Seminarski rad

Mostar
Graevinski fakultet,Sveuilita u Mostaru
Seminarski rad
Seminarski rad:Drvo kao
graevni materijal
Seminarski rad:Drvo kao graevni materijal

GF MOSTAR 201 Stranica 2

Drvo kao graevni materijal

Drvo, kao i naravni kamen, graevni je materijal poznat i upotrebljavan od poetka
razvoja civilizacije do danas. Drvo je oduvijek bilo jedna od najvanijih sirovina za
podmirenje temeljnih graditeljskih potreba te se svestrano upotrebljavalo. Ono je dar
prirode koji ovjek prisvaja sjeom i obaranjem stabala i dostalakom obradom
pripravlja drvenu grau.

Daljnjom obradom (krojenjem, oblikovanjem i sastavljanjem dijelova) dobivaju se od
drvene grae predvieni elementi, odnosno razliite drvene konstrukcije. Zbog svojih
dobrih tehnikih osobina drvo ima iroku primjenu u arhitekturi. Upotrebljava se za
nosive konstruktivne elemente (stijene, stropove, krovove), obloge, podove,
stubita, graevnu stolariju, privremene pomone konstrukcije (oplate, skele) pa sve
do izrade pokustva i ostalih uporabnih predmeta.
Seminarski rad:Drvo kao graevni materijal

GF MOSTAR 201 Stranica 3


S arhitektonskog gledita drvo je plemenit, topao materijal s vrlo irokim
mogunostima konstruktivnog oblikovanja. Napretkom tehnologije koritenja drva,
pronalaskom naina i sredstava za zatitu drva, novim metodama spajanja (elini
spojni elementi, sintetske smole, ljepila) I prerade drva, ono i dalje predstavlja
materijal osobite vrijednosti i podobnosti za razliite naine izvedbe pojedinih
konstrukcija, a za neke potrebe i jedini ispravno izabran materijal. Vrijednost drva
stoga danas sve vie raste jer se napretkom tehnologije podruje njegove primjene
jo vie proirilo. Tehnologija drva je nauka koja se bavi prouavanjem i
poznavanjem grae i svojstava drva. U tehnikom smislu drvo predstavljaju debla,
korijenje i grane razliitih biljaka, prvenstveno etinjaa i listaa, ali takoer i palmi,
bambusa, penjaica i nekih drugih drvenastih biljaka. U prirodoznanstvenom smislu
drvom senaziva svaka vlaknasta tvar biljnoga porijekla koja se prvenstveno sastoji
od celuloze, a odrvenjela je uloenim ligninom. Drvo je organska tvar pa u njegovu
porijeklu treba traiti uzroke nehomogenosti anatomske grae, kemijskog sastava i
razliitosti tehnikih svojstava.

Seminarski rad:Drvo kao graevni materijal

GF MOSTAR 201 Stranica 4

Vodljivost topline
Koeficijent toplinske vodljivosti drva ovisi o anatomskoj strukturi, volumnoj teini,
smjeru vlakana, temperaturi i vlazi drva te se najee uzima = 0,100,20 W/mK.
Radi svoje porozne strukture drvo loe vodi toplinu i u toplinsko-tehnikome pogledu
predstavlja dobar izolacijski materijal. to je neko drvo poroznije, tj. to mu je
manja volumna teina, to je manji i koeficijent toplinske vodljivosti. Vlaga negativno
utjee na toplinsku izolaciju pa porastom vlage drva za 1%, koeficijent toplinske
vodljivosti raste prosjeno za 1,25%. Rastezanje drva promjenom temperature je ne
znatno pa se u praksi najee ne uzima u obzir.

AKUSTINA SVOJSTVA DRVA
Drvo je nezamjenljiv materijal za postizanje akustinih efekata. Drvena oplata
kazalita, koncertnih i konferencijskih dvorana osigurava dobra akustina svojstva.
Koeficijent apsorpcije zvuka, vaan za akustiku prostorija obloenih drvom, definiran
je kao omjer izmeu apsorbirane i upadne zvune energije. Zvuk se kroz drvo iri
1015 puta bre nego kroz zrak (332 m/s) te je brzina irenja zvuka kroz drvo
priblino jednaka brzini njegova irenja kroz metale. Nepravilnost strukture drva
smanjuje brzinu zvuka. S obzirom da je drvo etinjaa pravilnije strukture od drva
listaa, upotrebljava se za elemente kod kojih zahtijevamo najveu vodljivost (npr.
glazben i instrumenti). Vodljivost zvuka vana je za procjenu stupnja zdravosti i
kvalitete drva.
Zdravo drvo daje jasan i kratak zvuk, trulo odzvanja muklo i kratko, a uplje muklo i
dugo. Zbog svoje dobre zvune vodljivosti drvo nije dobar zvuni i akustini izolator.
Ako treba sprijeiti dopiranje vanjskoga zvuka u neku zatvorenu prostoriju, drvena
vrata moraju biti konstruirana od najmanje tri sloja s time da izmeu oblonih
drvenih ploha bude zrak ili neki drugi izolacijski materijal (staklena vuna ili sl.).