OSLOBO\ENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN ^ETVRTAK/PETAK, 26/27. 11. 2009. Godina LXVI • Broj 22.595/22.596

Mustafa Muharemovi},
predsjednik Med`lisa IZ-a Zvornik

DA BAJRAM
BUDE BAJRAM 5. strana
DANAS PRILOG

25. novembar proslavljen samo u Federaciji

DANAS PRILOG

SVIM MUSLIMANIMA

BAJRAM [ERIF
MUBAREK
OLSUN
OSLOBO\ENJE
Foto: Amer KAJMOVI]

Obilje`en Dan dr`avnosti 2-3. strana

Bosne i Hercegovine
Vanredna sjednica Predsjedni{tva
HDZ-a 1990

Odba~en
novi 7. strana

butmirski paket

Mustafa ef. Spahi}
“U kazivanjima o njima (do-
ga|ajima i pro{lim generacijama
i ljudstvima) pouka je za one koji
su razumom i umom obdareni.
Kur’an nije izmi{ljena, projektira-
na i konstruirana besjeda, ve} je
on Istina koja priznaje da su isti-
nite knjige prije njega objavljene,
on je temelj, platforma obja{nje-
nja za sve, uputa, putokaz i mi-
lost svakom narodu koji ispravno
vjeruje“ (Kur’an 12:111). Kur’an-
skim kazivanjem - Kasasom o po-
slanicima, vjerovjesnicima, nji-
hovim narodima, tokovima, pro-
cesima i sudbinama Allah d`.{.
`ivim generacijama pru`a i dari-
va pouku - Ibret, Istinu koju pred
ljude podastire (tasdika lezi bejne
jedejhi) Platformu i Arhimedovu
po~etnu ta~ku kao osnovu za
svako obja{njenje (tesfile kulle
{ejin) uputu i Putokaz (huden),
Milost (rahmet), Savjet (mevizet),
Svjetlost (nur), unutra{nje pros-
vjetljenje (dijaun), sje}anje, pod-
sje}anje i opomenu (zikra), lijek
za srca i du{e ({ifaun lima fissu-
duri), i vo|stvo za tijela, osjetila,
Vjera ho}e i tra`i sintezu i ravnote`u
razum i um (imamet), pod je-
dnim jedinim uvjetom - da se bu-
de ~ovjek ili narod vjernika.
KUN
gdje prestaje pravo i neumitno
sje}anje nastaje primitivizam
„neznanje je mo}“, ka`e Orwel,
divlja{tvo i nasilje. Svi totalitari-
zmi svijeta, bilo kada i bilo gdje u
bilo kojem vremenu i prostoru,
bore se protiv sje}anja,
pam}enja, znanja, spoznaje,
otvorenosti, javnosti, slobode mi-
sli, rije~i, govora, pisanja, pjeva-
nja i komunikacije me|u ljudima.
Ono {to su za totalitarizme naj-
ve}e opasnosti to su za religije
simboli i vrijednosti sa kojima
nastupaju me|u ljudima. Dalje,
alternativa sje}anju i promicanju
univerzalnih i neupitnih vrije-
dnosti jeste zaborav svijeta i sa-
mozaborav sebe, zatim namjerni
ili sistemski gaflet-nemar koji se
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ~etvrtak/petak, 26/27. 11. 2009. godine u politici reflektira kao odgovor-
na neodgovornost, stav da se ne-
ma stava o zajednici, dru{tvu i
op}em dobru i nespremnost za
bilo kakvu vrstu odluke osim za
onu koja je samo za li~nu korist a
na {tetu zajednice i organizira-
nog dru{tva. Historijska kompa-
racija, bez eksperimenata na
vlastitom `ivotu {to je suludo,
glupo i skupo, pru`a solidnu
osnovu da ljudi steknu uvid kako

Hijeropovijesne
istine i upute
Ku}a ropstva odre|ene ustanove i institucije
nastaju u vremenu i prostoru,
kako se razvijaju, kako dolazi do
njihove metamorfoze i prela`enja
u razli~ite pa ~ak i suprotne na-
mjene, „davno su se izmije{ale

Ustvari hijeropovijest - Kasas u
svetim spisima bilo koje religije
kao Bo`ije kazivanje i svjedo~enje
o poslanicima, narodima, do-
ga|ajima i sudbinama u dru{tve-
nim disciplinama ima ulogu lo-
gi~kih formula i laboratorijskih
eksperimenata u prirodnim na-
ukama. Za{to? Zato {to su priro-
dne pojave reverzibilne ili pojave
ponovljive vrste. Opit i eksperi-
ment u prirodnom svijetu je na-
predak znanosti i razvoj tehnike,
tehnologije i civilizacije a upiti i
eksperimenti me|u i nad ljudima
naj~e{}e donose bolest, po-
ni`enje, nesre}u, gubljenje digni-
teta, identiteta, autoriteta, pa ~ak
i smrt. Ljudima je mnogo lak{e,
sigurnije, izvjesnije i bezbolnije
da se, na pologu hijeropovijesne
istine i upute, slu`e}i se osno-
vnom povijesnom metodologi-
jom: komparacijom, analogijom,
intuicijom i u`ivljavanjem is-
tra`iva~a u doga|aje i procese u
svrhu njihovog razumijevanja i
smislenog povezivanja, upotre-
bljavaju}i sve historijske i is-
tra`iva~ke tehnike i koriste}i sve
darove i mogu}nosti u ~ovjeku:
osjetila, razum i um, memoriju i
pam}enje, arheolo{ku i etnograf-
sku, etnolo{ku i antropolo{ku
gra|u, zapu}uju u Siru -
prou~avanje historije, nego da
budu `ivi pojedina~ni, posebni ili
op}i eksperimenti i formule po-
vijesne sudbine. To je nijansa ko-
ja razlikuje insana od hajvana.
Ovca i magarac imaju samore-
fleksiju i oni ne znaju {ta je bol
dok se njih izravno ne udari. ^o-
vjek je podaren i refleksijom i sa-
morefleksijom. U metodi spozna-
je njega krasi i indukcija i dedu-
kcija. Iz sudbine jednog ~ovjeka,
ma kada je `ivio, on mo`e razu-
mjeti, izvesti i povezati sudbinu
~ovje~anstva, a u okviru sudbine
~ovje~anstva smje{ta sudbinu
svakog pojedinca i grupe gdje se
ni pojedina~na, ni posebna, ni
op}a odgovornost ne gubi. Umni
i mudri ljudi zamje}uju - tamo
i ku}a slobode
nebeske i zemaljske karte“, ka`e
Bloh, od `elje samih osniva~a,
slabljenja, raspada i nestajanja.
Zato se ka`e, u utrobi skoro sva-
kog dru{tva, njegovih ustanova i
institucija nalaze se klice vlastite
slabosti koje }e ga dovesti do pro-
pasti. Izvana je dovoljan mali po-
ticaj i napor. Narod ka`e - {uplje
drve}e, truhlo drve}e i drve}e
koje su iznutra rasto~ili termiti
lahko vjetar obara.
Piramida ku}a
mraka i poni`enja
Sa stajali{ta nauke, civilizacije,
tehnike, tehnologije, arhitekture
i neimarstva piramide su najve}e
od sedam svjetskih ~uda na koje
niko do sada nije pru`io validan i
vjerodostojan odgovor kako su
gra|ene? Sa stajali{ta vjere, reli-
gije, etike, morala, filozofije pra-
va, zakona, ~ovjeka i dru{tva fun-
damentalno i odsudno pitanje
glasi - za{to su i u ime koga su pi-
ramide gra|ene? Dakle, esenci-
jalno i egzistencijalno pitanje gla-
si: ko je, za{to, na temelju ~ega, i
u ime koga gradio takve objekte
u kojima se nikada nije `ivjelo,
niti su imali privrednu, ekonom-
sku, obrazovnu, kulturnu ili bilo
koju ~ovjeku i ljudima dostupnu i
razlo`nu funkciju? Kao {to robo-
vlasni{tva, kao sistema, reda i
poretka, a faraonizam je idealno
tipski, savr{eni i apsolutni tip i
oblik robovlasni{tva, nema bez
~etiri unutra{nja i ~etiri vanjska
sadr`aja, tako nema ni piramide
bez faraona. Unutra{nji sadr`aji
robovlasni{tva su: usturetun -
Mit, {irk - Politeizam (kod faraona
antropomorfizam), sihr - Magija
i kizb-sistemska La`, a vanjski:
tugjan - potpuna pravna, ustavna
i zakonska Nepravda; Nesloboda
gdje slobodu zamjenjuje ideolo-
Kroz piramidu i Kjabu najlak{e se sagledava da se neki ljudi kao faraoni gija, uniforma, dresura i propa-
{ire samo u prostoru i to kako po horizontali, tako i po vertikali, da se neki ganda; Nasilje sa potpunom nesi-
gurno{}u i Nejavnost i neotvore-
ljudi poput Ibrahima a.s. prvo {ire (preko vjere, etike, kulture, vjerozakona, nost dru{tva. Nema gradnje pi-
tradicije i obreda) u vremenu, a preko Kjabe i u prostoru ramide dok se faraon ne samo-

38
proglasi za bo`anstvo.
Piramida je prema zamisli, vi-
ziji i projektu faraona apoteoza -
obogotvorenje njega samog u
vremenu i prostoru i negacija
objavljenog Boga. Prije nego {to
naredi Hamanu gradnju pirami-
de, faraon }e samouvjereno us-
tvrditi da nema drugog boga
osim njega i da je on najuzvi{eni-
ji stvoritelj. Cilj i svrha same gra-
dnje njemu je da se ispne i stigne
do nebeskih staza, do Musaovog
Boga. Piramide nikada ni~emu
drugom nisu slu`ile niti su imale
kakvu drugu svrhu. Osnovna
svrha i motiv gradnje jeste fara-
onova `elja i vesvesa da se ispne
u najve}e nebeske visine i da
uvjeri ljudstvo da, ustvari drugog
boga osim njega nema, te da je
on jedan jedini i najve}i stvoritelj,
mada je dobro znao, na {to ga
Musa a.s. upozorava, da Allahovo
Bi}e nije ograni~eno ni vreme-
nom, ni prostorom, ni visinom, ni
{irinom, ni ljudskim iskustvom,
ni znanjem, ni teorijom. „O veli-
ka{i (glave{ine, stratezi i trust-
mozgovi) - re~e faraon - ja ne
znam da vi imate drugog boga
osim mene, a ti, o Hamane, peci
mi opeke i sagradi mi toranj da
se popnem k Musaovu Bogu, jer
ja mislim da je on, zaista, la`ac.
Faraon se bija{e uzoholio na ze-
mlji, kao i vojske njegove, bez
osnove, misle}i kako Nama
vra}eni biti ne}e.“ (Kur’an 28:38
i 39). „O Hamane - re~e faraon -
sagradi mi jedan toranj (pirami-
du) ne bi li stigao i uspeo se do
staza, staza nebeskih, ne bi li se
popeo do Musaova Boga, a ja
smatram da je on, zaista, la`ac. I
eto tako su se faraonu njegova
ru`na djela u~inila lijepim i on je
bio odvra}en od Pravog puta, a
lukavstvo faraonovo se zavr{ilo
na njegovu {tetu.“ (Kur’an 40:36
i 37). „Po|i faraonu, o Musa, jer
se zbilja osilio i sve granice pre-
{ao. I reci: O~istiti da li bi se htio,
i Gospodaru tvome da te uputim
kako bi skru{en bio? Potom mu
je ~udo najve}e pokazao, ali je fa-
raon sve porekao i ni{ta nije po-
slu{ao, te se okrenuo i potrudio.
Da bi svijet sakupio i vikao: Ja
sam va{ gospodar najve}i! Rekao
je on. Potom ga je Allah za ove i
ranije rije~i kaznio, To je zaista
pouka onome ko skru{en bude
bio“ (Kur’an, 79:17-26).
On govori za sve,
misli za sve
Sa stajali{ta ljudi i njihovog so-
cijalnog, pravnog, kulturnog, po-
liti~kog, sigurnosnog i religijskog
statusa, bitno je napomenuti da
se od po~etka gradnje piramida
`ivot ljudi u svim sferama `ivota
pogor{ava i da postaje nesigurni-
ji. Evo {ta Herodot, otac historije
na 168. stranici svoje „Historije“
pi{e: „Do kralja Ramsipinita,
pri~aju oni (Egip}ani), bili su u
Egiptu dobri zakoni i bilo je bla-
gostanje, ali s njegovim naslje-
dnikom Keopsom, do{la su te{ka
vremena. Ovaj je odmah zatvo-
rio sve hramove, pa je ~ak zabra-
nio Egip}anima da prinose (obre-
dne) `rtve i sve ih je otjerao na
prisilni rad. Pri~aju da su jedni
morali da vuku kamenje iz kame-
noloma u Arabijskoj pustinji sve
do Nila, a drugi su morali taj do-
neseni kamen da primaju i da od-
vla~e brodovima preko Nila do
Libijskih planina. U svakoj je
smjeni, koja je trajala tri mjese-
ca, uvijek radilo oko sto hiljada
ljudi. Deset godina je radio taj
izmu~eni narod samo na izgra-
dnji puta i na izgradnji bre`ulja-
ka na kome se nalaze piramide,
kao i na podzemnim dvoranama
u koje se proveo jedan kanal iz
Nila, pa je na jednom ostrvu u je-
dnoj takvoj dvorani sagradio se-
bi grobnicu. Na izgradnji same
piramide radilo se dvadeset go-
dina.“ Na stranici 170. Herodo-
tove ‘’Historije’’ pi{e: „Keops je
bio tako hr|av ~ovjek da je, kad
mu je nestalo para, poslao svoju
ro|enu k}erku u javnu ku}u i za-
povjedio joj da zaradi za njega iz-
vjesnu sumu novca, nisu naime,
rekli koliko. Ona je zaradila ono-
liko novca koliko je bilo potrebno,
pa je i sama htjela da podigne je-
dan spomenik, te je svakog ko ju
je posjetio molila da joj barem
pokloni jedan kamen za tu
gra|evinu. Od tog kamena, kako
pri~aju, sagra|ena je srednja od
triju piramida, koja se nalazi is-
pred velike i ~ija je svaka strana
{iroka jedan i po pleter. Ka`u da
je ovaj Keops vladao pedeset go-
dina, a poslije njegove smrti do-
{ao je na prijestolje njegov brat
Hefren. On je isto tako postupao
kao i brat mu, i on je sagradio je-
dnu piramidu, ali je ona manja od
bratovljeve, jer sam i ovu li~no
izmjerio. Pod njom nema podze-
mne grobnice i u nju nije prove-
den kanal iz Nila kao kod one
druge, u kojoj je provedena voda
iz Nila kroz jedan izidan hodnik i
koja u grobnici te~e oko jednog
ostrva na kome, kako pri~aju,
po~iva Keops. Temelj joj je sagra-
dio od {arenog etiopskog kame-
na, a ona je ni`a za 40 stopa od
one druge. Obje se nalaze jedna
pored druge, na istoj uzvi{ici ko-
ja je visoka najvi{e 100 stopa.
Hefren je vladao 56 godina. Tako
je pro{lo redom 106 godina, i
Egip}ani su za sve to vrijeme `i-
vjeli u velikoj nevolji, a i hramo-
vi su im za to vrijeme bili zatvo-
reni i nisu se otvarali. Egip}ani
zbog mr`nje ne spominju ove
kraljeve, pa ~ak i piramide nazi-
vaju po pastiru Filitiju koji je u to
vrijeme ~uvao stada u tom kra-
ju.“ To iznosi i bilje`i Herodot.
Vratimo se Kur’anu: „A faraon je,
zaista, na Zemlji silnik bio i u zlu
svaku mjeru prevr{io. Idi (Musa)
faraonu, jer je u zlu i nasilju sva-
ku mjeru prevr{io. Idite faraonu
jer se on, zaista, osilio.“ (Kur’an,
79:17 i 20:24 i 43). Doista, fara-
onski sistem vlasti u Misiru
(Egiptu) bio je poredak potpunog
ropstva gdje su svi bili pravi i po-
tpuni robovi izuzev jednog uo-
bra`enog boga. Kao on i samo on
i nikada nigdje nijedan vladar
ne}e biti jedini suveren, jedini
slobodan, jedini gospodar, jedina
javnost, jedini u~itelj, jedina us-
tanova, jedina institucija, jedini
vojskovo|a, jedini sve}enik. On
govori za sve, misli za sve, osje}a
za sve, zna i u~i za sve, sudi i pre-
su|uje za sve, vlada i upravlja za
sve, on je sam ustanova, institu-
cija, organ, vlast, sud, uprava za
sve, odre|uje vjeru, religiju, kul-
turu, pravo, zakone, tradiciju,
obi~aje, norme, vrijednosti,
du`nosti, zabrane, obaveze, do-
bro i zlo, vrijednosti i nevrije-
dnosti i smisao za sve. On je
svjestan, vi{e od bilo koga prije
njega i poslije njega, da onaj ko u
potpunosti ne ovlada ljudskim
KUN
glavama, osjetilima kroz proje-
kciju i konstrukciju svijeta i `ivo-
ta, putem sihra - magije, ideolo-
gije, la`i, propagande, i nad razu-
mom, umom, pame}u, svije{}u,
savje{}u, obi~ajima, navikama,
tradicijom, du{ama i srcima,
odnosno iskustvom, posmatra-
njem, vjerom, `eljama, namjera-
ma, osje}ajima i unutarnjim hti-
jenjima, taj nikad, u potpunom
ropstvu, ne mo`e odr`ati ni sama
tijela. Sve {to nije on, njegova ri-
je~, misao, norma i odluka, za
njega je zlo~in za koji naj~e{}e
ka`njava smr}u.
Kur’an nedvosmisleno i nepo-
bitno ukazuje i svjedo~i a povijest
bilje`i da se faraon svim dr`a-
vnim organima i vojskom, polici-
jom, medijima, propagandom, si-
hrom, ideologijom, sudstvom,
upravom, administracijom, po-
reskom politikom i politi~kim
mehanizmima name}e i po-
dme}e za boga ljudi, za gospoda-
ra ljudi, za stvoritelja ljudi, za go-
spodara ljudskih sudbina i jedi-
nog vlasnika i posjednika neba,
SLABOSTI
U utrobi skoro
svakog dru{tva,
njegovih ustanova i
institucija nalaze
se klice vlastite
slabosti koje }e ga
dovesti do propasti.
Izvana je dovoljan
mali poticaj i napor.
Narod ka`e - {uplje
drve}e, truhlo drve}e
i drve}e koje su iznu-
tra rasto~ili termiti
lahko vjetar obara
zemlje, rijeka, planina, svih re-
sursa, ljudi i njihovih `ivota. On
se name}e i podme}e za izvor
svega, za istinu svega, za sadr`aj
svega, za smisao svega, za cilj
svega. Zato se on, umjesto stvar-
nog Boga i postavlja za stvorite-
lja ljudi, za vlasnika i posjednika
ljudi i svega {to je njima kao ha-
lifama na Zemlji povjereno, za
suca i presuditelja svih ljudi, nji-
hovih du{a, tijela i `ivota na oba
svijeta. On se name}e za gospo-
dara svega i svakoga, sudi i pre-
su|uje svemu i svakome, a ne
odgovara i ne pola`e ra~une ni-
kome osim samom sebi. Nema ni
u koga povjerenja - sam o sebi
govori i sam sebe predstavlja. Na
razini javnosti faraonizam - tagu-
tizam ili despotizam kao neogra-
ni~ena vlast na neograni~eno vri-
jeme, mo`e se ozna~iti: monolo-
gom, monopolom, monolitom i
monizmom. Faraonova logika,
put i stil `ivota su: jednoglavost,
jednoumnost, jednoobraznost,
jednodimenzionalnost i istovje-
tnost u svemu. U okrilju njegove
vlasti, ljudi `ive po jednim te is-
tim, samo od njega datim, name-
tnutim i podmetnutim formula-
ma i formama, okvirima i norma-
ma `ivota. On u ljudima, a da oni
toga uop}e nisu ni svjesni, prvo
ubija slobodu, pa vjeru, pa religi-
~etvrtak/petak, 26/27. novembar 2009. godine
ju, pa etiku, pa javnost, pa op}e
dobro i kona~no dru{tvo i dru{-
tveno. Zato su u faraonizmu - de-
spotizmu ljudi potpuno ravnodu-
{ni, nemaju osje}aj i potrebu za:
~ast, dostojanstvo, privatnost, di-
gnitet, identitet i kreativnost.
Kao da im je jedina sre}a i ra-
dost tu|a tuga, bol i nesre}a. Ne
treba nikad zaboraviti da faraon
ve}inu Egip}ana (osim svoje `ene
i jednog ~ovjeka) dr`i u sistem-
skoj tiraniji, la`i, sistemskoj, pro-
jekciji i konstrukciji svijeta, `ivo-
ta i ~ovjeka, sistemskoj op~inje-
nosti i obsihirenosti, sistemskoj
predod`bi, iluziji i fikciji stvarnos-
ti i tiraniji kulta svoje li~nosti, kao
bo`anstva u koju skoro svi vjeru-
ju, za koju rade i postoje. On dr`i
ljude u okovima sihra, potpuno
la`ne, projektirane, izopa~ene,
izobli~ene, i{~a{ene, izokrenute i
krive svijesti, u lancima prevare,
privida, pri~ina, obmane, bajanja,
op~injavanja, navedene i zavede-
ne slu|enosti, fantazije, iluzije, fi-
kcije, fatamorgane, neznanja,
Klju~na uloga Kjabe jeste da ~ovjek ne umisli da je Gospodar svijeta i `ivota
duhovnog, idejnog, intelektual-
nog, ideolo{kog, doktrinalnog,
dogmatskog, kulturnog, civiliza-
cijskog, medijskog, iskustvenog,
razumskog i umnog ropstva. Ne
samo to, njegova nare|enja nisu
bila ni istinita, ni pravedna, ni
pravi~na, ni ustavna, ni zakonita,
ni legitimna, ni legalna, ni regu-
larna, ni mudra, ni svrsishodna,
ni umna ni razumna, ni na ovom
ni na budu}em svijetu. Naprotiv,
bila su bezumna, neprirodna, an-
tiustavna, antizakonita, a svakom
~ovjeku i svim Egip}anima {te-
tna. Besprizivno se vjerovalo da
je faraon izvor, mjera, sadr`aj,
smisao, cilj, granica, kriterij i op-
seg ustava, zakona, reda, poret-
ka, legitimiteta i legaliteta. Isti
kôd, istu svijest, isti mentalitet,
iste argumente, kao neargumen-
te, ista na~ela kao nena~ela, iste
vrijednosti kao nevrijednosti, iste
principe kao neprincipe, iste
sadr`aje kao nesadr`aje, iste sta-
vove kao nestavove, iste sudove
kao nesudove, iste karaktere kao
nekaraktere, iste savjesti kao ne-
savjesti, iste svijesti kao nesvijes-
ti, iste kriterije kao nekriterije, is-
ta mjerila kao nemjerila, iste za-
kone kao nezakone, iste propise
kao nepropise, poput faraona
imale su njegove glave{ine (stra-
tezi) - meluni i sahiruni -
ma|ioni~ari ili ribari ljudskih du-
{a. Iz svega prezentiranog vidi
se, da iako faraonov poredak nije
bio zasnovan na istini, pravdi i
ideji op}eg dobra, na ljudskom
umu i razumu, na autenti~noj i
iskonskoj ljudskoj prirodi, niti kao
volja naroda (demokratija), niti
kao vlast najboljeg (monarhija i
kraljevina) niti kao vladavina ne-
kolicine najboljih (aristokracija)
niti kao vladavina sve}enika (teo-
kratija), ipak je u povijesti ljud-
skog roda, od svih znanih i po-
znatih sistema, sa preko tri hilja-
de godina trajanja najdugo-
vje~niji poredak i sistem u povi-
jesti. Drugo {to nije nimalo be-
zna~ajnije - faraonizam, taguti-
zam ili despotizam kao neogra-
ni~ena diktatura na neogra-
ni~eno vrijeme, to kazuje Kur’an
a potvr|uje povijest, da kako po-
jedinci, grupe tako skoro sve
ljudstvo, pogotovu u visokorazvi-
jenim i visokosofisticiranim civi-
lizacijama, kakva je bila faraono-
va u drevnom Egiptu, mogu kao
gradski pagani, za razliku od se-
ljaka, biti `rtve privida, la`i, ob-
mane, prevare, sistemskog nasi-
lja, nepravde, terora i zlo~ina. Ka-
ko priznaje akademik Matija
Be}kovi}, kada se me|u nama
petsto intelektualaca, akademika,
knji`evnika, pjesnika i profesora
pojavio i u salu u{ao Slobodan
Milo{evi}, on sam je ispunio sav
prostor a od nas su ostale samo
fleke i mrlje. Kod svakog faraona,
po pravilu, je isklju~ena svaka
sloboda vjerovanja, savjesti,
opredjeljenja i odre|enja. Vlasti-
to mi{ljenje, sud, stav, iskaz, slo-
bodan govor i promi{ljanje o bilo
kome i ~emu osim njegovog ne
postoji. Oni koji su mu najvi{e
slu`ili i pomagali, sahiruni - riba-
ri ljudskih du{a, u la`i, prevari,
prividu, sihru, kada su se prvi
puta u `ivotu suo~ili sa istinom i
priznali je i kada su progovorili
svojim rije~ima po svojoj savjes-
ti i pameti, faraon im prijeti
smrtnom kaznom i optu`uje ih za
ono na {to ih je ~itav `ivot prisi-
ljavao da budu - ribari ljudskih
du{a. To je cinizam zadnje po-
kvarenosti.
Osnovu, opravdanje, legitimi-
tet i legalitet za svoju vlast, fara-
on izvodi iz svoje najla`nije, naj-
gre{nije, najbogohulnije, najopa-
~etvrtak/petak, 26/27. novembar 2009. godine
snije i najopakije tvrdnje da je on
gospodar najve}i i da ne zna da
ljudi imaju drugog boga osim
njega. Apoteoza (obogotvorenje)
te tvrdnje u vremenu i prostoru,
prema faraonu, za ljude jeste pi-
ramida. Gradnja piramide za fa-
raona nema cijene ni u ljudskim
`ivotima ni u resursima. Zato je
to toranj smrti, nasilja, ubijanja,
uni`avanja i uni{tavanja ljudi. Na
faraonski milenijski despotizam
nisu reagirali ljudi, koji su bili sa-
mo mo}ni u svojoj nemo}i nego
Bog preko Musaa a.s. Niko prije
Musaa faraonu u lice nije kazao
da nije bog nego ~ovjek. Dakle,
Bog je uvijek na strani slobode,
vjere, morala, vjerozakona i kul-
ture kod ljudi.
Povijesno je utvr|eno i nepo-
bitna je ~injenica da je faraonski
poredak, sa neznatnim prekidi-
ma trajao i postojao u Egiptu,
izme|u tri i ~etiri hiljade godina.
Taj faraonov ekonomski, poli-
ti~ki, socijalni, pravni, kulturni i
civilizacijski poredak, mo`e se u
osnovnim crtama ozna~iti i odre-
diti kao jednoglavi, jednooki, je-
dnosmjerni, jednoslobodni, je-
dnoglasni i samoglasni, jednoo-
dlu~uju}i sustav sa monolitom,
monopolom, monologom i moni-
zmom. Za{to? Zato {to je jedino
za sebe apsolutnu slobodu uzur-
pirao, a sve je stanovnike zemlje
porobio koji su prije toga dobro-
voljno pristali da budu njegovi
beskrajni podanici i zato {to se
on jedini u zemlji pita, a ni za {to
ne odgovara i niza{to ne snosi
posljedice, a sav narod ni za {to
se ne pita, a za sve odgovara i
snosi posljedice. Osnovne odre-
dnice i atributi faraonove vlada-
vine, prema Kasasu - hijeropovi-
jesti, su da se u odnosu na Boga
pobunio, da ne vjeruje u Boga, i
da sebe ljudima name}e i po-
dme}e kao boga a u odnosu na
ljude da je on u zlu, nasilju, te-
roru, neredu, neporetku, nesis-
temu, sve preko dr`ave i dr`a-
vnih ustanova i institucija, pod
devizom reda, poretka, sistema,
svaku mjeru prevr{io i svaku
granicu pre{ao. Kur’an za to sta-
nje ka`e: „Innehu taga“ i „Inne-
hu Lealin“. U mu~enju, po-
ni`avanju, ubijanju i porobljava-
nju ljudi to je vrhunac.
Svim ~itaocima Oslobo|enja kojima islam i{ta zna~i i predstavlja Bajram {erif-mubarek-olsun Kurban ili Had`d`i-bajram
Kjaba ku}a slobode,
sigurnosti i napretka
Prema kazivanju i svjedo~enju
Kur’ana Kjaba ili Bejtullah je prvi
hram ili prva u ime Allaha i po
Njegovoj odredbi i naredbi sa-
gra|ena Ku}a za hodo~a{}e i zbo-
ri{te svih ljudi koji, da bi joj do{li,
moraju biti slobodni: „Prvi Hram
(Ku}a) sagra|en za ljude jeste
onaj u Bekki (Mekki, Ummul-
Kurra) blagoslovljen je on i puto-
kaz svjetovima. U njemu su zna-
menja o~igledna (da ga svi ljudi
bez obzira na boju ko`e mogu po-
sje}ivati) mjesto na kojem je sta-
jao Ibrahim-Mekamu Ibrahim,
kada je gradio Kjabu. I onaj ko
u|e u njega treba da bude potpu-
no siguran i bezbjedan. Hodo~as-
titi Hram du`an je, u ime i radi
Allaha, svaki onaj koji je u mo-
gu}nosti, a onaj koji ne}e da vje-
ruje - pa zaista, Allah nije ovisan
ni o kome“ (Kur’an, 3:96 i 97). U
Haremu (~asnom prostoru, oko
Kjabe) se kriju mnogi jasni i ne-
pobitni znaci za ljude: Bejtullah,
JEDNOGLAVI
Faraonov ekonomski,
politi~ki, socijalni,
pravni, kulturni i
civilizacijski poredak
mo`e se u osnovnim
crtama ozna~iti
i odrediti kao
jednoglavi, jednooki,
jednosmjerni,
jednoslobodni,
jednoglasni i
samoglasni,
jednoodlu~uju}i
sustav
Mekamu Ibrahim, vrelo Zem-
Zem, Had`er-ul–Esved ili crni ka-
men od kojeg se kre}e sedam pu-
ta tavvafiti Kjaba i dva bre`uljka
Saffa i Merva izme|u kojih je
tr~ala Had`era kada je rodila
Ismaila da na|e vodu.
Izvan Haremi {erifa ~asna i
obredna mjesta hodo~a{}a na
had`d`u jo{ su: Minna, Arefat ,
Muzdelifa i Medina. Naravno,
svaki had`ija hoda~asti i zijareti
ta mjesta. Najmanje {est je ne-
prolaznih funkcija Kjabe: a) ne-
prestano svjedo~enje Tehvida i
Kelime i [ehadeta ~istog i neupi-
tnog monoteizma, b) neprestana
negacija {irka (politeizma) idola,
mita i magije koji su unutra{nji
izvori ropstva i porobljavanja, c)
neprestano hodo~a{}e, zbori{te,
sabirali{te slobodnih vjernika u
ime Allaha koji su izvana sli~ni i
razli~iti a nisu isti i suprotni i ko-
ji `ive u koegzistenciji, integraci-
ji i akulturaciji a ne u dominaciji,
asimilaciji, segregaciji i diskrimi-
naciji {to neminovno pretpostav-
lja faraonski sustav i piramida
kao njegova apoteoza, d) Kjaba je
kibla ili prostorna orijentacija za
muslimane kada izvr{avaju
osnove obrede Islama salat (na-
KUN
maz) i had`d`. e) Kjaba je ku}a
mira i sigurnosti i bezbjednosti
za sve ljude - (Kjane amina). f)
Kjaba je ku}a uzdizanja, usprav-
ljanja i preporoda za ljude koja
ljude osvje{tava da budu uspra-
vni, ustrajni, dosljedni, dostojan-
stveni i slobodni kroz odziv Bo-
gu, da u ime Njega kao Stvorite-
lja hodo~aste Njegov hram: „Al-
lah je u~inio da Kjaba, Sveti i ^a-
sni hram, bude ku}a preporoda i
uzdizanja za ljude, a tako i sveti
mjesec i kurbani, naro~ito oni
ogrlicama ozna~eni, zato da zna-
te da je Allahu poznato ono {to je
na nebesima i ono {to je na Ze-
mlji, da Allah, zaista, sve
zna.“(Kur’an 5:97). Kjaba unosi u
ljude sigurnost, samopouzdanje,
poma`e im da donose `ivotne
odluke - valja se odlu~iti na tako
dalek put, ohrabruje ih da zauzi-
maju stavove, da vr{e izbor i da
preuzimaju odgovornost. Put na
had`d` kao odziv na Allahov po-
ziv da se hodo~asti Sveti hram
pretpostavlja slobodan i siguran
put. Samim tim {to je sagra|ena
prema neprikosnovenoj Allaho-
voj odredbi, da se nalazi direktno
ispod Bejtul-Ma mura-Nebeske
Kjabe, da je prvi u ime i radi Al-
laha sagra|en, Hram za ljudstvo,
za ~ovje~anstvo, za ljudski rod u
cjelini, da ju je Allah d`.{. nedvo-
smisleno u~inio Svetom, da je
Allah Objavom, preko meleka
odredio njeno mjesto, da je On
propisao da se u salatu (klanja-
nju) bez obzira na to gdje se na-
laze muslimani, gdje `ive kuda
se kre}u, po zemlji, zraku ili vodi
moraju okretati prema Kjabi, za
jednog iskrenog i ~estitog musli-
mana govori gotovo sve. „Ne-
vjernicima i onima koji odvra}aju
od Allahova puta i Svetog hrama
- a Mi smo ga namijenili svim
ljudima, kako za mje{tanina, ta-
ko i za do{ljaka - a i onome ko u
njemu bilo kakvo nasilje u~ini
da}emo da patnju nesnosnu is-
kusi. I kada smo kao pribje`i{te
Ibrahimu pokazali mjesto gdje je
Hram, rekli smo: Ne smatraj Na-
ma nikoga ravnim, i o~isti ovaj
Hram Moj (od idola) za one koji
}e ga obilaziti, koji }e tu u blizini
njegovoj stanovati, i koji }e moli-
tvu obavljati. I oglasi ljudima (~o-
vje~anstvu, ljudskom rodu)
had`d` - dolazit }e pje{ke i na ka-
milama iznurenim, dolazit }e iz
mjesta dalekih“ (Kur’an 22:25,26
i 27). Had`d` kao odziv na Alla-
hov poziv iznutra i hodo~a{}e
Kjabe izvana je najop}enitiji i na-
juniverzalniji obred - mensik
islama. Za sve vjernike svijeta i
njihovi obredi svjedo~e njihovo
robovanje i ovisnost od Boga,
preko njih ostvaruju mi{ljenje,
sje}anje i spominjanje i vezu sa
Bogom, oni pribli`avaju ~ovjeka
i ljude Bogu i pomo}u njih se
posti`e i u~vr{}uje svijest o Bogu
i preko njih ljudi priznaju i odazi-
vaju se Bogu. Zato sve had`ije na
had`d`u veoma ~esto u~e i po-
navljaju: „Lebbejkellahaume, Le-
bejke, La {erike Leke Lebbejke-
Odazivam ti se Allahu, odazivam
Ti nema{ ni u ~emu sudruga- In-
nel-hamde ve niamete Leke vel-
mulke - Samo Tebi hvala od Te-
be su blagodati i samo je Tvoja
vlast.“ Sve obredne radnje
had`d`a uglavnom traju {est da-
na: 8. 9. 10. 11. 12. 13. dan mje-
seca Zul-hid`d`eta a to je dvana-
esti mjesec hid`retskog kalenda-
ra. Prije po~etka obavljanja obre-
dnih radnji had`d`a sve had`ije
moraju obu}i istovjetnu bijelu i
~istu odje}u koja se zove ihrami
koji su najsli~niji dugim bijelim
pe{kirima. Iskrena i puna imana
- vjerovanja srca i ~iste du{e
tra`e ~ista tijela, a i ~ista tijela
pretpostavljaju ~istu i jednosta-
vnu odje}u. Ihrami simboliziraju
(a religije, umjetnosti i kulture,
nema bez simbola,) da }e svaki
~ovjek i svi ljudi, bez obzira na
zemaljske mo}i, titule, gizdu i
odje}u, pred Bogom na Sudnjem
danu biti u istoj odje}i. Dakle,
ihrami simboliziraju jedinstvo
forme i oblika ljudske vrste. Tav-
vaf (okretanje oko Kjabe koje se
svaki put vr{i sedam puta na
na~in kako se kre}e svemir
obrnuto kazaljci na satu simboli-
zira jedinstvo svemira, prirode i
~ovje~anstva. ^injenica da sve
had`ije 9. dan Zul-hid`eta mora-
ju biti na Arefatu omogu}ava
svijest o prostoru. Ove godine
sve had`ije na Arefatu moraju
biti u ~etvrtak 26. novembra. i to
je Vukuf jevmu arefe - Dan staja-
nja na Arefatu, a sutradan, u pe-
tak 27. novembra je had`d`i ili
Kurban-bajram. Dakle, primordi-
jalnu svijest o vremenu i kulturi
sje}anja koja omogu}ava konti-
nuitet `ivota me|u svim genera-
cijama ~ovje~anstva osiguravaju
i daju obredi i blagdani (had`d`
je i obred i blagdan), a pravu i
primordijalnu svijest o prostoru
daju sveta mjesta i hramovi. Kja-
ba je istovremeno i Sveto mjesto
i Hram. U odnosu na ljude, pre-
ma Van Genepu, obredi pred-
stavljaju me|uljudsku komuni-
kaciju i zato imaju dru{tvenu
funkciju, jer su i svojevrsna vrsta
govora, razgovora i susretanja
me|u ljudima ili komunikacija
jeste civilizacija. Najbitniju svi-
jest o prostoru muslimanima da-
je Kjaba kao Kibla a o vremenu
ta~no utvr|eno i odre|eno vrije-
me po~etka svakog obreda. Kja-
ba je svakom ~ovjeku dostupno
svjedo~enje i simbol jedinstve-
nog i nedjeljivog Ummeta isla-
ma. Ona je duhovna, idejna, mo-
ralna, vjerozakonska, kulturna,
obredna i dinska centrala za koju
su vezane i prema kojoj su okre-
nute sve d`amije svijeta. Jedan
od {est uslova za salat (klanjanje)
jeste okrenuti se prema Kibli. Je-
dnostavno osnovni obredi islama
bez Kjabe su nezamislivi, i nei-
zvodivi :“I iz svakog mjesta u ko-
me bude{ ti, lice svoje Svetom
hramu okreni, Istina doista od
Gospodara tvoga dolazi - a Allah
motri na ono {to radite.“ (Kur’an
2:149). Kjabu gradi Ibrahim a.s.
samo sa sinom Ismailom a.s. To
su dva potpuno slobodna i Je-
dnom Jedinom Allahu predana
~ovjeka. Grade je sami vlastitim
rukama i vlastitim sredstvima u
ime Allaha, da bi bila stjeci{te i
uto~i{te i sigurno boravi{te za
sve ljude. Kjaba je Sveti, od Alla-
ha odre|eni Hram, namijenjen
svim ljudima kako mje{tanima,
tako i do{ljacima. Kjaba je nega-
cija i nadila`enje anti~kog barba-
rina-stranca koji ima status roba.
Iako svi ljudi u Egiptu grade bes-
platno piramidu, ona je ipak na-
mijenjena samo za faraona da
bude njegova apoteoza - obogo-
tvorenje u vremenu i prostoru, a
Kjabu grade samo dva ~ovjeka a
39
ona je namijenjena ~ovje~anstvu
da ga oslobodi od unutra{njeg
ropstva: mita, magije, politeizma
i idolatrije. Kjaba je blagoslov i
putokaz ljudima (Mubareken ve
huden Lil-alemin) to je ku}a pre-
poroda, uzdizanja i uspravljanja
(Kijamen Linnasi), ona je drevni
Hram i prvi Hram u ime Boga
sagra|en. Kjabu gradi vjera, mo-
ral, vjerozakon, po{ten rad, trud
i napor, ljubav, iskrenost, po{te-
nje, vizija, i ispravna briga za po-
tomstvo, odanost i predanost Al-
lahu d`.{. Kada je sagradio Akro-
polis Perikle je uzviknuo: „Akro-
pole, sagradili smo te za budu}e
generacije.“ Piramide su ku}e
ropstva i nevine ljudske krvi.
Njih gradi strah, nasilje, prisila,
bespravlje, ignorisanje i po-
ni`avanje ljudi i teror. Na stotine
hiljada ljudi su pomrli i pocrkali
od gladi i `e|i, od poslova i neza-
mislivih fizi~kih napora za sada{-
njeg ~ovjeka. Kako nikada ni je-
dna nesre}a ne dolazi sama, do-
bro je znano da su svi majstori i
graditelji sa zavr{etkom gradnje
piramide (da bi se sa~uvala tajna
gradnje) zatvarani i zauvijek os-
tavljani. Kjaba je ku}a vjere, isti-
ne, identiteta, digniteta, dosto-
janstva, uspravnosti, komunika-
cije, potpune i ostvarene slobode
i `ivota. Oko nje neprestano tav-
vafe (kre}u se) ljudi kao {to se
svemir bez prestanka kre}e. Pi-
ramide su, sa stajali{ta ~ovjekove
li~nosti, vjere, duhovnosti, idej-
nosti, karaktera, prava, morala i
dostojanstva, najpogubniji, naj-
sramniji i najgnusniji objekti ko-
ji su ikada gra|eni i sagra|eni.
Bez obzira na to {to ljudi i sva re-
ligijska znamenja upotrebljavaju
i zloupotrebljavaju, piramida je
najstra{nije i najbolnije svje-
do~anstvo {ta biva kada se ljudi
svedu samo na ljudsku i ovos-
vjetsku dimenziju i simboliku.
Kroz piramidu i Kjabu najlak{e se
uo~ava i sagledava da se neki lju-
di kao faraoni {ire samo u prosto-
ru i to kako po horizontali, tako i
po vertikali, da se neki ljudi po-
put Ibrahima a.s. prvo {ire (pre-
ko vjere, etike, kulture, vjeroza-
kona, tradicije i obreda) u vreme-
nu a preko Kjabe i u prostoru.
Najbolja ilustracija da se faraoni
{ire samo u prostoru jesu dimen-
zije Keopsove piramide, koja je
duga 200 metara, a visoka 146
metara. Najbolji dokaz da se
Ibrahim a.s. i vjernici prvo {ire u
vremenu jesu sve obredne ra-
dnje, sadr`aji i znamenja oko
Kjabe i njene skromne dimenzi-
je 11 puta 12 i visina 13 metara,
pogotovu u odnosu na dimenzije
Keopsove piramide.
Neki ljudi kao razni duhovnja-
ci poku{avaju se {iriti samo u
vremenu. Oni su samo suprotna
strana faraonske svijesti koja se
{iri samo u prostoru. Vjera ho}e
i tra`i sintezu i ravnote`u tj. i vri-
jeme i prostor kao dva okvira
ljudskog `ivota. Klju~na uloga
Kjabe na svijest ~ovjeka jeste da
nikada ne umisli da je Gospodar
svijeta i `ivota niti je rob stvore-
nja. Nevjernici bi da budu gospo-
dari `ivota i ljudi a idolopokloni-
ci bi da budu robovi, ljudi i stva-
ri. Zapravo samo se Bogu robuje
i odaziva (had`d`), a ljudi se kao
Bo`ija stvorenja po{tuju, prizna-
ju i poma`u.