XV.

GIMNAZIJA
Jordanovac 8
10000 Zagreb

MATURALNI RAD IZ FIZIKE

TOPLINSKI STROJEVI

Mentor:
Prof. Ivan Tomaevi

Uenik:
Nikola egec, 4.b

Zagreb, svibanj 2008.

SADRAJ
1.UVOD
2.PARNI STROJ
2.1. Princip rada parnog stroja
2.2. Parni kotlovi

3.OTTO MOTOR
3.1. Dijelovi Otto motora
3.1.1. Cilindar
3.1.2. Svjeica
3.1.3. Ventili
3.1.4. Bregasta osovina (vratilo)
3.1.5. Klip
3.1.6. Komora za sagorijevanje
3.1.7. Radilica (Koljenasto vratilo)
3.2. Princip rada etverotaktnog Otto motora
3.3. Podsustavi u motoru
3.3.1. Sustav ventila
3.3.2. Sustav paljenja
3.3.3. Sustav hlaenja
3.3.4. Sustav uzimanja zraka
3.3.5. Sustav podmazivanja
3.3.6. Sustav ubrizgavanja goriva
3.3.7. Ispuni sustav
3.3.8. Sustav kontrole emisije plinova
3.4. Dvotaktni Otto motor
3.4.1. Princip rada dvotaktnog Otto motora
3.4.2. Nedostatci dvotaktnog motora

4.DIESEL MOTOR
4.1. Razlike Dieselovog i Ottovog motora
4.2. Princip rada Diesel motora
4.3. Pokretanje Diesel motora
4.4. Ubrizgavanje goriva kod Diesel motora
4.4.1. Common-Rail
4.4.2. Pumpe-Dse

3.
4.
4.
5.
7.
7.
8.
9.
10.
10.
10.
10.
11.
11.
13.
13.
13.
14.
15.
15.
16.
17.
17.
17.
18.
19.
20.
21.
21.
22.
23.
23.
24.

5.ROTACIJSKI MOTOR

25.
5.1. Princip rada Wankelovog motora
26.
5.2. Prednosti i mane Wankelovog motora u odnosu na Ottov i Dieselov 28.
motor

6.ZAKLJUAK

30.

7.LITERATURA
2

1. UVOD
Prvi toplinski stroj napravljen je u Tiptonu u Staffordshireu 1712. godine.
To je bio parni stroj kojeg je izumio Thomas Newcomen i on je sisao
vodu iz rudnika vie od 30 god.
Godine 1765. James Watt izumio je parni stroj novog tipa koji je imao
kondenzator i ureaj za isisvanje zraka i kondenziranje pare. Godine
1769. patentirao je svoj parni stroj koji je za osiguranje broja okretaja
imao centrifugalni regulator.
To je bio poetak ubrzanog razvoja industrije i prometa (lokomotiva,
parobrod).
Kasnije su izumljeni Diesel i Otto motori koji su potpuno istisnuli parne
strojeve iz upotrbe.
Oni su ljudima viestruko olakali ivot u raznim pogledima.
Kroz ovaj maturalni rad najvie panje sam posvetio motorima s
unutranjim izgaranjem.

2. PARNI STROJ
Parni stroj je stroj s vanjskim izgaranjem koji entalpiju vodene pare
pretvara u mehaniki rad. Jednostavnije reeno, parni stroj je stroj koji
energiju vodene pare koja se proizvodi u parnim kotlovima pretvara u
mehaniki rad.

1.1 Princip rada parnog stroja

Slika 1. Princip rada parnog stroja

Para u cilindru motora djeluje s obje strane klipa. Ventil je pomian, tako
da naizmjenino omoguuje da para ulazi u jedan i u drugi dio cilindra.
4

1.2 Parni kotlovi

Parni kotlovi su kotlovi koji slue za proizvodnju vodene pare, koju
kasnije koriste potroai, bilo za grijanje, u grijaima ili za pogon u
parnim strojevima i turbinama. Postoji vie vrsta parnih kotlova,razliitih
po izgledu, namjeni,tlaku, temperaturi,...
Kotlovi se dijele:
Prema radnom tlaku na:
-niskotlane (do 7 bara)
-srednjetlane (do 22 bara)
-visokotlane (preko 22 bara)
Po vrsti pare koju proizvode na kotlove koji proizvode:
-mokru paru
-zasienu paru
-suhu paru
Po koliini proizvedene pare na kotlove:
-malog kapaciteta
-srednjeg kapaciteta
-velikog kapaciteta
Po svojim konstrukcijskim osobinama imamo podjelu na dvije osnovne
skupine:
-Vatrocijevni kotlovi
Kod vatrocijevnih kotlova gorivo izgara u
loitu i proizvodi toplinu. Loite je okrueno
ogrijevnom povrinom, gdje je iza metalnog
sloja voda. Vrui dimni plinovi iz loita idu
dugim cijevima uzdu kotla i predaju svoju
toplinu preko stijenki cijevi na vodu koja se
nalazi oko cijevi. Toplina koja se preda u
loitu i cijevima zagrijava vodu i ona
isparava. U ovakvim parnim kotlovima cijeli
je spremnik pod tlakom. Ako
Slika 2. Cornwallski kotao- jedan od
spremnik pukne dolazi do eksplozije.
prvih vatrocijevnih kotlova

-Vodocijevni kotlovi :
Danas su sve vie u upotrebi vodocijevni kotlovi, napravljeni tako da
voda tee kroz cijevi postavljene unutar loita kotla.

Slika 3. Vodocijevni
parni kotao

Po gorivu koje upotrebljavaju, tj. vrsti loita:

-kotlovi na ugljen
-kotlovi na tekua goriva (nafta, lo ulje,...)

3. OTTO MOTOR
1876. godine Nicolaus August Otto je ostvario proces u motorima s
unutarnjim izgaranjem kojeg danas nazivamo Otto proces. Otto proces je
odredio dananje procese u benzinskim motorima. Kod ovog procesa je
znaajno da se goriva smjesa tada stvarala izvan cilindra (rasplinja), pri
temperaturama koje su sline temperaturi okoline. Pri tome se za proces
upotrebljavaju plinovita ili lako hlapljiva goriva, danas najee benzin.
Danas je mogue i stvaranje smjese u cilindru. Goriva smjesa se
ubacuje u cilindar pri atmosferskom tlaku (ili blizu atmosferskog tlaka),
komprimira se u njemu i zatim pali. Kako je u cilindru smjesa goriva i
zraka, omjer kompresije ne smije biti preveliki da se ne bi dogodilo
samozapaljenje smjese. Samozapaljenje kod Otto procesa se mora
izbjei, a paljenje se vri pomou iskre koju baca svjeica u tono
odreenom trenutku. Omjer kompresije stoga ne smije biti velik, nego je
on razmjerno nizak i kree se od 6:1 do 10:1, u posebnim sluajevima
danas do 15:1

3.1. Dijelovi Otto motora

Slika 4. Dijelovi Otto motora

3.1.1. Cilindar
Cilindar je prostor u bloku motora u kojem se odvija itav proces
dvotaktnih odnosno etverotaktnih motora. Cilindar je obloen
cilindarskom kouljicom te provrtima za usis i ispuh. Motori s vie
cilindara mogu imati razliito rasporeene cilindre. Tri osnovne vrste
konstrukcija su:
-REDNI MOTOR
Redni motori su motori s unutarnjim izgaranjem u kojima su dva ili vie
cilindara (najee 4) postavljeni u jednom redu.

Slika 5. Redni motor

-V-MOTOR
Proizvode se s 4,6,8,10 ili 12 cilindara (paran broj cilindara od 4 navie).
Postavljaju se pod kutom od max. 60 stupnjeva ime se tedi na veliini
motora. U motocikle se ugraduju i V motori s dva cilindra.

Slika 6. V-motor

-BOKSER MOTOR
Bokser-motor ili motor s protuhodnim klipovima je motor s unutarnjim
izgaranjem kod kojeg su cilindri smjeteni jedan nasuprot drugome u
jednoj horizonalnoj ravnini (pod kutem od 180). Obino imaju paran broj
cilindara: 2,4 ili 6. Prvi i najpoznatiji proizvoa je Porsche, koji je prvi
konstruirao i upotrebio u svojim automobilima pri kraju 2. svjetskog rata
(1946. godine).

Slika 7. Bokser motor

3.1.3 Svjeica
Svjeica je ureaj koji se stavlja u glavu benzinskih motora sa
unutranjim izgaranjam te slui za paljenje smjese benzina i zraka. Bilo
kako bilo ona je jedan od neophodnih ureaja za rad benzinskih motora
sa unutranjim izgaranjem i njen glavni zadatak je da kvalitetno pali
smjesu zraka i benzina u cilindrima motora te takoer sudjeluje u
odvoenju topline iz komore izgaranja.

Slika 8. Svijeica

3.1.4. Ventili
Ventili se obino nalaze na gornjem dijelu bloka motora. Najea je
izvedba od po dva ventila po cilindru, dakle jedan usisni i jedan ispuni.
U novijih vozila benzinskog motora pojavljuje se izvedba od etiri ventila
po cilindru: dva usisna i dva ispuna. Rijetko se pojavljuje i izvedba s tri
ventila po cilindru. Kod takve izvedbe jedan je usisni ventil, a dva su
ispuna. Ventili su pogonjeni bregastim vratilom koje je zupastim
remenom spojeno na koljenasto vratilo motora. Bregasto vratilo mora biti
usklaeno s koljenastim vratilom zbog vremena otvaranja i zatvaranja
ventila da klip ne udari o ventile dok se giba u cilindru.

3.1.5 Bregasta osovina (vratilo)

Bregasto vratilo svojim brijegovima pomae otvaranju usisnih, odnosno
ispunih ventila. Ono je spojeno s koljenastim vratilom zbog tonog
otvaranja i zatvaranja ventila, da se ne dogodi udaranje klipa u
ventile.Moe biti povezano na koljenasto vratilo (radilicu) na etiri naina:
1.zupastim remenom i zupastim remenicama, 2.lancem i lananikom,
3.kosom osovinom, 4.zupanicima.

3.1.6. Klip
Klip je dio motora koji osloboenu energiju ekspanzije prenosi na
koljenasto vratilo (radilicu).

3.1.7. Komora za sagorijevanje

Komora za sagorijevanje prostor je u kojem se zbivaju kompresija i
ekspanzija. Tokom rada motora taj se prostor smanjuje i poveava.
Prostor ima minimalan volumen kada se klip nalazi u gornjoj, a
maksimalan kada se klip nalazi u donjoj mrtvoj toki. Maksimalni
volumen naziva se radni volumen i mjeri se u kubinim centimetrima ili
litrama.

10

3.1.8 Koljenasto vratilo (radilica)

Koljensto vratilo ili radilica slui da pravocrtno gibanje klipa pretvori u
rotirajue gibanje, te da energiju koju je klip predao klipnjai, a potom
klipnjaa koljenastom vratilu, prenese na izlaznu osovinu. Ona tu
energiju predaje dalje, na kotae kod vozila, odnosno na osovinu
brodskog vijka, na osovinu vlaka,...

Slika 9. Radilica

3.2 Princip rada Otto motora

etverotaktni, Ottov ciklus sastoji se od:
1.Usisnog takta
2.Kompresijskog takta
3.Ekspanzijskog takta
4.Ispunog takta
(GMT=gornja mrtva toka)
(DMT=donja mrtva toka)
etverotaktni motor ima etiri takta. Prvi takt je usis gorive smjese ili
zraka. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil koji se
zatvara neto prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi drugi takt ili
komprimiranje smjese (zraka). Kretnjom klipa iz DMT prema GMT klip
komprimira smjesu (zrak) koja se pali nekoliko stupnjeva prije GMT. Kod
benzinskih motora svjeica pali smjesu zraka i benzina, a kod dizel
motora gorivo se ubrizgava u cilindar u kojem je stlaeni zrak visoke
temperature i ono se samozapaljuje. Trei takt je ekspanzija koja je radni
takt. Klip se giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom
zapaljivanjem smjese. Neto prije DMT otvara se ispuni ventil i klip
svojim gibanjem prema GMT istiskuje izgorenu smjesu izvan cilindra.
Neto prije GMT otvara se usisni ventil koji dodatno pospjeuje ispiranje
cilindra. Dolaskom klipa u GMT zatvara se ispuni ventil i zavrava
ispuni takt, te proces poinje ispoetka.
11

1. Usis
Klip se kree prema donjoj mrtvoj toci stvarajui
potlak i kroz otvoreni usisni ventil ulazi smjesa
goriva i zraka

2. Sabijanje
Klip se kree prema gornjoj mrtvoj toci stvarajui visoki
tlak smjese goriva i zraka i kada se nalazi u gornjoj
mrtvoj toci svjeica iskrom pali smjesu. Ventili su
zatvoreni

3. Expanzija
Nakon paljenja smjese smjesa eksplodira i gura klip
prema donjoj mrtvoj toci. Ventili su zatvoreni.

4. Ispuh
Ispuni ventil se otvara i klip se kree prema gornjoj
mrtvoj toci gurajui ispune plinove u ispuni kanal

12

3.3. Podsustavi motora

Da bi motor mogao raditi potrebno je rijeiti jo mnogo problema kao to
su dovod goriva, odvod ispunih plinova, hlaenje motora, iskrenje u
odreenom trenutku, podmazivanje, pokretanje motora, zaustavljanje,
otvaranje i zatvaranje ventila, nadzor motora, itd.
3.3.1 Sustav ventila
Za dobivanje najsnanije mogue eksplozije unutar komore za izgaranje
u cilindru potrebno je u nju dovesti tono odreenu koliinu smjesu zraka
i goriva, i to u pravom trenutku. Pored ureaja za spravljanje smjese i
ureaja za paljenje, posredno u ovom procesu sudjeluju ventili, koji
predstavljaju 'dini sustav'
motora.
Kroz ventile motor
usisava svje zrak i gorivo
te isputa potroene
plinove. Trenutak i vrijeme
otvaranja ventila moraju
biti usklaeni s radom
motora. Za pravilan ritam
otvaranja i zatvaranja
ventila zadueno je
bregasto vratilo. Bregastih
vratila moe biti i vie,
ovisno o konstrukciji
motora, a njihova tajna je
upravo u bregovima, jer
oni zapravo upravljaju
otvaranjem i zatvaranjem
pojedinih ventila.
Slika 10. Sustav ventila

3.3.2 Sustav paljenja

13

Sustav paljenja stvara visoki napon i

distribuira elektrino polje do svjeica. Taj
napon je izmeu 40 000 i 100 000 V.
Distribucija naboja provodi se u distributoru
koji kao ulaz ima jednu icu, a izlaza onoliko
koliko ima cilindara. Napon se stvara
pomou tzv. Bobine, ureaja koji se sastoji
od dvije zavojnice, kuita i kabela. Svaka je
svjeica zasebno spojena na izvor visokog
napona. Izlazne ice alju naboj na svaku
svjeicu pojedinano, odnosno paljenje se
istovremeno zbiva samo u jednom cilindru.
Tako se dobiva na maksimalnoj uglaenosti
motora.

slika 11. Bobina, proizvoa visokog napona

3.3.3. Sustav hlaenja

-Zrano hlaenje
Karakterizira ga jednostavan nain rada bez potreba za hladnjacima,
spremnicima vodom i cjevovodnom instalacijom. Preteito se koristi za
malene dvotaktne, etverotaktne ili dizelske motore. U pravilu zrano
hlaeni motori imaju rebrasto konstruiranu glavu motora, (radi boljeg
prodiranja hladnog zraka), i turbinski ventilator (povezan remenom na
koljenasto vratilo), koji neprekidno upuhuje zrak iz okoline u prostor oko
motora, brzinom ovisnom o brzini okretanja koljenastog vratila
-Vodeno hlaenje
Sustav hlaenja tekuinom neto je kompliciraniji u odnosu na hlaenje
zrakom. Izvedba samog motora je time drugaija. Naime, blok motora je
izbuen tj. oko cilindara i u glavi, oko ispunih ventila se nalaze
posebni nepropusni kanali, kojima cirkulira rashladna tekuina.
Sustav se sastoji od hladnjaka rashladne tekuine sa ventilatorom,
termostata, vodene pumpe i cjevovodne instalacije.

14

Slika 12. Vodeno

hlaenje motora

3.3.4. Sustav uzimanja zraka

U veini motora zrak prolazi kroz filtar i slobodno ulazi u cilindar pod
atmosferskim tlakom. U motorima velikih performansi koristi se
prednabijanje turbopunjaima ili kompresorima.
Turbopunjai ili popularno zvani turbine pokreu ispuni plinovi
motora iz ispune grane. Ispuni plinovi prolaze kroz kuite i dolaze na
lopatice turbine. Te lopatice nalaze se na istoj osovini kao i lopatice
kompresora. Ispuni plinovi svojim strujanjem poinju pokretati lopatice
turbine, a samim time i lopatice kompresora. Kada ta vrtnja postane
vea, (vrtnju regulira protok ispunih plinova), lopatice kompresora
poinju usisavati zrak, (najee iz hladnjaka stlaenog zraka
intercoolera), i upuhivati ga u cilindar motora. to vie zraka moe
doprijeti u cilindar motora, stvara se vea sila izgaranja i shodno tome se
poveava snaga.

Slika 13. Princip rada

turbopunjaa

U drugu grupu punjaa spadaju kompresori ili superpunjai. Oni,

dakle obavljaju istu funkciju kao i turbopunjai, ali pri tome ne koriste
brzinu prolaska ispunih plinova za svoje pokretanje, ve su preko
remena povezani sa radilicom motora. Njihova najvea prednost je ta da
u potpunost anuliraju problem turbo rupe, jer zbog direktne povezanosti
sa radilicom motora u svakom trenutku imaju stalan pritisak u cilindar.

15

3.3.5. Sustav podmazivanja

Ureaj za podmazivanje motora ima prije svega za ulogu smanjiti trenje i
troenje dijelova koji se za vrijeme rada meusobno kreu i dodiruju.
Osim toga pospjeuje hlaenje motora (odvodi toplinu s kliznih povrina i
dijelova koji se ne mogu hladiti zrakom ili rashladnom tekuinom, a
samim time sprjeava i pregrijavanje), brtvljenju (pomae brtvljenju
klipnih prstenova), isti i ispire motor od garei, titi motor od korozije!
Kod malih dvotaktnih motora podmazivanje je izvedeno smjesom
benzina i ulja kod mopeda ( cca 2 do 4% ulja) . Kod skutera ulje se
tjerano klipnom pumpom privodi mjestima podmazivanja i gorivu.
Koliinu ulja za podmazivanje odreuju poloaj zasuna gasa i broj
okretaja motora, koji upravljaju radom pumpe ulja. Veliki etverotaktni
motori imaju prisilno tlano kruno podmazivanje, slino sustavu
podmazivanja automobilskih motora. Pumpa ulja crpi ulje iz kartera, tjera
ga preko filtera na mjesta podmazivanja (leajeve radilice, klipnjaa i
bregaste).
3.3.6. Sustav ubrizgavanja goriva
-Putem rasplinjaa
U rasplinjau se u odgovarajuem omjeru pomijeaju zrak i benzin, koji
se zatim u cilindrima upale. Eksplozija koju izazove zapaljivanje te
smjese, pokrene klip. O podeenosti i radu rasplinjaa ovisi snaga
motora i potronja benzina. Svi rasplinjai, bez obzira na vrstu, imaju
neke svima zajednike dijelove: kuite plovka, plovak i dotonu igliastu
mlaznicu, koja zajedno s plovkom osigurava potrebnu koliinu benzina u
rasplinjau; mlaznice koje osiguravaju pravilno mijeanje benzina i zraka;
komoru za mijeanje; zaklopku za stavljanje motora u rad, koja zajedno s
ureajem za obogaivanjem smjese pri hladnom paljenju osigurava da
smjesa bude bogatija benzinom, i leptir (akcelerator) koji podeava
koliinu protoka smjese u motor.

Slika 15. Pojednostavnjeni prikaz

osnovnih dijelova rasplinjaa

16

-Putem sistema za
ubrizgavanje
Sistem za opskrbu motora
gorivom, koji je u potpunosti
zamijenio rasplinja kod
benzinskih motora, vrlo je
precizan i daje odline
performanse.Glavna prednost
u usporedbi sa rasplinjaom
je vea preciznost u doziranju
goriva, to rezultira boljim
performansama motora, uz
istovremeno smanjenje
koliine tetnih tvari u ispunim plinovima, a samim time i potronje
goriva.Gorivo se ubrizgava pod pritiskom u komoru za sagorijevanje
(direktno ubrizgavanje) ili u usisni kolektor (indirektno ubrizgavanje). Ubrizgavanje se obavlja
putem jedne brizgaljke za svaki cilindar (u vie toaka "Multipoint") ili putem jedne brizgaljke u usisnom kolektoru za sve cilindre
(u jednoj toki "Monopoint").

Slika 16. Sistem ubrizgavanja

3.3.7. Ispuni sustav

Ispuni sustav, neizostavan dio svakog motornog vozila, odgovaran je za
priguivanje izlazne buke koja nastaje tijekom procesa izgaranja u
cilindru. Budui da je tijekom svojega radnog vijeka izloen izrazito
ekstremnim uvjetima, ispuni sustavi krae traju od mnogih drugih
zamjenskih dijelova na automobilima.
3.3.8. Sustav kontrole emisije plinova
Sustav kontrole emisije u veini automobila sastoji se od katalizatora,
sustava senzora i raunala. Svrha katalizatora je da sagori neiskoriteno
gorivo ili neke tetne plinove u ispunoj cijevi. Raunalo se brine o
dovoljnoj koliini kisika za sagorijevanje.

3.4. Dvotaktni Otto motor

17

Dvotaktni Otto motori koriste se za pogon manjih strojeva, cross

motocikala, mopeda, modela aviona, plovila, itd.
Ugrauju se u ta manja vozila i strojev zbog dvije glavne prednosti:
-Dvotaktni motori nemaju ventile, te je njihova konstrukcija
pojednostavljena
-Eksplozija goriva dogaa se jednom za svaki okret vratila dok kod
etverotaktnih motora to jedanput za svaka dva okreta. Zbog toga
je poviena snaga motora
Ove dvije prednosti ine dvotaktne motore lake, manje, jednostavnije i
jeftinije za proizvodnju. Takoer imaju potencijal istisnuti dva puta veu
snagu zbog dva puta breg radnog ciklusa.
Meutim imaju i nedostataka zbog kojih se ne ugrauju u motorna vozila.
3.4.1 Princip rada dvotaktnog Otto motora
Dvotaktni motor ima dva takta, prvi takt sadri usis i komprimiranje zraka,
dok je drugi takt radni, odnosno sadri ekspanziju i ispuh. Kretanjem
klipa iz donje mrtve toke (u daljnjem tekstu DMT) zapoinje prvi takt. Na
donjem dijelu kouljice cilindra nalaze se usisni kanali za usisavanje
svjeeg zraka kojeg potiskuje puhalo. Prolaskom klipa iznad usisnih
kanala prestaje dotok svjeeg zraka i poinje komprimiranje zraka. Klip
se kree ka gornjoj mrtvoj toki (u daljnjem tekstu GMT). Kada klip stigne
u GMT zapoinje radni takt. Meutim, ubrizgavanje goriva zapoinje
nekoliko stupnjeva prije GMT. U cilindar se ubacuje smjesa zraka i
goriva, koja se tlai, a zatim, nekoliko stupnjeva prije GMT se pali iskrom
iz svijeice. Nakon ekspanzije klip kree prema DMT i okree koljenasto
vratilo na koje je spojen preko krine glave i ojnice. Ispuh poinje kada
klip svojim gibanjem prema DMT otvori ispune kanale na kouljici
cilindra, koji su smjeteni iznad usisnih kanala tako da veina izgorene
smjese izae izvan prostora cilindra, tako da kad klip otvori usisne
kanale svjei zrak pomogne ispiranju cilindra od izgorene smjese.
Dolaskom klipa u DMT zavrava radni takt i zapoinje prvi.

18

Slika 17. Princip rada dvotaktnog Otto motora

3.4.2. Nedostaci dvotaktnog motora,

1. Vijek trajanja im je krai zbog nedostatka sustava za podmazivanje
2.Ulje za podmazivanje je skupo
3.Dvotaktni motori ne iskoritavaju gorivo dovoljno uinkovito
4.Stvaraju velika oneienja zbog sagorijevanja ulja i manjeg gubitka
smjese prilikom usisa
Zbog ovih nedostataka dvotaktni motori koriste se samo za kratki rad i
tamo gdje je vaan visoki omjer snage i teine.

19

4. DIESEL MOTOR

Slika 18. Diesel i njegova skica motora

Dizelski motor nema svjeice, a za gorivo upotrebljava plinsko ulje.

Paljenje u dizelskom motoru uzrokuje visoka temperatura jako stlaenog
zraka u cilindrima. Uslijed visokog tlaenja zrak se ugrije na temperature
koje su vie od temperature paljenja plinskog ulja. Plinsko ulje ne dolazi
20

u cilindre pomijeano sa zrakom, nego ga pod visoki pritiskom u cilindre

utrcava posebna mlaznica. Kada doe u dodir s uarenim zrakom,
plinsko ulje se samo zapali. Svaka mlaznica utrca u cilindar tono
odmjerenu koliinu goriva koje dovodi pumpa pod visokim pritiskom koju
pokree motor. Koliinu utrcanog goriva, a to znai i snagu motora u
odreenom trenutku podeava voza papuicom akceleratora (gasa).
-Dok je kod obinog benzinskog motora omjer kompresije oko 9:1,
kod dizelskih kompresija je potreban omjer kompresije do 30:1, da bi se
u cilindrima stisnuti zrak mogao dovoljno ugrijati za samozapaljenje
dizelskog goriva. Prostor za izgaranje u dizelskom motoru je manji nego
u benzinskom motoru jednakog radnog obujma, ali zbog velike
kompresije mnogo je povoljnija potronja goriva.
-Gorivo se utrcava pumpom koja se okree s polovicom okretaja
koljenastog vratila. Mlaznice (dizne) - kojih ima u svakom cilindru po
jedna - u pravom trenutku utrcaju pravu koliinu goriva i to po
redoslijedu paljenja po cilindrima.
-Prednosti dizelskog motora su: bolja iskoritenost goriva (a time i manji
trokovi), dulji vijek trajanja i nii trokovi odravanja.
-Nedostaci su: skuplja izrada, vea teina, neto buniji rad, neprijatan
miris ispuha i sporija ubrzanja.

4.1. Razlike Dieselovog i Ottovog motora

1. Ottov motor ubrizganu smjesu goriva komprimira i pali pomou
elektrine iskre. Dieselov motor uzima samo zrak koji komprimira, a
zatim ubrizgava isto gorivo u visokotlani zrak. Zbog velike topline
komprimiranog zraka dolazi do samozapaljenja smjese.
2. Dieselov motor koristi mnogo vei stupanj kompresije nego benzinski
motor.
3. Dieselovi motori koriste direktno ubrizgavanje goriva, tj. Gorivo se
direktno ubrizgava u cilindar. Benzinski motori koriste rasplinja gdje
se mijeaju benzin i zrak mnogo prije ulaska u cilindar. Noviji
benzinski motori koji koriste sistem ubrizgavanja goriva takoer
ubrizgavaju gorivo direktno u cilindar.

4.2. Princip rada etverotaktnog Diesel motora

21

Diesel motor radi na slijedeem principu: prvo usisava, a zatim

komprimira zrak (bez goriva, isti zrak). Gorivo se ubrizgava pod visokim
TAKT

SMJER KLIPA

1.
2.

Usis

Dolje

Otvoren je usisni ventil, u cilindar ulazi samo zrak

DIESEL

Kompresija

Gore

3.

Ekspanzija

Dolje

Zatvorena su oba ventila, zrak se komprimira na vrlo veliki tlak

diesel motori imaju veliki stupanj kompresije) i raste
temperatura zraka
Zatvorena su oba ventila, visokotlana (bosch) pumpa
ubrizgava gorivo pod visokim tlakom u cilindar gdje se mjea
sa vruim zrakom te pali i izgara (bez svjeice
Otvara se ispuni ventil, ispuni plinovi izlaze van iz cilindra

Ispuh
Gore
4.
tlakom u rasprenom stanju u komprimirani zrak tek kada treba poeti
samozapaljenje. Do samozapaljenja goriva u vruem zraku dolazi uslijed
visokog stupnja kompresije, te se kao i kod otto motora stvara veliki
pritisak u cilindru i pomie klip prema dolje.

22

4.3. Pokretanje Diesel motora

Prilikom pokretanja hladnog diesel motora na temperaturi okoline nioj
od 5 C , temperatura stlaenog zraka u cilindru motora potrebna za
paljenje ubrizganog goriva tijekom takta kompresije je preniska, a i
dodatno se sniava ubrizgavanjem hladnog goriva, te se tako smjesa
nastala u cilindru ne pali. Da bi se ostvarilo paljenje smjese goriva i zraka
u cilindru prilikom pokretanja hladnog motora potrebna je minimalna
temperatura smjese od 385 C. Temperatura smjese u cilindru moe se
povisiti koritenjem arnica, plamenika u usisu motora, te ubrizgavanjem
u usis motora tekuina koje sadre spojeve na bazi etera.

4.4. Ubrizgavanje goriva kod Diesel motora

Da bi se postigla vea uinkovitost i snaga Diesel motora, gorivo se
ubrizgava direktno u cilindar pod visokim tlakom. Tlakovi se krau od oko
1000 pa ak do 2500 bara. U zadnjih 10 godina razvile su se dvije
tehnologije ubrizgavanja goriva pod visokim tlakom, Common Rail (engl.
dijeljena cijev) i Pumpe-Dse (njem. pumpa-brizgaljka)
4.4.1. Common Rail
Common Rail znai dijeljena cijev. Dizelsko gorivo se ubrizgava u
zajedniku cijev za distribuciju ime se stvara visoki tlak. Visokotlana
cijev dri
potrebno
gorivo za
opskrbu svih
cilindara.
Ubrizgavanje
se vri pod
tlakom ak i
do 2000 bara i
moe se
podijeliti u
nekoliko faza

23

(predubrizgavanje, glavno ubrizgavanje i post-ubrizgavanje) kako bi se

postiglo idealno izgaranje. Common Rail optimizira proces izgaranja,
poboljava performanse motora i smanjuje koliinu ispunih plinova.
-Prednosti Common Rail sustava
Napredna tehnologija ubrizgavanja u svakom trenutku ubrizgava pravu
koliinu goriva u pravom trenutku, ime Common Rail dizelski motori
dobivaju na dinamici i mirnoi u radu. A ujedno i tede gorivo: Common
Rail dizelski motori troe i do 30% manje goriva od odgovarajuih
benzinskih motora, a to uz veliku utedu smanjuje i koliinu ispunih
plinova te je prihvatljivo za okolinu.

Slika 20. Common

-rail

4.4.2. Pumpe-Dse
S efektivnim stupnjem i do 45 posto dizelski motori s tehnikom
ubrizgavanja pumpa-brizgaljka se ubrajaju u najefikasnije motore sa
sagorijevanjem.
Kod sustava ubrizgavanja pumpabrizgaljka je svaki cilindar motora
opremljen jednom jedinicom pumpabrizgaljka, koja za ubrizgavanje proizvodi
visoki tlak i do 2.400 bara i ubrizgava
gorivo u tonoj koliini i u tono
odreenom trenutku. Zbog montae u
glavi cilindra visokotlani vodovi, koji su
neophodni kod uobiajene razdjelne
pumpe za ubrizgavanje, su postali
nepotrebni. Tlak se stvara mehaniki.
Jedan dodatni brijeg na ventilskom
Slika 21. Pumpa-Brizgaljka
bregastom vratilu aktivira jedan mali klip. Brijeg je oblikovan tako da se
to odvija velikom brzinom, kako bi se brzo stvorio eljeni visoki tlak.
Tijekom ubrizgavanja vremenski upravlja jedan magnetni ventil.
Stvaranje tlaka moe uslijediti tek kad se magnetni ventil (elektrino)

24

zatvori. Brzo zatvaranje magnetnog ventila skrbi za otar zavretak

ubrzigavanja, to je vrlo vano za potpuno i isto sagorijevanje.
Prednosti tehnike ubrizgavanja pumpa-brizgaljka su smanjene emisije
tetnih tvari te smanjena potronja goriva uz vee iskoritnje snage.

5. ROTACIJSKI (WANKEL) MOTOR

Felix Heinrich Wankel 1902 1988) je kreator rotacionog Wankel motora
boljeg od onog zasnovanog na Otto-vim i Diesel-ovim nacrtima. Poetna
komercijalna proizvodnja automobila sa motorima koji rade ne njegovom
principu zavrila je neslavno. Felix Wankel zaradio je basnoslovan novac
prodajom patenta koji su izmeu ostalih otkupili: Daimler Benz, Alfa
Romeo, MAN, Porsche, General Motors, Suzuki itd.

25

Slika 22. Wankel motor

Wankelov motor je motor s unutranjim izgaranjem koji radi potpuno

drugaije od konvencionalnih klipnih motora. Kod uobiajenog
etverotaktnog motora cilindar obavlja etiri razliite funkcije: Usis,
kompresiju, ekspanziju, ispuh. Kod Wankelovog motora se pojedinane
etiri zadae obavljaju u razliitim podrujima kuita. Uinak je priblino
takav kao da za svaku funkciju postoji odvojeni cilindar. Kod klipnog
motora se tlak ekspanzije proizvodi izgaranjem mjeavine goriva i zraka.
Ovaj tlak pomie klipove u cilindrima. Klipnjae i koljenasto vratilo
pretvaraju zatim ovo linearno gibanje u kruno gibanje u svrhu
pogonjenja automobila. Kod Wankelovog motora ne treba pretvarati
linearno gibanje. Tlak se nalazi u komorama i proizvodi svoj uinak zbog
u osnovi razliitih podruja kuita i konveksnih povrina trokutastog
rotora. Kod izgaranja rotor e se bez posredovanja okretati u jednom
smjeru. Potencijalni broj okretaja motora biti e povean. Ova velika
uinkovitost omoguava u odnosu na uobiajeni klipni motor puno manju
konstrukciju pri istoj snazi.

5.1. Princip rada Wankelovog motora

Wankelov motor je sastavljen od ovalnog, u sredini malo stisnutog
kuita (trohoidno kuite), u koje nalijee rotor (klip) u obliku trokuta s
izboenim stranicama. Sastavljanjem dvaju ili vie takvih rotora
26

dobivamo vierotorski motor koji ima bolje karakteristike. Pri svakom

okretu rotora se pogonsko vratilo (motorno) okrene tri puta.
Rotor se u kuitu okree ekscentrino i to tako da su njegova tri ugla
uvijek na stijenci kuita. Rotor je s motornim vratilom povezan
planetarnim zupanikom. Izmeu triju stranica rotora i unutranje stijenke
rotora su tri radna prostora iji se obujam stalno mijenja dok se rotor
okree. U kuitu su jedna ili dvije svjeice, i po jedan usisni i ispuni
otvor, koje jedan za drugim otvara rotor koji se okree. Na taj nain se u
svakom radnom prostoru pri svakom okretu rotora zbiva etverotaktni
proces koji odgovara etverotaktnom procesu obinog klipnog motora:
usisavanje, kompresija, tad i ispuh. Budui da su izmeu rotora i kuita
tri radna prostora (komore), motor pri svakom okretu obavi tri radna
takta. Rotor je na svojim trima uglovima (bridovima) i na bokovima, to
znai na svim dodirnim povrinama prema kuitu, tako zabrtvljen, da
plinovi iz jedne radne komore ne mogu prodrijeti u drugu.
Veina Wankelovih motora ima rasplinja, ali ima ih i s utrcavanjem
goriva. Wankelov motor se uglavnom hladi vodom, a rotor jo i zrakom.
U automobile se ne ugrauju rotacijski motori potpuno hlaeni zrakom.

Slika 23. Princip rada Wankel motora

1. faza
U komori A zapoinje usis
U komori B se komprimira smjesa
U komori C traje ekspanzija

27

2. faza
U komori A traje usis
U komori B se komprimira smjesa
U komori C poinje ispuh

3. faza
U komori A jo uvijek traje usis
U komori B se pali smjesa
U komori C traje ispuh

4. faza
U komori A se polako zatvara usis
U komori B traje ekspanzija
U komori C jo uvijek traje ispuh

5.3. Prednosti i mane Wankelovog motora u odnosu na Ottov

i Dieselov motor
PREDNOSTI:
-Manja teina
Kako se moe odustati od klipova, klipnjaa i koljenastog vratila,
glavni je blok motora kod Wankelovog motora odgovarajue manji i
stoga laki. To poboljava manipulaciju i snagu.
-Manja veliina
Wankelov motor je u odnosu na svoju snagu znatno manji od
konvencionalnog klipnog motora. Mala veliina Wankelovog motora
nije korisna samo zbog male mase ve i stoga to ona omoguava
28

jednostavno rukovanje i optimalni smjetaj pogonskog niza. Pored

toga, dobiva se vie mjesta za vozaa i ostale u putnikom prostoru.
-Manje vibracije
Rotor i pogonsko vratilo Wankelovog motora okreu se stalno u istom
smjeru, umjesto da kao klipovi stalno i naglo mijenjaju smjer.
Wankelovi motori interno se balansiraju rotirajuim protuutezima koji
su tako podeeni da reduciraju vibracije skoro u potpunosti.
-Vea snaga
Proizvodnja snage u Wankelovom motoru je meka. Svaki takt
sagorijevanja traje 90 stupnjeva okretaja rotora a pogonsko se vratilo
okrene tri puta kod svakog okretaja rotora. Stoga svaki takt izgaranja
traje 270 stupnjeva okretaja pogonskog vratila. Motor s rotorom
proizvodi posljedino tome dovoljno snage za trietvrt okretaja
pogonskog vratila u usporedbi prema samo jednoj etvrtini okretaja
pogonskog vratila kod jednocilindrinog klipnog motora.
Wankelov motor raspolae sa znatno manjim brojem pokretnih
dijelova u odnosu na usporedivi etverotaktni klipni motor. Wankelov
motor s dva rotora ima tri glavna pokretna dijela: Dva rotora i
pogonsko vratilo. ak i najjednostavniji etverocilindrini klipni motor
ima najmanje preko 40 pokretnih dijelova ukljuujui klipove, ojnice,
bregastu osovinu, ventile, opruge ventila, podizae ventila, pogonski
zupasti remen, pogonske remenice i koljenasto vratilo.

MANE:
-Visoki trokovi odravanja
-Trajnost motora
Trajnost motora vrlo je kratka poglavito zbog brtve ne rotoru motora koja
se zbog stalnog klizanja po kuitu motora i prelazaka preko otvora za
usis i ispuh pregrijava i brzo izgara. Najnovije brtve napravljene od
mjeavine metala i keramike produuju radni vijek motora na 70.000 km.
Za razliku od klipnih motora koji ozbiljnije servise trebaju tek nakon
250.000 km, taj podatak izgleda smijean.

29

Slika 24. Brtva rotora

-Potronja
Rotacijski motori troe vie goriva od klipnih jer je termodinamika
uinkovitost stroja umanjena zbog duge komore kod zapaljenja i malog
stupnja kompresije.

6. ZAKLJUAK
Motori s unutarnjim izgaranjem jo e dugo ostati u primjeni, sve dok
e biti dovoljno fosilnih goriva.
Pretpostavlja se da e u bliskoj budunosti proizvodnja nafte doi do
vrhunca a do 2050. e biti iscrpljene sve zalihe. No, ukupni vijek trajanja
fosilnih goriva, poglavito nafte i plina, teko je prognozirati, jer se
istovremeno otkrivaju nove zalihe ugljikovodika, a i potronja se

30

racionalizira to zbog naprednije tehnologije (poveanje stupnja

iskoristivosti), a to zbog paljivijeg koritenja zbog visokih cijena.
injenica je da se u cestovnim motornim vozilima vri nepotpuno
sagorijevanje goriva iz ega proizilazi visok stupanj tetnih tvari u
ispunim plinovima.
Zbog toga se daljnji razvoj motora s unutarnjim izgaranjem kree u
smjeru smanjenja emisije tetnih plinova i potronje.
U posljednjih 10 god. napravljen je velik napredak u razvoju diesel
motora, uvoenjem naprednih sustava ubrizgavanja Common-rail i
Pumpe-Dse kod kojih su osnovni parametri kol. goriva, tlak
ubrizgavanja i vrijeme ubrizgavanja regulirani kompjuterskim sustavima.
S ciljem smanjenja potronje goriva sve se vie koriste hibridni pogoni
koji su kombinacija eleltrinog pogona i motora s unutarnjim izgaranjem.
Prouavanjem motora s unutarnjim izgaranjem dolazi se do
zakljuka da je to zapravo vrlo neuinkovit motor.
Pravocrtno gibanje klipova motora mora se pretvoriti u kruno gibanje,
od 4 radna takta koje motor radi samo 1 je koristan, ali do sada nije
izumljeno nita bolje. Wankelov motor je u tom pogledu napredniji ali
zbog tehnikih problema (brtvljenje, brzo troenje) nisu uli u iru
primjenu automobilske industrije.

7. LITERATURA
-Tehnika enciklopedija
-Internet: www.howstuffworks.com
www.audi.hr
www.auto-moto.hr
-Autoklub br. 302.
-Revs Issue 99 September 2004

31