1

1

MILAN MESI: MULTIKULTURALIZAM: DRUTVENI I TEORIJSKI
IZAZOVI
I. dio UVOD U MULTIKULTURALIZAM I RAZLIITA SHVAANJA
1. MORALNI MONIZAM
- osvajanja, migracija i trgovina doveli do multietnikih organiziranih politikih
zajednica
- PAREKH 2000.- MORALNI MONIZAM
- Grci- jedini ispravni nain ivota koji odgovara pravoj ljudskoj prirodi
-moralni monisti su u potrazi za jednom kljunom ili kombinacijom vrednota koje utjelovili
takav ivot
- monisti zajednitvo temelje na ljudskoj prirodi koja je transkulturalna pretpostavlja se
uniformnost ljudske prirode bez obzira na razlike
- povijesni tradicije monizma: racionalistiki monizam grke filozofije, teoloki monizam
kranstva i regulativni monizam klasinog liberalizma
- kranstvo- jedan moralni, Bogu ugodni put te se moralni ivot temelji na jednoj istinskoj
vjeri-kranstvu; vjerski monizam kranstva, povezan s idejom poslanja i svjetovnom vlau,
mnoge je krane odveo na put netolerancije, mrnje i nasilja prema pripadnicima drugih
vjera i kultura te jednih prema drugima
- grka filozofija- superiornost vlastitog drutva nisu osjeali obavezu da svoja naela
prenose na druge narode
KLASINI LIBERALIZAM
- Locke, Montesquieau, Kant, A. Smith, J.S. Mill, Tocquerville
- rani liberalizam je na ekonomskom polju zastupao slobodno poduzetnitvo, a na
politikom slobodu pojedinca u pravnoj, minimalistikoj dravi
- politiki liberalizam: uenje o ovjekovim prirodnim pravima: pravo na ivot, slobodu,
sigurnost i sreu; politiki liberalizam pretpostavlja laiku dravu koja priznaje slobodu
vjeroispovijesti i preputa ju graanima dravljanima kao njihovu privatnu stvar
- s nastankom liberalne drave dolazi do razdvajanja dravne i ne-dravne sfere, osloboenja
politike vlasti od dominacije religije
- unato racionalizmu i laicizmu, liberalizam se nije mogao u potpunosti emancipirati od
duha kranstva Locke, montesquieu i Tocqueville smatrali su da su se vrijednosti ljudskog
2

2

dostojanstva, slobode i jednakosti mogle razviti iskljuivo u kranstvu te je samo ono
vrijedno za slobodnog ovjeka
- F.Bernier i Kant- smijene strane hinduizma i negiranje kulturnog i vjerskog pluralizma
hinduistima uope nije bilo vano treba li njihova vjera biti opeprihvaena da bi bila istinska,
tako da su doputali da kranstvo moe biti dobro za europljane, Kantu je bilo neshvatljivo
da se religija ograniava na lozi i daje roenjem; Kant zagovarao univerzalnu kozmopolitsku
dravu, a HERDER odbijao eurocentrino gledite prema kojem Europa treba osigurati
standard dobrog ivota
- J. Locke- predstavnik teorije prirodnog prava - univerzalno prirodno stanje, zemlja je
ovjekova svojina, privatno ; obranom privatnog vlasnitva kao osnove dobrog ivota, locke
je opravdavao engleski kolonijalizam budui da indijanci nisu imali politiko drutvo oni
nisu postali dio civiliziranog ovjeanstva te se bijeli doseljenici nisu morali drati
meunarodnog prava; indijancima je posjedovanje zemlje bilo svetogre, a svoje
nesporazume rjeavali su mirno i bez sredinjeg ustroja prisile; kritika je bilo od strane
sveenstva uglavnom koje je osuivalo krenje indijanskih prava na zemlju i unitavanje
njihova naina ivota
- J.S. Mill- zastupa utilitarizam i nastoji povezati liberalizam i demokraciju koju u vidu
predstavnike demokracije koju oznauje narodnom vladavinom taj koncept prevladava i u
liberalizmu; takoer, tvrdio je da treba iskuavati vrijednost razliitih naina ivota; u drutvu
su na djelu snane duhovne i materijalne sile koje vode homogenizaciji miljenja i djelovanja
ljudi ime se ne cijeni individualnost i svestrani razvitak to ostavlja ljude bez prirode koju bi
mogli slijediti (budui da ne slijede vlastitu); meutim, niti on ne prelazi granicu monizma
za njega su ljudi jedinstveni po prirodi to odreuje i ograniava njihovu moralnu i kulturnu
raznovrsnost; takoer, ljudi trebaju imati slobodu izbora naina ivota ali trebaju izabrati
racionalno s ciljem stalnog samo-usavravanja prigrlio je individualnu ali ne i kulturnu
razliitost; mijeanje nacija je korisno za ljudski rod pod uvjetom da prevlada naprednija
nacija utapanje inferiornih naroda je u njihovom interesu; kolonizaciju opravdavao kao
pomo narodima da prijeu na vii stupanj civilizacije; potuje domorodake pojedinane
interese i prava, ali kae da kao kolektiv oni nemaju pravo na priznanje njihova naina ivota
OGRANIENJE MORALNOG MONIZMA
- PAREKH- moralni monizam vidi razliitosti kao devijacije od istinskih ljudskih standarda i
nikako ne moe pokazati da postoji samo jedan najbolji nain razumijevanja ljudske
egzistencije i voenja dobrog ivota; zato e drutvo s takvim pogledima nastojati izbjei
kontakte s drugaijima ili ih asimilirati na miran ili nasilan nain
SUVREMENI LIBERALIZAM I PRAVA MANJINSKIH GRUPA
- J.RAWLS: Teorija pravde- struja unutar liberalizma koju predstavljaju i DWORKIN,
ACKERMAN, NOZICK i dr.- s ciljem utvrivanja naela idealnog liberalnog
konstitucionalizma i konanim proizvodom teorije prava i pravde za graane dravljane u
jednoj idealnoj liberalnoj dravi lanstvo je u osnovi civilno ili etniko: civilno se smatra
3

3

poeljnim zbog svoje veze s dravljanstvom, ono je ugovorno i slobodno izabrano dok je
etniko nametnuto, nepromjenjivo i prirodno
Kymlicka- vjerovalo se nakon 2. Svj. Rata da e naglasci na ljudskim pravima rijeiti i
manjinske sukobe te da je dovoljna posredna zatita kulturnih manjina; razdvajanjem crkve i
drave zatiene su vjerske manjine te etniki identitet kao pravo koje pojedinci mogu
upranjavati u privatnom ivotu odvajanje drave i etniciteta
2. PRETEE MULTIKULTURALIZMA
VICO (1668.-1744.)
- zaeo sustavno kulturnopluralistiko gledanje na ovjeka i drutvo; odbacuje ideju
drutvenog ugovora i poao od pretpostavke da je ovjek po prirodi drutveno bie;
koncipirao je teoriju progresa u 3 stupnja: boanski, herojski i ljudski; povijesni razvoj ne
zamilja u ciklikim krugovima koji se ponavljaju ve u vidu spiralnog kretanja u kojem se na
svakom viem stupnju ostvaruje ukupni napredak i obogaivanje drutvenog ivota, iako se
gube i neka postignua prethodnog stadija
- to se tie kulturnog pluralizma Vico istie jedinstvenost svakog drutva te uvodi pojam
nacije za distinktivne kulturne zajednice koje su razvile razliite ljudske sposobnosti, potrebe
ideale, oblike spoznaje i slino razliiti naini ivota i miljenja za njega su nesvodivi na
neku zajedniku ljudsku prirodu koja bi bila transpovijesna; ako je nekad priroda i bila
zajednika ona se mijenjala na razliite naine
-Iako nadilazi moralni monizam, njegova koncepcija kulturnog pluralizma ostaje ograniena i
proturjena primjerice, smatrao je da sva drutva na istom stadiju razvitka imaju ista opa
obiljeja, to direktno proturjei pretpostavci o jedinstvenosti svakog pojedinog drutva, iz
pozicije europe prosuivao je druge kulture i drutva etnocentrik
MONTESQUIEAU (1689.-1775.)
-ljudi jesu drutvena bia ali se ne slae s Hobbesom i Lockeom da se izvori drutva mogu
nai u njihovim predsocijalnim naravima; drutvene strukture i prakse objanjavao je
moralnim uzrocima
- u Duhu zakona istie da naela na osnovi kojih pristupa ljudskom drutvu, nije izveo iz
svojih predrasuda nego iz naravi stvari
- 3 tipa vladavine: despotizam, monarhija i republika promatra ih komparativno i analizira
njihove drutvene institucije zato ga Durkheim smatra preteom sociologije
- zakon je proizvod ljudskog uma, svako drutvo je jedinstveno te treba imati sebi primjerene
zakone koji se moraju podudarati s naravi i naelima vladavine te odgovarati fizikim
obiljejima zemlje M. se moe smatrati kulturnim relativistom; svako je drutvo
jedinstveno i po obiajima, kulturnim praksama, sustavima zakona i obiteljskim obrascima
- u promatranju kulturne razliitosti otvara2 pitanja:
4

4

EKSPLANATORNO na koje se odgovara prikazom i objanjenjem kulturnih praksi u
njihovom konkretnom drutvenom kontekstu kako bi se izbjegao etnocentrizam; svako
drutvo ima svoj genij (poseban nacionalni duh)
i NORMATIVNO koje se odnosi na prosudbu ili vrednovanje kulturnih praksa i vjerovanja
odreenog drutva; pokuava derivirati moralne standarde iz 3 osnove: prirode stvari, zakona
ljudske prirode i razliitog povijesnog iskustva kako bi doao do dobrog ivota koji ukljuuje
univerzalne kvalitete ljudi: npr, sigurnost, slobodu, ljubav, humanost, autonomiju,
toleranciju
-niti on nije u potpunosti nadvladao monistiki, etnocentristiki duh svog vremena te je
njegova pluralistika koncepcija drutva ograniena i proturjena: npr, sve navedene zahtjeve
moe ispuniti samo kranstvo kao jedina istinska religija, takoer, genij slobode uvjetovan
je fiziko-klimatskim osobitostima koje se u tumaenjima neeuropskih drutava pojavljuju
kao determinacijski inioci te su ta drutva pasivne rtve prirodnih sila
- Montesquieu je otvorio put razumijevanju i prihvaanju drutvenih, ali ne i kulturnih i
moralnih razliitosti
HERDER (1744.-1803.)
- utemeljitelj multikulturalizma, zagovornik oblika individualne autentinosti koji proiruje na
naciju ili narod; svatko na svoj nain izraava ljudskost , odnosno ima svoju vlastitu mjeru
-odbacivao je vladajue gledite prema kojem europski kulturni obrasci predstavljaju
standarde koji bi ostali narodi trebali dostii da bi imali dobar nain ivota
- polazei od klimatskog determinizma zakljuuje razliito od Montesquieua da svaki narod
ima kulturu koja mu je svojstvena i stoga neprimjerena ijednom drugom narodu kao izraz
ljudskog duha, kulture su meusobno neusporedive, ali se meusobno nadopunjuju; takoer,
moralnost je neodvojiva od kulture u kojoj je nastala; lanstvo u kulturnoj zajednici je
temeljna ljudska potreba
-jezik je jedan od najvanijih konstitutivnih elemenata kulture (monte je to zanemario), on je
osnova i medij miljenja
- kulturna zajednica ili nacija je neka vrsta proirene porodice koja predstavlja jedan jezik,
kulturu, narod i jedan nacionalni karakter te prethodi dravi i podupire ju osiguranjem
moralnog jedinstva i solidarnosti
- iako ljudi imaju neke zajednike sposobnosti, one se razliito razvijaju u razliitim
kulturama; druge kulture treba potivati iz razloga to one svojim lanovima znae isto to i
naa nama te najbolje odgovaraju njihovim potrebama, meutim to ne znai da su i jednako
dobre
-Herder cijeni razliitost meu kulturama, ali je istodobno neprijateljski raspoloen prema
njihovim unutarnjim heterogenostima; drag mu je pluralan svijet, ali ne i kulturno pluralno
drutvo neka kulture postoje ali bez kontakta! na taj nain je napadao njemake
5

5

intelektualce jer mu nije odgovarala njihova naklonost francuskoj kulturi i jeziku te ih je
iskljuio iz Volka
HORACE KALLEN (1882.-1974.)
- pretea amerikog multikulturalizma suprotsavlja kulturni pluralizam amerikom
agresivnom modelu melting pota
- Demokracija vs. Melting Pot- demokracija ukljuuje usavravanje i konzerviranje razlika;
vidi Ameriku kao mozaik naroda a ne naciju-dravu (euro model) te ju vidi kao harmoniju
mnotva
- (1924. Kultura i demokracija u SAD) skovao pojam kulturni pluralizam
-etnika raznovrsnost samo obogauje ameriku civilizaciju, amerika je federacija nacionalnih
kultura koje dragovoljno surauju kroz zajednike institucije; nije uspio izazvati interes za
kulturne razliitosti, tako da je koncept kulturnog pluralizma ostao ne razraen samo kao
negativna reakcija na melting pot
DRUGI IZVORI MULTIKULTURALIZMA
- iz kaleidoskopske perspektive- JAN PIETERSE- koncepcije multikulturalizma deriviraju se
iz nekoliko izvora:
a) kolonijalno drutvo (kao pluralno drutvo)
b) nagodbe oko Kulturkampfa u Europi (pr. pilarizacija u Nizozemskoj)
c) kombinacija obojeg (koncept KONSOCIACIONALIZMA)
d) prilagodbe demografskoj promjeni i kulturi hegemonije u naseljenikim drutvima
(Kanada, SAD, Australija, Juna Afrika)
e) korporativne marketinke strategije
f) devetnaeststoljetna legacija (prijedlog koji diplomatski predstavnik jedne zemlje daje
predstavniku druge) rasne znanosti, viktorijanska antropologija i socijalni
darvinizam
- (a) 1939. J.S. FURNIVALL iznio ideju o pluralnom drutvu opisujui suivot razliitih
kulturnih grupa u nizozemskoj Istonoj Indiji i kolonijalnoj Burmi u prvoj su raznovrsne
populacije mirno koegzistirale, ali bez mijeanja (Muslimani, Kinezi, Nizozemci, Arapi), u
kontakt su dolazili samo na tritu pluralna ekonomija
-u engleskoj je multikulti izvorno modeliran prema kolonijalnom iskustvu kulturnog
pluralizma
-ogranienja prijanjeg koncepta pluralnog drutva javljaju se u debati oko multikultia,
osobito u krtitici: prvo, grupne se razlike tretiraju kao trajne i drugo, zanemaruju se
6

6

meusobne enidbe i mijeanje openito (pr. kinezi na javi enili su se domorocima te nastaju
mestiko grupe) ukratko, koncept pluralnog drutva ignorira varijetete unutar grupa
zanemarujui statusne razlike izmeu grupa i ne opisuje precizno meugrupne odnose
-(b) pilarizacija drugi pristup suivotu kulturnih grupa koji se izvodi iz nizozemskog
sporazuma Kulturkampfa to je nain nizozemskog kulturnog pluralizma od 1910-1970ih
kojim se oznaava historija kulturnih razlika vjerskih zajednica: katolika, protestanata i
crkveno nezavisnog stanovnitva svaki je imao nezavisne sindikate, sveuilita, novine i
slino to je posluilo kao model za multikulturalizam proizvodio se svojevrstan status quo
izmeu tih grupa to je omogueno time da niti jedna nije dominantna
80ih razlike izmeu multikulturalne i denominacijske pilarizacije: prva je razlika to su
vjerski stupovi komunicirali jedni s drugima na vrhu te su njihove elite zajedno konstituirale
krov nad pilariziranim drutvom dok su pridolice zadravale nizak socio-ekonomski status;
druga razlika proizlazi iz vremenskog konteksta: multikulturalna pilarizacija nastupa kada je
religijska ve bila prolost i to u jednom urbaniziranom i sekulariziranom drutvu u kojem su
se tradicionalne denominacijske razliitosti ve povukle u diskretno drutveno zalee
- AREND LIJPHART povezuje pluralno drutvo i pilarizaciju u koncept
KONSOCIACIONALIZAM (1975.) danas poznat kao regulacija etnikih sukoba
- kritiari su upozorili da je multikulturalizam prema modelu pilarizacije statiki,
konzervativan arhipelag kulturnih grupa ili zajednica, mozaik getoa

3. OKOLNOSTI MULTIKULTURALIZMA- SVIJET U KOME IVIMO
UVOD
- PAUL KELLY- okolnosti multikulturalizma- pod time shvaa injenicu pluralizma u smislu
ispremijeanih nacionalnih, etnikih i vjerskih kultura koja se stvara putem migracija
kontekst nastajanja grupnih razliitosti ime se utvruju okolnosti postojanja drutva s vie od
jedne kulture; za okolnosti multikulturalizma uz migracije konstitutivni su i globalizacija,
postkolonijalizam i drutveni pokreti za priznavanje posebnih identiteta
- PAREKH- 4 razlike suvremenih i predmodernih multik drutava:
1) u predmodernim drutvima manjine su prihvaale podreeni status (pr Otomansko carstvo)
2) kolonijalizam, ropstvo, holokaust i komunistike diktature uinile su nae razumijevanje
nasilja sloenijim i senzibilnijim (manjinske grupe mogu biti podvrgnute i kulturnoj opresiji i
ponienju)
3) suvremena multikulturalna drutva povezana su s procesima ekonomske i kulturne
globalizacije (drutva nisu samodovoljna i izolirana)
4) suvremena multikulturna drutva nastala su nasuprot viestoljetnoj kulturno
homogenizirajuoj praksi nacionalne drave (moderna se drava konstituirala unitenjem
7

7

tradicionalno ustanovljenih zajednica i ujedinjavanjem pojedinaca putem centralizirane
strukture vlasti; kulturna homogenizacija shvaena je kao kulturni ideal otuda u naoj
svijesti gledite koje izjednaava jedinstvo s homogenou i jednakost s uniformnou)
- 60-tih se javljaju pokreti za priznavanje razliitih identiteta (etnike i rasne manjine,
imigranti, feministice, homoseksualci sve se razlikuju od vladajuih kulturnih obrazaca
dominantnog drutva)
-parekh zahtjevi za priznavanjem razliitosti izraz su borbe za socijalnu pravdu, slobodu,
samoodreenje i dostojanstvo
-ako se ograniimo na etnokulturalne razliitosti moemo s ideoloko-normativnog gledita
razlikovati 3 ideal tipska pristupa (Inglis): 1. na jednom ekstremnom polu su politike
utemeljene na modelu asimilacije koje ele pojedinano inkorporirati lanove manjina u
drutvo i dravu; 2. na drugom polu su politike koje se mogu oznaiti diferencijalistikima jer
nastoje izbjei drutvene napetosti i sukobe segregacijom nepoeljnih manjina, da bi se
kontakti s njima sveli na najnuniju mjeru (tu spada i etniko ienje); ipak drava moe
doputati razvitak paralelnih institucija koje bi zadovoljile obrazovne, zdravstvene i kulturne
potrebe etnikih manjina; 3. Politike temeljene na ideologiji multikulturalizma koje priznaju
legitimnost kulturne i socijalne raznolikosti etnikih manjina; inkorporacija je mogua bez
gubljenja posebnosti i pune participacije u irem drutvu taj je proces shvaen kao kljuan
za prevladavanje etnikog sukoba treba omoguiti pristup javnom prostoru
-Wrong politika identiteta i multikulturalizam predstavljaju politiku uzmaka; iako priznaje
multikulti kao opoziciju rasnim i etnikim predrasudama, smatra da istodobno odraava
predrasude kojima se suprotstavlja zato se odnosi na grupe u kojima je lanstvo pripisano
i/ili bioloki odreeno: rasa rod spol, a rjee na identitete temeljene na vjeri, nacionalnom
podrijetlu ili obrazovanju; kulturne razliitosti koje multikulturalisti prizivaju u osnovi su
markeri identiteta, kao etikete, prije nego naini ivota ili setovi vrijednosti koji bi se
razdvajali od naina ivota amerike veine; okolnosti multikultija su vie socijalna
konstrukcija nego empirijska injenica s ime se nee sloit mnogi teoretiari
OPTIKA I VRSTE RAZLIITOSTI
-Wertheim moda je bolje govoriti o smanjenju kulturne distance izmeu etnikih i drugih
grupa koje dolaze u kontakt opisujui sukob na Javi izmeu Kineza i Javanaca ustvruje da
je to postao problem tek kad su se razlike izmeu njih dovoljno smanjile tek kad su se
javanci obrazovali mogli su se natjecati s kinezima za resurse kompeticija izmeu etnikih
grupa pokazuje se kao posljedica promjene u oekivanjima i strukturi oportuniteta
- homoseksualci ili tjelesno hendikepirani su primjer za borbu grupe za svoja posebna prava
da bi bile zakonski izjednaene u drutvu razliitost se naglaava ne da bi bili izdvojeni iz
glavnog toka drutva ve da bi se u njega integrirali kao razliiti
-sve u svemu postoje 4 znaenja razlika:
1) razlika ija se upadljivost poveava kao posljedica ili nusprodukt rastue slinosti
8

8

2) razlika ustanovljena ili istaknuta u prvi plan kao nain postignua jednakih prava
3) razlika koja dobiva na vanosti zbog promjenjivih politikih uvjeta
4) razlika koja proizlazi iz promjene starih, nejasnih zajednica ka popisnim zajednicama u
modernom administrativnom obliku
- od tri tipa kulturnih razlika koje se javljaju u modernom drutvu, samo komunalne
razliitosti su prava problematika multikulturalizma odnose se na postojanje samosvjesnih i
vie ili manje dobro organiziranih zajednica koje unutar veinskog drutva ive prema
vlastitim kulturnim obiajima i sustavima vjerovanja (npr romi idovi amii)
-supkulturni diverzitet tim pojmom Parekh oznauje grupe koje dijele dominantni sustav
znaenja i vrednota svog drutva ali tee stvaranju prostora unutar njega za slobodno
prakticiranje svojih posebnih pogleda na ivot tee pluralizaciji kulture (homii, ribari,
umjetnici) u tom su smislu sva drutva multikulturalna
-Koopmans i Staham tek tijekom 90ih migracije i etniki odnosi pojavljuju se kao
prijeporno politiko pitanje diljem europe politika migracija otad se doivljava kao sredinji
problem u funkcioniranju liberalnih demokracija
- MARIA MARKUS 1998.- uoava 3 izvora kulturne pluralizacije: manjinske zajednice (u
vrijeme stvaranja nacionalne drave), kulturno osvijeteni domorodaki narodi (ija je zemlja
bila nasilno kolonizirana), radne i prisilne meunarodne migracije kao posljedica globalizacije
sve to dovodi na vidjelo nerazrijeenu napetost izmeu pretpostavljenog univerzalizma
demokratskog dravljanstva i posebnih kulturnih identiteta drugim rijeima, jedna od
okolnosti multikulturalizma je i kriza liberalnog modela dravljanstva nacionalne drave
- ovim razlikama Mesi nadodaje Amie koji nastoje sauvati svoju tradiciju pred naletima
moderne trine ekonomije i potroakog drutva
-okolnosti multikulturalizma se ogledaju u transformaciji kulturnih krajobraza velikih
europskih gradova sa znatnim imigrantskim zajednicama gdje danas ine znaajnu proporciju
stanovnitva (Franfurt Kln, Mnchen, London), a najee su koncentrirani u svojim
dijelovima grada gdje ine veinu (dakle getoizirani)
-multikulturalnost globalnog svijeta moemo ilustrirati s nekoliko osnovnih podataka: rijetko
u kojoj zemlji svi njezini dravljani govore istim materinskim jezikom i pripadaju istoj
etnonacionalnoj zajednici (australija je osobito ilustrativna imigranti iz 270 zemalja,a
Portugal i Island su suprotni primjeri; u Londonu se govori 300 jezika)
-kasno 20. St. oznaeno je dobom migracija zbog masovnih globalnih migracijskih tokova,
kao i dobom nacionalizma, budui da sve vie zajednica u svijetu istie svoj nacionalni
identitet i oko njega se mobilizira to u pitanje dovodi legitimnost tradicionalne politike
asimilacije, a politika multikulturalizma se javlja kao njezina alternativa

9

9

(PRE)FORMIRANJE JAVNOG PROSTORA
-HABERMAS- predlae koncept javnog prostora kao metaforu za razumijevanje suvremenih
drutvenih sistema Semprini smatra da ga se moe prilagoditi i za raspravu o multikultiju
-najea kritika multikulturalizma odnosi se na njegovo navodno ponovno utapanje
pojedinca u kolektivne identitete, koji svojom zasebnou i odbijanjem integracije razaraju
javni politiki prostor i time modernu liberalnu demokraciju odsustvo problematike
individualizma u multikultiju ide u prilog toj tezi, ali svijest o tome postoji i pokuava se
integrirati taj koncept
- CH. TAYLOR- ukazuje na strukturalnu povezanost izmeu napredovanja individualizma i
zahtjeva multikulturalizma identitet pojedinca ima dijaloki karakter moje jastvo
(re)konstruira se putem kontakata i razmjene s drugim intersubjektivna teorija pojedinca
istie njegovu drutvenu i kulturnu ukorijenjenost dijaloka teorija identiteta omoguuje
bolje shvaanje zahtjeva za priznavanjem, koji postavljaju razne deprivilegirane grupe
- socio-kulturni karakter javnog prostora ogleda se u sve znaajnijoj ulozi simbola i
vrijednosti kulturni ratovi mogu se shvatiti kao sukobi oko ouvanja ili ostvarivanja
kontrole nad simbolikim predstavama i znaenjima u drutvenom ivotu; ti ratovi postupno
zamjenjuju sukobe oko posjedovanja bogatstava ili sredstava za proizvodnju
KRIZA MODERNITETA
- ideja modernog drutva zaeta je industrijskom revolucijom u V.B. i politikom u
Francuskoj
-Maine dihotomnu tipologiju drutva predstavlja prelaskom iz statusnih u ugovorne drutvene
odnose, Spencer razlikuje industrijsko od militaristikog drutva, Toennis zajednicu i drutvo,
a Durkheim organsku i mehaniku solidarnost
-tijekom 18 i 19 st raste autoritet znanosti
- Parsons na djelu su 4 glavna evolucijska procesa diferencijacija, adaptivno poboljanje,
inkluzija i vrijednosna generalizacija ti pravci formiraju moderno drutvo, razlikujui ga od
predmodernoga; s njima raste i sposobnost socijetalne zajednice da integrira etnike grupe u
socijetalnu cjelinu; najvanija osnova inkluzije u socijetalnoj zajednici jest dravljanstvo
rauna na potpuno odumiranje etniciteta
-Marx, takoer teoretiar moderniteta kapitalizam je tretirao kao silu koja rui sve
tradicionalne socijalne odnose i strukture te priprema temelj za naprednije drutvo u
nacionalnim identitetima (etnikim) marx je vidio glavnu zapreku za razvitak klasno svjesnog
proletarijata; suvremeni marksisti uvidjeli su da se etniki identiteti nee istopiti pod udarima
modernizacije, ali jo uvijek tretiraju etnike sukobe kao prikriveni oblik ekonomske (klasne)
borbe rauna na potpuno odumiranje etniciteta
-modernost se razvijala temeljem ideja i vrijednosti koje su smatrane univerzalnima logika
modernosti poiva na emancipaciji pojedinca od posebne kulturne zajednice, odnosno
10

10

zajednikog kolektivnog horizonta znaenja, ime je osigurala trans-kulturno irenje u
globalnim razmjerima tako, moderna svjetska kultura ne iskorjenjuje kulturne razliitosti,
ve stvara jedan egzistencijalan vakuum koji se moe ispuniti jedino vraanjem specifinim
oblicima kolektivnog identiteta i kulturne vezanosti dakle, radi se o globalnom irenju
uvjeta koji omoguuju afirmaciju kulturnih specifinosti i postavljanje zahtjeva za javnim
priznanjem i zatitom kulturno-specifinih vrijednosti (Wieviorka napredak modernosti
mora se interpretirati kao regresija tradicije)
-danas, kulturni identiteti su rezultat neprestane invencije, transformacije i rekompozicije te su
nestalni (Wieviorka)
-Semprini multikulturalizam je dijete krize moderniteta klju za razumijevanje temeljnih
drutvenih promjena i pojavu multikulturalizma lei u prelasku s politike na etiku
paradigmu- modernitet je odvojio te 2 dimenzije etika se sve vie infiltrira u javnu sferu;
druga manifestacija etike paradigme jest masovno pribjegavanje pravnim sredstvima kao
modelu regulacije drutvenih i osobnih odnosa, to se moe dovesti u vezu sa zamjenom
koncepta jednakosti pojmom socijalne pravde
GLOBALIZACIJA
-Kivisto dri da ljudi u naprednim postindustrijskim liberalnim demokracijama imaju jasne
dvije predodbe o svojoj sadanjosti: prvo da su njihova drutva daleko etniki raznovrsnija i
drugo da su drutva vie meusobno povezana i meuovisna to je posljedica rastue
globalizacije
-svijet je sve vie globalan ali istovremeno i lokalan glokalizacija rije je o dualnim
procesima primjerice, moderne komunikacije su i mediji za ouvanje posebnih grupnih
identiteta u stranom okruenju (primjerice, turske sapunice u njemakoj)
-drugi autori ne naglaavaju dvojnost navedenog nego novu kvalitetu: Giddens predlae
termin distancije ili rasaivanja (disembedding) uli smo u svijet u kojem su drutveni
odnosi manje vezani uz lokalne kontekste interakcije; Harvey govori o vremensko-
prostornom saimanju, dok Appadurai o etnokrajobrazu, mislei na drutvene krajobraze
nastale etnikim pregrupiranjima
-multikulturalizam se odnosi na paradoksalnu prirodu dananjice, globalizirajuu kasno
modernu kulturu globalizacija je istovremeno homogenizacija i rastua fragmentacija i
pluralizacija
ZAKLJUAK
-aktualna problematika multikulturalizma proizlazi barem iz dva temeljna razloga: prvo,
dananja multikulturna drutva pojavila su se unato viestoljetnim kulturnim
homogenizirajuim praksama nacionalne drave koja se konstituirala destrukcijom
tradicionalnih kulturnih manjinskih zajednica; drugo, multikulturalnost je postala dramatina
u zemljama liberalne demokracije, jer su one potovanje razliitosti unijele u same temelje
11

11

svojih konstitucija ili svoga zakonodavstva, a svoju sposobnost integracije razliitosti uinile
jednim od temelja svoje legitimnosti i civilizacijske naprednosti
-kulturna identitetna razliitost (multikulti) suvremenih drutava ima tri izvora: 1) kulturno
derivirane, tj. etnokulturne razliitosti (indigeni narodi, nacionalne manjine, etnike grupe,
iseljenici); 2) spolni ili rodni identitet (ene, gay); 3) posebna fizika obiljeja (invalidi,
stariji)

4. ODREENJE POJMA MULTIUKULTURALIZAM
-ne postoji iroko prihvaeno znaenje multikulturalizma, ve s naglim bujanjem literature
nastaju jo vei nesporazumi; ponekad se pojam preklapa sa konceptima kulturnog
pluralizma, interkulturalizma ili plurikulturalizma
- pridjev multikulturalan se pojavio 1941. u New Yorku u znaenju protivnom nacionalizmu i
nacionalnim predrasudama
-u francuskoj '71 oznaava suivot nekoliko kultura u jednoj zemlji
-tek '90 pojam je definiran kao uvjet u kojoj etnike, vjerske i kulturne grupe koegzistiraju
unutar jednog drutva
-u nekom rjeniku sociologije ('91) multikulti je priznavanje i promocija kulturnog
pluralizma kao osobitosti mnogih drutava multikulti velia i tei zatititi kulturne
raznolikosti te u svoje arite stavlja nejednaki odnos manjinskih spram glavnih kultura
-lansiranje pojma multikulti najee se vee uz promoviranje kanadske politike reguliranja
meuetnikih odnosa ('60 '70), a manje je poznato da su ga zazivali kanadski slaveni ('65)
koji su protestirali da je Kanada dom vie jezika i kultura, a ne samo eng i fra
-Adler je pokuao odrediti profil multikulturalne osobe naglaavajui da je ona psihokulturno
adaptivna, s mogunou obuvanja tuih cipela, te ne odrava jasne granice izmeu sebe i
raznovrsnih kulturnih sredina u kojima se moe nai
-Stimpson, feministica, definira multi kao tretiranje drutva kao zbira nekoliko jednako
dragocjenih ali distinktivnih rasnih i etnikih grupa
-dakle, ranih '70 pojam multikulturalan je konotirao kompromis i meusobnu ovisnost dok
danas predstavlja drutvenu razliitost njime se zagovara rekonstrukcija, rehabilitacija i
zatita autonomnih kulturnih diskursa uz istodobno ukidanje univerzalizma s takvom
ocjenom nee se sloiti Taylor, Kymlicka , Parekh i Young koji e rei da multikulti podrava
ne samo suivot kultura nego i meusobno obogaivanje i proimanje
-ikaka grupa (valjda kola) za kulturne studije kae da multi kao socijalni pokret dobiva
kritiki naboj, svojom tenjom da dovede u pitanje ustanovljene norme i meusobno povee
borbe za identitet s pukom retorikom o razliitosti i otporu
12

12

-Milich i Peck zakljuuju da je multi postao koncept kulturne formacije jer naglaava i
kulturalne kategorije poput feminizma i roda
RAZLIITA ODREENJA MULTIKULTURALIZMA
-neki su pokuali definirati multi da bi rezultati bili ope prihvaeni ali su takva odreenja
imala gotovo nikakvu analitiku ili operacionalnu vrijednost Inglis kae da je multi odgovor
demokratske politike na kulturne i socijalne razliitosti ali to je prava demokratska politika
i socijalna pravda u uvjetima kulturnog pluralizma u drutvu?
- PAREKH- multikulturalizam je manje doktrina, a vie perspektiva te predstavlja gledite da
je kultura nuan i neizbjean kontekst ljudskog ivota; takoer, multi eli osvijestiti
proimanja i posuivanja izmeu kultura liberalni odnosi s neliberalnim kulturama trebaju
se zasnivati na kritikom i nepristranom kulturnom dijalogu (ne na liberalnim vrijednostima)
-Puhle multi je radikalni program koji se odnosi na inkluziju i ekskluziju s
antiekskluzistikim usmjerenjem i otuda se tie moi i dominacije tei poveanju
mogunosti ukljuivanja potlaenih, siromanih i manjina
- Radikalni multikulturalizam odnosi se na materijalne prilike- poziv na socijalne promjene u
vidu graanskih prava
-citizenship i dravljanstvo i graanstvo jer oba pojma prenose samo dio punog znaenja
koji leu u kulturno-historijskom spoju oba aspekta rije je o suvremenom graanskom
statusu, odreenom dravljanstvom kao lanstvom u nacionalnoj dravi kojim se stjeu prava
i obveze spram politike zajednice
- STAM i SHOHAT- multi znai vienje povijesti i suvremenosti iz perspektive radikalne
jednakosti naroda glede statusa inteligencije i prava
-sve moderne drave suoavaju se s problemima multija s razliitim razlozima
(postkolonijalizam, globalizacija, migracije idr.)
- K. INGLIS- o ekstremnom multikulturalizmu najekstremniji multi svi doljaci imaju
pravo nastaviti svoje kulturne prakse na isti nain kao u domovini (npr, vozit lijevom stranom
ceste); najekstremniji antimulti svi doljaci se moraju ponaati na isti nain kao domaini
(asimilacija)
- KELLY- problem multija nastaje s tvrdnjom da okolnosti multija dovode u pitanje
sposobnost tradicionalnih ideologija ili politikih teorija da na njih odgovore multi je nova
ideologija (politika teorija)
- JOHN REX- razbaruenost ideala multikulturalizma (u smislu viestrukosti odreenja i
shvaanja multija) multikulti uzima mnoge oblike i raspon odreenja je teko odrediti (npr.
u africi za vrijeme apartheida oznaavao je odvojene institucije europljana i afrikanaca;
kanada ga koristi kao slubenu politiku ureenja meuetnikih odnosa, za manjine pak
oznaava temelje nove socijalne konstrukcije identiteta)
13

13

- C. INGLIS- 3 vida diskusije oko multikulturalizma:
a) DEMOGRAFSKO DESKRIPTIVNI
b) IDEOLOKO NORMATIVNI
c) PROGRAMSKO POLITIKI
-Gutmann nisu samo drutva multikulti nego i mnogi pojedinci oblikuju svoje identitete pod
utjecajem vie kultura
- W. MERWE- multikulturalizam u politikoj filozofiji kao zahtjev da politiko drutvo treba
svima priznati jednaki poloaj s jedne strane moe znaiti zagovaranje fuzije razliitih
kultura u sinkretiku, dok s druge priznavanje kulturnih razlika kao nunog uvjeta egzistencije
-Solomos i Schuster multi se odnosi na iroki raspon oblika interakcije u drutvima koja
sadre razne vrste kultura
- AMY GUTMANN- multikulturalizam odreuje kao stanje drutva ili svijeta koje sadri
mnoge kulture u meusobnom djelovanju na nekoj znaajnoj razini koje su to znaajne
interakcije?
- C. JOPPKE- multikulturalizam je inherentno kontradiktoran upozorava da rasprave treba
razumjeti u kontekstu drutvenih pokreta koji zahtijevaju jednaka prava
- CH. TAYLOR- multi je politika razliitosti, istovremeno moderan i antimoderan negira
zapadni univerzalizam
- S. CASTLES problem integracije kljuno pitanje multija je u smislu proirivanja
dravljanstva i politike rekognicije za imigrante
-Hoffman-Novotny neko je drutvu multikulti kada imigranti, koji se prepoznaju kao
distinktivni drutveni agregati u barem jednom drutvenom podsustavu, crpe iskustva u
simbolikoj konstrukciji stvarnosti, razliitoj od one koju konstruira indigena populacija
- P. KIVISTO- termin multi koristi se u dvije svrhe: analitika i normativna ; multi ujedinjuje
disparatne grupe unutar politike zajednice kritiko pitanje: kako mogu liberalne
demokracije promovirati multi u situacijama gdje jedna ili vie etnikih grupa gaji
neliberalne, netolerantne kulturne prakse (frankofoni Quebec ne priznaje azijate ili ove s
kariba)
- G. MATTEO- multikulturalizam nije novi fenomen, ali je u porastu te otvara cijeli spektar
politikih pitanja koja se tiu naina na koji liberalne drave pristupaju priznavanju kulturnih
razliitosti
-Phillips multi reflektira pomak u politikoj kulturi i zahtjevima kao uspon politike
identiteta (od '90ih drutveni akteri mnogo lake iznose svoje interese i identitete kao javnu
stvar)
14

14

MULTIKULTURALIZAM I INTERKULTURALIZAM
-multi moe biti pozitivan samo ako naspram iskljuivosti i asimilacije zagovara suivot
manjinskih i deprivilegiranih grupa s dominantnim drutvom, a moe se i optuivati za
nazadno podravanje kulturne zatvorenosti i za konzerviranje neliberalnih odnosa, koji
poivaju na tlaenju ena; nasuprot takvom multiju postavlja se koncept i politika
interkutlturalizma koji smjera otvorenim modelima kulture, poticanju njihovih kontakata i
proimanju te ak i transkulturalizmu te koji upuuje na dijaloki odnos mi ne moemo
prihvatiti takvo razgranienje pojmova
TO TREBA ZNATI O ODREENJU MULTIKULTURALIZMA
- multikulturalizam se kao termin u politikom znaenju pojavio 1970-tih u Kanadi i
Australiji
-multi je ubrzo postao jedan od najrairenijih i najkontroverznijih intelektualnih i politikih
pokreta u zapadnim demokracijama i jedan od kljunih konceptualnih diskursa (uz
globalizaciju) u njihovom razumijevanju
-odreenje multija ovisi od polaznih pretpostavki: oznaavamo li njime naprosto priznavanje
empirijske stvarnosti kulturne pluralnosti, ili teorijsku, ideoloku i politiku poziciju spram
te stvarnosti? o multiju se govori u demografsko-deskriptivnom, ideoloko-normativnom i
programsko-politikom smislu kao mjeavina onog to jest i to bi trebalo biti njegov
upotreba je deskriptivna, analitika i normativna
-priznavanjem multikulturalnosti, suvremena demo drutva morala bi odbaciti predstavu o
nacionalnoj dravi kao kulturno homogenoj zajednici
PAREKH- stroga razlika pojmova multikulturalan - oznaava empirijsku injenicu o
postojanju kulturno razliitih grupa u nekoj zemlji; multikulturalistiki oznaava pozitivnu i
aktivnu orijentaciju odluujueg dijela njezinih vladajuih politikih snaga (ovakvo
razlikovanje iskljuuje rodne i seksualne i druge razliitosti)
-desnica multi osporava zbog cijepanja nacije, a ljevica zbog cijepanja na krivi nain
vertikalno du etnikih umjesto horizontalno du klasnih linija
MULTIKULTI- predstavlja pogled na svijet, koji istie da su ljudska bia i kulturno
odreena, odnosno da njihova kulturna pripadnost uvelike uvjetuje njihove naine ivota i
svjetonazore te ju treba priznati kao konstitutivni imbenik jednakih ljudskih prava

5. ISTAKNUTI TEORETIARI MULTIKULTURALIZMA
-Charles Taylor Politika priznavanja 1994.- teorijski model multikulturalizma
-Will Kymlicka jedan od najdoraenijih modela multikultija temeljenog na interpretaciji
liberalizma
15

15

-Bhikhu Parekh multi se promilja iz perspektive liberalizma nastoji skicirati
meukulturno konstituiranu teoriju multikultija koja naglaava sredinje mjesto dijaloga meu
kulturama (dijalog istie i Taylor)
- Iris Marion Young njezina koncepcija diferenciranih graansko-dravljanskih prava
odnosi se na ire shvaanje multikulturalizma i u literaturi se esto oznaava kao radikalan
pristup
CHARLES TAYLOR TEORIJA PRIZNAVANJA(recognition)
-u kanadi se dovodi u vezu s multikulturalistikom politikom identiteta
-2 drutvene promjene nametnule su modernom drutvu bavljenje identitetom i priznavanjem:
1. kolaps drutvenih hijerarhija temeljena na asti gdje manjinska grupa nije trebala traiti
javno priznavanje, a deprivilegiranaveina nije ga realno mogla oekivati; 2. Moderni pojam
digniteta kao dobro na koje svi imaju pravo i jednako ga dijele ovdje je najvaniji Rousseau
-taylor je rijetki teoretiar koji se bavi i pojedincem koncept priznavanja pokazuje
strukturalnu povezanost izmeu razvitka individualizacije i multikulti zahtjeva drugi
teoretiari zaokupljeni su kolektivima i afirmacijom njihovih kulturnih razliitosti
-uskraivanje priznavanja moe biti oblik opresije
-to znai politika priznavanja u javnoj sferi? prijelaz sa asti na dignitet dola je politika
univerzalizma koja naglaava jednaki dignitet svih dravljana te je sadraj te politike
ujednaavanje prava pri emu treba izbjei podjelu na prvorazredne i drugorazredne graane
nasuprot tome, razvitak modernog poimanja identiteta proizveo je politiku razlika pod
politikom jednakog digniteta podrazumijeva se skup prava koji se odnosi na sve dravljane, a
politika razlika je usmjerena na priznavanje jedinstvenog identiteta pojedinca ili grupe
pravo na razliitost pretpostavka je da se deprivilegiranim grupama posebnim pravima
nadoknadi historijska nepravda i osigura stvarna jednakost s privilegiranom veinom ove
dvije politike divergiraju
-naelo jednakog potovanja kultura proizvelo je dvije sukobljene politike prema prvoj
zahtjeva tretman ljudi u obliku sljepoe na razlike, a prema drugoj moramo jednako potovati
posebnosti prva kritizira drugu zbog krenja naela nediskriminacije a druga prvu zbog
negiranja identiteta nametanjem homogenog kalupa
-i drutvo s vrstim kolektivnim ciljevima moe biti liberalno pod uvjetom da potuje
razliitosti (a liberalizam je slijep na razlike)
-pretpostavlja se da bi liberalizam bio uspjean jer se ljudi mogu slobodno povezivati prema
svojim kulturnim afinitetima te je bitno razgraniiti javnu od privatne sfere, na primjer
politiku od religije, aliliberalizam nije mogue susretite svih kuoltura jer je izraz jednog
raspona kultura inkopatibilnog s drugima za ilustraciju moe posluiti Rushdievo djelo
Sotonski stihovi
16

16

-kao to svi imaju ista civilna i glasaka prava, bez obzira na rasu ili kulturu, tako svi trebaju
uivati samosvijest da njihova tradicionalna kultura ima vrijednost moramo biti otvoreni
spram komparativnog kulturnog studija
WILL KYMLICKA- LIBERALNI MULTIKULTURALIZAM (liberalni nacionalist)
-djelo Liberalizam, zajednica i kultura u njemu Kymlicka pokuava obraniti liberalizam od
komunitarijanskih kritiara (npr Taylor) koji ga okrivljuju za pretjerani atomistiki
individualizam i zanemarivanje kulturnog zalea pojedinaca K. odgovara da je liberalizam
osjetljiv na kulturno lanstvo; prema Kymlicki liberalizam otvara prostor snanom
multikultiju u vidu kulturnih prava i kulturne nejednakosti; liberalizam moe integrirati
manjinske kulture uspjenije od komunitarijanizma; obranu prava manjina izvodi iz temeljnih
naela liberalizma (npr. izvorno protivljenje bilo kakvoj dravnoj zatitit posebnih grupnih
prava zbog naglaska na potovanju individualne autonomije K tu postavku osporava); K
nastoji pokazati nevaljalost zakljuka da dravno potovanje grupa ide na tetu potovanja
individua; K prihvaa Rawlsovu i Dworkinovu koncepciju liberalizma (jednaka vanost
interesa svakog lana politike zajednice) i eli ju proiriti zatitom manjinskih kulturnih
zajednica (poput indigenih naroda) jer su razliite kulturne grupe esto vie odgovorne za
nejednake ivotne izglede pojedinaca, nego vlastite odluke pojedinaca (liberali pojedince
smatraju iskljuivo odgovornima za posljedice) stoga, posebna prava nisu u suprotnosti s
liberalnim zahtjevom o jednakosti svih dravljana ve ga unaprijeuju
-K smatra da se u suvremenim drutvima razlikuju politika i kulturna zajednica (Rawls i
Dworkin ih smatraju kao jedno, homogenima); politika zajednica odnosi se na grupiranje
unutar kojeg pojedinci ostvaruju prava i odgovornosti steene u okviru liberalne pravde;
kulturna zajednica je grupiranje u kojem pojedinci oblikuju i preispituju svoje ciljeve i
ambicije iz nepodudaranja te 2 vrste zajednice mogu se iitati 2 naina inkorporiranja
pojedinaca u liberalnu dravu: univerzalan nain svi su pojedinci u jednakom neposrednom
odnosu spram drave; ili konsocionalan prema kojem prava pojedinca ovise o njihovom
kulturnom pripadnitvu to su posebne mjere dravne zatite manjinskih kulturnih zajednica
koje K zove grupnim pravima (za uvanje indigenih naroda)
-sukladno svemu K kulturu odreuje kao kulturnu strukturu koja sadri kontekst izbora seta
evaluacijskih kriterija koji lee u pozadini ivotnih odluka pojedinca ta kulturna struktura
nastavlja postojati i kada njezini lanovi imaju slobodu preoblikovanja karaktera te kulture
(ako tradicionalne naine ivota svoje zajednice ne smatraju vie vrijednima svog izbora)
struktura opstoji dok karakter evoluira? To nije uspio objasniti u Multikulturalnom
graanstvu odustaje od tog koncepta i konceptualizira socijetalnu kulturu
-Multikulturalno graanstvo opi pojam multikultija je postao neprecizan zbog svoje
preiroke upotrebe; K se usredotouje na dva ira obrasca kulturne razliitosti: 1. Kulturna
razliitost proistjee iz inkorporacije prethodno samoupravnih, teritorijalno koncentriranih
kultura u neki iru dravu (nacionalne manjine koje zahtijevaju razne oblike autonomije kako
bi se odrale); 2. Kulturna raznolikost proistjee iz useljavanja pojedinaca i obitelji i stapaju
se u labava udruenja etnike zajednice ele se integrirati u drutvo i postati punopravni
17

17

lanovi ne ele biti odvojena samoupravna nacija; participiraju u javnim institucijama i
koriste slubeni jezik
-K razlikuje multinacionalne drave (odnose se na koegzistenciju vie od jedne nacije koje
zauzimaju jedan teritorij) i polietnike drave (odnosi se na useljavanje, npr radni imigranti,
izbjeglice = SAD Kanada Australija..) kao razliite tipove multikulturalnosti (to treba
razlikovati jer inae dolazi do nerazumijevanja u koritenju pojma multikulti)
-u SAD se politika multija protee i na neetnike grupe (ene, gay, invalidi) to upozorava
na sloenost termina kultura; u ovom sluaju ona oznaava ethos, posebne obiaje i obrasce
ponaanja grupe (K pojam kulture upotrebljava kao simbol za naciju, narod koji dijeli jezik i
povijest)
-dakle, neka je drava multikulti ako njezini lanovi ili pripadaju razliitim nacijama ili su se
doselili iz razliitih drava te ako je ta injenica vaan vid osobnog identiteta i politikog
ivota; neetnike grupe treba iskljuiti iz multikulti jer zamagljuje vie nego oznaava
socijalnu deprivilegiranost
-oblici grupne razliitosti mogu se zatititi samo ako njihovi pripadnici imaju grupno
specifina prava, odnosno diferencirano dravljanstvo, a K razlikuje 3 oblika takvih prava:
1. Pravo na samoupravu upranjava se u veini multinacionalnih drava jer su njihove
konstitutivne nacije sklone zahtijevati neki oblik politike autonomije ili terirotijalne
nadlenosti kako bi sauvale svoje kulture i osigurale im daljnji razvitak
2. nakon poputanja pritiska na asimilaciju useljenika postalo je jasno da su potrebni koraci za
iskorjenjivanje diskriminacije te se uvode Polietnika prava osiguravaju se u vidu raznih
oblika javnog financiranja etnikih udruenja, medija i manifestacija (idovi traili nedjelju
kao radni dan u Britaniji, Sikhi pravo na noenje turbana), a njima se eli potencirati
integracija u drutvo
3. Prava na posebnu predstavljenost trae ih nacionalne manjine te etnike i neetnike
grupe; takav oblik prava je i afirmativna akcija; primjerice: nereprezentativnost u
zakonodavnim tijelima mahom sjede bijeli zdravi mukarci iz srednjeg sloja, dok su svi ostali
zapostavljeni
-treba razluiti dvije vrste zahtjeva koje moe postaviti neka etnika ili nacionalna grupa (oba
se mogu oznaiti kao kolektivna):
1. prvi se tiu odnosa grupe prema vlastitim pripadnicima te se ovdje postavljaju unutarnja
ogranienja koja tite od destabilizirajueg utjecaja disidentstva (problem: moglo bi
prisiljavati ljude da odravaju tradicionalan nain ivota i kad to ne ele)
2. drugi se tiu odnosa grupe prema irem drutvu te se postavlja izvanjska zatita od utjecaja
izvanjskih odluka ireg drutva (mogue samo u multikulti dravama)
-socijetalna kultura je ona vrsta kulture koja svojim pripadnicima osigurava smislene naine
ivota u punom rasponu ljudskih aktivnosti obuhvaajui i javnu i privatnu sferu; one su
18

18

teritorijalno koncentrirane i utemeljene na zajednikom jeziku (ne postoje oduvijek ve se
veu uz proces modernizacije)
-kulturna pripadnost prua razumljiv kontekst izvora i siguran osjeaj identiteta i pripadanja
na koji se oslanjamo kod suoavanja s osobnim vrijednosnim orijentacijama u ivotu
-nasuprot komunitarijancima koji tvrde da se od nekih ciljeva ne moemo odmaknuti jer su
oni konstitutivni za ono to mi jesmo, K tvrdi da se ljudi mogu odmaknuti i procijeniti
moralne vrijednosti i tradicionalne naine ivota, te da im treba dati zakonsko pravo da to ine
i socijalne uvjete koji poveavaju tu sposobnost (npr. liberalno obrazovanje)
BHIKHU PAREKH DIJALOKA ILI INTEGRALNA TEORIJA MULTIKULTURALIZMA
-djelo Rethinking multiculturalism, cultural diversity and political theory
-od '60 svjedoimo pojavu pokreta koji predstavljaju razliite grupe kao to su indigeni
narodi, nacionalne manjine, etno-kulturne nacije, stari i novi imigranti, feministkinje, homii i
lezbe te zeleni oni zastupaju prakse, ivotne stilove, poglede i naine ivota koji se razlikuju
od dominantne kulture glavnog toga, koja ih je zbog toga obeshrabrivala od drutva trae
priznanje legitimnosti svojih razliitosti koje smatraju konstitutivnim za svoje identitete
-multikulti se ne tie razliitosti i identiteta po sebi nego onih koji su utjelovljeni u kulturi i s
kulturom se odravaju kulturu definira kao korpus vjerovanja i praksi u smislu po kojem
grupa ljudi razumijeva sebe i svijet te organizira svoj ivot; razliitost upuuje na kulturno
derivirane razlike
-multikulti drutvo se prema Parekhu sastoji od dvije ili vie kulturnih zajednica te drutvo
odgovara na tu raznovrsnost tako da ju pozdravlja i velia ili nastojati asimilirati te zajednice
u sredinju kulturu: u prvom sluaju je drutvo multikulturalistiko a u drugom
multikulturnalno po svom karakteru i etosu (oba su multikulturalna, ali samo je prvo
multikulturalistiko) multikulturalan se odnosi na injenicu kulturne raznovrsnosti a izraz
multikulturalizam na normativni odgovor na tu injenicu
-P kae da je liberalizam zapoeo kao doktrina koja je naglaavala nebitnost i apstrahirala od
etnikih, vjerskih, kulturnih i drugih razlika
-on istrauje koncept ljudske prirode utvrujui da ona nije filozofski dovoljna za zadatak pa
skicira kulturno osjetljivu teoriju ljudskih bia zato raspravlja o prirodi, temelju i strukturi
kulture; pokuava ustanoviti ogranienja na putu otkrivanja meukulturnih moralnih naela:
kako se moe i treba suditi o kulturi, koje su osnove i ogranienja potovanja drugih kultura;
bavi se specifinim politikim pitanjima koja su otvorila multikulturalna drutva
raspravljajui kako ona mogu podrati i pomiriti zahtjeve za politikim jedinstvom i
kulturnom raznovrsnou
-budui da se multikulturalno drutvo sastoji od nekoliko kultura s njihovim distinktivnim
sistemima znaenja te pogleda na ovjeka i svijet, o multikultiju se ne moe teoretizirati
19

19

unutar niti jedne posebne politike doktrine jer je svaka kulturno specifina te ne moe biti
pravedna prema ostalima (dakle njegova teorija nije liberalna)
-P nastoji skicirati dijaloki konstituiranu teoriju multikultija, koja naglaava sredinje mjesto
dijaloga meu kulturama i etikim normama, naelima i institucionalnim strukturama
pritom upozorava da se multikulti ne odnosi na manjine, jer to implicira da se veinska
kultura nekritiki prihvaa i koristi za prosuivanje zahtjeva i definiranje prava manjina
multikulti se tie pravilnih uvjeta u odnosima meu raznim kulturnim zajednicama
Konceptualiziranje ljudskih bia (Parekh)
-ljudska priroda sve trajne i univerzalne osobine koje ljudi dijele + kulturna i osobna razina
-postojanje univerzalnih moralnih vrednota i normi razmatraju tri odgovora: relativizam one
su relativne za svako drutvo te je potraga za univerzalnim vrednotama logiki nekoherentan
pothvat (relativizam ignorira kulturno kriane zajednike ljudske osobine; kultura nije
samodostatna cjelina i ne determinira svoje lanove); monizam moralne su vrednote
derivirane iz ljudske prirode koja je univerzalna, one se mogu spoznati i kombinirati (ignorira
kulturnu medijaciju i rekontituiranje); minimalni univerzalizam srednja pozicija, moemo
stii do korpusa univerzalnih vrednota ali one konstituiraju samo osnovu ili moralni prag
(grijei jer misli da minimalne univerzalne vrijednosti ne dolaze u sukob i da znae istu stvar
u razliitim drutvima)
-P smatra da dijalektiki i pluralistiki oblik minimalnog univerzalizma nudi najkoherentniji
odgovor na moralnu i kulturnu razliitost te dovode do pluralistikog univerzalizma
-umjesto analize ljudske prirode Parekh smatra da je bolje univerzalnim vrijednostima teiti
putem meukulturnog dijaloga
-kulturna zajednica ima dvije dimenzije: kulturnu i komunalnu odnosi se na grupu
mukaraca i ena koji dijele kulturu; kultura i k zajednica mogu se razdvojiti (migranti)
-ljudi nisu u cijelosti determinirani kulturom niti su bia ija priroda ostaje kulturno neovisna
Kulturna razliitost (Parekh)
-kulturni diverzitet poveava dostupan raspon opcija i proiruje slobodu izbora vrednuje
ostale kulture kao potencijalne objekte izbora
-neki autori dokazuju da ljudska bia imaju pravo na svoju kulturu pa je kulturni diverzitet
neizbjean i legitiman rezultat ostvarenja tog prava taj argument ne pogazuje poeljnost
razliitosti
-Mill, Humbolt i drugi povezivali su kulturni diverzitet s individualnou i napretkom tvrdei
da on potie zdravo natjecanje izmeu raznih sustava ideja i naina ivota to je
instrumentalno gledite koje ne cijeni intrinzinu vrijednost svake kulture
-P kae da koliko god je kultura bogata, ne utjelovljuje sve korisno u ljudskom ivotu niti
razvija puni raspon ljudskih mogunosti; kulturna razliitost moe se shvatiti i kao vaan
20

20

uvjet ljudske slobode; nijedna kultura nije homogena pa moe biti predmet razliitih
interpretacija; kulturna razliitost stvara klimu za koristan dijalog raznih kultura time se ne
poriu prednosti homogenog drutva koje prua osjeaj zajednice i solidarnosti, ali takvo
drutvo tei i zatvaranju te netoleranciji spram promjena i razlika; dok kulturno razliito
drutvo moe biti plitko, bez koherencije i historijske dubine, homogeno moe biti represivno,
netolerantno i autoritarno
Evaluacija kultura (Parekh)
-iako ne moemo usporeivati kulture u cijelosti zbog njihovih specifinosti, moemo
usporeivati specifine aspekte; takoer prosuivanje kulture iz perspektive te kulture je
dijelom tono jer da bismo razumjeli neku kulturu trebamo ju razumjeti iznutra da bismo je
ocijenili izvana
Potovanje kultura (Parekh)
-potovanje k bi znailo potovanje i prava zajednice na vlastitu kulturu i njezinog konkretnog
sadraja i karaktera; pri tom nae potovanje se ne treba temeljiti na naoj ocjeni sadraja ili
naina ivota neke kulturne zajednice sve zasluuju osnovno potovanje, ali nisu nam
jednako vrijedne
Rekonstruiranje moderne drave (Parekh)
-tek s modernom dravom teritorij poinje uivati znaaj bez presedana, jer za razliku od
predmodernih drutava, moderna teritorijalizira i totalitarizira ljudske odnose; prije su
pojedinci imali viestruke identitete: etnike, vjerske, socijalne i teritorijalne; lanovi
moderne drave imaju takoer viestruke identitete ali teritorijalni je natkriljujui i
dominantan
-liberali inzistiraju da su dravljani jednaki i autonomni pojedinci; komunitarijanci od
dravljana trae suglasnost oko zajednikih ciljeva; nacionalisti trae da dijele zajedniki
nacionalni identitet i kulturu
-moderna nacionalna drava moe postati instrument nepravde i opresije u multietnikim i
multinacionalnim drutvima, ali ne moe se tvrditi da je zastarjela i da odumire; meutim
potrebno ju je rekonceptualizirati to ukljuuje slabljenje tradicionalno tijesnih veza izmeu
teritorija, suvereniteta i kulture
Politika struktura multikulturalnog drutva (Parekh)
-s jedne strane multikulturalno drutvo mora osigurati da njegovi dravljani cijele osjeaj
jedinstva i pripadanja jer inae ne moe nametnuti kolektivno obvezujue odluke, regulirati i
rjeavati sukobe; s druge strane, mora uvaavati razliitosti i nai modalitete njihova
predstavljanja
-iz pozicije asimilacionista, koji vjeruju da politika zajednica ne moe biti stabilna i
kohezivna dok lanovi ne dijele opu nacionalnu kulturu, manjine imaju dvije opcije: ako ele
21

21

postati dijelom drutva moraju se asimilirati, a ele zadrati vlastitu kulturu ne bi se trebali
aliti zbog tretiranja kao pridolica
-Parekh razlikuje 3 modela politike integracije koje ele pomiriti zahtjeve za jedinstvom i
diverzitetom: 1.proceduralistiki jedina uloga drutvenih institucija je osiguranje mira i
stabilnosti, a lanovi imaju pravo na preostali izbor u voenju svojih ivota; 2.civilni
asimilacijski politika zajednica zahtjeva sporazum o strukturi vlasti i opoj kulturi,ali ne
inzistira na tome da zajednika kultura mora obuhvatiti sve sfere ivota kao kod asimilacije
jedinstvo politike zajednice lei u zajednikoj politikoj kulturi; 3.miletski drava mora
podravati sve konstitutivne kulturne zajednice priznajui i institucionalizirajui njihove
autonomije
-P kae da su sve 3 nezadovoljavajue: asimilacionistika teorija ignorira zahtjeve diverziteta,
a miletska jedinstva; proceduralistiki i civilno asimilacionistiki pristupi potuju oboje, ali ne
uvaavaju dijalektiku meuigru
-kulturne zajednice zahtijevaju razne vrste prava: Kolektivna se mogu stei na 2 naina kao
sui generis, zbog toga to su to to jesu (primarna kolektivna prava) ona nisu derivirana iz
prava lanova kolektiva niti ih lanovi pojedinano koriste; drugi nain je skupljanje
pojedinanih prava lanova i prenoenje na kolektiv (sindikati, klubovi) to Parekh oznaava
kao derivativna kolektivna prava
-liberalne demokracije lake osiguravaju derivativna nego primarna kolektivna prava jer je
stajalite liberalizma da samo pojedinci mogu biti primarni nositelji prava
-dvije vrste primarnih k prava: 1. Iako se dodjeljuju kolektivima, stvarno ih konzumiraju
pojedinci (pravo idova naseljavanja izraela koriste samo neki, kao i noenje turbana kod
Sikha) Parekh ih naziva individualno primjenjiva prava; 2. Druga se primjenjuju samo
kolektivno (pravo zajednice da formira svoje predstavnitvo u vladi, svuilina autonomija)
to su kolektivno primjenjiva kolektivna prava
-bitno je odrediti koji kolektivi imaju koja prava pod kojim uvjetima
Jednakost u multikulturalnom drutvu (Parekh)
-ljudi su istodobno prirodna i kulturna bia koja dijele zajedniki ljudski identitet ali na
kulturno posredovan nain, a njihove se razlike meusobno proimaju jednakost mora
ukljuivati obje sastavnice ljudskog bia te ukljuivati jednakost potovanja i prava, jednakost
prilika i samopotovanja te jednakost moi, dobrobiti i temeljnih sposotnosti potrebnih za
ljudski razvitak
-ako uzmemo u obzir kulturne razlike, namee nam se potreba nejednakog tretiranja
nejednakih kako bi se svi izjednaili
Logika interkulturne evaluacije (Parekh)
22

22

-tie se odreivanja kriterija temeljem kojih bi multikulti drutvo odluilo koje su manjinske
vrijednosti i prakse prihvatljive a koje to nisu (primjeri kontroverzi: ensko obrezivanje,
poligamiji, ugovorenim vjenanjima i slino)
-4 vrste naela kojima bi se trebali rukovoditi pri odluivanju o (ne)toleranciji spram kulturno
kontroverznih manjinskih obiaja: naela univerzalnih moralnih vrednota (koja predstavljaju
moralni minimum); naelo zajednikih vrijednosti (drutvo ima pravo zabraniti prakse koje ih
vrijeaju); naelo ne nanoenja tete (zabraniti one prakse koje uzrokuju tetu drugima);
naelo dijalokog konsenzusa (nije mogue procijeniti tetu na kulturno neutralan nain te je
jedini mogui smjer djelovanja uputanje u otvoren i moralno ozbiljan dijalog s manjinskim
zastupnicima teei konsenzusu)
-P kae da su svi defektni u odreenoj mjeri jer univerzalne vrijednosti su malobrojne i
nedostatne da bi pokrile sve vane aspekte ivota
-Parekh predlae da se krene od drutvenih operativnih javnih vrijednosti ustavne, legalne i
civilne vrijednosti koje predstavljaju drutvenu javnu kulturu i daju koncepciju dobrog ivota
jednog drutva te vrijednosti predstavljaju zajedniku moralnu strukturu drutvenog javnog
ivota
Zakljuak (Parekh)
-3 sredinja gledita na ovjeka: 1.ljudsko bie je kulturno ukopano odrasta i ivi unutar
kulturno strukturiranog svijeta; 2. Razne kulture predstavljaju razliite sustave znaenja i
vizije dobrog ivota; 3. Sve kulture su pluralne i predstavljaju stalnu konverzaciju izmeu
raznovrsnih tradicija i struja miljenja pluralan i fluidan identitet
-ono to Parekh naziva multikulti perspektivom je meuigra 3 komplementarna uvida:
1.kulturne ukorijenjenosti ljudi, 2. neizbjenosti i poeljnosti kulturalnih razliitosti i
interkulturalnog dijaloga te 3. interne pluralnosti svake kulture
-o multikulti drutvima ne moe se teoretizirati ili njima upravljati iskljuivo unutar bilo koje
politike doktrine (liberalizam)
-dijaloki konstituirano drutvo vidi se kao zajednicu dravljana i zajednicu zajednica
-multikulti drutvo ne moe biti stabilno i dugotrajno bez razvijanja zdravog razuma o
pripadanju istoj zajednici
-politika zajednica ne moe oekivati od lanova da razviju osjeaj pripadanja sve dok ih
jednako ne vrednuje i ne potuje u njihovim razlikama




23

23

IRIS M. YOUNG- RADIKALNI MULTIKULTURALIZAM
Graansko-dravljanska prava kao opost
-diferencirana graansko-dravljanska prava (citizenship) Young iznosi u lanku Polity and
group difference 1989.; ne tie se samo kulturno-etnikih grupa te predstavlja primjer
proirenog shvaanja multikultija
- ideal univerzalnog dravljanstva:
a) univerzalnost definirana kao opost u opoziciji spram posebnosti: to dravljani zajedniki
dijele nasuprot onog po emu se razlikuju
b) univerzalnosti u smislu zakona i pravila koja se primjenjuju jednako za sve
-univerzalna graanska prava nisu uklonila potlaenost zbog ekonomske sfere drutva koja
stvarno odreuje socijalni poloaj pojedinaca i grupa, a koja ostaje oligarhijska
-Young se s time ne slae te dokazuje da se univerzalnost graanstva udruuje u napetosti s
druga dva znaenja univerzalnosti u modernizmu: univerzalnost kao openitost i kao jednako
postupanje
-stvarno ukljuivanje i participiranje svih u javnim stvarima zahtijeva mehanizme grupne
reprezentacije
-ideal javne domene graanstva kao zajednike stvari svih dravljana preko koje
transcendiraju sve svoje razliitosti, funkcionirao je kao zahtjev za homogenou, ali je
iskljuivao ene jer im nedostaje nepristrana racionalnost i neovisnost koja se trai od uzoritih
dravljana; univerzalnost tih prava iskljuivala je i druge grupe koje se nisu mogle uklopiti u
generalizirane vrline bijelih mukaraca srednje klase (siromani, crnci, idovi..) naglasak na
openitosti potie potiskivanje razlika meu dravljanima te zapravo deprivilegiranje nekih
grupa unato njihovom formalno jednakom statusu openitost je mit jer ljudi javne stvari
nuno razmatraju pod utjecajem svojih iskustava i percepcija od drutvenim odnosima; to je
paradoks demokracije prema kojem socijalna mo omoguuje jednim graanima da budu
jednakiji od drugih
Diferencirana graansko-dravljanska prava (Young)
-potrebna su takva prava i heterogena javnost gdje se razlike javno priznaju i potvruju kao
nesvodive
-grupe postaju politiki vane jer se identitet gradi oko njih a ne prvenstveni oko klasnih ili
ekonomskih interesa; grupni identitet odreuje nekoj osobi barem djelomino smisao
historije, razumijevanje drutvenih odnosa i osobnih mogunosti, te nain rezoniranja i
izraavanja treba razlikovati grupu od agregata i udruga
-agregat je svaka klasifikacija osoba prema bilo kojem arbitrarnom obiljeju; udruga je
kolektiv osoba koji su dobrovoljno zajedno te ona ne odreuje identitet svojih lanova u
smislu npr etnike grupe; grupu odreuje osjeaj identiteta, odnosno socijalni status i
24

24

zajednika historija; takoer, drutvena grupa nije prirodni entitet ve relacijski, one su
fluidne stvaraju se i nestaju; takoer ljudi imaju viestruke identitete to znai da grupe nisu
diskretne jedinice
- neke grupe se ugnjetavaju:
a) rezultati njihova rada koriste drugi- eksploatacija
b) iskljueni iz participacije u glavnim drutvenim djelatnostima- marginalizacija
c) ive i rade pod vlau drugih uz malo radne autonomije- obezvlaenost
d) kao grupa izloeni su stereotipimnim pogledima, imaju malo mogunosti za izraavanje
svojih gledita- kulturni imperijalizam
e) lanovi grupe trpe nasilje motivirano mrnjom- pr. u SAD potlaeni ene, crnci, Indijanci,
Meksikanci, gay, radnici, siromasi, umobolni
- I.M. Young- demokratska republika treba osigurati predstavljanje i priznavanje distinktivnih
glasova i pogleda onih svojih konstitutivnih grupa koje su ugnjetavane ili deprivilegirane
radi se o institucionalnim mehanizmima koje podupiru 3 aktivnosti:
1) samoorganizacija lanova grupe kojom oni stjeu osjeaj kolektivne moi
2) izraavanje grupnog vienja mjera socijalne politike koje se na grupu odnosi i vlastito
generiranje politikih prijedloga, koji obvezuju politiare
3) pravo veta na politike odluke koje se na neku grupu neposredno odnose
-privilegirane grupe podrazumijevaju pravo izraavanja svojih gledita kao opih i takvu
poziciju zasnivaju na materijalnim, personalnim i organizacijskim resursima te se od njih
teko moe oekivati da razumiju interese deprivilegiranih tako da deprivilegiranima treba
osigurati instrumente posebnog predstavljanja u javnosti
-ope gledite kojem se mogu prilagoditi svi ljudi je mit
-sve grupe treba predstaviti u javnom kontekstu i raspravama onda kada historija neke grupe i
njezina socijalna situacija uvjetuju poseban pogled na probleme, to jest kad su im interesi
pogoeni a nema naina da se percepcije i interesi te grupe izraze bez takvog predstavljanja
-jedan od glavnih mehanizama grupnog predstavnitva je samoorganizacija grupe: sastajanje i
rasprava
-razlika ideje heterogene javnosti i pluralizma interesnih grupa: samo potlaene i
marginalizirane grupe mogu polagati pravo na posebno predstavnitvo i to su grupe s
potpunim identitetima i nainima ivota; pluralizam interesnih grupa spreava pojavu javne
rasprave i interesi se ne moraju legitimirati pozivanjem na socijalnu pravdu kao u sluaju
heterogene javnosti

25

25

Univerzalna i posebna prava (Young)
-suvremeni liberalizam dri se svog izvornog naela da pravila i politike drave trebaju biti
slijepa na rasne, rodne i druge grupne razliitosti odnosi se na jednake na isti nain
opravdani sve dok su politika ideologija i praksa ustrajale na obezvrjeivanju i iskljuivanju
iz punog graanstva nekih drutvenih grupa danas konsenzus da su svi ljudi moralno
jednako vrijedni i zasluuju puno dravljanstvo
-premda su zakoni doista postali slijepi na razlike to ne znai da je i drutvo takvo u svojim
svakodnevnim interakcijama
-ukljuivanje marginaliziranih grupa mogue je unaprijediti dodjeljivanjem posebnih prava
(ak i kod dobizma starijim ljudima trebalo bi omoguiti posebna radna prava)
-Young opa prava su klasa prava koja trebaju imati sve osobe, za razliku od klase prava
namijenjenih kategorijama osoba vezanih posebnim okolnostima; specifina prava esto
povlae negativnu konotaciju izuzetih Young istie da je cilj upravo denormalizacija gdje bi
svaka grupa imala neka posebna prava
-jednaki tretmani su nepravedni jer negiraju kulturne razlike (jezik, prakse, vrijednosti)
(dvojezino obrazovanje i afirmativna akcija politike su koje kre naelo jednakog postupanja
jer vode rauna o rasi i rodu kandidata prilikom upisa u kole)

6. TIPOLOGIJE MULTIKULTURALIZMA
DVOLANE TIPOLOGIJE
- BILL MARTIN 1998.- transformacijski multikulturalizam (treba razviti nova naela
pristupa razliitostima) naspram konzumeristikog (razliite grupe mariraju za svojim
komadom socijalnog kolaa)
- Kellner u SAD- liberalne inaice (koje zamjenjuju ideologije humanizma i tolerancije)
nasuprot radikalne koncepcije multikulturalizma (tee temeljnoj rekonstrukciji obrazovanja i
drutva, ega se boje konzervativni kritiari)
- A. APPIAH- iliberalni multukulturalizam (poziva na separatizam naglaavajui superiornost
zasebne kulture) nasuprot liberalnom
- H. GIROUX- buntovniki multikulturalizam (istie napor prije iskljuenih grupa u borbi
protiv marginalizacije) nasuprot transformativnom
- McLAREN- revolucionarni multikulturalizam (govori o projektima radikalne socijalne
transformacije) nasuprot transformativnom
- G. MATTEO- sa sociolokog stajalita razlikujemo 2 glavne koncepcije multukulturalizma:
iroka i uska; liberali i komunitarijanci dijele institucionalni pogled na kulturu a postmoderni
znanstvenici ukazuju na relacijsko shvaanje kulture ta razliita shvaanja imaju normativne
26

26

implikacije u ureenju multikulti sukoba dakle najvanija razlika tih dvaju sustava tie se
razumijevanja kulture: 1. uska koncepcija odnosi se na antropoloko gusto vienje kulture
(Kymlicka) socijetalna kultura osigurava lanovima smislene naine ivota u raznim
sferama drutva; ovdje su na djelu snane kulturne afilijacije i identiteti nacionalne manjine
ciljaju na takav pristup iskljuujui gej, hendikepirane, ene te imigrante i etnike grupe;
2. iroka koncepcija uzima u obzir grupe koje ne formiraju socijetalnu kulturu, ali iji lanovi
imaju zajednike karakteristike (Young kae da grupni identitet nije skup objektivnih
injenica, ve proizvod iskustva u meugrupnim odnosima koji time dobiva smisao) iz te
perspektive multikulti se tie i odnosa meu supkulturama te se iroka koncepcija bavi ne
samo nacionalnim manjinama ve i razliitostima s obzirom na spol, seks orijentaciju, tjelesne
sposobnosti, pa i socijalni status
-Stam i Stohat razlikuju kooptivan (izravno ukljuivanje u sastav ega) liberalni pluralizam od
relacijskog, radikalnijeg policentrikog multikultija (policentrizam naglaava globalizacijsku
narav multikultija, koji rekonstruira odnose meu zajednicama i izvan granica nacionalne
drave odbija unificirani koncept identiteta) policentriki multikulti cijelu kulturnu
povijest sagledava u odnosu na drutvenu mo smjera davanju moi onima kojima je bila
oduzeta, transformiranjem institucija i diskursa
- D. HOLLINGER- pluralistiki multi (grupe su trajne i subjekt su grupnih prava) vs
kozmopolitski ( promjenjive granice grupa koje se temelje na individualnim pravima)
- postetnika perspektiva kada multikulti doista prevlada pluralistike ogranienosti postaje
druga vrsta drutva
- M. WALZER- 2 tipa liberalizma: individualna prava (neutralna drava bez kolektivnih
ciljeva: SAD Kanada) i opcionalni liberalizam (doputa dravu koja se opredijelila za
preivljavanje i napredak veinske nacije: Niz, Fra)
- G. LENZ- kritiki multikulturalizam, diverzitet umjesto strukturalne promjene- modeli
pluralistikog multikulturalizma- meuodnosi izmeu razliitosti; moramo se osloboditi
eurocentrizma
-kritiki multikulturalizam ne prihvaa inaice pluralistikog multija te odbija multi kao
pluralitet etnikih grupa; kritiki multi bavi se meuodnosima razliitih i konfliktnih
dimenzija razliitosti u kulturi (rod rasa etnicitet klasa) kulture se reproduciraju,
predstavljaju preoblikuju unutar sebe i transformiraju i manifestiraju u transkulturalnim
interagcijama
- kritiki, transformativni, otpornjaki i revolucionarni multikulturalizmi odbacuju one koji
polaze od postojeih kulturnih razliitosti i obnavljaju ih te uvruju status quo, a oznaavaju
ih kao konzervativne, korporativne, upravljane
- KELLNER i BEST- ele obuhvatiti sve kritike i transformativne orijentacije u multikultiju
s nekoliko termina oznaavajui takav tip kritikim, progresivnim i postmodernim: 1.
Butnovniki multi zastupaju zagovornici iskljuenih grupa u modernim euro-amerikim
kulturama zbog rase, roda i klasnog statusa; 2. Progresivni multikulti zahtjeva uvaavanje
27

27

razliitosti koje zahtjeva historijsko obrazovanje o drugim kulturama i njihovo razumijevanje
za manje eurocentrizma; kritiki multi priznaje viestrukost i hibridnost identiteta i smatra
ih vrijednou te ih eli afirmirati
TROLANE TIPOLOGIJE
- S. TEMPELMAN politika priznavanja iako tei ukljuivanju grupa u politiku zajednicu,
moe imati i uinke iskljuivanja; analizira TAYLORA, PAREKHA, KYMLICKU ali ne
moe nai alternativu; da bi ispitala naine definiranja kulturnog identiteta u teorijama
multikultija Tempelman uvodi tipologiju koju su razvili Eisenstadt i Giesen za analizu
formiranja kolektivnog identiteta razlikujui 3 modela: primordijalni, civilni i univerzalni
njihovo razdvajanje poiva na razlikama u pristupu problemima kao to su preivljavanje
kulturnih zajednica, meukulturna interakcija i kritika te ogranienja pluralizma;
1. Taylorova teorija politika rekognicije moe posluiti kao primjer primordijalnog pristupa
kulturne zajednice zasluuju zatitu jer svojim lanovima osiguravaju osnovu njihova
identiteta (tko su); one osiguravaju moralne i socijalne okvire koje koristimo kao orijentire u
shvaanju smisla naih ivota lanstvo je preduvjet djelovanja i samosvjesnosti ; kod
Taylora je primordijalistika pretpostavka da se svi lanovi odnose prema kolektivitetu na isti
nain
2. civilni pristup moe se prepoznati kod Parekha koji vjeruje da liberalna drava treba
priznati kulturne razliitosti i smatra lanstvo u kulturnoj zajednici uvjetom za smislen ivot;
Parekh naglaava da identitet nije nuno fiksiran ili zajedniki, on je klaster meusobno
povezanih tendencija koji vuku u razliitim smjerovima te se mogu razvijati na razne naine;
koji su aspekti kulture vrijedni zatite je stvar pregovaranja a ne unaprijed zadanog stajalita;
ovaj model ima prednost nad prvim jer doputa varijetet unutar kulturnih zajednica i istie
mogunost komunikacije meu kulturama
3. iz univerzalistike perspektive preivljavanje kultura stvar je osiguravanja jezgrovnih
naela oko koji se kolektivitet organizira Kymlicka je primjer jer pokazuje da manjinske
zajednice treba zatititi jer je njihovo neprekinuto postojanje nuan uvjet za autonomiju
njihovih pojedinanih lanova tako je temeljni razlog zatite kultura osiguranje konteksta
individualnog izbora; prava je vrijednost pojedinac kojem kultura omoguuje autonomiju kao
lanu zajednice; ova perspektiva iskljuivosti pokazuje privilegiranju zahtjeva nacija i
nacionalnih manjina u odnosu na etnike, vjerske i ostale kulturne grupe koji nisu
organizirane na isti, teritorijalno zaokruujui nain; takoer, opravdava se nametanje jedine i
homogene liberalne kulture drutvima koja nisu liberalna grupe se dakle priznaju, ali samo
pod univerzalnim naelima (liberalizma)
- P. McLAREN- kritizira konzervativni ili korporativni, liberalni i lijevo liberalni
multikulturalizam sa stajalita kritikog multikulturalizma:
1) KONZERVATIVNI- odnosi se na kolonijalizam, posebno afrike, te rasistike ideologije
crne rase kao inferiornije; tako je bijelo norma po kojoj se usporeuju drugi etniciteti; takoer,
28

28

ovakav multi tei svesti etnike grupe na dodatke dominantnoj kulturi, istiui jedan jezik
(eng) i u krajnjem sluaju eli asimilirati
2) LIBERALNI- dokazuje prirodnu jednakost rasnih populacija te objanjavaju nejednakost
odsutnou drutvenih i obrazovnih prilika koje bi svima omoguile iste uvjete za natjecanje
na kapitalistikom tritu; ovo gledite se svodi na etnocentriki i opresivni univerzalistiki
humanizam
3) LIJEVO LIBERALNI- istie kulturne razlike i odbacuje centristike pristupe, ali razliitost
razumijevaju kao oblik znaenja oien od socijalnih i historijskih korijena (jedno je
autentino, ili ensko ili afro-ameriko iskustvo)
4) MULTIKULTURALIZAM OTPORA kao kritiki multi odbija shvatiti kulturu kao
nekonfliktno, harmonino i konsenzualno stanje; razliitost se treba afirmirati unutar politike
kulturnog kriticizma i privrenosti socijalnoj pravdi koja se mora stalno stvarati; treba priznati
ulogu koju jezik igra u proizvodnji iskustva; razlike nisu kulturne oiglednosti (kao
bijelo/crno), ve su historijske i kulturne konstrukcije borba oko znaenja
-Semprini 4 modela javnog prostora u multikulti drutvu (svaki nudi drugaiji pogled na
probleme socijalne kohezije): 1. Klasini politiki liberalni model otra podjela izmeu
privatne i javne sfere kako bi javna, barem idealno, bila neutralna i dostupna svim graanima
ali prostor nikad nije bio vrijednosno i grupno neutralan i jednako otvoren za sve zajednice;
2. Multikulturalni liberalni model revidira odnos privatne i javne sfere drutva
posredovanjem odreenih grupa (nacionalnih manjina, Kymlicka) to jest, prihvaanjem
njihovih posebnih prava; ipak, ovaj model zahtjeva jednu sredinju zonu koja je
monokulturalna i u kojoj u odreenoj mjeri sudjeluju sve grupe, a oko koje se okupljaju
periferne zone gdje su pojedine grupe autonomne; 3. Maksimalistiki multikulturalni model
podrava grupe koje polau pravo na razliite oblike odvajanja od glavnog toka drutva ili ak
potpunu politiku autonomiju ne moe postojati jedna zajednika sfera niti razdvajanje
privatnog i javnog ivota budui da okvir nacije-drave ovdje nije bitan, ovaj tip je
postmoderni te su kulturoloki, vjerski i identitetski imbenici oni koji odreuju pojedinca;
meutim ovdje se multikulti prostor ne ujedinjuje ve moemo govoriti o jukstapoziciji
monokulturalnih prostora 4. Model korporacijskog multikulturalizma eli upravljati
razliitostima odozgo, iz dominantnih sredita ekonomske moi; kulturno-etnike razliitosti
treba dovesti u funkciju ekonomskog rasta; glavni akteri su Benetton, Coca cola, Olimpijske
igre;
-Semprini istie da niti jedan model ne izraava autentian multkulti prostor, jer u takvom bi
prostoru razliite grupe mogle ostvariti svoje zahtjeve za priznavanjem i identitetom te
sauvati mogunost postojanja jedne zajednike sfere koja nadilazi horizonte etniciteta, kao i
graanske i demokratske institucije
-Pieterse fluidni model multija- pretpostavlja da su grupe danas fluidne, s nejasnim
granicama te dobrovoljnim i viestrukim lanstvom u njima koje identitet odreuju kao stvar
opcije kako onda legitimirati grupna prava? ona se mogu adresirati samo na specifine
29

29

grupe, ime se granice meu njima ukruuju i ishod moe biti suprotan od oekivanog
pogoravanje meugrupnih odnosa
INSTITUCIONALNI I POLITIKI OBLICI MULTIKULTURALIZMA
- M. WIEVIORKA razne drutvene znanosti bave se raznim aspektima problematike
politika se primarno bavi analizom institucionalnih i politikih oblika multija; iz te
perspektive on razlikuje 3 tipa multikultija: Kanada (eli ublaiti bipolarizaciju anglo-
frankofone zemlje), Australija (manje institucionalizirani oblik multija nego u Kanadi, a
nakon dolaska konzervativaca na vlast ele primat etablirane kulture, dakle svi moraju
prihvatiti ustav i zakone, te prihvatiti nacionalni jezik to Castels naziva multikulturalnim
dravljanstvom) i vedska (brz ekonomski razvoj te prima mnogo radnika imigranata i
izbjeglica daju veani slobodu izbora izmeu etnikog i vedskog identiteta, jednakost
manjinskih zajednica i partnerstvo koje osigurava obostranu korist pri zapoljavanju) prve
primijenile multikulturalizam; sva tri iskustva autor oznaava kao relativno integriranim
oblikom multikultija; SAD oznauje kao dezintegrirani multikulti jer kulturna i socijalno-
ekonomska sfera borbe ostaju institucionalno razdvojene

7. KRITIKA MULTIKULTURALIZMA
KRITIKA S DESNA
Nastava historije kao terapija A. Schlesinger
- erupcija etniciteta je natjerala ameriku kulturu na zakanjelo priznavanje potlaenih
manjina; etnika interpretacija obre historijsku teoriju Amerike kao jednog naroda nastalog
melting potom asimilacija se zamjenjuje fragmentacijom, a integracija separatizmom
- vana uloga javnog kolovanja nastava se pokazuje kao terapija za podizanje manjinskog
samopotovanja
- Schlesinger- historija esto opravdava vladavinu dominantnih klasa ili TOP DOG historija-
historija nasuprot UNDER DOG historiji- historija gubitnika
- tko kontrolira prolost kontrolira budunost, a tko kontrolira sadanjost kontrolira prolost
nova budunost zahtijeva novu prolost
-bijela dominacija u amerikim kolama i fakultetima proizvela je eurocentristiku, rasistiku,
elitistiku, imperijalistiku indoktrinaciju uzrokujui dekulturaliziranje crnaca njima je
potreban afrocentrizam kako bi povratili svoju kulturu i unitili inferiornost koju proizvodi
bijelo obrazovanje, meutim afrocentrizam se pokazuje kao uenje mitova kao historijskih
injenica (sve dobro dolazi iz Afrike i Egipta, afriki carevi su bili dobri i mudri) ukratko,
tradicija se izmilja upotreba historije kao terapije znai korupciju historije kao znanosti
afrocentriko obrazovanje moe ih uiniti manje kompetentnima u kulturi u kojoj se moraju
natjecati za bolje mjesto u drutvu afrocentrizam odvaja crnce od glavnog drutvenog toka i
smanjuje im ivotne izglede sve to moe dovesti do samogetoizacije
30

30

-Schlesinger zakljuuje da su zla koja je zapad poinio tokom povijesti izazvala protusnage na
putu razvitka i slobode koja su postepeno dovodila do jednakosti, te koji se god zloini
stavljali na duu Europe, ona je jedinstveni izvor ideja individualnih sloboda, politike
demokracije, vladavine zakona i ljudskih prava; zapadu ne trebaju lekcije o superiornim
vrlinama ljudi sunca koji jo uvijek ene dre u podreenosti, sijeku im klitorise, provode
rasne progone protiv Azijaca i meusobom sami se nisu pokazali sposobnima za razvitak
demokracije
Multikulturalizam kao trojanski konj A.J. Schmidt
- za A. J. SCHMIDT multikulturalizam je ljeviarska politika ideologija koja sve kulture vidi
u biti jednakima; multikulturalisti olako osuuju euro-ameriku kulturu zbog rasizma,
seksizma i klasizma on prihvaa multikulturalno obrazovanje koje ispituje vrijednosti i
prakse drugih kultura objektivno i kritiki, ali ne priznaje multikulturalizam to je za njega
ideoloka orijentacija njegovi ciljevi i narav su lano predstavljeni: da pomae studentima
cijeniti doprinose drugih kultura amerikoj multikulturalisti preuuju negativne strane
drugih kultura, te, naglaavajui nedjela amerike kulture, produbljuju kulturni jaz, zatim
kultura se nadaje kao uvreni entitet kao da se prenosi genima a ne iskustvom (kao da crnci
u New Yorku imaju vie zajednikog sa svojim precima s Lagosa nego s bijelim
Njujoranima) jaa se svijest razlika na temelju boje koe; nadalje multikulturalizam se
suprotstavlja tradicionalnoj demokraciji jer mu je stran svaki oblik vladavine veine
temeljno demokratsko naelo; dalje, tvrdnja da su sve kulture jednake ne moe izdrati
empirijsku provjeru (obiaj spaljivanja ive udovice pokojnog mua kod hindua,
klitoridektomija, pokrivanje ena velom); razliitost je takoer prevara uzima u obzir samo
razne profile istomiljenika, ne i protivnike; afrocentrizam pretpostavlja da bi crnce amere bi
trebali poduavati samo crnci rasizam opet; razliitost kultura pokazuje se kao razliitost
boje koe a ne socio-geografskih i historijskih uvjeta (afrika kultura nije jedna ve ih ima
100) tako da se razlike na temelju boje koe samo poveavaju
Devet perverzija multikulturalizma M. Novak
-odbacuje multikulturalizam jer etnicitet izgleda da nije vaan, ve samo rasa, seksualne
sklonosti i rod s obzirom na to, multikulti je prevara, izdaja naela novog etniciteta; u tom
smislu, Novak optuuje multikulti za 9 iskrivljavanja (perverzija):
1. Antiamerikanizam multi izraava neprijateljstvo spram amerikih tradicija i institucija
istovremeno glorificirajui nezapadnjake kulture
2. Viktimologija kroz marksizam, multi gleda svijet podijeljen na rtve i njihove navodne
ugnjetavae
3. Podizanje ega cilj multija je podizanje samopotovanja ak i na raun injenica
4. Izgovaranje multi polazi od pretpostavke da su njegovi miljenici nevini, a univerzalne
standarde ne mogu ispuniti zbog zlih djela drugih
31

31

5. Taktiki relativizam multi se pretvara da je nepristran, skrivajui se iza mita jednakosti
morala, dok se u stvari temelji na krutim sudovima o dobru i zlu
6. Cenzura multi titi svoje elje kodeksima govora, zabranom knjiga i uutkavanjem
oponirajuih glasova
7. Grupno miljenje multi pristupa ljudima samo kao lanovima grupa, a bojei se
kreativnosti pojedinaca s posebnim miljenjem, namee kontrolu miljenja
8. Tiranija jednakosti jednakost konstruirana kao uniformnost je lana i obilju individualne
vitalnosti namee se despotskim metodama
9. Dvostruki standardi multi uiva u pretpostavci da ne postoje univerzalni standardi kojima
se moe suditi pojedincima i kulturama, a nasuprot tome, novi etnicitet priznaje da je svako
ljudsko bie ukorijenjeno i da je svaija historija vana
Svi smo mi sada multikulturalisti N. Glazer
-visoko obrazovanje ini nas osjetljivima na razliitosti; zakljuuje da je multikulti u americi
pobijedio
-ameriko javno obrazovanje izvorno je ustanovljeno da modelira amerikance raznovrsnog
podrijetla u jedinstvenu kulturu, a poinje se mijenjati tek 70ih tada se postavlja pitanje
kako razumjeti ameriku historiju i ameriki kulturni nacionalni identitet takvo
preusmjerenje obrazovanja oznaava se multikulturalizmom; multi danas pokriva raznovrsne
pristupe kulturnoj razliitosti SADa i drugih zemalja te on postaje za svoje zagovaratelje nova
predodba bolje Amerike, a za one koji mu se protive on je kriv za sve to je polo loe u
obrazovnom sustavu; afirmativna akcija odnosila se na zapoljavanje i proizvod je vladinih
nastojanja da se pobolja poloaj crnaca u zemlji, a ne nekih kulturnih zahtjeva; kada Glazer
kae da smo svi mi multikulturalisti on misli na injenicu da svi prihvaaju vei stupanj
pozornosti koji se daje manjinama i enama u socijalnim studijima, knjievnim predmetima te
njihovoj ulozi u amerikoj historiji; autor zamjera to radnike skupine, esto deprivilegirane,
nisu ukljuene u rasprave o multikultiju; na isti se nain ignorira i klasa; kako su ene
ukljuene u multi? To nije jasno jer se seksualno uznemiravanje i diskriminacija na poslu tie
graanskih prava, a ne kulture dodirna toka je to su odgovorni za nepravdu bijeli mukarci
srednje klase; svi se danas slau da ameriki obrazovni program mora biti inkluzivniji i ne
teiti amerikanizaciji i asimilaciji, ipak eurocentrizam je vaan za dananji svijet jer su ga
oblikovali ideali konstitucionalizma, demokracije i ljudskih prava razvijeni u europi
KRITIKA S LIJEVA BRIAN BARRY (uglavnom se bori protiv kritika liberalizma
slijeposti na razlike)
Reafirmacija liberalnog modela dravljanskog graanstva
-istie Barry da se bavi antiuniverzalistikim idejama, pogledima koji podravaju politizaciju
grupnih identiteta temeljenih na kulturi
32

32

-oni koji piu o multikultiju piu sa stajalita ove ili one podrke dok oni koji se s multijem ne
slau radije piu o nekim temama koje ih vie zanimaju Barry je mislio da e se multikulti
utopiti pod teinom svojih intelektualnih slabosti, ali budui da nije on mora napisati ovu
kritiku
-citizenship predstavlja stvarnu alternativu multikulturalnom dravljanstvu i uvodi jedinstven
status graana-dravljana kritikom tog citizenshipa i zagovaranjem multikulti koncepcije
odbacuje se sama sr prosvjetiteljskog nasljea; pri tom, najvie tete trpe najsiromaniji
slojevi koji umjesto uinkovitijeg jedinstvenog fronta sad nastupaju pod barjakom multikultija
u odvojenim grupama jedni protiv drugih skree se pozornost sa zajednikih problema:
nezaposlenost, neprimjerene javne usluge, siromatvo; Barry se slae da univerzalna
graanska i politika prava treba nadograditi univerzalistikim socijalnim i ekonomskim
pravima; Barry se suprotstavlja multikulti kritici egalitarnih liberalnih naela uniforman
sustav liberalnih zakona proizveo je relativno malo problema u usporedbi s politikom
razliitosti; o religiji: liberalni odgovor na vjerske ratove katolika i protestanata smjerao je
depolitizaciji religije odnosno dravnoj neutralnosti spram nje multikulturalisti liberalizam
optuuju zbog neuvaavanja vanosti vjere u ivotu ljudi ta je primjedba pogreno
usmjerena jer liberali priznaju vanost uloge vjere u ivotima ljudi i upravo zato naglaavaju
potrebu njezine neutralizacije kao politike sile; u britaniji zakonom nije zabranjena vjerska
diskriminacija ali jest rasna i etnika, stoga su sikhi noenje turbana najprije morali prikazati
kao obiaj (a ne vjerski simbol) i dobiti priznanje etnike grupe te su mogli traiti da se
protivljenje njihovom noenju turbana tretira kao etnika diskriminacija
Pristup pravila i izuzea (Barry)
-primjer noenja turbana bez kacige na motoru: zato se nosi kaciga? Radi zatite, dakle ili se
zakon treba odnositi na sve jer titi drutvo ili svakom treba biti ostavljeno da sam odlui
budui da drugi stav sa sobom povlai znatne direktne i indirektne trokove zbog poveane
vjerojatnosti ozljeda i smrti, razumno je prikloniti se prvome; ako se pak sikhima daje za
pravo da ne nose kacige na vlastitu odgovornost zato to ne bi moglo vrijediti i za druge?
-tu je i primjer marama u francuskoj
-ukratko, pristup pravilo i iznimka ima ulogu u prilagoavanju manjinski vjerovanja i praksi
ali je daleko od toga da moe biti panaceja, kako ga razumiju multikulturalisti
-Barry predbacuje multikulturalistima da njihova politika razliitosti ne ukljuuje upravo
najbitnije razliitosti u ivotu ljudi poveanje jaza bogatih i siromanih tako je slijepost na
razlike liberalizma zapravo vrlina
-na optube liberalizma za asimilaciju postavlja jedan novi koncept civilne nacionalnosti koja
bi oznaavala preuzimanje novog identiteta bez potpune akulturacije, to jest odbacivanja
prijanjeg identiteta i kulture
Teorije grupnih prava (Barry)
33

33

-najprije raspravlja o posebnom tretmanu pojedinaca na temelju lanstva u nekoj grupi i
primjerom s upisom na sveuilite pokazuje da crnci, kojima je upis omoguen posebnim
pravima, imaju individualnu korist od tog upisa; zajednica ima koristi eventualno posredno
tako to ima vie visokoobrazovanih lanova, ali druge koristi nema tako da se ovdje
stvarno ne radi o grupnim pravima
-grupno utemeljena politika moe biti podukljuiva (underinclusive) ili nadukljuiva
(overinclusive): u prvom sluaju misli se na posebnu materijalnu pomo namijenjenu
iskljuivo crnakim siromanim getima u sreditima velikih gradova ona je dobrodola ali
ne rjeava pitanje loeg stanovanja i kolovanja, a izazvala bi nezadovoljstvo siromanih
bijelaca koji ive na tom podruju zato takvu politiku treba usmjeriti univerzalno, na sve
siromane; druga politika takoer stvara probleme jer predlae mjere koje osiguravaju
jednake prednosti svim lanovima neke (deprivirane) grupe meutim dio lanova neke
grupe esto nije deprivilegiran i ak privilegiran u odnosu na prosjek drutva kao cjeline
dakle, iako su crnci u prosjeno loijoj poziciji od ostatka drutva, njihova srednja klasa
cvjeta, a upravo su njihova djeca korisnici beneficija preferencijalnog upisa na sveuilita;
Kulturni relativizam i tolerancija (Barry)
-moralna i religijska tolerancija bitne su odrednice liberalizma dok ponaanje ljudi ostaje u
granicama koje namee liberalna drava, ponaanje ostaje privatna stvar ljudi odnosno grupa;
ono to se moe dovesti u pitanje je sam okvir tolerancije liberalizma; istie se pokuaj
Kukathasa da povue paralelu izmeu Walzerove koncepcije meunarodne zajednice i
vlastitog shvaanja drave kao nagodbe meu raznovrsnim grupama koje ive sukladno
sporazumu o meusobnoj toleranciji; za Walzera su opresija i nepravda kulturne konstrukcije
jer nema univerzalnih zakona pravde te svaka nacionalna drava konstituira pravdu za sebe
sukladno vjerovanju svojih dravljana; tako je podreivanje zajednica unutar neke drave
njezinim naelima pravde opresivno ako ih zajednice ne prihvaaju za Barryja je to kulturni
relativizam, nespojiv s liberalizmom jer liberal mora uvijek braniti prava pojedinaca koja ih
tite od tlaenja i iskoritavanja, a ona mogu biti ugroena i pozivanjem na kulturne
razliitosti prema tome ni Kymlicka ni Kukathas nisu liberali ono to Walzer zadrava za
nacionalne drave, Kymlicka proiruje na nacionalne manjine (idovi i palestinci u izraelu),
ali te pretpostavke odudaraju od liberalizma kao unverzalistikog svjetonazora
-Kukathas smatra da grupne prakse treba tolerirati sve dok direktno ne tete interesima ire
zajednice (ovdje se ubraja i klitoridektomija, endiba maloljetnika i sl.) Kukathas odbija
bilo kakva kulturna prava
Skica teorije grupnih prava (Barry)
-ovu skicu Barry zasniva na dobrovoljnosti grupnoga lanstva iji je kljuni uvjet sposobnost
pojedinca za dobro promiljen izbor izmeu niza stvarno dostupnih opcija; Barry kae da
liberalizam ne trai da svaka grupa mora uskladiti svoje unutarnje strukture s liberalnim
naelima te nema potrebe da se liberalizam omekava uvoenjem nekog dodatnog naela
poput tolerancije liberalna naela sama po sebi zahtijevaju maksimalnu slobodu grupa
pojedinci se trebaju slobodno udruivati na bilo koji nain ako to ele, tako dugo dok time ne
34

34

kre zakone oblikovane za zatitu prava i interesa pojedinaca izvan grupe (J.S. Mill), ali
lanstvo mora biti dobrovoljno (pr. sado-mazo)
Multikulturalno obrazovanje (Barry)
-zahtjev koji se odnosi na javno i privatno kolstvo s ciljem uenja istinitih stvari meutim,
ima onih (multikulturalista) koji vjeruju da istina moe ponekad biti previe uznemirujua i
teko objanjiva uenicima te zbog toga historijske injenice treba prilagoditi obrazovnim
ciljevima time se sugerira, kae Barry, da svaka grupa za sebe konstituira samodovoljan
univerzum diskursa (pr. afrocentristi) to se naravno odbacuje jer je liberalna demokracija
neraskidivo povezana s modernim vjerovanjem da postoji takva stvar kao istina
To je dio moje kulture (Barry)
-multikulturalisti se pozivaju na dvije meusobno kontradiktorne teze (neki i istodobno): da
ne postoji zajedniki standard kojim bi se kulture i prakse mogle evaluirati te da su sve
kulture jednako vrijedne istodobno oni svaku kulturnu praksu opravdavaju tvrdnjom da je
ona dio neije kulture (puka tautologija) (pr. narod Chukchi na sjeveru Rusije osloboen je
potovanja meunarodne zabrane lova na kitove jer je isti tradicionalni dio njihove kulture i
prehrane nitko nema potrebu ubijati kitove)
-James Tully vrsto se zalagao za odstupanje od opih pravila za starosjedilake narode
kadgod bi njihova primjena mogla dovesti u pitanje njihove mogunosti prakticiranja svojih
kultura u nepromijenjenom obliku, te je pozdravio odluku o odustajanju od zabrane ribarenja
Musqueam starosjediocima meutim, ak i ako se prihvati da bi zabrana ribarenja dovela do
neke promjene u nainu privreivanja te time u irem smislu i u kulturi tog naroda, zato bi
time doao pod upitnik njihov kulturni identitet? Pita se Barry
Jednaka vrijednost kultura (Barry)
-za romantiarski nacionalizam, svaka kultura konstituira samodovoljan moralni univerzum
time su horizonti naeg miljenja uokvireni u granicama nae kulture, a kulture su meusobno
neusporedive jer ne postoji takvo transkulturno stajalite s kojeg bi se mogle usporeivati
ova je ideja logiki nespojiva s idejom da kulture imaju jednaku vrijednost jer pretpostavlja
neki zajedniki standard vrednovanja raznih kultura, odnosno njihove usporedivosti
-prema Tayloru, samo podravanje mogunosti o manjoj vrijednosti nekih kultura prema
drugima znai odmah poricanje ljudske jednakosti; Barry smatra da se moe tvrditi da su neke
kulture bolje od drugih: pravednije, slobodnije, prosvjeenije
Zahtjeva li jednako postupanje i jednako vrednovanje? (Barry)
-primjer homoseksualaca kao liberali moemo traiti ukidanje svake zakonske
diskriminacije homoseksualaca, ali ne moemo oekivati od dravnih slubenika da javno
proklamiraju jednaku vrijednost homoseksualnog ivota moramo priznati da krani,
muslimani i idovi teko mogu prihvatiti homoseksualnost, a osobito ne kao jednaku
vrijednost
35

35

Granice konvencionalizma (Barry)
-sluaj Rushdiea fatwa bez obzira koliko je knjiga loeg ukusa, prema liberalnim
normama ubojstvo njezinog autora ne moe biti drugo do li kriminalno djelo; Taylor
pokuava uvesti vrijednost kompromisa kao mogueg odgovora na kulturni sukob, meutim
mnoge kulture kompromis ne prihvaaju to to britanska vlada nije isporuila ili kaznila
Rushdiea, korektno je braniti, kae Barry, sa stavom to je nain na koji se stvari trebaju
rjeavati bilo gdje
Politike multikulturalizma (Barry)
-Kymlicka pie da je sve vie Kanaana razoarano osnovnim institucijama i naelima na
kojima poiva kanadski model multija, iako druge drave nemaju nita slino kanadskom
zakonu koji priznaje slobodu svih lanova kanadskoga drutva da sauvaju, osnae i dijele
svoje kulturno nasljedstvo
-Young smatra da bi potlaene i deprivilegirane grupe trebale dobiti posebno predstavnitvo i
grupnu mo veta u pogledu specifinih politika koje neku grupu neposredno pogaaju (npr
politika reproduktivnih prava za ene) Barry kae da to u najboljem sluaju moe sprijeiti
pogoranje percipiranih interesa neke manjinske grupe, ali ju ne stavlja u poziciju iz koje te
interese grupa moe unaprijediti osim toga, to se tie rasprave o pobaaju, ene su aktivne
na obje strane argumentacije a njihova distribucija ima tendenciju slinosti s mukom
populacijom
-multi kulti je postao kiobran termin pod kojim se svrstavaju vrlo razliite ideje i koncepti
stoga, kritiku multija nije mogue sumirati; ipak Barry dri da mu je najvei nedostatak
pretpostavka da distinktivna kulturna obiljeja odreuju karakteristike svih grupa, to bi
znailo da bilo koji problem s kojim se neka grupa moe suoiti, na neki nain mora proizai
iz njezinih distinktivnih obiljeja; konano, kultura nije niti problem niti rjeenje (rasist ne
prezire crnaku kulturu, nego crnce Appiah)
-ukratko, Barry pokazuje da kulturalizacija (nema kulture invalida, niti kulture starih osoba
iako su te grupe nesumnjivo zakinute) grupa neizbjeno vodi zakljuivanju da sve
nepovoljnosti proizlaze iz iskrivljenog priznavanja kulture neke grupe

8. MULTIKULTURALISTI UZVRAAJU UDARAC BARRYJU
SAMUEL FREEMAN: LIBERALIZAM I PRIHVAANJE GRUPNIH ZAHTJEVA
-liberali mogu prihvatiti da pojedinci ostvaruju veliki dio svog dobra putem participacije u
drutvenim grupama i da one imaju vrijednost po sebi, ali odbacuju komunitarijanski
prijeporan zahtjev da se odreeni interesi zajednice trebaju politiki nametnuti ime im se
daje prvenstvo nad jednakim osnovnim pravima i slobodama pojedinca (to zastuma multi)
-najjednostavnije, multikulturalisti zagovaraju da, budui da je postizanje neijeg kulturnog
identiteta toliko sredinje za dobro neke osobe, svaka distinktivna kulturna grupa u multi
36

36

drutvu treba priznati i potovati kulturne prakse drugih, a ne nametati drugima svoje (osobito
liberalne) norme
-optuuje Barryja za nedosljednost i kae da je liberalizam mogue fleksibilnije interpretirati
nego to to ini Barry; B podrava odluku suda koja indijanskom plemenu zabranjuje
upotrebu peyote, ali s druge strane podrava Crkvu u diskriminaciji ena u sveenstvu
budui da peyota ima sredinju ulogu u vjerskoj liturgiji jedne grupe, nema razloga da se
takva praksa ne podvede pod liberalno naelo slobode religije kae F liberale ne zanima
teti li jednako postupanje neijem kulturnom identitetu, nego kri li se time neko vano pravo
ili neki drugi zahtjev pravde
-to se tie upisa na sveuilita B ne vidi opravdanost privremenih mjera davanja prednosti
drutvenim grupama radi ispravljanja diskriminacija iz prolosti (bulit)
-to se tie pod i nadukljuenosti, F kae da on cilj tog programa razumije upravo kao
proizvodnju strukturalne promjene koja bi osigurala vrstu osnovu za rast crnake srednje
klase s ciljem poveanja osnova za samopotovanje crne manjine kao cjeline time ovo nije u
suprotnosti s Rawlsovim konceptom potene jednakosti prilika, jer ne ivimo u ideal tipskom
drutvu (egalitarna naela liberalizma ne funkcioniraju bezuvjetno)
-liberali bi trebali vie pozornosti posvetiti nalaenju liberalnih protuodgovora na
deintegrativne uinke komercijalnih institucija u civilnom drutvu koje homogeniziraju i
potkopavaju kulturno i regionalno distinktivan nain ivota
SUSAN MENDUS: IZBOR I ANSA (protiv Barryja)
-mogu li liberalni egalitaristi biti multikulti? Smije li se podrati uvoenje posebnih prava za
manjine? Mendus smatra da Barryjev negativan odgovor poiva na dvije tvrdnje: da je pravda
stvar jednakih prilika i to shvaenih kao objektivno stanje stvari; s prvom se M slae ali drugu
dovodi u pitanje B argumentacija ovisi o razgranienju objektivne pozicije od subjektivne
sklonosti koritenja prilike; kao to Parekh kae: za mene ne postoji prilika stvarno ako ju ne
mogu koristiti zbog meni vanih vjerskih razloga
-na primjeru ukroene kuanice ija je sudbina jadna, ali je ona time zadovoljna jer vjeruje da
je to za nju najbolje mogue, Mendus kae da se njezina sudbina pokazuje kao stvar pukog
izbora, ali do izbora je dola pod vrlo nepravednim okolnostima te nije poteno od nje
oekivati da snosi posljedice ovaj drugi pristup nije dostupan Barryju s obzirom na njegovo
polazite
-parekh kae da ukoliko su uvjerenja u nekom smislu zadana prije nego izabrana, posebna se
prava mogu opravdati ba u ime pravde (dakle nekom vjera nalae da neto ne ini te treba
neki drugi drutveni mehanizam da mu se pomogne)


37

37

DAVID MILLER: LIBERALIZAM, JEDNAKOST PRILIKA I KULTURNE
PRIVRENOSTI (kontra Barryja)
-naelo jednakosti liberalizma prikriva niz dvosmislenosti i potekoa kada ga treba
primijeniti u multikulti drutvu (pr. ako nacionalno kazalite sve predstave odrava u glavnom
gradu, to se moe smatrati naruavanjem jednakih prilika uivanja umjetnosti, ako imamo u
vidu troak dolaska iz drugog grada)
-sad uzima primjere noenja oruja i nejedenja neke hrane ako to nekom vjera brani i kae da
ga se ne trebalo prisiljavati na suprotno (primjeri s kojima e se ira kultura sloiti; to je s
klitoridektomijom?)
-treba odrediti to je kultura; Miller predlae: neka kultura postoji kad grupa ljudi dijeli
distinktivnu koncepciju o tome kako treba ivjeti i otjelovljuje tu koncepciju u zajednikim
praksama u kojima se angairaju (i zagovornici i protivnici pokuavaju formulirati neki
zahtjev na opoj razini koji ne moe obuhvatiti sloenost specifinih primjera; moi)
-jednakost prilika nije dovedena u pitanje time to idovi i muslimani ne smiju jesti svinjetinu
ali ako se zabrani ritualno vjersko klanje ivotinja tada su stavljeni u nejednak poloaj u
pogledu mogunosti upotrebe mesa
-istie razdvojenost objektivne mogunosti od subjektivne odluke (isplovljavanje jedrenjaka)
te daje svoj primjer siromanih studenata koji ne mogu platiti faks
-sikh se teko odluuje poslati sina u kolu zbog zabrane noenja pokrivala za glavu, te ako se
na slanje ipak odlui u zajednici moe doi do ostracizma; imali dakle sikh stvarno priliku ii
u kolu?
-miller pokazuje zato se jednakost prilika ne moe postii tek osiguravanjem jednakih prilika
za sve te se zalae da se o uincima kulturnih razliitosti na jednakost prilika vodi politiki
dijalog
PAUL KELLY: JEDNAKOST I/ILI SLOBODA (kontra Barryja)
-raspravlja o vrijednosti kulture i pita treba li i koja prava dati grupama utemeljenima na
kulturi te o prirodi i dosegu jednakosti
-kae multikulturalisti nisu jedinstvena kola miljenja: parekh se bavi kulturama imigrantskih
zajednica, Kymlicka i Tully s pravom starosjedioca, a Young se bavi zapravo drutvenim
grupama u irem smislu a ne kulturama
-Young i Barry slini su po tom to se interesiraju za socijalnu pravdu; meutim liberali
smatraju da sve dok posljedice naela jednakosti prilika variraju na osnovi individualne
slobode izbora ivotnih putova to se ne tie liberalizma; Young polazi od rezultata takve
politike i otkriva disproporcionalnost u raspodjeli dobara i drutvenih poloaja, to je za nju
jasan pokazatelj da koncept distributivne pravde treba zamijeniti politikom razlika te se zalae
za naelo grupnog predstavljanja Barrijev stav je uvjerljiviji jer akademska struna
sposobnost mora biti kriterij za distribuciju karijera (pr neurokirurgija); metuim, treba imati
38

38

na umu da se Young bavi grupama openito, gdje je kultura samo jedna od znaajki (ostale su
rod, rasa, etnicitet..) vanost grupa za nju lei u razliitosti grupnih bitnih kulturnih praksi i
oblika ivota, ali te kulturne forme nisu osnova grupe i stoga ne mora dokazivati npr to je
zajednika kultura invalida jer se grupno lanstvo moe konstituirati naprosto zajednikim
socijalnim iskustvom to je razlog zahtjeva za grupnim predstavljanjem i stoga se ne tie
toliko statinih entiteta poput amia, na kojima Barry temelji svoje kritike (samo ne znam
kakve to veze onda ima s multikultijem, time se bavi graansko pravo); ini se opravdanim
sumnjati da e jednakost prilika dovesti do nasumine raspodjele socijalnih dobara u sluaju
invalida (a ako im se sustavno onemoguuje pristup odreenim pozicijama, onda se radi o
tlaenju ovo se analogno moe prenijeti na ene, crnce)
-Kelly zakljuuje da bi izmeu egalizarizma prilika i egalizarizma ishoda zadovoljavajua
teorija trebala kombinirati oba pristupa gdje e jednakost biti osnova politikih struktura i
institucija a ne samo primjenjivo naelo jednakost nije naprosto stvar pristupa kljunim
socijalnim dobrima, nego je stvar karaktera drutva
SIMON CANEY: JEDNAKO POSTUPANJE, IZUZECI I KULTURNA RAZLIITOST
-dri da je barryjeva kritika multikulti zahtjeva za izuzeem od pravila u ime kulturnih
manjina pretjerana te ne proizlazi nuno iz njegove egalitarne liberalne pozicije
-opravdano izuzee; spominje se primjer ispita kod studenata koji smiju opravdano kasniti s
predajom te se paralela vue na muslimanski blagdan eid al fitr, zadnji dan Ramazana; osim
toga, ako za boi nema ispita zato ih moe biti na islamski blagdan?; opravdanost izuzea
ne mora se odnositi na kulturne manjine (zahtjev protiv pretvaranja seoskih kua u vikendice
bogatih u britaniji)
JAMES TULLY: BRIAN BARRY, NELIBERALAN LIBERAL
-barry napada autore multikultija kao ideoloke protivnike koji ugroavaju njegovu teoriju
pravde optube za anti-prosvjetiteljsku orijentaciju (koja brani partikularizam i relativizam)
su lane; tullyjeva teza jest da su kulture ispregovarane iznutra te se meusobno preklapaju
kao i identitetske privrenosti graana; barry brani homogeni i usko dijaloki koncept
nacionalne kulture; ne radi se o anti-prosvjetiteljstvu ve o treoj generaciji univerzalnih
kulturnih prava koja tite manjine od tiranije demokratskih veina; budui da je tully u svom
radu gotovo iskljuivo zaokupljen demokratskom razmjenom argumenata oko zahtjeva za
priznavanjem, anti prosvjetiteljska optuba ini se neopravdanom; barry tvrdi da su taylor i
tully partikularisti koji odustaju od opih pravila, a tully odgovara da je istina da se zalae da
se nikada ne treba odrei opih pravila koja se mogu primijeniti jednako na manjine i ostatak
drutva
-na kraju, barry tvrdi da teoretiari priznavanja ignoriraju problem raspodjele i socijalnu i
ekonomsku ne jednakost, to je lana dihotomija, jer manjine koje trpe (iskljuivanje,
marginalizaciju) su takoer esto u najgorem ekonomskom i socijalnom poloaju i na njih
multikulturalisti ele svratiti panju

39

39

JUDITH SQUIRES: KULTURA, JEDNAKOST I RAZLIITOST
-politiki filozofi, sociolozi, teoretiari politikih i edukacijskih znanosti slau se da: je
liberalizam slijep na razlike, da su moderne politike zajednice teile asimilaciji, da je
priznavanje razliitosti vano te da se radi o kulturnim razliitostima
-barryjevo djelo stvarno moe posluiti kao upozorenje protiv najgorih krajnosti multikultija;
Squires svoje komentare usmjerava na dva problema: Barryjevo prikazivanje multikulturalista
kao esencijalista (fundamentalista?; esencijalizam poiva na uvjerenju u istinsku bit koja je
nesvodiva i nepromjenjiva i stoga konstitutivna za danu osobu ili stvar opreno
konstruktivizmu koji inzistira da ono to izgleda kao bit je zapravo historijska konstrukcija) te
nedostatak pozornosti kad je rije o odnosu pravde kao nepristranosti i demokracije kao
ukljuivanja pri tom brani politiku razliitosti
-barry kritizira esencijalistiki model grupnog identiteta prikazujui sve multikulti teoretiare
kao zastupnike tog modela bez obzira na njihove meusobne razlike veina multikulturalista
zabrinuta je zbog esencijaliziranja grupnih identiteta, ak i Taylor vjeruje u dijaloki karakter
identiteta; politika razliitosti odbacuje ideje bitnog jednistva, integriteta, zasebnosti i
nepromjenjivosti identiteta te poiva na antiesencijalistikoj postavci o njihovoj socijalnoj
konstrukciji i kontekstualnoj situiranosti time konstruktivizam i esencijalizam nije uvijek
lako razluiti, te se mogue sloiti s barryjevim odbacivanjem politike identiteta i unato tome
braniti priznavanje razliitosti
Multikulturalno dravljanstvo (pod Squiers)
-tekui pokuaji razvijanja inkluzivnijeg graanskog dravljanstva poivaju na
diferenciranom univerzalizmu (?) naspram lanom univerzalizmu tradicionalne teorije
graanskog dravljanstva (model nepristranosti) kulture osiguravaju konkretan drutveni
kontekst u kojem ljudi vre smislene izbore izmeu raznih prilika i zato ih treba
institucionalno zatititi to se osigurava diferenciranim pravima (zato Kymlicka dokazuje da
se manjinska prava uklapaju u univerzalizam); (politiki model identiteta) identitet je
usmjeren na autentinosti i ostvaruje se u pregovaranju s drugima; politika razliitosti kae da
se subjekt konstituira kroz politiki sustav za koji se pretpostavlja da omoguuje njegovu
emancipaciju ova politika propitujui grupnu lojalnost podriva grupne identitete i osigurava
osnovu za agonistiku demokraciju i tei transgresiji (prevladavanju granica); optube za
esencijalizam (koji se naziva miletskim modelom) vrijede samo za politiku identiteta, ne i
razliitosti ali multikulturalisti tee odbacivanju esencijalistikog modela
Feminizam i multikulturalizam (pod Squires)
-oba se nose s problemima nejednakosti i ugnjetavanja, ali se razlikuju u ciljevima te feministi
pokazuju da je tetan za ene (Susan Okin) stoga, moramo se opredijeliti ili za davanje
prednosti grupnim kulturnim pravima ili enskoj jednakosti; feministi se brinu da bi
univerzalno pravilo spolne jednakosti moglo postati oblikom lanog (kulturnog)
univerzalizma i to davanjem prioriteta pravima pojedinca naspram pravima grupa koje moe
generalizirati jednu kulturno specifinu normu
40

40

-napetosti izmeu feminizma i multikultija su najvee kad se feminizam shvaa kao
utjelovljenje politike nepristranosti, a multi politike identiteta; agenda koju dijele pokazuje se
najjaom kad oboje gledaju iz okvira politike razliitosti koja odbija lani univerzalizam i
kulturni relativizam implicitan u pojednostavljenom prikazu identiteta
Pravda i demokracija (pod Squires)
-prema Barryju najvanije je jednako postupanje pri kojem uniformna pravila stvaraju
identine skupove izbora, osiguravajui uvjet jednakosti prilika; pravednost je i pitanje
demokracije barry kae da je pristup pravilo i izuzetak nuno zlo i kako zakone treba
preinaiti kako bi izali u susret potrebama vjerskih i kulturnih manjina, ali nigdje ne istie
kako bi se taj proces preinake zakona trebao institucionalizirati; Squiers sugerira da se ideja
demokracije vrti oko transformacije preferencija te je svrha demokratske participacije
proizvoenje opeg dobra
BHIKHU PAREKH: BARRY I OPASNOSTI LIBERALIZMA
-barry kao svoje protivnike (autore) imenuje one koji su ak konzervativci i faisti, te
liberalisti, mada liberaliste ne priznaje jer pokuavaju reinterpretirati liberalizam da bi ga
pomirili s multikultijem
-barry kae da egalizarni liberalizam pretpostavlja da svij graani trebaju imati jednaki pristup
osnovnim mogunostima dobrog ivota injenica je da se nijedno zapadno drutvo nije
pribliilo takvom cilju
-barry problem s turbanima kod sikha vidi kao nejednaki tretman, a multikulturalisti kao
potvrivanje jednakosti
-parekh postavlja pitanje: zato je toliko umova zavedeno multikultijem, posebno onih koji se
pozivaju na egalizrni liberalizam i zato je toliko drutava postalo sklono udovoljiti multikulti
zahtjevima? nasuprot tome to barry vjeruje da je veina ljudi protiv multija i da je multi u
biti vrsta teorije zavjere koju stvara vrsto isprepletena grupa teoretiara
-multikulti je heterogeni korpus miljenja, stoga kada ga netko napada treba biti oprezan jer
napada vjerojatno daje neko lano jedinstvo disparatnom i labavo povezanom korpusu ideja
te izvre smisao multikultija (npr, mnogi multikulti se ne bi sloili s tim da je kultura
nepromijenjiva)
-budui da barry ne cijeni pozitivnu i kreativnu stranu multikulturalizma, on ga patologizira i
vidi samo u takvim ekstremnim praksama kao to su npr klitoridektomija i prisilni brakovi
takve stvarni naravno moraju prestati
-barry optuuje parekha da eli parcelirati javne funkcije na etike zajednice, dok se on zalae
da drava pozove manjinske zajednice na participaciju u planiranju javnih usluga mnoge
zapadne vlade zapravo to ve ine
41

41

-na kraju, barry se slae s mnogim izuzecima od pravila (peyota, marame za glavu, turbani);
tako, multikulturalisti mogu prihvatiti barryjeve kritike a da se ne osjeaju filozofijski
ugroenima
CHANDRAN KUKATHAS: ZA NETO POTPUNO SLIJEPO NA RAZLIITOSTI
-unato vrlinama koje barryjevo djelo ima, ono u konanici promauje cilj
-3 su temeljne teze reformacijskog liberalizma (za razliku od prosvjetiteljskog) o razliitosti
koje barry odbacuje: 1. Budui da se liberalna teorija obvezuje na potovanje osoba, to ima za
posljedicu i potovanje kultura u kojima su te osobe ukotvljenje; 2. Liberalizam vrednuje
razliitost jer ova poveava raspon opcija dostupnih pojedincima; 3. Budui da liberalizam
prihvaa distinkcije javne i privatne sfere i podupire zatitu privatne, trebao bi se obavezati na
odustajanje od javne kontrole i intervencije u porodine stvari dakle sve to barry odbacuje, a
Kukathas zakljuuje da se iz toga moe izvesti da liberalizam (prema barryju) tei svaku
grupu prilagoditi liberalnim naelima, makar Kukathas dri da liberalna naela zahtijevaju da
grupe imaju najveu slobodu upravljanja svojim stvarima sukladno eljama svojih lanova
-glavni problem s barryjevom teorijom je njezina openitost i podspecifinost da bi pruila
ikakvo vodstvo (to vrijedi i za multi;moi)
-drava ima jasnu paternalistiku dunost osigurati svojoj djeci obrazovanje koje e ih tititi
od lai (kreacionizam, valjda i afrocentricam) bez obzira slagali se roditelji s tim ili ne, smatra
barry kukathas smatra da je problem upravo u tome to se ljudi razilaze oko toga to je
istina (? Iako ne priznaje kreacionizam..) to se odnosi i na pitanje o funkcionalnosti
obrazovanja tko treba odluiti o tome to e djeca u koli uiti? zbog toga kukathas smatra
da obrazovanje ne smije biti stvar jednog sredinjeg autoriteta nego se mora decentralizirati i
prepustiti da o tome odluuju ljudi na lokalnoj razini (?)
-barry se u naelu slae s kukathasom da liberalizam poiva na ideji tolerancije i slobodi
povezivanja, ali se distancira od njegove interpretacije tih naela prema kojoj roditeljima
ostaje sloboda da praktiki rade sa svojom djecom to ele (sakaenje i ubijanje ukljueno) k
se s tim ne slae te i kae da nitko ne moe proglasiti svoje domainstvo posebnom
jurisdikcijom unutar koje moe initi to eli odgovara da barry u susretu s prvim
problemima na koje naie odustaje od liberalnih postavki i oslanja se na vlastitu intuiciju u
prosuivanju ljudskosti ili dobrog u ponaanju pojedinaca ili grupa rezultat toga je teorija
koja nije niti konzistentna niti uvjerljiva
-kukathas zakljuuje da je razlika izmeu barryja i njega u tom to K priznaje lou stranu
svoje pozicije dok B ne




42

42

II DIO: KLJUNI POJMOVI ODABIR
ETNIJA-ETNICITET
-Schlesinger tvrdi da se izvorno pridjev etniki odnosio na neto pogansko, pa se etnicitet
pojavljuje u oksfordskom rjeniku kao pogansko praznovjerje do modernog shvaanja
dolazi tek kod Riesmana '40; razlog uvoenja termina je zamjena termina rase koji je
naputen zbog znaenjskog zagaenja, a drugi je razlog uvoenja spoznaja da kod melting
pota nije na djelu fuzija svih rasa (Zangwillog)
-u veini sluajeva etnije su vezane uz teritorij i tim se terminom pokrivaju raznovrsne
kulturne zajednice u rasponu od kolektiva temeljenih na teritoriju na putu formiranja nacije i
drave, do grupa u dijaspori povezanih tek nekim mitom o zajednikom podrijetlu, imenom i
moda nekim elementima zajednike kulture; drugi autori istiu zajedniku kulturu, jezik,
religiju te vjerovanje u zajedniko podrijetlo; neki autori upozoravaju na deteritorijalizacije
socijalnih entiteta i pojavljivanje zajednica interesa (profesionalne, umjetnike, religijske)
-termin u drutvene znanosti ulazi putem studija neeuropskih kultura, zatim predstavljanja
imigrantskih drutava SAD-a te kroz studije nacionalnih drava i njihovih teritorijalnih
manjina
-Kymlicka termin koristi iskljuivo za imigrante za razliku od nacionalnih manjina i ne slae
se s onima koji termin koriste za politiki nemobilizirane nacionalne grupe
-neka stajalita doputaju da unato distinkcijama u nekim okolnostima dolazi do preklapanja
rase i etniciteta; najzastupljenije je stajalite zastupanje da se etnicitet shvati kao iri pojam
koji bi ukljuio sva grupiranja koja drugi istraivai oznaavaju rasom i time rasa postaje
obiljeje etniciteta kao i religija
-vano je razlikovati naciju od etnike grupe (Castels) to nije uvijek jasno etnika grupa
postaje nacijom tako to zagospodari zaokruenim teritorijem i uspostavi nacionalnu dravu
ETNOCENTRIZAM
-pojam je skovao Sumner istiui da svaka grupa gaji svoj vlastiti ponos i tatinu, dii se
superiornou, velia svoja vlastita boanstva, i s prezirom gleda na one izvan grupe
-radi se o specifinom pogledu na kulturu, iji su kriteriji dobroga, naprednog i uope
pozitivnog iskljuivo derivirani iz vrednota vlastite grupe
-irenjem tog pojma na europsku kulturu i civilizaciju u cjelini dolazi se do termina
eurocentrizam; multikulti moemo gledati kao svojevrsnu kritiku eurocentrizma koji dijeli
svijet na Zapad i ostatak te organizira jezik u binarisikim hijerarhijama: nae nacije njihova
plemena, nae religije njihove predrasude, naa kultura njihov folklor
-eurocentrizam poiva na dvije teze (Parekh): kao najvii oblik ivota koji je doseglo
ovjeanstvo i stoga osigurava standarde za ocjenu drugih civilizacija; druga teza kae da
europa za svoja postignua duguje malo neeuropskim civilizacijama (jer su intelektualne i
43

43

politike temelje poloili klasina Atena i Rim, a moralne i vjerske kranstvo; kao trei
razlog navode se uspon individualizma, sekularizma, znanosti tehnologije itd kao
jedinstvenog postignua moderne Europe) sva se postignua pripisuju geniju bijele rase
-budui da je eurocentrizam historijski situiran diskurs, a ne genetiko naslijee, Europljani
mogu biti antieurocentrini, kao to neeuropljani mogu biti eurocentrini (Stam i Shohat)
-eurocentrizam sanitarizira zapadnu historiju uz istovremeno patroniziranje i ak
demoniziranje nezapadne