Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Seminarski rad iz kolegija
Deformacijski strojevi i postupci

Temeljenje gravitacijskih batova











Nikola egec
0035174018



U Zagrebu, studeni 2013.
Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 1


Sadraj

1. Uvod ............................................................................................................................. 2
2. Seizmiki valovi uslijed udara bata ............................................................................. 3
3. Utjecaj vibracija na zdravlje ........................................................................................ 5
4. Temeljenje gravitacijskih batova ................................................................................. 8
5. Zakljuak ..................................................................................................................... 9

Popis slika

Slika 1.1 Tipovi gravitacijskih batova .............................................................................. 2
Slika 2.1 Prikaz Rayleigh-ovog vala ................................................................................ 3
Slika 2.2 Prikaz kretanja Rayleigh-ovog vala .................................................................. 4
Slika 3.1 Frekvencijske karakteristike jednake osjetljivosti ovjeka na vibracije ........... 5
Slika 3.2 Dozvoljeno vrijeme izlaganja vibracijama za razliite sluajeve prema ISO
standardu: a) kod smanjene udobnosti b) kod poveanog umora c) openito najvia
dozvoljena granica ............................................................................................................ 7
Slika 4.1 Izolacija temelja ................................................................................................ 8

Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 2
1. Uvod

Batovi su najjeftiniji obradni strojevi za oblikovanje metala. U materijal unose
zagarantirani iznos energije koji, zavisno o brzini alata tijekom oblikovanja, daje vei ili
manji iznos sile. Brzine u trenutku sraza su visoke i kreu se u rasponu od 3 do 8 m/s.
Konstrukcija batova treba biti u stanju podnijeti velika i po nainu djelovanja neugodna,
udarna optereenja. Zato su njihove konstrukcijske izvedbe vrlo robusne i specifine u
odnosu na klasinu strojogradnju. Ipak principijelno se radi o jednostavnoj konstrukciji
kod koje se sile oblikovanja ne prenose niti na pogon a niti na tijelo obradnog stroja,
kao to je to sluaj u hidraulinih ili mehanikih prea. Poradi navedenog batovi ne
mogu biti preoptereeni. Povrh svega dotini strojevi su vrlo fleksibilni; ukoliko se
pokae potreba za veom energijom oblikovanja, uvijek je mogue osigurati dodatni
udarac.
Na podruju kovanja u automobilskoj industriji batovi zauzimaju centralno mjesto
unato sve veoj primjeni hidraulinih prea. Udarno djelovanje batova je osobito
povoljno za oblikovanje jeftinijih limova, koje zbog njihove anizotropnosti, na preama
ponekad nije mogue oblikovati. Podruje primjene batova je prvenstveno kovanje u
toplom stanju i to u otvorenim i zatvorenim ukovnjima. U posebnim sluajevima
mogue ih je koristiti i za izradu kovanica - u novarstu, za toplu ekstruziju - ahure i
kako je ve spomenutoza oblikovanje lima.
Gravitacijski bat s nakovnjem koristi se u toplom oblikovanju i oblikovanju lima. Za
visinu pada malja H = 1- 2 m, brzina malja u trenutku sraza iznosi od 4.5 - 6 m/s. Broj
udaraca n
s
za visinu pada od 1 m moe sekretati u rasponu od 50 do 60 min
-1
. Na slici
1.1 prikazane su mogue izvedbe batova.


Slika 1.1 Tipovi gravitacijskih batova
Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 3
2. Seizmiki valovi uslijed udara bata

injenica je da se uslijed rada gravitacijskog bata javljaju odreene vibracije ondosno
udar bata je uzrok pojave mehanikih seizmikih valova koji se prenose u tlo i ire
skladno Newtonovim zakonima.
Osnovne znaajke vala su:
-AMPLITUDA maksimalan pomak toke u odnosu na ravnoteni poloaj
-VALNA DULJINA udaljenost izmeu dva maksimuma
-FREKVENCIJA broj titraja u sekundi

Ti valovi se nazivaju Rayleigh-ovi valovi i nazvani su prema ovjeku koji ih je
predvidio, Lord-u Rayleigh-u. To su povrinski valovi i oni su primjer istodobne pojave
longitudinalnih i transverzalnih valova, a mogu se nai i u krutinama. Za njih je takoer
karakteristino da estice opisuju eliptine putanje, meutim estice na povrini se
gibaju u jednom smjeru dok se estice na dubini od 1/5 valne duljine kreu u drugom, u
smjeru obrunutom od smjera irenja seimikog vala.

Slika 2.1 Prikaz Rayleigh-ovog vala
Tipine brzine Rayleigh-ovih valova su od 2 do 5 km/h. U seizmologiji spomenuti
valovi su najvaniji tipovi povrinskih valova i rezultat su oceanskih valova, eksplozija
ili udara ekia (u naem sluaju gravitacijskog bata). Rayleighovi povrinski valovi su
bitni za kontrolu buke i vibracija okoline jer uvelike pridonose javljanju vibracija koje
su usko povezane sa bukom koja se javlja u zgradama uslijed vibriranja.
Kao to smo ve spomenuli estice vala na povrini se kreu u jednom smjeru dok se
one na dubini od 1/5 valne duljine kreu u drugom smjeru no unato tome cijeli val se
kotrljajui giba u jednom smjeru kao to je prikazano na slici 2.2.
Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 4

Slika 2.2 Prikaz kretanja Rayleigh-ovog vala




Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 5
3. Utjecaj vibracija na zdravlje

Vibracije i potresanje ovjek prima s vie organa istodobno. Pri potresanju se cijelo
tijelo giba uglavnom kao cjelina, dok se kod vibracija (zapravo je to mnogo bre
potresanje) pomiu samo dijelovi tijela. U praksi se pojavljuju potresanje i vibracije
istodobno.
Na frekvencijama od nekoliko herca vibracije prima unutarnje uho, a na neto viim
frekvencijama (10 -15 Hz) osjeajuse pomou ivaca na koi.
Na slici 3.1 . prikazane su frekvencijske karakteristike jednake osjetljivosti ovjeka na
vibracije.
U blizini praga osjetljivosti na potresanje, i to u podruju od 5 -10 Hz, osjet je jednak za
jednaku titrajnu brzinu. Na niim frekvencijama osjet je priblino jednak ubrzanju, a
iznad njih je proporcionalan amplitudi.


Slika 3.1 Frekvencijske karakteristike jednake osjetljivosti ovjeka na vibracije


Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 6
Mehaniki gledano ljudsko tijelo je sloen titrajni sustav. U dijelu tijela izmeu kukova
i ramena nastaju pri frekvencijama 3 -6 Hz jasne rezonantne pojave. Sistem glava -vrat
ima 20 i 30 Hz, one jabuice 60 -90 Hz, a donje eljusti 100 -200 Hz.

Uslijed dugotrajnoj izloenosti ljudkog tijela vibracijama kao to su one kojima ovjek
moe biti podloan prilikom rada gravitacijskog bata u susjednoj zgradi javljaju se
zdravstveni problemi. Na njih upuuju sljedei simptomi djelovanja vibracija podjeljeni
prema stadijima.
PRVI STADIJ
- reverzibilan, malo simptoma
- bolovi i parestezije dijelova prstiju
- sni snienje praga osjetljivosti na vibracije
DRUGI STADIJ
- nedostatak osje osjeaja boli u ko aja koi
- jaki bolovi u mi miiima, kostima i zglobovima
- poveanje zahvaene povrine tijela
- lijeenje mogue
TREI STADIJ
- bjelina koe ake pri najmanjoj hladnoi
- bolovi u kostima
- prestanak osjeaja boli i dodira na koi prstiju
- utjecaj na srce i krvne ile, ivani sustav
- lijeenje teko i rijetko uspjeno
ETVRTI STADIJ
-atrofija koe
- oticanje i edemi
- nekontrolirane kontrakcije miia
- vrtoglavice
- srane smetnje
- neuroloke smetnje (naroito nou)
- mogua pojava gangrene

Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 7

Slika 3.2 Dozvoljeno vrijeme izlaganja vibracijama za razliite sluajeve prema ISO
standardu: a) kod smanjene udobnosti b) kod poveanog umora c) openito najvia
dozvoljena granica

Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 8
4. Temeljenje gravitacijskih batova


Vibracije se priguuju oprugama ili nekim drugim elastinim materijalima. Time stroj
zajedno s elastinom podlogom postaje titrajni sustav. Vano je da njegova rezonantna
frekvencija bude barem 2 puta nia od vlastitih vibracijskih frekvencija stroja.
Posebno je teko uspjeno provesti zatitu od vibracija koje nastaju udarcem (npr.
strojevi za zakivanje ili gravitacijski batovi). Tada je potrebno upotrijebiti veliku masu
potpornog (nosivog) bloka nakovnja, koji mora biti elastino poduprt, kako bi se to
vie energije utroilo u samom nosau nakovnja.
Da bi se gravitacijski bat pravilno utemeljio odnosi masa malja, nakovnja i temelja
moraju biti sljedei:
m
malja
:m
nakovnja
:m
temelja
=1:20:200

Slika 4.1 Izolacija temelja

Deforacijski strojevi i postupci Nikola egec
Temeljenje gravitacijskih batova 9
5. Zakljuak

Sukladno opim trendovima u raznim industrijama koji tee sve veoj zatiti radnika na
radnom mjestu i smanjenju negativnih utjecaja proizvodnih pogona na okolinu vrlo je
interesantno analiziranje temeljenja gravitacijskih batova sa tog stajalita.
U ovom seminaru su obraene direktne negativne posljedice na okolinu uslijed rada
gravitacijskih batova u obliku seizmikih valova, ponaanje tih valova, utjecaj valova na
ljudsko zdravlje i na kraju naini spreavanja pojave seizmikih valova.
Kako nebi dolo do naruavanja zdravlja ljudi koji obitavaju u zgradama u neposrednim
blizinama pogona u kojemu se radi gravitacijskim batovima nuno je pravilno utemeljiti
navedeni stroj.