespaziijanov, pa Neronov i na kraju Trajanov. No, najstariji i najpoznatiji
oduvijek je bio Forum Romanum ili Rimski forum, iji se korijeni prostiru jo u rane dane ovoga grada.

2.1.1. Nastanak i razvoj

Prostor koji zauzima Rimski forum je leao u jednoj udolini izmeu Kapitola i Palatina, okruen
dvoranama i dvoritima, hramovima i mnogobrojnim pobjednikim spomenicima. Dolina to se prua
podno breuljaka Palatina, Eskvilina, Viminala i Kapitolina bila je od najstarijih vremena prirodno mjesto
nastanjivanja okolnog stanovnitva. Arheoloka istraivanja pokazala su kako se jo u ranom desetom
stoljeu pr. Kr. ovo mjesto koristilo za pokapanje urni s pepelom spaljenih pokojnika. Rimski forum bio je
movarna udolina, a izgradnjom velikog kanala Cloaca Maximae taj je prostor hidrotehniki reguliran i
ureen. Do kasnog estog stoljea postavljen je temelj formalnog trga. Tijekom iduih stoljea sjaj
Foruma je rastao kako su dodavani novi spomenici.
Na zapadnoj strani trga na padini Kapitola nastaju hramovi Vestae i Concordiae. Forum je sa sjeverne i
june strane bio uokviren nizom duana. Za politike i drutvene potrebe izgraene su prve bazilike:
Portia, Fulvia Aemilia i Sempronia. Sredinom II st. pr. n. e. Forum se proiruje, poploava i povezuje s
Via Sacrom, a za Suline diktature grade se i pregrauju Curia, Regia, Aedes Vestae. Na Kapitolinu
nastaje monumentalni Tabularium dravni arhiv.
Isprva je Forum sluio kao trnica i kao gradsko sredite, no tijekom carskog doba brojne trgovake
aktivnosti s Foruma sele se u novija gradska sredita.
Ipak, trg je nastavio privlaiti posjetitelje prijestolnice. Ljudi su dolazili posjetiti grob Romula,
legendarnog osnivaa Rima, hram Kastora i Poluksa, boanskih zatitnika grada te Rostru, odakle su
se narataji rimskih govornika obraali puku. Ondje je takoer bio zlatni miljokaz, od kojeg su se mjerile
sve udaljenosti u Carstvu, pa se zato za Forum uistinu moe rei kako je bio sredite rimskog svijeta.


Seminarski rad: Carski forumi Rima

5

2.1.2. Najvanije graevine Rimskog foruma


Slika 1: Rimski forum s Palatinom u pozadini. Slavoluk koji se vidi na lijevoj strani jeste slavoluk Septimija Severa,
dok se na desnoj strani hram Vespazijana i Tita s tri stuba nalazi ispred Saturnovog hrama.

Najvaniji politiki i upravni simbol na Forumu bila je Kurija (Curia), senatska vijenica koju je prema
tradiciji podigao rimski kralj Tul Hostilije i koju stu stoga nazivali i Hostilijevom kurijom. Obnavljana je u
nekoliko navrata. Bila je pravokutnog oblika i u njoj je bila smjetena sala za sjednice senata i
"sekretarijat" senata.
Ispred kurije nalazio se Komicij (Comitium), prostor na kome su se rimski graani okupljali u skuptinu.
Tu se nalazila i govornica (Rostra), s koje se magistrat obraao narodu. Rije rostrum zapravo znai
"kljun" (lae ili ptice), a govornica je nazvana tako zato to su je Rimljani, u slavu svoje pobjede nad
stanovnicima Ancija, 338. g. pr. Kr., ukrasili kljunovima zarobljenih neprijateljskih laa. Iza govornice
prema Kapitolu nalazio se Saturnov hram iz 5. st. pr. Kr., u kome je bila dravna riznica (Erarij,
Aerarium). Osim blaga, u njemu su uvani i tekstovi zakona i odluke senata, koji su postajali
pravosnani tek kada bi bili poloeni u ovom hramu.
Pored riznice nalazio se hram Sloge (Concordiae templum), podignut u 4. st. pr. Kr., a obnovljen i
posveen nakon nemira nastalih u vezi s reformama Tiberija i Gaja Grakha u drugoj polovini 2. st. pr.
Kr., kao znak pomirenja i budue sloge. U 1. st. pr. Kr. pored Saturnovog hrama i riznice bila je
podignuta jo jedna graevina za uvanje dravnog arhiva, nazvana Tabularij (Tabularium).
Graevina koja je vremenom postala karakteristina za antike trgove bila je bazilika (basilica), kojih je
na Forumu bilo dve. Starija je Emilijeva bazilika (Basilica Aemilia), koju je u 1. st. n. e. ponovo obnovio
Lucije Emilije Paul. Poto mu je nedostajalo sredstava da zavri izgradnju, prodao je Juliju Cezaru svoju
neutralnost u graanskom ratu za 1,500 talenata. Drugu, Julijevu baziliku (Basilica Iulia) poeo je graditii
Julije Cezar, a dovrio ju je i ukrasio Oktavijan August. Bazilike su bile prostrane graevine, ija je dua
strana bila okrenuta prema trgu, sa nizom stubova u sredini koji su nosili drveni krov. Uz due strane
Seminarski rad: Carski forumi Rima

6

bile su podignute kolonade i unutra galerije. Svjetlost je ulazila kroz zid s otvorima koji je sluio kao
svjetlarnik, a neke su mogle imati i salu za sjedenje s mramornim klupama. Ovaj tip zgrade Rimljani su
preuzeli od Grka. Pored ovih bazilika gradile su se trgovine, uglavnom s prehrambenom robom koje su
kasnije bile sasvim uklonjene s Foruma.
Ispred Emilijeve bazilike nalazio se mali hram Venere Kloacine (Venus Cloacina), posveen Veneri kao
boginji zatitnici kanalizacionog odvoda Cloaca Maxima. Venera je bila poistovjeena s boginjom
Kloacinom, koja je bila etrurskog porijekla. U ovom svetitu nalazio se i ulaz u podzemni kanalizacijski
sustav. Pored Julijeve bazilike nalazio se hram Kastora i Poluksa u korintskom stilu, trijumfalni Augustov
luk, podignut u znak pobjede nad Antonijem i Kleopatrom 31. g. pr. Kr. Tu je bio hram boanskog Julija,
koji je podigao August na mjestu na kome je bilo kremirano tijelo ubijenog Julija Cezara nakon govora
Marka Antonija. Izmeu Emilijeve i Julijeve bazilike nalazio se "pupak Grada" (Umbilicus Urbis),
izgraen u doba pozne Rimske republike, od koga i do koga su mjerene sve udaljenosti u Rimu i u
Rimskom carstvu.
Slika 2: Ostatci Vestinog hrama
U blizini su se nalazile i dve najstarije graevine na Rimskom forumu. Vestin hram (Aedes Vestae),
okrugla zgrada u kojoj je na ognjitu grada gorio vjeni plamen kao simbol vjenosti i istoe grada. U
riznici Vestinog hrama nalazili su se penati grada Rima, koje su mogle vidjeti samo vestalke odreenog
dana u godini, a od ijeg uvanja je prema vjerovanju zavisila sudbina itave rimske drave. Pored
hrama je bilo svetite u kojem se nalazio Vestin atrij (Atrium Vestae), zgrada u kojoj su po strogim
pravilima ivjele vestalke.
Pored Vestinog hrama nazila se Regija (Regia), prema predanju dvor kralja Nume Pompilija, u kome je
ivjeo veliki pontifik (pontifex maximus) vrhovni sveenik rimske religije. Tu su se skupljali svi pontifici i
Seminarski rad: Carski forumi Rima

7

tu je bila smjetena njihova arhiva. U dvoritu Regije bilo je svetilite boga Marsa, u kome je kao
najvea svetinja uvano njegovo oruje.

Slika 3: Vespazijanov hram (lijevo), slavoluk Septimija Severa iza ostataka Saturnovog hrama naprijed. Na desnoj
strani su tri stuba hrama Kastora i Poluksa i Palatin, lijevo od njih je Chiesa di San Lorenzo in Miranda. U daljini se
vide Koloseum i Titov salvoluk.
Na Forumu je bilo jo graevina i znamenitosti. Od ostalih hramova tu su bili smjeteni Romulov hram,
hram Venere i Rome, hram Antonina i Faustine, te hram Vespazijana i Tita. Od slavoluka su, pored
spomenutov Augustovog, znameniti bili Tiberijev slavoluk, slavoluk Septimija Severa i Titov slavoluk. Na
Forumu se nalazio i Lapis niger (= "Crni kamen"), svetite u kome je naen najstariji sauvani natpis na
latinskom jeziku i za koga su Rimljani vjerovali da oznaava mjesto na kome je sahranjen sam Romul.
Posljednja graevina koja je na Forumu bila podignuta je Fokin stub iz 608. godine.

Slika 4: Stub podignut u ast vizantijskog cara Foke
Forum je cijelom duinom presijecala Sveta ulica (Via sacra), koja je vodila na Kapitol. Njom se svakoga
dana kretala masa uglednih i neuglednih stanovnika grada, a tijekom praznika njome su ile sveane
procesije na Kapitol. Istim putem je prema Kapitolu prolazila i buna trijumfalna povorka u kojoj je
vojskovoa slavljenik uivao gotovo boanske poasti.
Seminarski rad: Carski forumi Rima

8

2.1.3. Iskopavanje i konzervacija
Nepoznati putnik iz Einsiedelna (u dananjoj Njemakoj) zapisao je u 8. st. n. e. da se Forum u njegovo
vrijeme ve nalazio u ruevinama. Premda je tijekom srednjeg vijeka sjeanje na Forum Romanum i
dalje bilo ivo, spomenici na Forumu zapravo su bili prekriveni naslagama smea i otpadnih materijala,
a njegovo mjesto bilo je odreeno za "stono polje" (Campo Vaccino) izmeu Kapitola i Koloseuma.
Nakon povratka pape Urbana V iz Avignona 1367. godine dolo je do poveanog zanimanja za antike
spomenike, djelomino zbog moralnih pouka koje su se traile meu antikim autorima, a dijelom i zbog
potrebe za podizanjem novih zgrada u Rimu. Od 15. st. umjetnici crtaju ruevine na Forumu, u 16. st.
antikvari prepisuju antike natpise, a prvi pokuaji iskopavanja poinju krajem 18. st. ienje terena
oko slavoluka Septimije Severa poduzeto je 1803. godine, a tijekom Napoleonove vladavine arheolozi
su zapoeli s ienjem cijelog Foruma koji je meutim u potpunosti otkopan tek poetkom 20. st.
Slika 5: Claude Lorrain: Campo Vaccino

3. CARSKI FORUMI
Nasuprot Rimskom Forumu stoje u Rimu carski forumi (talijanski: Fori Imperiali) koje ini kompl eks
monumental ni h foruma i pri padaj ui h zgrada koj e su dal i i zgradi t i ri mski carevi . Svi forumi
kompleksa su izgraeni okvirno od 51. g. pr. Kr. do 115. g., a imena su dobili po carevima koji su ih
izgradili Cezaru, Augustu, Vespazi j anu, Nervi i Traj anu. Po svojoj jedinstvenoj arhitektonskoj
kompoziciji i tenji za monumentalnou oni su simboli veliine i sjaja carskog Rima.
Kompleks foruma naslanja se na sjevernu stranu Foruma Romanum. Do Cezarovog doba Rimski je
forum - Forum Romanum, razliitim nadogradnjama bio proiren i na neposredno susjedstvo. Iako je
Rimski forum u doba Republike bio sredite trgovake djelatnosti grada, novi su carski forumi, podignuti
na sjeveru, pruili nove mogunosti i stari Forum nije vie bio prenatrpan.
Iako nikada nije bilo velikog plana, svaki novoizgraeni forum je proporcijama i osnim usmjerenjima
potivao ostale i kao krajnji rezultat svi tvore jednu organsku cjelinu. Moda je Cezar, na kojega su se
Seminarski rad: Carski forumi Rima

9

ugledali svi carevi koji su gradili Carske forume, podigao svoj forumu uzevi za uzor helenistiku ili
grku agoru. Za razliku od Foruma Romanum koji je potpuno otvoren, svaki je od carskih foruma
okruen zidom i kolonadama te tvori malu samostojeu cjelinu, dizajniran da izabranim boanstvom i
stilovima ta dekoracija predstavlja filozofiju i program cara naruitelja. Osim standardnih sudskih
funkcija na carskim forumima nalaze se obrazovni, kulturni i trgovaki sadraji.
U 20. stoljeu talijanski je diktator Benito Mussolini namjeravao obnoviti, odnosno ponovno koristiti
forume kako bi simboliki povezao modernu Italiju s rimskom dravom.
Carski forumi bili su:
Cezarov forum
Augustov forum
Hram mira (koji je sagradio Vespazijan)
Nervin forum
Trajanov forum


Slika 6: Karta Carskih foruma
Seminarski rad: Carski forumi Rima

10


Slika 7: Karta Carskih foruma
Seminarski rad: Carski forumi Rima

11

3.1. Cezarov forum Forum Iulium
Najznaajniji prilog to su ga dali carevi urbanizmu Rima jest velianstveni sklop Carskih foruma. Prvi u
nizu Carskih foruma, gledano kronoloki, je Cezarov forum. Zapoeo ga je graditi Gaj Julije Cezar 54. g.
pr. Kr., a zavren je oko 29. g. pr. Kr. za vrijeme cara Augusta. Cezar je 46. g. pr. Kr. morao prekinuti s
izgradnjom foruma zbog dugova te je njemu u ast August dovrio forum, a nakon potresa ga je obnovio
Trajan.
Forum se nalazio tik do glavnog Rimskog foruma. Bio je pravokutnog oblika, 75 m irok i 160 m dug,
okruen s dvije strane dvobrodnim trijemom. Na samom zaelju foruma nalazio se hram Venere
Praroditeljice (Venus Genetrix) - mitske praroditeljice Julijevske dinastije. Naime vjeruje se da je ona
majka Eneje, osnivaa Rima i zaetnika Julijevaca. Hram je bio uvuen u zaelje. Nakon bitke kod
Farsala 48. g. pr. Kr., rat protiv Pompeja zakljuen je u Cezarovu korist i time je izglasana izgradnja
hrama Venus Genetrix na forumu. Sam hram bio je peripter bez stranjeg trijema, graen od mramora
sa est stupova na proelju, s obiju strana po devet stupova te na povienom podiju s dvije stube.
Unutar hrama se nalazio kultni kip Venus Genetrix koji je izgradio Arcesilas, glavni kipar toga doba. Uz
kip Venere, tu se nalazio i zlatno-bronani kip Kleopatre, kip Cezara za koji se vjeruje da je dodan
nakon njegove smrti jer se nije smjelo stavljati na javna mjesta kipove ivuih ljudi. U hramu se jo
nalazila bogata kolekcija gema (dattiloteca). Hram je uniten u potresu 80. g. nakon Krista. Obnovio ga
je Domicijan, te ponovno Trajan 113. g. dodavi mu alegorijske dekoracije boga Erosa - Venerinog sina.
U samom sreditu foruma nalazio se konjaniki kip. Kip je predstavljao Cezara koji jae Bukefala (konj
Aleksandra Velikog) iskazujui time svoju mo, a boni trijemovi foruma imali su ulogu trgovina
(taberni). Nastao je poetkom diktatorske vladavine Cezara. Cezar je time osmislio da se novi forum
nalazi tik do starog to bi znailo da se tadanja Kuria morala pomaknuti. Kip konjanika kao i lokacija
imali su isto tako imperijalistike konotacije, jer je Cezar htio biti to blie Rimskom forumu, tj. centru
moi, rimskom senatu. Konjanik je pak uzdizao njegov vlastiti lik, njegovu pojavu i njegovu diktatorsku
mo. Cijeli forum kao i hram spajali su vjersko i politiko sa Cezarovom vlastitom slavom. S njime, ne
samo da je veliao vlastitu mo, ve je i kontrolirao itav senat. Forum je postao sredite senata i javnog
ivota, a ujedno je prikazivao sjaj i mo Cezara.
3.2. Augustov forum Forum Augusti
Doba Augustove vladavine oznaava procvat rimskog graditeljstva. Ipak, najvei graditeljski pothvat
Augustovog doba svakako je Augustov forum. Na njemu se jednakomjerno proimaju helenistika i
italska graditeljska tradicija.
Seminarski rad: Carski forumi Rima

12

Oktavijan August gradi 42. g. pr. Kr., u ast pobjede kod Filipa, forum izduenog pravokutnog tlocrta i
dimenzija 125 x 118 m potpuno okruen zidom visine 33 metra. Za svrhu izgradnje foruma August je
morao kupovati privatno zemljite. Prostor za izgradnju foruma August je otkupio od njegovih vlasnika
novcem kojeg je prikupljao ratnim osvajanjima. Velik dio novca sakupljen je principom ex manubiis, tj.
doniranjem dijela prihoda od strane ratnih generale u svrhu izgradnje Rima. Ipak, rimski povjesniar
Svetonije pie da August nije uspio otkupiti dovoljnu povrinu prostora za provoenje svog originalnog
plana. Veina graditeljskih poslova je kasnila, ali je forum ipak posveen 1. kolovoza 2. g. pr. n. e., bez
hrama koji je jo uvijek bio u izgradnji. Zbog hrama Marsa Ultora koji se nalazi na njemu, ovaj je forum
esto bio nazivan i Forum Martis. Legenda kae da se August jo 42.g. pr. n. e. u bitci kod Farsale
zavjetovao sagraditi hram Marsu Ultoru (Marsu Osvetniku) ukoliko pobjedi svoje protivnike Bruta i
Kasija.
Augustov forum nadovezuje se na boni potez Cezarovog foruma, no njegova os je na njega okomita.
Plan foruma s hramom koji donimira pravokutnim otvorenim prostorom ispred sebe veoma je italski. Za
razliku od grkih, rimski arhitekti bili su skloni izoliranju pojednih spomenika. Stoga je forum ograen
visokim zidom koji slui kao zatita od poara, ali je istovremeno bio i vizualna pregrada izmeu foruma
i napuene etvrti Subure te padine Kvirinala. Dobar dio ovoga zida na sjeveroistonom kraju i na
objema eksedrama je ouvan. Sagraen je od vulkanskih kamenih blokova, unutranja strane bila je
prekirvena mramorom i tukaturom. Na istonom zidu nalazili su se trijemovi. Pravokutni oblik foruma
naruen je dvjema polukrunim proirenjima eksedrama gdje August oito nije uspio otkupiti svu
zemlju koju je namjeravao. Eksedre i trijemovi sluili su kao sudnice, a na njihovoj atici nalazile su se
karijatide ija je upotreba batinjena iz grke arhitekture. Upotreba foruma kao portretne galerije
klasian je rimski postupak. Trijemovi foruma bili su ispunjeni portretima mnogih rimskih povijesnih
linosti, uglavnom vladara i vojnih osvajaa iz doba Republike. Dva stepenita sputaju se sa sjeverne
strane na dva ulaza na forum. Kasnije su na mjestima tih ulaza podignuti slavoluci u ast Germanija i
Drusa mlaega. Forumu se jo moe pristupiti kroz portike na istonoj strani. U najsjevernijoj toci
foruma nalazila se impozantna skulptura Augusta Genija (11-12m visoka) te dvije slike slikara Apellesa
koje su prikazivale Aleksandra Velikoga. Na sredini foruma nalazila se Augustova statua s etiri konja
koja prate Augusta u pobjedu. Dekoracija foruma odgovarala je ideologiji samog cara. Za Augustov
forum naroito je bitna upotreba mramora. Mnogi graditelji koji su zasigurno bili Grci, obogatili su forum
bijelim mramorom iz Carrare, ali i bojanim mramorom iz Numidije. Zahvaljujui ovako raskono
koritenom mramoru postavljen je kontrast izmeu foruma koji je prekriven bojanim mramorom i hrama
prekrivenog bljetavo bijelim mramorom. Takva je upotreba mramora ostavljala najvei dojam na
posjetitelje foruma pa je Plinije, vjerojatno zbog toga, svrstao Augustov forum uz Emilijevu baziliku i
Seminarski rad: Carski forumi Rima

13

Vespazijanov hram mira, meu tri najljepe svjetske graevine. Hram Marsa Ultora smjeten je na
sjevernoj strani foruma; danas su vidljivi ostatci hrama kolonade s arhitravom, zajedno visoke 20-tak
metara te peripter u oktastilu s apsidom u zaleu.
Originalna namjena foruma bila je odravaje suenja, sajmova, ali i irenja propagande i uzdizanja
Augusta kao osvajaa i mirotvorca. Preko dijela foruma danas prolazi Via dei Fori Imperiali.
3.3. Vespazijanov forum Forum Pacis Vespasiani
Na istonom dijelu Vespazijan graditelj Koloseja dodaje prostrani kvatroportik s monumentalnim
hramom posveen miru. Forum je izgraen izmeu 71. i 75. g. u slavu osvajanja Jeruzalema i pobjede
nad idovima, na mjestu gdje je ranije bila Maxecellum velika javna trnica. U hramu je bila
smjetena Menora iz unitenog Herodovog hrama.
Hram mira bio je odvojen od Augustovog foruma Argiletumom koji je od Rimskog foruma vodio do
Suburae ivopsnog trgovakog i stambenog susjedstva.
Neronov poar 64. g. opisan u Tacintusovim Analima, vjerojatno je unitio trnicu Macellum i okolno
podruje, iako je Augustov forum, kao i Basilica Aemilia, bio zatien svojim visokim zidom.
Vespazijanov forum izgraen je na novoj lokaciji, ali je slijedio urbanistiki plan drugih foruma s
porticima koji okruuju centralni trg, kao i tabarnaeima, trgovinama u sastavu trnice. Mjesto je nazivano
forumom sve do 4. st. kada se koristi naziv Hram mira. Ovaj je forum zaista manje pretenciozan od
ostalih foruma. Iako je uzak i dugaak, s pridruenom trnicom ini zamalo kvadrat. Kolonade hrama
postavljene su linijski, ne okruuju dvorite kao u drugim hramovima, a podij hrama nije izdignut kako bi
dominirao. Sve to je rezultiralo harmonijom cijelog okruenja te je forum sluio ne samo velianju
politike i cara, ve i kao javni park te repozitorij umjetnikih djela
Slika 8: Vespazijanov forum
Seminarski rad: Carski forumi Rima

14

3.4. Nervin forum - Forum Transitorium
Izgradnju foruma zapoeo je Domicijan, a zavrio Nerva tijekom svoje vladavine 96. 98. g. Forum je
izgraen na mjestu staroga Argiletiuma na kojem je i Ciceron posjedovao nekretnine. Izgradnja je
dovrena 97. g., a arheolokim iskapanjima provedenim 1995. 1996. g. dokazane su jo tri
naknadne faze nadogradnje koje najvjerojatnije nikada nisu niti bile dovrene. Zadnja je faza
predviala izgranju jo jednog hrama smjetenog nasuprot Minervinog hrama.
Nervin je forum lociran izmeu Hrama mira (Vespazijanovog foruma) i Augustovog foruma i sluio je
kao njihova poveznica. To je krajnje izduen pravokutni tlocrt smjeten na skuenom prostoru potpuno
okruen zidom i jednorodnim trijemom s kolonadama gotovo prislonjenima uz zid. Na sjevernoj strani
foruma nalazio se Minervin hram koji je 1606. g rastavljene radi kamena potrebnog za izgradnju
fontane (Fontana di Acqua Paola sul Gianicola). Forum je irine 40 m, s korintskim stupovima
spojenim arhitravom. Dekorativni friz iznad arhitrava okruivao je cijelu zgradu i prikazivao Minervine
mitoloke scene.
Kao i Augustov, Nervin je forum dio golemog kompleksa carskih foruma podignutih uz Forum
Romanum s namjerom da se stvore iri i racionalniji monumentalni prostori koji nee biti namijennjeni
samo carskim sveanostima nego prije svega rimskom javnom ivotu.

Polovicom foruma danas prolazi Via dei Fori Imperiali.

3.5. Trajanov forum Forum Traiani
Najsmioniji zahvat u komleksu carskih forum napravljen je u vrijeme cara Trajana. Trajanov forum, za
iju se izgradnju koristio plijen iz ratova s Daanima i dragocjeni mramor, posljednje je, najvee,
najvelianstvenije i najouvanije od zdanja napravljenih tijekom Rimskog carstva. Izgradnja foruma je
zapoeta 107. g. po zapovjedi cara Trajana, a radio ga je poznati arhitekt tog vremena - Apollodurus iz
Damaska. Na zapadnom prostoru izmeu padina Kapitolina i Kvirinala, u uskoj dolini koja je vrlo
oteavala veze junog dijela grada sa sjevernim, Trajanov arhitekt Apollodorus iz Damaska izveo je
velika terasiranja i kupiranja terena te izgradio grandiozni sklop javnih graevina na prostoru ija
veliina prelazi 60 hektara. Graditelj Apollodurus iz Damaska uvodi novine, npr. popreni poloaj
Ulpijevske bazilike u odnosu na ostali dio kompleksa i polukrunu Trajanovu trnicu te prostrani
kompleks taberna na est katova.
Seminarski rad: Carski forumi Rima

15

Novi Trajanov forum je kvatroportik s dvije velike apside, na povrini 13 800 m2. Ovaj prostran trg s
Trajanovim konjikim kipom zatvaraju na uim stranama eksedre na ijem elu se nalaze trijemovi.
Duu stranu trga zatvara fronta peterobrodne Ulpia bazilike s Trajanovom kolumnom, simbolom
Trajanovih pobjeda nad Daanima. Ovaj monumentalni kompleks produuje se u osi prema zapadu
grkom i latinskom bibliotekom i uvenom kolonom te zavrava hramom to ga je podigao Hadrijan u
ast Trajana. Iza sjeverne eksedre nalazi se prostran kompleks (u vie katova) skladita, itnica i
duana. Gigantske dimenzije i raskona arhitektonska obrada ovih prostora pokazuje oite utjecaje
kasnog helenizma.
Budui da je bilo vrlo malo mjesta u sreditu Rima za izgradnju ovako, po Trajanovoj zamisli,
velianstvenog projekta, mjesto gradnje foruma bilo je izabrano na podruju izmeu Augustovog i
Cezarovog foruma, u blizini brda Quirinal. Poto je mjesto bilo uzvieno, to Trajan ni u kojem sluaju
nije elio prihvatiti, breuljak Kvirinal je otkopan u visini stupa, skinuta je zemlja u visini od 35 metara i
poruene su sve kue koje su se nalazile na toj lokaciji. Apolodor iz Damaska iskoristio je otkopani
prostor i sagradio je Trajanovu trnicu koja je ujedno sluila kao potporni zid breuljka. Tu je i golem
kompleks duana u kojima se prodavala hrana, a puku se povremeno besplatno dijelila hrana. Forum je
zavren 143. godine, a najbolje ouvani dio poznat je kao Via Biberatica.
Ostaci Trajanovog foruma se nalaze 5 metara ispod dananjih cesta u Rimu i do danas nije u potpunosti
iskopan. Najbolje su sauvani dijelovi Trajanove trnice i Trajanov stup. Kroz Trajanov forum je kasnije i
Mussolini izgradio Via dei Fori Imperiali.
Slika 9: Dananji izgled Trajanova foruma



Seminarski rad: Carski forumi Rima

16

3.5.1. Najvanije graevine Trajanovog foruma
Velianstveni Trajanov luk, izgraen 116. godine, predstavlja ulaz u forum.
Put od Colosseuma ide ravno ispod Trajanovog luka do sredinje statue "Trajana na konju".
Na zapadnim obroncima brda Quirinal, iza njegovog foruma, izgraeni su polukruni odjeljci,
tzv. "Trajanove trnice". Ovdje su na nekoliko katova bili smjeteni mali duani. ak je i
Apolodor prekrio ove prostore kako posjetioci ne bi kisnuli.
Na posjetioce je posebno uvjerljivo djelovala Basilika Ulpia. Smatra se da su se u njoj nalazili
odvjetniki i sudski uredi kao i uprava za izobrazbu.
U nastavku Basilike Ulpie izgraena su dva odvojena zdanja grka i latinska knjinica.
Izmeu zgrada knjinica nalazi se Trajanov stup do dananjih dana najbolje ouvan dio
Trajanovog foruma. Visok 38 m, najpoznatiji je trijumfalni stup u Rimu, podignut u spomen
Trajanovih osvajanja Dacije. Ukraen je od baze do vrha narativnim reljefima koji u obliku
spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Daana. Na
pretrpanom reljefu postignuta je zavidna karakternost, ak i portretnost svakog lica, bogata igra
svjetlosti i sjene i mnogostruki prostorni planovi. Unutar stupa nalazi se stubite, a na vrhu
stubita se nalazila skulptura Trajana (danas Sv. Petra).
Kraj cijelog kompleksa je oznaavao Trajanov hram koji je Trajan napravio sam sebi u ast.
Slika 10: Trajanov stup u sreditu Trajanova foruma.
Seminarski rad: Carski forumi Rima

17



4. LITERATURA:

1. Mueller, Werner, Gunther Vogel: Atlas arhitekture. 1: Opi dio; Povijest graditeljstva od
Mezopotamije do Bizanta. Zagreb: Golden marketing: Institut graevinarstva Hrvatske, 1999 -
sign. 72(091)sv1 /MUE/ a
2. Mili, Bruno: Razvoj grada kroz stoljea. 1 : Prapovijest - antika. Zagreb: kolska knjiga, 1994. -
sign. 711(091)sv1 /MIL/ r
3. Forum // Enciklopedija arhitekture : arhitektura, urbanizam, dizajn, enterijer / Slobodan Maldini.
Beograd : S. Maldini : Intergraf, 2004. - Tom 1 : A - N - sign. 72(03)sv1 /MAL/ e
4. Allan, Tony: Stari Rim. Zagreb : 24 sata ; [Barcelona] : Planeta Marketing Institucional, [2008] -
sign. 930.85 /ALL/ s
5. Musi, August: Nacrt grkih i rimskih starina. Zagreb : Ex libris, 2002. - sign. 930.85 /MUS/ n
6. Liberati, Anna Maria: Drevni Rim : povijest civilizacije koja je vladala svijetom. Zagreb : Mozaik
knjiga, 2000. - sign. 94(37) /LIB/ d
7. Izgubljeni gradovi drevnog svijeta / [priredili Maria Teresa Gvaitoli i Simone Rambaldi ; tekstovi
Marco Ceresa... [et al.] Zagreb : Stanek, 2008 - sign. 930.85 /IZG/
8. Nestorovi, Bogdan N.: Arhitektura starog veka. Beograd : Nauna knjiga, 1974 - sign. 72(091)
/NES/ a - irilica
9. Redi, Husref: Istorija arhitekture : stari vijek. Sarajevo : Zavod za izdavanje udbenika, 1969.
- sign. 72(091)/RED/i
10. Cunliffe, Barry: Rimsko carstvo : narodi i civilizacija. Beograd : "Vuk Karadi" : Jugoslovenska
revija, 1980 - sign. 937 /CUN/ r
11. Rome // The new encyclopaedia Britannica. Vol. 26 : Macropaedia : knowledge in depth : [Pre-
Columbian-Saint]. Chicago [etc.] : Encyclopaedia Britannica, cop. 1995 - sign. 03=20sv26/
NEW